Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jovana Lukić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 99. u potpunosti podržavam i smatram velikim plusem što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i oni moraju biti zaštićeni u lovištima od samovolje pojedinaca! Također, lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje primljeno na znanje
2 PP Orahovica d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. Članak 98. predlaže se izmjena i glasi: Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o lovstvu („Narodne novine“, br. 140/05., 75/09., 153/09, 14/14., 21/16., 41/16., 67/16. – Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17), članak 13. Zakona o otocima („Narodne novine“, br. 34/99., 149/99., 32/02. i 33/06.) i Pravilnik o sadržaju ugovora o međusobnim pravima i obvezama između „Hrvatskih šuma“ d.o.o. Zagreb i ovlaštenika prava lova („Narodne novine“, br. 25/07.). Obrazloženje: Omaškom nisu bile navedene sve izmjene i dopune Zakona o lovstvu. Prihvaćen zahvaljujemo
3 Kaća Svedružić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. Članak 13 stavak 3 zadire u pitanja prava vlasnika zemljišta. Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu , a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH!! Članak 13 i posebice Stavak 3 streba ispraviti na način da postavi obavezu dobivanja pisane suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem se želi ustanoviti lovište odnosno mora se omogućiti izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljenja lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
4 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. Boris Katić država propisuje i provodi zakone, a udruge su građani koji su dužni prijaviti svakoga tko krši zakone. Kazneni zakon ima odredbu koja kažnjava i za nečinjenje. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
5 Boris Katić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. Ljiljana Nakić Petrina,poštujem i rekli ste istinu,no nije more i užasno puno,ali nekima bi psa zabranio da imaju do kraja života. No molim kako ste i sami rekli znate i one koji ih drže za člana/ove obitelji. Dakle molim neka se nadzorom obuhvati i lovce,ali država ne udruge i skupovi koji će histeriju pojačati na 6...bilo bi teško tu pomiriti dva svijeta i dvije tako oprečne stvari,nisam za to da lovački pas treba imati kabanicu,nisam za to da treba pidžamu,ali nisam ni za to da se ne kazni onaj koji psa drži u limenoj bačvi,starom štednjaku,na lancu za koji bi Titanic mogao mirno biti usidren...glad i žeđ da ne spominjem. Posebno nisam za čopore i križance,bez položnih radnih i eksterijernih ispita,ne cjepljenih nikad i protiv ničeg...no molim nije nas takvih užasno puno!!! Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
6 Ljiljana Nakic Petrina X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. U cijelom tekstu Prijedloga novog Zakona ni jednom rječju ne spominje se odnos lovca prema svojem psu ili psima. Na žalost svih nas ne-lovaca i ljubitelja pasa svjedoci smo da u redovima lovaca s urednim lovnim iskaznicama ima užasno puno lovaca koji nemaju osnove lovačke etike, a posebice se to ogledava u njihovu odnosu prema vlastitim psima, i upravo su to isti koji su vjerojatno "ukljanjanje pasa i mačaka iz lovišta" ranije prevodili u UBIJANJE pasa i mačaka, jer oni i svoje vlastite pse drže u užasnom stanju, svjedočimo o mnogim premršavim psima jer ih vlasnici-lovci izgadnjavaju kako bi bili dobrog nagona, drže ih u neadekvatnim nastambama, u zimskim uvjetima kratkodlake pse na betonskim podovima bez ikakve zaštite, ili u premalim boksovima iz kojih ih mjesecima ne puštaju van. Često svjedočimo da se od pedigriranih upravo i samo lovni psi napuštaju. Stoga je jako teško vjerovati da dok su u redovima lovci čija se etika i humanost prema vlastitim psima manifestira na grozne načine, da će isti ti imati zaštitnički i moralan odnos prema divljači koju će na koncu konca i ovako i onako - ubiti! Makar znam za krasne primjere odgovornog uzgoja i držanja pasa, kod divnih ljudi lovaca, od kojih su neki i moji dobri prijatelji ... ali unatoč njima, odgovornima i humanima, svi na žalost jako dobro znamo, jer tomu svjedočimo koliko ima lovaca kojima je pas samo stvar, predmet, kojeg koristi kad mu zatreba (osobno imam u susjedstvu lovca koji drži svoje istarce na golom betonskom boksu i u sred zime na strašnim minusima ... ) Znamo za slučajeve lovaca kojima su psi uginuli u prtljažniku auta od vrućine dok su oni pili u gostioni ... Nigdje nije određeno nekim člankom zakona što i kad se lovac prema svojem psu/psima ponaša neodgovorno, ne hrani ga i zlostavlja, da bi se takav morao sankcionirati od strane matične lovne organizacije. Zato mi je jako teško vjerovati da takvi lovci, a ima ih dosta, koji ne cijene svojeg prijatelja, pomagača, svojeg psa, kojeg slabo hrane, loše drže i kojeg tretiraju ko predmet ... teško mi je vjerovati da će takvi moći skrbiti o bilo kojoj divljači ... a posebice da će se suzdržati prsta na okidaču kad u lovištu zamjete psa ili mačku .... makar je vlasnik na udaljenosti manjoj od 100 metara od psa. Postoje pisani i poslikani dokazi o velikom broju takvih ubistava, koja su se odigrala dosovno na očigled vlasnika koji je samo šetao psa, a nekad i na očigled maloljetne djece koja su se tu zatekla. Primljeno na znanje Ovaj Zakon regulira gospodarenje s divljači, a ne s psima.
7 Dragan Medarić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 98. Koji je razlog da članak 13. važećeg Zakona o otocima koji određuje zabranu unošenja alohtone divljači prestaje važiti? Ne vidim gdje je unutar ovog nacrta Zakona to pitanje uređeno. Primljeno na znanje predmetno je riješeno člankom 38. stavkom 4.
8 PP Orahovica d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Članak 97. stavak 1. predlaže se izmjena prve rečenice i glasi: Do stupanja snagu propisa iz članka 91. ovoga Zakona, ostaju na snazi sljedeći propisi doneseni na temelju Zakona o lovstvu („Narodne novine“, br. 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16 i 62/17). Obrazloženje: Omaškom nisu bile navedene sve izmjene i dopune Zakona o lovstvu. Prihvaćen zahvaljujemo
9 eleonora hrupelj X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. podržavam Nošenje i koristenje oruzja definirano je Zakonom o oružju NN 63/07, 146/08, 59/12, 70/17, te je Zakon o lovstvu potrebno uskladiti sa istim! Dodatno - svaka čast lovačkoj mladeži, no nadam se da im pristup lovu nije dozvoljen prije punoljetnosti. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
10 Tatjana Ignjatić Zokić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Nošenje i koristenje oruzja definirano je Zakonom o oružju NN 63/07, 146/08, 59/12, 70/17, te je Zakon o lovstvu potrebno uskladiti sa istim! Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
11 Zdravko Banjšak X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Pravilnik o lovačkoj mladeži u Hrvatskoj,stažiranju,mentorima...nadam se da će se regulirati da sa nama legalno naša mladost, naši sinovi i kćeri mogu u lovove.... Primljeno na znanje primljeno na znanje
12 Ivan Gašparini X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. nadam se rijesvanju problema sa mladezi. ako sam ja kao roditelj odgovoran za njega do punoljetnosti zasto ne moze samnom u lov. u pratnji ane dvanju na koristenje vatrno oruzje. ako moze plagati za motor sa 14, voditelja brodice sa 16. imam 16 god koi igra rukomet. a volio bi i sa ocom u lov. a sta se tice usmrcivanja zivotinja .zivimo na selu to je svakodnevnica. jer meso i cavapi u mesnicama proizvid zivotinja uginulih od starosti. od 12god 17 god starosti dozvoliti maloljetnicima sujelovanje u lovu,lovackim radnjama te radovima u lovistu, uz prisustvo roditelja lovca. ili punoljetne osobe lovca uz pismeno odobrenje roditelja ili staratelja. za navrsenih 17 god dpustiti pristup lov ispitu. i sa punoljetnoj dobi 18god pravo nosenja oruzja. Ja prvi nebi dao sinu vatreno oruzje u ruke do njegove punoljetnosti i polozenom lov ispitu. ali prisustvovati lovu je nesto drugo. a sta reci podvodnu pusku sa 14 moze uzeti i samostalno roniti i loviti. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
13 Tatjana Ignjatić Zokić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Mlade osobe se trebaju zainteresirati za nogomet, balet, kazaliste, kosarku i druge ekipne i pojedinacne sportove koji poticu kompiticiju, druzenje, prihvacanje poraza i pobjede, disciplinu, toleranciju, prihvacanje razlicitosti...da ne nabrajam. Vjerujem da nitko normalan na sebe nece preuzeti odgovornost davanja vatrenog oruzja u ruke mladih i poducavanje o ubijanju, ili mozda hoce. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
14 Mihael Glavaš X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Ako se mlada osoba zainteresira za lov i lovstvo, ta neće imati vremena za "klanje i prebijanje na smrt", lovačko oružje ne može se tek tako nositi i šetati sa njim po birtiji pa ustrijeliti svakoga tko te krivo pogleda, mlade treba podučiti pravilnom načinu korištenja oruža, i posljedicama koje mogu nastati njegovom zloupotrebom, zato treba dozvoliti izobrazbu naših mladih. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
15 Tatjana Ignjatić Zokić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Boris Katić - nadam se da nece, jer agresivnog pa i ubilackog ponasanja je sve vise u mladezi (visekratno probadanje mozem, klanje, prebijanje na smrt..) je sve vise. Odobriti jos i nosenje oruzja osobama koje su u hormonalnom disbalansu, sukladno godinama...vrlo opasno. Ovo pisem iz rezona ljudi, ne zivotinja. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
16 Boris Katić X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 97. Pravilnik o lovačkoj mladeži u Hrvatskoj,stažiranju,mentorima...nadam se da će se regulirati da sa nama legalno naša mladost može u lovove.... Primljeno na znanje primljeno na znanje
17 PP Orahovica d.o.o. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94. Članak 94. navodi kako se obvezuju davatelji prava lova koji su sklopili ugovor o zakupu prava na lovištima prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji nisu sklopljeni za razdoblje od 10 lovnih godina da usklade trajanje predmetnih ugovora u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obrazloženje: Nejasno je kako je moguće da postojeći ugovori o zakupu prava na lovištima nisu sklopljeni za razdoblje od 10 lovnih godina, kada je i u važećem zakonu propisano trajanje ugovora o zakupu na 10 lovnih godina. Primljeno na znanje nažalost, ima i takvih ugovora
18 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93. U Prethodnoj ocjeni Zakona o lovstvu (http://www.mps.hr/UserDocsImages/SAVJETOVANJA%20ZI/2015/Prethodna%20procjena%20Zakon%20o%20lovstvu.pdf) navedeno je da se ne može pronaći jasan interes RH za davanje koncesija pa da se zbog toga svi ugovori o koncesijama pretvaraju u ugovore u zakup. Interes RH se upravo nalazi u trećem članku Zakona o lovstvu: Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Objašnjenje Ministarstva poljoprivrede iz Prethodne ocjene Zakona o lovstvu je i da je nadzor nad koncesijama 'nepotrebno administrativno opterećenje'. Provedba nadzora je jedan od temeljnih zadataka državne uprave, pa je nejasno kako to može biti 'nepotrebno administrativno opterećenje'. Ako i postoje neke poteškoće u provedbi nadzora, zbog nadležnosti više tijela, nije li svrsishodnije raditi na poboljšanju suradnje nadležnih tijela, osposobljavanju službenika, boljoj tehničkoj podršci i sl.? Uostalom, i nad ugovorima o zakupu je potrebno provoditi nadzor. Ugovori o koncesijama su ugovori javnog (upravnog) prava za razliku od ugovora o zakupu, čija je pravna priroda diskutabilna (više je privatnopravna nego javnopravna), a država svoje interese može bolje zaštititi ugovorima javnog prava. Interes Republike Hrvatske se upravo očituje u tome da divljač uživa njezinu osobitu zaštitu. Dodatno, po svojoj definiciji koncesija se daje za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom propisano da je od interesa za Republiku Hrvatsku, stoga bi bilo protivno Zakonu o koncesijama propisati da ugovori o koncesiji prava lova postaju ugovori o zakupu. U članku 8. stavku 1. Zakona o koncesijama navedeno je da se koncesija daje osobito ... "3. za pravo lova na državnim lovištima i uzgajalištima divljači". Stoga je moj prijedlog da se zadrži dosadašnja odredba iz Zakona o lovstvu sukladno kojoj se pravo lova može steći koncesijom na državnom lovištu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
19 Vlasta Hotko IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. U članku 89. stavak 1. točka 3. je nejasna. Člankom 46. nije definiran pojam kretanja "bez nadzora". Mnogi ovo tumače kao svako kretanje životinje bez povodca. Kretanje psa i mačke bez povodca ne znači nužno da je životinja bez nadzora i da time ugrožava divljač. Prihvaćen Primljeno na znanje.
20 Petra Rodić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Stavak (1) točka 1: Ukoliko grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, čukara i virdžinijska prepelica ostanu navedeni kao divljač, potrebno je preformulirati točku 1. na način da se na kraju točke doda rečenica "Navedeno se ne odnosi na lov grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, jelen lopatar, jelen aksis, čukara, virdžinijska prepelica i fazan ne mogu biti "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim, a kod mungosa, grivastog skakača, divlje svinje na otocima, virdžinijske prepelice i čukare i invazivnim vrstama, koje imaju štetan učinak na zavičajne vrste. Sve ove vrste su u Hrvatskoj unesene u prirodu od strane čovjeka. Ovom izmjenom na popis dodan grivasti skakač ilegalno je unesen na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode, zabranjeno je uvođenje stranih vrsta u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju. Za niti jednu od ovih vrsta nije izrađena studija o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu. Zato se ove vrste mora uklanjati iz prirode, a ne smije ih se unositi u nova lovišta, što se na omogućava trenutnim prijedlogom ZoL. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
21 eleonora hrupelj IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. stavak 3 - prvo treba izmjeniti članak 46 Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
22 Tatjana Ignjatić Zokić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Boris Katić, pokusavam kroz odredbe ovog zakona, ali me ne podrzavate. Vjerujete mi daleko vise mene, nego vas kostaju napusteni psi, jer ih ja zbrinjavam o svom trosku doma i pokusavam udomiti kao fizicka osoba, i koje ne udomim ostaju moji. Uz lov istih u pokusaju da ih sklonim od ljudi kojima ce oni nauditi, kojima smetaju i koji ce njima nauditi, tu idu jos veterinarski troskovi ljecenja jer su redom svi u "stanjima", pa cjepljenja pa kastracije itd. itd. Moje zalaganje je da se postuje Zakon o zastiti zivotinja, Kazneni zakon i Ustav (vezano za predmetni zakon), no i moje pravo na zivot. Takodjer moje najvece zalaganje je naplate kazne neodgovornim vlasnicima, njive, psa, nekretnine...name it, u skladu sa zakonskim propisima. Takodjer, vrlo rado bi da se uz kaznu koju propisuje Zakon o zastiti zivotinja vlasnik napustete zivotinje (ako nije cipirana onda je vlasnik Grad/opcina u kojoj je zivotinja nadjena) naplati i kazna od 7 - 15 000 kn gdje novac ide lovackom drustvu u vidu odstete! Na lovcima je da se udruzimo svi skupa jer problem imamo svi i proizlazi od ljudi ne od pasa! Zivotnja je nepismena, zakoni se pisu kako bi se definiralo ljudsko djelovanje, pojedinca, bez stete po vecinu, te konzekvence od suprotnog djelovanja. Prihvaćen Primljeno na znanje, pozdravljamo inicijativu za kažnjavanje neodgovornih vlasnika.
23 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Ines Šprljan, zakonima je predviđeno da svatko mora prijaviti njihovo kršenje. U Kaznenom zakonu postoji i odredba o nečinjenju, pa bi se moglo reći da ako ne prijavimo prekršitelja, da smo suučesnici. Pa ne može policija pokrivati svaki metar prostora. Ako ste na to mislili. Prihvaćen Komentar nema obilježje primjedbe.
24 Ines Šprljan IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. pozdravljam da se kažnjavaju prekršaji, ali zanima me tko, na koji način i kako često provjerava tj. utvrđuje prekršaje zakona? moj dojam je da nadzora nema dovoljno, a ne vidim da se u zakonu isti detaljno propisuje da bi se mogla jamčiti implementacija zakona. Nije prihvaćen Subjektivan stav pojedinca o broju nadzora.
25 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Boris Katić, svaki građanin RH, bio on učitelj, pop, lovac, ministar, poštar, stripziteta i prema važećem Zakonu o zaštiti životinja dužan je prijaviti pronađenu napuštenu životinju i postupati s njom kako Zakon propisuje. Nevjerojatno je da lovci nemaju pojma o Zakonu koji je na snazi već više od destljeća. Prihvaćen Komentar nema obilčježje konkretne primjedbe.
26 Boris Katić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Kada zakonski autorizirate lovce za prikupljanje onda sudite da mi nećemo nešto,molim. Samo neka se omogući. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Tatjana Ignjatić Zokić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Ovaj clanak nema smisla obzirom da lovci ne zele sudjelovati u prihvatljivom hvatanju pasa, a kazna za kretanje bez vlasnika (loviste ili ne) vec je definirana drugim Zakonom kao i posebnim komunalnim odredbama pojedinih Gradova ili Opacina. Vise od jedne kaznene odredbe za istu stvar/radnju/pojavu samo zbunjuje sudstvo i na kraju dovede do toga da se nikakava kazna ne naplati! Prihvaćen Članak ne govori samo o psima, komunalne odredbe ne odnose se na lovišta.
28 Katica Matejčić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 89. Stavak 3. je apsolutno neprihvatljiv. Kako je moguće da vlasnik zemljišta na svom zemljištu ne smije prošetati svog psa. Ovako se zaključuje da su lovci, odnosno lovoovlaštenici stavljeni u ulogu vlasnika zemljišta, a što nije točno. Vlasnik zemljišta ima pravo na svojoj imovini (oranici, livadi, šumi) šetati svog ljubimca, pa predlažem da se stavak . izmijeni na način: " ako vlasnici pasa i mačaka, a koji nisu vlasnici-posjednici zemljišta, odnosno pastiri pastirske pse puštaju da se kreću lovištem suprotno odredbama članka 46. ovoga Zakona Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Tomislav Dumić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 87. Kažnjavati lovočuvare prema ovom članku, a zbog povrede članka 51., stavka 4. je besmisleno jer je isti ne provediv i nema zakonske osnove (objašnjeno u primjedbama na članak 51) Nije prihvaćen Kažnjavanje je predviđeno u okvirima ovlasti i odgovornosti lovočuvara.
30 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Što je "podnošljiv broj"? Prihvaćen Broj koji odgovara uvjetima staništa.
31 Petra Rodić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Stavak (1) točka 6 Potrebno preformulirati točku na način: 6. ako ne smanjuje broj divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na brojnost kod koje se štete više ne pojavljuju (članak 44. stavak 1. točka 8.). Nije jasno niti igdje postoji definicija ili pojašnjenje što znači "podnošljivi broj"? Zato je potrebno točki izmijeniti. Prihvaćen Primljeno na znanje.
32 eleonora hrupelj IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. točku 8 ostaviti vezana je uz članke zakona neovisno o tome kako se može vršiti lov Prihvaćen Primljeno na znanje.
33 Tomislav Dumić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 84. Stavak 1. točka 8. treba brisati Obrazloženje: Lovnotehnički objekti jesu objekti koji neposredno mogu služiti uzgoju i zaštiti divljači no nisu nužni u lovištu. Lov se može izvoditi i dočekom na zemlji, šuljanjem i prikradanjem, privozom kolima i sl te za isti nisu potrebni lovnotehnički objekti pa je besmisleno nekoga kažnjavati ako ne podiže takve objekte, a nema realne potrebe za njima Nije prihvaćen Predmetni broj propisuje se lovnogospodarskim planovima za svako loviše posebno.
34 Petra Rodić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. Stavak (1) točka 8. - Ukoliko grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, čukara i virdžinijska prepelica ostanu navedeni kao divljač, potrebno je preformulirati točku 8. na način da se na kraju točke doda rečenica "Navedeno se ne odnosi na lov grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu. Grivasti skakač, mungos, divlja svinja na otocima, čukara i virdžinijska prepelica ne mogu se smatrati "dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i imati njezinu osobitu zaštitu" budući da se radi o stranim i/ili invazivnim stranim vrstama koje imaju štetan utjecaj na prirodna staništa i zavičajne divlje vrste. Mungos se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji (Unijin popis); grivasti skakač introduciran je u SAD, Meksiko i Španjolsku gdje se smatra invazivnim jer ugrožava zavičajne divlje vrste i ima značajan negativni utjecaj na biljni pokrov; virdžinijska prepelica je u kompeticiji sa zavičajnom vrstom Alectoris graeca; mogućnost hibridizacije čukare i zavičajne vrste Alectoris graeca predstavlja prijetnju gubitka genetičke raznolikosti populacije zavičajne vrste... Vrsta grivasti skakač koja je ovom izmjenom Zakona dodana na popis ilegalno je unesena na područje Mosora te ga se mora smatrati nepoželjnom vrstom. Prihvaćen Primljeno na znanje.
35 eleonora hrupelj IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. točka 13 ostati u zakonu i podržavam prijedlog Zakon ovdje treba pojasniti na koji način i u kojem roku lovni inspektor po zahtjevu lovca nakon uočavanja ranjene i bolesne životinje za vrijeme lovostaja ili trajanja privremene zabrane lova divljači mora dati ili odbiti dati odobrenje za odstrel takve životinje. Prihvaćen Primljeno na znanje.
36 Ines Šprljan IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. Stavak 1 točku 13 ne treba brisati jer, ponavljam: - zakona se treba pridržavati. ako u praksi nije provedivo tražiti prethodno odobrenje lovnog inspektora za odstrel ranjene i bolesne divljači za vrijeme lovostaja, tada je isto tako moguće istu tu divljač odstrijeliti bez dopuštenja i znanja nadležnih institucija. što opet znači da je zakon mrtvo slovo na papiru. a ova odredba nije napisana "eto tako". znači da treba inzistirati na boljem radu institucija na način da se omogući neposredna komunikacija s lovnim inspektorom u danom slučaju kako bi se utvrdilo je li zahtjev za odstrelom osnovan ili nije, a ne odustajati od odredbe jer je "nedopustivo kažnjavati nekoga za nešto što nije provedivo na terenu". Zakon ovdje treba pojasniti na koji način i u kojem roku lovni inspektor po zahtjevu lovca nakon uočavanja ranjene i bolesne životinje za vrijeme lovostaja ili trajanja privremene zabrane lova divljači mora dati ili odbiti dati odobrenje za odstrel takve životinje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Tomislav Dumić IX. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 83. stavak 1. točka 13 treba brisati jer je nedopustivo kažnjavati nekoga za nešto što nije provedivo na terenu (članak 54, stavak 1) Prihvaćen Primljeno na znanje .
38 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, IX. PREKRŠAJNE ODREDBE U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Prekršajne odredbe potrebno je dopuniti sa dvije kazne: 1) Ukoliko je lovac uhvaćen u krivolovu, nadležna lovačka udruga je dužna odmah izbaciti iz članstva, a policijska uprava oduzeti svo oružje koje posjeduje. 2) Ukoliko je lovoovlaštenik uhvaćen u krivolovu i/ili nezakonitim radnjama, nadležno tijelo je dužno odmah i nepovratno oduzeti pravo za obavljanje lovnogospodarskih aktivnosti, te za navedeno lovište raspisati novi natječaj u roku od 10 dana. Smatramo da će se jedino drakonskim kaznama trenutna razina krivolova smanjiti (i nadamo se postepeno potpuno nestati) iz naših lovišta. Današnja praksa je takva da mnogi članovi lovačkih udruga jako dobro znaju tko je od njihovih članova uključen u nezakonite radnje, ali ne poduzimaju ništa efikasno kako bi takve članove uklonili iz svojih društava. Čak i kada su osobe uhvaćene u krivolovu, vrlo često to za posljedicu ne povlači izbacivanje iz članstva. Slično je i sa lovoovlaštenicima koji, iako uhvaćeni u krivolovu, ne trpe nikakve posljedice (osim možda minornih financijskih kazni). Stoga dio takvih „lovoovlaštenika“ nanosi sustavnu štetu kako divljači i prirodi Republici Hrvatske, tako i ugledu hrvatskoj lovstva koji, kao što svjedoče gore izneseni podaci, nije na zavidnoj razini. Prihvaćen Primjedba predstavlja osobnmo mišljenje, neutemeljeno u praksi, lovoovlaštenici uhvaćeni u protuzakonitim radnjama, odgovaraju za iste, propisane visine kazni svakako nisu minorne, ostale primjedbe ne odnose se na djelokrug Zakona o lovstvu već su uređene propisima iz djelokruga rada policije i Zakona o udrugama.
39 Vlatka Medvedec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, IX. PREKRŠAJNE ODREDBE Predlažem dodatak prekršajnim odredbama glede kontrole rada lovnog inspektora. Prihvaćen Predloženo je regulirano drugim propisima.
40 Primorsko-goranska županija VIII. NADZOR, Članak 82. Članak 82. Stavak 1. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak zapisnika lovnog inspektora uvijek dostavlja davatelju prava lova bez obzira jesu li utvrđene povrede zakona o lovstvu ili ne. Prihvaćen Primljeno na znanje.
41 Tomislav Dumić VIII. NADZOR, Članak 82. Stavak 4 - PRAVO NA ŽALBU zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Prihvaćen Primljeno na znanje.
42 eleonora hrupelj VIII. NADZOR, Članak 81. Podržavam Koliko često se provodi inspekcijski nadzor? Postoji li zakonom utvrđen broj inspekcijskih nadzora koji se vrše kako bi se utvrdilo (ne)pridržavanje odredbi Zakona? Radi li se nadzor po prijavi na temelju osnovanih sumnji da se krše odredbe Zakona? Kome je moguće iste prijaviti? ovo ovako je/će biti mrtvo slovo na papiru Prihvaćen Primljeno na znanje, predmetno je već regulirano posebnim propisima.
43 Ines Šprljan VIII. NADZOR, Članak 81. Koliko često se provodi inspekcijski nadzor? Postoji li zakonom utvrđen broj inspekcijskih nadzora koji se vrše kako bi se utvrdilo (ne)pridržavanje odredbi Zakona? Radi li se nadzor po prijavi na temelju osnovanih sumnji da se krše odredbe Zakona? Kome je moguće iste prijaviti? Prihvaćen Primljeno na znanje, predmetno je već regulirano posebnim propisima.
44 Kristina Podobnik VIII. NADZOR, Članak 80. Potrebno je dopuniti članak 80. odredbama o nadzoru nad radom lovnih inspektora, podnošenju izvješća o provedenim nadzorima (kojem tijelu, propisati jedinstvenu formu izvještaja i sl.) i dostupnosti izvješća lovnih inspektora javnosti. Prihvaćen Primljeno na znanje, predmetno je već regulirano ostalim propisima.
45 eleonora hrupelj VIII. NADZOR, Članak 80. podržavam Molim dopuniti zakon odredbama o nadzoru nad radom lovnih inspektora na način da se utvrdi kome i kako često podnose izvještaje o svom radu te kome ta izvješća mogu biti dostupna. Prihvaćen Primljeno na znanje, predmetno je već regulirano ostalim propisima.
46 Ines Šprljan VIII. NADZOR, Članak 80. Molim dopuniti zakon odredbama o nadzoru nad radom lovnih inspektora na način da se utvrdi kome i kako često podnose izvještaje o svom radu te kome ta izvješća mogu biti dostupna. Prihvaćen Primljeno na znanje, predmetno je već regulirano ostalim propisima.
47 Boris Katić VIII. NADZOR, Članak 79. ja sam za alkotest svima prije nego upale auto,motor,traktor,bager.... Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav te nije u nadležnosti ovog Zakona.
48 Tatjana Ignjatić Zokić VIII. NADZOR, Članak 79. Pod tehnicka pomagala, jedno bitno je alkotest! za vrijeme lova Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav te nije u nadležnosti ovog Zakona.
49 Tibor Mikuska VIII. NADZOR, Članak 77. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Stavke 2.3. i 4. potrebno je nadopuniti na način da poslove lovne inspekcije mogu obavljati osobe sa završenim studijem biološke i ekološke struke. Prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog.
50 eleonora hrupelj VIII. NADZOR, Članak 77. podržavam prijedlog Predlažem dodatno reguliranje ovim Zakonom te navođenje: - nadležnih institucija kojoj se prijavljuju primjedbe i postupci koje su vezane za neetičan ili nepotpun ili nekvalitetan rad lovnog inspektora, financijske kazne za inspektora ukoliko se utvrde nepravilnosti pri provođenju lovnih inspekcija te gubitak prava na obavljanje lovnih inspekcija u slučaju ponovljenih nepravilnosti, tj. prekršajnih odredbi koje se odnose na rad lovnih inspektora. Prihvaćen Sve navedeno već je regulirano drugim propisima.
51 Vlatka Medvedec VIII. NADZOR, Članak 77. Predlažem dodatno reguliranje ovim Zakonom te navođenje: - nadležnih institucija kojoj se prijavljuju primjedbe i postupci koje su vezane za neetičan ili nepotpun ili nekvalitetan rad lovnog inspektora, financijske kazne za inspektora ukoliko se utvrde nepravilnosti pri provođenju lovnih inspekcija te gubitak prava na obavljanje lovnih inspekcija u slučaju ponovljenih nepravilnosti, tj. prekršajnih odredbi koje se odnose na rad lovnih inspektora. Prihvaćen Sve navedeno već je regulirano drugim propisima.
52 Klub pudla Hrvatska VIII. NADZOR, Članak 77. Podržavamo članak 77. Isklučivo visoko obrazovane osobe mogu obavljati duznosti inspekcije Prihvaćen Primljeno na znanje.
53 Ana Bilić-Erić VIII. NADZOR, Članak 77. Pohvale ministarstvu radi promjene zakona o lovu i zaštiti životinja! Bilo je i vrijeme Prihvaćen Primljeno na znanje.
54 Boris Katić VIII. NADZOR, Članak 77. ovdje bi bilo poželjno da je isti i lovac aktivan,da razumije praksu,veliki dio i je,no ne vidim da je obvezatan,osobno ne vjerujem da ribarstvo treba nadzirati čovjek koji nije nikad bacio udicu u more,tako i sa lovstvom....no vjerujem da to nažalost neće ući u zakon,obzirom da svi koji su završili SSS ovih profila imaj već mogućnost ne polaganja lovačkog ispita,rada u lovstvu,a onda ovdje navedeni sa VSS i magistre,doktore lako izvade lovačku iskaznicu....ipak držim da bi trebali biti članovi neke udruge,društva,saveza,.... Prihvaćen Primjedba predstavlja osobni stav.
55 Kristina Podobnik VIII. NADZOR, Članak 76. Potrebno je odrediti rokove i učestalost provođenja inspekcijskog nadzora. Prihvaćen Predmetno se ne propisuje Zakonom.
56 Tibor Mikuska VIII. NADZOR, Članak 76. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 76. potrebno je dopuniti novim stavkom: „Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega potrebno je u lovištu provoditi najmanje jednom godišnje. Inspekcijski nadzor nad provedbom uvjeta zaštite prirode potrebno je provoditi najmanje 4 puta godišnje i češće prema potrebi“. Kako nigdje u ovom Zakonu to nije uređeno koliko često je potrebno provoditi inspekcijski nadzor, a praksa dokazuje da se on uglavnom ne provodi dovoljno često i efikasno, predlažemo navedenu dopunu članka 76. Što se tiče kontrole provedbe uvjeta zaštite prirode, ona bi se trebala provoditi najmanje jednom u četiri mjeseca, kao i po dojavi trećih osoba. Nije prihvaćen Predmetno se ne propisuje Zakonom.
57 Tibor Mikuska VIII. NADZOR, Članak 76. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 76. stavak (1) potrebno je dopuniti tako da glasi: „(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja lovna inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija) i inspekcija zaštite prirode." Na temelju vlastitih iskustava, smatramo da prilikom lova, a osobito na pernatu divljač, ne postoji adekvatan inspekcijski nadzor, te je evidentno da se niz odredbi ovog Zakona konstantno krši. Jednako tako, za svako lovište i lovno gospodarske planove je potrebno ishoditi uvjete zaštite prirode koje izdaje i njihovu provedbu kontrolira resorno ministarstvo zaštite prirode. Kako bi se povećala efikasnost u provođenju ovog Zakona te u suzbijanju nelegalnog lova, smatramo da je nužna suradnja dvaju Ministarstava, odnosno dvaju inspektora. Djelomično prihvaćen Suradnja između ministarstava postoji i provodi se u slučaju potrebe.
58 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, VIII. NADZOR U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U poglavlje 8. NADZOR ovog Zakona potrebno je dodati zaseban Članak koji glasi: Članak xx. (1) Prilikom lova na pernatu divljač lovoovlaštenik je dužan osigurati pregled ulova neposredno nakon provedenog lova. Ulov pregledavaju ovlašteni ornitolozi, u svrhu određivanja odstrijeljenih vrsta i nadzora nad poštivanjem propisa Zakona o zaštiti prirode te Članka 4. stavka 1. ovog Zakona. (2) Popis ovlaštenih ornitologa određuje Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU. (3) Troškove pregleda ulova snosi lovoovlaštenik." Jedan od ključnih problema hrvatskog lovstva predstavlja nepostojanje ikakve sustavne i točne kontrole ulova (engl. hunting bag check). Sakupljanje informacija o ulovu je prepušteno lovoovlaštenicima, te je poznato da se ono provodi nakon lova u različitim ugostiteljskim objektima po tzv. „SIR metodi“. To su najbolje dokazali podaci iz prošlogodišnjeg perioda kada se vršilo uzorkovanje odstrijeljenih ptica u svrhu istraživanja pojave ptičje gripe, kada su ovlašteni ornitolozi pregledavali ulov. Iz navedenog istraživanja postalo je evidentno da se prilikom lova odstreljuje enorman broj strogo zaštićenih svojti, dok službene statistike opće ne pokazuju takve podatke (jer se sve nelovne svojte preimenuju i lovne – patke, liske ili fazane). Konzervativne procjene hrvatskih ornitologa govore da se u Hrvatskoj godišnje ubije između 166.000-855.000 ptica tijekom krivolova, od kojih najveći broj čine strogo zaštićene svojte (Brochet et al. 2016). Stoga su službene baze podataka Ministarstva o ulovu (koje se dalje proslijeđuju u Državni zavod za statistiku, a danas i u baze podataka EU) netočne, lažne i korumpirane. Kako bi se stalo na kraj ovoj praksi potrebno je izmijeniti sustav i sakupljanje informacija o ulovu prepustiti neovisnim stručnjacima (kao što je praksa bila tijekom kontrole pojave ptičje gripe). Iako u svijetu postoje različiti modeli (npr. dostavljanje odrezanog krila ptice kao dokaza o odstrijeljenoj vrsti) smatramo da bi bilo dovoljno da se organizira sustav ovlaštenih osoba koje bi nakon izvršenog lova izvršili prebrojavanje i evidentiranje ulovljene divljači. Kontrola ulova je nužan korak i kako bi se divljači upravljalo na održiv način što u Hrvatskoj trenutno ne postoji u praksi. Prihvaćen Odbija se primjedba. Kontrolu je uvijek moguće i poželjno obaviti u pojedinačnim slučajevima opravdane sumnje, nema potrebe za sustavnom represijom.
59 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 74. Članak 74. Stavak 1. predlažemo skratiti vrijeme sa sedam na tri dana u kojem se oštećenici obraćaju lovoovlašteniku radi prijave štete od divljači te da se osim pisanim putem mogu obratiti i usmeno. Uvrstiti obvezu da je lovovlaštenik u roku od 24 sata od prijave oštećenika obvezan izvršiti očevid te zapisnik o očevidu dostaviti u roku 7 dana oštećeniku. Primljeno na znanje hvala na prijedlogu
60 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Slažemo se s gospođom Matejčić Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
61 eleonora hrupelj VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Živim u lovištu Usred lovišta je cesta. Asfaltirana, sa javnim prijevozom. Pored kuće „put životinja“ Tko odgovara za štetu ako automobil nastrada zato jer je divljač pretrčavala svojim putem a preko te ceste? Primljeno na znanje Postoji i osiguranje vozila od naleta na životinje.
62 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Članak 73. – da li se pod „javnom površinom“ misli i na javnu cestu. Potrebno definirati pojam. Primljeno na znanje primljeno na znanje
63 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. U zaštitnom pojasu oko naselja štetu bi trebala nadoknaditi država, tj. svi mi, to je cijena naše sigurnosti od pucanja lovaca. Nije prihvaćen Niste naveli na koji način. Uvođenjem novog poreza?
64 Boris Katić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. nemojte molim Vas sa konjem,kravama,jer mnoge domaće životinje,pa i koze npr. rade štetu na šumi i lovištu koja nije sve privatno vlasništvo,a privatno vlasništvo jesu te životinje i ne plaćate nikakvu štetu državi,a ni nama kada rade štetu na našim usjevima za divljač,ni na lokvama koje mi smo napravili za divljač,ni na solištima,hranilištima koje opustoše obzirom da siti dođu iz štala,neki vlasnici kako se odnose prema konjima,kravama,kozama,...je sve samo ne humano,vezivanje prednjih nogu,ždrebne kobile trgaju vukovi,ali i podivljali psi,nemojte molim...U 300 m vi sa svojim konjem,kravom,kozom možete upozoriti,potjerati,proizvoditi zvukove i druge efekte koje mogu spriječiti štetu,ali nama ni ne dozvoljavate da dođemo unutar tih 300 m a tražite da nadoknadimo štetu,alooo??? Kako to mislite. Ja tvrdim da se na ovaj način ide krivolovu i samovolji ljudi koji nisu lovci da uzimaju danak u divljači koja im radi štetu u baštama,nasadima,voćnjacima,pa onda imaju pravo odštete u krvi,redom šta dođe,krmača sa malima ili vepar,košuta bređa ili srna,medvjed...ajmo u 300 metara punjenje škrinja besplatno,tri nogometna igrališta,na tu daljinu ne vidi većina ljudi drugog čovjeka,vikendaši,povremeni "vlasnici" šuma,polja,livada,košenica,eto nagrade...toga nema,da,da,isto kao šta nema lovaca koji će odstreliti psa ili mačku lutalicu... Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
65 Krunoslav Pintur VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Ovo je u koliziji s čl.72 st. 6 - cesta je javna površina. Primljeno na znanje primljeno na znanje
66 Katica Matejčić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Šteta koju počini divljač unutar 300 metara je počinjena šteta, i kao takvu je treba podmiriti lovačka udruga. Imam osjećaj da na sve moguće načine autori ovoga zakona, sve počinjene štete od divljači ili na divljači žele prebaciti na leđa seljaka, vlasnika zemljišta, čija je imovina dana nekome u najam bez suglasnosti vlasnika. Još jednom predlažem da se u Zakon ugradi odredba u kojoj će pisati da su lovoovlaštenici obavezni osigurati lovište od mogućih šteta i problem je riješen. Ispada da svi u ovoj Državi odgovaraju za počinjenu štetu, samo lovci ne. Npr. Ako nečiji pas počini štetu, vlasnik plaća štetu. Ukoliko konj ili krava izađe na ulicu i prouzroči štetu, vlasnik je dužan nadoknaditi štetu, jedini lovci ne moraju. Nije prihvaćen Ako lovoovlaštenici nema prava poduzimanja nikakvih mjera za sprečavanje šteta na određenom području, smatramo da ne trebaju snositi ni odgovornost za počinjenu štetu. Ako pas počini štetu i nije moguće utvrditi vlasnika, tko plaća štetu? Obvezatno osiguranje bilo je propisano međutim nije riješilo problem. Obvezatno osiguranje saniranje je posljedice bez učinka na uzrok.
67 Mladen Latinac VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 73. Ovaj Članak je u suprotnosti sa Člankom 17. Nije prihvaćen niste obrazložili zašto tako smatrate
68 Petra Rodić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Stavak (1) - Potrebno je preformulirati stavak na način: "Za štetu koju prouzroči divljač na poljoprivrednim kulturama i I STOCI u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo sve radnje iz članka 71. stavaka 1., 2. i 4. te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka takve štete." Budući da je dokazano da divlje svinje na otocima čine štete i na stoci, potrebno je preformulirati članak. Dodatno, za štićenje od umjetno povećane i neregulirane populacije divljači (npr divljih svinja) i strane vrste divljači, ne može biti odgovoran oštećenik, bez obzira da li je štito svoju imovinu svim mogućim sredstvima ili nije. Za štete od strane vrste divljači i divljači čije su populacije gospodarene na način da su im se populacije povećale do te mjere da štete prirodi i drugim dobrima, odgovorni su i uvijek bi trebali nadoknađivati lovoovlaštenik ili nadležno Ministarstvo. Nije prihvaćen Navedeno su Vaši osobni stavovi bez navođenja relevantnih izvora. Već je ranije navedeno da životinjska vrsta navedena na popisu divljači ne može biti "strana".
69 Branko Miletić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Stavke (1) i (2) treba brisati a naknadu za štetu definirati kao i naknadu za korištenje zemljišta ugovorom Lovoovlaštenika i Korisnika zemljišta u skladu s člankom 16. (PRIJEDLOG IZMJENE ČLANKA 16.) Primljeno na znanje primljeno na znanje
70 saša radić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Članak 72. (2) Lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od proteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda. - Mislim da je privatno vlasništvo svetinja i kao što oštećenici (poljoprivrednici ) se ne petljaju u rad lovoovlaštenika tako i Zakon ne bi trebao njima davati uporište da procjenjuju kada je netko trebao obaviti berbu ili žetvu ( kišne godine , ....) Moji proizvodi na mojim površinama su moje vlasništvo i samo moja briga! Pogotovo ako nisam u sustavu poticaja ! Nije prihvaćen ovime se ne rješava briga oko vašeg vlasništva već odgovornost za štetu. Tko svojim ponašanjem uzrokuje nastanak štete nema pravo na naknadu.
71 Boris Katić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti (ubuduće ću pisati FDŠUZZŽON brže mi je ne zamjerite) gledajte netko je od zaštitara ovdje u e-Savjetovanja napisao da su dva momka poginula izbjegavajući divljač,nisu samo oni,nisam ni ja onaj koji instiktivno ne bježi i ne želi ozljediti bilo domaću bilo divlju životinju,no htio sam sa malo sarkazma upravo to naznačiti,naime neki bolesnici šlepera,kamiona,kombija,vlakova i auta imaju interesantnu naviku gaziti namjerno. Od ježa do naših lovačkih pasa koji se nažalost po prometnicama često vraćaju svom domu iznemogli nakon odrađenog lova.Naime često divljač ih odvuče i van dometa ogrlica sa GPSom,tad nastradaju,mi ih ne možemo pronaći taj čas,a oni se na žalost osijećaju se sigurnije posebno u sumrak,noću na prometnici nego u šumi gdje mogu i često su nažalost obrok divljih predatora,jer ih ovi smatraju svojom konkurancijom. Gadi mi se koliko je tih prometnih šteta naplaćeno od lovačkih društava koja ne love na cesti ni u pojasu uz cestu,užasno nas to pogađa,mnoge udruge su se ugasile i izgubile lovišta samo radi luksuznog vozila koje je sa definitivno prekomjernom brzinom pogodilo divljač kojom gospodarimo, ali je državna,kao i lovišta dobar dio,najveći.Prometnice nisu lovište. Neće nitko normalan zgaziti ni miša,ali ponavljam ima pacjenata i na prometnicama,pa pogledajmo koliko je mrtve mladosti ispod 21 godinu ovih godina na cestama,posebno motociklisti,a koliko je teških invalida,to nitko ne broji,zašto? Zato što je puška ubojitija od volana,ova naša lovačka puška i podvodna puška koja je razlika,sa 16 je klinci koriste,znate li kolika je snaga jedne laštikače ili puške podvodne na komprimirani zrak??? Dakle moped do 50ccm može sa 16 godina,brodica sa vanbrodskim motorom do nekih 6 m...ok,ajmo 50 kn i da se nitko ne pati sa odvjetnicima i da njihove džepove ne punimo,da maratonske,decenijske procese nemamo,da se vicevi o predmetu koji je sina i kćer odškolovao odvjetničkog ajmo dokinut.Prilika je za fond od 50 milijuna kuna koji će pokriti puno drugih troškova koje divlje životinje naprave,ne samo promet,ako smo pametna država (šteta,kako na usjevima,šumi,pčelarstvu,voćarstvu...),ali će im i pomoći preživljavanje. Milijun vozila, jednostavno je, po 50 kn svako,neka Ministarstvo osnuje taj fond sa osiguranjima,pa da vidimo,osiguranjima njihovo,ali ako štete izostaju ima bonus,ima iz fonda ostatak novaca koji može pokriti (koliko toliko) i situaciju kad netko pogine radi divljači. Dakle bolje bi bilo da ne izbjegavamo divljač kao problem koji postoji sa svojim rutama migracijskim,hranidbenima,a mi smo krivi kao društvo,civilizacija, jer smo im ispresjecali životni prostor prometnicama,prugama,putevima,zar ne? Moraju oni se naučiti živjeti sa nama,a i mi sa njima,stresno je daleko više jer u prošlom stoljeću nas je bilo 5 milijardi danas nas je više od 7. Brzina življenja,komunikacije,autoceste,ceste brze...svašta nešto i njima i nama. Hvala. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
72 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Boris Katić, slažemo se s uvođenjem dodatnog osiguranja za vozila. Jedino što je nejasno kad kažete da ne morate onda izbjegavati životinje i time riskirati život. Pa većina ljudi izbjegava životinje ne zbog štete na vozilu, nego impulzivno ne želi usmrtiti ili ozlijediti životinju! Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
73 Boris Katić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. 50 kn po svakom vozilu u RH na polici riješeni su svi naleti divljači,nepoznatih životinja i domaćih životinja....50 kn dajemo većina na osiguranju za štetu na vjetrobranskim staklima na vozilima. Dakle štete na vozilima su izvor prihoda za odvjetničke kuće,osiguranja,na nas se prebaciva ne lovna površina,na kojoj ne lovimo ni blizu,odgovornost za državnu imovinu,divljač prebaciva se na 60.000 ljudi,zašto? Jeli divljač od lovaca ili državna? Dajte formulirajte,ako je naša i samo naša super,prepišite nam je. Zaista je smješno milijun vozila,strojeva,x 50 kuna je 50 milijuna kuna,prošle godine sve životinje i nepoznate nisu napravile štete 5 milijuna kuna u prometu. Eto fonda i za štete na poljoprivredi,šumama. Za 50 kn vozite se sigurno i mirno u nadoknadu za štetu na vozilima,pa i na divljači. Ne trebate izbjegavati,ne trebate bježati na cesti od straha za limariju pa izgubite glavu,ne trebate onda brinuti za fondove za štete od divljači. Jednostavno je sve zemlje EU imaju to riješeno na polici osiguranja,kao obavezno,Švedska je imala više mrtvih u srazu sa losovima nego auto-auto nesrećama,Velika Britanija,Danska,Norveška...pa pogledajte kako se riješavaju sve štete od divljači u Uniji u kojoj jesmo članovi ili mi moramo biti izuzetak? Primljeno na znanje primljeno na znanje
74 Valentino Hodak VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Prethodno je navedeno kako je pojas od 300, odnosno 200m uz cestu nelovno područje. po čemu je onda lovoovlaštenik odgovoran za nalet vozila na divljač? Iznimka je jedino ako se divljač natjera na cestu uslijed pogonskog lova Primljeno na znanje primljeno na znanje
75 Tomo Svetić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. 6) Zasto lovoovlastenik mora odgovarati uopce za stetu nastalu naletom vozila na divljac kad je divljac dio ekosustava i ima svoje migracijske puteve,cikluse, navike dok su ceste i vozila umjetni i direktno utjecu na prirodu. U UK vozac placa osiguranje ,a osiguranje pokriva stetu na vozilu ukoliko je vozac nije prekrsio zakonske odredbe. Lovoovlastenik je izuzet jer nije stvorio divljac. Divljac je prisutna i dio ekosustava oduvijek dok ceste i vozila nisu. Lovoovlastenik moze biti ukljucen samo ako je unio u svoje loviste novu vrstu ili ako je natjerao divljac na prometnicu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
76 Krunoslav Pintur VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. st. 6 - smatram da ovakvo riješenje neće riješiti problem šteta od divljači na cestama, već nas usmjerava prema sudovima. Smatram da kvalitetnije rješenje treba tražiti u osnivanju fondova za obeštećenje (postoje takvi primjeri na području EU, pa i u RH, npr. problem neregistriranih vozila). Divljač je u RH ničije vlasništvo, ceste nisu lovište, policija ne radi uviđaje već bilježi prometni događaj, odnosno ne utvrđuje odgovornost vozača. Primljeno na znanje primljeno na znanje
77 Tatjana Ignjatić Zokić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Takodjer treba uvesti naplatu kazne za stetu koju je vozac/vozilo pretrpilo izbjegavajuci sudar sa zivotinjem (divljom, domacom, kucnom). Pred par godina poginula su dva decka u automobilu jer im je pas istrcao na cestu. Takodjer, odgovornsot za stetu treba precizirati kroz vise zakona, Zakon o zastiti zivotinja, Zakon o cestama (posebice autoput), Zakon o lovstvu i sl, te razdvojiti odgovornost. Primljeno na znanje primljeno na znanje
78 Katica Matejčić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Za štetu na vozili, koju prouzroči domaća životinja (konj ili krava), kao i štetu koju počini kućni ljubimac (pas) odgovara vlasnik domaće životinje ili vlasnik kućnog ljubimca. Ne znam zašto bi vlasnici divljači bili u povoljnijem položaju, jer ako divljač počini štetu na vozilu, uz pretpostavku da se vozilo kretalo propisanom brzinom, odgovoran je lovoovlaštenik. Primljeno na znanje primljeno na znanje
79 ronald pichler VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 72. Čini se da su formulacije u čl.72.st.6. na dobrom tragu da se onemogući manipulacija sudova u donošenju presuda uglavnom na teret lovačkih organizacija neovisno o stvarnim činjenicama koje su dovele do štete na divljači i vozilu. U postupku očevida nakon udesa često se izostavi ili manipulira s utvrđivanjem potrebnih činjenica i dokaza za utvrđivanje krivnje i to treba u ovom Zakonu stručnim i pametnim formulacijama onemogućiti, znači natjerati da se moraju izvršiti i utvrditi sve relevantne činjenice na mjestu udesa, iste unijeti u zapisnik i tako prezentirati tijekom sudskog postupka pa neće više biti gotovo stalne krivnje lovačkih organizacija te isplate velikih novčanih iznosa na ime naknade štete na vozilu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
80 PP Orahovica d.o.o. VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. U članku 71. nedostaje točka 3., kao i u članku 72. koji se poziva na članak 71. Prihvaćen zahvaljujemo
81 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Slažemo se s komentarom gospođe Matejčić Članak 71. stavak 1. je sramotan: Nedopustivo je da se privatno zemljište daje u najam bez odobrenja vlasnika, naknadu od najma uzimaju institucije koje nisu vlasnici zemljišta, a sukladno ovom članku, vlasnik zemljišta je dužan o svom trošku poduzimati radnje da bi zaštitio svoju imovinu. I njezinom komentaru Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
82 Tomislav Dumić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Upotreba jastrebova i sokolova, tj. sokolarenje za rastjerivanje golubova, galebova i ostalih ptica iz porodice vrana (Corvidae) postaje sve popularnija u Europi te se sve češće koristi u urbanim i suburbanim sredinama kao ekološki prihvatljiv oblik kontrole štete od ptica. Ova biološka metoda zaštite dobara, bez upotrebe kemikalija i bez zagađenja u „skladu je s prirodom“ te je prihvatljiv način rastjerivanja problematičnih ptica u zračnim lukama, trgovačkim centrima, hotelsko-turističkim kompleksima, stadionima, industrijskim postrojenjima, odlagalištima otpadom ali i na poljoprivrednim površinama. Predlažem da se kao takva uvrsti u stavak 2 pod dopuštene radnje i zahvate. Nije prihvaćen sokolarenje je lov i ne može se primjenjivati na radnje sprječavanja šteta po oštećeniku
83 saša radić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Ukoliko je Lovoovlaštenik (LD) vlasnik divljači onda on u maniri dobrog gospodara mora kontrolirati svoju divljač i spriječiti ju da čini štetu. Nije normalno da Lovoovlaštenik ostvaruje korist a od oštečenika ( poljoprivrednika) se očekuje da ograđuje svoje parcele , ciljano čuva svoje parcele ( provodi neprospavane noći i valjda uzima godišnji odmor ?) Nije prihvaćen Ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovoovlašteniku, a na površini na kojoj je zabranjeno ustanovljavanje lovišta korisniku nelovne površine. Dakle, ulovljena, ranjena i uginula divljač, ne ranije.
84 eleonora hrupelj VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Podržavam prijedlog Stavka 1 Nedopustivo je da se privatno zemljište daje u najam bez odobrenja vlasnika, naknadu od najma uzimaju institucije koje nisu vlasnici zemljišta, a sukladno ovom članku, vlasnik zemljišta je dužan o svom trošku poduzimati radnje da bi zaštitio svoju imovinu Nedostaje stavak 3. Riječ „oštećenik“ ovdje zamijeniti vlasnik ili korisnik imovine jer dok šteta nije nastala nije oštećenik. Definirati mjere – jer se vjerojatno zna što se neće priznati u odšteti, pa tako i što se priznaje Nije prihvaćen već odgovoreno
85 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Članak 71. Nedostaje stavak 3. Riječ „oštećenik“ ovdje zamijeniti vlasnik ili korisnik imovine jer dok šteta nije nastala nije oštećenik. Primljeno na znanje primljeno na znanje
86 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Boris Katić, slažemo se da ovdje ima jako puno prostora za poboljšavanje i da bi se država trebala primiti posla na način kako predlažete - sadnju vegetacije koja odvraća divlje životinje od naselja. I konačno rješavanje problema otpada u RH je u svačijem interesu (čagljevi, medvjedi itd.). Također i održavanje kao i probijanje novih požarnih puteva. Ali sve to nije predmet ovog Zakona. Svakako bi se lovci trebali aktivno uključiti i u javne rasprave o zakonima koji su povezani i s njihovim interesima. I ne samo oni nego građani općenito. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
87 Boris Katić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Interesantno kako dobro razlikujemo alohtone i autohtone vrste životinjske,ali saditi možemo ko šta oće i di oće ako je njegovo? E sad mi kao društvo vidimo da društva koja imaju divlji kesten imaju lijepo divljači prirodne hrane i mi u šumariju sa prijedlogom da na državnoj zemlji zasadimo kestenovu šumu,da smanjimo napad na neke voćarske kulture,da divljač držimo u šumama,gorama,no šumarija nam nije dozvolila,alohtono,ne može,bolesti,sto razloga zašto ne,ni jedan zašto da po njima. Eto nije saživio projekt,a na državnoj zemlji,ipak ima reda,zakona. Dakle molim,moj prijedlog je da se sadi uz rub šume i u šumi,planini kukuruz,sigurno će opstati. Priče o malom broju lovačkih udruga i društava koji plaćaju osiguranje je crtić. Ne ide to,ostali ste bez lovišta odmah. Peteročlano povjerenstvo može lako proniknuti kad netko lješnjak sadi uz šumu od kuća na kilometar,ta će sigurno u terenu gdje je 1 čovjek na 1 km2 opstati od puhova,svinja,vjeverica,...toliko privatnog zemljišta i državnog o kojem nitko ne brine i zapušteno je su aktuelno potvrđeni u požarima koji su nezaustavljivi, jer podivljali tereni tako obrasli vegetacijom su ne ugasljivi za bilo koju tehniku i ljudstvo. Primljeno na znanje primljeno na znanje
88 Katica Matejčić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Dražene- vidim da bi Vi vlasniku još nametnuli traženja dozvole od lovačke udruge da nešto sije ili sadi na svojoj zemlji. Pa shvatite, ako čovjek ima u vlasništvu poljoprivredno zemljište (oranicu, livadu, pašnjak), samo on - vlasnik ima pravo odlučivati što će sijati ili saditi na svojoj nekretnini-zemlji. Zašto vlasnik ne bi smio na svom pašnjaku zasaditi nasad lijeske? Tko će mu to zabraniti? Zar peteročlano povjerenstvo, ili imate bolji prijedlog??? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
89 Tatjana Ignjatić Zokić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. DRAŽEN DEGMEČIĆ - ovo sto navodite regulirano je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13, 48/15 cl.4. sa 1.kaznenom odredbom i navedeni clanak seze jos od SFRJ, no nikad se nitko nije toga pridrzavao, i to je odgovornsot poljoprivredne inspekcije s kojom lovna mora uci u suradnju. Slazem se da ako vlasnik nije prenamjenio zemljiste (vodi se ko vinograd, a on zasadi kukuruz) nema pravo na naplatu stete, no ima pravo na kaznu! S tim da se po navedenom zakonu ja jos borim sa sikarama koje kao opis zemljista ne postoje, a vrlo cesto su pozarna podrucja nemoguca za kontrolu, te staniste za "nezeljene" zivotinje. Ipak, navedena problematika je predmet drugih institucija koje trebaju odraditi svoj posao. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
90 Katica Matejčić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Članak 71. stavak 1. je sramotan: Nedopustivo je da se privatno zemljište daje u najam bez odobrenja vlasnika, naknadu od najma uzimaju institucije koje nisu vlasnici zemljišta, a sukladno ovom članku, vlasnik zemljišta je dužan o svom trošku poduzimati radnje da bi zaštitio svoju imovinu. U praksi divljač radi čestu i veliku štetu na poljoprivrednim kulturama, a rijetki su lovozakupnici koji osguravaju lovišta. Stoga predlažem da se u Zakon ugradi odredba koja će obvezati lovozakupce da su dužni lovuište osigurati, kao što vlasnici vozila moraju osigurati vozilo od moguće štete prema drugim sudionicima u prometu. Ovim Zakonom, vlasnici zemljišta ne odlučuju ni o čemu kad je njihova imovina u pitanju, a sada još moraju o svom trošku brinuti da im divljač ne napravi štetu. S obzirom da u pravilu lovozakupnik nema u svom vlasništvu nikakvu imovinu, osoba kojoj je nastala šteta ne može naplatiti štetu niti po ovoj osnovi. Stoga, predlažem, ukoliko lovozakupnik nema policu osiguranja, da članovi lovačke udruge svojom - vlastitom imovinom nadoknade nastalu štetu. Ovim se zakonom pogoduje jednoj grupi ljudi koji na tuđoj imovini, za koju ne plaćaju zakup organiziraju plaćene lovove i na taj način ostvaruju profit, a svu štetu koju divljač počini, na sebe preuzima vlasnik zemljišta. Nije li to malo čudno, da ne koristim neki drugi termin???? Nije prihvaćen već odgovoreno
91 DRAŽEN DEGMEČIĆ VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 71. Članak 71. Bilo bi dobro uvrstiti u Zakon i obavezati oštećenika da: " Koristiti zemljište u skladu s propisanom namjenom zemljišta u upisniku zemljišta i nekretnina (katastar)" Jer nije rijetko da se zakupi "pašnjak", a siju se poljoprivredne kulture - što jasno kasnije rezultira traženjem štete na posijanim kulturama. Primljeno na znanje zavaljujemo na prijedlogu
92 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Tko bi ibli "drugi sudionici lova " osim navedenih? Nije prihvaćen već odgovoreno
93 eleonora hrupelj VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Podržavam stavak 3. iza riječi uzrok dodati „stradavanje u prometu“ te Stavak 2 - nejasno je tko su "drugi sudionici lova" Nije prihvaćen već odgovoreno
94 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Članak 70.stavak 3. iza riječi uzrok dodati „stradavanje u prometu“ Nije prihvaćen smatramo da je to nepotrebno
95 Ines Šprljan VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. ako je bavljenje lovom tako jako neisplativo, zašto jednostavno ne odustanete od svega a svoju ljubav prema divljim životinjama iskazujete volonterski? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
96 Tomislav Dumić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Stavak 2 - nejasno je tko su "drugi sudionici lova" Nije prihvaćen svi koji se kreću ili zadržavaju s lovcima tijekom lova, a da se pri tome ne bave lovom kao što su npr. fotografi
97 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Boris Katić, pa kako to da se onda toliko ljudi žali da ne mogu naplatiti štetu nanesenu od divljači kojom LD-i upravljaju ili to traje godinama? Ako već nemaju pojedini LD-i sredstva, vidite unutar HLS-a kako da riješite svoje probleme. Npr. umjesto kupnje objekta od 1 milijun eura za elitni lovni turizam (Garešnica) kojem ionako 99% domaćih lovaca neće moći niti prismrditi, mogli bi takva sredstva preusmjeriti na isplaćivanje odšteta. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
98 Boris Katić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Toliko para smo dali osiguranjima da je to već bolesno,nema za što nismo osigurani,pokušajte osnovati lovnu udrugu,uzmite lovište i njime upravljajte na dobrobit divljači i ljudi koji žive u lovištu i uz njega,od njega...molim Vas osiguranja nas ne spašavaju od vandalizma,od mnogo stvari,a ako hoćemo neko ultra kasko tipa osiguranje onda smo na stotinama tisuća kuna za policu...milijunske štete plaćamo,osiguravamo,sudovi...promet,sve što je daleko od pravde. Nije to udruga zaštitarskog tipa...mi plaćamo sve i svima. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
99 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. Boris Katić, štetu od požara izazvanu prirodnim putem bi trebalo naplatiti od osiguravajućeg društva. to znači da bi LD -i trebali osigurati svoje objekte i ostalo. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
100 Boris Katić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 70. usljed proljetnih paljenja velikih travnatih površina,pašnjaka,zapuštenih poljoprivrednih površina izgore i lovno gospodarski objekti,naravno i usljed šumskih požara,izazvanih ljudskom nepažnjom,ali i prirodnim putevima....dakle molim tko plaća štetu,koliko košta jedna zatvorena,otvorena čeka,koliko košta hvataljka za divlje svinje,kuružnjak,hranilište za visoku i nisku divljač??? Nije prihvaćen regulirano člankom 72. stavkom 4.
101 Livio Hrelja VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. (3) 3. donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači osim ptica koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Dovoljna je suglasnost lokalne samouprave, a ne kao do sada dobra volja lovoovlaštenika koji treba istu mjeru zatražiti, tj.dozvoliti vlasnicima zemljišta na otocima da mogu na svojim posjedima hvatati kavez zamkama, divljač koja nije u uzgoju na otoku, bez obzira dali je lovac ili samo poljoprivrednik, uz pismeno odobrenje lovoovlaštenika koje se mora obavezno izdati. Djelomično prihvaćen Uzeto u razmatranje. Propisano je tko može obavljati lov i pod kojim uvjetima.
102 PP Orahovica d.o.o. VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Članak 69. stavak 3. predlaže se izmijeniti i glasi: 3. donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači i kormorana koje ugrožavaju zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu ovog stavka na način da se je tijelo ovlašteno donijeti rješenje smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači i kormorana koje ugrožavavaju zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Članak 69. koje je to Nadležno tijelo?Koje mjere je dužan provesti ovlaštenik prava lova a koje onaj npr. kome će šteta biti nanesena a da to spriječi?To treba svakako razlučiti. Primljeno na znanje Opisano u sljedećim člancima.
104 Tibor Mikuska VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 69. potrebno je potpuno preraditi. Ovako postavljen članak je pravno nedoreče i u izravnoj koliziji s člankom 55. i 56. predloženog Zakona. Prvo, kad govorimo o štetama od divljači postoje dvije vrste mjera: a) Mjere koje je dužan provesti ovlaštenik prava lova kako bi spriječio štete trećim osobama b) Mjere koje je dužan poduzeti potencijalni oštećenik kako do štete (npr. na usjevima) uopće ne bi došlo. Stoga je Zakonom posebno potrebno propisati koje sve mjere mora poduzeti ovlaštenik prava lova, a posebnim članicima mjere koje mora poduzeti potencijalni oštećenik. Dobar primjer koji se može slijediti predstavlja Pravilnik o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja. Prihvaćen Opisano u sljedećim člancima.
105 Petra Rodić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Stavak (1) Potrebno je iz mjera srejačvanja šteta od divljači brisati dio "osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu". Trenutna praksa npr. dohranjivanja divljih svinja djeluje upravo suprotno. Uvijek dostupan izvor hrane (pogotovo zimi) znatno smanjuje prirodnu smrtnost životinja, odosno rezultira povećanjem njihove populacije. Dotično nije problem u ograđenim lovištima, no u otvorenim lovištima divlje svinje se ne zadržavaju samo oko hranilišta i ne hrane se samo ponuđenom hranom već (tako umjetno povećana populacija) u potrazi za hranom nanosi velike štete na usjevima, stoci, ali i na divljim vrstama i njihovim staništima. Iz tog razloga ova mjera nema smisla u otvorenim lovištima. Stavak (2) - Potrebno pojasniti ili preformulirati kako zabrana lova na pojedinoj vrsti divljači može štiti poljoprivredne usjeve. Budući da se u članku govori o sprječavanju šteta od divljači, nije jasno kako zabrana lova na divljač može umanjiti štete. To eventualno može biti slučaj prilikom zabrane lova na predatore koji utječu na razinu divljači koja pak uzrokuje štete npr. na usjevima (svinje, srne...) Prihvaćen Primljeno na znanje.
106 eleonora hrupelj VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Precizirati – naročito ono što je u koliziji sa člancima ovog prijedloga zakona – ministar , nadležno tijelo? Nadležno tijelo – Ne postoji u članku 6 - definirati Precizirati -Kome je namijenjena provedba rješenja iz stavka 3. točke 3., odnosno tko izvršava to rješenje Prihvaćen Primljeno na znanje.
107 Primorsko-goranska županija VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Članak 69. Stavak 3. Točka 1. Mišjenja smo da ne ispunjava namjenu. „Zabrana lova pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja“ nije odgovarajuća mjera za sprečavanje štete od divljači koju ovaj članak propisuje. Članak 69. Stavak 3. Točka 2. Nejasno je kada se donosi dopuštenje za provedbu sanitarnog odstrijela, budući da je ista regulirana i člankom 56. (kad je lovište u zakupu ili kad nije). Predlažemo da se predloženo ovlaštenje uvrsti u članak 55. Za što je nadležno Ministarstvo. Članak 69. Stavak 3. Točka 3. nejasno je kada će i u kojim slučajevima rješenje o smanjenju brojnog stanja divljači donijeti nadležno tijelo županije, a kad će se postupiti ministar temeljem članka 56. Ovim prijedlogom moguće dolazi do preklapanja nadležnosti između ministra i župana. Prihvaćen Razmotrit će se primjedba.
108 Krunoslav Pintur VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. st. 2 - o kavom se nadležnom tijelu radi? Prihvaćen Razmotrit će se primjedba.
109 Dragan Medarić VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 69. Koja je razlika između odredbe ovog članka i članka 58. koji propisuje da Ministar izdaje "naredbu" o smanjenju broja divljači? Zašto je ovdje nadležno "ovlašteno tijelo", a tamo "Ministar"? Kome je namijenjena provedba rješenja iz stavka 3. točke 3., odnosno tko izvršava to rješenje? Prihvaćen Lovoovlaštenik izvršava rješenje.
110 eleonora hrupelj VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE, Članak 68. nedorečen – što se podrazumijeva pod sve neophodne mjere? Djelomično prihvaćen Dalje u narednim člancima se opisuju mjere.
111 Šime Validžić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. Treba zabraniti trgovinu mesom i drugim proizvodima životinja (i biljaka) koje su ulovljene (odnosno uzete) iz prirodnih ekosustava. Treba zabraniti uvoz mesa egzotičnih životinja kao što su krokodil, noj, zebra, bizon, klokan i slično (i tropskog drveta) jer se tom trgovinom brojne vrste dovode u opasnost od izumiranja i pruža loš primjer afričkim i azijskim državama. Nije prihvaćen Primjedba predstavlja osobni stav pojedinca.
112 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. Stavak 7. bi trebalo dopuniti: Divljač i njezini dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati u promet (prodaja, prerada, izvoz iz Republike Hrvatske) ako udovoljavaju odredbama zakona i podzakonskih akata kojima je uređeno područje zaštite prirode (međunarodna trgovina) i veterinarstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 eleonora hrupelj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. podržavam prijedlog Stavci 6., 7. i 8. - točno navesti zakone, podzakonske akte i propise na koje se odnosi. Stavka 2 – tko će tražiti oznake? A ako se nešto tavkvo dogodi , odmah obavijestiti policiju pozvati se na ovaj članak i dužni su odmah izaći na teren i ispostaviti zapisnik u najkraćem mogućem roku Nije prihvaćen Onaj tko upravlja predmetnom površinom,PZD.
114 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. stavak 2. je ne provediv u praksi iz više razloga - prema iskustvima, potrebno je desetak dana za ishođenje policijskog zapisnika što znači da stradala divljač ostaje ležati uz cestu u najboljem slučaju bar tjedan dana (ili ono što ostane od divljači ako je stradala ljeti), a rok od 8 dana za ishođenje oznake je prekratak (opet ako je za istu potrebno priložiti policijski zapisnik ili kopiju zapisnika) te je nejasno tko treba tražiti odgovarajuću oznaku Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. Vrlo je važno da stavak 6. ostane u ovom Zakonu, jer se njime jasno daje do znanja da je prodala mesa od di ljih životinja ''na crno'' zabranjena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Krunoslav Pintur VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. st. 2 - tko će tražiti odgovarajuće oznake? st. 6 i 7 - smatram da ova problematika nije predmet normiranja ovog prijedloga Zakona Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 67. Stavci 6., 7. i 8. - točno navesti zakone, podzakonske akte i propise na koje se odnosi. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
118 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 65. Propisati tko, na koji način i kada vrši stručni nadzor kod pravnih osoba koje vrše osposobljavanje za lovački ispit, ispit lovočuvara i ispit ocjenjivača trofeja divljači, ovim zakonom ili pravilnikom koji će propisati ministar. (Predavači, ispitivači, dali ispunjavaju uvjete, kvaliteta izvedene nastave, u konačnici koliko "stručne i sposobne lovce...osposobljavamo). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Primorsko-goranska županija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 65. Dodati stavak slijedećeg sadržaja: „Osobama koje su tijekom višeg ili visokoškolskog obrazovanja završile odgovarajući nastavni program iz lovstva, izdat će uvjerenje o položenom lovačkom ispitu pravna osoba koju za to ovlasti Ministarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 DRAŽEN DEGMEČIĆ VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 64. Članak 64. sporne su dvije stvari koje sputavaju lovni turizam (nezadovoljstvo lovca turista i moguće značajno smanjenje planiranog prihoda ovlaštenika prava lova) - to je zabrana iznošenja iz RH te izračun vrijednosti (Odštetni cjenik) - bilo bi možda oportuno da tekst glasi: (1) Vrhunski trofej divljači dozvoljeno je trajno iznijeti iz Republike Hrvatske s obavezom dostupnosti trofeja u slučaju izložbenih i sajamskih priredbi. Dostava trofeja ide na trošak organizatora priredbe. (2) Pravo prvootkupa vrhunskog trofeja divljači zadržava Republika Hrvatska po cjeniku ovlaštenika prava lova kod kojeg je predmetni trofej stečen. Takav trofej se čuva u muzeju HLS-a. Prihvaćen Primljeno na znanje.
121 Boris Katić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 64. ustanoviti fond za otkup,jer odlazak najvećeg medvjeda,jelena preko granice se već dogodio,jer država ne plaća super trofeje odnosno vrhunske trofeje,možemo zatvrati oči i pričati priče,ali to je istina...tako odlaze i trofeje iz lovišta kojima gospodare i Hrvatske šume ne samo uduge,društva i lovozakupnici,odnosno obrti i tvrtke...sve u tišini i miru,tužno,ali istinito....lako je spustiti poene,papir sve trpi,a kod izlaska trofeja nitko ih ne premjerava,kao ni kod unošenja u drugu zemlju što bi trebalo uvesti,obvezu da lovac koji odnese trofeju istu mora prijaviti CICovom povjerenstvu i mora ga ocijeniti u njegovoj zemlji stručna komisija,pa da vidimo onda koliko će ultra trofeja biti izgubljeno za Hrvatsku i sve druge zemlje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 63. Dobar prijedlog predlagatelja obzirom na broj lovaca koji su stručno osposobljeni za ocjenjivače trofeja kako bi u "svojim" udrugama uz minimalne troškove obavili zadaću ocjenjivanja stečenih trofeja divljači (stavak 2.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 63. Što je s trofejima divljači odstrjeljenim na nelovnim površinama navedenim u članku 17 ovog prijedloga ZOL-a, tko njih ocjenjuje? Ili njih ne treba ocjenjivati? Prihvaćen Ozbiljno će se razmotriti. Hvala na komentaru.
124 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Lov pticama grabljivicama prema stavku 2. mogu obavljati prije svega osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 59.stavak 2. u odnosu na posjedovanje lovačke iskaznice (lovačka iskaznica za stranca) uz ostale uvjete. Što je sa strancima koji imaju izniman interes za ovaj način lova koji dostavljaju upite i u kontaktima izjavljuju da su članovi sokolarskih udruga i prema zakonskoj regulativi zemalja iz kojih dolaze ne moraju biti lovci (zemlje Arapskog poluotoka). Puštanje-trening ptica grabljivica korištenjem oputa, dali se to smatra lovom obzirom na način lova ptica grabljivica, lov korištenjem pernate divljači iz umjetnog uzgoja, sa ciljem održavanja letne kondicije ptica grabljivica, Pravilnik o lovostaju itd. Kod izrade novog pravilnika biti će potrebno voditi računa o mnogo "sitnica" koje su vezane za ovu vrstu lova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Definirano je i tko god se bavi sokolarenjem zna što je umjetni uzgoj i ta definicija uopće ne potpada pod ovaj zakon nego je regulirano u aspektu zaštite prirode a ovdje navedeno da se upravo naglasi da se za sokolarenje moraju koristiti ptice iz uzgoja. Također, pitanje je dali se uopće i može govoriti o zaštiti kada se govori o pticama grabljivicama iz kontroliranog uzgoja odnosno umjetnog uzgoja. Konačno ovdje se radi o vrstama koje su više desetljeća u kontroliranim uvjetima uzgojene i selektirane, uopće se ne radi o divljim pticama te dali je to kršnje Ustavnog prava na vlasništvo jer se ne radi o Divljim jedinkama i to se mora što skorije pravno ispitati. Trebalo bi svakako jasno definirati kako se rehabilitiraju i divlje ozlijeđene ptice jer nakon vremena provedenog u velikim volijerama gdje samo stoje - grabljivice su po prirodi oportunisti i ne lete iz zabave nego jer love plijen te stječu određenu kondiciju - i pitanje je kako nakon tog vremena koje može potrajati i nekoliko mjeseci u zatvorenom prostoru one mogu uhvatiti divljeg goluba, fazana, čvorka, vrapaca ili bilo koji drugi plijen s obzirom na vrlo mali postotak uspješnih ulova kada su potpuno zdrave? Tu je pitanje nutricionizma - vrste hrane s obzirom na godišnje doba, koliko su stvorili masnih zaliha, koliko im je razvijena muskulatura, koliko funkcioniraju radom nogu - pogotovo kod ozlijeda nogu i slično. Upravo je to još jedan od razloga zašto sokolarenje kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske i UNESCO-a na svjetskoj razini mora biti i involvirana u procese rehabilitacije divljih ozlijeđenih ptica. Jedonstrano gledanje i isključivost nikada nisu vodili dobrome. Također, ako netko ima saznanja o protupravnim radnjama i javno okrivljuje nekoga a to nije prijavio nadležnim službama također i sam sudjeluje u protupravnim radnjama. Osim toga sokolari su ti koji najviše senzibiliziraju javnost prema pticama grabljivicama i njihovoj zaštiti jer djeca i odrasli ljudi iz blizine mogu vidjeti i čuti osnovne informacije o pticama grabljivicama te stvoriti pozitivan dojam. Osim toga do sada se svako "puštanje ptica grabljivica" smatralo lovom na što sam točno naveo prijedlog izmijene zakona jer svaki puta kada bi se i Rehabilitirana ptica grabljivica "puštala" to je bio Lov i za to je trebalo imati određeno dopuštenje. Mislim da bi bilo bolje provjeriti dio oko toga članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Što je "umjetni uzgoj"?Pa valjda treba definirati što se pod tim podrazumjeva? Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
127 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Sokolarenje u Republici Hrvatskoj je potpuno zakonski regulirano sa aspekta polaganja sokolarskog ispita (polaganje u nadležnom ministarstvu a ne u nevladinom sektoru) do regulative vezane uz držanje sokolarskih ptica. Broj sokolara u Republici Hrvatskoj je danas poprilično velik, sokolarenje je stavljeno na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske te je na listi UNESCO-a kao Intengibal Cultural Human Heritage http://www.unesco.org/archives/multimedia/?pg=33&s=films_details&id=4349 Također jasno je definirano i propisano sve vezano za uzgoj sokolarskih ptica u kontroliranim uvjetima. Optuživati bilo koga na rekla-kazala da je činio protupravne radnje nije u redu nego treba kontaktirati nadležne službe i prijaviti radnje koje su protuzakonite i sankcionirati pojedince. Inače u sokolarenju se koriste ptice iz kontroliranog (umjetnog uzgoja) odabrane na temelju svojih fenotipskih i genotipskih kvaliteta kroz više desetljeća. Ptice grabljivice iz prirode kod pravih sokolara nemaju značenja za sokolarenje nego im je mjesto u prirodi. Osim toga sve projekte reintordukcije i revitalizacije ptica grabljivica od Sivog sokola u SAD-u, preko Bold eagle do Tree nesting peregrina itd... su radili sokolari koristeći sokolarske tehnike uzgoja kako bi se stvorile jedinke koje su vraćane u prirodu. http://www.tulsaworld.com/sportsextra/outdoors/biologist-given-prestigious-award-by-falconers/article_84fed00c-9e58-5884-b507-f99297b09096.html http://www.vulpro.com/wp-content/uploads/2016/06/VulPros-Cape-Vulture-Captive-Breeding-Protocols-Version-2.0.pdf Također u Zapadnoj Europi i SAD-u se kod rehabilitacije ptica grabljivica koje su ozlijeđene i trebaju biti vraćene u prirodu koriste prvo sokolarske tehnike kako bi se iste dovele u kondiciju te se tada vraćaju u prirodu. Kod nas se misli ako se grabljivica zaliječi i stavi u veliku volijeru te ondje drži do kraja rehabilitacije i pusti natrag u prirodu da je to dovoljno i da če biti sposobna preživjeti. To je isto kao da nakon polomljene noge atletičara na 200 metara nakon 2 mjeseca bolnice atletičara odmah pošaljete na natjecanje! Kao što je uvijek bilo u svakom žitu ima kukolja a generalno optuživati, omalovažavati i etiketirati sve ljude koji su sokolari za ilegalne radnje dok oni na legalan način njeguju Svjetsku nematerijalnu kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a u najmanju ruku nije lijepo niti korektno. Da pače, bilo bi bolje napraviti suradnju sa ljubiteljima ptica (svih pa i grabljivica) te iskoristiti bogata znanja sokolara od psihologije, preko sociologije do uzgoja i dovođenja grabljivica u stanje da nakon ozljeda (ako se radi o divljim jedinkama) budu obučeni ljudi koji će im pomoći povratak u prirodu a od ljubitelja ptica čuti probleme koje treba riješiti. Primljeno na znanje Hvala na iscrpnom odgovoru koji nema obilježje primjedbe na tekst zakona.
128 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 62. potrebno je brisati. Sokolarenje u Hrvatskoj predstavlja tipičan primjer „vidjela žaba da potkivaju konja, pa i ona digla nogu“, a na prste dvije ruke se mogu nabrojati oni koji koriste ptice grabljivice u lovu. S druge strane, zbog nikakve kontrole, sokolarenje u Hrvatskoj potiče neovlašteno uzimanje i krađu divljih jedinki iz prirode. Tako je npr. jedno do ukupno tri gnijezda stepskog sokola u Hrvatskoj više puta bilo opljačkano što je na kraju dovelo do napuštanja gnijezdećeg para. Nije prihvaćen Osobni stav, nema obulježje primjedbe na tekst.
129 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 62. Potrebno je objasniti što podrazumijeva umjetan uzgoj ptica grabljivica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 eleonora hrupelj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. podržavam prijedlog stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za lov određene vrste divljači u tom slučaju možete izbaciti članak 3 Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
131 Branko Šare VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. Hrvatski kinološki savez u Svijetu uživa veliki ugled po pitanju kinoloških aktivnosti. Kao organizator kinoloških manifestacija na svim razinama i po svom unutrašnjem ustroju i radu mogu reći da smo lider i primjer pozitivnog kinološkog rada u ovom dijelu Evrope te zaslužujemo da nas se kao takve tretira i u vlastitoj zemlji koju naši natjecatelji i reprezentacija promoviraju prema vani te se u potpunosti slažem sa komentarom Viktora Šegrta. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
132 Zdravko Banjšak VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza.HKS sa priznatom međunarodnom rodovnicom-FCI ili registrirani čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog lovačkog saveza-HLS spoloženim potrebnim IPO ispitom te čistokrvni lovački psi spoloženim radnim ispitom za pojedinu divljač. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
133 Ana Marija Tašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza.HKS sa priznatom međunarodnom rodovnicom-FCI ili registrirani čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog lovačkog saveza-HLS spoloženim potrebnim IPO ispitom te čistokrvni lovački psi spoloženim radnim ispitom za pojedinu divljač. Nije prihvaćen Odgovoreno prije, ponavljajući komentar.
134 Krunoslav Pintur VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. čl. 61, st. 3 - pretpostavljam da bi se ovaj stavak razrađivao kroz pravilnik, stoga preventivno apeliram da se ne ograničava upotreba naših autohtonih pasmina goniča. Djelomično prihvaćen Nije se nikada ni ograničavala, pa ni neče.
135 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač. Podjela ovlasti na jedan savez koji je međunarodno FCI priznat i drugi koji nije doveo je do unazađenja lovne kinologije i raskola među lovcima-kinlozima i kinolozima-lovcima na terenu. Ujedno FCI priznaje samo jedan savez po državi i rodovnice istog. U protivnom će se lako dogoditi da izgubimo fundus rodovnica koji vrijede za hrvatske autohtone pasmine te bi lako mogli ostati bez istih. Što se tiče Obuke pasa i Traženja divljači kao lova objašnjeno je u članku 52. i to se treba svakako izmijeniti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Mihael Glavaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. Stavak 1 treba glasiti: "u lovu se smiju koristiti psi sa položenim radnim ispitom za lov određene vrste divljači". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 61. stavak (1) izmijeniti u - U lovu se smiju koristiti čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač. stavak (2) bi trebalo drugačije urediti jer kako je traženje divljači lov, to znači da svi vodiči pasa na kinološkim radnim priredbama trebaju imati lovačku iskaznicu i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika, kao i za vrijeme obuke. Što je sa stranim kinolozima koji dolaze trenirati svoje pse i natjecati se? Sa ovim se svim kinolozima mlađim od 18 godina, dok ne steknu uvjete za polaganje lovačkog ispita, onemogućava rad sa psima Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje, razmotrit će se.
138 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 60. Članak 60. u potpunosti podržavamo prijedlog T.Mikuške Članak 60. potrebno je dopuniti novim stavkom 5. koji glasi: „(5) Zabranjena je upotreba lovačkog naboja s olovnom sačmom na cjelokupnom području Republike Hrvatske.“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
139 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 60. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 60. potrebno je dopuniti novim stavkom 5. koji glasi: „(5) Zabranjena je upotreba lovačkog naboja s olovnom sačmom na cjelokupnom području Republike Hrvatske.“ Dosadašnjim propisom bila je zabranjena upotreba lovačkog naboja sa olovnom sačmom na močvarnim područjima. Unatoč zabrani, ova odredba se u praksi ne provodi, niti postoji sustavna kontrola od strane lovne inspekcije. O štetnosti olovne sačme danas postoje brojni radovi, uključujući studije koje dokazuju da lovci i njihove obitelji koje se hrane divljači odstrijeljenom olovnom sačmom imaju povećane razine olova u tijelu s posljedičnim zdravstvenim problemima. Iz tih razloga je potrebno u potpunosti zabraniti upotrebu olovne sačme u lovu, osobito u svjetlu činjenice da danas postoje odgovarajuće alternative. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
140 Željko Vlaisavljević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Prema stavku 4. lovačku iskaznicu izdaje HLS. Što je sa građanima-lovcima koji su stekli uvjete za izdavanje lovačke iskaznice, a ne žele biti članom HLS-a, mada je javna ovlast izdavanja lovačke iskaznice isključivo u nadležnosti krovne organizacije udruga lovaca RH? (Cijena izdane iskaznice). Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
141 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Predlaže se dodavanje novog stavka članku 59. koji bi glasio: U lovu smiju sudjelovati osobe (polaznici visokoškolskih obrazovnih programa) bez lovačke iskaznice s važećom identifikacijskom markicom uz prethodno pisano dopuštenje lovovlaštenika, bez prava odstrijela divljači, prilikom izvođenja terenske nastave iz područja lovstva na stručnim ili sveučilišnim studijima. Naime, obzirom na definiciju lova i uvjeta lova u članku 52 i članku 59., visokoškolskim ustanovama je onemogućeno održavanje dijela terenske nastave u lovištima, što je od izuzetnog značaja za kvalitetu visokoškolske nastave. Primjerice, sukladno navedenim člancima nije dozvoljeno sudjelovanje studentima, koji nemaju prethodno položen lovački ispit, u pokaznim lovovima, odnosno čak niti prilikom sakupljanja odbačenog jelenskog rogovlja u svrhu monitoringa populacije. Studenti prije održavanja terenske nastave ovladavaju nužnim teoretskim znanjem, što je važno sa aspekta sigurnosti tijekom izvođenja lovnih aktivnosti, a osim toga isti su osigurani tijekom nastavnih aktivnosti na svojim visokoškolskim institucijama. Temeljem navedenog smatram da ne postoje stvarne prepreke da se studentima ne dozvoli sudjelovanje u izvođenju lovnih aktivnosti u lovištima pod nadzorom nastavnika i omogući kvalitetno i praktično izvođenje nastave na studijima. Održavanje nastave samo ex cathedra u lovstvu ne može zadovoljiti suvremene obrazovne potrebe u visokoškolskom obrazovanju, posebice ne na stručnim studijima. Prihvaćen Razmotrit će se prijedlog.
142 ronald pichler VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Ne mora se biti članom HLS-a da bi se lovilo ali svi lovci članovi lovačkih udruga ili društava su članovi HLS-a preko županijskih lovačkih saveza jer to žele. Lovačka iskaznica HLS-a je samo dokaz da je osoba položila lovački ispit i stekla zvanje lovca (ne znači i da ste član HLS-a već se za članstvo HLS-a plaća posebno članarina, kao i članarina za županijski lovački savez te članarina za udrugu ili društvo), a iskaznica služi i kao dokaz MUP PU za dobivanje odobrenja za nabavu lovačkog oružja. Za pravo lova - lovljenja lovne divljači služi pisano odobrenje lovoovlaštenika, dakle osoba mora imati kada lovi radi kontrole lovne inspekcije, lovočuvarske službe ili policije lovačku iskaznicu, oružni list i pisano odobrenje lovoovlaštenika neovisno dali je član lovačke udruge ili samostalan lovac kada plaća lovoovlašteniku za lov i divljač koju ulovi - turistički lov. Lovac može biti samostalan ili može biti članom lovačke udruge ili društva, lovačka udruga ili društvo može i ne mora biti članicom županijskog lovačkog saveza i preko njega članicom HLS-a, a županijski lovački savez može i ne mora biti članicom HLS-a. HLS je dužan svakoj osobi s položenim lovačkim ispitom bez obzira na status članstva ili ne izdati lovačku iskaznicu. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
143 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Da bi covjek vozio auto ne mora biti clan HAKa. Da bi covjek igrao nogomet ne mora biti clan HNSa. Zbog cega lovac mora biti clan HLSa da bi lovio? Lovacka iskaznica ne bi smjela biti uvijet da netko smije loviti. Za lov dovoljno bi bilo biti clanom lovackog drustva, lovacke udruge ili imati dopustenje za lov lovoovlastenika. Nije prihvaćen Da bi lovio ribu mora biti član ŠRD-a!
144 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. stavak (1) bi trebalo drugačije urediti jer kako je traženje divljači lov, to znači da svi vodiči pasa na kinološkim radnim priredbama trebaju imati lovačku iskaznicu i prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika, kao i za vrijeme obuke. Što je sa stranim kinolozima koji dolaze trenirati svoje pse i natjecati se? Sa ovim se svim kinolozima mlađim od 18 godina, dok ne steknu uvjete za polaganje lovačkog ispita, onemogućava rad sa psima! Potrebno je uvesti lovačke iskaznice za mlađe osobe - pripravnike! u stavku (4) navesti za što se koriste sredstva dobivena od lovačkih iskaznica! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
145 ronald pichler VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Pravilnikom o stažiranju treba HLS urediti ovo pitanje da stažiranje bude obvezatno. Stažiranje budućeg lovca uz iskusnog mentora (barem 15 godina lovačkog staža) pomaže da uz teorijsko znanje budući lovac usvaja i praktična znanja i iskustva što se odražava na pravilan odnos prema prirodi i lovnoj divljači te u rukovanju s lovačkim oružjem. Uz to budući lovac upoznaje lovačku udrugu ili društvo i sve činidbe vezane za lovište i divljač kao i u lovačkoj organizaciji, a lovačka organizacija upoznaje budućeg lovca. Uz sigurnost u rukovanju oružjem stažiranje donosi i proširuje praktična znanja vezana uz rad lovačke udruge, upoznavanje lovišta, upoznavanje biologije divljači, upoznavanje s aktima lovačke udruge kao pravnim dijelom i lovnogospodarskom osnovom kao stručnim dijelom koji određuje rad i djelovanje lovačke udruge te razvija međuljudske odnose, što je sve skupa vrlo korisno. Na taj način dobivamo kvalitetnije kadrove u lovstvu, a time se i cijelo lovstvo podiže na viši nivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 ronald pichler VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 59. Čl.59. (5) HLS smije izdati lovačku iskaznicu osobi koja je odstažirala lovački pripravnički staž od najmanje jedne godine i položila lovački ispit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 Dolores Bartolac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu u kojem se navodi da je zabranjeno loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Lov lukom i strijelom etički je nazadna praksa koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja koje ostaju u šumi i umiru dugotrajno i bolno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 Snježana Črnjević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstamam hladnog oružja. Ali, jednako tako treba zabraniti lov puholovkom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem brisanje članka 58. stavka 7. točke 2., kao i brisanje puha s popisa divljači u članku 8. Puh se u današnje vrijeme lovi isključivo iz ljudske zabave i obijesti, nije izvor hrane kao nekada. Sukladno tome predlažem brisanje navedenog. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
150 Đurđa-Nika Goluža VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Dijana Peretin VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Predlažem zabranu lova na puha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Prijatelji životinja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažemo brisanje članka 58. stavka 7. točke 2., kao i brisanje puha s popisa divljači u članku 8. Kao što navode i sami lovci na svojim stranicama, za razliku od prošlosti, puhovo meso danas više nije izvor preživljavanja, već puholov predstavlja izliku za druženje, pri čemu je sam ulov od sporednog značaja. Puh se u prošlosti lovio i zbog krzna, što također više nije slučaj, osobito i zato što je u Hrvatskoj zabranjeno uzgajati životinje u svrhu proizvodnje krzna. Lov i ubijanje puha nije ničim opravdano, osim obijesnom ljudskom potrebom za zabavom i druženjem, što ne može i ne smije biti razlog za dopuštanje lova na ove životinje. Nema nikakvih opravdanja za dozvolu puholova, a postoji niz argumenata protiv, od kojih su najvažniji etička neopravdanost ubijanja ovih životinja i dosegnuti stupanj zaštite životinja u Hrvatskoj, za što je veći dio javnosti vrlo senzibiliziran i zainteresiran. Primljeno na znanje Drugi dio javnosti, onaj u Gorskom Kotaru drugačije misli.Primljeno na znanje.
153 Livio Hrelja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. (7) 3. radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa. Ovo omogućiti i osobama koje su vlasnici zemljišta a nisu lovci, na područjima gdje je zabranjeno (otoci) uzgajati tu vrstu divljači Nije prihvaćen Lov divljači mogu obavljati samo lovci. Vlasništvo zemljišta nije uvjet.
154 Lidija Miklošević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Ivan Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem zabranu korištenja puholovki tj škrinjica : Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Marijana Mašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podrzavam daljnu zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zracnim oruzjem i svim vrstama hladnog oruzja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Jelena Kutle VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati tezabraniti lov na puha U današnje vrijeme loviti puha radi ishrane je potpuno je neutemeljeno, pa niti razlozi „tradicije“ ili „tradicionalne kuhinje“ više ne mogu opravdati ovu aktivnost. Također, navedena metoda lova je nehumana. stavak 1. točka 2. najmanje 500 m od granice.... točka 5. zabraniti noćni lov pa time i noćni ciljanici neće trebati. Predlažem osnivanje registra u kojem bi se najavio svaki lov u nekom lovištu. Lov bez prijave smatrao bi se krivolovom. U područjima u kojima je teritorij prekriven lovištima, nemoguće je rekreativno ići u šetnje budući da se tokom lovne godine na zna kada je lov. Poseban problem imaju ljudi sa psima koji bi željeli psu priuštiti šetnju u prirodi. Članak 58. stavak (1) potrebno je dopuniti točkom 11. koja glasi: „11. na otvorenim vodotocima, jezerima i akumulacijama, morskom pojasu do udaljenosti od 1000 m od obale, te u pojasu do 300 m od granice obala.“ „11. na otvorenim vodotocima, jezerima i akumulacijama, morskom pojasu do udaljenosti od 1000 m od obale, te u pojasu do 300 m od granice obala.“ Otvoreni vodoci (npr. Dunav, Drava, Sava itd.), jezera i akumulacije predstavljaju mjesta okupljanja velikog broja ptica močvarica tijekom njihove seobe i zimovanja, te su od vitalnog značaja za njihovo preživljavanje i očuvanje populacije. S druge strane, lov nad otvorenim vodenim površinama može predstavljati opasnost za lokalno stanovništvo zbog mogućnosti odbijanja streljiva od površine vode. Članak 58. stavak (2) potrebno je dopuniti da glasi: „(2) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i s psima, osim svinje divlje u otvorenim lovištima“. Skupni lov sa psima u zatvorenim lovištima (poput npr. Mačkovca, ili Ludoša u Kopačkom ritu) je osobito primitivan, neetičan način lova jer divljač u ograđenom prostoru nema nikakve, pa niti minimalne šanse za bijeg. Vrlo često se prilikom takvog načina lova pogon s jedne na drugu stranu lovišta opetovano izvodi sve dok se ne ubije željeni broj životinja, i dok učesnici nisu zadovoljili svoje patološke potrebe. Stoga je članak potrebno dopuniti da se skupni lov (isključivo na divlje svinje) može obavljati samo kod otvorenih lovišta. Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. U članku 58. stavku (7). potrebno je izmijeniti točku 3. tako da glasi: "3. radi primjene lijekova i cjepiva, uz prethodno pisano dopuštenje resornog ministarstva zaštite okoliša i prirode, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa." Hvatanje divljači, osim ako nisu porijeklom iz uzgajališta, radi prodaje i naseljavanja u druga lovišta potrebno je zabraniti. Dobro je poznat primjer hvatanja jelena u državnom lovištu "Podunavlje-Podravlje" u Baranji i njegovog naseljavanja u druga lovišta duž Drave i Save pri čemu su se s ulovljenim jelenima prenijeli veliki američki metilji i tako zarazili dobar dio ostale populacije. S druge strane, nitko u Hrvatskoj ne razmnožava divljač umjetnim načinom. U slučaju da ovaj članak ipak ostane u zakonu onda ga barem treba modificirati na način da se izraz „tako da ostane živa“ zamijeni s „tako da ostane neozlijeđena“. Članak 58. stavak (1) točka 4. potrebno je izmjeniti da glasi: "4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se krivolovom." Upotreba nedozvoljenih sredstava lova je učestala u Hrvatskoj, dapače mnoga nedozvoljena sredstva se otvoreno oglašavaju za prodaju lovcima putem interneta i drugih lovačkih publikacija. Smatram da iznimke upotrebe nedozvoljenih sredstava ne mogu biti dopuštene, te da se svako posjedovanje navedenih zabranjenih sredstava (bez obzira gdje su pohranjena) mora smatrati krivolovom. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
158 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem zabranu korištenja puholovki tj škrinjica : Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Obrazloženje: Puholovke uzrokuju nepotrebnu bol i patnju pri hvatanju puha. Puholovke su imale svoju svrhu u 18. i 19. stoljeću kada su najčešće otočani koristili puhovu mast za kuhanje i kozmetiku. Danas kada je društvo razvijeno nema potrebe loviti puha , a svakako nema potrebe loviti ga na taj način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Nikola Pintarić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam daljnju zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
160 Alen Jerinić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što ostaje pri zabrani lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Treba uvesti potpunu zabranu lova na sve životinje! Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
161 Magdalena Vrbanec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ovim putem podržavam zabranu lova lukom i strijelom kao i ostale navedene oblike zabrane lova divljači. Također smatram da bi trebalo zabraniti lov na puhove korištenjem puholovki kao primitivnom i nehumanom postupku te općenito zabraniti lov tih malih i dražesnih životinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
162 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Točku 2. potrebno je revidirati u skladu s predloženim izmjenama pojasa 300 m iz članka 10. ovog Zakona. Podržavam ostale točke iz stavka (1) ovog članka. Iz stavka (7) potrebno je brisati točku 1. i 2. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
163 Lana Šegetin VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podrzavam daljnu zabranu lova lukom i strijelom kao i samostrijelom, zracnim oruzjem i svim vrstama hladnog oruzja! Neka tako i ostane. Ovo je 2017 godina, 21 stoljece, necemo valjda nazadovati u svojim zakonima, u svome obrazovanju i u svojoj humanosti1 Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
164 Gordana Zec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Ne podržavam stavak 7. točku 2. članka, a kojim je dopušteno loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom. Puholovka uzrokuje bol pri usmrćivanju životinje, a bilo koji vid lovstva kojim se uzrokuje bol životinjama ne smije biti dopušten. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
165 Sanja Jelić Županić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U članku 1. točka 2., pojas od 300 m je preuzak. 500 m minimalno, 700 m bolje. Točka 5., zabraniti noćni lov. Apsolutno podržavam točku 8. istoga članka. U članku 7. brisati točke 1. i 2. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
166 Lovorka Rukavina VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem zabranu lova lukom i strijelom te tražim zabranu korištenja puholovki u lovu na puha. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
167 Zoran Šušnjar VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i stijelom , te predlažem zabranu lova noću te rigoroznije zakone za lovce , češće lječničke preglede i bolju kontrolu istih. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
168 Mateja Čleković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam točku 8. stavka (1) u čl. 58. -zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
169 Renata Šimac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam sve navedene oblike zabrana lova divljači. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
170 Suzana Vadlja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Tražim zabranu lova lukom i strijelom , te zabranu korištenja puholovki u lovu na puha. Nije prihvaćen Baš dobro da ste se dali svoje mišljenje. Hvala.
171 Ivana Vladović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvale Ministarstvu što je poslušalo glas mnogobrojnih građana i zabranilo lov lukom i strijelom. Lov lukom i strijelom izuzetno je nazadna, nehumana i neetična praksa i kao takavom mu nema mjesta u jednoj državi koja teži ka ostvarivanju jednog civilizacijski progresivnog društva Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
172 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Gospodine Vučiniću nemožemo vjerovati ovo što čitamo o humanosti lova lukom i strijelom. Šta si vi Robin Hud i od prve ste pogađali metu u za to predviđena mjesta. Koliko strela završi u očima. vratu, nogama, trbusima, te životinje preživljavaju i pate. Pa šta su svi streličari olimpijski prvaci? Koliko je tu osrednjih i loših strelaca čije strijele pogađaju životinje!Mma dajte nemojte, vidimo mi rezultate "humanosti" svako malo!Ovi s PTSPom bi trebali zauvijek prestati ubijati oko sebe s bilo kojim oružjem pa bile to i životinje. Jedino se tako liječi duša i PTSP! Pa im shodno tome ne treba niti luk niti strijela.Toliko o tome. Članak 58. stavak 1. točka 2. najmanje 500 m od granice.... točka 5. zabraniti noćni lov pa time i noćni ciljanici neće trebati. Stavak 2. dodati; Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i s psima, osima na divlje svinje u otvorenim lovišu. Bile divlje svinje ili ne u zatvorenom lovištu loviti s psima bilo koga je neetično! stavka 7. točka 1 izbaciti srnu običnu i lisicu točka 2. zabraniti lov na puha. U današnje vrijeme kada je nacija pretila zbog hot dogova je deplasirano govoriti da se lovi puha radi "ishrane, tradicije itd." Stavka 4.. promijeniti rečenicu u " Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se krivolovom" Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
173 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Veliki puh je možda u vrijeme ratnih zbivanja i oskudice činio jedan dio ishrane lokalnog stanovništva. Međutim, u današnje vrijeme loviti puha radi ishrane je potpuno bolesno, pa niti razlozi „tradicije“ ili „tradicionalne kuhinje“ više ne mogu opravdati ovu aktivnost. Ista paralela se može povući sa hvatanjem ptica pjevica u mediteranskim krajevima radi izrade tradicionalnih jela iz prošlog stoljeća. Danas je lov ptica pjevica radi ishrane u Europskoj uniji zabranjen, a tamo gdje se još uvijek odvija (Cipar, Malta, Italija, Francuska) podliježe krivičnom gonjenju. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
174 Brankica Miklenic VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede i ministru Tolušiću što sluša i uvažava većinsko mišljenje javnosti. Lov lukom i strijelom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i kao jedna nazadna i etički neprihvatljiva praksa treba i nadalje ostati zabranjen. Nemojte dopustiti osobama sa ubilačkim sklonostima da svoje frustracije iskaljuju na živim bićima. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
175 Sonja Kireta VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala još jednom Ministarstvu poljoprivrede što sluša građene i poštuje većinsko mišljenje javnosti, te što u Članku 58. stavku 1. točki 8. ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Lov lukom i strijelom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati, ne želimo povratak u srednjovjekovno vrijeme , to je etički nazadna praksa koja uzrokuje stradavanje, patnje, bol i sakaćenje životinja i kao takva mora i dalje ostati zabranjena. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
176 Petra Miklenic VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što uvažava naše većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. ostaje zabrana lova lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje veliki broj ranjenih i osakaćenih životinja, i barbarsko je ponašanje pojedinaca zaostalih u srednjem vijeku. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
177 ANA DRAGILA VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. ZA zabranu lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
178 STRIBOR EREGA VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom, strijelom i samostrijelom. Ne samo da takvu praksu smatram nepotrebno okrutnom već je smatram i potencijalno opasnom za ljude. Kao dugogodišnji planinar, znao sam se naći u situacijama gdje lovci vrše okruživanje i lov na divljač usred planinarskih staza, a kada bi to radili sa lukom i strijelom i sličnim oružjem, postojale bi puno veće šanse da ih i ljudi koji bi mogli biti slučajno ugroženi sa lovom ne uoče na vrijeme ili čuju njihovu prisutnost te se mogu pokušati udaljiti na vrijeme. O tome koliko to negativno može utjecati na širenje krivolova neću niti govoriti. Hvala Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
179 Nicol Dobrić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U Hrvatskoj je oduvijek zabranjen lov lukom i strijelom, pohvalno je sto je uvazen prijedlog vecine i sto ce Zakonom o lovstu zabrana i ostati. Takva nazadna praksa uzrokuje sakacenje i patnju zivotinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
180 Sara Matić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. ZA zabranu lova lukom i strijelom (čl. 58.) Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
181 Gordan Nogić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ukinuti i zabraniti lov. U tom smislu zabraniti ubijanje svih životinja bilo gdje, pa tako i u šumi, bilo kojim načinom pa tako i pomoću hladnog oružja, luka i strijele ili slično. Ne može biti dopušten lov na životinje, pa tako niti na jelene, srne, lisice ili velikog puha. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
182 Josip Vučinić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. članak 58. stavak 1. točka 8. bi trebao glasiti: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Lov lukom i strijelom je dopušten na svu lovnu divljač, uz uvijet položenog ispita za lov lukom i strijelom. Uvjete, načine i propisanu opremu (snaga luka, vrste strijela i lovačkih vrhova za svaku pojedinu divljač) će propisati Ministar posebnim pravilnikom. Obrazloženje: Lov lukom i strijelom je možda najhumanija od svih metoda usmrćivanja životinja. Ranjavanja u lovu se dešavaju svakodnevno, to se ne može izbjeći. Lovačka strijela je načinjena od inertnih materijala koji ne ispuštaju nikakve otrove u organizam. Današnji lovački vrhovi su načinjeni od kirurških čelika i velike oštrine, te prave čiste rezove na tkivima i žilama, i ako se održavaju sterilnima svaka rana ( koja nije smrtna) će bez problema i brzo zacjeliti bez otrovanja i sepse. Usmrćivanje životinje se dešava isključivo usred obilnog krvarenja prouzrokovanog presjecanjem većih krvnih žila, gdje prilikom istjecanja krvi i nedolaska dovoljne količine kisika u mozak dolazi PRVO do nesvjestice, a tek zatim daljnjim istjecanjem krvi do zatajenja glavnih organa i u konačnici smrti. Zbog ove činjenice smatram da je ovo najhumaniji način odstrela, jer laički rečeno životinja zaspe i više se ne probudi. U EU ima zemalja koje su dopustile lov lukom i strijelom: Italija, Mađarska, Danska, Francuska, Španjolska, Portugal itd. Sve one imaju od lova lukom i strijelom jako dobre prihode. Luk i strijela se mogu koristiti na udaljenostima do 40 m, i pri tome su lovci svijesni da će puno izlazaka u lovište trebati da bi imali priliku za hitac. Svaki taj dan plaćaju izlazak u lovište i smještaj. Trofejna vrijednost ulovljene divljači je jako mala, a veliki je postotak grla koja su imala nekakvu ozljedu vida ili sluha te nekakvu bolest koja je smanjila prirodnu sposobnost uočavanja opasnosti i bijega. Zato ovaj način lova uvelike ima selekcijski učinak sličan prirodnoj selekciji. Ratni veterani Domovinskog rata sa dijagnozom PTSP-a nemaju mogućnost lova vatrenim oružjem, ali pošto za luk i strijele ne moraju imati nabavnu dozvolu bilo bi im omogućeno sudjelovanje u svakodnevnim lovačkim aktivnostima i za njih, usudim se reći to bi imalo terapijski učinak. U urbanim sredinama unutar 300 m od naselja je zabranjen odstrel. Sa lukom i strijelom bi se mogao izvršiti odstrjel štetočina bez buke i uznemiravanja stanovništva. Naravno ako nije moguće sa nijednom nesmrtonosnom metodom. Opasnost za ljude je minimalna zato što na udaljenostima na kojima se koristi luk se jasno vidi koja je vrsta divljači, koja joj je dob i kojega je spola. U Hrvatskoj možete u većini trgovina lovno-ribolovnom opremom legalno kupiti lukove, samostrijele, samostrijel-pištolje i praćke upitne snage, razne vrhove (lovne,metne) upitne kvalitete i karakteristika pa sa sigurnošću mogu reći da će ovim nacrtom Zakona o Lovstvu i ovom zabranom sigurno osvanuti patka sa strijelom u tijelu ili nastrjeljena srna u šumi. Sa ovime luk i strijela uopće nisu regulirani jer su u slobodnoj prodaji i nemoraš čak biti ni lovac niti sportaš streličar da bi takvu opremu kupio za male novce. Da se lovac sa položenim ispitom lovca lukom i strijelom mora registrirati i osposobiti takve stvari se sigurno ne bi događale. Prijatelji životinja su naveli samo čini mi se jednu studiju koja ide njima u prilog. Puno više ima studija koje idu u prilog luku i strijeli kao oružju koje je učinkovito isto kao i svaki drugi alat i metoda lova: Ludbrook i Tomkinson (1985.), Richard Morton i suradnici (1993.), Krueger (1995.), Gejer i Cadwalader (razdoblje 1999-2004.), Ambrozy (2002.) itd. ,ako nekoga zanima drugačije viđenje. Luk i strijela su etično i humano te legitimno oružje za zahvate u populacijama divljači, koje odobravaju i podržavaju lovačke organizacije kao što su CIC, FACE, Safary Club International i drugi, te The Wildlife Society. Smatram da se radi velika pogreška što se opet ne dopušta lov lukom i strijelom, i to u prvom redu sa ekološkog gledišta, a zatim sa socijalnog i tek na kraju sa ekonomskog gledišta. Ovaj način lova bi uvelike olakšao gospodarenje sa divljači i lovištem samo što je dojam u javnosti ( i to najviše onom javnosti koja u šumi i u prirodi boravi samo vikendom) da je ovo Zakon o ubijanju, a ne shvaćaju da je ovo Zakon o životu i suživotu svih vrsta pa i ljudske na ovim prostorima. Nije prihvaćen Opširan odgovor, primljeno na znanje.
183 Snježana Graff Gyugecz VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Najispravnije bi bilo potpuno zabraniti lov, ali pohvala barem za ovaj mali napredak i zabranu lova sredstvima i načinima po svim točkama iz članka 58 Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
184 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovoreno.
185 Eni Zanetti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam dio u članku 58. kojim se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Ne podržavam zakon koji ubija nevine životinje, koji potiče uzgoj nečega da bi se istu ubilo! To je krajnje primitivno i nepotrebno. Izlike da se povećava turizam je krajnje sramotan jer Hrvatska ima toliko toga za ponuditi osim pušaka i krvi , pa zar nismo dosta rata imali?! Dok se u drugim zemljama ovakve stvari zabranjuju i gotovo gase, Hrvatska opet tamo gdje ne treba. Pozivam nadležne da svakako odbace ovakve ideje i da osvjetlamo obraz ukidanjem ovakvih ideja kao što smo ukinuli zabranu uzgoja životinja radi krzna. Zaštita životinja i edukacija ljudi, zajednički suživot je potreban i moguć. Hrvatska može bolje, pozitivnije, svjesnije, bez nasilja i krvi nedužnih životinja! Nije prihvaćen Osobni stav o lovu općenito. Već odgovoreno.
186 Helena Šantić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem odluku prema kojoj u Zakonu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Odgovoreno.
187 Ivan Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam dio u članku 58. kojim se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Ne podržavam dio u članku 58. koji dozvoljava lov na puha velikog puholovkama koje nepotrebno ozljeđuju i sakate životinju. Sukladno tome predlažem zabranu lova puholovkama. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
188 Tea Kemešić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
189 Kristina Kemešić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Podržavam odredbu kojom se zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
190 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Potrebno je u članku dodati stavak koji bi jasno određivao kako se navedeno ne odnosi na strane vrste uvedene u prirodu kao divljač (posebice na grivastog skakača, divlju svinju na otocima i mungosa). Nastavno na komentare na članke 3., 5. i 8. o stranim vrstama - ukoliko dotične strane vrste ostanu na popisu divljači, potrebno je uvesti navedenu odredbu kako bi se omogućilo njihovo učinkovitije uklanjanje iz prirode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U članku 58. stavku (7). potrebno je izmijeniti točku 3. tako da glasi: "3. radi primjene lijekova i cjepiva, uz prethodno pisano dopuštenje resornog ministarstva zaštite okoliša i prirode, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa." Hvatanje divljači, osim ako nisu porijeklom iz uzgajališta, radi prodaje i naseljavanja u druga lovišta potrebno je zabraniti. Dobro je poznat primjer hvatanja jelena u državnom lovištu "Podunavlje-Podravlje" u Baranji i njegovog naseljavanja u druga lovišta duž Drave i Save pri čemu su se s ulovljenim jelenima prenijeli veliki američki metilji i tako zarazili dobar dio ostale populacije. S druge strane, nitko u Hrvatskoj ne razmnožava divljač umjetnim načinom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Siniša Crnojević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Dopuna navedenog članka: 1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.To i piše!!?
193 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 2. potrebno je brisati. Veliki puh je možda u vrijeme ratnih zbivanja i oskudice činio jedan dio ishrane lokalnog stanovništva. Međutim, u današnje vrijeme loviti puha radi ishrane je potpuno bolesno, pa niti razlozi „tradicije“ ili „tradicionalne kuhinje“ više ne mogu opravdati ovu aktivnost. Ista paralela se može povući sa hvatanjem ptica pjevica u mediteranskim krajevima radi izrade tradicionalnih jela iz prošlog stoljeća. Danas je lov ptica pjevica radi ishrane u Europskoj uniji zabranjen, a tamo gdje se još uvijek odvija (Cipar, Malta, Italija, Francuska) podliježe krivičnom gonjenju. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
194 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (7) točku 1. potrebno je izmijeniti da glasi: (7) Dopušteno je: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa i srnu običnu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu Sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu. Nije prihvaćen Odbijen.
195 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (5) potrebno je brisati. Ne postoji niti jedan razlog zašto se divlje svinje ne bi mogle loviti tijekom dana. S druge strane, noćni lov je teško kontrolirati (nisu samo divlje svinje aktivne u sumrak ili noću), jednako kao i krivolov koji iz njega proizlazi (kao što narod kaže: „samo su lopovi aktivni po noći“). Nadalje, noćni lov, zbog nikakve vidljivosti, povećava mogućnost stradavanja ljudi i samih lovaca koji sudjeluju u lovu o čemu svjedoče vijesti iz crnih kronika. Osim toga, sukladno primjedbama o vrstama lovnih divljači, potrebno je izbaciti svojte koje lovci smatraju „štetočinama“, u ovom slučaju lisicu i čaglja. Nije prihvaćen Izbacivanje tih svojti bilo bi kontraproduktivno. Odbija se.
196 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (3) potrebno je izmjeniti da glasi: (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode dopustiti lov korištenjem sredstava iz stavka 1. ovoga članka, ako je ugroženo zdravlje ljudi ili za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili ako je potrebno provesti mjere propisane člankom 44. stavkom 1. točkom 8. ili člancima 55. stavak 1. ovoga Zakona." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (2) potrebno je dopuniti da glasi: „(2) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i s psima, osim svinje divlje u otvorenim lovištima“. Skupni lov sa psima u zatvorenim lovištima (poput npr. Mačkovca, ili Ludoša u Kopačkom ritu) je osobito primitivan, neetičan način lova jer divljač u ograđenom prostoru nema nikakve, pa niti minimalne šanse za bijeg. Vrlo često se prilikom takvog načina lova pogon s jedne na drugu stranu lovišta opetovano izvodi sve dok se ne ubije željeni broj životinja, i dok učesnici nisu zadovoljili svoje patološke potrebe. Stoga je članak potrebno dopuniti da se skupni lov (isključivo na divlje svinje) može obavljati samo kod otvorenih lovišta. Ova dopuna također koristi i u slučajevima kada se želi eliminirati neželjena divljač, poput divljih svinja na Cresu i drugim otocima gdje stvaraju štetu, i gdje ne postoje drugi efikasni načini za ostvarenje tog cilja. Nije prihvaćen Odbijen prijedlog.
198 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (1) potrebno je dopuniti točkom 11. koja glasi: „11. na otvorenim vodotocima, jezerima i akumulacijama, morskom pojasu do udaljenosti od 1000 m od obale, te u pojasu do 300 m od granice obala.“ Otvoreni vodoci (npr. Dunav, Drava, Sava itd.), jezera i akumulacije predstavljaju mjesta okupljanja velikog broja ptica močvarica tijekom njihove seobe i zimovanja, te su od vitalnog značaja za njihovo preživljavanje i očuvanje populacije. S druge strane, lov nad otvorenim vodenim površinama može predstavljati opasnost za lokalno stanovništvo zbog mogućnosti odbijanja streljiva od površine vode. Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
199 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 58. stavak (1) točka 4. potrebno je izmjeniti da glasi: "4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se krivolovom." Upotreba nedozvoljenih sredstava lova je učestala u Hrvatskoj, dapače mnoga nedozvoljena sredstva se otvoreno oglašavaju za prodaju lovcima putem interneta i drugih lovačkih publikacija. Smatramo da iznimke upotrebe nedozvoljenih sredstava ne mogu biti dopuštene, te da se svako posjedovanje navedenih zabranjenih sredstava (bez obzira gdje su pohranjena) mora smatrati krivolovom. Prihvaćen Razmotrit će se primjedba da držanje sredstava kojima nije dozvoljen lov bude smatrana krivolovom.
200 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Pozdravljamo i podržavamo odredbe stavka 1. točke 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
201 Silvija Križanec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točke 3, 4, 5, 6, 7, 8. iz razloga što smatram da npr.luk i strijela, zamke i slične naprave samo nanose patnju i bol a životinje ne smjele patiti i umirati polako u agoniji te mi ljudi moramo sve učiniti da spriječimo mučenje bilokojeg živog bića. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
202 Iris Kapetanović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavamo i pohvaljujemo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
203 Perica Garić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
204 Vanja Gojević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
205 Sklonište Dumovec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavamo ostanak zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja i jednako tako podržavamo sve ostale načine zabrane lova! Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
206 Lukra Bego VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
207 Spomenka Bratanić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
208 Dragica Antić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, jer patnje i sakaćenje životinja nemaju nikakvog opravdanja Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
209 Valentina Šebalj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo javnost i što o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
210 Snježana Petković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
211 eleonora hrupelj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. podržava, slijedeće predložene izmjene stavak.7.2. puholovka uzrokuje potpuno nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje.. stavak 7.3. riječ "živa" zamjeniti sa "neozljeđena". te "...Osnivanje registra u kojem bi se najavio svaki lov u nekom lovištu. Lov bez prijave smatrao bih krivolovom..." Objašnjeno u komentarima Djelomično prihvaćen Bespotrebno osnivanje registra. Ostalo će se razmotriti.
212 Helena Virić Gašparić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam prijedlog Zakona gdje se zadržava odredba članka 58. Zabranom svih navedenih točaka, posebice točke 8., sprječava se nehumano odnošenje prema životinjama, a najčešće u svrhu zabave ili objesti pojedinca. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede na prijedlogu zakona i činjenici da će, nakon usvajanja zakona, Republika Hrvatske biti svrstana među civilizirane i uređene zemlje kada su u pitanju prava životinja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
213 Marina Betević-Dadić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam što u čl. 58 Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, obzirom da je riječ o kranje nehumanim i zaostalim metodama (kao što su, uostalom, bilo kakve metode lova općenito). Generalno sam protiv lova u smislu sporta/zabave; riječ je o krajnje barbarskoj praksi koju bi trebalo ostaviti u prošlosti. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
214 DijanaTomaševićRakić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo što se u Nacrtu Prijedloga Zakona zadržava odredba članka 58. stavak 1. točka 8. koja glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
215 Sanja Potlimbrzović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
216 Manuela Cerovac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam točku 8 prvoga stavka članka 58. u kojoj se zabranjuje loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
217 Tanja Poša VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem sve predložene zabrane u ovom članku, posebno ostanak zabrane lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
218 Mirela Šuper VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ne razumijem da se uopće mogla razmatrati opcija da se dozvoli loviti divljač lukom i strijelom, niti razumijem da nekome ubijanje jadnih životinja može biti zabavno! U potpunosti podržavam odluku ministarstva ovog članka stavke 1 i 8 gdje se zabranjuje loviti divljač na ovako okrutan način! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
219 Natalia Stepić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam sve navedene zabrane Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
220 Vedrana Bonačić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Ne podržavam lov ni iskorištavanje životinja tako da sam protiv sveg navedenog pod ''(7) Dopušteno je: 1, 2, 3.'' Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
221 Sara Bakota VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ne podržavam: "Dopušteno je: loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)." Podržavam: "Zabranjeno je: zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom; loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja." Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
222 Blaženka Ćurić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam točku 8 prvoga stavka članka 58. u kojoj se zabranjuje loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nadam se da će se lov u potpunosti zabraniti. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
223 Dejan Adamović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Najljubaznije molim da se iz stavke 7, članka 58. ukloni točka 2 u kojoj se dopušta puhove loviti puholovkom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
224 Dejan Adamović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam točku 8 prvoga stavka članka 58. u kojoj se zabranjuje loviti divljač lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Iskreno se nadam da će vremenom i sam lov biti zabranjen. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
225 Andrea Valenčič VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58., stavak 1, točku 8. Osim zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, potrebno je zabraniti korištenje puholovki, odn. izbaciti točku 2. iz stavka 7. Točku 3. stavka 7 modificirati na način da se izraz „tako da ostane živa“ zamijeni s „tako da ostane neozlijeđena“. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
226 Emel Bišćan VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujemo Ministarstvo što ostaje na snazi zabrana iz st1.podstavak 8. koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
227 Martina Radulović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Treba zabraniti lov. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
228 Tena Bego VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Također, smatram da bi lov u Hrvatskoj trebalo u potpunosti zabraniti. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
229 Ivana Surjan Mitrović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam što u Zakonu ostaje zabrana lova lukom i strijelom koji je s razlogom oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
230 Doroteja Živčec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam sve oblike ograničavanja lova na životinje. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
231 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam u članku 58 slijedeće - Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja 5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom Ne podržavam u članku 58 slijedeće-Dopušteno je 2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica) - Smatram da je ovo jedan primitivan i nepotreban način lova jedne predivne životinje. Puhovi nemaju šansu da pobjegnu niti da se skriju već se mame u puholovke. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
232 Ida Miloš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam činjenicu da ostaje zabranjen lov lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
233 iva Blašković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam činjenicu da ostaje zabranjen lov lukom i strijelom! Sve pohvale! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
234 Rajko Valenčak VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Još jedan dobar zakon Ministarstva poljoprivrede da se zabrani lov na ptice i divljač lukom i strijelom. Podržavam zabranu. Treba zabraniti lov u svakom pogledu. Nismo barbari. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
235 Viktoria Krčelić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem ostanak zabrane lova lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Ne podržavam stavak 7. točku 2. kojim je dopušteno loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica). Puholovka uzrokuje nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje i takav način lova ne smije biti dopušten. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
236 Jasenka Krčelić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
237 Ružica Vinčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
238 Davor Vinčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam da lov lukom i strijelom ostane zabranjen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
239 Vesna Magličić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam Ministarstvo u tome što lov lukom i strijelom ostaje zabranjen. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
240 Samanta Stefanovski VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam činjenicu da ostaje zabranjen lov lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
241 TAMARA KLAIĆ-STETTER VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Takav način lovljenja je izrazito nehuman te nanosi tešku patnju ranjenoj životinji. Akonekim lovcima takav način lova daje neodoljivi "kik" onda im preporučam da se što hitnije obrate nekom dobrom psihijatru.. Prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
242 Domagoj Retkovac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam!!! Nije prihvaćen Hvala!!!
243 Nina Opašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Obrazloženje: Prethodni Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu iz 2015. godine predlagao je mogućnost lova lukom i strijelom, što je s pravom izazvalo veliko zgražanje javnosti koja se snažno protivi bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zakonodavstva zemalja EU-a, među koje se ubraja i Hrvatska, štite životinje uvažavajući znanstveno utemeljene spoznaje o njihovoj sposobnosti da, kao i ljudi, pri nanošenju fizičke i psihičke boli osjete bol, patnju i druge osjećaje. Stoga je posao zakonodavaca da ne unazađuju postojeću zaštitu životinja dopuštanjem anakronične prakse lova lukom i strijelom. Zbog opravdanih razloga, i države kao što su Njemačka, Irska, Norveška, Litva i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuju lov lukom i strijelom. Naime, u lovu lukom i strijelom broj pogodaka koji usmrte životinju iznimno je mali, a najčešće dovodi do ranjavanja, sakaćenja i sporog umiranja u agoniji, što može, nakon ranjavanja životinje, trajati danima i tjednima. Također, korištenje luka i strijele kao metode kontrole naseljenosti populacije divljači nije učinkovito, zbog čega takva vrsta lova služi isključivo sadističkoj rekreaciji pojedinaca, a to nije razlog da se ova okrutna praksa dopusti zakonom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
244 Monika Matanović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala ministarstvu što je u zakonu zadržalo članak koji zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja i očekujem od ministarstva još niz pozitivnih promjena. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
245 Julijana Brnabić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam ovaj članak da bi ostala u zakonu i dalje odredba zabrane lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
246 Jakov Krivić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Sve pohvale Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i ostaje zabrana lova lukom i strijelom, zračnim puškama i svim vrstama hladnog oružja! Svaka čast, samo nastavite sa dobrim poslom! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
247 Ivana Županović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ubijanje životinja i iživljavanje nad njima je barbarski čin te podržavam bilo kakav napredak Zakona za njihovu dobrobit. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
248 Galjina Ćuk VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i zahvaljujem što je u zakonu ostao članak koji zabranjuje lov lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
249 Majana Havranek VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga ovog zakona. Lov lukom i strijelom mora ostati zabranjen. Kao društvo smo dovoljno uznapredovali kako bismo bili svjesni o kakvoj se okrutnoj praksi radi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
250 Mirjana Mihalić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
251 Ivona Zanchi VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Mišljenja sam da je nužno zadržati zabranu lova divljači lukom i strijelom i dr. oružjem te pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede koje je i u ovom slučaju uvažilo mišljenje većine te se zalaže da se se predmetna odredba ne mjenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
252 Jasenka Ferber Bogdan VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom i zabranu skupnog lova divljači sa psima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
253 Jasminka Paunović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem što u Zakonu ostaje zabrana lova lukom i strijelom koji je s razlogom oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
254 Anna Vidović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lovljenja divljači lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja, zbog čega životinje u većini slučajeva dugo umiru u agoniji, što je nevjerojatno neljudski i necivilizirano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
255 Matko Boršić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Pohvalno je da je lov lukom i strijelom, kao jedna od najokrutnijih vrsta lova, i dalje zabranjen ovim prijedlogom Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
256 Monika Petković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pozdravljam zabranu lova lukom i strijelom i ostalim hladnim oružjem. Kao što sam već navela, kao stručnjak za lovni management, školovana u Austriji, znam da razvijene države EU ne napuštaju municiju od olova, iako je štetna i otrovna za ljude i druge životinje (ptice grabljivice posebice), isključivo zato što je najbrži i najefikasniji i najbezbolniji način ubijanja. Dakle na uštrb zdravlja ljudi, ne dozvoljava se bilo kakva patnja životinja, dokle god se pronađe municija jednako učinkovita kao olovna, a ubijanje lukom i strijelom ili bilo kakvim hladnim oružjem se ne smije ni spomenuti. Stoga se nadam da ćemo zadržavanjem ovog zakona dokazati da pripadamo EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Adelheid Rundek VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. ZAHVALJUJEM u ime životnja što ste u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu stavili zabranulova lukom i strijelom. Pokazali ste time da ste uistinu uvažili mišljenje javnosti. Također predlažem da u članku 58. stavku 7, točka 3 zamijenite "tako da ostane živa" sa "tako da ostane neozlijeđena" Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
258 Udruga Biom VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Na članak 58. stavak 7. točku 3. predlažemo da se riječ "živa" zamjeni sa "neozljeđena". Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
259 Bojana Smoljanović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu. U lovu lukom i strijelom broj pogodaka koji usmrte životinju iznimno je mali, a najčešće dovodi do ranjavanja, sakaćenja i sporog umiranja u agoniji, što može, nakon ranjavanja životinje, trajati danima i tjednima. Lov lukom i strijelom je nehuman i nema opravdanja. Ne podržavam stavak 7. točku 2.: (7) Dopušteno je: 2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica) Puholovka uzrokuje bol pri usmrćivanju životinje i takav način lova ne smije biti dopušten. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
260 Vlatka Medvedec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. st 1. točka 8. koji treba ostati na snazi. Ne podržavam točku 2., stavak 7 članka 58. Puholovka uzrokuje potpuno nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje. Dovoljno je da se životinja usmrti, a ne da još pritome i pati bol. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
261 Tijana Popivoda VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zabrana lova lukom i strijelom itekako je opravdana i tako treba ostati. To je jedna etički neprihvatljiva praksa kojoj svakako ne bi trebalo biti mjesta nigdje na svijetu, pa ni u Hrvatskoj. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u ovom Zakonu u lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
262 Vlatka Balaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U potpunosti podržavam zabranu lovljenja divljači lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja i zahvaljujem Ministarstvu što je ova točka ostala uvrštena u Nacrtu Prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
263 Maja Mamula VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Ne postoji opravdanje da nekoliko pojedinaca ugrožava dobre odluke zbog vlastitih sociopatskih interesa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
264 Tomislav Dumić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U stavku 7. točka 1. iza riječi "lisicu" dodati riječi "čaglja i kune" tako da isti glasi: 1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu, lisicu, čaglja i kune upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćna sredstva u lovu Obrazloženje: Čagalj je divljač u ekspanziji na gotovo čitavom prostoru RH čiji odstrjel između ostalih stimulira i ovo Ministarstvo (naknada od nekoliko stotina kuna po ocjenjenom trofeju čaglja - lubanji). Zašto ne dopustiti lov čaglja vabljenjem kada je to u praksi dokazano učinkovita metoda koja omogućuje bolju realizaciju lova? Prihvaćen Razmotrit će se.
265 Tajana Ban Ćurić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Dodavanje (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
266 Klub pudla Hrvatska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. POdržavamo članak 58 . kojim se štite prava živpotinja Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
267 Zdravko Banjšak VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Treba dozvoliti korištenje kaveznih zamki za lov sitnih predatora (lisica, kuna). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
268 Maja Lilith Klemen VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam stavak 1. točku 8.: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Treba brisati stavak 7. točku 2.: (7) Dopušteno je: 2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica) Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
269 Freakvencija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Izražavamo podršku i zahvalnost Ministarstvu što člankom 58 štiti prava životinja te lov lukom i strijelom - koji je jedan od najnehumanijih oblika lova, jer sakati životinje koje potom tjednima same umiru u agoniji - ostaje zabranjen u Hrvatskoj! Nadamo se u budućnosti vidjeti više ovakvih humanih rješenja koja štite živote svih živih bića, a napose slabijih i nevinih, poput životinja, čija je sreća ljudska odgovornost. Zahvaljujemo Ministarstvu što štiti nesmetanost života svih živih bića te se nadamo danu kad će svi oblici lova na životinje biti ukinuti. Prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
270 Dunja Crnković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zahvaljujem ministarstvu za sve odluke u članku 58, pogotovo odluci 8 u tom članku o zabrani ubijanjem životinja lukom i strijelom Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
271 Udruga Pobjede VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. podržavamo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
272 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Osim "emotivnih" zakljucaka da lov lukom i strijelom treba biti zabranjen jos nitko nije obrazlozio strucno zbog cega. Lov lukom i strijelom je dozvoljen u mnogim drzavama. Ne postoji valjan razlog zasto zabraniti lov koji je efikasan ali jako rijetko jer lovac lukom ima jako male sanse za "pucanj". Daljine na kojima se odapinje strijela su male tako da su pogodci uglavnom kvalitetni, a gubitak divljaci zanemariv. Ovom zabranom nanosi se velika steta lovnom turizmu koji je itekako efikasan jer jedan lovac turist potrosi u 3 dana kao obitelj turista od 4 clana u 7 ili vise dana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da stavak 1, točka 4 glasi: 4. Živim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom. Obrazloženje: Zamke, stupice, klopke (kako god ih zvali) i mreže bi mogle biti korisne kod hvatanja pasa i mačaka lutalica u lovištu, odnosno za hvatanje lisica i drugih zvijeri u rubnom područjuili unutar naselja i kao takve predstavljaju gotovo idealnu metodu. Kao uvjet korištenja zamki istaknuo bih da se mora raditi o živolovkama koje ne ozlijeđuju životinje te omogućuju transport i oslobađanje neozlijeđene životinje. APSURD bi bio braniti držanje tih naprava izvan stambenih objekata ako mogu poslužiti za hvatanje problematičnih životinja u naseljima u koordinaciji s lokalnim lovoovlaštenicima. Zašto lovoovlaštenik ne bi bio u mogućnosti napisati dopuštenje za hvatanje lisice ili kune pomoću kavezne zamke nekom oštećeniku koji kontinuirano trpi štetu od te divljači? Primljeno na znanje Razmotrit će se.
274 Tomo Svetić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da se točka 5. stavka (1) izmijeni na slijedeći način: 5. Električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom. Obrazloženje: Optički ciljnici za noćni lov omogućuju kvalitetno osmatranje te precizniji i selektivniji odstrjel u noćnim uvjetima lova. Posebnu vrijednost imaju prilikom čuvanja usjeva od rastućih šteta od divljih svinja te u regulaciji broja lisica i čagljeva koji su posljednjih godina u porastu, noćnoaktivne su vrste a Ministarstvo posljednjih godina nastoji stimulirati odstrjel grabežljivaca. Nema smisla s jedne strane stimulirati, a s druge strane ograničavati selektivan odstrijel efikasnim sredstvima. Osim toga, noćni ciljnici omogućuju vrlo selektivan odstrjel medvjeda čime se reducira pogrešan odstrjel ženki koje vode mlade i reducira se mogućnost nastajanja medvjeđe siročadi. Na temelju navedenog obrazloženja predlažem da se lov optičkim ciljnicima za noćni lov dozvoli za lov divlje svinje, dlakavih grabežljivaca i medvjeda. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
275 Lana Vojkovic VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvalno je da ostaje zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
276 Sanja Pejčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvalno je da je lov lukom i strijelom zabranjen. Oni kojima je ovakvo gađanje zanimljivo mogu to činiti kroz sport. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
277 Goran Macut VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem osnivanje registra u kojem bi se najavio svaki lov u nekom lovištu. Lov bez prijave smatrao bih krivolovom. Obrazloženje: u područjima u kojima je sav teritorij prekriven lovištima (ja živim recimo u Vrbovcu), nemoguće je rekreativno ići u šetnje budući da se tokom lovne godine na zna kada je lov. Poseban problem imaju ljudi sa psima koji bi željeli psu priuštiti šetnju u prirodi. Osobno nikada ne idem u šetnju nedjeljom ili praznikom, budući da nikada ne mogu znati hoće li me pogoditi neki zalutali metak. Postojanjem nekog on-line registra u kojem lovačka društva mogu prijaviti lov, a ostali provjeriti je li neki lov u tijeku, poticao bi se zdrav boravak u prirodi i povećala sigurnost ljudi koji vole odlaske u prirodu. Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
278 Ema Buljubašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zahvaljujem se Ministarstvu što stoji pri zabrani lova lukom i strijelom! Takav je lov krajnje nehuman. Gađanje lukom i strijelom već postoji kao sport i nitko ne brani entuzijastima da se time bave u za to predviđenim prostorima (streljane). Zabrinjavajuće je koliko je dugačak popis nehumanih metoda ubijanja i sakaćenja životinja koje je bilo potrebno zabraniti zakonom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
279 Antonija Vitulić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zahvaljujem se Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Takav je lov nazadan i nehuman, te kao takav uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
280 Ivana Barbir VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Zahvaljujem Ministarstvu što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i zabranilo lov lukom i strijelom. Lov lukom i strijelom je nehumano i bešćutno iživljavanje nad životinjama, pa stoga podržavam zakonsku odredbu koja to zabranjuje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
281 Lidija Buljubašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Koliko si je truda dao ČOVJEK za smišljanje načina i načina ubijanja! Ali je pohvalno da se ovim člankom to sve zabranjuje!!! Životinje se drže samo jednog zakona: ubij ako si gladan, ubij ako si ugrožen. Što je od ovoga LOVAC kada ubija?! Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
282 Catherine Mićić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede zabrani lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
283 Jelena Šironja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
284 Petra Horvat VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijeom , samostrijelom i hladnim oružjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
285 Nikolina Lovrenčić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Slažem se sa prijelogod zakona i člankom 58. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
286 Željka Despot VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo na konačnoj zabrani ubijanja pasa i mačaka u lovištima, te činjenicu da zabrana ubijanja lukom i strijelom ostaje na snazi. Nedopustivo je loviti životinje na taj način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
287 Viktorija Kranjčec Veličković VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
288 jasna šurina VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
289 Snježana Sandić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam zabranu lova lukom i strijelom. Nedopustivo je da se životinje love na taj način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
290 Jozo Slejko VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavam i pohvaljujem članak 58. stavak 1. točku 8. koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
291 Ines Vujnović VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
292 Jana-Nikita Kern VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
293 Dijana Peras VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u članku 58. stavku 1. točki 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
294 Prijatelji životinja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Podržavamo i pohvaljujemo članak 58. stavak 1. točku 8. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu, koji glasi: (1) Zabranjeno je loviti divljač: 8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja Obrazloženje: Prethodni Nacrt prijedloga Zakona o lovstvu iz 2015. godine predlagao je mogućnost lova lukom i strijelom, što je s pravom izazvalo veliko zgražanje javnosti koja se snažno protivi bilo kakvom proširenju mogućnosti ubijanja životinja u lovu. Lov lukom i strijelom s razlogom je oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati. Stoga ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu ispravno zabranjuje lov lukom i strijelom kao etički nazadne prakse koja uzrokuje velik broj ranjenih i osakaćenih životinja. Zakonodavstva zemalja EU-a, među koje se ubraja i Hrvatska, štite životinje uvažavajući znanstveno utemeljene spoznaje o njihovoj sposobnosti da, kao i ljudi, pri nanošenju fizičke i psihičke boli osjete bol, patnju i druge osjećaje. Stoga je posao zakonodavaca da ne unazađuju postojeću zaštitu životinja dopuštanjem anakronične prakse lova lukom i strijelom. Zbog opravdanih razloga, i države kao što su Njemačka, Irska, Norveška, Litva i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuju lov lukom i strijelom. Naime, u lovu lukom i strijelom broj pogodaka koji usmrte životinju iznimno je mali, a najčešće dovodi do ranjavanja, sakaćenja i sporog umiranja u agoniji, što može, nakon ranjavanja životinje, trajati danima i tjednima. Također, korištenje luka i strijele kao metode kontrole naseljenosti populacije divljači nije učinkovito, zbog čega takva vrsta lova služi isključivo sadističkoj rekreaciji pojedinaca, a to nije razlog da se ova okrutna praksa dopusti zakonom. Brojna istraživanja o ovoj vrsti lova ukazuju na mnoge razloge zašto bi trebao ostati zabranjen. Izvještaj o lovu lukom i strijelom Linde Hatfield, izvršne direktorice organizacije HOWL, s iskustvom rada u Rehabilitacijskom centru za divlje životinje Sveučilišta Minnesota na temama lova i upravljanja jelenima, ujedinjuje 24 istraživanja o lovu lukom i strijelom u SAD-u. Činjenice jasno pokazuju da je lov lukom i strijelom nehuman, nema opravdanja i služi iskazivanju razmetljivosti lovaca te su neizbježna ranjavanja i sakaćenja.. Mogućnost da životinja u koju je zabodena strijela brzo umre iznimno je mala jer ne postoji siguran način za trenutačno ubijanje životinje strijelom. Strijela je poznata po svojoj neučinkovitosti i po sposobnosti da obogalji, rani, uzrokuje bol i produlji patnju životinja. Ranjavanje strijelom problem je koji najviše poriču i relativiziraju lovci lukom i strijelom i onaj koji najviše ignoriraju istraživači divljine. Naime, brojna istraživanja pokazala su da na svaku životinju koja umre nakon ranjavanja lukom i strijelom najmanje jedna ili više njih pogođena je strijelom, ranjena i ne može se oporaviti te takve životinje ostaju u šumi i umiru sporo i bolno. Konzervativne procjene istraživanja pokazuju da je prosječna stopa ranjavanja životinja u lovu lukom i strijelom 54 %, gdje je prosječan broj pogodaka po ubijenoj životinji 14. U samome lovu lovac mora biti unutar 25 – 30 metara od životinje, povući i pustiti strijelu, a da pritom ostane neprimijećen, i mora pogoditi vitalne dijelove životinje. Strijela mora presjeći glavne krvne žile, torakalne organe ili neurološko središte kako bi uzrokovala brzu smrt. U većini uvjeta za lov općenito je teško ispucati strijelu s oštrim vrhom u vitalno područje. Gotovo sve životinje pogođene u području trbuha sporo umiru od upale potrbušnice. Ako postoji relativno niska izlazna rana na prsima, uglavnom nastaje unutarnje krvarenje, što rezultira slabim tragom krvi. Životinja bježi i umire danima ili čak tjednima polaganom smrću u šumi. Sami lovci takve činjenice poriču tvrdnjama koje su protivne zdravom razumu i znanstvenim spoznajama – navode da kod ubijanja lukom i strijelom „divljač osjeti bol približnu boli koju mi osjećamo kada se porežemo kod brijanja. Razlog je mali broj živaca u plućima i žilama kroz koje prolazi strijela kao i efekt nečujnosti strijele.” Činjenica je da se životinje koje su najteže ozlijeđene strijelom ne oporave od ozljeda nego redovito dobiju upalu potrbušnice ili sepsu. 20 do 30 % životinja pogođenih strijelom umre od krvarenja, 10 % rana zacijeli, dok 60 – 65 % životinja umre od infekcija, i to danima ili tjednima nakon pogotka. Iako je broj izravnih pogodaka koji rezultiraju smrću životinje jako malen, procjenjuje se da je vrijeme proteklo između prvog ranjavanja životinje i njezine smrti jako dugo, čak i pri pogocima u vitalna područja (srce ili pluća). Lov lukom i strijelom zahtjevna je i složena vrsta lova koja zahtijeva od lovca veliku vještinu i iskustvo. Mnogi lovci su početnici bez iskustva i znanja u vrebanju, gađanju i praćenju pogođene životinje. Različita istraživanja dokumentirala su da iskusni lovci lukom i strijelom rane više životinja od početnika jer imaju više ispucaja i više prilike za ranjavanje, dok početnici obično promaše životinju. Osim toga, mogućnost za netočne pogotke je golema. Čak i najvještiji od njih moraju priznati da je iznimno teško pogoditi životinju izravno u srce. Poteškoća u preciznom gađanju strijelama djelomično objašnjava često ranjavanje i sakaćenje. Za razliku od metaka koji lete više linearno, strijele se vrte. Strijelac mora procijeniti udaljenost od mete i namjestiti strijelu. Životinje obično skoče kada čuju oslobađanje strelice – refleksno se premjeste na neku udaljenost prije nego što strijela doleti do njih, što znači da mogu djelomično izbjeći strijelu i biti ranjene. Ne postoji siguran način da se životinju odmah ubije lukom i strijelom. Također, uvođenjem lova lukom i strijelom u Hrvatsku bi se uvelo novo, iznimno opasno oružje za sigurnost ljudi, zbog svoje nečujnosti. Takvo tiho oružje velika je opasnost i za lovce, koji ionako često stradavaju od svojih kolega, kao i za građane kojima, dok šeću prirodom, u glavu može doletjeti strijela, a nisu upoznati da taj čas traje lov jer ne čuju pucnjeve. To novo oružje trebalo bi registrirati i mijenjati golem broj zakona, pravilnika i ostalih propisa, što bi preopteretilo ionako već preopterećenu državnu birokraciju i zahtijevalo značajne novčane troškove. Zabrana lova lukom i strijelom važna je i zbog zaštite divljači od inozemnih lovaca, koji su u svojim državama poubijali sve što se moglo. I sami promotori ove vrste lova na svojim internetskim stranicama sažimaju apsurd lova: „U današnjem vremenu, gdje čovjeku – lovcu nije više potrebno loviti divljač za potrebe prehranjivanja je teško postaviti moralne i etičke razloge, koji tjeraju čovjeka u ulogu lovca, na lovačku aktivnost, gdje u svojoj krajnjoj fazi uključuje upletenost u smrt divljih životinja.” Gospodarski interes Republike Hrvatske treba tražiti u održivom, etički i ekološki prihvatljivom cjelogodišnjem turizmu koji ne samo da ima potencijal dovesti u Hrvatsku veći broj turista tijekom cijele godine nego i otvara mogućnosti većem broju privatnih poduzetnika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Razvijanje lovnoturističke ponude koja pogoduje tek malom broju (vikend) turista (pretežito iz Italije) u sezoni lova, izravno onemogućava korištenje površina „lovišta” za bilo kakve druge neinvazivne oblike turističke ponude te bi sigurno izazvalo kontraefekt u turista kojima je Hrvatska idealna destinacija upravo zbog velikih mogućnosti koje (osim Jadranske obale) nude prirodne raznolikosti Hrvatske izvan sezone ljetnog turizma (planinarenje, biciklizam, sve popularniji antistresni/Spa programi u prirodi, ekoturizam povezan s proizvodnjom organske hrane itd.). Uvođenje lova lukom i strijelom samo bi se negativno odrazilo na turistički imidž Hrvatske. Dovoljna je samo jedna fotografija srne probodene strijelom u Hrvatskoj i to može nanijeti golemu štetu turizmu i ugledu Hrvatske. To što Hrvatska ima zabranu ove vrste lova do sada itekako je opravdano i tako treba ostati. Stoga pohvaljujemo Ministarstvo poljoprivrede što je uvažilo većinsko mišljenje javnosti i što u Zakonu u lovstvu ostaje zabrana lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
295 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Slažemo se sa svim navedenim organičenjima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
296 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Gospodine Ivane, jako se slazem sa vasim prijedlogom! Postojanje posebice kuna u naseljenim mjestima i znacajno povecanje njihova broja u prvom redu proizlazi od velike kolicine napustenih gradjevina u vrlo losem stanju. Ipak, nije mi jasno sto je sa Zakonom o vlasnistvu i pravnim stvarima cl 133 gdje je propisano da ce se po posebnim propisima oduzeti vlasnistvo ukoliko je trajno zapusteno. Nadalje, pojava kuna i druge divljaci (iz grupe mesojeda) izazvan je odlaganjem hrane na za to ne predvidjena mjesta (otpad). Ipak, u sklopu ovog zakona i angazmana lovaca smatram da bi se mogli ukljuciti u preseljenje takve vrste zivotinja na prikladnija stanista po njih no uz naknadu lokalne zajednice, jer to ipak jeste posao koji zahtjeva i vrijeme i vjestine i znanje. Primljeno na znanje E savjetovanje nije forum.
297 IVAN JURAJ ČEHULIĆ VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da se promijeni točka 4. stavka (1), te da se uvrsti pod tu točku da se zvijeri kao što su kuna, lisica, jazavac mogu loviti zamkama/klopkama koje ih ne ozljeđuju i ne ugrožavaju njihovo zdravstveno stanje, te da se na taj način omogućuje premještanje istih spomenutih divljači na druge lokacije, kao što je npr. daleko udaljeno područje od naselje. To predlažem zbog toga što budući da se 300m od naselja ne smije rabiti oružje, kako bi inače uklonili divljač, odnosno gore spomenute zvijeri koje ugrožavaju domaće životinje, jer znamo da i lisica i kuna su zaista krvoločne životinje kada se tiče ugrožavanja kokoši, domaćih zečeva itd itd. Te bi na taj način rješili problem njihovog djelovanja u naselju( djelovanja kuna, lisica, jazavaca)! Primljeno na znanje Razmotrit će se.
298 ZVONIMIR HIMELREICH VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. (1)5. Tekst dopuniti: Dopušten je lov divlje svinje, lisice i čaglja puškama sa optičkim ciljnicima za noćni lov. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 ZVONIMIR HIMELREICH VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Ako se detaljno čita može se zaključiti da Ministarstvo može dopustiti korištenje optičkih ciljnika za noćni lov, ali da takvo dopuštenje nije potrebno u lovu svinje lisice i čaglja. Potrebno je to jasnije reći!! Primljeno na znanje Treba pažljivije čitati.
300 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Vedran Slijepčević, slazem se sa lovilicama koje nece ozljediti zivotinju, a omogucuju njeno uklanjanje na staniste koje je za nju predvidjeno (luna, lisica) ili u Skloniste za zivotinje (pas/macka). Takodjer, cinjenica jeste da su se kune/lasice naselile u napustene objekte u mnogim ruralnim naseljima te za razliku od lisice naprave generalnu stetu kokosinjcu. Ipak metode hvatanja, posebice pasa/macaka, zakonski bi prepustila Udrugama ili veterinarskim stanicama koje sa istim imaju jako puno iskustva. Neovisno o tome, za uhvacenu domacu zivotinju ili kucnog ljubimca koji se kretao bez kontrole vlasnika smatram da treba biti isplacena naknada za angaznam i vrijeme koji je osoba utrosila! Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
301 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da stavak 1, točka 4 glasi: 4. Živim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom. Obrazloženje: Zamke, stupice, klopke (kako god ih zvali) i mreže bi mogle biti korisne kod hvatanja pasa i mačaka lutalica u lovištu, odnosno za hvatanje lisica i drugih zvijeri u rubnom područjuili unutar naselja i kao takve predstavljaju gotovo idealnu metodu. Kao uvjet korištenja zamki istaknuo bih da se mora raditi o živolovkama koje ne ozlijeđuju životinje te omogućuju transport i oslobađanje neozlijeđene životinje. APSURD bi bio braniti držanje tih naprava izvan stambenih objekata ako mogu poslužiti za hvatanje problematičnih životinja u naseljima u koordinaciji s lokalnim lovoovlaštenicima. Zašto lovoovlaštenik ne bi bio u mogućnosti napisati dopuštenje za hvatanje lisice ili kune pomoću kavezne zamke nekom oštećeniku koji kontinuirano trpi štetu od te divljači? Primljeno na znanje Razmotrit će se.
302 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Predlažem da se točka 5. stavka (1) izmijeni na slijedeći način: 5. Električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom. Obrazloženje: Optički ciljnici za noćni lov omogućuju kvalitetno osmatranje te precizniji i selektivniji odstrjel u noćnim uvjetima lova. Posebnu vrijednost imaju prilikom čuvanja usjeva od rastućih šteta od divljih svinja te u regulaciji broja lisica i čagljeva koji su posljednjih godina u porastu, noćnoaktivne su vrste a Ministarstvo posljednjih godina nastoji stimulirati odstrjel grabežljivaca. Nema smisla s jedne strane stimulirati, a s druge strane ograničavati selektivan odstrijel efikasnim sredstvima. Osim toga, noćni ciljnici omogućuju vrlo selektivan odstrjel medvjeda čime se reducira pogrešan odstrjel ženki koje vode mlade i reducira se mogućnost nastajanja medvjeđe siročadi. Na temelju navedenog obrazloženja predlažem da se lov optičkim ciljnicima za noćni lov dozvoli za lov divlje svinje, dlakavih grabežljivaca i medvjeda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
303 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Lovišta su označena na prilaznim mjestima tako da ne postoji potreba dodatnog označavanja lovnih površina na kojima se u tom trenutku odvija lov. Označavanje kakvo spominje Tatjana Ignjatić Zokić nije provedivo u praktičnom lovu jer onemogućuje izvođenje lova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U svrhu zastite ljudi koji se krecu (Ustavno pravo) lovistem (sumom, livadama..) lovno podrucje kada je lov u tijeku potrebno je jasno i vidljivo ograditi trakom ili nekim drugim jasnim signalima. Oznacavanje lova u tijeku upozorava ljude koji su rekreativci da se na navedenom podrucju ne krecu, sto spasava zivote ljudi! Iz iskustva, dva puta sam bila u sumi kad je lov poceo. Jedan put (ravan teren) sam trcala kako nisam ni znala da mogu jer je doslovno grmilo od punjave, drugi put sam pocela pjevati i vikati iz sve glasa (bilo je uzbrdo, trcanje nije imalo smisla jer nisam brdski atleta) u nastojanju da ziva izadjem. Ljudi imaju svako pravo kretati se livadama i sumama, svojim i drzavnim, uobicajeno idu obiteljski i nadam se da ce se oznacavanje lova u tijeku osigurati prije nego neko dijete ne strada. A u praksi je priprema moguca prije lova ako ima volje za zastitom ljudi. Da ponovim, ljudi se imaju pravo kretati sami, sa svojom djecom ili sa svojim psima (kontrolirano) u prirodi. Sukladno propisu imaju pravo brati gljive, medvedji luk, ili neku drugu biljku ili jednostavno setati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
305 DRAŽEN DEGMEČIĆ VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Članak 58. - stavak 10 - (2) Smatram kako bi trebalo dozvoliti lov na sve vrste krupne divljači - metodom "skupni lov" - uz uzgoj vrijednih trofeja kao cilj gospodarenja populacijama divljači je i smanjenje šteta na poljoprivrednim kulturama te smanjenje broja naleta na vozila - tako da bi trebalo omogućiti lovoovlaštenicima lov na krupnu divljač metodom skupni lov - na pojedinim revirima je cilj ovlašteniku prava lova smanjiti brojnost i gustoću naseljenosti divljači po jedinici površine kako bi smanjio štete na poljoprivredi i nalete na vozila. Tako da bi stavak - članka mogao glasiti: (2) Dozvoljen je lov krupne divljači metodom skupni lov: - divlje svinje - skupni lov uz korištenje lovačkih pasa - ostale vrste krupne divljači - obavezna nazočnost psa krvoslijednika Primljeno na znanje Razmotrit će se.
306 Mihael Glavaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. 1. Treba dozvoliti korištenje kaveznih zamki za lov sitnih predatora (lisica, kuna). 2. Koji psi nisu "lovački psi"?.svaki pas sa položenim radnim ispitom za određenu divljač je lovački pas. 3. Dozvoliti lov sitnih (pernatih) predatora zračnim oružjem. Primljeno na znanje Zabranjeno je loviti zračnim oružjem.
307 Darko Podravec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. U ovom članku ministar treba definirati uvjete pod kojim bi lovačko društvo na zahtjev policije moglo pomoću zamke ili uspavjivanja ili omamljivanja unutar naselja uhvatiti i u najbliže lovište preseliti divljač. Česta je potreba za uklanjanjem lisica (ali i druge divljači), čija je brojnost porasla, a odstrel zbog saštite stanovnika nije dopušten unutar 300 metara od naselja. Kvalitetne ograde često siromašnim seoskim stanovnicima nisu opcija, a čak i ograde ne mogu zaustaviti lisicu da opetovano ulazi u dvorišta i kokošinjce, dok su ljudima ruke vezane po pitanju ugrožavanja i s njim poveznim zastrašivanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. u stavku 3. potrebno je precizirati: visina snježnih nanosa, što se smatra poledicom i visokom temperaturom? u stavku 9. potrebno je precizirati: dali se osim dva naboja u spremniku smije imati i naboj u cijevi? Ovo je u praksi nedorečeno! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. u stavku 7. izmijeniti u - zvjerima i psima koji nisu čistokrvni lovački psi registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
310 općina Vojnić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. Stavak (1) točka 4. ovoga članka ostavlja mogućnosti da se lovca optuži za nedozvoljeni lov ako se kreće noću sa svjetiljkom kroz lovište sa čeke do automobila, ili ide u potragu za ranjenom divljači. Također se onemogućava korištenje elektronskih vabilica za obuku mladih pasa ptičara, što nije lov ako se ptica ne hvata, ranjava ili ubija. Također je nedozvoljen transport automobilom magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih....... jer je nedozvoljeno držanje (umjesto korištenje) ovih sredstava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
311 Boris Katić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 58. zašto ne kuniće loviti uz pomoć pitomih tvorova naprimjer,populacija je tolika da je se ne može izloviti a prijete joj zaraze i incest kontinuirano? Zašto ne luk i strijela u gaterskim lovištima barem,gdje smo sigurni da će se divljač ranjena pronaći,gdje imamo kontrolu kretanja stanovništva i radnika,gdje se može takav lov sigurno odvijati,ako ne u otvorenim uvijetima??? Automatskim oružjem dakle isto lovimo? Na rafalno sa 3 metka? Zašto u planinskim i brdsko planinskim otvorenim lovištima ne dopustimo kao druge članice EU lov sa psima i jelenske divljači npr. uporni smo samo sa lovom divlje svinje pred psima,to isto našu lovno-turističku ponudu sužava i ograničava. Slovenija,Poljska,Španjolska,Francuska....u ponudi imaju lovove gdje uredno se nudi odstrel i jelenske,srnećeg,muflona....Lovostaj posebnim pravilnikom će biti propisan,nadam se da će isti biti usklađen sa tri klime koje Hrvatska ima na svojim područjima,dakle kontinentalna,planinska i mediteranska. Nadam se da će se pratiti seobe ptica kalendarom lovidbe u sva tri klimatološki različita pojasa. Nadam se da će močvarice,selice biti obuhvaćene lovom ponovo u veljači cijeloj na mediteranskom dijelu,jer seoba je sve kasnija poradi globalnog zatopljenja, Nadam se da ćemo lov na patke,guske,močvarice odviti tako da stanarice ojačamo i ne lovimo ih u do studenog ali da se u mediteranskom dijelu omogući lov u veljači do 1.ožujka. Šljuka na mediteranu također može slobodno krenuti mjesec dana kasnije nego nego to počinje na sjeveru,jer praktično je i nema. Ne trebamo se uvjeravati u mogućnost lova,jer temperature su babljeg ljeta,tlo je suho,nema crva i nema ni šljuke na jugu,onaj pravi nalet je sječanj i veljača,to je istina. Ptice jata poboljevaju od ptičije gripe i zbog toga što ih se ne lovi kao nekada i broj koji je prekomjeran priroda riješava mortalitetom koji prouzrokuju bolesti. Dakle regulaciju treba savjesno prihvatiti,a lovcima na jugu omogućiti lov kao i lovcima na sjeveru i istoku (glede močvarica,ali i prepelice,šljuke....).Zašto samo puha lovimo tradicionalnim alatom,zašto malim zamkama ne možemo loviti kune koje su štetočine ne upitne,puhovi tek voćarima rade velike probleme,no drugu divljač i hrane,kao i nas ljude. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. Članak 57. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: „(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova, te nevladinim udrugama koja se bave biološkim istraživanjima i/ili zaštitom prirode, predviđen posebnim programom tih ustanova i udruga o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva znanosti i/ili Ministarstva zaštite okoliša i prirode.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. Članak 57.točka 1. treba dodati...te nevladinim udrugama koja se bave biološkim istraživanjima i /ili zaštitom prirode te zbrinjavanjem divljih životinja..... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 57. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: „(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova, te nevladinim udrugama koja se bave biološkim istraživanjima i/ili zaštitom prirode, predviđen posebnim programom tih ustanova i udruga o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva znanosti i/ili Ministarstva zaštite okoliša i prirode.“ Danas brojne civilne i strukovne udruge, poput Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, za potrebe hrvatske države vrše vrlo važna istraživanja populacija brojnih svojti biljaka i životinja. Ova istraživanja se vrše uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te je stoga potrebno predvidjeti i njihovo postojanje u u okviru ovog Zakona. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
315 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. I dosada su provođena istraživanja koja su financirana novcem poreznih obveznika Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i regionalne samouprave a ne zna se mjesto gdje se može doći do uvida u rezultate istih. Na osnovu ovoga stavka zakona također će biti jasno vidljivo što je tim aktivnostima za utrošeni novac građana Republike Hrvatske napravljeno u svrhu unaprjeđenja lovstva generalno te divljači i staništa. Dodati stavku: 3) Rezultate znanstveno istraživačkog rada, te svih drugih istraživanja koja su vezana uz bilo koji dio lovstva a financirana su sredstvima Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, moraju biti javno objavljeno i javno dostupna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, raumotrit će se.
316 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 57. Predlažem da se čl. nadopuni na način da se osim ustanovama omogućava i znanstve no-istraživački rad neprofitnim organizacijama (udrugama). Obrazloženje - neke zaštićene vrste su zaštićene samo na papiru al i se na terenu uistinu nitko njima ne bavi ili se bave ustanove koje se istraživanjem i i nastavnim radom bave samo djelomično - npr. broje ptice al i ih ne prstenuju, što je prepušteno udrugama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
317 Livio Hrelja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači osim ptica ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošena ozbiljne štete urodima i stoci te radi zaštite flore i faune te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke. Radi smanjivanja štete na urodima i stoci na otocima dozvoliti hvatanje živih primjeraka bez ozljeđivanja na vlastitim pašnjacima kavez zamkama uz obvezatnu suglasnost lovoovlaštenika, ali bez uvjeta da vlasnik zemljišta bude lovac Nije prihvaćen Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar.
318 PP Orahovica d.o.o. VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Članak 56. predlaže se izmijeniti i glasi: Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, kormorana osim ostalih ptica (ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošena ozbiljne štete urodima i stoci te radi zaštite flore i faune te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu ovog članka na način da se dopušta lov kormorana pod uvjetima koji su predloženi uvjetima u ovom članku. Također, predlažemo da se uvjeti za davanje naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači i kormorana ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, detaljnije uredi novim Pravilnikom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Već odgovorno, ponavljajući komentar o kormoranima.
319 Marin Vitman VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Čehulić,Glavaš, Katić sumnjam da možete kvalitetno argumentirati zašto ptice ne bi trebale biti izostavljene iz ovog članka . Opće poznata činjenica je da upravo ptice imaju najveći negativni trend opadanja populacije zahvaljujući krivolovu, lovu ,isušivanju močvara i sl. Baš zbog ranije navedenog članak treba ostati ovakav kakav jest. Primljeno na znanje E savjetovanje nije forum.
320 Aljoša Duplić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Tekst koji glasi ".... te radi zaštite flore i faune ...." predlažem izmijeniti da glasi ".... te radi zaštite bioraznolikosti ...." . Naime negativan utjecaj može biti na stanište na ekosustav, njegovu funkcionalnost, pa i na floru i faunu, ali i na gljive.... Primljeno na znanje Razmotrit će se.
321 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Prije komentara gospodine Čehulić, Glavaš, Katić niste ničime argumentirali koje bolesti i kada su prenjele vrane, šojke ili svrake? Ako već iznosite neke tvrdnje dajte ih argumentirajte, a ne "zna se". Gdje je objavljen bilo koji podatak o tome a naročito znanstveni ili u relevantnim člancima, govorimo o znanstvenim a ne popularnim, baš smo zainteresirani!osim pjesničkih lamentiranja dajte nekaj već u komentarima argumentirajte!Koliko , gospodo ima još šojki i svraka u RHrvatskoj? Vrane su uglavnom ograničene na gradove, Zrinjevac i Ravnice! Od kada lovci definiraju zaraze, prenose i zaštitu zdravlja ljudi i stoke?Za to su, hvala Bogu, zadužena druga ministarstva i uprave! Što je to "ozbiljna šteta"' Ima i neozbiljna? Pa valjda se onda definira tko će ustanoviti štetu i koji je obim štete kada ćese angažiraju lovačka društva? Nije prihvaćen Nema obilježje primjedbe na tekst nego je u forumskoj formi.
322 Mae Isaksson VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. U ovaj članak treba dodati odredbu "samo ako su prethodno poduzete mjere zaštite od šteta urodima i stoci". Nije prihvatljivo da vlasnik zemljišta ili domaćih životinja ne poduzme nikakve mjere zaštite za svoju imovinu a istovremeno traži odštetu ili odstrijel divljih životinja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Potrebno dodati stavak koji kaže da u slučaju strogo zaštićenih vrsta (medvjed, dabar, divlja mačka) i ostalih vrsta ptica, navedene aktivnosti nadležno ministarstvo smije propisati samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Primljeno na znanje Medvjed , dabar i divlja mačka su posebne kategorije, postupanje s njim je već propisano drugim člancima.
324 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 56. potrebno je izmjeniti da glasi: „Na temelju rješenja iz stavka 2. članka 55. Ministar donosi naredbu o provedbi.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Suzbijanje zaraznih bolesti nisu predmet Zakona o lovstvu, niti kompetencijom niti ovlastima! Imate Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 079/2007, 113/08, 43/09). Da li se u pojedinim slucajevima, moze angazirati lovno drustvo i sukadno potrebi platiti (jer to je posao), naravno. No definiranje prijenosnika zaraze, ovako od oka, ne moze biti predmet ove rasprave kao ni clanaka ovog zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 IVAN JURAJ ČEHULIĆ VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Dakle, treba se zapitati, i svakako bi trebalo priupitati, zašto, s kojim razlogom i kojim argumentima su izostavljene ptice. Kao primjer možemo uzeti vrane koje su se unazad više godina zaista namnožile, te stvaraju probleme, ne samo probleme već i prenose razne bolesti, dakle, nužno je smanjiti broj vrana, kao i šojki i svraka čije jedinke ugrožavaju brojnost lovne divljači, npr zeca, te jaja drugih ptica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Mihael Glavaš VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Zašto su ptice izostavljene iz ingerencije ministra, šojke i svrake su veliki problem ekosustava, zbog njihove brojnosti stradavaju druge vrste. Primljeno na znanje Usklađivanje s direktivama EU
328 Boris Katić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Zašto su ptice izuzete od naredbe Ministra,kome je nad pticama predana vlast (lovnim mislim,dakle patke,guske,šljuke,prepelice,fazani,jarebice....) i zašto,držim da Ministar treba za ptice koje su svrstane u divljač lovnu preuzeti odgovornost i imati pod svojom ingirencijom isto kao i ostalu divljač. Mislim da ovako se podiže rep ornitolozima,zaštitarima,"zelenima",zar nemaju dovoljno zaštičenih vrsta o kojima se mogu brinuti a da su ne lovne,tetrijebe oba (i tu se pravimo slijepi i gluhi a na terenu se zna da se i ruševac ili ruževac ili mali tetrijeb vratio uz granicu sa Slovenijom i da ga se viđa u našim lovištima),dakle gluhana i ruševca,kao i lještarku gluhu imaju na crvenoj listi,naravno sve zbog izlova,a to što su im staništa sječom uništena,to što male krznaše,štetočine,grabežljivce (za koje bi se trebalo obavezno dozvoliti malo zamkarenje,malim zamkama,jer su prenamnoženi,a kune su upravo smrt za jaja,potrkušce,mlade ptice,ali i odrasle koje bez problema zadavi,odnosno ubije),kao ni pernate više ne lovimo,što radi krzna,što radi zabrinute ornitologije za vrane,šojke,svrake...,to nema veze??? Držim da sva divljač je nedjeljiva briga ovog Ministarstva,a ne drugog! Nema podjele na veliku i malu,sitnu i visoku,dlakavu i pernatu,divljač je navedena izrijekom prijedloga na početku (uz moju primjedbu da na listi se može naći još vrsta). Primljeno na znanje Odgovoreno prije.
329 Dragan Medarić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 56. Tko je ovlaštenik provedbe ove naredbe, odnosno tko je izvršitelj naredbe o smanjenju brojnog stanja? Primljeno na znanje Lovoovlaštenik predmetnih površina.
330 Livio Hrelja VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. (1.) 3. donijeti rješenje o mjerama i uvjetima za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova za životinjsku vrstu koja nije divljač u smislu Zakona o lovstvu, a čije je uklanjanje posebnim aktom propisalo drugo nadležno tijelo.Radi smanjenja nezavičajne (nepoćželjne) divljači na otocima donijeti mjeru imuno kontracepcije i selektivnog trovanja ograničeno na divlju svinju i jelena lopatara, te iste izuzeti iz pojma divljači, a provoditi uz suglasnost Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Nije prihvaćen Ma kakvo selektivno trovanje.
331 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Podržavam sve prijedloge na ovaj članak zakona koje je u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode podnio g. Tibor Mikuška. Također, iz čl. 55. st. 2 osobito izbaciti "potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, lovne obuke ptica grabljivica i lovačkih pasa, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Aljoša Duplić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Čl.55., st. 1., točka 4., alinej 4. koji glasi "— radi zaštite flore i faune" predlažem izmijeniti da glasi "- radi zaštite bioraznolikosti". Primljeno na znanje Razmotrit će se.
333 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Članak 55.stavak 1 . točka 1. ostaviti samo "skratiti lovostaj svih vrsta divljači osim ptica ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne , šumske kulure ili akvakulture". Ostali navedeni razlozi u suprotnosti su s načelima zaštite divljači.Ako su bile poplave pa nije bilo moguće ići u lov onda su i populacaije divljači pretrpjele velike gubitke? Pa će onda lovci još dokrajčiti, s odgodom, što je ostalo? točka 2 .dodati" uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša", bristi sve zabavne sadržaje;zoološke vrtove, kinološke i sokolarske priredbe i muzeje.svi nek planiraju aktivnosti izvan lovostaja. točka 4. dopustiti lov ptica...... samo u interesu javnog zdravlja i sigurnosti te sigurnosti zračnog prometa". stavak 2. treba pisati "prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. toče 1-4.ovog članka Ministarstvo navodi...." Stavka 3. dopustiti žalbu i propisti rok Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Petra Rodić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Potrebno dodati stavak koji kaže da u slučaju strogo zaštićenih vrsta (medvjed, dabar, divlja mačka) i ostalih vrsta ptica, navedene aktivnosti nadležno ministarstvo smije propisati samo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Stavak 2 - potrebno nadopuniti: Prilikom donošenja rješenja potrebno je navesti i obrazložiti RAZLOG ODSTUPANJA OD ZABRANE LOVA ILI SKRAĆIVANJA LOVOSTAJA - kako bi se jasno naznačilo koji je to opravdani razlog za provedenu iznimku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U članku 55. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: „(2) Prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. točke 1-4. ovoga članka Ministarstvo navodi: - vrste koje su predmet odstupanja - sredstva, mjere ili metode koje su odobrene za lov - uvjete rizika i okolnosti s obzirom na vrijeme i mjesto pod kojima se takva odstupanja mogu odobriti - kontrole koje će se provesti.“ Iz stavka 2. su slučajno (ili namjerno) izostavljene ostale točke stavka 1. (1-3.) što doprinosi pravnoj nesigurnosti i klasičnu rupu u zakonu. Može li zakonodavac objasniti zašto ne bi trebalo donositi odgovarajuća rješenja za slučajeve nevedene u točkama 1, 2 i 3. stavka 1.? Također treba ispraviti stavak 3. i usuglasiti brojeve stavaka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: U članku 55. stavku (1) točki 4. potrebno je izmijeniti da glasi: „4. dopustiti lov ptica navedenih u popisu divljači ovog Zakona u vrijeme kad je lov zabranjen samo u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, uz prethodnu suglasnot ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.“ Sve vrste pernate divljači navedene u ovom Zakonu žive u prirodi u ravnoteži s okolišem, kao sastavni dijelovi hranidbenih lanaca i ekosustava u cjelini uz postojeće funkcionalne prirodne mehanizme reguliranja brojnosti njihovih populacija. To znači da navedene vrste pernate divljači nikad se neće moći do te mjere razmnožiti na nekome području da predstavljaju izvor “ozbiljne štete“. Lov izvan lovostaja na pernatu divljač može se dozvoliti samo ako je ugroženo javno zdravlje i sigurnost, npr. pojavom ptičjim zoonoza, uz odgovarajuće dopuštenje resornog ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Osim toga, stavak u ovom obliku izravno derogira članak 56. ovog Zakona i predstavlja klasičnu „rupu u zakonu“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 55. stavak (1) točku 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „1. skratiti lovostaj svih vrsta divljači osim ptica ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne ili šumske kulture te zaštite zdravlja ljudi uz prethodnu suglasnot ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.“ Zakon treba predvidjeti mogućnost skraćivanja lovostaja samo u slučaju kada je potrebno smanjiti brojno stanje krupne divljači jer zbog prevelikih populacija čini štetu na poljoprivrednim staništima i šumskim kulturama (kao što se to npr. redovito dešava u Baranji). Svi ostali razlozi za iznimku (npr. kada zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvrštiti odstrel) predstavljaju aktivnosti koje su nespojive sa zaštitom divljači te predstavljaju izravnu derogaciju niza odredbi ovog Zakona i klasičnu “rupu u zakonu”. Ovaj stavak prikazuje lovce u njihovom pravom svjetlu – osnovni i ultimativni cilj lovca je pucanje po životinjama, a sve ostalo su (bijedni) izgovori kako ostvariti taj cilj. Npr. ako zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvršiti planirani odstrjel, to podrazumijeva da je divljač tijekom vremenskih nepogoda prolazila kroz teški period (kao npr. tijekom siječnja 2017. kada je izuzetno hladno vrijeme bitno otežavalo opstanak životinja). Namjera zakonodavca i hrvatskih lovaca da dozvoljava produljenje lova kako bi se dolaskom ljepšeg vremena pobilo sve što se nije uspjelo pobiti na vrijeme je perverzna i bolesna. Još gori primjer patologije lovačke etike i morala predstavlja uzgoj i puštanje pernate divljači neposredno prije izlova. Naime, ovdje je prvenstveno riječ o fazanima, prepelicama i jarebicama koje se umjetno uzgajaju na farmama (jednako kao domaći pilići). Takve ptice, koje su se rodile i cijeli dotadašnji život provele u volijeri, nemaju nikakve spoznaje o životu u prirodnim staništima, samostalnom pronalaženju hrane (jer ih se umjetno hranilo) ili opasnostima od predatora. Lovci onda takve neuke ptice puštaju u lovište na parcele na kojima će loviti neposredno prije samog lova. To je istovjetno kao da se divljač veže za kolac da ne može pobjeći, pa da se onda „hrabro“ lovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 55. stavak (1) točku 2. potrebno je izmjeniti da glasi "2. dopustiti lov za vrijeme lovostaja svih vrsta divljači, osim ptica, ako to zahtijevaju potrebe zaštite prirode, znanosti, te zaštite zdravlja ljudi uz prethodnu suglasnot ministarstva zaduženog za zaštitu prirode.“ Ova točka treba sadržavati mogućnost da se određene vrste love i u razdoblju razmnožavanja ali isključivo u svrhu zaštite prirode. Tom promjenom zakona će se omogućiti lakša kontrola invazivnih vrsta divljači ukoliko je to potrebno. Svi ostali razlozi za iznimku (nastava, lovna obuka ptica grabljivica, zoološki vrtovi, muzeji, sokolarske i kinološke priredbe itd.) predstavljaju aktivnosti koje su nespojive sa zaštitom divljači te predstavljaju izravnu derogaciju niza odredbi ovog Zakona i klasičnu “rupu u zakonu”. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 eleonora hrupelj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Podržavam Klemenac i Lilith i predlažem izbacivanje stavke 2 nastave i istraživanja te prirdbe neka se odvijaju u skladu sa prirodnim ciklusima Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
340 Andrea Valenčič VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Iz čl. 55. st. 2 zbog mogućnosti manipulacije izbaciti sve situacije osim sigurnosti i zaštite zdravlja ljudi. Primljeno na znanje Komentar predstavlja ničim utemeljen osobni stav.
341 Primorsko-goranska županija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Predlažemo dodati i vuka. Članak 55.stavak 4. Predlažemo dopuniti na način da se primjerak rješenja iz staka 1. Točke 1.do 4. dostavljaju i davatelju prava lova. Prihvaćen Razmotrit će se komentar.
342 Branko Šare VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Kao predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza sa oko 5000 članova izričito tražim da se u stavku 2. briše „osim ptica“, odnosno problemi koje ću niže navesti se mogu izbjeći boljom definicijom lova u članku 52. Ovo je nanošenje direktne štete našim uzgajivačima lovačkih pasa ptičara, a posebno natjecateljima koji pripremaju svoje pse za takmičenja. U veljači i ožujku u svim evropskim zemljama, u skladu sa pravilnicima Međunarodne kinološke federacije FCI-a, svake se godine održavaju Svjetska i Evropska prvenstva u radu pasa ptičara. Na ovaj način naše reprezentacije ne bi mogle nastupati jer ne bi imali pripremljene pse. U slučanju ovako napisanog članka brojna lovačka društva koja se financiraju od lovnog turizma, a koji se bazira isključivo na „prodaji mirisa“ bi bila uskraćena za znatna sredstva. Od na taj način uprihođenih sredstava ista lovačka društva kupuju fazansku divljač koja se lovi, a čuva se i štiti naša autohtona poljska jarebica. Opće je poznato da profesionalni dreseri dolaze u Hrvatsku obučavati svoje pse upravo zbog te prirodne poljske jarebice. Ukoliko lovci ne bi imali ovaj prihod, ne bi imali niti interes da navedenu jarebicu štite, te bi time došlo do iskorjenjivanja iste.... Nadam se da ne trebam uz ove gubitke navoditi i intirektan financijski gubitak za ostale djelatnosti u RH, jer ti strani dreseri ostavljaju ne male iznose na gorivo, cestarine, hotelski smještaj, restorane i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Vlatka Medvedec VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Ne slažem se sa člankom 55. st. 1. točka 2. Obrazloženje : Prekidanjem lovostaja iz navedenih razloga remeti se svrha (obnavljanje resursa tj. nastavak prirodnog ciklusa među životinjama). Također, ovim zakonom se ne bi smio dopuštati izlov bilo koje životinje za potrebe ljudske zabave (zoološki vrtovi i priredbe) ili lovne obuke, bez obzira na to je li divljač umjetno uzgojena ili ne. Također, ovim zakonom se ne bi smio dopuštati lov radi zračne sigurnosti i zaštite zdravlja ljudi. Osobe koje imaju dozvole za lov ne moraju nužno biti osposobljene ili ovlaštene osobe za donošenje zaključka o zaštiti i sigurnosti ljudi. U slučajevima ako divlje životinje potencijalno ugrožavaju ljudsko zdravlje, navedeni slučaj je potrebno prijaviti nadležnim institucijama kako bi se utvrdilo činjenično stanje i kako bi se donijela odluka o dalnjem postupanju. oPredlažem brisanje točke 2 stavka 1 u cijelosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Maja Lilith Klemen VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. Stavak 2. preformulirati u: iznimno dopustiti lov na pojedinačnu jedinku divlje vrste za vrijeme lovostaja u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Ostatak stavka 2. treba brisati sa svrhom da se spriječi moguća zloupotreba u vrijeme lovostaja kada bi divljač trebala biti zaštićena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Mladen Latinac VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 55. u stavku 2. izbaciti ... osim ptica .... jer se za vrijeme lovostaje većina kinoloških priredbi održava na traženje istih, te dali je potrebno svaki put za održavanje kinoloških priredbi tražiti odobrenje ministarstva ili se za te potrebe može ovlastiti neko drugo tijelo koje će izdavati odobrenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Snježana Črnjević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Treba propisati kad su dopuštene ove izvanredne mjere, odnosno kada inspektor može donijeti ovu odluku, ovisno o stanju divljači, u čemu bi trebao sudjelovati i veterinar. Nakon usmene suglasnosti, pismena bi trebala biti u kraćem roku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Kristina Podobnik VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. U stavku (1) treba dodati "i uz suglasnost lovočuvara i nakon pregleda životinje od strane veterinara". U stavku (2) suglasnost u pisanom obliku mora se izdati u roku ne kraćem od 48 sati od donošenja usmene suglasnosti, uz jasno propisano dokazivanje hitnosti mjera. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Kristina Kemić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja..... Na koji je točno način ranjena ako je lovostaj? Od strane druge životinje? To se zove prirodna selekcija. Zabrana odstijela u vrijeme lovostaja Nije prihvaćen To gledanje kako ugiba tjedan dana se zove i sadizam. Može biti ranjena i od zaostalih mina, naletom vozila, napadom kućnog ljubimca od 40 kila koji je izveden na istrčavanje u lovište, kombajna,...Ima raznih načina gospođo Kristina.
349 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Članak 54. točka 1. treba nadodati uz suglasnost lovočuvara ili osobe nadležne za provođenje LGOa., temeljem pregleda životinje od strane veterinara .Lovni inspektorat mora se obavijestiti odmah u roku od 24 sata te ovlaštenu veterinarsku organizaciju za pregled lešine u roku od 48 sati. točka 2. u pisanom obliku suglasnost lovni inspektor donosi s obrazloženjem dostavlja najkasnije u roku od 48 sati nakon usmenog oblika. Primljeno na znanje Razmotrit će se potrebe za izmjenama i dopunama.
350 eleonora hrupelj VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. podržavam Futuru St. 2. - Treba skratiti rok za naknadno izdavanje pismene suglasnosti na 48 sati, kako bi se izbjegle manipulacije. Iz istog razloga treba propisati način dokazivanja da su hitne mjere morale biti poduzete. Primljeno na znanje Zakon se piše za poštene, manipulacije su uvijek moguće.
351 Krunoslav Pintur VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. st.1 - ovo nije provedivo ne terenu, divljač neće čekati suglasnost inspektora Predlažem da se zadrži rješenje iz trenutno važećeg Zakona o lovstvu koje omogućava nakndadno obrazlaganje odstrijela uz veterinarsku svjedodžbu. Primljeno na znanje Hvala na primjedbama.
352 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Lovni inspektori bi kao i mnogi drugi inspektori trebali biti na raspolaganju i vikendom, pogotovo zato što se lovne aktiv nosti većinom i održavaju vikendom. U doba mobitela nije problem organizirati dežurstva. Naravno, ako se ima volje i poštovanja prema prirodi i ljubavi prema životinjama koju gaje lovci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, sva dežurstva se plaćaju.
353 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. Predlažem da se cijeli članak izmijeni i da glasi na slijedeći način: (1) Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači, uz suglasnost stručne osobe zadužene za provođenje lovnogospodarske osnove uz naknadno obaviještavanje lovnog inspektora unutar 48 sati te naknadno utvrđivanje zdravstvenog stanja lešine odstrijeljene životinje od strane ovlaštene veterinarske organizacije. Obrazloženje: Očekivati usmeno izdavanje suglasnosti za sanitarni odstrjel 24 sata na dan 7 dana u tjednu od strane lovnog inspektora nije realno i zahtjevalo bi konstantna dežurstva. Najveći dio lovnih aktivnosti (sigurno preko 90%) odvija se vikendima, nerijetko u ranim jutarnjim satima i nije realno očekivati da će se u hitnom slučaju lovni inspektor javiti na poziv. Mojim prijedlogom odgovornost na sebe preuzima odgovorna stručna osoba za provođenje LGO koja je obično dostupna u svakom trenutku i na dispoziciji lovoovlašteniku. Naravno da neće odobriti odstrijel ukoliko postoji ikakva mogućnost da se radi o zdravoj ili tek lakše ozlijeđenoj životinji jer kasnije mora o odstrijelu obavijestiti lovnog inspektora i veterinarskom dokumentacijom argumentirati opravdanost sanitarnog odstrijela. Primljeno na znanje Odličan komentar, primljeno na razmatranje.
354 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 54. St. 2. - Treba skratiti rok za naknadno izdavanje pismene suglasnosti na 48 sati, kako bi se izbjegle manipulacije. Iz istog razloga treba propisati način dokazivanja da su hitne mjere morale biti poduzete. Primljeno na znanje Odgovoreno već.
355 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 53. Može li predlagač ovog članka objasniti što je "lov bez odstrela"? nije jasno što bi to bilo jer je lov jasno definiran? Primljeno na znanje Hvatanje.
356 Karmela Geček VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 53. Karmela Geček Pohvala Ministarstvu vezano uz Članak 58, pod 1 točka 8 - Zabranjeno je loviti divljač: Lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja. Ipak polako napredujemo, ima nade za ovaj planet! Sačuvajmo ga kao i sve njegove vrste - iako smo mnoge nažalost uništili. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 53. Kako se može lov bez odstrjela smatrati lovom to je vrlo teško za objasniti. Prema svim dostupnim definicijama lova lov podrazumijeva: odstrjel divljači, hvatanje divljači u zamke ili traženje i praćenje divljači s tendencijom odstrjela ili hvatanja, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu. Lov bez odstrjela nije i ne može biti lov nego isključivo dodatno komplicirana administrativna prepreka koja sa sobom u Republici Hrvatskoj nosi velik broj papirologije bez prave potrebe za istom. Prijedlog izmijene članka 53.: Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu može se loviti cijele godine u za to određenom dijelu lovišta. Na ovaj način čini se dvostruka korist. Prvo, kupuje se i nabavalja te ispušta najčešće sitna pernata divljači čije trenutno stanje u Republici Hrvatskoj s obzirom na stanišni potencijal nije zadovoljavajuće, a dio te divljači bez obzira na mogući lov uvijek bježi što znaju svi oni koji se bave praktičnim lovstvom na terenu. Druga korist je pomoć uzgajivačima pernate divljači čiji koji su gotovo svi ugasili svoju djelatnost zbog generalnog smjera forsiranja krupne divljači za koju ne znamo točnu trofejnu strukturu a dijelom zbog propisa koji kompliciraju plasman i ispuštanje iste dok uzgoj ove vrste divljači u kratkom vremenskom periodu stvara obrt kapitala i generira nova radna mjesta. Osim toga ispuštanje divljači, osim za potrebe lova, može se koristiti kao način obnove populacije ugroženih vrsta te za očuvanja bioraznolikosti (Nesbit i Carpenter 1993., Kleiman i sur. 1994., Cade i Temple 1995.). U skladu s time su mnogi zahvati kontroliranog uzgoja i ispuštanja divljači izrađeni ne samo za lov nego kao pomoć kod reintrodukcije pojedinih vrsta (Angelstam i Sandegren, 1981.; Paolo i Piodi, 1988.; Schroth, 1991.; Starling, 1991; Kavanagh, 1998.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 PP Orahovica d.o.o. VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Članak 52. stavak 3. predlaže se izmijeniti i glasi: Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda, mačke divlje, kormorana i dabra obavlja se na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i akcijskog plana gospodarenja pojedinom vrstom divljači za pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog nacionalnog povjerenstva za gospodarenje pojedinom divljači. Obrazloženje: Predlažemo dopunu stavka 3. ovog članka na način da se i za kormorana propiše iznimka od stavka 2. ovog članka radi njegove brojnosti. Nije prihvaćen Po pitanju kormorana već odgovoreno.
359 Vlasta Hotko VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Podržavam odluku Ministarstva da su vuk, vidra i ris izostavljeni iz čl. 53. st. 3. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Članak 52. Stavak 1 .brisati "obuku lovačkih pasa", po kojoj definiciji bi obuka trebala biti lov i rezultitrati lovinom?. brisati "vabljenje i skupljanje jaja pernate divljači" (protivno čl.58), brisati "puštanje ptica grabljivca" i uvesti " lov s treniranom pticom grabljivicom" Djelomično prihvaćen Razmotrit će se predloženo.
361 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 52. treba izmijeniti na način da iznimka iz stavka (3) postane pravilo za upravljanje bilo kojom vrstom divljači (sukladno našim primjedbama na članak 34). Nije prihvaćen Nema realne potrebe da se svakom životinjskom vrstom gospodari akcijskim planom.
362 Tibor Mikuska VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 52. stavak (1) potrebno je izmjeniti da glasi (1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.). Pojmove “vabljenje“ odnosno “skupljanje jaja pernate divljači“ potrebno je brisati iz Članka 52. Stavka(1), jer je u izravnoj suprotnosti s dijelom zakona, te dolazi do kršenja Članka 58. Stavka(1) točke 4., odnosno Članka 45. Stavka(1) ovog Zakona. Primljeno na znanje Brisanjem skupljanja jaja iz definicije lova isto bi se ozakonilo svima. Nitko ne namjerava loviti divljač skupljanjem jaja, odredba onemogućuje "trećim osobama" neovlašteno skupljanje jaja divljači.
363 Marina Betević-Dadić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Vezano uz članak 52, u potpunosti podržavam komentar Viktora Šegrta od 03.07.2017 06:23, u kojem je navedena problematika definicije lova, osobito u dijelu koji kaže ''Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje...'', jer divljač će nerijetko ''tražiti'' i ''dočekivati'' zaljubljenici u floru i faunu, fotografi, entuzijasti koji nemaju nikakvu namjeru baviti se lovom kao takvim. Također iz definicije lova valja izbaciti obuku lovačkih pasa, jer riječ je o sasvim zasebnoj, i to prilično kompleksnoj kategoriji. Predlažem izmjenu teksta članka 52, točke 1 kako slijedi '' Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu.'' U točku 3 članka 52 predlažem da se doda i vuk, obzirom da je riječ o životinji čija je populacija u opadanju. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se primjedbe, vuk nije na popisu divljači.
364 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Primorsko-goranska županije, ne može se dodati vuka jer prema istraživanjima, populacija vuka je u opadanju. Ali da i nije tako, Hrvatska nije ulaskom u EU napravila rezervu za vuka i on je “striktno zaštićena vrsta”, i to se više ne može mijenjati. Da i nema te formalne situacije, lovci bi trebali biti svjesni da bi sa vukom kao divljači bili odgovorni plaćati i štete koje on počini. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
365 Primorsko-goranska županija VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Članak 52. Stavak 3. Predlažemo dodati i vuka. Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
366 Branko Šare VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Kao predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza, a time i organizator kinoloških manifestacija nebrojeno puta sam naišao na bespotrebne komplikacije prilikom ishodovanja potrebne dokumentacije bez koje natjecatelji ne mogu u lovištu pristupiti kinološkim manifestacijama, poseban problem je kad su takve manifestacije međunarodnog karaktera gdje većina natjecatelja nisu lovci te im nije logično da se za njih moraju ishodovati lovačke iskaznice. Pošto sve ovo proizlazi iz pogrešne definicije lova, u potpunosti se slažem sa komentarima Viktora Šegrta te podupirem iste. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
367 Ana Marija Tašić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Definicija lova u Zakonu o lovstvu u Republici Hrvatskoj podrazumijeva pojmove lova koje je u praksi nemoguće zvati lovom. Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, obuku lovačkih pasa Traženje i dočekivanje: Prema ove dvije definicije lova bi svatko tko je zaljubljenik u prirodu i šeće kroz prirodu (većinom tereni unutar lovišta na prostoru Republike Hrvatske) te traži i dočekuje različite vrste koje bi npr. fotografirao ili snimio, čemu danas svjedoči ogroman broj primjera na društvenim mrežama i internetu općenito, bi sukladno ovakvoj definiciji lova za to trebao ishoditi Dopuštenje za lov. U protivnom bi protiv te iste osobe koja je tražila i dočekivala divljač npr. tražila, dočekala i slikala fazana, patku, srneću divljač itd. valjala napraviti prijavu za protuzakonitu radnju lova ako nije imala Dopuštenje za lov. Konačno, traži li se i dočekuje divljač s tendencijom odstrjela ili hvatanja ili se pak traži divljač nakon mogućeg ranjavanja, podrazumijeva se da je lovac već u lovu i da je prethodno ishodio sva potrebna dopuštenja. U protivnom je on u krivolovu jer termini koji definiraju lov kompliciraju i ovako složenu administraciju te indiciraju moguće prijestupe koji to nisu niti ne mogu biti. Obuka lovačkih pasa: Obuka lovačkih pasa je vrlo složen termin i svakako se ne može podvesti pod definiciju lova. Prema trenutnom važećem zakonu svaki puta kada netko pusti psa, koji bi prema svojim lovačkim nagonima imao tendenciju i da traži divljač a time se i obučava, bio u prekršaju ako nema Dopuštenje za lov divljači bez obzira što divljač ne želi loviti niti uza sebe ima oružje. Također, npr. obuka pasa goniča u gaterima na divlje svinje bi se prema važećoj definicija lova također smatrala lovnom aktivnošću te bi svaki vodič psa goniča trebao imati pisano Dopuštenja za lov. Naravno, u praksi to nije lov i teško je shvatiti potrebu da bi za takvu aktivnost trebalo ishoditi Dopuštenje za lov jer se ne uključuje korištenje oružja niti mogući odstrjel. Nadalje, kod obuke lovačkih pasa ptičara u polju bez odstrjela pernata divljač se traži, i pas se obučava, no nema odstrjela, te je i u ovom slučaju obuku pasa nemoguće smatrati lovom kada to ona nije. Primjer i argument iz prakse je slijedeći: Obuka i ispiti pasa ptičara bez odstrjela odvijaju se na način da vodič psa pušta da pas u terenu pronađe i markira pernatu divljač (fazani, trčke, prepelice, šljuke), nakon toga vodič prilazi psu, pas na zapovijed vodi do pernate divljači i podiže ih te vodič simulira hitac puške iz startnog pištolja. Suprotno tome, ispiti u radu pasa ptičara u polju ili šumi s odstrjelom divljači i lovno – kinološka disciplina Svetog Huberta, već imaju u opisu ispita naveden odstrjel divljači i to je svakako lov. Sukladno takvom ispitu ili manifestaciji koji podrazumijevaju odstrjel i lov divljači, iziskuje se prethodno izdavanje Dopuštenja za lov vodiču/lovcu koji ga koristi. Ipak i u tom slučaju je sve unaprijed definirano nazivom ispita jer se jasno navodi Odstrjel divljači koji podrazumijeva propisano lovačko oružje i izdano Dopuštenje za lov. Također, obuka lovačkih pasa podrazumijeva i obuku na naredbe: sjedi, lezi, aport (sa suhog i iz vode) te bi prema tome i za to bilo potrebno ishoditi Dopuštenje za lov što ponovno nema smisla niti je opravdano. Konačno poticanje na obuku i ispite pasa ptičara gdje se vrši traženje pernate divljači bez odstrjela može dodatno pomoći obnovi fonda i ovako lošeg stanja trčke skvržulje ali i fazanske divljači koju bi lovoovlaštenici dodatno ispuštali sukladno zakonskim propisima. Uz to vrlo je loše ograničavati dio lovišta za obuku pasa jer baš taj dio može biti bez divljači i ne njemu se psa ne može dovesti u kontakt s istom. Ovo je poseban problem za pse ptičarei šunjkavce dok je kod goniča lakše jer postoje gateri sa divljači gdje se može lakše vršiti obuka. Ako je ograničavanje dijela lovišta za obuku pasa imalo smisao kako bi se osigurao mir u lovištu, i to prvenstveno krupnoj divljači, jasno je da lovci sukladno lovnoj etici ne puštaju svoje pse da rastjeruju divljač (jer niti jednom lovcu nije u interesu da svoga psa nema pod kontrolom!), dok svaki drugi slobodan građanin ima pravo puštati psa u lovištu kada se moglo svjedočiti eventualnom rastjeravanju divljači no za šetnju prirodom taj isti čovjek ima ustavno pravo na slobodu kretanja, ali bi psa trebao voditi na adekvatnom povodniku. Sukladno tome „obuku pasa“ kao definiciju lova treba izbaciti iz Zakona o lovstvu a korištenje pasa u lovu je i tako propisano zakonom i podzakonskim aktom. Puštanje ptice grabljivice: Termin koji pod definicijom Lov podrazumijeva i „puštanje ptice grabljivice“ nije točan termin niti sa stručne niti sa znanstvene strane kada se govori o sokolarenju i lovu s treniranim pticama grabljivicama. S obzirom da sokolari Puštaju ptice grabljivice tijekom treninga kada uče sokolarsku pticu da se vraća na ruku, kada je treniraju da se vraća na vabilo, kada je uvode u lov putem umjetno napravljenih ptica od kože u obliku potkove i umetnutim perjem (feather lure) ili ispunjenih koža kunića (dummy bunny), kada vrše pokazne sokolarske vježbe, kada je treniraju da se podiže u visinu pomoću balona ili zmajeva itd. Za takve radnje apsolutno nema smisla ishoditi dopuštenje za lov sa sokolarskom pticom samo zato što je sokolar pusti na granu kako bi je doveo u kondiciju, ili je pak trenira na vabilo, ili je podiže u vis kako bi jednog dana eventualno pokušao loviti jer to nije lov. Ovu praksu provode mnoge zemlje članice Europske Unije. U Republici Hrvatskoj postoje i ovlašteni centri za zbrinjavanje i rehabilitaciju ptica grabljivica koje se nakon procesa oporavka puštaju natrag u prirodu. Sukladno trenutno važećem Zakonu o lovstvu takvo „puštanje ptice grabljivice“ bi se smatralo lovom jer se ptice grabljivice puštaju. U tom slučaju za takvu radnju centri koji puštaju natrag u prirodu rehabilitirane ptice grabljivice bi valjali ishoditi pisano Dopuštenje za lov što apsolutne nema nikakve utemeljenosti. Također svaka pokazna vježba gdje se „Pušta ptica grabljivica“ bi trebala biti uz Dopuštenje za lov jer mnoga područja gdje se sokolarske ptice (ptice grabljivice) puštaju i vraćaju sokolaru se nalaze unutar određenog lovišta. S druge strane kako objasniti kada pojedinac koji pušta pticu grabljivicu na vlastitom zemljištu na npr. vlastito stablo i poziva je natrag na rukavicu ili vabilo mora ishoditi Dopuštenje za lov jer je „puštao pticu grabljivicu“. Također sokolarenje na svjetskoj razini navedeno je na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne kulturne živuće ljudske baštine a u Republici Hrvatskoj se nalazi na listi Nematerijalne kulturne baštine s tendencijom ulaska na listu UNESCO-a i ovakva ograničenja suprotna su stavovima UNESCO-a koji upravo popularizacijom i aktivnim bavljenjem sokolarenjem potiču da ovo svjetsko kulturno naslijeđe živi. Osim toga na ovaj način se sokolare koji njeguju tradicionalnu lovnu disciplinu i nematerijalnu živuću svjetsku kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a stavlja u degradirajući položaj kao lovce. Prijedlog izmijene zakona je da se termin lova koji podrazumijeva puštanje ptica grabljivica zamijeni sintagmom: Lov divljači obuhvaća.....“lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu". Skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.): U ovom dijelu definicije lova trenutno imamo još više problema. S obzirom na velik broj naleta vozila na divljač, a uz to i nedavni dopis koji stigao od strane HLS-a kao stožerne udruge hrvatskih lovaca na naše lovačke udruge, a odnosi se na to da lovačke udruge ne preuzimaju divljač na koju naleti automobil jer se cesta ne bi trebala smatrati lovištem, istu divljač preuzimaju nadležne službe čiji djelatnici Skupljaju divljač i njezine dijelove te za to nemaju pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova. Prijedlog novog teksta: (1) Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se opširan prijedlog.
368 Vedran Slijepčević VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Stavak (1) je preopširan i nabraja neke radnje koje ne moraju imati nikakve veze s lovom. Predlažem da se promijeni u slijedeću formu: (1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel, obuku lovačkih pasa u lovištu, lov pomoću ptica grabljivica i sakupljanje jaja pernate divljači. Obrazloženje: Nema smisla lovom nazivati generalno obuku lovačkih pasa jer se ista može odvijati bilo gdje i bilo kada. Isto vrijedi i skupljanje lešina uginule divljači. Ophodari autoceste koji skupljaju divljač bi se tom logikom bavili lovom? Ljudi koji na svom zemljištu pronađu odbačen jelenski rog u tom trenutku se bave lovom? Treba li im dopuštenje za lov? Ako nemaju lovački ispit i lovačku iskaznicu, ne smiju ni skupljati lešine divljači? Djelomično prihvaćen Razmotrit će se, hvala na komentaru.
369 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Treba točnije propisati što znači "traženje i dočekivanje'' divljači kako u kategoriju lovca ne po potpali ljubitelji prirode s fotografskim aparatom u ruci. Primljeno na znanje Propisano je. Ljubitelji prirode s fotoaparatom u ruci također u određenim i ne tako rijetkim slučajevima što iz neznanja što iz nemara, uznemiravanjem mogu prouzročiti štetu na podmlatku divljači i ostalih životinja. Nije za očekivati da baš svaki ljubitelj ima vrhunski teleobjektiv, ipak odredbe ovog članka se ne odnose na ljubitelje životinja pa kakav god fotoaparat imali.
370 Robert Stepančić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Viktor Šegrt je vrlo dobro primijetio problematiku u terminologiji iznesenu u ovom nacrtu prijedloga.slažem se sa svime navedenim u njegovom komentaru Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Tatjana Ignjatić Zokić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Dodatak clanku 52. Sva odstrijeljena divljac koja se ne koristi u daljnje svrhe ili njihovi konfiskati moraju se zbrinuti u skladu sa Zakonom o odrzivom gospodarenju otpadom te zdravstveno higijenskim propisima Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
372 Viktor Šegrt VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. Definicija lova u Zakonu o lovstvu u Republici Hrvatskoj podrazumijeva pojmove lova koje je u praksi nemoguće zvati lovom. Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, obuku lovačkih pasa Traženje i dočekivanje: Prema ove dvije definicije lova bi svatko tko je zaljubljenik u prirodu i šeće kroz prirodu (većinom tereni unutar lovišta na prostoru Republike Hrvatske) te Traži i Dočekujerazličite vrste koje bi npr. fotografirao ili snimio, čemu danas svjedoči ogroman broj primjera na društvenim mrežama i internetu općenito, bi sukladno ovakvoj definiciji lova za to trebao ishoditi Dopuštenje za lov. U protivnom bi protiv te iste osobe koja je Tražila i Dočekivala divljač npr. tražila, dočekala i slikala fazana, patku, srneću divljač itd. valjala napraviti prijavu za protuzakonitu radnju lova ako nije imala Dopuštenje za lov. Na ovaj način je traženje divljači kao definicija lova pretpostavljamo preuzeto iz njemačkog zakona o lovstvu što je vrlo vjerojatno i selektivno izvađeno iz konteksta ukupne njemačke lovne legislative: Die Jagdausübung erstreckt sich auf das Aufsuchen, Nachstellen, Erlegen und Fangen von Wild. (http://www.gesetze-im-internet.de/bundesrecht/bjagdg/gesamt.pdf) koja je bazirana na potpuno drugačijim temeljima počevši od prava lova koje pripada vlasniku zemljišta, pa nadalje do različitih regulativa o lovostaji na određene vrste divljači koje se čak razlikuju od pokrajine do pokrajine. Konačno, traži li se i dočekuje divljač s tendencijom odstrjela ili hvatanja ili se pak traži divljač nakon mogućeg ranjavanja, podrazumijeva se da je lovac već u lovu i da je prethodno ishodio sva potrebna dopuštenja. U protivnom je on u krivolovu jer termini koji definiraju lov kompliciraju i ovako složenu administraciju te indiciraju moguće prijestupe koji to nisu niti ne mogu biti. Obuka lovačkih pasa: Obuka lovačkih pasa je vrlo složen termin i svakako se ne može podvesti pod definiciju lova. Prema trenutnom važećem zakonu svaki puta kada netko pusti psa, koji bi prema svojim lovačkim nagonima imao tendenciju i da traži divljač a time se i obučava, bio u prekršaju ako nema Dopuštenje za lov divljači bez obzira što divljač ne želi loviti niti uza sebe ima oružje. Također, npr. obuka pasa goniča u gaterima na divlje svinje bi se prema važećoj definicija lova također smatrala lovnom aktivnošću te bi svaki vodič psa goniča trebao imati pisano Dopuštenja za lov. Naravno, u praksi to nije lov i teško je shvatiti potrebu da bi za takvu aktivnost trebalo ishoditi Dopuštenje za lov jer se ne uključuje korištenje oružja niti mogući odstrjel. Nadalje, kod obuke lovačkih pasa ptičara u polju bez odstrjela pernata divljač se traži, i pas se obučava, no nema odstrjela, te je i u ovom slučaju obuku pasa nemoguće smatrati lovom kada to ona nije. Primjer i argument iz prakse je slijedeći: Obuka i ispiti pasa ptičara bez odstrjela odvijaju se na način da vodič psa pušta da pas u terenu pronađe i markira pernatu divljač (fazani, trčke, prepelice, šljuke), nakon toga vodič prilazi psu, pas na zapovijed vodi do pernate divljači i podiže ih te vodič simulira hitac puške iz startnog pištolja. Na linkovima je jasno vidljivo da obuka i ispiti pasa bilo na prirodnu divljač ili ispuštenu divljač ne mogu se definirati kao lov: https://www.youtube.com/watch?v=yM5ExcdOsvQ https://www.youtube.com/watch?v=logNv5suGfQ Suprotno tome, ispiti u radu pasa ptičara u polju ili šumi s odstrjelom divljači i lovno – kinološka disciplina Svetog Huberta, već imaju u opisu ispita naveden odstrjel divljači i to je svakako lov. Sukladno takvom ispitu ili manifestaciji koji podrazumijevaju odstrjel i lov divljači, iziskuje se prethodno izdavanje Dopuštenja za lov vodiču/lovcu koji ga koristi. Ipak i u tom slučaju je sve unaprijed definirano nazivom ispita jer se jasno navodi Odstrjel divljači koji podrazumijeva propisano lovačko oružje i izdano Dopuštenje za lov. Također, obuka lovačkih pasa podrazumijeva i obuku na naredbe: sjedi, lezi, aport (sa suhog i iz vode) te bi prema tome i za to bilo potrebno ishoditi Dopuštenje za lov što ponovno nema smisla niti je opravdano. Konačno poticanje na obuku i ispite pasa ptičara gdje se vrši traženje pernate divljači bez odstrjela može dodatno pomoći obnovi fonda i ovako lošeg stanja trčke skvržulje ali i fazanske divljači koju bi lovoovlaštenici dodatno ispuštali sukladno zakonskim propisima. Uz to vrlo je loše ograničavati dio lovišta za obuku pasa jer baš taj dio može biti bez divljači i ne njemu se psa ne može dovesti u kontakt s istom. Ovo je poseban problem za pse ptičare dok je kod goniča lakše jer postoje gateri sa divljači gdje se može lakše vršiti obuka. Ako je ograničavanje dijela lovišta za obuku pasa imalo smisao kako bi se osigurao mir u lovištu, i to prvenstveno krupnoj divljači, jasno je da lovci sukladno lovnoj etici ne puštaju svoje pse da rastjeruju divljač (jer niti jednom lovcu nije u interesu da svoga psa nema pod kontrolom!), dok svaki drugi slobodan građanin ima pravo puštati psa u lovištu kada se moglo svjedočiti eventualnom rastjeravanju divljači no za šetnju prirodom taj isti čovjek ima ustavno pravo na slobodu kretanja. Sukladno tome „obuku pasa“ kao definiciju lova treba izbaciti iz Zakona o lovstvu a korištenje pasa u lovu je i tako propisano zakonom i podzakonskim aktom. Puštanje ptice grabljivice: Termin koji pod definicijom Lov podrazumijeva i „puštanje ptice grabljivice“ nije točan termin niti sa stručne niti sa znanstvene strane kada se govori o sokolarenju i lovu s treniranim pticama grabljivicama. S obzirom da sokolari Puštaju ptice grabljivice tijekom treninga kada uče sokolarsku pticu da se vraća na ruku, kada je treniraju da se vraća na vabilo, kada je uvode u lov putem umjetno napravljenih ptica od kože u obliku potkove i umetnutim perjem (feather lure) ili ispunjenih koža kunića (dummy bunny), kada vrše pokazne sokolarske vježbe, kada je treniraju da se podiže u visinu pomoću balona ili zmajeva itd. Za takve radnje apsolutno nema smisla ishoditi dopuštenje za lov sa sokolarskom pticom samo zato što je sokolar pusti na granu kako bi je doveo u kondiciju, ili je pak trenira na vabilo, ili je podiže u vis kako bi jednog dana eventualno pokušao loviti jer to nije lov. Ovu praksu provode mnoge zemlje članice Europske Unije kao npr. Francuska, Velika Britanija, Španjolska te trening i puštanje sokolarske ptice ne smatraju lovom jer on to zaista i nije što se može vidjeti na linkovim u prilogu. Trening na vabilo (puštanje ptice grabljivice): https://www.youtube.com/watch?v=YUo0cb7Yjfc Trening na zmaja (puštanje ptice grabljivice): https://www.youtube.com/watch?v=jmmt-VKQr4Y Trening na rukavicu: https://www.youtube.com/watch?v=9QGbcEr63VI Nadalje, danas u Republici Hrvatskoj postoje i ovlašteni centri za zbrinjavanje i rehabilitaciju ptica grabljivica koje se nakon procesa oporavka Puštaju natrag u prirodu. Sukladno trenutno važećem Zakonu o lovstvu takvo „puštanje ptice grabljivice“ bi se smatralo lovom jer se ptice grabljivice Puštaju. U tom slučaju za takvu radnju centri koji puštaju natrag u prirodu rehabilitirane ptice grabljivice bi valjali ishoditi pisano Dopuštenje za lov što apsolutne nema nikakve utemeljenosti. Također svaka pokazna vježba gdje se „Pušta ptica grabljivica“ bi trebala biti uz Dopuštenje za lov jer mnoga područja gdje se sokolarske ptice (ptice grabljivice) puštaju i vraćaju sokolaru se nalaze unutar određenog lovišta. S druge strane kako objasniti kada pojedinac koji pušta pticu grabljivicu na vlastitom zemljištu na npr. vlastito stablo i poziva je natrag na rukavicu ili vabilo mora ishoditi Dopuštenje za lov jer je „puštao pticu grabljivicu“. Također sokolarenje na svjetskoj razini navedeno je na UNESCO-ovoj listi Nematerijalne kulturne živuće ljudske baštine a u Republici Hrvatskoj se nalazi na listi Nematerijalne kulturne baštine s tendencijom ulaska na listu UNESCO-a i ovakva ograničenja suprotna su stavovima UNESCO-a koji upravo popularizacijom i aktivnim bavljenjem sokolarenjem potiču da ovo svjetsko kulturno naslijeđe živi. Osim toga na ovaj način se sokolare koji njeguju tradicionalnu lovnu disciplinu i nematerijalnu živuću svjetsku kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a stavlja u degradirajući položaj kao lovce manje vrijednosti drugoga reda jer tu istu baštinu ne mogu njegovati zbog netočnih definicija sokolarenj. Zaključno, sama definicija sokolarenja koja se može vidjeti i na stranici Međunarodne asocijacije za sokolarenje i zaštitu ptica grabljivica glasi: 'Falconry is taking quarry in its natural state and habitat by means of trained birds of prey „Sokolarenje je hvatanje prirodne divljači u njezinom prirodnom staništu pomoću trenirane ptice grabljivice ” a ne “puštanje ptice grabljivice”. http://www.iaf.org/ Prijedlog izmijene zakona je da se termin lova koji podrazumijeva puštanje ptica grabljivica zamijeni sintagmom: Lov divljači obuhvaća.....“lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu". Skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.): U ovom dijelu definicije lova trenutno imamo još više problema. S obzirom na velik broj naleta vozila na divljač, a uz to i nedavni dopis koji stigao od strane HLS-a kao stožerne udruge hrvatskih lovaca na naše lovačke udruge, a odnosi se na to da lovačke udruge ne preuzimaju divljač na koju naleti automobil jer se cesta ne bi trebala smatrati lovištem, istu divljač preuzimaju nadležne službe čiji djelatnici Skupljaju divljač i njezine dijelove te za to nemaju pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova. Također, tko provjerava i sakupljače šumskih plodova dali su pronašli i skupili npr. rogovlje srneće divljači dok su tražili šumske plodove, ili bi im se trebalo izdavati i dopuštenje za lov kada traže šumske plodove jer postoji mogućnost da će sakupiti dio divljači. Prijedlog novog teksta: (1) Lov divljači obuhvaća traženje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, dočekivanje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, motrenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, praćenje divljači u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, odstrjel i hvatanje žive divljači te skupljanje jaja pernate divljači, lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom staništu. Djelomično prihvaćen Razmotrit će se prijedlozi.
373 Boris Katić VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA, Članak 52. zašto uz medvjeda,divlju mačku i dabra nisu vuk i vidra,pa i ris ??? Da li zaista držimo da je vučja populacija još uvijek mala,ne stabilna,da vidre nema više od dabra nije istina sigurno,ris je definitivno ugrožen,ali zašto se zatvara jednog dana i ta mogućnost ne uvrštavanjem u zakon. Slovenija će dodatno ojačati uskoro risa novom krvi jer incest ga ubija,imunološki odgovor mu je slab i ugibaju odrasle jedinke u mladoj/zreloj dobi kad bi trebali biti najjači. Kako je ris ka nama došao iz Slovenije tako će i ovi novi i njihova krv stići ka nama,sa ogradama ili bez,sigurno će ka nama,a onda ako se ojača krv,produži životni vjek,ojačat će i populacija risa,imunitet će se vratiti,ojačati....bolesti će biti prošlost,a kad ojača populacija (kao što se to desilo u Švedskoj npr.,onda krene kvota (u Švedskoj se danas pucaju medvjed,vuk i ris,a još početkom ovog stoljeća je to bilo ne zamislivo),ne vjerujem da trebamo zatvoriti vrata zakonski za ovakove situacije,ako za risa trenutno da,onda za vuka i vidru sigurno ne po mom skromnom mišljenju,ali i po saznanjima sa terena,informacijama koje pristižu svakodnevno. Vuk definitivno stabilna populacija u Hrvatskoj,a širenje mladih jedinki,parova iz susjedih država je prisutno,svake godine izraženo,kako iz Slovenije,tako zatnije,puno jače iz Bosne i Hercegovine. Nije prihvaćen Odbija se prijedlog.
374 Tatjana Ignjatić Zokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA Od velike vaznosti je definirati sto sa ubijenim zivotinjama koje se ne koriste ili konfiskatima. Postoje dvije opcije, jedna je predaja bioplinskim postrojenjima i druga je predaja ovlastenoj firmi za spaljivanje otpada zivotinjskog porijekla. Ne moze jedno vrijediti za seljaka kad mu umre krava, a drugo za lovca koji je ustrijelio lisicu u vrijeme linjanja. Uobicajena praksa lovaca je ostavljanje lesa ili njegovih dijelova sto cini veliku mogucnost zaraze, nadalje skupljenj divljaci mesozdera. oneciscenje voda, oneciscenje zraka i sl, druga opcija je da ih plitko ukopavaju i zasipaju vapnom, sto je opet nedovoljno za zastitu prirode i zivota i zdravlja ljudi i drugih zivotinja. Ako zakon vrijedi za mrtvog psa/ovcu/macku/kravu.... i uvjeti su za veterinarske stanice hladnjaca i prateci papiri o predaji ovlastenoj tvrtci za zbrinjavanje leseva, isto treba vrijediti i za druge djelatnosti pa tako i lovnu. Nije prihvaćen Uobičajena praksa nije ostavljanje u šumi nego zbrinjavanje u skladu s dobrom lovačkom praksom.
375 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Podržavam prijedloge za profesionalizacijom lovočuvarske struke kako bi se kvalitetno i stručno obavljali poslovi i provodile dužnosti i odgovornosti lovočuvara, a ujedno pozivam zakonodavca da podazkonskim propisom ovo uredi podrobnije. Primljeno na znanje Profesionalizacija nije nemoguća ovisno o pojedinom lovoovlašteniku.
376 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Koliko nam je poznato lovočuvari nisu službene osobe shodno tome stavak 4. točku 1 . nesmiju provoditi. Mogu pozvati policiju da to ona napravi. Shodno ovome to je vrlo nazahvalan posao i trebalo bi ga na neki način profesionalizirati kako bi mogao kvalitetno provoditi ovdje mu nanizane zadaće i odgovornost Primljeno na znanje Profesionalizacija nije nemoguća ovisno o pojedinom lovoovlašteniku, lovočuvar može primati plaću za svoj rad.
377 Branko Miletić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Ne vidim gdje u zakonu je zabranjeno da lovočuvari budu profesionalci. Lovozakupnik ima obavezu ustanoviti lovočuvarsku službu i za to isplatiti pravičnu naknadu. Ako Lovozakupnik nema sredstava za ustanovljenje kvalitetne lovočuvarske službe onda mu treba oduzeti pravo na lovište. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje.
378 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Članak 51. stavak 4. točku 3 treba dopuniti da glasi: „3. sprječavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezine mladunčadi, oštećivanje njezinih legla, gnijezda i jaja, te uništavanje staništa.“ Obveza lovaca je i očuvanje staništa divljači u lovištu, a ne samo njihovih jedinki i/ili razvojnih oblika. Kada bi lovočuvari i lovci malo više pažnje obratili na zaštitu staništa vjerojatno bi bilo i manje npr. podmetnih požara i sl. Primljeno na znanje Kada bi poljoprivrednici i izletnici malo više pažnje obratili na staništa bilo bi još manje požara. Razmotrit će se dio o uništavanju staništa. Uništavanje staništa nadziru već druge inspekcijske službe.
379 eleonora hrupelj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. podržavam prijedlog profesionalizacije i članak uskladiti sa zakonima RH jer točka 4 - lovočuvar nema ovlasti iutvrđivanja identita i oduzimanja sredstava za lov pa mu nemojte niti nametati ono što zakonski uopće ne smije napraviti Ili u skladu sa zakonima RH nađite način kako ćete ga ovlastiti za sve navedeno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Viktor Šegrt V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Tomislav Dumić podržavam isto navedeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Tomislav Dumić, u potpunosti se slažmo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 51. Čl 51. st. 4 su propisana ovlaštenja lovočuvara koja isti nisu u mogućnosti provoditi. Lovočuvari nisu službene osobe (nažalost) te ne smiju i ne mogu utvrđivati identitet drugih osoba, ne smiju oduzimati predmente niti za iste mogu izdavati potvrde da su oduzeti. Lovočuvari su danas (nažalost) sprdnja, u lovačkim udrugama najčešće volonteri velikog srca kojima su ruke vezane nekim drugim zakonima, a koji sa strahom svakim svojim pokazivanjem, istupanjem te pokazivanjem lovočuvarske iskaznice i suprostavljanjem bilo kome tko u lovištu provodi neke radnje nedopuštene ovim zakonom riskiraju tužbu, prekršajnu prijavu odnosno oduzimanje lovačkog oružja. Lovočuvarsku službu potrebno je profesionalizirati, a ne volonterima propisivati nešto što je ne provedivo te im još dodatno za isto propisivati sankcije (članak 87 ovog Zakona) Primljeno na znanje Profesionalizacija u određenom dijelu je i sadašnjim zakonom moguća, uvođenje lovočuvara u sustav državnih službenika je posebno kompleksno pitanje.
383 Željko Vlaisavljević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 50. Ako je u stavku 1. navedeno da je stručna osoba koja je ishodila suglasnost za obavljanje stručnih poslova dužna u roku od 15 dana Ministarstvu dužna dostaviti svaku izmjenu vezanu za izdanu suglasnost, čemu nastavak teksta da se najmanje svake godine dostavljaju dokazi koji su prethodili izdavanju suglasnosti, što bi svake godine podrazumijevalo i dostavljanje izvatka iz kaznene evidencije (članak 48.). Primljeno na znanje Razmotrit će se.
384 Anamarija Musa V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 50. Kao i za članak 41. predlaže se javna objava evidencije izdanih suglanosti za obavljanje stručnih poslova, a u svrhu učinkovite provedbe Zakona te pravne sigurnosti. Stoga predlažemo propisati javnu objavu iste i to u strojno čitljivom formatu, s obzirom da je objava javnih registara u strojno čitljivom formatu obveza iz Zakona o pravu na pristup informacijama (članak 10., stavak 1., točka 5.) i uskrata je moguća samo u slučaju postojanja zakonskih pretpostavki. Ista obveza proizlazi iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja je preuzeta Zakonom o pravu na pristup informacijama. POVJERENIK ZA INFORMIRANJE Anamarija Musa Primljeno na znanje Razmotrit će se.
385 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 50. St. 1 - Koji je objektivan razlog zbog kojeg bi se svake godine morali dostavljati jedni te isti podaci? Ako nastane neka izmjena istu je potrebno u nekom roku evidentirati no glupo je i nepotrebno opterećenje, a i povećanje administracije iste stvari ponovo svake godine dostavljati. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
386 Željko Vlaisavljević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. Na ovaj će način Ministarstvo imati registar stručnih osoba temeljem izdanih suglasnosti-rješenja (stavak 1. i 2.). Stavak 3. alineju 1. zamijenio bih tekstom"-ako ima zaposlenu osobu koja je najmanje prvostupnik šumarskog, agronomskog ili veterinarskog usmjerenja koja je tijekom školovanja položila odgovarajuće gradivo iz lovstva". Prijedlog je na tragu komentara Tibora Mikuske da stručne poslove provedbe lovnogospodarskih osnova-planova ubuduće rade lovni stručnjaci koji su stekli odgovarajuće obrazovanje na nekoliko visokoškolskih ustanova. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
387 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 48. stavak (3) potrebno je izmijeniti da glasi: "(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati stručnoj osobi: - ako ima zaposlenu osobu sa visokom stručnom spremom biološkog, ekološkog, šumarskog, agronomskog ili veterinarskog usmjerenja koja je tijekom školovanja položila odgovarajuće gradivo iz lovstva i zaštite prirode - ako stručnoj osobi ili zaposlenoj osobi nisu izrečene kazne za kazneno djelo protuzakonitog lova ili prekršaj iz članka 85. i članka 86. ovoga Zakona." Praksa da provedbu lovnogospodarskih planova provode „stručne“ osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem je i dovela razinu lovstva u Hrvatskoj na "balkansku“ razinu. Danas, u cilju povećanja kvalitete lovnog gospodarenja treba inzistirati da na stručnim područjima rade stvarni (a ne priučeni i rodbinskim vezama povezani) stručnjaci koji su stekli odgovarajuće obrazovanje. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko visokoškolskih ustanova koje proizvode dovoljan broj visokoškolski obrazovanih osoba koje bi bile sposobne preuzeti navedene zadatke. Osobama kojima su izrečene kazne za obavljanje protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti pristup u lovište. Tek data će se moći eliminirati sav "kukolj iz žita". Gore navedeno bi trebalo biti interes svakog pravog lovca. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
388 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. Protivan sam članku 48. Ako je netko svojim obrazovanjem stekao uvjete za obavljanje stručnih poslova u lovstvu ne treba mu još nametati dodatne suglasnosti odnosno troškove koje iz toga proizlaze. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
389 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 48. u stavku (3) dodati iza ... zaposlenu osobu ili osobu sa ugovorom o djelu .... Primljeno na znanje Razmotrit će se.
390 Željko Vlaisavljević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Predlagatelju čestitke za formulaciju stavka 1. da stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova-osnova obavlja pravna ili fizička osoba registrirana za lov-lovstvo. Ako prijedlog "prođe" ujednačiti će se kvaliteta provedbe, regulirati "tržište", i osloboditi prostor lovnim stručnjacima u pravom smislu te riječi da pokažu svoje znanje i značajnije kreiraju kvalitetnije gospodarenje lovištem, imajući na umu i odgovornost stručnih osoba iz glave IX (Prekršajne odredbe). Primljeno na znanje Razmotrit će se.
391 Bojana Rožmarić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Stavka 2 - ....... udaljenost od nastambe ( kuće, vikendice i sl.), odnosno od stada. OBAVEZNO DODATI "i vlasnika" U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu 3 - Postupanje sa psima i mačkama koje se zatekne na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici (dakle obaveza za SVE nalaznike a ne samo lovce) su ih dužni zbrinuti sukladno Zakonu o zaštiti životinja, Pravilniku o skloništima za napuštene životinje te Pravilniku o obaveznom označavanju pasa'' 4 - 'Psi i mačke smiju slobodno boraviti u lovištu ako se nalaze na posjedu svog vlasnika 5 - Lovoovlaštenik nema pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću po privatnom zemljištu uz pratnju vlasnika zemljišta. 6 - Ukoliko se ukloni pas i mačka koji je u vlasništvu vlasnika zemljišta, lovoovlaštenik je dužan vlasniku psa i mačke isplatiti naknadu Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmetni članak. Već odgovoreno.
392 eleonora hrupelj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. u stavku (1) dodati ....ili osoba koja je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva Nije prihvaćen Precizirano u drugom članku.
393 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Lovnim inspektorima treba dati veće ovlasti, pa tako i ovlast provjere alkoholiziranih sudionika u lovu. Naime, radi se o osobama koje legalno nose oružje što predstavlja opasnost za živote ljudi i životinja. Primljeno na znanje Provjeru alkoholiziranosti u svakom trenuitku ovlašteni su provesti policijski službenici.
394 Darko Glanz V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Poštovane Katica i Tatjana! Iz osobnog i profesionalnog iskustva znam i tvrdim da niti jedna grupacija, struka ili kako već hoćete nije imuna na ljudske poroke. Od pijanih kirurga, električara, građevinskih radnika do vozača, te mi je jako zasmetala Vaša tvrdnja o "pripremljenim" (alkoholiziranim) lovcima! U zakonodavstvu RH već su implementirane odredbe koje predviđaju spomenute situacije. Nadalje, lovni inspektori ako će raditi na terenu, mogu u bilo koje doba održavanja lova uz prisustvo policijskih službenika obaviti alkotestiranje sudionika lova. Policija također ima ovlasti i bez lovnog inspektora provesti alkotestiranje lovaca tijekom lova, na zahtjev. Pa kad imate saznanje da je netko od sudionika lova alkoholiziran, slobodno izvijestite nadležnu policijsku postaju da utvrde istovjetnost dojave! Ja ću Vam prvi pružiti punu potporu, ali nemojte molim Vas generalizirati. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
395 Tomislav Dumić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Protivan sam prijedlogu da stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova može obavljati samo pravna ili fizička osoba (obrtnik). Ovaj članak vodi povećanju troškova lovačkim udrugama te ide na ruku nekolicini koji se bave tom djelatnošću. Stručne poslove mogu, znaju i često puta "puno stručnije" obavljaju pojedinci koji imaju odgovarajuću stručnu spremu za navedeno, a istovremeno su članovi udruga ili su po mjestu stanovanja vrlo blizu lovištima u kojima obavljaju poslove stručne osobe. Da ne bih bio krivo shvaćen apsolutno nemam ništa protiv toga da netko obavlja poslove stručne osobe preko tvrtke ilii obrta ali nisam za to da je to jedini i isključivi način. Primljeno na znanje Razmotrit će se.
396 Boris Katić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Zaista mi je žao što ovdje vidim puno ogorčenja,puno generaliziranja,puno objeda bez pokrića,definitivno vrijeđanjem nećemo ništa uraditi za dobrobit ni jednog zakona. Siguran sam da 99% lovaca nikada nije odstrelilo ni jednog psa ili mačku. Zaista nitko,ali nitko od nas,osim iznimki koje postoje u svakoj branši,grupi,zanimanju,kojih je 1% ne želi pucati u susjedovog psa ili mačku,pa to je suludo šta nam imputirate. Pa i mi kod kuće 80% nas imamo psa i/ili mačku,domaće životinje.Samo Vi imate obitelji,djecu? Teško je vidjeti psa kad progoni i udavi lane,mačku kad zečića mladog lovi i uhvati,vjerujte velika većina nas i tada zažmiri,ode do kuće vlasnika,upozori,zamoli,ode i preboli. Molim Vas zašto nemogu svi vlasnici svom psu staviti ogrlicu,mački posebno i zvončić koji će plašiti divljač,psu klipu,napisao sam na više mjesta. Ovo je vrlo bolna točka i do sada je dugo bila farsa sa riječiju ukloniti. Ajmo sad napisati jasno i nedvosmisleno napisati. Domaći ljubimac ima oznaku vlasnika,ime,prezime,mobitel,adresu,ime ljubimca....sve to ogrlica riješi,crvena,narančasta,plava,uočljiva,koja nakazuje da je pas,maca,čipiran cijepljen protiv bjesnoće,...Danas slika sa mobitelom treba biti dostatan dokaz na sudu,vlasnike ne odgovorne,one koji napuštaju,ostavljaju,iznevjeruju moramo kazniti. Propišimo pravila. Nemojmo se hvastati humanošću,mi ne trujemo sami svoje pse i mačke,mi ne postavljamo sajle,zamke u kojima skončaju naši članovi obitelji. Mi sigurno znamo kolika je bol kad ljubimac,prijatelj i vjerni član družine bude uklonjen ne humano i mučki. Nemojmo zanemariti sve navode o hibridima,jačanju mogućnosti povratka silvatične bjesnoće, jer to su na kraju više šumske nego domaće životinje,od domaćeg možda je samo boja opstala. Napisano je jako puno,ali žao mi je šta percepciju lovaca ima društvo ovakvo,a po meni isključivo jer se nije do sada riječ UKLONITI odlučila definirati šta to znači točno i kako,konačno. Molim da Ministarstvo donese članak koji će konačno precizirati nedvosmisleno sve,tko,kad,kako,koliko...time smo kao lovci dobili naputak po kojem ćemo se ponašati i poštivati ga,a prekršitelji će biti kažnjeni primjereno,svi. Koliko pasa,maca,ježeva,zmija,divljači usmrtite vozilima,pijani,frustrirani,tužni,pod stresom...svi Vi,svi Mi??? Nije prihvaćen Nema obilježje komentara na tekst zakona.
397 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Gospodine Glavaš, apsolutno sam profesionalna i iznosim samo svoja iskustva s lovcima. Doista mi divljač, a i lovci rade štetu na poljoprivrednim kulturama, a i na šumskim, a da nitko ne razmišlja da mi bar djelomično nadoknadi štetu. Da je netko moju zemlju nekome dao u najam bez mog znanja i odobrenja je opet činjenica. Da netko uzima 50 % novca od najma moje zemlje, je opet činjenica. Pa do kada tako. Shvatite, privatno zemljište ima svog vlasnika ili posjednika, kao i druge nekretnine (kuće, stanovi i dr.) Gospodine Glavaš, molim Vas napišite mi kako bi Vi reagirali da netko da u najam vašu imovinu bez vašeg znanja? Iz iskustva kažem da su lovci, skupina bahatih i bezobraznih pojedinaca, koji si uzimaju za pravo zadirati u privatnu imovinu. Shvatite da se moja imovina daje nekome u najam za 1 kunu po hektaru. Halo, 1 KUNU. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
398 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Nitko nije par desetaka tisuca ljudi nazvao pogrdnim imenom, no iskustvo pokazuje da jedan dio ljudi (lovaca) u lov ide "pripremljeno". Ubijen je lovac (trijezan) u lovu od strane lovca "pijanog". Vjerujem da svatko od nas tu moze naci stetu po sebe. Konkretno moj tata, ujak...svi su lovci i da, zelim da su od takvih zasticeni! Da bi mogla biti sigurna kada odu u organizirani lov da ce se iz njega i vratiti zelim da netko, tko ih vodi, organizira, odgovara (kao i vojna odgovornost) za one koje je posalo na teren. Jedan od nacina je nedozvoljavanje konzumiranja alkohola i mogucnost kontrole istog (ovlast). U cemu je problem da se zakonom te ovlasti pa tako i odgovornost daju? Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
399 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Gospođo Matejčić probajmo biti barem donekle profesionalni u svom izlaganju, generaliziranje i stavljanje u isti koš 60-ak tisuća ljudi i nazivanje ih pogrdnim nazivima u najmanju ruku nije pristojno. Što se alkohola i oružja tiće to se već ionako kažnjava momentalnim oduzimanjem istog, čak i pre strogo, jer u prometu mi je dozvoljeno imati 0,5 promila, a u lovu strogih 0,0..puno više štete izazovu pijani vozači nego vaši "pijani i bahati tipovi" (lovci). Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
400 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Futura....- pa zar misliš da će jedan lovac (lovnik) prijaviti policiji svog pajdaša po ćuturici policiji. Kaj got, taj film nebuš gledal. Iz osobnog iskustva govorim da su lovci jedno veliko zlo. Nekolicina pijanih, bahatih, arogantnih tipova koji misle da mogu sve. Rade štetu vlasnicima poljoprivrednih površina, uništavaju usjeve, kradu voće, sadnice crnogorice itd. Sramota je da im se daje nečije zemljište u najam a da nemaju nikakve odgovornosti za nastalu štetu. Pitam se samo do kada. Ja ako se hoću rekreirati na nečijem teniskom terenu, bazenu, nogometnom igrališti moram platiti najam terena, a oni ne. Zašto?? Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
401 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Katica Matejčić -, lovna inspekcija, koja bi umjesto u uredu trebala biti na terenu barem 50% svog vremena. Pa ovlasti, a tako i duznosti definirane su im ovim zakonom i time i placa! Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
402 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Katica, neka piše, jer po pozivu policije, alkoholiziranost se može utvrditi. Mnogo nas je susretalo lovce u alkoholiziranom stanju, a u ovom slučaju bi mogli pozvati policiju. Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
403 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Tatjana, slažem se s tvojim prijedlogom vezano uz stavak 5., ali tko će provjeravati da li je neki lovac pod utjecajem alkohola, zar lovnik koji je u istom takvom stanju?? Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum na kojem se iznose rasprave s drugim sudionicima.
404 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. Dodati stavak 5. U lov ne mogu ici lovci koji su pod djelovanjem alkohola, tj u alkoholiziranom stanju Nije prihvaćen Zakon o oružju je strog i precizan po predmetnom pitanju
405 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 47. u stavku (1) dodati ....ili osoba koja je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz lovstva Primljeno na znanje Razmotrit će se.
406 Dolores Bartolac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i predlažem da se članku 46. doda stavak 3. koji bi glasio: "Psi i mačke zetečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Pohvaljujem Ministarstvo što je izbacilo nehumanu odredbu o mogućnosti lovaca da "uklanjaju" pse i mačke u lovištima, što je dovodilo do slobodne interpretacije i samovolje lovaca te je u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcionira ubijanje pasa i mačaka novčanom, odnosno zatvorskom kaznom. Nije prihvaćen već odgovoreno
407 Đurđa-Nika Goluža V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem u čl. 46. dodati stavak 3: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
408 Dijana Peretin V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovaj članak nadopuni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka, odnosno nečijih izgubljenih ili pak napuštenih životinja, krajnje je nehumano, primitivno i etički neprihvatljivo, i kao takvo ne smije biti prepušteno samovolji i subjektivnim procjenama lovaca. Nadam se zakonu koji će zaštititi nemoćne i nedužne životinje od ubilačkih nagona lovaca, čemu, ako želimo biti koliko-toliko suvremeno društvo, moramo težiti. Izgubljeni pas ne zna da se nalazi u lovištu, 300 m udaljen od nastambe vlasnika. On se samo želi vratiti svome domu. Ne možemo dopustiti da taj pas bude ubijen zbog nečije zabave i užitka! Nije prihvaćen već odgovoreno
409 Lidija Miklošević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Napuštene i izgubljene pse i mačke treba zaštititi zakonom. Njihovo ubijanje u lovištima je nedopustivo. Nije prihvaćen već odgovoreno
410 Marijana Mašić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem promjenu te podržavam da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Društvo treba težiti rješavanju problema, ali i zabavi bez ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
411 Tatjana Zajec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. U ime udruge "Didona" - veterinari za zaštitu i dobrobit životinja. Treba dodati odredbu kojom se propisuje što se radi točno s psima i mačkama koji su se našli u lovištu, bez obzira na razlog zbog kojeg su tamo. Prema Zakonu o zaštiti životinja dovoljno je da se i prema njima odnosimo kao i prema bilo kojoj drugoj napuštenoj ili izgubljenoj životinji pa je potrebno i u ovom zakonu takve životinje i nazvati napuštenom ili izgubljenom životinjom i jasno spriječiti zloupotrebe i kriva tumačenja zakona. Nije prihvaćen već odgovoreno
412 Alen Jerinić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovaj članak nadopuni stavkom 3. a taj stavak bi trebao glasiti: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što napokon zabranjuje ubijanje pasa i mačaka u lovištima. Nedužnim životinjama treba pomoći a ne ih ubijati. Lovci bi trebali uklanjati zamke za divljač umjesto što ubijaju nedužne životinje. Nije prihvaćen već odgovoreno
413 Lana Šegetin V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlazem da se ovaj clanak nadopuni dodavanjem stavka broj 3. Psi i macke zeteceni na podrucju lovista smatraju se napustenim ili izgubljenim zivotinjama i nalaznici su ih duzni zbrinuti suzkladno odredbama Zakona o zastiti zivotinja. Nedopustivo je i nehumano u lovistma ubijati pse i macke te ih treba zastitit od samovolje pojedinaca i njihpvih ubilackih nagona! Nije prihvaćen već odgovoreno
414 Magdalena Vrbanec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovim putem apeliram na Ministarstvo poljoprivrede da zaštiti izgubljene i napuštene pse i mačke u lovištima i da zabrani njihovo ubijanje i zlostavljanje od strane lovaca kao i svih krvožednih pojedinaca. Ako je Kaznenim zakonom općenito zabranjeno ubijanje pasa i mačaka onda ono treba biti zabranjeno i lovcima. Lovci bi se trebali više brinuti za divljač i njihova staništa za što se (pouzdano znam) ne brinu ni u približno dovoljnoj mjeri. Umjesto da se iskaljuju na psima i mačkama trebali bi se posvetiti uklanjaju postavljenih zamki za divljač i spriječavaju krivolova koji je u porastu. Nije prihvaćen već odgovoreno
415 Gordana Zec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima i molim pridodati stavak, kako slijedi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
416 Sanja Jelić Županić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim apsolutnu zabranu ubijanja pasa i mačaka u kontekstu Zakona o lovstvu neovisno o udaljenosti od nastambe ili stada jer oni nisu na popisu divljači u skladu s ovim prijedlogom zakona. Nije prihvaćen već odgovoreno
417 Lovorka Rukavina V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim uvođenje zabrane ubijanja pasa i mačaka u lovištima te dodavanje stavka 3.: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
418 Mateja Čleković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam predložene izmjene Ministarstva i predlažem nadopunu stavkom 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
419 Zoran Šušnjar V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarustvu na predloženom zakonu vezi zaštite mačaka i pasa Primljeno na znanje primljeno na znanje
420 Jelena Kutle V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede na predloženim izmjenama kojima bi se zaštitili mačke i psi. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo. Napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima treba zakonski zaštititi . Zakon ne smije davati mogućnost pojedincima sklonim ubijanju i mučenju da ubijaju napuštene i izgubljene pse i mačke nego se takvi slučajevi moraju zakonski sankcionirati! Predložila bih dodavanje stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
421 Kristina Kemić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Pohvalno je i veliki je korak napravljen u prijedlogu zakona brisanjem članka u kojem ne postoji "uklanjanje" pasa i mačaka. Koji i do sada nije dozvoljavao ubijanje istih. Neshvatljivo je nerazumijevanje materinjeg jezika od strane lovaca a dovoljno je samo otvoriti rječnik Hrvatskog jezika da bi se pronašlo značenje te riječi. Za mnoge su se obitelji opuštene nedjeljne šetnje pretvorile u noćnu moru kada im je ljubimac, nerijetko, ubijen pred očima. Teroru mora doći kraj. Ne želim više strahovati za svoj i život mojih pasa, razmišljati o kupnji pancirke kada želim opušteno prošetati javnim zemljištem! Ne želim se bojati svaki put kada pas ode par metara od mene. Pas u šetnji uz vlasnika nije bez nadzora pa makar mu vlasnik bio i 700 m dalje. Upravo iz tog razloga da se životinja istrči je i doveden u prirodu jer u gradovima za to ne postoji mogućnost. Za usmrčivanje pasa i mačaka ne postoji opravdani razlog. Ako i nisu vlasničke životinje, postoje institucije koje se u takvim slučajevima kontaktiraju i koje će na adekvatan način premjestiti životinju iz lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
422 Suzana Vadlja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Tražim zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima Nije prihvaćen već odgovoreno
423 Renata Šimac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem nadopunu Članka: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
424 Elena Nikolac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, može se desiti da su životinje napuštene ili izgubljene i sigurno nisu zaslužile da ih se ubije, već ih se mora zbrinuti sukladno Zakonu o zaštiti životinja Pogotovo usmrćivanje životinja koje šeću šumom u pratnji svojih vlasnika, koji često nisxu ni svjesni da se nalaze u lovištu. Nije prihvaćen već odgovoreno
425 Vlasta Hotko V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam brisanje odredbe kojom se lovoovlašteniku daje pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada, bez naknade vlasniku psa i mačke. Predlažem jasnu zakonsku definiciju pojma kretanja "bez nadzora" iz razloga što mnogi ovo tumače kao svako kretanje životinje bez povodca. Kretanje psa i mačke bez povodca ne znači nužno da je životinja bez nadzora i da time ugrožava divljač. Nije prihvaćen već odgovoreno
426 Ivana Vladović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede što je novim nadopunama u zakonu konačno odlučilo dokinuti samovolju pojedinaca te na taj način zaštiti izgubljene i napuštene pse i mačke. U Hrvatskoj već postoji Zakon o zaštiti životinja, koji se odnosi na navedene životinje te stoga smatram kako bi i prema psima i mačkama zatekntim na lovištu trebalo postupati u skladu sa tim zakonom. Međutim, smatram kako je zakon nedovoljno jasan te stoga podržavam inicijativu Prijatelja životinja da mu se pridoda i treći stavak: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
427 Ivan Zidarević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovakvu definiciju u ovom članku ali bih uputio i predlog sledeće sadržine: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
428 Brankica Miklenic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je jednostavno nedopustivo. Molim vas da zaštitite napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, jer životinje je same ne mogu zaštititi od njih. Nije prihvaćen već odgovoreno
429 Sonja Kireta V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, okrutno i barbarski, i totalno suludo. Nažalost, životinje se ne mogu same zaštititi od od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, te vas molim da ih vi zaštitite kao živa bića i date ima šansu da budu zbrinute i sklonjene na sigurno. Nije prihvaćen već odgovoreno
430 Petra Miklenic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalila bih Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je jednostavno nedopustivo i okrutno. Molim vas da zaštitite napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima od samovolje i ubilačkog nagona i monstruoznosti pojedinaca, jer životinje je same ne mogu zaštititi, mi moramo govoriti u njihovo ime. Nije prihvaćen već odgovoreno
431 ANA DRAGILA V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. ZA zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima Nije prihvaćen već odgovoreno
432 STRIBOR EREGA V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Želio bih pohvaliti Ministarstvo što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo. Kao dugogodišnji planinar koji prolazi više ucrtanih i neucrtanih puteva, nikada nisam vidio niti pse niti mačke koji bi radili bilo kakvu štetu lovištima ili divljim životinjama, ali sam više puta vidio i čuo za lovce koji su spremni koristiti svaki izgovor kako bi odstrijelili sve što se miče. Većina ih nije takva, ali smatram da treba zaustaviti ove druge a i da treba zaštititi pse i mačke od neodgovornog ponašanja. Hvala Nije prihvaćen već odgovoreno
433 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Meni je nešto promaklo? Gdje ovdje izrijekom piše kako postupati, a Zakon je egzaktna stvar. Dakle treba dodati Članak 46. točku (3)Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
434 Nicol Dobrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvalno je što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Tako nesto je nedopustivo, psi i macke u lovistu se smatraju izgubljenima ili napustenima i kao takve treba zbrinuti. Zivotinje treba zastititi. Nije prihvaćen već odgovoreno
435 Mae Isaksson V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. U ime udruge HappyEnd za sve napuštene i ranjene životinje, Pazin, smatram da u ovaj članak treba dodati točno definiran način kako postupati sa psima i mačkama na udaljenosti manjoj od 300 m, kako ne bi dolazilo do različitih tumačenja. Potrebno je naglasiti da se takve životinje zbrinjavaju uz pomoć najbližeg skloništa. Pohvale Ministarstvu što je ukinuta odredba o "uklanjanju" takvih životinja jer znamo da je prečesto bilo razlogom nesporazuma i nesretnih incidenata. Nije prihvaćen već odgovoreno
436 Sara Matić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. ZA zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištoma Nije prihvaćen već odgovoreno
437 Zorica Zrinski Petran V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. “U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu.” E.H. Ja sam protiv ubijanja pasa i mačka u lovištima!! Prihvaćen već odgovoreno
438 Dejan Jerinić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. S obzirom na puno slobodnoživućih pasa i mačaka, predlažem da se uz stavak 2. ovog članka propiše i stroga zabrana ubijanja pasa i mačaka u tzv. "lovištima". Nije prihvaćen već odgovoreno
439 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak i pohvaljujem Ministarstvo zbog micanja sporne odredbe o uklanjanju pasa i mačaka iz lovišta koja je previše puta proizvoljno tumačena kao dozvola za odstrel pasa i mačaka koji se zateknu na krivom mjestu u krivo vrijeme. Nadalje, u ovaj članak potrebno je dodati stavak (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
440 Denis Domagoj Skoko V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predlažem da se ovaj članak dopuni, zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
441 Iva Šefček V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak i sve pohvale ministarstvu na ovim izmjenama jer je vrijeme i da se na tom području stvari promjene na bolje. Također životinje koje se pronađu u šumi bi se trebale smatrati izgubljenim/napuštenim životinjama te bi lov/ubijanje bilo kakve vrste trebao biti strogo zabranjen, a životinje bi bilo najbolje odvest u sklonište ukoliko nemaju vlasnika.Vlasnikov nemar kao i lovčev ako upotrijebi oružje mora bit kažnjen. Nije prihvaćen već odgovoreno
442 Leon Božić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46 uz nadopunu Prijatelja životinja: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam i članak 58. kojim se zabranjuje lov životinja lukom i strijelom. Osim što je to barbarskiji način lova nego lov vatrenim oružjem, opasan je i za svakoga tko se slučajno ili namjerno nađe u lovištu jer strijelu ne možemo, ali pucanj možemo čuti te tako znati da se moramo maknuti iz tog prostora. Podržavam komentare koji ističu da se s popisa životinja koje se smije loviti moraju ukloniti ugrožene vrste ili one kojima prijeti takav status, počevši od medvjeda, pa do dabra te u konačnici i vuka. Umjesto da se lovnim turizmom zarađuje na njihovoj smrti, trebalo bi se pobrinuti da žive sretan i ugodan život u očuvanoj priiodu u kojoj pripadaju. Uvjeren sam kako bi takav pristup očuvanju biološke raznolikosti Republike Hrvatske itekako više pridonio dodatnom budućem razvoju turizma, za razliku od lovnog turizma koji bi samo osakatio raznoliku prirodu koju imamo. Nije prihvaćen već odgovoreno
443 mirna oberman V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala za Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo te smatram da bi se psi i mačke zatečeni na području lovišta trebali smatrati napuštenim ili izgubljenim životinjama, a nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
444 Gordan Nogić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ukinuti i zabraniti lov. U tom smislu zabraniti ubijanje svih životinja, pa tako i pasa i mačaka bilo gdje pa tako i u šumi odnosno u tzv. lovištu. Nije prihvaćen već odgovoreno
445 Mihaela Jandrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članak uvrsti stavka da sve pse i mačke pronađene na lovištu, lovci moraju zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja tj. da se prema njima moraju odnositi kao prema napuštenim/ izgubljenim životinjama jer to i jesu. Nije prihvaćen već odgovoreno
446 Mihaela Jandrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam što je napokon izbačena iz zakona odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima. Nije prihvaćen već odgovoreno
447 Sergio Barnaba V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. (3) U lovištu smiju biti psi tartufari, pod nadzorom tartufara. Obrazloženje: U tijeku je donošenje „Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta“ koji će napokon regulirati kalendar sakupljanja svih vrsta tartufa na području RH. Pas tartufar u pravilu ne ganja niti uznemirava divljač, tako da ne predstavlja nikakvu opasnost za divljač ni u vrijeme lovostaja. Primljeno na znanje primljeno na znanje
448 Helena Šantić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svi, uključujući i lovce u lovištima, prema napuštenim ili izgubljenim psima i mačkama trebamo postupati na način da im pokušamo pomoći. U zbrinjavanje životinja ne spada uklanjanje istih ubijanjem. Nije prihvaćen već odgovoreno
449 Saša Grbić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. iz kojega je konačno izbačena prastara odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi provodili ubijajući ih. Svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Pohvaljujem članak 58.čime u Zakonu ostaje zabrana lova lukom i strijelom koji je s razlogom oduvijek zabranjen u Hrvatskoj i tako treba i ostati jer je to ništa drugo doli sadistička debilana kao i lov općenito. Trebalo bi ozakoniti lov lovca na druge lovce pa nek frustrirani pijani primitivci uživaju do kraja. Nije prihvaćen već odgovoreno
450 Krešimir Stanišić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam uklanjanje iz zakona odredbe o dozvoli "uklanjanja", odnosno ubijanja pasa i mačaka iz lovišta, pogotovo je sporno kako će lovci na svoju vlastitu ruku odrediti koji je pas ili mačka lutalica ili je pobjegao od doma ili u pratnji vlasnika. TKZ. "uklanjnje" opasno je za turiste i ljubitelje prirode koji nisu informirani i koji sa svojim ljubimcima odlaze u šumu jer se daje dozvola za ubijanje ljudima koji su pristrani i nisu spremni razumjeti da su ti ljudi u tom trenutku pogriješili i nisu upoznati sa zakonom. Psi i mačke mogu se uloviti na druge načine, nije potrban odstrijel. Ako su naši predci mogli uloviti i pripitomiti pse i mačke u davno doba, mogu i današnji lovci, kojima je, nadam se, ovakav adventuristički način života zanimljiv, a ne samo puko ubijenje životinja. Također podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja kojim se predlaže u članku 46. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
451 segor garber V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Lov lukom i strijelom s razlogom je zabranjen i nadam se da će tako i ostati, jednostavno nije etički korektno, kao ni lov kao sport uopće. Ako se životinju treba ubiti, to je radi prehrane, dakle naša dužnost kao "superironog" bića čovjeka je tu smrt učiniti što blažom i bezbolnijom. Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo vezano uz članak 46! Zalažem se i da s zatečenim životinjama u lovištu obavezno treba postupati sukladno Zakonu o zašiti životinja. Predlažem i da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.", kako bi se spriječilo krvožedne lovce da nekažnjeno ubijaju napuštene ili izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen već odgovoreno
452 Karmela Geček V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Karmela Geček Podržavam i pohvaljujem Ministarstvo vezano uz članak 46! Zalažem se i da s zatečenim životinjama u lovištu obavezno treba postupati sukladno Zakonu o zašiti životinja Nije prihvaćen već odgovoreno
453 Tea Kemešić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.", kako bi se spriječilo krvožedne lovce da nekažnjeno ubijaju napuštene ili izgubljene pse i mačke. Nije prihvaćen već odgovoreno
454 Kristina Kemešić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osobe koje uživaju u lovu, te nepotrebnom mučenju i ubijanju životinja su nerijetko psihopatske ličnosti, koje prečesto mučki ubijaju i izgubljene, odnosno napuštene kućne ljubimce. Nedopustivo je takvo ponašanje u državi članici EU u 21. stoljeću. Predlažem da se ovom članku doda i stavak: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Nije prihvaćen već odgovoreno
455 Siniša Crnojević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nema smisla ubijati pse ili mačke zato što zalutaju ili ih netko stavi u to područje. Nije prihvaćen već odgovoreno
456 Silvija Križanec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvale što je iz izbačeno da se psi i mačke zatečeni u lovištu mogu uklanjati pa su ih neki lovci ubili. Predlažem da se dopuni te da se napuštene ili vlasničke pse, mačke, i druge treba prijaviti veterinarskoj ilio nekoj drugoj službi te jačati komunikaciju svih po ovom pitanju a ne da jadne žitotinje stradaju i pate zbog neodgovornih vlasnika. Smatram da je udaljenost 300m od nastambe vlasnika premala te bi trebala biti barem tri puta veća, jer neodgovorni ljudi odvezu psa s autom i izbace po par kilometara dalje od kuće. Nije prihvaćen već odgovoreno
457 Iris Kapetanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu glasi: (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Predlažemo da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
458 Perica Garić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Problem koji me muči je stradavanje nedužnih životinja koje se nađu u lovištu budući da su pojedini lovci termin "uklanjanje" pasa i mačaka interpretirali kao ubijanje pa su do sada stradale mnoge nedužne životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i napuštene koje su zalutale u sklonište. Pohvaljujem što je u novom Nacrtu prijedloga Zakona izbačena ta nehumana odredba i predlažem, ako ga je potrebno nadopuniti, da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i potrebno je napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima zaštiti od samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
459 Vanja Gojević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede za detaljno razmatranje članka 46. koji je sam po sebi kontradiktoran sa drugim Zakonima i pravima. Ako se nečiji pas slučajno izgubi, lovci će ga ukloniti, odnosno ubiti bez ikakvog razmatranja ili normalnog humanog ponašanja prema živom biću koji je slučajno ušetao na područje lovišta? Ubijanje pasa i mačaka u lovištu je nedopustivo! U potpunosti podržavam Prijatelje životinja: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
460 Lukra Bego V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
461 Sklonište Dumovec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo izmjenu članka koji je dosad regulirao poteškoće s izgubljenim i pronađenim kućnim ljubimcima, a koji su bivali pronađeni unutar granica lovišta. Kako smo godinama svjedoci „uklanjanja“ zalutalih kućnih ljubimaca u neko od lovišta tako da bi bili ubijeni čak i u blizini vlasnika u šetnji (što samo pokazuje neodgovornost kao i veliku opasnost takvog ponašanja i prema ljudima kao i prema životinjama) tako smatramo da psi i mačke koji se mogu pronaći izgubljeni i/ili zalutali u lovište, imaju pravo i prema Zakonu o zaštiti životinja, a kao napuštene ili izgubljene životinje, biti smješteni u sklonište za nezbrinute životinje. Sklonište ne samo da će im potražiti vlasnika već će se i sam vlasnik javiti u sklonište tražeći izgubljenu životinju. U slučaju da takvu životinju nitko ne traži ona se dalje udomljuje prema svim civilizacijskim i humanim dosezima našeg društva. U navedeni članak trebali bi dodati i odredbu o postupanju prema napuštenim životinjama prema odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
462 Spomenka Bratanić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Problem koji me muči je stradavanje nedužnih životinja koje se nađu u lovištu budući da su pojedini lovci termin "uklanjanje" pasa i mačaka interpretirali kao ubijanje pa su do sada stradale mnoge nedužne životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i napuštene koje su zalutale u sklonište. Pohvaljujem što je u novom Nacrtu prijedloga Zakona izbačena ta nehumana odredba i predlažem, ako ga je potrebno nadopuniti, da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i potrebno je napuštene i izgubljene pse i mačke u lovištima zaštiti od samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
463 saša radić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ovaj članak ! Primljeno na znanje primljeno na znanje
464 Dragica Antić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka pohvala Ministarstvu poljoprivrede za čl. 46, jako mi je drago da se konačno stanje u lovstvu mijenja, zahvaljujući prijedlogu Zakona. Smatram da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo, jer može se desiti da neki psić ili mačka koji su zalutali i imaju skrbnika budu zbog samovolje i ubilačkog nagona pojedinaca ubijeni. U potpunosti podržavam Prijatelje životinja da se zakon pojasni dodavanjem stavka (3) koji glasi -psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Neopisivo mi je drago da se stane na kraj samovolji pojedinaca. Nije prihvaćen već odgovoreno
465 Željka Rusan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke izvan udaljenosti od 300 m od "naseljenog mjesta" ili "mjesta u kojem su boravili ljudi" smatraju se "životinjama u vlasništvu". Na sumnju da pas ili mačka nema vlasnika, treba postupiti prema Zakonu o zaštiti životinja. Također, granica od 300m od naseljenog mjesta mora se pomaknuti na bar 600m, Vlasnik sam 50 zbrinutih mačaka u selu do kojeg je lovište; uloženo je puno ljubavi, truda za njihov odgoj i novaca za medicinske tretmane, kastracije. Mačke se uglavnom u dvorištu, ali neke od životinja imaju radijus kretanja i 1000m, uglavnom noću. Također, mačke i psi iz susjednog sela udaljenog 3km dolaze na hranu i prelaze preko lovišta. To nisu životinje bez vlasnika, zato je potrebno svaku ne-divlju životinju smatrati "životinjom u vlasništvu". Lovna granica 300m od naseljenog mjesta je premala zbog putanje metka. Čest je slučaj da u šetnji čujemo "zalutali" metak u neposrednoj blizini. Ljudi sela su u strahu, ne šetaju šumom, boje se lovaca. Također, molim definirati kaznu za pronađenu ne-divlju životinju ubijenu metkom ili stradalu postavljanjem zamki. Molim definirati točno proceduru za nalaznika kako postupiti, kome prijaviti takvu pronađenu životinju tj odrediti instituciju koja će provoditi postupak inspekcije. Nedavno je prijavljen slučaj krivolovstva lokalnoj policiji, no cijeli postupak je traljavo odrađen; nadležno lovačko društvo nije imalo precizne upute što napraviti s pronađenom životinjom. U svakom slučaju, pohvala Ministarstvu da razmatra ukidanje dosadašnje prakse u kojoj se psi i mačke smatraju štetočinama koje je dozvoljeno odstrijeliti bez sankcija. Mi smo ljudska bića i moramo raditi na osvještavanju da su životinje oko nas živa bića koja imaju osjete i osjećaje kao i mi ljudi i da svako nehumano i divljačko ponašanje uzrokuje patnju, strah, bol i mučku smrt. Promjena i osviješteno definiranje ovog članka spasiti će mnoge životinje i dati nadu ljudima koji su svoj život posvetili spašavanju životinja, kojima gubitak životinje predstavlja emotivni i materijalni gubitak. Nije prihvaćen već odgovoreno
466 Valentina Šebalj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu poljoprivrede za detaljno razmatranje članka 46. koji je sam po sebi kontradiktoran sa drugim Zakonima i pravima. Ako se nečiji pas slučajno izgubi, lovci će ga ukloniti, odnosno ubiti bez ikakvog razmatranja ili normalnog humanog ponašanja prema živom biću koji je slučajno ušetao na područje lovišta? Ubijanje pasa i mačaka u lovištu je nedopustivo! U potpunosti podržavam Prijatelje životinja: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Drago mi je što Ministarstvo poljoprivrede napokon shvaća kojim putem treba ići Hrvatska, putem kojim idu razvijene zemlje, te smatram da će ovo biti primjer i utjecaj na društvo općenito. Nije prihvaćen već odgovoreno
467 Snježana Petković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46. Nije prihvaćen već odgovoreno
468 eleonora hrupelj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Stavka 2 - ....... udaljenost od nastambe, odnosno od stada. OBAVEZNO DODATI "i vlasnika" U lovištima diljem Hrvatske (a CIJELA Hrvatska je jedno veliko lovište jer gdje jedno završi drugo počne) nisu samo stada i pastirske nastambe nego i građani koji sijeku drva u svojoj šumi, šetaju prirodom sa svojim psima po svojoj zemlji itd, itd . a poneki lovci bi mogli početi tumačiti da građanin sa psom ne smije ući dublje od 300 metara u šumu 3 - Postupanje sa psima i mačkama koje se zatekne na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici (dakle obaveza za SVE nalaznike a ne samo lovce) su ih dužni zbrinuti sukladno Zakonu o zaštiti životinja, Pravilniku o skloništima za napuštene životinje te Pravilniku o obaveznom označavanju pasa'' 4 - 'Psi i mačke smiju slobodno boraviti u lovištu ako se nalaze na posjedu svog vlasnika 5 - Lovoovlaštenik nema pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću po privatnom zemljištu uz pratnju vlasnika zemljišta. 6 - Ukoliko se ukloni pas i mačka koji je u vlasništvu vlasnika zemljišta, lovoovlaštenik je dužan vlasniku psa i mačke isplatiti naknadu Nije prihvaćen već odgovoreno
469 Marina Betević-Dadić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Itekako pozdravljam i pohvaljujem odredbu kojom se ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Bilo je kranje vrijeme da se barem u tom aspektu približimo normalnim, razvijenim zemljama. Nadalje, predlažem da se trenutno predloženi članak 46 nadopuni sljedećim: ''Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja.'' Kao što je svakodnevnom građaninu zabranjeno ubiti psa ili mačku na ulici, u susjedstvu i slično, tako bi ista zabrana trebala biti aplicirana i na sve druge kategorije, a posebice lovce. Nije prihvaćen već odgovoreno
470 Daniela Bajić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Smatram da lov u Hrvatskoj treba u potpunosti zabraniti jer predstavlja nepotrebno ubijanje životinja i takvoj aktivnosti nije mjesto u 21. stoljeću. Primljeno na znanje primljeno na znanje
471 DijanaTomaševićRakić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osim pohvale Ministarstvu poljoprivrede zbog prijedloga izmjene članka 46. čime će se spriječiti stradavanje mnogih životinja koje su imale svoje skrbnike, kao i one napuštene koje su zalutale u lovište. Podržavam prijedlog udruge Prijatelja životinja kojim se predlaže u članku 46. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
472 Sanja Potlimbrzović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovakvoj odluci, da se napokon ukida mogućost ubijanja pasa i mačaka u lovištima što je odavno trebalo biti zabranjeno! Primljeno na znanje primljeno na znanje
473 Tanja Poša V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Potrebno je naglasiti kako se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
474 Manuela Cerovac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Nije prihvaćen već odgovoreno
475 Mirela Šuper V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svaka čast Ministarstvu poljoprivrede na ovakvoj odluci, da se napokon ukida mogućost ubijanja pasa i mačaka u lovištima što je odavno trebalo biti zabranjeno! Nije prihvaćen već odgovoreno
476 Natalia Stepić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke ne bi se smjeli ubijati ni u lovištu, ni izvan istog. Psi i mačke zatečeni bez vlasnika treba zbrinjavati u privremenim skloništama. Nije prihvaćen već odgovoreno
477 Sara Bakota V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke zatečeni na području lovišta nisu za odstrjel već se trebaju tretirati kao napuštene/izgubljene životinje. Treba osigurati postupanje u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
478 Vedrana Bonačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također smatram da bi lov u bilo kojem obliku trebalo zabraniti. Nije prihvaćen već odgovoreno
479 Blaženka Ćurić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka iz lovišta te općenito lov životinja jer ne nehuman, nasilan i u konačnici besmislen. Nije prihvaćen već odgovoreno
480 Dejan Adamović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvu poljoprivrede zbog uklanjanja odredbe s kojom je bilo dopušteno „uklanjanja pasa i mačaka iz lovišta“, što su mnogi lovci shvatili kao „slobodan prolaz“ za odstrel zalutalih pasa i ostalih životinja, što je nehumano, nedopustivo i protuzakonito. Zakon o zaštiti životinja propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama na način da ih se uhvati, vrati vlasniku ili smjesti u sklonište, a ne ubije na licu mjesta. Nije prihvaćen već odgovoreno
481 Andrea Valenčič V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam izmjenu stavke 2 članka 46, iz koje je izbačen dio o pravu na „uklanjanje“ pasa i mačaka u lovištima, s obzirom da se takvo ubijanje kosi sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom. Stavku dodatno izmijeniti na način da je propisana granica 700 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Podržavam i prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3 oblika: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
482 Emel Bišćan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Potrebno nadopuniti čl 46 st 3 koji glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
483 Martina Radulović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Treba zabraniti lov u potpunosti, to je obično zvjerstvo jačega nad slabijim koji se nema šanse obraniti. Nije prihvaćen već odgovoreno
484 Tena Bego V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zabranu ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Također, smatram da bi lov trebalo zabraniti u svakom obliku u Hrvatskoj jer je to nepotrebno mučenje životinja a lovci su obični ubojice. Nije prihvaćen već odgovoreno
485 Marin Vitman V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam Ministarstvo poljoprivrede što putem Zakona o lovstvu uklanja mogućnost ubijanja napuštenih i zalutalih pasa i mačaka. Nadamo se potpunoj zabrani lova, sakaćenja i ubijanja svih vrsta životinja. Podržavamo sve vidove onemogućavanja iskorištavanja životinja. Podržavamo prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
486 Ivana Surjan Mitrović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam ukidanje mogućnosti ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
487 Doroteja Živčec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Svi (i lovci!) prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Podržavam ukidanje mogućnosti ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta. Nije prihvaćen već odgovoreno
488 Ida Miloš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ukidanje mogućnosti i zabranu ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta Nije prihvaćen već odgovoreno
489 iva Blašković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam uklanjanje članka da se dozvoljava ubijanje pasa i mačaka na udaljenosti od 300 m od kuće! Za svaku pohvalu. Nije prihvaćen već odgovoreno
490 Rajko Valenčak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ne razumijem ljude koji imaju potrebu ubijati nedužne životinje i to još zvati sšportom. Nije prihvaćen već odgovoreno
491 Silvia Bukovac Gašević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Dokazano je kako mačke i psi nisu ugroza za bioraznolikost, već su to ljudi. Podržavam zabranu "uklanjanja" (što lovci čitaju - ubijanje) mačaka i pasa iz lovišta. Nadam se kako ćemo napokon izaći iz srednjeg vijeka. Naravno, moja očekivanja se kreću u smjeru smanjenja broja lovačkih domova i potpore lovstvu (iz poreza, pa tako i iz mojeg džepa!), jer ne želim sudjelovati u potpori besmislenog ubijanja životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
492 Jasenka Krčelić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam ukidanje mogućnosti i zabranu ubijanja pasa i mačaka koji se nađu unutar lovišta. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
493 Viktoria Krčelić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem činjenicu da je maknuta stavka o "uklanjanju" pada i mačaka iz lovišta što su neki krvožedni pojedinci proizvoljno i pogrešno tumačili kao odobrenje da ubiju životinje čije je jedina krivica bila da zalutaju na krivo područje ili da ih neodgovorni pojedinci napuste, ostavivši da se brinu sami za sebe kak oznaju i umiju. Psi i mačke ne mogu čitati nemaju kako znati da se nalaze na području gdje potoji opasnost da ih netko ubije. Nevjerojatno je da ovdje neki doslovno zagovaraju odstrijel pasa i mačaka kao jednu od stavki Zakona o lovstvu. Ti isti bi valjda pucali po svemu, uključujući i zaštićene vrste kao što se neke isto pokušavaju dodati na popis vrsta koje je moguće ubijati. Svima koji poznaju Zakon o zaštiti životinja, jasno je da se treba raditi na edukciji, a ako treba i kažanjavju neodgovornih pojedinaca, a nipošto ubijati pse i mačke ako se nađu u lovištu. Stoga bi podržavam prijedlog da se uvrsti stavak prema kojem se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama te koje su nalaznici dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
494 Ružica Vinčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Jako mi je drago što više neće biti dopušteno uklanjanje životinja iz lovišta koje su lovci tumačili kao dozvolu za ubijanje. Nije prihvaćen već odgovoreno
495 Davor Vinčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Bravo za izbrisano uklanjanje životinja! Nije prihvaćen već odgovoreno
496 Vesna Magličić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala Ministarstvu jer odredba više ne sadrži pravo lovca da "ukloni" životinju koja se grubo zlorabila. No mislim da će dodatno biti važno da Ministarstvo povodom donošenja novog zakona na primjeren način educira i javnost i lovačka društva da je po Zakonu o zaštiti životinja nalaznik napuštene ili izgubljene životinje dužan o njezinom nalasku obavijestiti sklonište za životinje. Nije prihvaćen već odgovoreno
497 Samanta Stefanovski V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam šta se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo! Nije prihvaćen već odgovoreno
498 TAMARA KLAIĆ-STETTER V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu tako što pozdravljam izostavljanjeodredbe o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Ta zastarjela odredba u protivnosti je sa odredbama Zakona o zaštiti životinja 2006. godine, koji kao kasniji zakon derogira odredbe propisa s kojima je u suprotnosti a koje su sadržane u ranije donesenim propisima. Kazeni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o sankcioniranju mučenja i ubijanja životinja kao kaznenom djelu. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Nije prihvaćen već odgovoreno
499 Domagoj Retkovac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam!!! Primljeno na znanje primljeno na znanje
500 Monika Matanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Napokon... Sve pohvale ministarstvu i samom ministru što se Zakonom u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima budući da to nikad niti nije trebalo biti dopušteno. Svaka čast.... Očekujem još brojne pozitine izmjene kojima ćete pokazati da živimo u naprednoj europskoj državi. Nije prihvaćen već odgovoreno
501 Julijana Brnabić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Dajem podršku prijateljima životinja u novom zakonu o lovstvu da se po čl 46. izbaci odredba o mogučnosti da lovci uklanjaju pse i mačke iz lovišta(ubijaju). Nije prihvaćen već odgovoreno
502 Jakov Krivić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Sve pohvale Ministarstvo poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Smatram i uvjeren sam da je ubijanje pasa i mačaka u lovištima nedopustivo i nehumano. Također mišljenja sam da se psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
503 Ivana Županović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zalažem se i potpisujem nadopunu prijedloga članka 46. stavkom 3. koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nehumano je i nedopustivo ubijanje pasa i mačaka u lovištima te pohvaljuem Zakon koji ide u smjeru da ih zaštiti. Nije prihvaćen već odgovoreno
504 Špiro Tičić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam zakon, ali smatram da bi trebalo nadopuniti sa: "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja." Nije prihvaćen već odgovoreno
505 Andrea Jendek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Sve pohvale ministarstvu što u Zakonu o lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i što ostaje na snazi zabrana lovom lukom i strijelom Nije prihvaćen već odgovoreno
506 Galjina Ćuk V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam prijedlog zakona kojim je uklonjena odredba o uklanjanju psa i mačke iz lovišta, ali također smatram da je potrebno uvrstiti odredbu da se lovci moraju ponašati sukladno tome da se napuštene životinje moraju zbinuti prema Zakonu o zaštiti životinja. Također koristim priliku da zahvalim Ministarstvu poljoprivrede, prvenstveno g. Tolušiću, što nas polako uvodi u 21. stoljeće. Nije prihvaćen već odgovoreno
507 Majana Havranek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo i mora se što prije zaustaviti. Strašno je što su životinje prepuštene ubilačkim nagonima pojedinaca. Zato svaka pohvala Ministarstvu što se trudi ići u korak s vremenom i utjecati protiv nehumanih poteza pojedinaca. Nije prihvaćen već odgovoreno
508 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažemo dopunu čl. 46. st. 3. Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
509 Mirjana Mihalić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što je u ovom Nacrtu Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te podržavamo i smatram nužnim da ostane trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima predložili smo da se ovaj članak, ako ga je potrebno nadopuniti zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
510 Ivona Zanchi V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pse i mačke potrebno je obavezno zbrinuti u skladu s odredbama Zakona o zaštiti životinja kako ne bi došlo do njihova samovoljnog i nedopustivog ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
511 Marina Lovrić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam što je uklonjena odredba o uklanjanju psa i mačke iz lovišta, ali također smatram da je potrebno uvrstiti odredbu da se lovci moraju ponašati sukladno tome da se napuštene životinje moraju zbinuti prema Zakonu o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
512 Jasenka Ferber Bogdan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem što se konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo! Nije prihvaćen već odgovoreno
513 Jasminka Paunović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da svi, pa i lovci, prema psima i mačkama u lovištima moraju postupati kao prema napuštenim ili izgubljenim životinjama koje treba zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
514 Danica Singer V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. '' Uklanjanje'' odnosno ubijanje životinja koje su se svojom nesrećom našle u blizini najgore sorte ljudi zahtjevaju zaštitu koja im je na neki način pružena izmjenom ovog članka. Međutim smatram da je nužno uvrstiti dodatnu odredbu u članak; odredbu br 3. koja bi glasila: 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
515 Anna Vidović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Apsolutno podržavam micanje odredbe o ubijanju pasa i mačaka u lovištima, čime bi se lovci morali pridržavati Zakona o zaštiti životinja i Kaznenog zakona koji zabranjuje ubijanje životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
516 Matko Boršić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam micanje odredbu o "uklanjaju" pasa i mačaka iz lovišta. Time se i lovci moraju pridržavati Zakona o zaštiti životinja i članka 205. Kaznenog zakona koji zabranjuje ubijanje životinja, što do sada nije bio slučaj te su za ubojstva psa i mačaka lovci do sada prolazili nekažnjeno. Ovo je civilizacijski korak naprijed koji treba podržati. Također, dodao bih u 3. stavak u članak 46. Zakona o lovstvu koji bi glasio: 3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
517 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Iskreno pozdravljam napor uložen u komentiranje u vezi zabrane odstrjela pasa i mačaka lutalica. I iskreno se nadam da će sličan napor biti uložen i u rješavanje aktualne problematike s tim životinjama i nakon donošenja ovog Zakona. Svi lovoovlaštenici će biti sretni ako pasa i mačaka lutalica ne bude u lovištima, odnosno ako te životinje budu zbrinute u azilima. I siguran sam da će svaki lovoovlaštenik vrlo rado nazvati broj nadležne službe koja će zbrinuti uočenog psa lutalicu. Dugoročno gledano, uz inzistiranje na čipiranju SVIH pasa i provjeru od veterinarske inspekcije te povećanje broja kastriranih pasa u ukupnoj psećoj populaciji, problem će s vremenom biti manji i lovoovlaštenici neće imati potrebu uopće tražiti odstrjel pasa lutalica. Ukoliko su službe u ovom trenutku dovoljno opremljene i dovoljno brojne za rješavanje tog problema, svakako se slažem s tim da lovoovlaštenici ne odstrijeljuju pse i mačke lutalice. Ipak, zbog načela predostrožnosti, u Zakon bi trebalo staviti jedan stavak koji bi se odnosio na izvanredne situacije gdje lovoovlaštenik ili stočar dokaže učestalu štetu počinjenu od strane pasa lutalica i može dobiti dozvolu za interventni odstrjel pojedinih problematičnih životinja - ako takav protokol postoji za strogozaštićene vrste poput medvjeda, zašto ne bi bilo moguće i za pse lutalice? Primljeno na znanje zahvaljujemo na konstruktivnom prijedlogu rješenja bez copy/paste
518 Adelheid Rundek V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Za svaku pohvalu je zabrana ubijanja pas i mačaka. S obzirom da kod nas i u dvorištima odstreljuju naše ljubimce a da ne pričam o mačkama koje idu u lov u šumu preko ceste, molimo da ubacite u članak 46 3. stavak: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
519 Monika Petković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštvani, kao stučnjak za management divljih životinja i lovni management, školovana u Austriji, na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, pouzdano znam, da je u svim razvijenim državam EU apsolutno zabranjeno ubijanje, maltretiranje, zlostavjanje svih životinja koje nisu u određenoj državi navedene kao lovna divljač.Nadam se da ćemo zabranom ubijanja pasa i mačaka na lovištima pokazati da smo spremni odskočiti od balkanskog mentaliteta i pokazati EU da nismo neandertalci kakvima na nažalost smatraju. Što se tiče križanja pasa i vukova te mačaka i divlje mačke, da, to uistinu jest problem, ali se taj problem neće riješiti odstrijelom pasa i mačaka na lovištima, već drugim mjerama i zakonima, koji još uvijek nisu doneseni, ili jesu, ali ih se ne poštuje, a nisu tema ove rasprave. Nije prihvaćen iako je na ovo već nebrojeno puta odgovoreno, raduje nas da se u e-savjetovanje uključuju i stručnjaci školovani u Austriji
520 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Također pozdravljam zabranu lova lukom i strijelom. Primljeno na znanje primljeno na znanje
521 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Budući da je vezano uz ovaj članak ovdje otvorena i svojevrsna rasprava, željela bih nadodati glede argumenata pojedinaca o dobrobitima ubijanja pasa i mačaka u lovištima, njihovom križanju, stvaranju hibrida, potencijalnim zarazama itd.: istina je da malo ljudi zna, gledajući cjelokupno zainteresirano stanovništvo, što se događa po lovištima i koliko je pasa i mačaka, "poludivljih" ili samo onih koji su se tamo igrom slučaja našli a proglašeni takvima, odstrijeljeno. u novine tj. javnost dospije samo mali dio i to većinom kad se radi o vlasničkim psima jer za ove druge nikog nije briga. moja poanta je: 'ajmo se svi pridržavati zakona. kažnjavati vlasnike koji ne brinu o svojim životinjama. ne kažnjavati životinje oduzimanjem života. provoditi zakon o zaštiti životinja. nemojmo raditi lakrdiju od toga na način da je sve na papiru a praksa nešto drugo. 'ajmo provoditi edukacije, inzistirati na kastracijama i sterilizacijama, raditi na smanjenju broja napuštenih životinja pa lovci neće imati potrebu vježbati gađanje na psima i mačkama, zbrinjavati životinje na način kako je to predviđeno zakonom. pa da nikome ne padne na pamet odstrijeliti životinju jer ga "nitko ne vidi", sam prosuđivati je li životinja propisno označena ili nije. ili nekome da napusti životinju jer nema kazne (tj kazna ga neće stići). zakona ima, zakon postoji i mora se provoditi. 'ajmo se svi ovdje skupa (i pritome ne želim da se netko osjeti prozvanim u smislu da ništa ne radi) angažirati mrvicu više na način da oni koji se zakona ne drže snose posljedice. natjerati zakonodavce da se drže obećanoga. tek kad se pođemo držati slova na papiru može biti nekog reda. Primljeno na znanje apsolutno se slažemo kako je već ranije navedeno, kad bi se svi vlasnici pasa i mačaka pridržavali zakona, ovakva odredba ne bi se nalazila ni u važećem Zakonu
522 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Molim za dopunu članka 46. koji je u ovom obliku nedorečen u smislu da pse i mačke njihovi vlasnici ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, bez navedene "sankcije" ili riješenja za prekršaj ove odredbe, čime se ostavlja prostora slobodnoj interpretaciji da se takve životinje ima pravo likvidirati jer su prekršile zakon. Želim dakle da pod (3) piše da se "Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici (što ukljuuje i lovce) su ih dužni zbrinuti ili pozvati nadležne službe da ih zbrinu sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja". Ukoliko se radi o vlasničkim životinjama, neka se ista utvrdi i neka vlasnik dobije novčanu kaznu, ali kazna životinji za prekršaj ove odredbe ne smije biti odstrel. Nije prihvaćen već odgovoreno
523 Ivan Gašparini V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. gospodo draga vi svi podrzavate članak di se ne mogu vise uklanjati psi i macke iz lovista. ni sami neznate sta radite. za deset godina i majne biti cete peozvani i vi i ministar. pojaviti ce se i vec jesu hibridi vuka i pasa a tom odredbom i hibridi caglja i pasa. ni sami neznate sta to znaci. vuk i cagalj bijezi od covijeka a hibrid ne. zasto je zasticena divlja macka i ima je sve manje radi mijesanja sa NAPUSTENIM domacim tj lutalicama Primljeno na znanje primljeno na znanje
524 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Darko Glanz, i ja sam, nesto krace vrijeme od vas vezana za zakonodavstvo, no ovom prilikom mozete pomoci kao netko sa duzim stazem - kako definirati izraz "naseobina"? Da li je naseobina jedna kuca u kojoj zive ljudi ili je naseobina puno nastambi u kojoj zive ljudi? Evo, to uz sav radni staz neznam, pa ako mozete sa svojim iskustvom uletit u tumacenje bila bih zahvalna. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
525 Suzana Tonković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Brojne građane već dugo muči stradavanje pasa i mačaka od strane lovaca koji su u Zakonu o lovstvu termin „uklanjanje” pasa i mačaka koji se nađu u lovištu slobodno interpretirali kao „ubijanje” te su dosad stradale mnoge životinje koje su imale svoje skrbnike, kao i one napuštene koje su zalutale u lovište. Stoga je za pohvalu da je ovim Nacrtom Prijedloga Zakona izbačena ta izrazito nepopularna i nehumana odredba te za podržati trenutačni prijedlog članka 46.: (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. No kako pojedini lovci lobiraju za ozakonjenje odstrjela pasa i mačaka u lovištima nije na omet predložiti i da se ovaj članak nadopuni zbog boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, i izmijeni dodavanjem stavka 3. i da taj stavak glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Također zabrana lova lukom i strijelm za pohvalni korak . Nije prihvaćen već odgovoreno
526 Bojana Smoljanović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujem što je izbačena odredba o mogućnosti da lovci uklanjaju pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Predlažem da se doda stavak (3) koji će glasiti: Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Ti psi i mačke nisu "ničije" životinje. Oni su nekad imali vlasnika koji ih je odbacio ili se radi o izgubljenim ljubimcima ili se radi o životinjama iz "neželjenih" legala. Lovci kao nalaznici takvih životinja dužni su zbrinuti ih sukladno Zakonu kao i svaki drugi savjesni građanin Hrvatske. Nije prihvaćen već odgovoreno
527 Vlatka Medvedec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Sve životinje za koje nije izdano pravo lova, a zatečene su na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
528 Tijana Popivoda V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke jednako osjećaju bol i patnju neovisno nalaze li se u lovištu ili na ulici te je sjajno što ih ovaj Nacrt Prijedloga Zakona tako i tretira. Ako je ubijanje pasa ili mačaka zabranjeno običnom građaninu, tada treba biti zabranjeno i lovcima. Hvala Ministarstvu na ovoj odredbi. Nije prihvaćen već odgovoreno
529 Vlatka Balaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam odluku da se ne koristi dosadašnji nezgodno sročen termin „uklanjanje” pasa i mačaka i podržavam trenutačni prijedlog članka 46. Također predlažem dodavanje stavke o zbrinjavanju pasa i mačaka zatečenih na lovištu sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
530 Maja Mamula V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dodavanje stavka (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
531 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Banjšak, prošle godine na Velebitu je udar bure iščupao vrata kontejnera u kojem smo spavali i pas je od straha pobjegao. Bilo je 9 navečer, tražili smo ju i dozivali po planini do 2 ujutro, u 6 ujutro se vratila sama. U mojim je mislima bila rastrgana od medveda i vukova ali da je bio dan, najveći strah bi izazvala pomisao da su je ubili lovci. Dakle, nije svaki pas u lovištu zato što netko ne brine o njemu. One koji ne brinu treba kažnjavati, a ne pse. Darko Glanz, javna rasprava je javna zato što u njoj može svatko sudjelovati, ne samo pravnici. I bez brige, dobro smo proučili Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon u dijelu koji se tiče životinja i prirode. Proučili smo i Ustav. a evo sada se bavimo i Zakonom o lovstvu. Nije potrebna posebno visoka inteligencija da bi se razumjeli zakoni. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
532 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Banjšak problematika koju navodite mnogima je vise nego poznata, no ista je definirana Zakonom o veterinarstvu i pravilnicima koji proizlaze iz istog, Zakonom o zastiti zivotinja te u nekim slucajevima Kaznenim zakonom. Zakon o lovstvu definira tocno odredjene stvari koje se odnose na lov divljaci, uzgoj i zastitu. Krivolov je uteg s kojim se normalni lovci bore vec godinama. Nenormalni lovci ga cine, a isti propagiraju i potpuno rusenje zakonodavnog sustava cijele drzave jer ocekuju jedan zakon iznad svih, vjerojatno zbog jednostavnosti citanja, sto je u potpunoj suprotnosti sa Ustavom koji smo tako smjelo i grcevito donosili po osnivanju drzave. Znate, puno je truda i zrtava ulozeno da se definira jedna drzava kao cjelina i, ma kako velika skupina lovaca bila, ne moze rusiti ustavni poredak svih pa tako ni druge zakone koji iz njega proizlaze. Vjerujem, sigurna sam, da nam je svima u cilju nepostojanje napustenih pasa, da su sklonista tek prijelazne i privremene destinacije za izgubljene pse koje vlasnici traze ili pak vlasnike koji su jako bolesni ili preminuli. I dalje, to nije predmet ovog Zakona, no svi se mozete ukljuciti u borbu da se gore navedeni zakoni pocnu sustavno provditi i da se za one koji ih se ne zele pridrzavati pocnu naplacivati kazne. Sigurna sam da cemo svi biti daleko zadovoljniji. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
533 Darko Glanz V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Futura, najdraže mi je kada svi vole tumačiti Zakone ove države kako im odgovara! Profesijom sam vezan uz zakonodavstvo i pravosuđe već 25 godina, a zakone ove države SMIJU tumačiti samo sudovi i zakonodavac, točnije Sabor Republike Hrvatske. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
534 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. futura...dali bi vi svog ljubimca kojeg volite i mazite i pazite ostavili samog da luta po šumama i poljima i ugrožava ostala živa bića ili biva i sam ugrožen? to može učiniti samo neodgovoran vlasnik kojemu nije stalo do svog ljubimca...i ja imam doma i psa i šest mačaka i svi su stalno u krugu dvorišta i nikuda ne idu od kuće...zašto?...ne nije dvorište ograđeno...nego zato jer su siti i zadovoljni...kada će se vlasnici ljubimaca istinski brinuti za njih tada takve mjere odstranjivanja niti neće biti potrebne...živim na selu, hranim se od onoga što si privrijedim, a jednu noć su mi dva psa provalila u gospodarski objekat i poklali mi 36 domačih zečeva...cijeli jedan turnus...u kući imam osobu koja smije jesti samo domaću zečetinu...i što sad pitam ja vas???...zbog neodgovornih vlasnika ja sam pored svojeg prihoda morao kupit hranu od nekog trećeg...jesu li ti psi imali čipove???možda je moj bolesni otac vidio te čipove dok ih je očima punih suza i duše pune srdžbe nemoćno pratio pogledom u nepoznato... Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
535 Tajana Ban Ćurić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dodavanje stavka (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja Nije prihvaćen već odgovoreno
536 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Darko Ganz, a prema kojim bi se vi kriterijima izuzeli iz poštovanja Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti životinja? Ne smijete ubiti niti vlastitog psa ili mačku, a kamoli tuđeg ili napuštenog. Propisano je postupanje s izgubljenim i napuštenim psima i propisa se treba držati i konobar i ministar, pa se morate i vi. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
537 zvonka jaković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. podržavam članak 46, također predlažem sljedeće : (3) sve životinje za koje nije izdano pravo lova (ne smatraju se divljači definirane ovim zakonom čl. 8.), a zatečene su na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe treba se smatrati izgubljenima i pristupati njihovom zbrinjavanju sukladno zakonu o zaštiti životinja. ne slažem se sa člankom 55. st. 1.2., obrazloženje : ovim zakonom bi se trebala zaštiti životinja, a ne dopuštati izlov bilo koje životinje za potrebe ljudske zabave (zoološki vrtovi i priredbe) ili lovne obuke. Držati divlju životinju u zatočeništvu je sve samo ne humano i pogodovano za psihičko i fizičko zdravlje životinje i njen napredak. Nadalje, nejasno je koja znanstvena teza zahtjeva pravo na ubijanje ili zatočeništvo divlje životinje, naspram da se ista promatra u svojem prirodnom okruženju živuća. podržavam članak 58. st 1.8. koji treba ostati na snazi. ne podržavam članak 58 st.7.2. puholovka uzrokuje potpuno nepotrebnu bol pri usmrćivanju životinje. Dovoljno je da se životinja usmrti, a ne da još pritome i pati bol. za kraj predlažem dodatak prekršajnim odredbama glede kontrole rada lovnog inspektora. u prijedlogu zakona nisu definirane prekršajne odredbe za neetičan ili nepotpun ili nekvalitetan rad lovnog inspektora. smatram to velikim propustom. Nije prihvaćen već odgovoreno
538 Darko Glanz V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Što ćemo s podivljalim mačkama i psima lutalicama na području mojeg privatnog lovišta?? Znači moje zemljište na kojemu je lovište, ja vlasnik, ja plaćam lovozakup??! Nije prihvaćen već odgovoreno
539 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zdravko Bamjšak, a kako se preko nišana vidi da pas ima ili nema čip? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
540 Klub pudla Hrvatska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo zakonodavca jer je izbacio "uklanjanje" pasa i mačaka iz lovišta i pozdravljamo članak 46. kojim se van zakona stavlja ubijanje pasa i mačaka u lovištu Nije prihvaćen već odgovoreno
541 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstrijeliti neoznačene pse i mačke lutalice u lovištu ukoliko ih zatekne na više od 300m od naselja." Obrazloženje: Psi i mačke lutalice predstavljaju značajnu ugrozu bioraznolikosti - osim predacije nad strogozaštićenim vrstama (ptice pjevice, gmazovi itd.) nepopravljivu štetu predstavlja opasnost od hibridizacije s divljim kanidima - čagljem i strogozaštićenim vukom što je već znanstveno dokazano u Hrvatskoj, odnosno sa strogozaštićenom divljom mačkom što nanosi nepopravljivu štetu tim vrstama. Nadalje, psi lutalice su jedan od vodećih uzroka šteta na stoci što stočarima predstavlja ogroman problem jer ne postoji nikakva mogućnost naplate štete (psi bez vlasnika). Šteta koju psi i mačke lutalice uzrokuju na divljači je značajna, ali jako teška za zabilježiti i dokumentirati, što jako otežava upravljanje populacijama lovnih vrsta. Iz dugogodišnjeg terenskog iskustva i velikog broja susreta s psima lutalicama u prirodi, tvrdim kako se uglavnom radi o vrlo opreznim neoznačenim životinjama s izraženim predatorskim nagonom koje na samu pojavu čovjeka reagiraju bijegom, a hvatanje takvih životinja bi bilo izuzetno skupo, neizvjesno i od upitne koristi budući da bi takve životinje morale u azilima prolaziti dugotrajnu socijalizaciju s čovjekom. Nadalje - u praksi takvo hvatanje u prirodi osim lovoovlaštenika nema tko provoditi, a ne postoje niti izvori financija za takvo hvatanje. Smatram da lovci, kao najrasprostranjenija i najbrojnija skupina volontera s pravom korištenja vatrenog oružja i iskustvom u manipulaciji životinjama predstavljaju infrastrukturu koja može aktivno uklanjati pse i mačke lutalice iz prirode i na taj način smanjiti, odnosno eliminirati negativan utjecaj tih vrsta na strogozaštićene vrste, lovne vrste i domaće životinje. Odstrijelom neoznačenih pasa i mačaka lutalica eliminirala bi se opasnost od odstrijela označenih odlutalih kućnih ljubimaca i mogućih nesporazuma s vlasnicima. Apeliram: Nemojmo si namjerno vezati ruke u rješavanju ove problematike jer ne postoji niti jedan drugi efikasan način. Ukoliko u ovom zakonu ne omogućimo odstrjel pasa i mačaka lutalica, bit ćemo osuđeni na nemoć, a strogozaštićene vrste, lovne vrste, stoka, pa i ljudi bit će osuđeni na trajnu ugrozu od strane pasa i mačaka lutalica. Primljeno na znanje primljeno na znanje
542 Inga Dragušica V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujem što je izbačena odredba o mogućnosti da lovci uklanjaju pse i mačke u lovištima. Podržavam, također, prijedlog udruge Prijatelji životinja da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: ,,Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja''. Nije prihvaćen već odgovoreno
543 Carmen Ivičić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam izbacivanje mogućnosti odobrenog, nekažnjenog ubijanja pasa i mačaka. Čitajući ovaj zakon sve se više bojim i za svoju sigurnost u prirodi, a ne samo da mi se pas slučajno izgubi. Nije prihvaćen već odgovoreno
544 Maja Lilith Klemen V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
545 Freakvencija V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo Ministarstvo poljoprivrede što putem Zakona o lovstvu uklanja mogućnost ubijanja napuštenih i zalutalih pasa i mačaka. Nadamo se potpunoj zabrani lova, sakaćenja i ubijanja svih vrsta životinja. Podržavamo sve vidove onemogućavanja iskorištavanja životinja. Podržavamo prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
546 Ivan Gašparini V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. pse i macke lutalice,bez nadzora udaljene 300m od naselja uvesti kao stetocine ,koje ugrozavaju divljac ,i Primljeno na znanje primljeno na znanje
547 Ana Torić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! U potpunosti se slažem s komentarima Prijatelja životinja (od 12.7.2017. u 00:01), te Udruge Pobjede (od 17.7.2017. u 9:57) Nije prihvaćen već odgovoreno
548 Dunja Crnković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem ministarstvu što je ukinulo odstrijel nezbrinutih domačih životinja (pasa i mačaka) po lovištima. To je veliki naprijedak u humanom reguliranju flore i faune. Nije prihvaćen već odgovoreno
549 Udruga Pobjede V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavamo članak 46. nacrta prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačen termin „uklanjanje” pasa i mačaka u lovištima, što su nerijetko lovci tumačili i provodili kao odstrijel, odnosno ubijanje pasa i mačaka koje zateknu u šumi ili polju definiranom kao lovno područje. Takvo je tumačenje odredbe u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti životinja i Kaznenim zakonom koji sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Upravo temeljem Kaznenog zakona, nedavno je prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa. Lovci su stoga obvezni, ukoliko u lovnom području opaze mačku ili psa bez nadzora, dužni postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje, odnosno, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, koji propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama (hvatanje, vraćanje vlasniku ili smještaj u sklonište) i kojim je predviđena novčana kazna za vlasnika psa u iznosu od 7.000 - 15.000 kn. (čl. 89. st. 3.). Ukoliko se radi o psu nepoznatog vlasničkog statusa, isti se smješta u sklonište, koje je svaka lokalna samouprava dužna osigurati. Stoga podržavamo prijedlog udruge Prijatelji Životinja da se članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Po komentarima većine lovaca ovdje, gdje zastupaju i traže da im se omogući Zakonom da pucaju u mačku ili psa koje zateknu u lovištu (osim naravno svojih radnih lovačkih pasa) jasno se vidi koliko je uistinu njihov nagon za ubijanjem svega što se kreće izražen i opasan. Tvrdnje pojedinih lovaca o ugroženosti divljači od strane pasa lutalica (koji to nisu, jer pojam lutalice kod nas kao takav ne postoji, radi se o napuštenim ili izgubljenim životinjama, koje u većini slučajeva, osim ako se ne radi o obučenim lovačkim psima, nemaju znanje niti nagon da si love hranu kako bi preživjeli, a to dokazuje njihovo fizičko stanje u trenutku kada ih se pronađe), dokazuju manjak empatije prema životinjama i općenito. Nije prihvaćen već odgovoreno
550 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstrijeliti neoznačene pse i mačke lutalice u lovištu ukoliko ih zatekne na više od 300m od naselja." Obrazloženje: Psi i mačke lutalice predstavljaju značajnu ugrozu bioraznolikosti - osim predacije nad strogozaštićenim vrstama (ptice pjevice, gmazovi itd.) nepopravljivu štetu predstavlja opasnost od hibridizacije s divljim kanidima - čagljem i strogozaštićenim vukom što je već znanstveno dokazano u Hrvatskoj, odnosno sa strogozaštićenom divljom mačkom što nanosi nepopravljivu štetu tim vrstama. Nadalje, psi lutalice su jedan od vodećih uzroka šteta na stoci što stočarima predstavlja ogroman problem jer ne postoji nikakva mogućnost naplate štete (psi bez vlasnika). Šteta koju psi i mačke lutalice uzrokuju na divljači je značajna, ali jako teška za zabilježiti i dokumentirati, što jako otežava upravljanje populacijama lovnih vrsta. Iz dugogodišnjeg terenskog iskustva i velikog broja susreta s psima lutalicama u prirodi, tvrdim kako se uglavnom radi o vrlo opreznim neoznačenim životinjama s izraženim predatorskim nagonom koje na samu pojavu čovjeka reagiraju bijegom, a hvatanje takvih životinja bi bilo izuzetno skupo, neizvjesno i od upitne koristi budući da bi takve životinje morale u azilima prolaziti dugotrajnu socijalizaciju s čovjekom. Nadalje - u praksi takvo hvatanje u prirodi osim lovoovlaštenika nema tko provoditi, a ne postoje niti izvori financija za takvo hvatanje. Smatram da lovci, kao najrasprostranjenija i najbrojnija skupina volontera s pravom korištenja vatrenog oružja i iskustvom u manipulaciji životinjama predstavljaju infrastrukturu koja može aktivno uklanjati pse i mačke lutalice iz prirode i na taj način smanjiti, odnosno eliminirati negativan utjecaj tih vrsta na strogozaštićene vrste, lovne vrste i domaće životinje. Odstrijelom neoznačenih pasa i mačaka lutalica eliminirala bi se opasnost od odstrijela označenih odlutalih kućnih ljubimaca i mogućih nesporazuma s vlasnicima. Apeliram: Nemojmo si namjerno vezati ruke u rješavanju ove problematike jer ne postoji niti jedan drugi efikasan način. Ukoliko u ovom zakonu ne omogućimo odstrjel pasa i mačaka lutalica, bit ćemo osuđeni na nemoć, a strogozaštićene vrste, lovne vrste, stoka, pa i ljudi bit će osuđeni na trajnu ugrozu od strane pasa i mačaka lutalica. Primljeno na znanje primljeno na znanje
551 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Argumenti za odstrjel neoznačenih pasa i mačaka lutalica u lovištima: 1. ugrožavanje strogozaštićenih vrsta i divljači koja je odgovornost lovoovlaštenika direktnom predacijom, 2. opasnost od hibridizacije s divljim kanidima i felidima, 3. opasnost od širenja zaraznih bolesti, 4. neefikasnost ostalih službi u rješavanju problema - treba dozvoliti odstrjel dok se ne postigne efikasno rješavanje tog problema drugim putem. Primljeno na znanje primljeno na znanje
552 Lana Vojkovic V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Osim što je tužno da lov uopće postoji, ne mogu shvatiti ljude koji žele ubijati sve što im se nađe na putu. Pa mi stoga uopće nije čudno kada ugledam naslove u medijima: "Lovac ubio lovca". Zaista ne znam što je tim ljudima. Naravno da sam protiv ubijanja pasa i mačaka koji se zateknu u lovištu! Samo velike kazne za takve dolaze u obzir, pa im neće pasti napamet pucati na psa ili mačku (koliko je ljudi zbog takvih ostalo bez svojih ljubimaca). Nije prihvaćen već odgovoreno
553 Sanja Pejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Psi i mačke koji se zateknu u lovištu nisu divljač nego životinje koje treba zbrinuti. Ionako je dovoljno strašno da uopće postoje životinje koje se nalaze u toj kategoriji. Nije prihvaćen već odgovoreno
554 Ema Buljubašić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvu što je ukinulo dozvolu uklanjanja/odstrela pasa i mačaka koji su se nedužni zatekli na području lovišta. Psi nisu divljač i u slučaju da se zateknu na području lovišta lovac je odgovoran zaštititi psa, uhvatiti ga i zbrinuti te što prije pronaći vlasnika te u slučaju da pas nije čipiran predati ga na brigu skloništu za pse. Drugim riječima lovac je dužan uhvatiti i zbrinuti psa u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja, a vlasnika psa treba kazniti novčanom kaznom u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja. Sve potencijalne negativne posljedice kretanja pasa u lovištu po divlje životinje (zarazne bolesti, paraziti...) lovci trebaju spriječiti pravovremenim hvatanjem psa i vraćanjem vlasniku, a nikako ne odstrelom. Briga za dobrobit divljih životinja ne može biti izlika za ubijanje domaćih životinja/ljubimaca. Odredba o zabrani kretanja životinja na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika je potpuno besmislena, vlasnik psa mora biti u mogućnosti pustiti psa da se slobodno kreće privatnim posjedom bez obzira na veličinu privatnog posjeda, a ne samo 300 m od nastambe. Lovište ne smije biti na 300 m od nastambe. Dozvola pucanja na bilo koju životinju na udaljenosti od 301 m od nastambe ugrožava ljude koji tamo borave. 300 m nije sigurna udaljenost, lovište bi moralo biti barem 1 km udaljeno od granica privatnog posjeda i/ili naselja (ako ne i više!) kako lov ne bi uznemiravao i ugrožavao i ljude i domaće životinje/ljubimce. Čudi me što su u ovom članku navedene mačke. Domaća mačka nije divljač i prema tome ne smije se ustrijeliti ni pod kojim uvjetima. Ako lovac nije sposoban identificirati životinju na koju puca očito nije kvalificiran za rukovanje vatrenim oružjem. Ako lovac kao izliku za pucanje na domaću mačku navede da se osjećao ugroženo onda očito nije kvalificiran za hodanje po ulici bez nadzora. Nije prihvaćen već odgovoreno
555 Ines Šprljan V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. ne samo da pozdravljam ovu odredbu nego sam iznimno sretna da se stvari okrecu u humanijem pravcu. jasno je da vlasnici ne smiju pustati pse i macke da se krecu lovistem bez nadzora ALI SE JASNO MORA NAZNACITI I ZABRANITI DA "KAZNA" ZA PREKRSAJ OVE ODREDBE ZAKONA ZA IZNIMNE SLUCAJEVE U KOJIMA ZIVOTINJA (zbog straha ili trenutne neposlusnosti ili iz znatizelje) PO SUBJEKTIVNOJ PROCJENI LOVCA PREDJE IMAGINARNU CRTU OD 300m MOŽE BITI ODSTREL ZIVOTINJE, DAKLE PSA ILI MACKE OD STRANE LOVCA. Nije prihvaćen VEĆ ODGOVORENO
556 Antonija Vitulić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zakon o zaštiti životinja propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama na način da ih se uhvati, vrati vlasniku ili smjesti u sklonište; a ne ubije na licu mjesta. Na temelju tog Zakona se i može eventualno dodati treća odredba članku, a koja glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
557 Antonija Vitulić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem se Ministarstvu poljoprivrede zbog izbacivanja sporne odredbe o dozvoljavanju „uklanjanja pasa i mačaka iz lovišta“ – što su mnogi lovci shvatili kao „slobodan prolaz“ za odstrel zalutalih pasa i ostalih životinja, što je nehumano, nedopustivo i protuzakonito. Zakon o zaštiti životinja propisuje postupanje s izgubljenim i napuštenim životinjama na način da ih se uhvati, vrati vlasniku ili smjesti u sklonište; a ne ubije na licu mjesta. Nije prihvaćen već odgovoreno
558 Ivana Barbir V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Zahvaljujem Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Etički je neprihvatljivo ubiti nedužne životinje koje su se slučajno zatekle u lovištu. Te životinje nisu objekti nego živa bića koje osjećaju i treba ih zaštititi od ubilačkog nagona pojedinaca. Nije prihvaćen već odgovoreno
559 Lidija Buljubašić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovaj članak trebao bi služiti za zaštitu pastirskih pasa, stada, pastira, pasa, mačaka i svega što se kreće i još je živo od lovaca. Lovcima treba zabraniti pristup bliži od puškometa, ili čak dva i tri puškometa. Oni su ti koji predstavljaju opasnost živim bićima. Dakle: 1) Lovci smiju biti u lovištu u kojem su stado i pastirski psi (sa ili bez pastira) na tri puškometa od njih 2) Lovci su ljudi dakle znaju koliko iznosi 300 metara te neka se drže te udaljenosti od svih koji se kreću u lovištu 3) Lovac koji ne zna koliko je 300 metara, neka ne ulazi u lovište jer bez te osnovne naobrazbe i s napetom puškom ugrožava sve živo oko sebe Nije prihvaćen već odgovoreno
560 Jelena Miša V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovim putem bih se htjela zahvaliti Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu napokon ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Vidim svakakvih komentara s raznom tematikom, koji se odnose na šire i uže područje, ja ću se zadržati na sebi i osobnom iskustvu. Zašto se zahvaljujem što se ukida mogućnost ubijanja? Zato što ću moći otići u šetnju sa svojim psima, na livadu u svom privatnom vlasništvu (iskreno, da li ona prostorno spada pod lovište ili što ne znam i ne zanima me, jer je prvenstveno u privatnom vlasništvu!!!) i moći ću ih pustiti da se istrče, uz moje prisustvo i nadzor, bez straha od prijetnji, i mogućnosti ispunjavanja istih, od strane pojedinih lovaca da će mi poubijati pse-samo zato jer na to imaju pravo, a da ti psi nisu bili nikakva direktna prijetnja njima, divljači, mladunčadi divljači ni nikome... Hvala Nije prihvaćen već odgovoreno
561 Plava šapa V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala prijedlogu da se prestanu bezrazložno ubijati psi i mačke u lovištu. Ajmo sad još ukinuti lovišta tako da se konačno možemo normalno prošetati okolicom grada. Dodatno ajmo ukinuti lov općenito pa neka se veliki ljubitelji divljih životinja brinu o njima iz ljubavi, umjesto brige samo da bi ih kasnije mogli ubiti. I malo edukacije o divljim životinjama - https://www.youtube.com/watch?v=ysa5OBhXz-Q Nije prihvaćen već odgovoreno
562 Catherine Mićić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvala prijedlogu zakona da izbaci ružnu i nehumanu besmislicu na pravo ubijanje mačaka i pasa na lovistu. Dovoljno je bezčutno ubijanje divljači radi nečije zabave. Nije prihvaćen već odgovoreno
563 Jelena Šironja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
564 Petra Horvat V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i zahvaljujem što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka jer je to nedopustivo. Napuštene i izgubljene životinje nisu krive zbog nebrige svojih vlasnika i treba ih zaštiti od iživljavanja i ubijanja. Nije prihvaćen već odgovoreno
565 Nikolina Lovrenčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Slažem se sa člankom 46. Primljeno na znanje primljeno na znanje
566 Draženka Pardon V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Pse i mačke u lovišima potrebno je zbrinuti,a ne izlagati ih samovolji lovaca koji to ponekad rade i kad životinje nisu ni blizu lovišta,ili ih ubijaju,kao što smo imali prilike vidjeti,i kad su njihovi vlasnici sa njima. Nije prihvaćen već odgovoreno
567 Viktorija Kranjčec Veličković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pohvaljujem Ministarstvo zato što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima i zato što ostaje na snazi zabrana lova lukom i strijelom! Nije prihvaćen već odgovoreno
568 jasna šurina V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
569 Snježana Sandić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Podržavam i zahvaljujem što se u Zakonu u lovstvu ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka jer je to nedopustivo. Napuštene i izgubljene životinje nisu krive zbog nebrige svojih vlasnika i treba ih zaštiti od iživljavanja i ubijanja frustriranih individua. Nije prihvaćen već odgovoreno
570 Jozo Slejko V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Nije prihvaćen već odgovoreno
571 Ines Vujnović V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
572 Jana-Nikita Kern V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
573 Dijana Peras V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hvala Ministarstvu poljoprivrede što se u Zakonu u lovstvu konačno ukida mogućnost ubijanja pasa i mačaka u lovištima. Ubijanje pasa i mačaka u lovištima je nedopustivo, napuštene i izgubljene pse i mačke koji se zateknu u lovištima treba zaštititi od samovolje pojedinaca! Nije prihvaćen već odgovoreno
574 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Krunoslav Pintur, psi nisu krivi što su im vlasnici needucirani. Zatim, do sada su se jedino udruge intenzivno i bavile edukacijom. Novi Zakon o zaštiti životinja sada obavezuje i jedinice lokalne samouprave. A koliko su građani koji imaju pse u strahu od lovaca govori i to da se neki odlučuju na šetnju u okolici (Koprivnica ŠRC Šoderica) u pancirkama. Koštaju 750 kn, malo u odnosu na cijenu života. Sramota kakav se teror vrši nad jednakopravnim građanima RH. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
575 Krunoslav Pintur V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Smatram da je potrebno u čl. 46 dodati st. 3: 3) Lovoovlaštenik može na području lovištu odstrijeliti pse i mačke koje se kreću lovištem bez nadzora. OBRAZLOŽENJE: Lovci nemaju potrebu odstrijeljivati pse i mačke lutalice, međutim postoje slučajevi kada je to nužna potreba i jedini način eliminacije tih životinja iz lovišta. Isključivo radi neodgovornosti vlasnika ovakve životinje predstavljaju velik ekološki i javnozdravstveni problem. Kad već lovci u ime lokalne zajednice bez ikakve naknade provode ovu mjeru, u javnom interesu, red je da zakonodavac štiti lovozakupnika, jasnim i nedvosmislenim odredbama zakona. Predlažem da se udruge intenzivnije uključe u edukaciju vlasnika pasa i mačaka kako bi se prevenirali ovakvi slučajevi. Primljeno na znanje primljeno na znanje
576 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Vedran Slijerpčević, kao što piše u tekstu na linku koji ste spomenuli, a koji oipisuje slučaj u Ravnoj gori iz 2013. godine radilo se o dva ''čopora'' od 2- 3 psa i tom prilikom je LD Jelen apelirao na vlasnike pasa da ih drže pod konrolom. Dakle, i LD-u je bilo jasno da nisu krivi psi nego ljudi. Zakoni RH bi se treba li odnositi na sve građane RH, pa tako i na vlasnike pasa ali i na lovce. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
577 Prijatelji životinja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu glasi: (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado. (2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada. Predlažemo da se u članku 46. doda stavak 3. i da glasi: (3) Psi i mačke zatečeni na području lovišta smatraju se napuštenim ili izgubljenim životinjama i nalaznici su ih dužni zbrinuti sukladno odredbama Zakona o zaštiti životinja. Obrazloženje: Podržavamo članak 46. Nacrta Prijedloga Zakona o lovstvu i pohvaljujemo što je izbačena izrazito nepopularna i nehumana odredba o mogućnosti da lovci „uklanjaju” pse i mačke u lovištima, što su oni u praksi tumačili i provodili kao ubijanje pasa i mačaka. Ta zastarjela odredba uvrštena je u Zakon o lovstvu prije nego što je napisan Zakon o zaštiti životinja 2006. godine, koji je jasno propisao postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama. Također, Kazneni zakon od 2013. godine uvodi odredbu o mučenju i ubijanju životinja kao kaznenom djelu, s propisanom zatvorskom kaznom. Krajnje je vrijeme da se Zakon o lovstvu uskladi sa spomenutim zakonima i da pritom za lovce vrijede jednake zakonske odredbe u postupanju prema psima i mačkama kao i za sve ostale. Ako se smatra potrebnim dopuniti članak 46., radi boljeg razumijevanja i provedbe Zakona, tada predlažemo dodavanje stavka 3. kako smo formulirali. Vjerujemo da se svi slažu da je pri donošenju novog Zakona o lovstvu cilj poboljšati ga, a ne produbljivati pravne praznine i proširivati područje samovolje. Stoga su prijedlozi pojedinih lovaca da se ovim zakonom pse i mačke smatra „napuštenim štetočinama u lovištu” i da se lovcima omogući odstrijeljivanje pasa i mačaka u lovištu krajnje nehumani, primitivni i etički neprihvatljivi u državi koja ima jasno propisano zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja te donosi, uz sveopću podršku, i zabranu ubijanja napuštenih životinja u skloništima. Također su i protuzakoniti jer Zakon o zaštiti životinja i Kazneni zakon sankcioniraju ubijanje pasa i mačaka novčanom i zatvorskom kaznom. Tako je nedavno prvi put u Hrvatskoj lovac osuđen zbog pucanja u psa, i to temeljem Kaznenog zakona. Sigurno ni sami lovci ne žele biti ubojice pasa, no kada je u Zakonu dvosmislena odredba ili ako se njime dopusti ubijanje pasa i mačaka, tada se svi lovci smatraju ubojicama pasa, što nije pravedno ni prema lovcima koji nikada ne bi zapucali u psa ili mačku. Nesporno je da psi i mačke jednako osjećaju bol i patnju neovisno nalaze li se u lovištu ili na ulici te ih zakoni moraju tako i tretirati. Ako je ubijanje pasa ili mačke zabranjeno običnom građaninu, tada treba biti zabranjeno i lovcima. U saborskoj proceduri upravo je Prijedlog Zakona o zaštiti životinja u kojem se ističe da „Napuštene i izgubljene životinje, a osobito psi izazivaju veliku zainteresiranost javnosti i organizacija za prava i dobrobit životinja što iziskuje značajan angažman državnih tijela, osobito veterinarske inspekcije te jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave u rješavanju navedene problematike koja nastaje kao rezultat nedovoljne educiranosti i svijesti vlasnika pasa o odgovornom posjedovanju životinja, a zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja iziskuje i značajna financijska sredstva koja izdvajaju jedinice lokalne samouprave.” Psi i mačke koji se, uvijek isključivo zbog neodgovornosti vlasnika i nemara lokalne zajednice, zateknu u lovištu su ili napuštene ili izgubljene životinje, nečiji sadašnji ili bivši kućni ljubimci. Kao takve, zaštićene su Zakonom o zaštiti životinja i lovci koji zateknu u lovištu psa ili mačku dužni su postupati kao bilo koji nalaznik napuštene ili izgubljene životinje. To znači da, sukladno Zakonu o zaštiti životinja, o nalasku životinje trebaju obavijestiti sklonište, osim ako životinju prije toga ne vrate vlasniku. Na taj način, psa ili mačku koji nisu u pratnji vlasnika mogu maknuti iz lovišta humanim metodama koje ne uključuju ubijanje. Zakon o lovstvu uređuje gospodarenje lovištem i divljači, no ne štiti izgubljene i napuštene pse i mačke, nečije kućne ljubimce, koji se tamo zateknu. No napušteni ili izgubljeni psi u lovištu jednaki su psima u skloništima koji više neće biti usmrćivani nakon 60. dana boravka u skloništu. Psi i mačke koje se zateknu u lovištu nisu divlje životinje koje su se rodile u šumi i koje teroriziraju ostale životinje u šumi svojim predatorskim nagonima, kao što to pretjerano, bez ikakva pokrića, i dramatično pokušavaju predstaviti pojedini lovci. Činjenica je, a praksa to potvrđuje, da najveću štetu u lovištima čine upravo pojedini lovci i krivolovci. Srećom, u Hrvatskoj nemamo čopore podivljalih pasa lutalica koji predstavljaju ugrozu za ljude i ostale životinje. Sama riječ „lutalica” je izmišljen termin jer su svaki pas i mačka u lovištu ili napušteni ili izgubljeni. Životinje nisu krive što su žrtve neodgovornih vlasnika koji su ih napustili ili se ne brinu za njih adekvatno i sukladno zakonskim propisima. Nehumano je i nedopustivo dodatno ih kažnjavati zakonskom odredbom koja bi dopuštala lovcima da ih odstrjeljuju. Nadalje, osim što su nesukladni civilizacijskim dosezima 21. stoljeća, prijedlozi pojedinih lovaca da se ovim zakonom dopusti lovcima selektivno ubijanje pasa i mačaka, odnosno „odstrijel neoznačenih pasa i mačaka lutalica” ostavili bi golem prostor za subjektivnu interpretaciju svakom pojedinačnom lovcu, što je nedopustivo. Takvim zakonskim rješenjem stvorila bi se velika pravna nesigurnost jer je tumačenje, odnosno procjena koji su pas i mačka označeni ili ne prepušteno pojedincima. Osim toga, lovac ne može znati je li pas ili mačka označen mikročipom (što ujedno znači da ima poznatog vlasnika), ako ne odvede životinju najbližem veterinaru koji može očitati čip. Hoće li onda u praksi, ako lovac i veterinar utvrde da pas ili mačka nisu mikročipirani, odmah u veterinarskoj ambulanti odstrijeliti životinju? Ili je u takvoj situaciji humanije i sukladno Zakonu o zaštiti životinja životinju zbrinuti u najbliže sklonište? Sigurno je da ne bi bili rijetki ni slučajevi da lovci zloupotrebljavaju odredbu o mogućnosti odstrjela pasa i mačaka za rješavanje privatnih susjedskih razmirica ili iz drugih razloga, svjesni da ih za to neće stići nikakva sankcija. Nažalost, postoji cijeli niz groznih slučajeva u svim dijelovima Hrvatske, kada su skrbnici izgubili svoje pse koje su pojedini lovci ubili čak i kada su bili pod nadzorom skrbnika i nisu nikoga ugrožavali. Odstrijel pasa i mačaka ne samo da je protuzakonit nego i ugrožava sigurnost i živote ljudi i životinja. Samovolja pojedinih lovaca i nekontrolirano ubijanje pasa i mačaka i u lovištima i izvan njih od strane lovaca već dugo godina predmet su velike kritike i zgražanja građana zbog brojnih slučajeva u kojima su lovci pucali u pse dok se skrbnik nalazio samo nekoliko metara od njega, tijekom šetnje kroz šumu, ili kada su u pse pucali dok su se oni još uvijek nalazili na zemljištu svojega skrbnika (a ponekad čak i u prisutnosti djece). Česti su slučajevi ranjavanja životinja od strane lovaca, koje satima umiru u mukama, bez pružene veterinarske pomoći i zbrinjavanja. Vrlo lako može doći do tragedije jer lovci pucaju po psima u čijoj se neposrednoj blizini igraju djeca, teško uočljiva zbog grmlja i visoke trave, a pucaju i u blizini skrbnika pasa koji svoje pse istrčavaju i imaju pod nadzorom. Ubijanjem psa ili mačke u lovištu ne rješava se problem jer životinja nije kriva za svoje stanje, već je za nju odgovoran skrbnik kojega treba kazniti. Također, valja napomenuti da mnoge mačke nemaju vlasnika, već žive kao slobodnoživuće mačke za koje su u gradovima organizirana hranilišta te ih građani ili udruge redovito kastriraju i hrane. Na isti način, mačka koja se zatekne u šumi koja je lovište ili ima u blizini vlasnika ili je samoživuća mačka koja traži hranu slijedeći prirodni nagon za preživljavanjem. Usmrćivanjem tih mačaka lovci pritom narušavaju i ekosustav određena područja. Njihova je dužnost, kao i svakoga građana, pomoći mačkama ako ih zateknu u lovištu upućivanjem na sklonište za životinje ili udruge koji će ih kastrirati i time ograničiti njihovo daljnje razmnožavanje. Ponavljamo da je, prema Zakonu o zaštiti životinja, svaka lokalna zajednica dužna zbrinuti napuštene ili izgubljene pse i mačke, bez ubijanja, a lovac koji zatekne psa ili mačku treba postupiti prema njima jednako kao i svaki drugi građanin. Zakonodavstva određenih zemalja Europske unije pitanja pasa i mačaka u lovištu ne reguliraju ni približno tako rigorozno kao još uvijek aktualni hrvatski Zakon o lovstvu. Poljski Zakon o lovu uopće ne sadržava odredbe o mogućnosti uklanjanja pasa ili mačaka koji se zateknu u lovištu. Slovenski „Zakon o divjadi in lovstvu“(2004.) u članku 35. navodi da pse nije dozvoljeno bez nadzora puštati u prirodu, a vlasnik je odgovoran za štetu koju njegova životinja učini na divljači. Istovremeno slovenski Zakon o zaštiti životinja (Zakon o zaščiti živali) zabranjuje odstrjel, zastrašivanje i lov životinja, kako u naseljenim područjima tako i u prirodi. Iz navedenoga je jasno da „uklanjanje“ pasa iz lovišta njihovim ubijanjem nije dopušteno; štoviše, izričito je zabranjeno, a problem štete koju psi mogu nanijeti lovcima ili divljači riješen je kroz sustav imovinskopravne odgovornosti za štetu vlasnika pasa. Dakle, slovenski zakon predvidio je da će vlasnici snositi odgovornost za štetu koju bi njihovi ljubimci počinili na divljači, a istodobno ne ostavlja mogućnost odstrela tih životinja. Na isti način, ovaj Nacrt Prijedloga Zakona o lovstvu regulira eventualnu štetu na divljači propisujući da za nju „odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje bez obzira na krivnju (objektivna odgovornosti), te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku” (članak 71. stavak 3.). Kroz sustav stroge objektivne odgovornosti vlasnicima će se tako nametnuti obaveza da i dalje kontroliraju kretanje svojih ljubimaca jer će u suprotnom odgovarati za štetu koju počine, lovoovlaštenicima će se olakšati ostvarivanje zahtjeva za naknadom štete, a životi pasa i mačaka bit će zakonodavno zaštićeni od samovolje lovoovlaštenika. Time će Hrvatska, poput većine zemalja Europske unije, rješavati pitanje prisutnosti pasa i mačaka u lovištu iz potpuno druge perspektive tretirajući ih kao živa bića koja, budući da nisu kriva za situacije u kojima se nalaze, ne mogu za njih niti odgovarati svojim životom. Važno je da država bude ta koja će sankcionirati nepoštovanje tih pravila putem naplate novčanih kazni vlasnicima ili lokalnim zajednicama, ovisno je li životinja mikročipirana ili nije. Smatramo da treba slijediti pozitivan primjer iz slovenskog zakonodavstva i zaštititi dosegnuti stupanj pravne i faktične zaštite životinja te ne raditi iznimke koje ga narušavaju, pogotovo jer za to ne postoji potreba ni opravdan razlog u suvremenom svijetu. Zastarjelu odredbu Zakona o lovstvu treba ostaviti u prošlosti te se okrenuti novim metodama zbrinjavanja napuštenih životinja i reguliranja njihove zaštite na cijelom području Republike Hrvatske, a ne samo izvan granica lovnih područja. Stoga podržavamo trenutačni prijedlog članka 46. i smatramo nužnim da ostane, a eventualno ga se može nadopuniti na način kako smo predložili. Nije prihvaćen već odgovoreno
578 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Futura, puška za uspavljivanje u lovačkom društvu ne znači apsolutno ništa bez doktora veterinarske medicine osposobljenog za kemijsku imobilizaciju životinja. Takvi ljudi koštaju puno više od puške. Nadalje, psu pogođenom projektilom sa sredstvom za uspavljivanje treba 5 - 15 min (ovisno o mjestu pogotka i količini masnog tkiva u okolini mjesta pogotka) da bi zaspao, tako da postoji određena vjerojatnost da takav pas neće biti pronađen. Imam dosta iskustva s kemijskom imobilizacijom pa znam točno o čemu pišem. Kažete da nema znanstvenih dokaza o ugrožavanju divljači od strane pasa lutalica i podivljalih pasa? Griješite. Izvolite se informirati na ovom linku: http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1866&context=icwdm_usdanwrc Prije nego odgovorite da se radi o SAD-u i da toga nema kod nas, evo dosta europskih primjera (Rusija) na ovom linku: http://www.animalsprotectiontribune.ru/DokPubli.html. Postoji gomila studija upravo na tu temu. U Hrvatskoj se nitko nije uhvatio znanstvenih istraživanja utjecaja predacije pasa lutalica na populaciju divljači, ali lovci često dokumentiraju mortalitet srna i jelena uzrokovan psima. Lovoovlaštenici svake godine predaju podatke o mortalitetu divljači Upravi za lovstvo, u što je uključeno i stradavanje divljači od pasa lutalica, jedan mali dio koji je zabilježen. Lovoovlaštenici se često susreću s prizorima divljači zaklane ili teško ozlijeđene od strane pasa lutalica, u slučaju da sumnjate da je u Hrvatskoj drugačije nego u drugim zemljama, obratite pozornost na ovaj članak http://www.lovac.info/lovacki-portal-lovac-vijesti/2402-psi-lutalice.html Trebamo pronaći efikasan model uklanjanja pasa lutalica iz lovišta - provediv i efikasan, a ne raspravljati o nečemu što je činjenica. Utjecaj pasa lutalica na populaciju divljači je nešto što se tiče ovog Zakona i u njemu se taj dio ne smije ignorirati. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
579 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Vedran Slijepčević, osim mamljenja pasa, postoje i puške za sediranje. Neka bogati HLS umjesto u kupvinu objekata za miljun eura za elitni lovni turizam (Garešnica) kojem većina hrvatskih lovaca ionako ne može niti prismrditi, izdvoji par tisuća eura za nabavku jedne takve puške po lovištu. Kao što smo već nekoliko puta rekli, dok ne bude znanstvenih dokaza o ugrožavanju divljači od strane pasa lutalica (stray dogs), a još ih nema niti o šteti od podivljalih pasa (feral dogs), neće biti argumenata za ubijanje pasa u lovištoma. Međutim, prijedlogom novog Zakona o zaštiti životinja predviđeno je niz mjera koje će efikasno (ako će se provoditi) riješiti problem napuštanja pasa. Za to neće trebati četvrt stoljeća, koliko se tvrdi (bez znanstvenih dokaza) da hibridi i divlji psi harače lovištima. Biti će dovoljno nekoliko godina. Mi smo po prvi put povjerovali da je to i u Hrvatskoj moguće. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
580 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Hocu, hvala i slazem se da smo nas dvoje ugusili ovaj clanak medjusobnim komentarima. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
581 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštovana Tatjana, u više navrata sam napomenuo "neoznačenih pasa lutalica" što bi trebalo eliminirati pse koji imaju vlasnike. Vjerujem da uz kaznu od 7 000 - 15 000 kn za vlasnike pasa koji pse puštaju da se kreću lovištem bez nadzora, nakon nekoliko kažnjenih vlasnika, psi bez pratnje vlasnika u lovištima više neće biti problem. Možete li mi, molim Vas ponoviti spomenuti prijedlog za zbrinjavanje pasa koji će efikasno riješiti problem pasa lutalica ili još bolje da diskusiju prebacimo na e-mail kako ne bismo ovo esavjetovanje dalje gušili našim dijalozima. Moja e-mail adresa je vedran.slijepcevic@gmail.com i molim Vas da mi se javite mailom da nastavimo diskusiju. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
582 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Prijedlog za zbrinjavanje je dan i pokusalo se uz vasu pomoc naci kompromisno rjesenje, Ukoliko nema znanja ni volje, pa se svi psi bez pratnje vlasnika tretiraju kao "lutalice" neovisno da lis u napusteni, napusteni prije 2 dana, napusteni prije 25 godina, izgubljeni, mjesanci vise vrsta (kombinacija divljaci i domace zivotinje) ili nesto peto. Pas kao vrsta je najstarija domaca zivotinja i kao takva ce biti tretirana, domaca. Podjele po vrsti, nacinu drzanja, odnosu s vlasnikom definira zakon o Zastiti zivotinja. Ubijanje i mucenje definira Kazneni zakon. Ljudi kojih je oko 30 000 bave se bilo u sklopu svog posla bilo volonterski zbrinjavanjem pasa i jako dobro znaju koliko je rehabilitacije i koje vrste rehabilitacije za kojeg psa potrebno. Narav psa u prvom redu ovisi o nacinu kako ga je tretirao vlasnik. Rehabilitacija je poglavito svedena na navikavanje psa na hodanje na uzici, uklanjanje straha od ljudi (znate, vecina ih se jako boji i nema ni truke agresije, mozda da obidjete azile gdje su smjesteni pa se i upoznate sa slucajevima dobro dodje takvo znanje i u veterinarskoj praksi).No sve ovo kako i sam naslov zakona kaze nije predmet ovog zakona. Svakao treba voditi najvecu brigu o zastiti ljudi i tu se apsolutno slazem, a posebno dok se krecu lovistem, bilo svojim zemljistem/sumom bilo drzavnim te je nuzno potrebno jasno vidljivim oznacavanjem svima koji nisu u lovu dati do znanja da je lov u tijeku. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
583 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Futura, hibridi creske pramenke i muflona zabrinjavaju i stočare i lovce, pa ih obje skupine smatraju nepoželjnima. Muflon je tako i tako u postupku istrebljenja s otoka, tako da se ne morate brinuti za "endemsku cresku pramenku". Osim bjesnoće, OIE spominje i brojne druge bolesti i ostalu problematiku. Naveo sam smjernice OIE prije svega zato jer pojedini sudionici ove rasprave odbijaju priznati postojanje pojma "pas lutalica". Suština nije u tome smiju li se psi u lovištu ubiti ili ne. Suština je u tome da se pse lutalice treba efikasno micati iz lovišta. U prilikama kad je provedivo hvatanje - apsolutno! Uhvatiti, smjestiti u azil, rehabilitirati i udomiti! No, u situacijama kada hvatanje nije moguće - treba ostaviti mogućnost odstrjela. Zašto? Zato jer takvi psi podivljaju, organiziraju se u čopore i na brojne, već dosta puta nabrojene načine ugrožavaju strogozaštićene vrste, divljač, domaće životinje i ljude. Molim Vas da predstavite alternativnu efikasnu metodu za zbrinjavanje pasa lutalica provedivu na području cijele RH kako bismo ju počeli što prije prakticirati i konačno riješili problem pasa lutalica u lovištima. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
584 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Gospodine Bošković, hibridi postoje i u čemu je problem? Lovci sigurno nisu skupina koja je zainteresirana za očuvanje genofonda raznih vrsta i bioraznolikost. Npr. Na Cres je unesen muflon koji se pari s endemskom creskom ovcom i lovce ti hibridi niti najmanje ne brinu. Kako to? Gospodine Slijepčević, kao što kažu smjernice OIE, postoje razlike između pasa lutalica i ''podivljalih'' pasa. Smjernice su donesene sa ciljem smanjenja jednih i drugih , a prvenstveno da bi se suzbila bjesnoća. Zbog toga se upućuje na cijepljenje, označavanje i kastraciju pasa. Uskoro će se navršiti 5 godina od procjepljivanja lisica, i Hrvatska će vjerojatno biti proglašena područjem slobodnim od bjesnoće. Suština je da se psi koji se zateknu u lovištu ne smiju ubiti, jer mu ne piše na čelu je li se izgubio, je li napušten ili je ukraden. Pas nije kriv što se našao u takvoj situaciji i zato ga treba uloviti i smjestiti u sklonište kako je propisano Zakonom o zaštiti životinja. Ne razumijemo zašto to izaziva takav otpor. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
585 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Bilo bi dobro da se svi drze teme Zakona o lovstvu, zakoni iz predmeta zaraznih bolesti, epidemijologije i sl tema definirani su drugim pravilnicima. Zakon o lovstvu ne definira teme od kokosi do jajeta i nazad vec nacin legalnog lova i samo lova te konzekvence ukoliko se definirani nacini krivo koriste, a osim navedenog potrebno ga je uskladiti sa drugim zakonima. To je sve i jedino sto ovaj zakon treba i moze propisati. Psi bez vlasnika, lutalice ili kako god zelite da se zovu, dijele se u vise skupina i to se moze definirati Zakonom o zastiti zivotinja, a po potrebi smanjenja broja neke vrste (pa tako i pasa) izvanredne mjere moze propisati nadlezni ministar (sto i radi) kada ce biti potrebno, ako ce biti potrebno. To svakako ne propisuje zakon o lovstvu. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
586 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Smjernice OIE (World organisation for animal health) vezane uz pse lutalice na koje se poziva i Zakon o zaštiti životinja vrlo jasno razlikuju tipove pasa lutalica, nema potrebe smišljati definicije. Naglašavam da pojam feral dog predstavlja ozbiljan problem za zdravlje ljudi i dobrobit divljih i domaćih životinja, a smjernice propisuju i metode kontrole. Molim da se prilikom razmatranja ovog članka te smjernice uzmu u obzir i ni u kom slučaju neće doći do konflikta sa Zakonom o zaštiti životinja. Kompletne smjernice možete naći na: https://www.oie.int/doc/ged/D9926.PDF Definicije: Stray dog means any dog not under direct control by a person or not prevented from roaming. Types of stray dog: a) free-roaming owned dog not under direct control or restriction at a particular time; b) free-roaming dog with no owner; c) feral dog: domestic dog that has reverted to the wild state and is no longer directly dependent upon humans for successful reproduction. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
587 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Vedran Slijepčević, ja vam nisam protuslovila na hibride stovise, zahvalila sam na informaciji i dodatnom znanju koji ste mi pruzili. Kada nekoga pozivate na razum te iz konteksta vadite izjave onda to jeste degradiranje nekoga na fini nacin. Napusteni psi i macke, ili izgubljeni nisu predmet hibrida i ne vidim zasto se konstantno isprepilce definicija hibrida sa napustenim/izgubljenim psom/mackom. Psi lutalice ne postoje, postoje napusteni i/ili izgubljeni psi. dakle, isto tako postoji i kazna definirana Zakonom o zastiti zivotinja koja definira kaznu do 15 000kn te, nadam se da ce ostati, Zakon o lovstvu (kao steta u lovistu koja bi trebala biti placena lovackom drustvu, po meni) do 15 000kn. Epidemijologija nije predmet ovog zakona i zaista smatram da mozete dati svoj doprinos kada se na tu temu raspravlja u sklopu teme drugih propisa, zajedno sa specijalistima tog podrucja. Sukus je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, stoga osnova donosenja zakona je da nije u suprotnosti sam sa sobom te sa drugim Zakonima i Ustavom. Ugodan dan i Vama Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
588 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštovana Tatjana, dosad smo Vam argumentirali hibridizaciju podivljalih pasa s vukom i čagljem te mačaka s divljom mačkom. Imate stav koji ćete braniti bez obzira na sve i moj posao nije mijenjati Vaš stav. Nema potrebe da moje izjave tumačite kao podbadanja, očito se radi o nesporazumu jer smatram da su znanstvenici s područja biotehnologije itekako pozvani govoriti kad se radi o Zakonu o lovstvu. Doktor veterinarske medicine sam i godinama vodim populacijska istraživanja i sudjelujem u biomedicinskim istraživanjima vezanima uz divljač i velike zvijeri te dobro razumijem argumente kolege Boškovića. Nemam namjeru obraćati Vam se ubuduće. Ugodan dan želim. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
589 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Postovani Vedran Slijepčević, podbadanja i provokacija ovog nivoa zaista smatram da nije primjerena ovim stranicama. O gospodinovim referencama sam se informirala tako da znam s kim pricam, hvala. Nadalje, biti visoko skolovan za jedno podrucje ne znaci znati sve o svemu, a toga sam kao dr.sc. jako svjesna. Takodjer, nigdje nije navedeno da je doticni gospodin neskolovan, i vrlo je grubo vase izvrtanje rijeci iako tipicno za komunikaciju bez argumenata. Mikorbiologija kao i zdravstvo su toliko opseznae znanosti u kojoj zaista do pojave obrazovanog na tom podrucju mozemo samo pausalno govoriti, vjerojatno nesto sire znanje od onoga sto zahtjeva opca kultura, no svakako ne profesionalno. Vjerujem da namjerno, radi otezanog definiranja, mijesate pse koji su generacijama napusteni, s onima koji su to od npr. jucer. I predhodno sam zahvalila gospodinu Boskovicu na iscrpnom textu i informiranju o divljim psima koji su cca 25 godina samoopstojni, te tako i procitala njegov elaborat o cegljevima, koji je prilicno opsezan. Postavila sam pitanje moze li se kroz uredbu Ministarstva jednom za sva vremena maknuti (na neki od najsmislenijih nacina, pozvala sam i njega na prijedlog osim ubijanja). Ako rijesimo pitanje divljih pasa, onda smo rijesili sve. "Lutalica" je pas koji je izgubljen/napusten u nazad godinu ili manje vremena i kao takav nije divlji pas i pripada pod Zakon o zastiti zivotinja stoga je postupanje s njim jasno. Osobno imam iskustva sa cca 150 "lutalica" pasa i oko 100 "lutalica" macaka jer to o svom i samo svom trosku radim aktivno 14 godina i neovisno o dobi, psi nisu ni nalik divljim ili predatroskim (karakterom ili izgledom). Na stotine ljudi, aktivista, volontera i Udruga ima ista iskustva. Krivolov je spletom okolnosti spomenut u ovom clanku, jer se inzistira na steti nad divljaci (srne, zecevi) od strane pasa, divljih pasa i cegljeva, ne i od vukova, lisica, kuna, medvjeda kao ni od krivolovaca ciji broj ubijenih jediniki zauzima najvecu opasnost smanjenju broja istih. Takodjer, kod krivolova je vrlo specificno ostavljanje dijelova koji se ne mogu koristiti u prodaji sto dodatno privlaci mesojede, pa ih kao takve i potice na opstanak. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
590 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Poštovana Tatjana, dosad ste se pokazali razumni, pa Vas molim da takvi i ostanete. Psi koji se kroz nekoliko generacija razmnožavaju u prirodi nisu ničije vlasništvo, niti se vlasništvo ni teoretski može dokazati. Predstavljaju invazivne životinje koje u prirodi donose samo štetne učinke o kojima smo već puno pisali, pa se nećemo ponavljati. Treba ih uklanjati svim raspoloživim sredstvima. Zakoni su tu da se mijenjaju, nisu postavljeni od strane neke nedodirljive sile, donose se nerijetko s pogreškama i zato su stručnjaci i javnost tu da ukažu na pogreške. U trenutnoj verziji Zakona o zaštiti prirode jasno stoji da se ne odnosi na gospodarenje lovištem i divljači, što znači da, ako se u Zakonu o lovstvu koji se bavi baš tim područjem propiše odstrjel neoznačenih pasa i mačaka lutalica, ta dva zakona neće biti u koliziji. Ponavljam, radi se o životinjama koji nisu kućni ljubimci niti to mogu postati. Što se tiče označenih pasa koje vlasnici puštaju bez nadzora u lovišta, smatram da je kazna koju predviđa ovaj zakon (7 000 - 15 000 kn) primjerena. Krivolov koji spominjete nema nikakvih dodirnih točaka s ovim člankom, stoga Vas molim da ga spominjete u člancima na koje se odnosi. Ivica Bošković koji skromno ne ističe svoju titulu je inače doktor znanosti na znanstvenom području biotehničkih znanosti i ne vidim razlog da ga nazivate neškolovanim. U slučaju da trebate referencu za hibridizaciju pasa i vukova, pronaći ćete ju ovdje: http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20110919/dzzp201109191418340.pdf Ponavljam još jednom, lovci su najrasprostranjenija, najefikasnija i najmotiviranija skupina ljudi za redukciju broja pasa i mačaka lutalica u lovištima, stoga im to ovaj zakon treba omogućiti. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
591 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ivica Bošković, jedan zakon ne moze biti u suprotnosti s dugima. Ubijanje pasa i maca je kazneno djelo, napustanje psa je prekrsajno dijelo u u skaldu s tim, boravak psa u lovistu, a loviste potpuno bezsmisleno ovaj zakon tretira kao 99,9% hrvatskog zemljista, moze biti tretiran kao prekrsaj. Naplatom prekrsaja puni se proracun i sanira steta ukoliko je nastala. Iz proracuna jako puno ljudi dobiva placu. Ukoliko se izgubljeni/napusteni psi jos i uz pomoc lovaca pocnu propisno uklanjati sa lovnih povrsina nece biti mogucnosti parenja niti preobrazbe u divlje pse, zar ne? Nadalje, psi u vlasnistvu u pravilu imaju ogrlice kada imaju odgovornog vlasnika. Ipak, kako sam vec napisala, psi u vlasnistvu su i napusteni psi, njih nije stvorilo drvo, kao i psi koji su privremno izgubljeni ili pobjegli. Osim navedenog potice se i razvija sportska grana turizma u pokusaju da se iskoristi cistoca okolisa koju uslijed, na srecu i na zalost, ne postojanja industrije imamo. Ljudi koji su ciljane skupine su ljudi sa obiteljima i dobrim dijelom i kucnim ljubimcima. Ne moze se okolo pucati dok nekome naplacujete boravak, biciklizam, penjanje, letenje i sl. Ne jednom prostrijelili su se lovci medjusobno, oznaceni i svejsni lova. Takodjer, inzistiranje na ubijanju pasa/macaka od strane lovaca zaista poprima vec cudne konotacije. I jos niti jedan lovac nije dao svoj osvrt na krivolov koji je NAJVECI uzrok smanjenja populacije zivotinja od najvece financijske koristi, no inzistira se u raspravama oko ocuvanja broja upravo tih zivotinja. Sto se mikroorganizama tice, bas kao ni vi, nisam strucnjak za to podrucje i nadam se da ce se na raspravu javiti netko tko jeste, no postoje nacini zastite od sveprisutnih mikoroganizama. Pravimo se da smo civilizirani te da pratimo tehnoloske trendove kako u prevenciji tako i u sanaciji, a higijena je nesto sto se propagira jev tisucama godina, stoga iznosenje raznih skupina patogenih organizama, pocevsi od Clostridiuma koji su rasireni u zemlji i prisutni na zubima zivotinja, a opasnost od zaraze je svako otvaranje koze uslijed uboda ili ugriza. je bezpredmetno. Pa necete zbog toga pobiti sve gmizuce zivotinja i sterilizirati tlo. Uostalom, to je isto tako tema nekog drugog zakona, gdje se trebaju angazirati ljudi koji su za to skolovani, ni vi ni ja. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
592 Ivica Bošković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. O hibridima između čaglja i psa nitko u svijetu nije vjerovao da postoje kada sam pričao jer svi dosadašnji radovi su tvrdili suprotno, pa nitko nije vjerovao kad smo pokazali fotografije tih životinja, a kad smo pokazali nalaze i potvrde svjetski priznatih laboratorija i objavili rad u priznatom kraljevskom časopisu u Engleskoj te prilog na Discovery-ju povjerovali su nam. Do sada imam genetske dokaze o 6 takvih jedinki iz Slavonije i s Pelješca, no vjerujte da ih je daleko više ali je vrlo teško doći do uzoraka i vrlo skupo analizirati ih u svjetskim laboratorijima. Eksterijerno su vrlo raznoliki ovisno o izgledu psa koji je uključen u hibridizaciju, a bili su masom od 14 do 36 kg. No to očito nikog i ne brine osim mene. Problem "poludivljih pasa" je priča za sebe. Te životinje po ponašanju nemaju ništa zajedničko s domaćim urbanim psima i to ne možete razumjeti jer ih niste sreli i vidjeli. Često boravim na terenu i vjerujte da je ovakve "poludivlje" kanide koji se već generacijama razmnožavaju u lovištima nemoguće odstraniti iz prirode na bilo koji drugi način. Ne vidim nikakav problem zašto svi oni psi u šetnji s vlasnikom ne mogu za vrijeme šetnje nositi ogrlicu s podacima o vlasniku. Njih nitko neće dirati, a ukoliko bilo tko ustrijeli takvu životinju za njega predlažem doživotnu zabranu držanja i nošenja oružja, adekvatnu novčanu odštetu i kaznu... A alarioza predstavlja puno veći problem koji za sad nije još dovoljno prepoznat u hrvatskoj javnosti i za nas je "to tek problem u nastajanju" dok ne budemo imali epidemiju, i ne može se tek tako iskorjeniti pranjem ruku. U smrznutom mesu preživljava 2-3 tjedna, koliko preživljava u prodimljenim kobasicama "s dva-tri dima" nije poznato i općenito je vrlo malo istražena da bi olako i paušalno rekli da ćemo pranjem ruku rješiti problem. Što ćemo sa svim onim "midium" odrescima u restoranima? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
593 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ivica, plašenje alarijom je nepotrebno. O njoj ste se vjerojatno dobro informirali, pa tim prije. Perite ruke i ne jedite sirovo meso. http://veterina.com.hr/?p=16524 Licemjerno je prozivati udruge za zaštitu životinja da se ne brinu za mladunce divljači koja strada od predatora, dakle udruge koje bi zabranile lov da mogu, dok se lovci brinu za divlje životinje zato da bi ih mogli ubijati. Da nema velikog novca u lovstvu, ne bilo niti lovaca, pa bi se zaštitom prirode bavili drugi za puno manje novca, a bez da ubijaju životinje. Također, dok se lovi na način da se ubijaju trofejni primjerci (najjače i najveće jedinke) i time uništava genofond divljih životinja, vi ste zabrinuti za genofond čaglja i divlje mačke. Očito tu nešto nije u redu s logikom. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
594 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Gospodine Vedran znate i svesni ste da postoje ljudi, koji u vlasnistvu imaju psa koji: 1. psa pustaju noc da se "istrci" (to nije pas lutalica, ali je neoznacen, no nije divlji pas.) 2. ljudi koji napustaju svoje pse jer im vise ne odgovaraju sa bojom novog namjestaja, skotni su, narasli su, ne da im se vise, laju,...(to nije pas lutalica, niti je divlji pas, neoznacen je) 3. izgubljeni psi koji su setnji imali neki napad/buku i vlasnik ih trazi, preskocili ogradu i vlasnik ih trazi ili ne (nisu lutalice, nisu oznaceni i nisu divlji psi). Ono sto ja podrzavam je da se odstrane na normalan nacin, a po mogucnosti u neku svrhu psi koje je prethodno strucna osoba, kako kazete opisala, kao divlje pse, no da se psi (svi drugi) love i zbrinjavaju o trosku vlasnika. Takodjer, ako vlasnik nije poznat (iako i kod necipiranih pasa u malim sredinama svi znamo tko je ciji pas), stetu snosi lokalna zajednica i da se lovnom drustvu nadoknadi steta te istovremeno da se radi pritisak na veterinarsku inspekciju da krene u pratnji policije obilaziti sve i cipirati pse na racun vlasnika kako bi se svemu ovome vise stalo na kraj. Vecina navedenog zaista nema veze sa Zakonom o lovstvu, no upravo zato sto se mnoge teme ispreplicu u vise zakona treba uskladjivanje i jednoznacnost. Vjerujem da vecina Udruga za zastitu zivotinja zajedno sa lovacim drustvima moze puno doprinjeti poboljsanju sustava, moje iskustvo, i znam da postoje zajednicki interesi, posebice oko krivolova te pasa (za njih se zakonski moze naplatiti kazna) i macaka i njihovog zbrinjavanja na veselje svih. Takodjer, zahvaljujem na clanku, svakako cu ga procitati. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
595 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Tatjana Ignjatić Zokić Po pitanju hibridizacije ste neinformirani. Dozvolite da Vas informiram. Radi se o istim vrstama koje obitavaju i na našim prostorima, samo još nije skupljen i obrađen dovoljan broj uzoraka. Dokaz hibridizacije divlje i domaće mačke: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2606743/ Nemojte misliti da odobravam nasilje nad psima. Ni trovanje ni ubijanje pasa. I smatram da svaka osoba koja ubije označenog psa koji ima vlasnika zaslužuje kaznu. Zbog toga moj pas u šetnju ide označen narančastom signalnom ogrlicom da ga ne bi slučajno netko zamijenio za lutalicu. Označiti psa i odvesti ga u šetnju znači eliminirati mogućnost da ga netko ubije kao lutalicu. Za ubijanje označenih pasa, posebice u blizini vlasnika - najviše kazne Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
596 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Vedran Slijepčević, ne slazem se u potpunosti. Da li se tvoj komentar odnosi na tkz. divlje pse ili pse bez vlasnika nije vidljivo. Takodjer, hibrid divlje macke i domace macke ne postoji jer fizioloski nije moguc, no postoji niz svjedocanstava, pretpostavljam i zapisa, gdje je divlja macka ubila domacu. Kao znanstvenik, ali iz potpuno drugog podrucja, znam koliko je tesko "nabaviti" realan uzorak istrazivanja, stoga sam gotovo sigurna da bi divlji psi, ako pricamo o istoj vrsti zivotinje, bila znanstveno zanimljiva. Odsterl ne dolazi u obzir jer kako sam vec na vise clanaka komentirala u sukobu je s drugim zakonima i korumpirajuce naravi. Ja nisam clan nikakvih prijatelja zivotinja, iako se smatram priateljem zivih bica, samoinicijativno i samoorganizacijski. Takodjer sam ljubitelj uredjenog drustva, stoga zahtjevam da svatko tko ima imovinu za istu sukladno zakonu odgovara, pa tako i za psa. Macke (domace) i teoreme o steti u lovistu molim vas izostavite jer cak i pravi lovci uvidjaju da je apsurd drilati teze koje ne stoje u svrhu opravdanja ubijanja. Ono gdje mozete pomoci, kao lovac, je promidzba kastracije pasa i macaka i na taj nacin smanjivanje broja doticnih vrsta. I ne jednonom je odstreljen pas u pratnji vlasnika, cak i psi u dvoristu na lancu od strane lovaca. Nemali broj puta pobacan otrov u dvorista, privatna, u svrhu trovanja pasa i macaka od strane lovaca. Pas ubijen na nasipu ni 10 m ispred vlasnika, cistokrvni, prvostupanjska presuda protiv lovca, zalba, prijetnje obitelji ukljucenih u proces, pa drugostupanjska oslobadjajuca i tako niz niz slucajeva. Ili cemo raditi na zakonodavstvu da ga se svi drzimo, naravno ono mora biti uskladjeno, ili cemo svi raditi kako nam dodje, ali onda nam zakoni niti ne trebaju. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
597 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljam i podržavam izjavu Ivice Boškovića, inače vodećeg stručnjaka za čaglja u Hrvatskoj. Opasnost hibridizacije pasa lutalica s čagljem i vukom u slobodnoj prirodi postoji i dokazana je znanstveno i nema smisla uopće raspravljati o tome. Slično je i s domaćom mačkom i divljom mačkom. Psima lutalicama u slobodnoj prirodi ne bavi se NITKO! Te životinje NEMAJU vlasnike jer se u nekim slučajevima već generacijama razmnožavaju u prirodi. Te životinje nisu kućni ljubimci niti imaju potencijal to postati, a s druge strane predstavljaju opasnost strogozaštićenim vrstama, divljači, domaćim životinjama, pa i direktno ljudima. Zašto udruge "prijatelja životinja" svoju ljubav ispoljavaju samo na psima, eventualno mačkama? Zašto nemate razumijevanja prema mladunčadi divljih vrsta koja svakodnevno stradava od takvih pasa? Najefikasniji način uklanjanja podivljalih pasa i mačaka lutalica iz lovišta je odstrjel, s tim da svakako u nekim slučajevima treba pokušati hvatanje. Nitko ne govori o ubijanju pasa koji se udalje od vlasnika niti je to želja ijednog lovca. Bilo bi jako lijepo kad bismo nakon uočavanja čopora pasa mogli nazvati neki broj telefona i kad bi nakon tog poziva došla ekipa stručnjaka koja bi te pse uhvatila, rehabilitirala i udomila. Nažalost, to nije hrvatska stvarnost niti postoji mogućnost da to uskoro postane. Do tada, bojim se da će gore opisana metodologija uklanjanja biti najefikasnija. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
598 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ivica Bošković, postujem napisano. Neke stvari su mi i nepoznate. Ja sam prirodnjak i suradjujem sa lovcima iz podrucja Slavonije, Jaske i Istre i imam najbolju namjeru da se stvari postave u okvire kako bi bile zakonski uskladjene s drugim zakonima, prvenstveno Ustavom i kako bi bile na dobrobit vecine (jer nikad ne mogu biti na dobrobit svih). Dakle, moje pitanje prema vama u skladu sa onim sto ste iznjeli je - postoji li mogucnost dresiranja ili uporabe pasa o kojima pricate, divlji psi, u neke druge svrhe (nagadjam, lov, trening, znanstvena istrazivanja ponasanja, genetike ili nesto trece). Slazem se da postojanje divljih pasa moze prouzrociti velike stete i divljaci, i domacim zivotinjama, i kucnim ljubimcima i djeci i odraslim ljudima. Isto tako, uvijek cu podrzati otklanjanje bica = ubijanje (neovisno o vrsti) koja zivotno ugorzava ostala bica svoje i drugih vrsta, ma kako takvu odluku tesko donosila. I jos jedno pitanje, moze li se pitanje divljih pasa rijesiti jednom zauvijek na podrucju cijele drzave kroz program Ministarstva i lovackih saveza da vise nema zabune i opasnosti po sve ostale. Znaci ne mora biti definirano ovim zakonom, no moze biti definirano Naputkom Ministra s datumom, od -do, svi obavjesteni i vise da rijesimo zaostatke rata bar na tom polju za sva vremena. U medjuvremeno da se nadje nacin sto i kako sa tim jedinkama, divlji psi. Mozda je PMF biologija zainteresirana, mozda Veterinarski fakultet, mozda neki od instituta van nasih granica, koji imaju mogucnosti drzati ovu "novu" vrstu u uvjetima da zive, a da pri tome nikoga ne ozljede. Vjerujem da bi na temu canis - ponasanje, izaslo mnogo korisnih znanstvenih radova, a u konacnici i financijska korist od njihova hvatanja. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
599 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ivica, do sada je objavljen samo jedan znanstveni rad (2015.) i dva diplonska rada o hibridima čaglja i psa. Hibridi su sami po sebi vrlo zanimljivi znanosti i ne treba na njih gledati kao na vukodlake. Osim toga, ne postoji relevantno znanstveno istraživanje u Hrvatskoj o brojnosti ovih hibrida. Također, izgled hibrida u Slavoniji je opisan, pa se lovci mogu uputiti kako da ih razlikuju od pasa. Naravno, ako ima dobre volje. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
600 Ivica Bošković V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Veliki problem za javno zdravstvo i gospodarenje lovištem predstavljaju psi i mačke lutalice. Nisu problem tzv."urbane lutalice" koje je lako uhvatiti, utvrditi vlasnika i novčano ga kazniti. Nisu problem ni napušteni psi koji su nekad imali vlasnika i živjeli u suživotu s ljudima, koji nisu nikada cjepljeni ni označeni. Njih će se proglasiti vlasništvom grad/općine, čipirati, smjestiti u azil i potražiti potencijalne udomitelje. No u ruralnim područjima, posebice onim koji su bili u zonama razdvajanja ili okupirani za vrijeme rata (npr. Baranja, Zlatna Greda, Kopačevo, itd.) u prirodi (u lovištima) ima dosta "poludivljih pasa" koji su već 3-4 generacije u divljini. Prije 10-15-25 godina su njihovi preci izbačeni u prirodu i opstali su hranjenjem lešinama, animalnim otpadom i predacijskim lovom divljači i drugih domaćih i divljih životinja. Te jedinke je nemoguće uhvatiti na bilo koji način osim klopkama (živolovkama) ili odstrjelom. No i kad se uhvate u klopku nemoguć je postupak pripitomljavanja, socijalizacije i uklapanja u suživot s čovjekom. Ima li smisla da takve jedinke narednih 10 godina provedu u "no kill" azilima. Tko će snositi te troškove i zašto ih snositi uopće? Slijedeći problem je hibridizacija. Znanstveno je dokazana hibridizacija na području istočne Hrvatske između čaglja i pasa. Unošenjem genotipa "domaćih pasa" u genotip čaglja moguće je da će se čagljevi u prirodi pariti i 2 puta godišnje (poput pasa) te da se populaciju hibrida neće moći držati pod kontrolom. Osim toga psi i mačke lutalice su potencijalni prenosnici parazita alaria allata iz prirode u urbanu sredinu. Obzirom da je ovaj parazit opasan poput trihinele, da zakonski nije uređeno postupanje s takvim "zaraženim mesom"a da su puževi, žabe, zmije i kornjače te lisice i čagljevi njihovi prirodni nositelji psi lutalice kao "sredstvo za vezu" između divljine i ruralne sredine i domaćih svinja služe kao savršeni prenosnici za širenje parazita na domaće svinje, a time i na ljudsku populaciju. Smijemo li dozvoliti širenje potencijalne zaraze na ljudsku populaciju zbog "poludivljih pasa"? Moj prijedlog je da se svi psi koji se udalje više od 300 metara izvan naselja ili 100 metara dalje od vlasnika ili vodiča-pastira, a nisu označeni (ogrlicom s kontakt podacima vlasnika, klipićem - pastirski psi) trebaju ukloniti iz lovišta. Psi koji su označeni trebaju biti vraćeni vlasniku o trošku vlasnika ili zbrinuti u azilu o trošku lokalne uprave. "Poludivlje pse" koje nisu ni na bilo koji način označeni i nemaju vlasnika, a nije ih moguće ukloniti na neki drugi način treba odstrjeliti. Primljeno na znanje primljeno na znanje
601 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pozdravljamo brisanje iz Zakona sporne odredbe o dozvoli ''uklanjanja'' pasa i mačaka iz lovišta, jer su riječ ''uklanjanje'' lovci tumačili kao ''ubijanje'', iako ova riječ u hrvatskom jeziku ima značenje ''maknuti s tog mjesta i premjestiti'', a ne usmrtiti. U tom smislu je nedavno i donesena i prva presuda u kojoj je lovac osuđen zbog pucanja u psa. U članak treba dodati: - "Postupanje sa psima i mačkama koje se u lovištu nalaze bez nadzora, provodi se u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja.'' - ''Psi i mačke smiju slobodno boraviti u lovištu ako se nalaze na posjedu svog vlasnika.'' Nije prihvaćen već odgovoreno
602 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Kako bi clanak 46. mogao odgovarati cl 89, stavak 3, potrebno je moci utvrditi vlasnistvo. U tu svrhu predlazem dopunu: lovno drustvo u obvezi je obavijestiti skloniste za zivotinje sukladno Zakonu o zastiti zivotinja, koja spornu zivotinju (psa/macku) treba uhvatiti i u skladu sa navedenim zakonom zbrinuti. (Ujedno to je i jedini nacin da se naplati steta od vlasnika). Ukoliko pas nije cipiran, te je tako vlasnik nepoznat, vlasnikom se smatra Opcina/Grad i pokriva sve nastale troskove u skladu sa navedenim Zakonima (mozda ovo navede za to nadlezne institucije, da se rijesi pitanje necipiranih (tako i necjepljenih pasa) na podrucju R. Hrvatske, ciji broj daleko premasuje broj registriranih pasa.). Takodjer, rijec "uklanjanje" ukoliko se koristi mora biti pravno definirana i uskladjena sa ostalim zakonima. dakle prema Kaznenom zakonu kao i Zakonu o zastiti zivotinja, uklanjanje ne moze biti ubijanje. Nadalje, ne postoje psi lutalice vec postoje psi koji se krecu bez pratnje vlasnika. Svaki pas, kao i svaki automobil, ima vlasnika koji je odgovoran za stetu koji taj objekt napravi. U suprotnosti sa navodima g. Vedrana Slijepčevića, macke u lovistu ne cine znacajnu stetu (znaci nikakvu ako izuzmemo manje ptice i glodavce) dok su same plijen lasica i lisica, divljih macaka, vukova i sl. Pas, s druge strane moze naciniti stetu nad mladom divljaci i isto tako je plijen vecih predatora. Kombinacija vrsti pas/lisica i pas/vuk nije zabiljezena nikakvim istrazivanjima jer iako su iz iste porodice potpuno su razliciti vec tisucama godina. Prema vazecim zakonima unazad 20 godina postoji obveza cipiranja pasa kako bi se moglo povezati pravno odgovornu osobu sa njenom imovinom, u ovom slucaju psom. Kazne za necipiranog psa, postoje, kazne za napustanje psa, postoje, kazne za necjepljenog psa postoje te ovim zakonom i kazna za neovlasteno kretanje psa po lovistu - ukupnog iznosa oko 50.000 kn. Naplacivanjem kazni dio novca ide u proracun, a dio u lovacko drustvo. Nadalje, najveca steta nad divljaci (i to je onoj koja ima najvecu financijsku prodju izvrsena je nad srnama i zecevima), nije posljedica niti pasa koji se krecu bez vlasnika, niti vukova, niti cegljeva vec loseg gospodarenja lovistem = krivolovom. Jos jedan dodatak, dozvolom odstrela pasa i macaka u lovistu omogucava se korupcija i to na sljedeci nacin: Kaznenim zakonom i Zakonom o zastiti zivotinja zabranjeno je ubijanje kucnih ljubimaca, ako se ovim zakonom omoguci znaci da ja mogu za 50 - 100 kn naciniti dogovor sa lovcem odvesti svog psa u sumu i njega platiti da ga ubije. Dakle, dozvoljavanjem odstrela umjesto da se napuni proracun od kazne legaliziralo bi se u suprotnosti sa kaznenim i prekrsajnim zakonom, zaobilazenje istog. U konacnici do sad je to praksa! Primljeno na znanje primljeno na znanje
603 Katica Matejčić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem da se u Članak 46. dodaju stavci 3. i 4. koji glasi: (3) Lovoovlaštenik nema pravo u lovištu ukloniti pse i mačke koji se kreću po privatnom zemljištu uz pratnju vlasnika zemljišta. (4) Ukoliko se ukloni pas i mačka koji je u vlasništvu vlasnika zemljišta, lovoovlaštenik je dužan vlasniku psa i mačke isplatiti naknadu. Obrazloženje: Imam psa i često odlazim s unucima i psom u obilazak vlastitog zemljišta i šume, te u branje gljiva. Mislim da dok sam god na svom imanju, svojoj šumi , nitko nema pravo ograničavati mi kretanje i odlučivati hoću li prošetati psa po svojoj zemlji ili ne. Nije prihvaćen već odgovoreno
604 Darko Podravec V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Ovaj članak treba dopuniti stavcima koji će naglasiti da lovci nisu ovlašteni usmrćivati kućne ljubimce, domaće životinje, radne životinje (sve one životinje koje nisu na popisu divljači), ali da imaju pravo tražiti policijsku asistenciju i naknadu štete koju te životinje (u današnje vrijeme moraju biti čipirane) počine u lovištu. Treba bolje definirati što je to „bez nadzora“, je li bliska prisutnost vlasnika dovoljna ili moraju biti na povodcu. Moja dugogodišnja iskustva s psom u livadi je takvo da smo jednom prilikom zasmetali lovcima u lovu (za što sam od njih zaradio naoružane prijetnje ubojstvom psa - člana moje obitelji) a ne da je u našim šetnjama poljskim putem nastradala bilo koja divljač. Nije prihvaćen već odgovoreno
605 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. u stavku (1) navesti pasmine koje mogu biti pastirski psi, te uvesti radni ispit za iste. u stavku (2) izmijeniti umjesto 300 m staviti 100 m, 300 m je velika udaljenost da bi psi bili bez nadzora! Nije prihvaćen već odgovoreno
606 općina Vojnić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. dodati stavak (3) Psi i mačke iz stavka (1) i (2) smatrati će se napuštenim štetočinama u lovištu, te će se ukloniti iz lovišta odstrelom. Nije prihvaćen već odgovoreno
607 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Predlažem dopunu članka 46 sa stavkom 3 koji glasi: "(3) Lovoovlaštenik ima pravo organizirati hvatanje, odnosno, ukoliko hvatanje nije moguće, odstrijeliti neoznačene pse i mačke lutalice u lovištu ukoliko ih zatekne na više od 300m od naselja." Obrazloženje: Psi i mačke lutalice predstavljaju značajnu ugrozu bioraznolikosti - osim predacije nad strogozaštićenim vrstama (ptice pjevice, gmazovi itd.) nepopravljivu štetu predstavlja opasnost od hibridizacije s divljim kanidima - čagljem i strogozaštićenim vukom što je već znanstveno dokazano u Hrvatskoj, odnosno sa strogozaštićenom divljom mačkom što nanosi nepopravljivu štetu tim vrstama. Nadalje, psi lutalice su jedan od vodećih uzroka šteta na stoci što stočarima predstavlja ogroman problem jer ne postoji nikakva mogućnost naplate štete (psi bez vlasnika). Šteta koju psi i mačke lutalice uzrokuju na divljači je značajna, ali jako teška za zabilježiti i dokumentirati, što jako otežava upravljanje populacijama lovnih vrsta. Iz dugogodišnjeg terenskog iskustva i velikog broja susreta s psima lutalicama u prirodi, tvrdim kako se uglavnom radi o vrlo opreznim neoznačenim životinjama s izraženim predatorskim nagonom koje na samu pojavu čovjeka reagiraju bijegom, a hvatanje takvih životinja bi bilo izuzetno skupo, neizvjesno i od upitne koristi budući da bi takve životinje morale u azilima prolaziti dugotrajnu socijalizaciju s čovjekom. Nadalje - u praksi takvo hvatanje u prirodi osim lovoovlaštenika nema tko provoditi, a ne postoje niti izvori financija za takvo hvatanje. Smatram da lovci, kao najrasprostranjenija i najbrojnija skupina volontera s pravom korištenja vatrenog oružja i iskustvom u manipulaciji životinjama predstavljaju infrastrukturu koja može aktivno uklanjati pse i mačke lutalice iz prirode i na taj način smanjiti, odnosno eliminirati negativan utjecaj tih vrsta na strogozaštićene vrste, lovne vrste i domaće životinje. Odstrijelom neoznačenih pasa i mačaka lutalica eliminirala bi se opasnost od odstrijela označenih odlutalih kućnih ljubimaca i mogućih nesporazuma s vlasnicima. Apeliram: Nemojmo si namjerno vezati ruke u rješavanju ove problematike jer ne postoji niti jedan drugi efikasan način. Ukoliko u ovom zakonu ne omogućimo odstrjel pasa i mačaka lutalica, bit ćemo osuđeni na nemoć, a strogozaštićene vrste, lovne vrste, stoka, pa i ljudi bit će osuđeni na trajnu ugrozu od strane pasa i mačaka lutalica. Primljeno na znanje primljeno na znanje
608 Boris Katić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 46. Pastirski psi moraju obavezno imati klipu i zvonce na ogrlici,moraju biti čipirani,trebali bi imati položen ispit osnovni kao i lovački što imaju IPO,odrediti minimalni i maksimalni broj pasa naspram broja ovaca,kada uz 500 ovaca imate situaciju da 17 pasa ih prati,od toga su pola čistokrvni ovčarski psi,pola mješanci,najmanje je za vidjeti tornjaka koji su nam najbliži...Pitanje je samo dana kada će se desiti da isti psi nekog rastrgaju,već je bilo napada,iskidanih guma zubima,...a sve zato što su iste površine dane lovcima i stočarima,"dvaput je dvaput" i sad jedni bi lovili drugi ograđuju nemilosrdno,kilometri neprekinutog električnog pastira,sve to divljači priječi puteve migracijske,hranidbene,do vode,mladunci stradaju,ali i odrasli primjerci. Klipe povratak obavezan! Nije prihvaćen ovaj Zakon ne regulira pastirske (ni druge) pse
609 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Podržavam prijedlog g. Tibora Mikuške da je članak 45. stavak 1. potrebno izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta te stavak (2) da glasi „(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje staništa divljači." Predlažem da sadašnji stavak (2) postane stavak (3). Primljeno na znanje Odgovoreno prije.
610 Aljoša Duplić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Smatram potrebnim dodati izuzeće od ovog članka za vrste koje se vode kao kao strane i invazivne u RH ili nekim njenim djelovima, a nalaze se na popisu divljači. U područjima u kojima su strane i invazivne potrebno ih je uklanjati bez ograničenja svim dopuštenim sredstvima, a članak 45.,st. 1. u suprotnosti je s tim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
611 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U potpunosti se slažem,o s prijedlogom T.Mikuške Članak 45. stavak 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta Nije prihvaćen Odgovoreno prije.
612 Petra Rodić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Članak 45. prijedloga Zakona o lovstvu se ne može odnositi na vrste koje imaju štetan utjecaj i koje je potrebno uklanjati iz prirode. Ukoliko članci 3, 5 i 8 ostanu takvi kakvi jesu, potrebno je s popisa divljači maknuti grivastog skakača, mungosa, divlju svinju na otocima, čukaru i virdžinijsku prepelicu te uvesti obvezu uklanjanja navedenih vrsta iz područja gdje prirodno ne obitavaju, za što postoji podloga u članku 55, stavak 3 ovog prijedloga Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
613 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 45. stavak 2. potrebno je izmjeniti da glasi: „(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje staništa divljači." Uništavanje oznaka granica lovišta ili lovnotehničkih objekata (čeka i sl.) spada u vandalizam, ali nema nikakvog utjecaja na dobrobit divljači. Međutim, uništavanje staništa (npr. paljenjem, prenamjenom zemljišta i sl.) ima izravni negativni utjecaj na populacije divljači koje u njemu žive. Primljeno na znanje Uništavanje staništa i prenamjena zemljišta staništa propisane su drugim zakonima.
614 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 45. stavak 1. potrebno je izmjeniti da glasi: „(1) Zabranjeno je: • namjerno uznemiravanje i lov divljači, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije • uništavanje i uzimanje jaja i mladih pernate divljači • uništavanje i prisvajanje mladunčadi dlakave divljači • namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla • oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmarališta Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
615 Boris Katić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Dakle po meni nema diranja ženki i podmlatka,članak je dobar...vrane,šojke,gačci....sve stoji....nestalo je puno predivnih ptica iz gradova,ali tu su kune i vjeverice barem podjednako zaslužne,budimo realni..ćukovi,sove,razni pernati predatori...držim da se mungos koji je zaista problem za svu sitnu divljač,ali i jaja,ptiče pjevica isto mora reducirati...nisam za pucanje bređih košuta,suprasnih krmača,ne ojanjenih muflonki...ili onih koje vode malu telad,prasad,janjad,na otocima je masakr...sa divljači,pa i predatorima,dlakavim i pernatima treba gospodariti,biti čovjek i usuditi se GOSPODARITI....odgovorno,savjesno,milosrdno i pravedno da bioraznolikost se ne svede samo na pramenku na otocima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
616 Tomo Svetić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Cagalj bi trebao biti izuzet iz ovog Clanka 45. jer je alohotna divljac s velikom ekspanzijom i negativnim utjecajem na lovista. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
617 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Slažem se sa prijedlogom Viktora Šegrta, sa pravilnim gospodarenjem pernatom divljači i u ostalim lovištima, radna kinologija bi mogla imati značajnu ulogu kao pokretač gospodarske i turističke djelatnosti lokalnih zajednica, jer iznos od 500.000,00 eura godišnje dobit koliko su naveli u istraživanju, sigurno ne smije biti zanemariv! Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
618 Viktor Šegrt V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Sukladno prijedlogu izmjena ovog članka vidljiv je dio koji se odnosi na „zabranu lova pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja; migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad“. Zabrana lova kada pernata divljač inkubira jaja ili vodi mlade je potpuno razumljiva, no što točno znači zabrana lova „u različitim stadijima razmnožavanja“ nije jasno definirano. Kako je definicija lova u Hrvatskoj vrlo široka, te čak podrazumijeva i čisto traženje divljači bez tendencije odstrjela (objašnjena nužna izmjena kod definicije Lova u članaku 52.), jasno je da ovakva zabrana indicira i zabranu npr. traženja pernate divljači u početnom dijelu godine (2 – 3 mjesec), kada npr. trčke tek počinju formirati parove a fazani se kreću okupljati u jata. Sve to bi se lako moglo podvesti pod stadij razmnožavanja. Valja istaći da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije ima pravo samostalno kreirati svoje zakone u skladu sa europskim direktivama koje jesu zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a moraju ostvariti, međutim, svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj (https://europa.eu/european-union/eu-law/legal-acts_hr). Da ovakve izmijene mogu donijeti direktne gubitke hrvatskom gospodarstvu ako se zabrani traženje pernate divljači bez odstrjela sa psima (Obuka lovačkih pasa bez odstrjela nije lov), i to posebno na ruralnom prostoru, te koliko trenutno od takvih aktivnosti ima koristi, jasno prikazuju provedena istraživanja Boškovića i Duke (2015.). Bošković i Duka (2015.) na osnovu istraživanja provedenog tijekom ispita u radu pasa ptičara bez odstrjela pernate divljači (traženje trčki bez odstrjela) iznose konkretne podatke da se prihodi lokalnoj zajednici od ispita u traženju trčki u jesen i proljeće u Zadarskoj županiji procjenjuju na više od 500 000 eura uključujući i prihode od usluga smještaja a da pri tome nije odstrijeljena niti jedna trčka – znači samo traženje divljači uključujući i proljetni dio godine kada bi se moglo smatrati da su trčke u „stadiju razmnožavanja“. U studiji slučaja navedenoj kod Šegrta (2017.) uspoređena je dobit od jesenske i proljetne dresure i ispita u radu pasa ptičara bez usluga smještaja u jednom lovištu sa mogućom dobiti ostvarenoj od odstrjela trofejnih veprova u zlatnoj medalji, uzevši u obzir da je divlja svinja daleko najbrojnija divljač u Republici Hrvatskoj. Iz izračuna je proizašlo da bi okvirno trebalo odstrijeliti oko 86 trofejnih grla divljih svinja u zlatnoj medalji u jednom lovištu da bi se približilo iznosu koji se ostvari u 6 mjeseci dresure i ispite pasa ptičara u jesen i proljeće u traženju trčki bez ijednog odstrijeljenog kljuna. Valja naglasiti da se ovakve manifestacije na pernatu divljač koja se traži sa psima ptičarima bez odstrjela održavaju diljem Europe – Francuska, Italija, Nizozemska, Austrija, Mađarska itd. čemu svjedoči i veliki broj časopisa. Za primjer je dovoljno pogledati samo zadnji broj renomiranog časopisa o lovačkim psima Gazzeta Cinofilia od lipnja 2017. godine, gdje su navedeni ispiti u traženju pernate divljači u proljeće bez odstrjela u Francuskoj, Nizozemskoj i Italiji, kada bi se po ovoj definiciji lako moglo zaključiti da je pernata divljači u „stadiju razmnožavanja“. Ipak, s obzirom da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske Unije poštuje pravnu stečevinu iste, te da ne bi došlo do mogućih kolizija hrvatskog zakonodavstva i europskih direktiva, ali i da bi zaštitili ono što Republici Hrvatskoj stvara gospodarsku dobit i pomaže u provedbi kohezijske politike Europske Unije, ili preciznije stvaranje ujednačenog rasta i razvoja svih zemalja članica, valja obavezno izbaciti Obuku lovačkih pasa iz članka 52. kao termina koji podrazumijeva lov. Osim toga, treba naglasiti da traženje npr. parova trčki u početnom dijelu godine kao i traženje formiranih jata fazanske divljači služi i kao izvrstan način kako locirati iste te im ciljano postaviti hranilišta u blizini njihovih prostora za gniježđenje da bi mogli izvesti veći broj mladih (Šegrt, 2017.). Konačno ovakva zakonska izmjena pomoći će dodatno razvoju lovstva i lovnog turizma bez odstrjela divljači u Hrvatskoj te biti u skladu s Europskom poveljom lova i bioraznolikosti (Council of Europe, 2007.). Literatura: 1. Bošković, I., Duka, E. (2015): Trčka – pokretač lovne kinologije i lovnog turizma. Zbornik priopćenja 2. znanstveno – stručnog skupa: Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti, str. 13. 2. Šegrt, V. (2017): Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) obnova populacije ispuštanjem i gospodarenje prirodnom populacijom, ISBN 978-953-59526-0-2, str. 111. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na iscrpnom objašnjenju.
619 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, dodala bih samo osim vrana, iz istog razloga dolazi do najezde stakora. Umjesto bacanja otrova koji uredno prilikom ispiranja bivaju otopljeni u vodotocima ili podtlakom usisani u vodoopskrbne cjevovode kada se rabe u njihovoj blizini (gubitci odnosno propustanje vodoopskrbnih cjevovoda na nekim lokacijama je i preko 40%). Na prodrucju R. Hrvatske gotovo ne postoji postrojenje koje uklanja takve tvari iz vode. Rad na kulturi zivota, je higijensko i zdravstveno gledano najucinkovitiji, a s ekonomskog stajalista najprihvatljiviji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
620 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Zvonimir, prvi korak za smanjenje broja vrana je dostupnost hrane. to znači da treba čistiti smeće. Mihael, uklanjanje gnijezda nema nikavog učinka na smanjenje broja vrana, jer one zatim polažu nova jaja i tada mogu postati agresivne. Prirodna kontracepcija je da im se promućkaju jaja u gnijezdu. (što još nije naučio zagrebački Holding, jer se ne konzultira sa stručnjacima). Nije prihvaćen E savjetovanje nije forum.
621 ZVONIMIR HIMELREICH V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Kako riješiti preveliko razmnožavanje vrana na račun drugih prica? Primjer: na otocima su vrane potisnule galebove, te uništavaju ptice pjevice koje su potpuno nestale. Nekada su pjevali slavuji i galebovi, sad kriče vrane. Zaštitari će reći da se ne smiju jaja uništavati... no, poremećaj ravnoteže se dogodio i čovjek bi trebao intervenirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
622 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 45. Potrebno je dozvoliti uklanjanje gnijezda pernatih predatora (šojka, svraka, vrana) u vrijeme kada se ne koriste Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
623 Irena Petak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Lov kao gospodarska, turistička i rekreativna aktivnost nema ulogu zaštite životinja!!! Čak štoviše, lov u svojoj dosadašnjoj formi čimbenik je uništavanja prirode. Samo sanitarni lov, propisan u specifičnim okolnostima, može odigrati zaštitnu ulogu. S obzirom na sadašnje stanje prirode i sve dostupno znanje, vrijeme je da se o lovu ne govori kroz prizmu zaštite. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
624 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj, na način da se uz lovačke metode mogu koristit i znanstvene,kao npr. Imunokontracepcija , te selektivna upotreba otrova, za ciljane vrste koje nije dozvoljeno uzgajati kao npr.na otocima i slično. Nije prihvaćen Hvala na komentarima i promišljanjima.
625 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj, na način da se uz lovačke metode mogu koristit i znanstvene, kao npr. imuno kontracepcija , te selektivna upotreba otrova, za ciljane vrste koje nije dozvoljeno uzgajati kao npr. na otocima i slično. Nije prihvaćen Korištenje otrova ne može biti nikako jedna od prihvatljivih metoda.
626 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Podržavam prijedloge g. Tibora Mikuške u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode po točkama 6., 8., 10. i 13., te prijedlog Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP po pitanju točke 6.,8., 10., 13. i 14. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
627 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Članak44. Točka 6. bristi riječ " unošenje.. "ovo je spasonosna metoda kada se promaši lovnogospodarska osnova, previše se odstreli . LD i uvijezk zmnaju da onda mogu kupiti xy životinja i svi sretni! Točka 8. brisati riječi " drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama", ako se cijela postupanja u lovištu temelje na lovnogospodorskoj osnovi i ona je kvalitetno napravljena (vidimo kvalitetu jamči Ministarstvo) kako se može desiti ovakva mogućnost. I uz predpostavku da je lgo rađena u skladu s kvaltetnom procjenom ekološkog kapaciteta staništa. Toča 10. dodati " u slučaju elementarnih nepogoda ili druge ugroženosti". širo tumačenje ovog Zakona i točke 10. dovodi do tovljenja određenog broja životinja kako bi ih dakako bilo više za odstrel (povećavanja kvote odstrela) a i kilaža nije zanemariva. Točka 13. izbaciti "... paljenje strništa,kukuruzišta, tršćaka i sl"Znamo da upravo raznim vrtsama kako divljači tako i zaštićenim i nezaštićenim divljim životinjama pružaju utočišta , gnjezdilišta i slično. Apsolutno nedopustive radnje! Toča 14. dodati"... koji imaju položen radni ispit Opaska; interesantno je da su lovci radili LGO i po pitanju unošenja i razmnožavanja npr. divljih svinja, muflona itd. posvuda pa i na otocima. svakako se radilo o tajnim i stručno napisanim LG osnovama? Slažemo se ?Dakle citiram V.Sljepčevića " Lovoovlaštenici su brojni, distribuirani, dobrim dijelom voljni i sposobni sudjelovati u projektima kontrole i eradikacije stranih invazivnih vrsta, što je dosad i bio slučaj. " Pitam se gdje je zapelo , tko je onda doveo do ove situacije. Apsoluno se s lažem s "brojni, distribuirani". Ostali bi se možda uključili da se i kod njih vrti ovolika količina novaca kao u ovoj "skupini". što je i kada postalo invazivna vrsta, metode i način njihove kontrole trebaju raditi razna Ministarstva te ona donositi metode, trajanje itd kako ove vrste suzbiti. Nije prihvaćen već odgovoreno
628 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. Točku 13. potrebno je izmjeniti da glasi: "13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi." Potrebno je brisati riječi „ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.“. Paljenje tršćaka i drugih staništa je potpuno neprihvatljiva djelatnost, kako lovoovlaštenika, tako i drugih osoba, jer tršćaci predstavljaju izuzetno vrijedna staništa za brojne svojte životinja, te služe kao područja za skrivanje divljači od vremenskih ili drugih nepogoda. Stoga je paljenje tršćaka potrebno brisati sa popisa “uzgoja i zaštite divljači“ jer ta djelatnost uzrokuje velike štete populacijama divljači i mnogih strogo zaštićenih vrsta životinja, prvenstveno pticama koje za uspješno gniježđenje trebaju staru gustu višegodišnju trsku, te ne mogu gnijezditi u mladoj slabašnoj trsci koja se razvije nakon požara. Od divljači, fazan, lisica, divlja svinja i srna vrlo često obitavaju i razmnožavaju se u suhim obalnim dijelovima tršćaka, upravo u pojasu koji je obično najviše pogođen požarom. Nije prihvaćen ova odredba obvezuje na poduzimanje preventivnih mjera prilikom navedenih aktivnosti, a koje između ostaloga obuhvaćaju i istjerivanje divljači kako ne bi došlo do štete na populaciji
629 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (10) potrebno je dopuniti da glasi: „10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode, u slučajevima elementarnih nepogoda i njene ugroženosti“ Uobičajena praksa današnjeg lovnog gospodarenja je prekomjerno hranjenje divljači kako bi se populacije željenih vrsta održale na broju iznad kapaciteta staništa i time povećale kvote za odstrjel. Jedan od najsramotnijih primjera takve prakse nalazimo u zaštićenom području Parka prirode Kopački rit (državno lovište Podunavlje-Podravlje) gdje se jelenska divljač umjetno uzgaja i tovi do brojnosti koja potpuno onemogućava prirodnu obnovu šuma. Stoga prihranjivanje divljači treba dozvoliti samo u slučajevima ekstremnih vremenskih situacija. Nije prihvaćen osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode ima svrhu i odvraćanja divljači od počinjenja šteta
630 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (8) potrebno je izmjeniti da glasi: „8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj.“ Riječi „drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama“ potrebno je brisati. Ako je lovnogospodarska osnova utemeljena na točnim i znanstvenim podacima o brojnosti i rasprostranjenosti divljači (što danas nije slučaj) onda divljač ne može činiti štetu drugoj divljači ili ostalim životinjskim vrstama jer je njihov broj u stanju ekološke ravnoteže sa uvjetima u staništu. To je jedno od osnovnih pravila populacijske ekologije. Međutim, divljač može činiti štetu usjevima, šumama i drugoj imovini ukoliko je njihov broj preveliki u odnosu na ekološki kapacitet staništa. Takve primjere imamo širom Hrvatske, kao npr. u Kopačkom ritu gdje u državnom lovištu „Podunavlje-Podravlje“ preveliki broj jelena i dijelom divljih svinja sprječava prirodnu obnovu šuma. U takvim slučajevima Zakon mora propisati mogućnost njihova uklanjanja i smanjivanje broja na razinu koja je u skladu s ekološkim kapacitetom staništa. Pozdravljamo namjeru Ministarstva da zabrani daljnje "uklanjanje mačaka i pasa" iz lovišta što je u praksi označavalo njihovo ubijanje, a ne hvatanje i transport u odgovarajuće azile. Nije prihvaćen lovnogospodarska osnova je plan koji se donosi za 10 (deset) godina te je potrebno ostaviti ovu mogućnost jer se stanišni uvjeti u deset godina mogu uvelike mijenjati
631 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 44. točku (6) potrebno je izmijeniti da glasi: „6. čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja“ Riječ „unošenje“ potrebno je brisati. Postizanje brojnosti divljači utvrđene lovnogospodarskom osnovom putem unošenja novih jedinki je potpuno neprihvatljivo jer potiče da se lovoovlaštenici nonšalatno odnose prema svojim obvezama uzgoja i zaštite divljači znajući da će na kraju perioda važenja lovnogospodaske osnove na tržištu kupiti potreban broj divljači i umjetno ih „ubaciti“ u lovište. Nije prihvaćen divljač se najčešće unosi s ciljem osvježavanja krvi odnosno popravka genetske slike, a ne iz razloga koje nonšalantno navodite
632 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Boris Katić, slažemo se sa svim što ste napisali o neodgovornim vlasnicima pasa (mačke su malo diskutabilnije sve dok se ne propiše obavezno čipiranje) i slažemo se s vašom osudom krvoločnog ubijanja životinja koje ste opisali. Za ovo najstrože kazne! Iako, kada bi se uklonio uzrok, prekinula bi se i ova rabota. Uklanjanje nelovnim metodama koje su imale uspjeha u svijetu (imunokontracepcija) je sigurno put k tome. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
633 Boris Katić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Meso divljači mora imati papir o svom porijeklu kao i kod drugih članica EU,da li u privatnom frižideru,društvenom,udrugi,restoranu,hotelu...zna se tko može prodavati divljač i kako...naravno da crno tržište potstrekuje krivolov,ali u segmentu lovokradica koji najčešće i nisu lovci,nemaju ni lovački ispit,nemaju ni pušku mnogi,ni psa...pogledajte koliko divljači strada samo u ošicama,lacima,sajlama,klopkama...koliko imamo populacije koja brani svoje usjeve,povrtnjake,vočnjake,pčelinjake,nisu lovci,ali odlome od divljači...Lovcima je davno sve već jasno i mi smo ti koji hvatamo,prijavljujemo,sudimo se,trpimo štete od krivolovaca,lovokradica najviše mi. Da li Vi zaista mislite da nema znanstvenika među lovcima??? Ubijanja divljih svinja sjekirama,toljagama,čekičima odobravate na otocima i slavlja stočara i poljodjelaca takvog tipa,ali lov puškom ne podržavate???Eradikacija Vam je kao zaštitarima prihvatljiva Mi nismo ničiji operativci pa nećemo nikada biti ni Vaši pogotovo ne metodama koje držimo da su sve samo ne humane. Psi i mačke sam napisao,žalosno je da nam se to uopće inputira,ali ako ćemo mi to hvatati živo,dovoziti svojim vozilima,svoje vrijeme trošiti i sredstva,ako će lovci štete trpjeti od tih koji nemaju vlasnika,super,idemo,samo molim da nam se plati sve prethodno narečeno,posebno ubijena i pojedena divljač. Najveći problem je što su ljudi ti koji su mješance zametnuli fenida i kanida koji sad rade najveće štete i problem se javlja lutalica. Oni koji provode ilegalne borbe pasa,koji su namjerno križali vuka i pse radi takovih pobuda,nakana ne spominjete. Pa od 500 mačaka u selu koliko ih ima čip,koliko ih ima gazdu? Da li je vlasnik i dobročinitelj onaj koji nahrani dva puta sedmično svoju macu kraj kontejnera ili onaj koji je uzme k sebi u dom i hrani je,brine se o njoj svakodnevno??? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
634 Zdravko Banjšak V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Uvrstiti u članak mjeru odstrijeljivanja pasa i mačaka lutalica u lovištu...jest da je možda nečiji ljubimac, ali tko bi pustio svog mezimca u divljinu bez zaštite i nadzora??? Primljeno na znanje primljeno na znanje
635 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Vedran Slijepčević, prodaja mesa divljih životinja na crno je dokaz krivolova. Lovcima ovo nije jasno, nadamo se da zakonodavcu jest. Akcjski plan ne donosi rezultate, znači da ne djeluje. Nelovne metode su uspješno primjenjuju u svijetu (imunokotracepcija), nepotrebno je otkrivati toplu vodu, treba samo iskreno i pošteno krenuti u rješavanje problema i uz lovce kao operativce, uključiti znanstvenike na izradi i provedbi projekta. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
636 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Futura, smatram da Vam niste dovoljno upoznati s lovstvom, pa Vam je vjerojatno i definicija krivolova strana. Eradikacija vrsta poput divlje svinje koja se trenutno smatra nepoželjnom na otocima i izvodi se prema akcijskom planu nije krivolov. Lovci su opremljena, osposobljena, najbrojnija, najraširenija i najzainteresiranija interesna skupina koja bi se mogla i trebala uključiti u eradikaciju invazivnih vrsta. Vašu metodologiju eradikacije nelovnim metodama ne bih komentirao. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
637 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Vedran Slijepčević, možda vi zaista i niste upućeni u stvari koje se događaju na otocima vezano za invazivne vrste i na koji je način eradikacija povezana s krivolovom. Jer, ubijanje svake divlje svinje na otoku stočari i poljoprivrednici pozdravljaju i to je jedan od raszloga zbog kojeg šute kad se meso prodaje mimo propisa, po kućama. Nipošto ne podržavamo uklanjanje invazivnih vrsta lovnim metodama. Naši otoci zaslužuju znanstveno utemeljene programe za uklanjanje invazivnih vrsta s otoka ali prvenstveno nelovnim metodama. Nama je jasno da zaštita prirode zahtjeva brze i učinkovite metode, dok dobrobit životinja inzistira na humanim metodama koje su spore. U svemu tome, lovce vidimo samo kao operativce na terenu koji nemaju gospodarski i rekreativni interes. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
638 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Futura, nigdje nisam spomenuo isključivo pravo i obvezu. Neosnovano preuveličavate. U okviru zaštite divljači, čuvanja lovišta svakako lovoovlaštenicima treba dati pravo i obvezu kontrole invazivnih životinjskih vrsta. To nema nikakve veze s krivolovom. Lovoovlaštenici su brojni, distribuirani, dobrim dijelom voljni i sposobni sudjelovati u projektima kontrole i eradikacije stranih invazivnih vrsta, što je dosad i bio slučaj. Nema smisla da se invazivci šire i ugrožavaju bioraznolikost dok svi nemoćno promatraju. Podršku oko programa eradikacije invazivaca nije razumno očekivati od udruga za zaštitu ljubimaca i sličnih, iako bi bilo jako dobro i korisno da i oni pokažu ekološku svijest i posvete se aktivnostima vezanima uz zaštitu prirode i okoliša, umjesto da kategorički brane i svakom prilikom pokušavaju ograničiti aktivnosti koje rezultiraju smrću životinja, koliko god te invazivne vrste štetne bile po stanište, divljač, ali i ugrožene i zaštićene vrste. Prosječan lovac dobro percipira problematiku invazivnih vrsta i želi se uključiti u njezino rješavanje. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
639 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Ve3dran Slijepćević, slažemo se da treba i ovaj problem regulirati ali ne na način da se metode eradikacije svode isključivo na lovne metode i ne da lovci imaju isključivo pravo i obvezu na temelju paušalnih procjena vršiti eradikaciju invazivnih vrsta. Treba propisati načine dokazivanja da je neka vrsta invazivna. U proti vnom, opet se potiče krivolov. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
640 Vedran Slijepčević V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. dodati: 17. Kontrolu, odnosno eradikaciju stranih invazivnih životinjskih vrsta na području lovišta. Obrazloženje: Sve strane životinjske vrste koje imaju invazivni karakter predstavljaju trajnu i rastuću ugrozu populacijama strogozaštićenih vrsta i divljači kao i samom staništu. Lovoovlaštenicima, kao subjektima koji provode uzgoj i zaštitu divljač treba dati pravo i obvezu kontrole, odnosno eradikacije tih invazivnih životinjskih vrsta što širom paletom selektivnih dostupnih sredstava. Nije prihvaćen ovaj Zakon nema nikakve veze sa stranim invazivnim vrstama
641 Luka Brkljačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. St. 16. .... i protuzakonite ispaše stoke. Nije prihvaćen riješeno drugim zakonima
642 Luka Brkljačić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. St. 15 čuvanje lovišta, divljači kako od vremenskih I elementarnih nepogoda tako i od pasa i mačaka lutalica koji se po lovištu kreću bez nadzora. Primljeno na znanje primljeno na znanje
643 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Općina Vojnić i Miheel Glavaš, ukanjanje pasa i mačaka iz lovišta može se vršiti samo fizičkim premještanjem iz lovišta na način kako je regulirano Zakonom o zaštiti životinja. Usmrćivanje je kažnjivo godinom dana zatvora prema Čl. 205. Kaznenog zakona. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
644 Tatjana Ignjatić Zokić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Mihael Glavaš, tvoj prijedlog je u sukobu sa Kaznenim zakonom i Zakonom o zastiti zivotinja. Osim toga ne postoje psi/macke lutalice, obzirom da nisu divlje zivotinje, oni su vlasnistvo fizicke i/ili pravne osobe, koja ukoliko nisu cipirani je prekrsila Zakon o zastiti zivotinja i Zakon o veterinarstu. Dakle, ako je financijski izdatak za proracun ubijanje divljih svinja (angazman koji treba odraditi lovacko drustvo na prostoru koji ugrozava ljude, imovinu..) onda je i ubijanje pasa/ macaka skupljanje leseva i zbrinjavanje u skaldu sa Zakonom daleko skuplje. Ono sto moze biti doprinos je naplata kazni za zivotinje koje se krecu bez pratenje vlasnika i, jasno, provodjenje zakona starog preko 20 godina, o obvezi oznacavanja pasa. Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
645 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Uvrstiti u članak mjeru odstrijeljivanja pasa i mačaka lutalica u lovištu. Primljeno na znanje primljeno na znanje
646 Mihael Glavaš V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. Stavak 14 treba izmijeniti u "korištenje lovačkih pasa sa položenim radnim ispitom". Nije prihvaćen bit će propisano pravilnikom
647 Mladen Latinac V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. stavak 14. izmijeniti u - korištenje čistokrvnih lovačkih pasa registrirani kod Hrvatskog kinološkog saveza sa priznatom međunarodnom rodovnicom i položenim potrebnim radnim ispitom za pojedinu divljač Nije prihvaćen ovaj Zakon ne regulira rodovnice pasa
648 općina Vojnić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 44. stavak 8. ovoga članka treba glasiti: 8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj , te uklanjanje pasa lutalica iz lovišta. Primljeno na znanje primljeno na znanje
649 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Jelene lopatare i divlje svinje na otocima tretirati kao nepoželjnu divljač tj onemogućiti gospodarenje njima te ih izuzeti iz pojma divljači Primljeno na znanje Primljeno na znanje
650 Livio Hrelja V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. Jelene lopatare i divlje svinje na otocima tretirati kao nepoželjnu divljač tj onemogućiti gospodarenje njima te ih izuzeti iz pojma divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
651 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Podržavam primjedbu na čl. 43. koju je u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode podnio g. Mikuška. Prihvaćen Primljeno na znanje.
652 Aljoša Duplić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Predlažem izmjenu teksta u čl.43., st.2. da glasi "Uvođenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga članka ne smije predstavljati rizik za bioraznolikost." Naime pojam bioraznolikost uključuje ekosustave, staništa, sve vrste, tekst kako je stoji u Nacrtu prijedloga Zakona ograničen je samo na staništa i samo dio vrsta koje su ili biljke ili životinje. Što npr. s gljivama? Daljnji tekst je komentar na neke druge djelove predložene Nacrtom prijedloga Zakona o lovstvu koji su u suprotnosti su s člankom 43. Prijedlog da se grivastog skakača uvrsti na popis divljači u suprotnosti je s ovim člankom. Naime, grivasti skakač je u prirodu RH dospi namjernim, ilegalnim uvođenjem ili slučajnim bjegom te je trebao biti uklonjen iz prirode kao strana vrsta. Za ovu vrstu nikada nije napravljena studija rizika sukladno Zakonu o zaštiti prirode, odnosno u skladu s Pravilnikom o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08). Obzirom na literturu o utjecaju introdukcije predmetne vrste, prije svega u Španjolskoj, te na ekologiju ove vrste nemoguće je isključiti postojanje ekološkog rizika, odnosno nije moguće isključiti štetan utjecaj na prirodna staništa, dvilju zavičajnu floru i faunu... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
653 Tibor Mikuska V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 43. potrebno je brisati: Ovaj članak treba brisati, a uvođenje divljači u lovište zabraniti. Ne postoji niti jedan znanstveno-stručni razlog zbog čega bi se nove vrste divljači unosile na površine u ili izvan lovišta. Uvođenje vrste izvan njenog prirodnog područja rasprostranjenosti predstavlja introdukciju. Osim što je introdukcija sa biološkog i ekološkog stanovišta potpuno neprihvatljiva i nepoželjna, introducirane vrste danas uzrokuju milionske štete na područjima na kojima prirodno ne obitavaju. Dobri primjeri takve loše prakse u prošlosti predstavljaju unos divljih svinja na jadranske otoke (npr. Cres), muflona na Pelješac itd. gdje uzrokuju milionske ekonomske štete, a lovci više nisu u stanju kontrolirati njihove populacije. Introdukcija podliježe strogim zakonskim propisima te je regulirana Zakonom o zaštiti prirode. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
654 eleonora hrupelj V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. podržavam Futuru Dodati: "Zabranjeno je uvođenje novih vrsta na otoke , osim ako njihovo uvođenje ima za cilj očuvanje ili spašavanje eko-sustava otoka'' što se čini nakon provedenih znanstvenih istraživanja Primljeno na znanje Primljeno na znanje
655 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 43. Dodati: "Zabranjeno je uvođenje novih vrsta na otoke , osim ako njihovo uvođenje ima za cilj očuvanje ili spašavanje eko-sustava otoka'' što se čini nakon provedenih znanstvenih istraživanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
656 Kristina Podobnik V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. nadopuniti članak "sukladno Zakonu o zaštiti prirode" Primljeno na znanje Predmetno ne uređuje Zakon o zaštiti prirode već Zakon o lovstvu.
657 Petra Rodić V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. Potrebno preformulirati članak: Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim vrstama i njihovim staništima. Lovno gospodarenje ne utječe samo na životinjske vrste već na sve komponente bioraznolikosti, uključujući staništa. Primljeno na znanje Hvala na komentaru
658 Maja Lilith Klemen V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI, Članak 42. Kojim drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima? Prihvaćen Hvala na komentaru.
659 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI U poglavlje V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI uvrstiti odredbe članka 56. Postojećeg Zakona i u Nacrt novog Zakona o lovstvu: (1) Sredstva za zaštitu bilja (biološka, kemijska i tehnička) smiju se upotrebljavati samo na način koji nije štetan za zdravlje divljači te na način kojim se ne ugrožava i ne onečišćava okoliš. (2) Pravna ili fizička osoba koja namjerava paliti strnište, kukuruzište, tršćake ili sl. dužna je o tome prije obavijestiti lovoovlaštenika najmanje 48 sati prije početka paljenja, radi poduzimanja preventivnih mjera za zaštitu divljači i/ili okoliša. (3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na površinama na kojima se uzgaja i štiti divljač, moraju imati u funkciji uređaj za plašenje divljači. (4) Pravna ili fizička osoba koja upotrebljava sredstva za zaštitu bilja na nepropisan način, pali strništa, kukuruzišta ili tršćake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka, dužna je nadoknaditi štetu nastalu na divljači upotrebom tih sredstava, strojeva ili paljenjem. Djelomično prihvaćen Primljeno na znanje, razmotrit će se.
660 Primorsko-goranska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI Članke 47. do 51. Odnosno odredbe koje se odnose na stručnu osobu za provedbu LGO i lovočuvarsku službu primjerenije je staviti u III. poglavlje „ PRAVO LOVA“. Predlažemo u potpunosti brisati odredbe članka 47. 48. 49. I 50 i 51. te zadržati odredbe članka 57. I 58. postojećeg Zakona o lovstvu. (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/6, 41,/16, 67/16) Smatramo da je neutemeljeno uvjetovati da stručna osoba za provedbu LGO treba imati status pravne ili fizičke osobe sa zaposlenim osobama odgovarajuće stručne sprema , a da se istovremeno u ovom Nacrtu odustalo od takvog uvjeta kad je u pitanju izrada lovnogospodarskih planova. Nadalje, predložene odredbe dodatno će financijski opteretiti lovoovlaštenike, a da se pri tome neće pridonijeti kvalitetnijem izvršavanju stručnih poslova u odnosu postojeći sustav. Stručna pravna ili fizička osoba će poslove obavljati na tržišnim principima i za očekivati je, obavljati stručne poslove u više lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, razmotrit će se.
661 Aljoša Duplić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. Kroz središnju lovnu evidenciju podaci o ostavrivanju kvota moraju biti dostupni središnjem državnom i javnom tijelu koja su nadležna za poslove zaštite prirode, a u sklopu toga i provedbe propisa iz međunarodne trgovine ugroženim vrstama (EU i CITES propisi). Danas to nije slučaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
662 Željko Vlaisavljević IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. Ponoviti ću već djelomično naveden prijedlog ustrojstva Središnje lovne evidencije s time da pristup i korištenje bude obvezno sa sve lovoovlaštenike i koncesionare, a ustroj sličan iskustvima naših susjeda i članova EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
663 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. U potpunosti se slažemo s gospđom Musa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Anamarija Musa IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 41. U odnosu na Središnju lovnu evidenciju, predlažemo propisati javnu objavu iste i to u strojno čitljivom formatu, s obzirom da je objava javnih registara u strojno čitljivom formatu obveza iz Zakona o pravu na pristup informacijama (članak 10., stavak 1., točka 5.) i uskrata je moguća samo u slučaju postojanja zakonskih pretpostavki. Ista obveza proizlazi iz Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora koja je preuzeta Zakonom o pravu na pristup informacijama. Predlažemo propisati i obvezni sadržaj Središnje lovne evidencije koji je javno dostupan POVJERENIK ZA INFORMIRANJE Anamarija Musa Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
665 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 40. Da li je st. 3 stvarno provediv u praksi? Da li i na koji način može neka lovačka udruga natjerati nekoga da snosi troškove revizije LGO ako se površina lovišta smanji zbog urbanizacije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje, trebalo bi biti provedivo.
666 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Podržavam prijedlog g. Tibora Mikuške o uvođenju stavka (3) Svi lovnogospodarski planovi prije donošenja moraju proći postupak procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Što se tiče stavka (2) ovog članka, kako podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni, ako divljač uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske (čl. 3 ovog Zakona)? Gdje je tu zaštita interesa javnosti? Gdje je tu pravo na pristup informacijama? Transparentnost djelovanja? Nadalje, kako lovnogospodarski plan može biti predmetom intelektualnog vlasništva? Gdje je tu točno originalna intelektualna tvorevina sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima? Nije prihvaćen e-savjetovanje nije forum
667 Luka Katušić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Vrlo malo podataka iz Središnje lovne evidencije je javno dostupno. Potrebno je preciznije navesti koji podaci neće biti dostupni javnosti. Nije prihvaćen već odgovoreno
668 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti je pravo koje je zaštićeno Ustavom Republike Hrvatske, a detaljno je uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama. Lovnogospodarski planovi su lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači te program zaštite divljači i njihove revizije. Prema predloženoj zakonskoj odredbi svi podaci iz lovnogospodarskih planova zakonom su proglašeni tajnima (!), izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova. Sukladno Zakonu o lovstvu, sadržaj, način izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarskih planova propisuje ministar pravilnikom. Trenutni sadržaj lovnogospodarskih planova je propisan Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN br. 40/2006, 92/2008, 39/2011, 41/2013). Dolje prilažem sadržaj tih planova, kako je propisan temeljem trenutno važećeg Pravilnika, čiji bi pristup temeljem Zakona o lovstvu bio onemogućen zbog komercijalnih interesa i intelektualnog vlasništva. Ovime ne tvrdim da neki dijelovi mogu u pojedinim slučajevima biti izuzeti od pristupa (moguće npr. podaci o ulaganjima), ali ovakva odredba koja praktički sve dijelove proglašava tajnima, izuzev jednog malog dijela, bez ikakve provedbe testa razmjernosti i javnog interesa je protivna Ustavu Republike Hrvatske koji propisuje u članku 38.: "Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom." Naime, za pristup informacijama koja posjeduju tijela javne vlasti nije važno tko je autor informacije. Pod informacijom, smatra se i svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti koje je tijelo dobilo od druge osobe, a nastalo je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti. Lovnogospodarski planovi nesumnjivo spadaju pod informacije koje posjeduje tijelo javne vlasti (Ministarstvo poljoprivrede) u čijoj je nadležnosti propisivanje sadržaja tih planova, njihove izrade te davanje odobrenja odnosno suglasnosti na njih. Stoga je protivno Ustavu propisivanje da su praktično svi dijelovi planova nedostupni javnosti, izuzev podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači. Ako i postoje neki dijelovi za koje postoji potreba za ograničenjem prava na pristup, to se – sukladno Ustavu – mora utvrditi u svakom pojedinom slučaju, a preostali dijelovi planova trebaju se učiniti dostupnim. ------- Izvadak iz trenutno važećeg Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači Članak 26. Lovnogospodarska osnova sadrži: 1. Uvod 2. Podaci o lovištu – osnovni podaci o lovištu; – opis prirodnih značajki staništa; – uvjeti zaštite prirode; – prikaz vrsta i ostalih broja divljači i životinjskih vrsta; – opis tehničke opremljenosti lovišta. 3. Gospodarenje s divljači i lovištem – dosadašnje gospodarenje; – smjernice budućeg gospodarenja s uvjetima i mjerama zaštite prirode; – lovna kinologija; – lov i korištenje divljači; – stručna i lovočuvarska služba; – sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih vrsta div­ljači (LGO-8, LGO-9, LGO-10); – ulaganja u divljač i stanište; – očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (LGO-11); – lovna kronika. Članak 46. Program uzgoja divljači sadrži: 1. Uvod; 2. Namjenu uzgajališta te cilj gospodarenja s divljači; 3. Podaci o uzgajalištu: – osnovni podaci o uzgajalištu; – prirodne značajke s prikazom vrsta i broja divljači; – uvjeti zaštite prirode; – prikaz tehničke opremljenosti uzgajališta. 4. Gospodarenje uzgajalištem: – dosadašnje gospodarenje; – podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno ispuštanja divljači; – tehnologija uzgoja i korištenja divljači, usklađenje s uvjetima zaštite prirode; – prehrana divljači; – tehničko uređenje i prateći objekti; – zaštita divljači; – mjere za sprječavanje šteta od divljači; – stručna i lovočuvarska služba; – lov i korištenje divljači. 5. Ulaganja u uzgajalište: – ulaganja u divljač; – ulaganja u zemljište; – ulaganja u tehničko uređenje i prateće objekte; – sumarni prikaz plana i izvršenja prihrane, prehrane i izlučivanja glavnih vrsta div­ljači, (PUD-9, PUD-10, PUD-11); – očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (PUD-12); – lovna kronika. Članak 58. Program zaštite divljači sadrži: – akt o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta; – osnovne podatke o položaju i granicama površine izvan lovišta te njenoj površini razrađenoj po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom; – procjenu brojnoga stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na površinama izvan lovišta ili preko istih prelazi; – uvjeti zaštite prirode; – mjere zaštite divljači; – mjere za sprječavanje šteta od divljači; – brigu o drugim životinjskim vrstama; – prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zaštite; – kroniku zaštite divljači. Nije prihvaćen već odgovoreno
669 Željko Vlaisavljević IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Kako je lovnogospodarska osnova ili plan, podzakonski akt, licence za izradu bi trebalo izdavati isključivo Ministarstvo poljoprivrede, pod jednakim uvjetima za sve potencijalne izrađivače (stavak 1.) Nije prihvaćen regulirano drugim zakonom
670 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Članak 39. SKANDALOZNI STAVAK 2.niti jedan podatak iz lovnogospodarskih planova nemože i nesmije biti tajan.Da ne ponavaljamo referiramo se na obazroloženje gđe. A.Musa . Niti jedan podatak nemože biti skriven iz ovog segmenta , ovo je protuustavno, u supriotnosti s Zakonom o pristupu informacijama uitd.itd.. Možeš misliti! Tajnoga li podatka, od nacionalnog interesa, koliko će LD Šljuka ustrijeliti srnica i divljih svinja! radi se o tome da se radi o prirkrivanju loše, na nerealnim osnovama napisanim lovnogospodarskim planovima . Brisati ! Nije prihvaćen već odgovoreno
671 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Potrebno je precizirati koji podaci neće biti dostupni javnosti zbog zaštite komercijalnih interesa i intelektualnog vlasništa te definirati općenito dostupnost podataka iz Središnje lovne evidencije drugim državnim i javnim institucijama Trenutna formulacija preopćenito navodi podatke koji neće biti dostupni javnosti i razloge njihove nedostupnosti , pitanje dostupnosti podataka iz Središnje lovne evidencije potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Nije prihvaćen već odgovoreno
672 Anamarija Musa IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U članku 39., stavak 2., nakon riječi 'evidencije' predlažemo brisati ostatak odredbe (, ostali podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo.) Kako je navedeno člankom 3. Nacrta divljač je dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Ujedno, Ustavom RH u članku 52. Utvrđeno je da su 'More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.’ Člankom 4. Nacrta kao cilj zakona utvrđuje se osigurati potrajno gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore. Iz navedenog proizlazi da je divljač kao dobro od interesa za državu, kao I gospodarenje populacijama divljači I njihovim staništima na način da se unaprjeđuje održivost I trajnost istih pitanje od javnog interesa od kojeg javnost ne može apriori biti isključena. Lovišta se sukladno Nacrtu ustanovljuju ukoliko su ispunjene materijalnopravne pretpostavke u odgovarajućem postupku (članak 14./1., članak 15/2) Sukladno članku 33., pravo lova izvršava se kao pravo I dužnost provedbe lovnogospodarskog plana koji mora biti odobren da bi se isto pravo moglo izvršavati. Lovnogospodarski planovi (lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije) materijalne su pretpostavke za odluku kojom se dodjelujue pravo i moraju biti usklađeni s nacionalnim planovima, koji imaju primat u provedbi, a sve kako bi se ostvrila svrha zakona. Lovnogospodarska osnova, sukladno članku 34. Nacrta planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima. Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje utječu na lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Navedeni podaci te plan predstavljaju okvir za iskorištavanje i unaprjeđenje (gospodarenje) populacijom životinjskih vrsta koja uživa zaštitu RH i od javnog je interesa. Međutim, u Nacrtu je člankom 39., stavak 2. Predviđeno da osim podataka o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova koji su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije, ostali podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo. Ovakva provizorna i preširoka uskrata informacija javnosti od pitanja od javnog interesa u suprotnosti je kako samim odredbama Nacrta (članak 4.) i odredbama Ustava RH (članak 52.) tako i odredbama Ustava o pristupu informacijama od strane javnosti (članak 38., stavak4) te i pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) koji je organski zakon kojim se uređuje Ustavom zajamčeno pravo građana na javnu informaciju (čl. 38.st.4. Ustava) pristup informaciji može biti ograničen samo u zakonom određenim slučajevima u odnosu na specifične vrste informacija i u svakom pojedinačnom slučaju, i to samo koliko je nužno u demokratskom društvu. U svakom od tih slučajeva (članak 15. Zakona) provodi se test razmjernosti i javnog interesa kako bi se utvrdilo preteže li javni interes za informaciju nad potencijalnom štetom koja bi mogla nastati za interes uslijed kojeg je moguće informaciju zaštititi. Čak i ako je potrebno uskratiti pristup informaciji u određenom dijelu, ostatak informacije mora se učiniti dostupnim. U odnosu na okoliš, u koji pripada i životinjski svijet, pravo javnosti na informaciju dodatno je ojačano putem međunarodnih i europskih dokumenata (Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 1998. - Aarhuška konvencija; Aarhuška konvencija, Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu javnosti informacijama o okolišu od 28. siječnja 2003.) te Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15). Podaci iz lovnogospodarskih planova ni u kojem slučaju ne mogu biti općenito zaštićeni odredbom članka 39., stavak 2 Nacrta, osobito u odnosu na podatke o stanju divljači, gospodarenju, zaštiti, lovu, uzgoju i ostalim elementima iskorištavanja divljači koja uživa zaštitu i od interesa je za Republiku Hrvatsku, a na koje nadležna tijela daju suglasnost. U pojedinačnim slučajevima, a temeljem primjene Zakona o zaštiti tajnosti podataka ( NN 108/96 za poslovnu tajnu čl. 19-26) moguće je da određeni podatak predstavlja poslovnu tajnu, u kojem slučaju treba poštivati odredbe navedenog Zakona i istu odrediti poslovnom tajnom, ako kao takva ispunjava uvjete propisane Zakonom. Međutim, čak i uz proglašavanje poslovnom tajnom, isti je podatak podložan testu razmjernosti i javnog interesa u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama. Također, smatramo da nije moguće ovakvom zakonskom odredbom lovnogospodarske planove proglasiti autorskim djelima, već se isto može utvrditi samo u pojedinačnom postupku i to za pojedinačni plan. POVJERENIK ZA INFORMIRANJE Anamarija Musa Primljeno na znanje Poštovana, Vaš komentar je primljen na znanje uz napomenu da je predviđenom odredbom propisano da su javno dostupni baš oni podaci za koje Vi sami navodite da, citiramo: "podaci te plan predstavljaju okvir za iskorištavanje i unaprjeđenje (gospodarenje) populacijom životinjskih vrsta koja uživa zaštitu RH i od javnog je interesa. " te su kao takvi i interesantni za javnost. Zaštićen je samo dio podataka koje je izrađivač osnove morao kupiti, a na temelju kojih je došao do elemenata gospodarenja. Ako ti podaci nisu zaštićeni stavljamo u nepovoljniji položaj izrađivača koji je kupio podatke prema onome koji će do tih podataka doći besplatno pozivajući se na pravo na pristup tim podacima putem ovog Ministarstva.
673 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: "(3) Svi lovnogospodarski planovi prije donošenja moraju proći postupak procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu." Ova obveza proizlazi iz odredbi europskih direktiva o zaštiti staništa i ptica. Nije prihvaćen riješeno drugim zakonom
674 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: (2) Podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači, kao i svi ostali podaci iz lovnogospodarskih planova su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije. Očita, i skandalozna, je namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza da proglasi lovnogospodarske planove tajnima „zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe (sic!), uključujući intelektualno vlasništvo“. Ova odredba je, naravno i protuzakonita. Jedina namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza je da sakriju planove od očiju javnosti kako na vidjelo ne bi izašla očajna kvaliteta ovih dokumenata, kao i intelektualno šarlatanstvo i neznanje (“intelektualno vlasništvo”) koje posjeduju izrađivači tih planova. Nije prihvaćen već odgovoreno
675 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 39. stavak (1) treba brisati. Danas izrada lovnogospodarskih planova, koji su sadržajno i praktično potpuno beskorisni dokumenti, predstavlja samo dobar izvor dodatnog prihoda malog grupi „stručnjaka“ koji se bave njihovom izradom i to skupo naplaćuju od lovoovlaštenika. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će platiti ručak svakoj osobi koja nam donese lovnogospodarsku osnovu koja je utemeljena na točnim i provjerljivim podacima o populacijama divljači u lovištu. Izrada lovnogospodarskih planova na temelju nacionalnih planova upravljanja lovnom divljači putem nacionalnih povjerenstava će osigurati veću kvalitetu samih lovnogospodarskih dokumenata, ali će i bitno smanjiti troškove samim lovoovlaštenicima. Nije prihvaćen paušalno izneseni navodi bez ikakvih agumenata
676 eleonora hrupelj IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Nije prihvatljivo da podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni Nije prihvaćen već odgovoreno
677 Udruga Biom IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Predlažemo brisanje članka 39. stavka 2. nacrta Prijedloga Zakona budući da isti nije u skladu s Ustavom RH te Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN br. 25/13, 85/15). Člankom 39. stavkom 2. navodi se da gotovi svi podatci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo. Glavne odrednice razvijenosti regulacije i prakse na području prava na pristup informacijama javnog sektora jesu: 1) razina regulacije (ustavna, zakonska, podzakonska), odnos s uređenjem drugih segmenata informacijskoga upravnog prava (osobnih podataka, tajnih podataka i dr.) te odnos s odredbama o pristupu informacijama u posebnim (sektorskim) zakonima; 2) presumirana dostupnost spomenutih informacija, uz negativnu enumeraciju ograničenja pristupa pa se tako člankom 38. Ustava RH "Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom." te je osnovno načelo Zakona o pravu na pristup informacijama (dalje: ZPPI) jest da sve informacije moraju biti dostupne svim zainteresiranim ovlaštenicima. Postoje izuzeci, striktno propisani ZPPI, ovisno o kategoriji informacije kojoj je zatražen pristup. ZPPI u članku 8. precizno regulira situacije u kojima tijelo javne vlasti mora (‘uskratit će’) uskratiti pristup traženoj informaciji i situacije u kojima može to pravo uskratiti. 1. › Tijela javne vlasti uskratit će pravo na pristup informaciji ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena: državnom, vojnom, službenom ili profesionalnom tajnom ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka (st. 1. čl. 8. ZPPI) Međutim i u takvim slučajevima tijela javne vlasti moraju odobriti pristup u one dijelove informacija koji se, s obzirom na prirodu svog sadržaja, mogu objaviti. I informacije koje su označene državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom postaju dostupne javnosti nakon što prestanu postojati razlozi radi kojih je pravo na pristup takovoj informaciji uskraćeno. Ovdje navodimo i Mišljenje Povjerenice za informiranje u predmetu UP/II-008-07/14-01/218 Mišljenje povjerenice za informiranje koja u rješenju UP/II-008-07/14-01/218 navodi da su lovnogospodarske osnove planski akti koje odobrava ministarstvo nadležno za poslove lova, a kojim aktom se uređuje gospodarenje s divljači za koju je zakonom propisano da je od interesa za Republiku Hrvatsku. Također odredbama Ustava Republike Hrvatske uređena je osobita zaštita dobara od interesa za Republiku. Stoga lovnogospodarska osnova bez obzira što troškove iste u vezi izrade odnosno donošenja ili revizije snosi lovoovlaštenik je od javnog interesa jer pokazuje kako se gospodari lovištem i divljači odnosno kako će se gospodariti lovištem i divljači u određenom razdoblju tj. dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen već odgovoreno
678 Klub pudla Hrvatska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Obavezno lovnogospodarske osnove moraju biti javno dostupne i transparentne Nije prihvaćen već odgovoreno
679 Maja Lilith Klemen IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Zbog smanjenja rizika od zlouporabe SVI podaci iz lovnogospodarskih planova moraju biti javno dostupni dokumenti ako su planovi i sprovedene radnje izvedene, između ostalog, u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti! Nije prihvaćen već odgovoreno
680 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Lovnogospodarske osnove moraju biti javno dostupne svima! Nije prihvaćen već odgovoreno
681 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 39. Nije prihvatljivo da podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, ako se tvrdi da lovstvo nije samo komercijalni interes, već da mu je glavna zadaća očuvanje prirode i bioraznolikosti, što je interes svih građana RH: Nije prihvaćen bitni podaci odnosno podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova jesu javno dostupni
682 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. Stavak (2) - zašto bi korisnik nelovne površine provodio lovnogospodarske planove ako je površina nelovna? Brisati stavak. Nije prihvaćen Kako je već u prijašnjim odgovorima navedeno, na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
683 eleonora hrupelj IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. stavku 2 izbaciti nelovne površine nikako ne mogu potpadati pod lovnogospodarske planove Nije prihvaćen Na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
684 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. u stavku (2) izbaciti .. odnosno korisnika nelovnih površina..., na nelovnim površinama nije ustanovljeno lovište te u tom slučaju ne trebaju ni lovnogospodarski planovi, jer u ovom slučaju bi korisnici nelovnih površina trebali imati stručnu osobu za provedbu istih! Nije prihvaćen Pod lovnogospodarskim planom smatra se i program zaštite divljači kojeg donose korisnici nelovnih površina. Ukoliko je za nelovnu površinu donesen Program onda ga je dužna provoditi stručna osoba za provedbu lovnogospodarskih planova.
685 Boris Katić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 38. kada i gdje će se moći vidjeti prijedlog pravilnika sa posebnim uvjetima za gospodarenje sa divljači na otocima? Primljeno na znanje Člankom 91. Zakona o lovstvu propisano je da će se propis iz članka 38. donijet u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Za Pravilnik će svakako biti provedeno javno savjetovanje te će biti dostupno na uvid i davanje komentara prije donošenja.
686 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Ponavljam svoj komentar na članak 35. koji vrijedi i ovdje. Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), sukladno članku 7. Konvencije, dužna je osigurati sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova i programa koji se odnose na okoliš, unutar jasnoga i pravičnog okvira, pruživši javnosti potrebne informacije. Predlažem da se u zakonu propiše da se u postupku davanja suglasnosti na program zaštite divljači mora osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti. S obzirom na sadržaj programa zaštite divljači nesporno je da se radi o programu koji se odnosi na okoliš. Nije prihvaćen Ponavljamo odgovor, lovnogospodarski planovi nisu dio javne politike i iste ne donosi javnopravno tijelo već lovoovlaštenici te stoga smatramo da nismo dužni preuzeti obvezu osiguranja sudjelovanja zainteresirane javnosti.
687 Kristina Podobnik IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Brisati stavak (1) članka 37.! Ako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na nekom području, onda je lov zabranjen. Opet, ovakva odredba ostavlja puno prostora za proizvoljna tumačenja. Podržavam prijedloge g. Tibora Mikuške o potrebnim izmjenama stavaka (1) i (2). Nije prihvaćen Na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi tu vrstu izmjestili ili otjerali s površine na kojoj primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
688 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. članak 37. izbaciti stavak 1. jer se nema što loviti ako je lov zabranjen! Slažemo se s T.Mikuškom ;stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: “Program zaštite divljači iz stavka 1. ovog članka donosi Nacionalno povjerenstvo Ministarstva na temelju nacionalnog plana upravljanja pojedinom lovnom divljači.”Zašto bi netko tko nije zaintereisran a ne želi lov preko svojih površina donosio bilo kakv pogram (nije stručan, nezna napisati nešto takvo, šta je ovo?) Nije prihvaćen Programa zaštite divljači donosi korisnik nelovne površine, ali izrada se mora povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je licencirana za tu djelatnost (članak 39). Odredbama ovoga članka u potpunosti je nebitno dali netko želi ili ne želi "lov" bitno je dali je prisutna divljač na tim površinama.
689 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 37. stavak (1) potrebno je izmijeniti da glasi: "(1) Divljač na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, štiti se u skladu s programom zaštite divljači." Divljač se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta NE LOVI. I točka. Divljač se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta samo ŠTITI. Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, na površinama gdje je zabranjen lov, odnosno na njima nije ustanovljeno lovište može se očekivati pojava divljači koja može nanijetu štetu, ugroziti zdravlje ljudi i drugih životinja. Svjedoci smo sve češće pojave divljači u gradovima i na površinama na kojim nije ustanovljeno lovište. Bez donesenog programa zaštite divljači niste u mogućnosti provesti ni jednu mjeru kojom bi divljač izmjestili ili otjerali s površina gdje primjerice ugrožava zdravlje ljudi ili imovine.
690 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 37. stavak (2) potrebno je izmijeniti da glasi: “Program zaštite divljači iz stavka 1. ovog članka donosi Nacionalno povjerenstvo Ministarstva na temelju nacionalnog plana upravljanja pojedinom lovnom divljači.” Nije prihvaćen Program zaštite divljači donosi korisnik ne lovne površine, a Ministarstvo daje suglasnost na isti, što je u potpunosti kontrolirani postupak donošenja Programa te nema potrebe za imenovanje bilo kakvih Nacionalnih povjerenstva.
691 eleonora hrupelj IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Izbaciti – neprimjenivo, neprecizirano, mogućnost manipulacija i zaobilaženja zakona Nije prihvaćen Ne znamo na što se odnosi komentar.
692 Andrea Valenčič IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Iz članka 37 izbaciti dio o lovu (odn. strogo zabraniti lov) i dopustiti samo zaštitu divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljanje lovišta. Nije prihvaćen Lov divljači ne znači odstrjel, lov divljači obuhvaća više radnji kao što je traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači. Tako primjerice ako s površina gdje nije ustanovljeno lovište želite izmjestiti neku vrstu divljači, provest ćete lov.
693 Krunoslav Pintur IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. - st. 2 - u svezi sa riješenjima iz čl. 10 i čl. 17 smatram da ovo nije dobro rješenje jer primjerice uz naselja postoje deseci korisnika nelovnih površina koji bi trebali donijeti svoje programe zaštite divljači. Ovo će nam stvoriti nove probleme u gospodarenju lovištima. Nije prihvaćen Lovoovlaštenik nema mogućnosti provoditi mjere na površinama na kojima nije ustanovljeno lovište, stoga nam nije jasno u kojem dijelu će stvoriti probleme u gospodarenju lovištima.
694 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. Treba zabraniti lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta. Nije prihvaćen Lov divljači ne znači odstrjel, lov divljači obuhvaća više radnji kao što je traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači. Tako primjerice ako s površina gdje nije ustanovljeno lovište želite izmjestiti neku vrstu divljači, provest ćete lov.
695 Mladen Latinac IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 37. stavak (2) je neprimjenjiv, koji će korisnik nelovne površine, a ima ih puno, donijeti program? Pogotovo ako nisu stručni a niti zainteresirani. Nije prihvaćen Programe mogu donositi i jedinice lokalne samouprave ukoliko se na području iste pojavljuje divljač te postoji bojazan za sigurnost zdravlja ljudi i imovine.
696 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 36. Ponavljam svoj komentar na članak 35. koji vrijedi i ovdje.Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), sukladno članku 7. Konvencije, dužna je osigurati sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova i programa koji se odnose na okoliš, unutar jasnoga i pravičnog okvira, pruživši javnosti potrebne informacije. Lovnogospodarski planovi, s obzirom na svoj sadržaj, su planovi koje se odnose na okoliš i stoga bi, sukladno Aarhuškoj konvenciji, trebalo biti osigurano sudjelovanje zainteresirane javnosti u njihovom donošenju. Naime, u slučaju donošenja lovnogospodarske osnove te programa uzgoja divljači, provodi se upravni postupak u kojem nadležno tijelo odobrava osnovu ili program odnosno njihovu reviziju. Iz navedenih razloga predlažem da se u zakonu propiše da se u postupku odobravanja lovnogospodarskih planova mora osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti. Nije prihvaćen Ponavljamo odgovor lovnogospodarski planovi nisu dio javne politike i iste ne donosi javnopravno tijelo već lovoovlaštenici te stoga smatramo da nismo dužni preuzeti obvezu osiguranja sudjelovanja zainteresirane javnosti.
697 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Republika Hrvatska, kao stranka Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhuška konvencija), sukladno članku 7. Konvencije, dužna je osigurati sudjelovanje javnosti za vrijeme izrade planova i programa koji se odnose na okoliš, unutar jasnoga i pravičnog okvira, pruživši javnosti potrebne informacije. Lovnogospodarski planovi, s obzirom na svoj sadržaj, su planovi koje se odnose na okoliš i stoga bi, sukladno Aarhuškoj konvenciji, trebalo biti osigurano sudjelovanje zainteresirane javnosti u njihovom donošenju. Naime, u slučaju donošenja lovnogospodarske osnove te programa uzgoja divljači, provodi se upravni postupak u kojem nadležno tijelo odobrava osnovu ili program odnosno njihovu reviziju. Iz navedenih razloga predlažem da se u zakonu propiše da se u postupku odobravanja osnove i programa mora osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti. Isto vrijedi i za postupak davanja suglasnosti na program zaštite divljači, za koji postoji jasan javni interes javnosti da sudjeluje u tom postupku, te je s obzirom na sadržaj programa zaštite divljači nesporno da se radi o programu koji se odnosi na okoliš. Nije prihvaćen Lovnogospodarski planovi nisu dio javne politike i iste ne donosi javnopravno tijelo već lovoovlaštenici te stoga smatramo da nismo dužni preuzeti obvezu osiguranja sudjelovanja zainteresirane javnosti.
698 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Članak 35. stavak (3) potrebno je izmijeniti (sukladno primjedbi na članak 34.) tako da glasi: “Nacionalno povjerenstvo Ministarstva donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište, a isti odobrava Ministar, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu lovišta“ stavak4.što je ovo pisac htio reći, što je ispitni postupak stavk 5. Opet nije dopuštena Žalba?? Nego ni manje ni više nego upravni (dakle skup i dugotrajan ) spor? stavak 6, što znači riječ "izjaviti žalbu"Žalba se podnosi uvijek u pisanom obliku pa ovo zamijeniti. stavak 7 ... u Povjerenstvo dodati i člana iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu stavak 8. ovo je smiješno! lovoovlaštenik ili u zadnjoj godini mora znati da li će tražiti produženje zakupa te ako želi onda ima lijepo vrijeme u toj zadnjoj godini izraditi lovnogospodarsku osnovu Nije prihvaćen Lovnogospodarske osnove donose lovoovlaštenici, ali ih odobrava nadležno tijelo, odnosno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja lovstva, stoga je potpuno nepotrebno imenovati bilo kakvo "Nacionalno povjerenstvo". Ispitni postupak je dio upravnog postupka, a pravni lijekovi usklađeni su sa Zakon o općem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima. U članku je jesno i nedvojbeno propisano u kojem period i kad je lovoovlaštenik dužan donijeti lovnogospodarsku osnovu, a ovo je dana mogućnost gospodarenja i provođenja mjera uzgoja i zaštite do odobrenja nove lovnogospodarske osnove jer za istu je potrebno ishoditi i dokumente drugih tijela kao Rješenje o uvjetima zaštite prirode, prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode itd.
699 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (8) potrebno je brisati. Ova odredba nije temeljena na znanstveno-stručnim kriterijima. Lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova bi već u zadnjoj godini trebao znati da li želi produžiti zakup prava lova u svom lovištu. Ako želi produžiti zakup, onda u zadnjoj godini zakupa može pristupiti izradi nove lovnogospodarske osnove. Nije prihvaćen U članku je jasno i nedvojbeno propisano u kojem period i kad je lovoovlaštenik dužan donijeti lovnogospodarsku osnovu, a na ovaj način dana je mogućnost gospodarenja i provođenja mjera uzgoja i zaštite do odobrenja nove lovnogospodarske osnove jer za istu je potrebno ishoditi i dokumente drugih tijela kao Rješenje o uvjetima zaštite prirode, prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode itd. Naime ako se lovnogospodarska osnova ne donese u propisanom roku lovoovlaštenik snosi sankcije propisane Zakonom i ugovorom.
700 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (7) potrebno je izmjeniti da glasi: (7) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka osniva Ministarstvo za vlastita lovišta odnosno nadležno tijelo za zajednička lovišta u koje imenuje najmanje dva člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom s položenim kolegijem iz lovstva i jednim članom predloženim od Ministarstva. U Povjerenstvo mora biti imenovan jedan član iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Nije prihvaćen Smatramo da je nepotrebno imenovati člana iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu jer povjerenstvo za provedbu ispitnog postupka s propisanom stručnom spremom je dovoljno kompetentno da provede ispitni postupak, a također Hrvatska agencija za okoliš i prirodu daje svoj obol kroz stručno mišljenje prije izdavanja Rješenja o uvjetima zaštite prirode što je i u djelokrugu rada navedene Agencije.
701 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 35. stavak (3) potrebno je izmijeniti (sukladno primjedbi na članak 34.) tako da glasi: “Nacionalno povjerenstvo Ministarstva donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište, a isti odobrava Ministar, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu lovišta“ Nije prihvaćen Lovnogospodarske osnove isključivo mogu donijeti lovoovlaštenici jer njima je dano pravo gospodarenja lovištem, a za šta oni i plaćaju naknadu za pravo lova.
702 Primorsko-goranska županija IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. Članak 35. Stavak 1. brisati „i čini sastavni dio ugovora“ jer je nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Osim toga donesena lovnogospodarska osnova je irelevantna sve dok se ne odobri. Članak 35. Stavak 7. Predlažemo da svi članovi Povjerenstva za provedbu ispitnog postupka za odobrenje lovnogospodarske osnove zadovoljavaju uvjet završenog šumarskog, veterinarskog ili agronomskog fakulteta s položenim kolegijem iz lovstva, a ne kako je navedeno najmanje dva. Osim toga u Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Nije prihvaćen Nažalost nismo shvatili u kojem je dijelu nemoguće zadovoljiti propisani uvjet. Naime jasan je rok za donošenje lovnogospodarske osnove. Stavkom 3. propisano je da lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište na odobrenje nadležnom tijelu, a lovoovlaštenik u vlastitom lovištu Ministarstvu. Pod donošenjem se smatra izrada i predaja nadležnom tijelu na odobrenje. Naime sva tri člana moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, probat ćemo detaljnije u konačnom prijedlogu urediti da i član imenovan od Ministarstva mora imati odgovarajuću stručnu spremu. Nadalje smatramo da je nepotrebno zakonodavno propisati da Povjerenstvo osnovano od ministarstva treba biti imenovan predstavnik županije na čijem području se nalazi vlastito lovište odnosno istovjetno kako se to propisuje za zajednička lovišta. Naime moramo uzeti u obzir da je ministarstvo drugostupanjsko tijelo koje provodi nadzor nad radom županija te na taj način ministarstvo sudjeluje u radu županije odnosu nadzoru provedbe ispitnog postupka i odobrenja lovnogospodarskih osnova.
703 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. St. 6 piše: "Protiv rješenja iz st. 4. ovog članka kojeg donese nadležno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu...." Riječi "može se izjaviti" treba zamijeniti riječima "može se podnijeti" jer se žalbe podnose pismenim, a ne usmenim putem. Nije prihvaćen Navedeno izjavljivanje žalbe propisano je Zakonom o općem upravnom postupku.
704 Krunoslav Pintur IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 35. st. 4 - Kakva su to povjerenstva za provedbu ispitnog postupka? Što ta povjerenstva ispituju? Primljeno na znanje Odobrenje lovnogospodarske osnove provodi se kroz upravni postupak u skladu s Zakonom o općem upravnom postupku. Ispitni postupak provodi se kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, što znači da ispitnim postupkom provode se predradnje potrebne za donošenje rješenja, u ovom slučaju rješenja o odobrenju lovnogospodarske osnove.
705 Luka Katušić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Lovne aktivnosti utječu i na staništa, stoga je u stavak 2 potrebno uz strogo zaštiećene vrste navesti i ugrožena staništa Nije prihvaćen Lovnogospodarski planovima se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem. Sukladno propisima iz zaštite prirode lovnogospodarski planovi sadrže i Rješenje o uvjetima zaštite prirode izdano od ministarstva nadležnog za zaštitu prirode kojim se između ostaloga propisuju smjernice sa stanovišta zaštite prirode.
706 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Stava 1 promijeniti u smislu da se izbaci razdoblje od 10 godina i napiše za svaku godinu. Svakom je jasno da se broj divljači u nekom lovištu mijenja u zavisnosti od mnogo čimbenika koje svi znamo i potpuno je nerealno, plus nerealne i nategnute brojke, govoriti o ovako dugom periodu U potpunosti se slažemo s prijedlom P.Rodić te treba dodati u stavak 2 ...i ugroženih staništa Stavak 4 omogućuje na način na koji je napisan da se odstreljuju najbolji primjerci, znamo je to najbolja zarada za pojedina LD. No ako lov propagira da mu je osnova sanitarni i drugi odstrijel, dakle uklanjaju slabe i bolene jedinike (pa se time imitira tzv."prirodna " selekcija, životinja-predator ili lovac-predator) ovaj članak upravo favorizira i omogućava odstrel najsnažnijih jedinki. Također se u potpunosti slažemo s T.Mikuškom da Članak 34. treba izmjeniti da glasi: „Uzgoj, zaštita i korištenje pojedinih vrsta divljači temelji se na nacionalnim i akcijskim planovima gospodarenja za pojedinu vrstu, i vrstama divljači se gospodari u skladu s navedenim planovima na cjelokupnom nacionalnom teritoriju.“ i njegovim pojašnjenjem potrebe mijenjanja ovog članka. Nije prihvaćen Od drugog svjetskog rata na ovamo lovstvo naše zemlje je prošlo kroz dva sustava gospodarenja lovištem. Zakonom o lovu NRH, 19. listopada 1949. godine, između ostalog određuje se zakup lovišta u trajanju od 15 godina. Zakon o lovstvu SRH, 24. listopada 1966. godine, donosi novinu, odnosno obveznu izradu lovno privrednih osnova za desetogodišnje razdoblje. Uvođenjem takvih smjernica u lovstvo omogućena je jasna razdioba pojmova lov i lovstvo, čime su postavljeni temelji lovstva kao održivog gospodarenja s divljači. U Republici Hrvatskoj pridaje sve veća pažnja potrajnom gospodarenju uz sve veće standarde praćenja zdravlja, stanja populacije, staništa i ekosustava. Planiranja se u lovstvu nisu promijenila te je još uvijek je temelj za gospodarenje s divljači planski akt. Razdoblje od deset godina se pokazalo najprihvatljivijim i najboljim rješenjem svrhu gospodarenja. Moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost i revidiranja lovnogospodarskog plana. U drugom djelu odgovora želimo ponoviti kako briga o ugroženim vrstama i staništima svakako je dio lovnogospodarskog plana, odnosno Rješenja o uvjetima zaštite prirode, izdanog u skladu s propisima o zaštiti prirode, kako je navedeno u prethodnom odgovoru. Nadalje, lov je uobičajen zahvat u populaciju tijekom godina. Možemo reći zahvat u populaciju provodi se u skladu s brojnom, dobnom i spolnom strukturom kako bi se provele okvirne uzgojne smjernice te dobila zdrava i visokotrofejna populacija divljači. I konačno, smatramo da nama potrebe za donošenjem nacionalnih i akcijskih planova za sve vrste divljači kojima se već gospodari lovnogospodarskim planovima, već isključivo za vrste u nekom vidu stroge zaštite.
707 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Izmijeniti stavak 2. na način da se ne precizira radi li se o biljnim ili životinjskim vrstama: (2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih VRSTA I UGROŽENIH STANIŠTA na koje može utjecati lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama. Pojašnjenje: Lovno gospodarenje ne utječe samo na životinjske vrste već na sve komponente bioraznolikosti. Nije prihvaćen Opet ponavljamo da je briga o ugroženim vrstama i staništima svakako je dio lovnogospodarskog plana, odnosno Rješenja o uvjetima zaštite prirode, izdanog u skladu s propisima o zaštiti prirode, kojim su propisane određene smjernice sa stanovišta zaštite prirode tako da su uklopljene sve komponente bioraznolikosti.
708 Petra Rodić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Dio rečenice "koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima" u koliziji je s definicijom uzgajališta divljači koje treba biti ograđeno. Nije prihvaćen Nažalost nismo primijetili koliziju, naime otvorenim i ograđenim lovištima gospodari se na temelju lovnogospodarskim osnovama, a uzgajalištima se gospodari na temelju programa uzgoja divljači.
709 Tibor Mikuska IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 34. treba izmjeniti da glasi: „Uzgoj, zaštita i korištenje pojedinih vrsta divljači temelji se na nacionalnim i akcijskim planovima gospodarenja za pojedinu vrstu, i vrstama divljači se gospodari u skladu s navedenim planovima na cjelokupnom nacionalnom teritoriju.“ Današnji sustav lovnog gospodarenja temelji se na rascjepkanosti (više od 1100 lovišta i isto toliko lovnogospodarskih osnova), netočnim podacima o rasprostranjenosti veličinama populacije pojedinih svojti, izmišljanju i falsificiranju podataka o brojnosti divljači kako bi se lovne kvote prilagodile korisnicima i željenom odstrelu (umjesto da se odstrel prilagođava veličini populacija). Unatoč brojci od 60.000 lovaca u Hrvatskoj točne veličine brojnosti populacija pojedinih vrsta divljači nisu poznate, a službeni podaci kojima se barata se temelje na tzv. „SIR-metodi“ („Samo iz Rukava“ – metoda). Jedinu svjetlu točku predstavlja naše znanje o veličinama populacija tri velike zvijeri – medvjeda, vuka i risa – za koje postoje posebni planovi upravljanja koje izrađuju multidisciplinarni timovi sastavljeni od lovaca, znanstvenika i stručnjaka iz područja zaštite prirode (http://www.mps.hr/default.aspx?id=8491; http://www.dzzp.hr/publikacije/planovi-upravljanja-159.html). Kako smatramo da niz različitih lovnogospodarskih osnova i planova uzgoja divljači proizvedenih od strane mnogobrojnih lovozakupnika rezultira kaotičnim upravljanjem populacijama divljači, predlažemo uvođenje novog načina gospodarenja divljači koji bi se temeljio na dobroj praksi ostvarenoj u upravljanju populacijama velikih zvijeri, kao i na znanstvenim i ekološkim ishodištima unutar zakonskih, upravnih, kulturnih, gospodarskih i socioloških okvira u Hrvatskoj. Stoga predlažemo izradu nacionalnih planova gospodarenja za sve vrste divljači koji bi se temeljio na prihvaćenim međunarodnim konvencijama, planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu pojedine svojte, a koje bi izrađivala nacionalna povjerenstva interdisciplinarnih timova na temelju istih standardiziranih kriterija, te uzimajući u obzir najnovije i pouzdane podatke o veličini populacija pojedine vrste divljači. Ključnu riječ u ovim povjerenstvima bi trebale voditi osobe iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, kao krovne i jedine ovlaštene ustanove za sakupljanje I obradu podataka o veličinama populacija pojedinih svojti. Nakon izrade plana upravljanja pojedinom svojtom lovne divljači, lovne kvote za pojedina lovišta bi se određivale sukladno njenoj rasprostranjenosti i veličinama nacionalnih populacija. Nije prihvaćen Smatramo da nama potrebe za donošenjem nacionalnih i akcijskih planova za sve vrste divljači kojima se već gospodari lovnogospodarskim planovima, već isključivo za vrste u nekom vidu stroge zaštite. Također nije ni prihvatljiva činjenica da se isključivo radi o kako vi navodite "SIR-metodi" jer lovoovlaštenici su dužni pratiti brojno stanje i zdravstveno stanje populacija, kako bi istim mogli i gospodariti. Lovnogospodarske osnove donose lovoovlaštenici, ali ih odobrava nadležno tijelo, odnosno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz područja lovstva, uzimajući u obzir: - određivanje lovnoproduktivnih površina za divljač - bonitiranje lovnoproduktivnih površina - određivanje matičnog fonda odnosno gospodarskog kapaciteta iz čega se jasno može predvidjeti prirast te svi zahvati u populaciju.
710 Udruga Biom IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Na članak 34. stavak 2. Ovaj članak se u praksi samo djelomično (selektivno) primjenjuje. Izrađivači osnove redovito zaobilaze obvezu uvrštavanja svih vrsta koje stalno ili sezonski žive u lovištu i u LGO uključuju samo krupnije vrste. Široko rasprostranjen puh se u većini lovišta uopće ne unosi u LGO, mungos također, djelomično je tako s vrstama iz porodice kuna i vrana (sve široko rasprostranjene vrste). Min. se mora odlučiti: ili se vrste koje su stalno prisutne u lovištu a nisu u LGO ne smatraju divljači ili će LGO stvarno uključivati sve vrste ali će kroz osnove biti jasno da se njima neće gospodariti. Ili će neke od tih vrsta (za koje očito nema interesa) prestati biti divljač. Nije prihvaćen Lovnogospodarska osnova uključuje sve vrste koje stalno ili sezonski žive u lovištu i ne bi se složili da se radi samo o krupnim vrstama, već isključivo o svim vrstama. Moramo uzeti u obzir i širenje, odnosno migraciju divljači te da možda neke vrste tijekom izrade lovnogospodarske osnove nisu obitavale te ih nije bilo moguće ugraditi u elaborat lovnogospodarske osnove.
711 Tomislav Dumić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Planirati fondove divljači i gospodarenje njima na razdoblje od deset godina unaprijed može se samo teoretski. Svaki onaj tko se lovstvom i lovom bavi u praksi vrlo dobro zna da se brojnost divljači (posebice sitne) mijenja iz godine u godinu, da se mijenjaju čimbenici koji utječu na trend populacija divljači kao i samo stanište na kojem ta divljač obitava te da su naše LGO dokumenti koji realno nemaju veze sa stvarnim stanjem i brojem divljači u lovištima. Cijeli sustav lovnog gospodarenja koji se temelji na LGO je nerealan, temelji se na nerealnim i apsolunim brojevima divljači koje je u praksi nemoguće točno utvrditi. Nažalost, sve je danas u lovstvu previše šablonski, kruto i birokratski komplicirano uređeno te onemogućava pravi razvoj i unaprijeđenje istog. Podržavam niže navedeni prijedlog Viktora Šegrta koji bar donekle ublažava razliku između stanja na terenu i stanja "na popiru". Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost, odnosno obveza revidiranja lovnogospodarskog plana kako bi se što realnije utvrdilo brojno stanje populacije divljači i takvim gospodarilo u daljnjem razdoblju.
712 Boris Katić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Dakle nekoliko stvari divljač se razaznati može po puno stvari i odrediti njenu dob,naravno i spol,za to ne mora biti usmrćena sigurno,ne mora biti ni uspavana.Po zubalu definitivno je najsigurnije,naučno dokazano,no kada bi tako kupovali konje i krave samo po zubalu mnogi bi kupili daleko od dobrog,bude lijepih zuba u domaćih,dok se ne rscjepe i izvadi vilica isto tako enigma.Rogovi,parošci,vrat,stav,kljova,grba,uši,širina lubanje,kočet,boja,oznake glave,mjesto u krdu,leđna ravnina,visina,težina...toliko toga ima za određivanje zrelosti,da ne nabrajam. Oni koji lovni život žive pošteno vrlo dobro i pomno biraju,znaju u što pucaju. Priča o tome da predatori usmrćuju slabo i bolesno,biraju bolje nego mi lovci je nešto što zaista ne stoji. Predatori usmrćuju i mlado,ponekad tek okoćeno,često odvoje i bređe,skotne majke i kako su sporije,teže,slabije pokretne u tom stanju života usmrte,naravno da stare,slabe,bolesne isto tako. Vukovi usmrte ono što se usprostavi i primi borbu na sebe,nekad su to krmače zrele,jake,koje da bi zaštitile mlade cijelog krda okrenu se nakon dugog bezuspješnog bježanja i prihvate borbu za opstanak vrste. Jelena u punoj snazi čopor obori i pojede,posebno u zimi kada se na višeslojni snijeg pokorica uhvati pa vukovi po njoj hodaju,ali papak nažalost propada u dubinu preko pola metra,pa i metar. Istu pokoricu ris koristi vješto za srneću divljač,no sve je to Velika Majka Priroda regulirala. Lovci mnogi love i prođe im životni vijek da ne vide ni vuka ni risa,mnogi u svom domu nemaju ni jedan trofej u nekoj medaljnoj snazi. Mnogi su isključivo lovci na pero ili sitnu divljač koja nema trofej u tipu roga,lubanje,kljove,krzna...nemojte o nečemu što ne znate,molim. Zaboravljate da koliko su mužjaci su jednako "krive" i ženke svih vrsta u prirodi,naravno i divljači,a da danas 90% društava ima penale za odstreljenu ženku,da većina lovaca ni ne pogleda krmaču,košutu,srnu,muflonku,fazanku...ne odstreljuju je,ni ne pucaju na nju. Stvar je lovne kulture da kada ste pozvani u lov kod prijatelje,susjeda,partnera poslovnih...ne pucate ženku iako Vam je dozvoljena i sezona je lova dopušta u tom periodu vremenskom. Nemojte pričati o pobudama lovaca ovdje, jer mi ne pričamo o Vašim pobudama,ovdje dajte samo članak kako ga pravno vidite i nemorate obrazlagati na način da je obrazloženje ustvari pljucanje po lovu i lovstvu. Nemojte pisati da se puca samo trofejna divljač kada zakonski,baš lovno gospodarskom osnovom kao dokumentom se to određuje,koliko kojih grla,kojeg dobnog i spolnog razreda. Škartiranje,vađenje bolesne,ozljeđene,ranjene divljači (prometne nezgode,nezgode u srazu sa minama,nezgode u srazu sa poljoprivrednim strojevima tijekom rada poljoprivrednih strojeva...),ostarijele primjerke koji više ne mogu parirati na borilištima mlađim mužjacima i zadobiti naklonost ženki,te dalje prenositi gene,nije priča koliko može živjeti,nego do kada može u prirodi prenjeti gene,do kada mu to dozvoljava,rikalište,bucalište,prskalište...Atipičnih i loših ima puno više u našim domovima nego trofejnih. Omjer kod jelena,medvjeda,srnjaka,divokoze,muflona,lopatara,aksisa,...pogledajte u godišnjem prikazu odstreljenih grla. Vidjet će te da od broja ukupno odstreljenih samo možda 2-3% su neka vrhunska trofejna grla. Najjači i najbolji se znaju kriti,solirati,čuditi se i povlačiti u nenaseljene djelove,gdje nema prometnica,gdje treba doći ljudska noga. Jesu li to ritovi,duboke šume,vrleti najveće,gustine,šikare i močvare...da jesu jer najjači opstaju milenijima i prenose svoje gene na ženski i muški dio populacije jednako. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
713 Viktor Šegrt IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Desetogodišnji planovi gospodarenje predugi su i birokratski presloženi za gospodarenje s divljači koja je vrlo dinamična u promijenama, ponašanju i brojnosti. Mogućnost revizija istih uz dodatne PZD i PUD je birokratski prekomplicirano i složeno. Ovakvi planovi od 10 godina dio su tranzicije iz bivšeg sustava kada su društvena i socijalna gibanja bila potpuno drugačija u modernu i demokratsku Republiku Hrvatsku te bi trebali bi biti izmijenjeni. Također dio propisa koji se vezani za izradu ovih planova su subjektivni i znanstveno ne potkrijepljeni pogotovo oni koji se odnose na određivanje boniteta staništa i njegovog kapaciteta. Prijedlog izmjena članka: (1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od pet lovnih godina za krupnu divljač, dvije lovne godine za sitnu divljač u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima. Kod krupne divljači gospodarenje divljom svinjom propisuje se na jednu lovnu godinu s obzirom na nastale štete koje će divlja svinja prouzrokovati u određenom dijelu Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Kako smo već odgovarali, moramo uzeti u obzir da planski akt, odnosno lovnogospodarski plan daje smjernicu, ali od smjernica postoje i određena odstupanja propisana podzakonskim aktima. Također ukoliko dođe do određenih promjena u staništu, promjena u brojnom stanju određenih vrsta divljači postoji mogućnost, odnosno obveza revidiranja lovnogospodarskog plana kako bi se što realnije utvrdilo brojno stanje populacije divljači i takvim gospodarilo u daljnjem razdoblju. Također ne možemo govoriti o nekoj tranziciji iz bivšeg sustava, bitno je da li taj način gospodarenja dobar, odnosno prihvatljiv na način da se potrajno gospodari populacijom divljači. Uzevši i praksu nekih država EU možemo reći da se u Europi gospodari na oba načina, negdje se donose godišnje kvote, a neke države vrlo dobro gospodare na temelju lovnogospodarskih planova.
714 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Mihael, bojim se da je starost jedinke moguće utvrditi tek nakon što ju se ubije. Osim ako im se prije pucanja ne pregledavaju zubi. Ili za jelene? Do kada traje spolna sposobnost jelena? Koliko dugo prosječno žive u prirodi gdje nisu ugroženi lovom, nego samo prirodnim predatorima, pa mogu svoje dobre gene prenositi dalje? Mislim da bi za vašu argumentaciju ovi podaci bili važni. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
715 Mihael Glavaš IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti, dali genetski materijal prenose isključivo najjači i najveći primjerci vrste ili i njihovi potomci?.odstrelom starijih grla daje se mjesta njihovim potomcima koji također prenose dobre gene, i isto tako se stječe gospodarska dobit koja može biti od ne male važnosti za RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
716 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Darko Podravec, upravo tako kako kažete bi trebalo i biti. A ne da se ubijaju trofejni primjerci, oni najveći i najjači i time uništava genofond divljači. Ali naravno, koliko bi onda uopće lovaca ostalo u lovačkim društvima? I na kojim to inozemnim turistima bi onda lovstvo zarađivalo, kad je glavna lovačka pobuda ubijanje zbog trofeja, a ne očuvanje prirode i bioraznolikosti? Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
717 Tatjana Ignjatić Zokić IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. Darko Podravec, slazem se da treba voditi racuna i o biljnoj raznolikosti no prvenstveno to se odnosi na izmjene Zakona o šumama NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14, pripadajucim pravilnicima i eksploataciji sumskog dobra kao i Zakonom o poljoprivrednim zemljistima NN 39/13, 48/15 i pripadnim pravilnicima. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
718 Darko Podravec IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN, Članak 34. U drugoj stavci ne smiju se izostaviti utjecaji i na biljni svijet, prevelika brojnost divljači može negativno utjecati na obnovu šumskih sastojina. Četvrtu stavku treba formulirati na način da se strukturom odstrijeljene divljači izbjegnu ili ublaže negativni utjecaji na procese prirodne selekcije među pripadnicima iste vrste. U prirodnim uvjetima predator progoni i usmrćuje lovinu koja je najslabija karika unutar krda, pri čemu opstaju najjači i najizdržljiviji, pa bi se kroz zakonodavstvo takve obrasce ponašanja trebalo favorizirati i u lovstvu. Nije prihvaćen Zakonom o šumama propisuje se da lovnogospodarski planovi moraju biti usklađeni s šumskogospodarskim planovima. Iz navedene odredbe jasno je da je isto već zakonski uređeno. Naime najslabije jedinke i jedinke slabijeg zdravstvenog stanja svakako bi trebale biti prioritet za izlučenje, ali moramo uzeti u obzir da je potrebno regulirati populaciju kako bi se dobila što kvalitetnija trofejna vrijednost divljači.
719 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 31. U stavak 1. dodati ; i neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja U stavku 3. izbaciti "direktnom pogodbom", a staviti isključivo javnim natječajem Stavak 4. je kontradiktoran Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
720 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 31. Stavak 3 -Izbaciti direktnu pogodbu Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da direktna (izravna) pogodba mora ostati.
721 Andrea Valenčič III. PRAVO LOVA, Članak 31. U članak 31. stavak 1 dodati: "...može povjeriti mjeru zaštite divljači neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
722 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 31. Navodi državna lovišta iz članka 10. Stavka 2., međutim članak 10 stavka 2. Propisuje zabranu ustanovljavanja lovišta te je stoga nejasno što predlagatelj propisuje. Pretpostavka je da se navodi pogrešan članak Prihvaćen Prihvaćeno na način "iz članka 11. stavka 6.".
723 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 31. Stavak 3 - ovdje navedeno sklapanje ugovora o povjeravanju izvršavanja prava lova do stjecanja zakupa prava lova između Ministarstva i neke pravne osobe temeljem "direktne pogodbe" ima prizvuk i konotaciju dobro poznate fraze "podmaži i vozi" pogotovo ako u članku nije navedeno vremensko razdoblje koje može proći do stjecanja zakupa prava lova odnosno objavljivanja natječaja za isto. Ako se pravo lova povjerava nekoj pravnoj osobi do stjecanja zakupa to treba biti provedeno natječajem, a ne direktnom pogodbom Djelomično prihvaćen Pojam će se izmjeniti u "izravna pogodba". kako sama odredba propisuje da se pravo lova može povjeriti samo pravnoj osobi od važnosti za Republiku Hrvatsku do stjecanja zakupa (putem natječaja), apsurdno je prije toga provoditi natječaj.
724 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 31. U stavak 1. dodati: "...može povjeriti mjeru zaštite divljači neprofitnim organizacijama koje se bave zaštitom prirode i divljih životinja." Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da se tako bitni poslovi mogu povjeriti samo pravnim osobama od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku.
725 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 29. Trenutno je situacija da se privatne šume intezivno kradu,ruše,kupuju za bescjenje i provodi gola sječa,ni podnošenje prijava,pozivanje policije,ne pomaže,naročito šume onih koji su otišli iz Hrvatske iz bilo kojih razloga,prilikom sječe tih šuma uvijek se zahvati i dio državnih šuma,užas...Istina je da pojedine šumske sastojine proizvode hranu za divljač neke i ne. Divljači gdje nema događaju se požari,šume ne dišu,zakrčuju se i postaju šikare. Divljač i šuma su ne raskidivi spoj,divljač pogoduje sigurno šumi koliko i ona njoj...to je milenijska simbioza. Za to sam da svatko dobije pravičnu naknadu,neka svako plaća porez na svoje i sigurno će nam biti bolje svima. Koliko je šuma uništeno,koliko zapušteno,koliko ih je neupotrebljivo,koliko ih je prestarilo,koliko ih je minirano,a nama se ubrajaju i plaćamo minirana lovišta,plaćamo za iste hektare stočari,šumari i lovci. Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
726 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA III. PRAVO LOVA, Članak 29. Zašto vlasnik privatnog lovišta i u isto vrijeme vlasnik šume dužan uplaćivati državi naknadu. Državi ne treba plaćati nikakvu naknadu nego iz poslovanja uredno plaćati poreze. Ako je divljač državno vlasništvo onda država mora naći model kako platiti naknadu za smještaj i hranu za divljač koja se nalazi u privatnim šumama. Mi vlasnici šuma smatramo da 100% divljači u RH ne živi na 74% površine šuma RH, nego je 26% divljači proizvod privatnih šuma. Znaći ovu naknadu vidimo kao prikriveni parafiskalni namet na građane. Naprotiv vlasnici šuma direktno trebaju imati na tržišnim principima poslovne odnose sa zainteresiranim lovačkim udrugama i drugima. Nije prihvaćen Komentar predstavlja upit, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
727 Marin Vitman III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti korištenje tuđeg (privatnog) vlasništva sa odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Predlažem da se stavak 1. izmijeni da glasi; 1.50% sredstava naknade vlasnicima zemljišta direktno na račune 2.20% sredstava Državnom proračunu 3.10% sredstava u državni proračun za financiranje mjera određenim ...... 4.10% Centrima za zbrinjavanje divljih životinja 5.10% sredstava na račun županija i grada Zagreba za provedbu zakona Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovom trenutku nemoguće je provesti direktnu isplatu vlasnicima zemljišta zbog nesređenih vlasničkih odnosa. Centri za zbrinjavanje divljih životinja nisu predmet ovoga Nacrta.
728 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 28. Podržavam prijedloge da se određenim postotkom sredstava naknade za pravo lova financiraju utočišta tj. zbrinjavališta divljih životinja. Predviđena su Zakonom o zaštiti prirode, no u praksi teško zaživljavaju upravo zbog problema financiranja. S obzirom da se bave divljim životinjama, uredu je da im za njihov trud i rad na zbrinjavanju i liječenju ranjenih divljih životinja (između ostalog i od posljedica lova) pripadne dio naknade. Nije prihvaćen Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
729 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatsk ei Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Predlažem da se stavak 1. izmijeni da glasi; 1.50% sredstava naknade vlasnicima zemljišta direktno na račune 2.20% sredstava Državnom proračunu 3.10% sredstava u državni proračun za financiranje mjera određenim ...... 4.10% Centrima za zbrinjavanje divljih životinja 5.10% sredstava na račun županija i grada Zagreba za provedbu zakona U točku 3. dodati „ -provođenje mjera za sprječavanje šteta od pojedinih vrsta divljači za koje su donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja“ Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U ovom trenutku nemoguće je provesti direktnu isplatu vlasnicima zemljišta zbog nesređenih vlasničkih odnosa. Centri za zbrinjavanje divljih životinja nisu predmet ovoga Nacrta. Provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači je već propisano člankom 28. stavkom 4. podstavkom 5.
730 Branko Miletić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Predlažem da članak glasi: (1) Sredstva naknade za pravo lova Lovozakupnik plaća se na način: 1. Naknada vlasnicima zemljišta bez prava lova u skladu s ugovorom definiranim člankom 16. ovog zakona, (PRIJEDLOG IZMJENE ČLANKA 16.) 2. Naknadu u iznosu 60 % vrijednosti ugovora iz članka 1. u Državni proračun 3. Naknadu u iznosu 20 % vrijednosti ugovora iz članka 1. u Državni proračun za financiranje mjera određenih ovim zakonom i aktima donesenih na temelju njega 4. Naknadu u iznosu 20 % vrijednosti ugovora iz članka 1. na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona. (2) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se: – zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom – naknada za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom – provedba natječaja za državna lovišta – promidžba i informiranje iz područja lovstva – razvoj, opremanje i modernizacija informatičkog sustava u lovstvu – unapređenje i razvoj lovstva – unaprjeđenje lovnog gospodarenja. (3) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se: – zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom – naknada za štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom – provedba natječaja za zajednička lovišta – promidžba i informiranje iz područja lovstva – provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači. (4) Nadležno tijelo dužno je sredstva iz stavka 1. točka i 4. ovoga članka koristiti u skladu s propisima kojima je uređeno korištenje sredstava iz javnih izvora. Nadležno tijelo ne smije isključiti korisnike sredstava niti smije diskriminirati ili povlašćivati pojedine lovoovlaštenike zbog vrste lovišta ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama. (5) Nadležna tijela dužna su Ministarstvu jednom godišnje podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točka i 4. ovoga članka. Nije prihvaćen Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Dakle, naknada za ograničenja mora se odrediti zakonom.
731 saša radić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članak 28. Smatram da bi se od naknade za pravo lova s jednim malim postotkom trebala financirat utočišta za divlje životinje. Jer o stradalim, ozljeđenim i mladunčadi bez majki se ne brinu lovoovlaštenici nego udruge ( poput AWAP divlje životinje). S obzirom da su to zaljubljenici i volonteri smatram da njihov rad treba poduprijeti na taj način ! Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet Nacrta. Predmetno je regulirano drugim zakonskim i podzakonskim aktima.
732 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatske i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Nije prihvaćen Nacrt je usklađen s Ustavom i navedenim Zakonom.
733 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članak 28. Stavak 1. Točka 2. Predlažemo da se od 30 % sredstava raspoređenih u Državni proračun pola tj. 15% raspoređuje i u Županijski proračun s obzirom da su predloženim nacrtom Zakona o lovstvu znatne obaveze i odgovornosti propisane izvršnom tijelu županije te da se iz navedenih sredstava financiraju mjere za sprečavanje šteta od divljači. Članak 28. Stavak 4. Alineja 5. Brisati te dodati 5.,6.i7. alineju iz prethodnog stavka 3. Tj da se iz 10 % sredstava s računa županija može financirati razvoj, opremanje i modernizaija informatičkog sustava u lovstvu, unapređenje i razvoj lovstva i unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru koji ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
734 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 28. U st. 3 brisati crticu 7 - unaprjeđenje lovnog gospodarenja. Obrazloženje: crtica 6 - unaprjeđenje i razvoj lovstva podrazumijeva unaprjeđenje lovnog gospodarenja Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru koji ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
735 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 28. dakle za sam za sam i ja za povećanje prirodnog plijena,no molim muflon i Azija,vuk,njegova brojnost,stabilnost populacije,nemojmo molim Vas sve susjedne zemlje sa kojima kopneno graničimo love vuka,one u EU i one koje nisu u EU,osim Mađarske koja nema vuka davno...Slovenija ima po raznim zaštitarskim udrugama 50 vukova,a kvota je dozvoljena 10% za odstrijel,molim ne zaboravite da sa Slovenijom,Srbijom,Crnom Gorom i posebno sa Bosnom i Hercegovinom dijelimo jako puno čopora koji love povremeno u našem tertoriju,koji svoje mlade izdanke šalju redovito ka nama i našim prostorima gdje postoji stočni fond,kao i fond plemenite divljači,postoje ljudi za razliku od prostora u RBiH gdje pojedini prostori više gotovo da nemaju stanovništva ili ga je jako malo ispod 1 čovjek na 1km2. Divljač živi uz čovjeka,primjer ću dati prostor uz našu granicu na jugu,dakle od Drvara,Bosanskog Grahova,do Livna koliko imate ljudi,koliko stoke,koliko lovaca??? Vuk u Hrvatskoj je prešao broj 200 i po najcrnjim prognozama najvećih zaštitara,evo 4 godine se njim ne gospodari,nema kvote,za vuka je ovako najgore,stočari se brane otrovom,tu žmirite??? Nemojte suditi po tome tko više viče u medijima,novac koji stiže za zaštitu vuka je nedostatan,ako će nas EU imati za Nacionalni Park,ako ris,medvjed,čagalj,sad i kuno pas trebaju na miru jesti divljač i domaće životinje,ok,mi smo za,ali neka se to plati. Foto safari svima je omogućen,imaju šta vidjeti za razliku kod sebe kući gdje su istrijebili do posljednjeg predatora iako i danas se ponose svojom heraldikom i plavom krvi. Mi imamo populaciju medvjeda odličnu,čak kako vidim i prekobrojnu po zaštitarima ovdje u komentarima,dakle vuk nije više ugrožen sigurno,ris je nešto drugo,po meni i divlja mačka,no ovdje navoditi izjave na svoj mlin ne treba. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
736 Maja Lilith Klemen III. PRAVO LOVA, Članak 28. Članka 28. stavka 3. i 4.: Potrebno je dodati točku "provođenje mjera očuvanja strogo zaštićenih divljih životinja" Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet Nacrta. Predmetno je regulirano zakonskim i podzakonskim aktima kojim se uređuje zaštita prirode.
737 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Uskladiti koristenje tudjeg (privatnog) vlasnistava sa odredbama Ustava Republike Hrvatske NN 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 i Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 Primljeno na znanje Nacrt je usklađen s Ustavom i navedenim Zakonom.
738 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Predlažem da se stavak 1. točka 1. izmijeni tako da glasi:" Sredstva naknade za pravo lova na zemljištu fizičkih osoba isplaćuje se u 100%-tnom iznosu vlasnicima zemljišta, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem". Ukoliko se privatno zemljište daje nekome u najam onda je potrebno s vlasnikom-posjednikom zemljišta sklopiti ugovor o zakupu ili najmu, i naknada pripada isključivo vlasniku ili posjedniku. Neprihvatljivo je da se sredstva naknade dijele gradu ili županiji, odnosno da se uplaćuju u Državni proračun, a još je apsurdnije da se novcem koji pripada fizičkim osobama-vlasnicima zemljišta financira zaštita i čuvanje državnih lovišta. Zemljište pripada vlasniku i njemu treba pripasti naknada. Država može jedino naplatiti porez od najma, kao što radi u slučaju najma stana. Nije prihvaćen Daje se pravo lova, a ne privatno zemljište u najam. Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
739 Darko Podravec III. PRAVO LOVA, Članak 28. U 3. stavci potrebno je dodati „provođenje mjera za sprječavanje šteta od pojedinih vrsta divljači za koje su donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja“ jer ih je na taj način zaštitila država. Pod tim mjerama mislim na subvencioniranje povećanja odgovarajućeg brojnosti divljači i drugih vrsta koje su lovina velikim zvijerima kako bi se umanjila vjerojatnost njihovog napada na domaće životinje, za troškove njihovog hvatanje i preseljenje na sigurnu udaljenost od naselja, subvencioniranje nabave kontejnera za smeće koje medvjedi i vukovi ne mogu otvoriti, podizanje kvalitetnih zaštitinih ograda za noćenje ovaca dok su na višednevnoj ispaši izvan naselja i tako dalje. Smatram da je to potrebno jer su se u medijima ponovno pojavile kombinacije u koje su u suprotnosti sa zašttiom prirode a koje bi odgovarale lovcima, od skupo naplativog odstrela vukova do subvencioniranja brojnosti muflona kojeg smatraju domaćom vrstom iako su je upravo oni unesli iz Azije, a čiji odstrel također donosi veliku zaradu: http://sibenski.slobodnadalmacija.hr/vijesti/sibenik/clanak/id/470591/nediljko-dujic-zakoni-koji-stite-vuka-donoseni-su-po-zagrebackim-uredima-povrsno-i-birokratski Nije prihvaćen Navedeno je već propisano člankom 28. stavkom 4. podstavkom 5.
740 Anita Laić III. PRAVO LOVA, Članak 28. Sredstva naknade vlasnicima/korisnicima zemljišta koje je upisano u ARKOD i za koje se isplaćuje poticaj, autmatizmom isplatiti preko Poljoprivredne agencije na račun upisanog korisnika,a za unapređenje zaštitnih mjera od šteta koje čini divljač. Obzirom da vlasnik/korisnik zemljišta mora sam provoditi mjere zaštite od divljači, treba dobiti sredstva koja ga pripadaju, a ne birokratiziranjem očekivati (sukladno dosadašnjoj praksi) da zbog malih iznosa, gubitka vremena i novca, vlasnik zemljišta neće podnijeti zahtjev za naknadu. Nije prihvaćen Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Prema tome, naknada predviđena ovim člankom nije naknada za korisnike zemljišta niti su sredstva za unapređenje zaštitnih mjera od šteta koje čini divljač, nego naknada za sve vlasnike zemljišta koji nužno ne moraju biti upisani u ARKOD, niti obrađivati zemljište.
741 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 27. Podržavam PGŽ Dodati stavku 4 sankciju ako nije izvršeno stavka 3 Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
742 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 27. Propisuje da bez uplate sredstava naknade za pravo lova lov nije dopušten. Međutim za neispunjavanje te odredbe nije predviđena prekršajna sankcija. Nejasno je tko će i na koji način utvrditi da lov nije dopušten. Predlaže se definirati da do uplate sredstava lov nije dopušten. Prihvaćen Ugradit će se prekršajne odredbe.
743 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 26. Članak 26. stavak 2. podstavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: 2. ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom Obrazloženje: Predlaže se brisati „općenito neuredno provodi“ iz razloga što nije zakonski definirano značenje pojma „neuredno“, isto kao u članku 23. stavak 2. Članak 26. stavak 2. podstavak 6. predlaže se izmijeniti i glasi: 6. ako lovozakupnik ne donese lovnogospodarsku osnovu odnosno program uzgoja divljači u za to propisanom roku Obrazloženje: Dodaje se riječ „lovozakupnik“. U članku 26. stavak 2. iza podstavka 10. dodaje se rečenica: Prethodno raskidu ugovora, a nakon utvrđenja prethodno navedenih slučajeva od strane stručne komisije, davatelj prava lova je dužan uputiti opomenu lovozakupniku i ostaviti mu razuman rok za uskladu ponašanja sa obvezama preuzetim ugovorom o zakupu. Obrazloženje: Predlažemo navedenu izmjenu prvenstveno iz razloga jer nije uređeno na koji način će davatelj prava lova utvrđivati navedene slučajeve raskida ugovora te smatramo da je s obzirom na obujam spomenutih povreda potrebno prvenstveno opomenuti lovozakupnika, a tek potom u slučaju neispunjenja obveza jednostrano raskinuti ugovor. Djelomično prihvaćen Članak 26. stavak 2. podstavak 2. - Već odgovoreno u prijašnjim komentarima. Članak 26. stavak 2. podstavak 6. - Prihvaća se. 26. stavak 2. iza podstavka 10. dodaje se rečenica - Ne prihvaća se, uređeno zakonom kojim se uređuju obavezni odnosi.
744 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 26. Podržavam oba prijedloga na ovaj članak koje je dao g. Željko Vlaisavljević. Predložena lovna evidencija bila bi transparentan i javno dostupan način praćenja i rada lovočuvara i ispunjavanja obveza lovozakupnika. Primljeno na znanje Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
745 Željko Vlaisavljević III. PRAVO LOVA, Članak 26. Sukladno stavku 3. propisati obvezu pristupa i korištenja središnje lovne evidencije. Središnja lovna evidencija ustrojena je pri Upravi za lovstvo Ministarstva poljoprivrede, a prema mojim saznanjima veoma mali broj korisnika služi se istom. Predlažem da se SLE ustroji slično kao u Republici Sloveniji ("Lisjak"), na način da se u određenom vremenu nakon završetka lovnih aktivnosti dostave podaci o obavljenom lovu, kao što je broj odstrijeljene divljači, po vrsti, spolu, težini, procjeni trofejne vrijednosti, sudionicima, dostava ETD obrazaca na kraju lovne godine i sl. što bi svakako umanjilo određene zloporabe. Tko bi trebao dostavljati tražene podatke, stručna osoba svakako, ali o tome kasnije. Primljeno na znanje Obaveza i mogućnost korištenja propisana je i sada važećim pravilnikom koji uređuje Središnju lovnu evidenciju i to se planira zadržati i u budućem razdoblju.
746 Željko Vlaisavljević III. PRAVO LOVA, Članak 26. Precizirati stavak 4. ovog članka u odnosu na propuste u provedbi lovnogospodarske osnove-plana ili programa uzgoja divljači, primjerice u vezi prekomjernog odstrjela pojedine vrste divljači, ili nesukladnosti sa dopuštenim odstupanjima i u području smanjenog odstrjela. Kod većine lovozakupnika ili koncesionara, posebice kod gospodarenja svinjom divljom događaju nam se velika odstupanja prije svega kod utvrđivanja brojnog stanja ove vrste krupne divljači, priplod i prirast računa se prema bonitetnom razredu lovnogospodarske osnove, a u stvarnosti je gotovo dvostruko veći, da ne ulazimo u razloge zbog čega je to tako, fond pred lov je znatno veći od propisanog, i evo prilike za nedopuštene radnje, jer, "papir sve trpi", a štetuje RH. Revizija lovnogospodarske osnove naravno predstavlja izdatak za lovoovlaštenika ili koncesionara, ne rade se "pripreme" za izradu slijedeće lovnogospodarske osnove, a godine prolaze. Slična je situacija i sa smanjenim odstrjelom primjerice srne obične u velikom dijelu Posavine-središnjem toku rijeke Save, gdje je populacije ove vrste krupne divljači već ispod biološkog minimuma (veliki američki metilj). Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Propusti u provedbi lovnogospodarskih osnova utvrđeni su u glavi IX. Prekršajne odredbe.
747 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 26. Boris Katić, prije 100 godina kada je na otoku Cresu bilo višestruko više ljudi i ovaca, divlje svinje nisu preplivavale na otok i uništavale eko-sustav. Što se tiče ubijanja ovaca od strane divljih svinja, otočani posjeduju dokumentaciju, a i mi sm o u posjedu nekoliko fotografija. Uklanjanje alohtonih vrsta s otoka se MORA provesti nelovnim metodama (imunokontracepcija) na način kako se to provodi u svijetu. Za ovo je moguće dobiti sredstva iz EU fondova. Projekt MORAJU napraviti znanstvenici, a u provedbi MOGU sudjelovati i lovci u skladu sa svojom ljubavi i poštovanjem prema prirodi. Provedba ovakvog projekta može trajati 20 godina što nije dug period s obzirom da će u protivnom divlje svinje za 20 godina otjerati otočane s otoka, a bioraznolikost i osjetljivi eko-sustav otoka biti će nepovratno uništeni. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
748 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 26. Precizirati Stavak 2 – Općenito neuredno provodi? Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
749 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 26. Predlaže se brisanje formulacije „općenito neuredno provodi“ radi nejasnog značenja odnosno izbjegavanja različitih interpretacija. Nije prihvaćen Pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti zadržavanja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa potrebno je uključiti sve elemente u provedbi ugovora, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka. Pojam "neuredno" opće prihvaćen pojam i već po jezičnoj logici nije ga nužno posebno definirati.
750 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 26. st. 3 kaže: " Ugovor se smatra raskinutim danom objave raskida na SLE". Ta formulacija je prijmjenjiva samo ako lovozakupnik stvarno ima pristup SLE. Ako to nije slučaj može se dogoditi da lovozakupnik niti nezna da mu je ugovor raskinut što ga, blago rečeno, može dovesti u vrlo nezgodnu situaciju odnosno ostavlja davatelju ugovora mogućnost nepravedne manipulacije lovozakupnikom. Primljeno na znanje To podaci će biti javno dostupni.
751 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 26. U st. 2. točka 2 brisati riječi "općenito neuredno provodi". St. 2. točka 2 treba glasiti: ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovoromo zakupu prava lova i ovim Zakonom. Nije prihvaćen Pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti zadržavanja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa potrebno je uključiti sve elemente u provedbi ugovora, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
752 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 26. Molim da ne iznosimo ne istine,kada mi prikažete film na kojem svinje proganjaju ovce,hvataju ih žive,jedu potom,onda možemo pričati o svemu tome. Tko sanira stare ovce koje uginu,supovi,toliko ovaca pojedu godišnje,naravno da ne,svinje će pojesti lešinu,uvijek,u Prirodi se sve iskoristi,jele su i ljude (domaće i divlje) tijekom rata,pojedu i košutu,jelena,uginulu kravu...no nemojmo ovčarske šeme prodavat kao neki koji su govorili po sistemu 100 puta reci laž i 101.put će bit istina,nije im išlo,klekli su,kao i mnogi koji prodju svoje istine. Divlja svinja je u mnogim zemljama EU proglašena štetočinom,ali čovjek kao racionalno biće,treba gospodariti svim dobrima koja su mu na raspolaganju,odgovorno i sustavno. Divlje svinje na Cresu,Krku,drugim otocima mogu se loviti,ne ženke bređe,ne kada vodi malu prasad (definirati šta je malu,isto tako),a izlov ne mora biti nemilosrdan i tako postavljen da nema priče o bio raznolikosti,održivom razvoju gdje samo jedna grana se treba razvijati. Tko i zašto truje divlje svinje,ali i jelene lopatare,muflone,kako i zašto molim,zna se. Kada pogodujete samo jednom lobiju onda to oni sebi daju za pravu,jer zakon je na njihovoj strani. Supova,orlova mi je posebno žao jer su to već doživili kada se ovaj isti narod branio od vuka šezdesetih godina prošlog stoljeća. Svinje imaju veliki broj potomaka u svakom leglu,istina,no pogledajte broj odstreljenih grla,dob,trofejnu vrijednost sa otoka,sve će Vam biti jasno. Masakr dakle za sve što je po nekom alohtono,jelene i ovce smo imali na otocima prije dolaska čovjeka na otoke,preplivavanje divljih svinja na otoke je nešto što je činjenica,kao i medvjeda,kad zamiriše žir crnike teško im je odoliti porivu,naravno požari,mlada krda...svašta potpomogne desant na otok,pa sa otoka na otok,sa otoka na poluotok,sa otoka na kopno,sve je već snimljeno,danju i noću...pod suncem i feralom s ostima. Jaja da njih jedu rado,no kune su tu jače,vjeverice,jazavci,tvor,lisica,lasica...oni ne jedu jaja,a vrane,šojke,gačci,svrake???Kornjače,žabe,svejedi,istina....suhozidi i livade,može je naprave reda,istina,to im ni ja ne mogu opravdati,no okrene i medvjed puno toga,sruši...uništi,ali opet ga štitimo...no da možda ipak nismo jednako raspoloženi i humani za sve životinje,ma koliko bili zaštitari,lovci,stočari,poljodjelci,šumari,veterinari,znanstvenici,biolozi...vjerujem ipak da milosrđa ima za sve,jer je svaka na svoj način jedinstvena i dio našeg zavičaja. Primljeno na znanje Komentar nema obilježbe primjedbe, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
753 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 26. Dodati u stavak 2. . ako se utvrdi kako je propustima lovozakupnika u provedbi lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, bez opravdanih razloga, UVEĆAN fond pojedine vrste divljači IZNAD biološkog MAXIMUMA za tekuću godinu. Obrazloženje: Broj alohtone divljači na otocima (posebno Cresu) izmakao je kontroli, divlje svinje su odavno provalile iz gatera, ubijaju ovce, kolateralne žrtve trovanja su zaštićeni bjeloglavi supovi, uništava se ekosustav - svinje prevrću kamenje u potrazi za ličinkama, dolazi do erozije tla i pašnjaci se pretvaraju i goli kamen. Zatim, uništavaju usjeve, kulturnu baštinu (suhozide na Hvaru) , jedu endemske vrste kornjača, jaja ptica koje gnijezde na tlu, itd. Broj divljih svinja i dalje je u porastu. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog je već reguliran odredbom članka 26. stavka 2. točkom 8.
754 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 25. Članak 25. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 21. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete. Gubitak prava na sredstva za uredno izvršenje obveza se ne primjenjuje na prestanak zakupa u slučaju stavka 1. podstavka 1. alineja 1. i 4., podstavka 4. i podstavka 6. Obrazloženje: Navedenu izmjenu predlažemo iz razloga što nabrojani razlozi za prestanak zakupa nisu na strani lovozakupnika isključivo, već mogu biti i na strani davatelja zakupa. S obzirom da se radi o penalizaciji lovozakupnika nije pravedno da lovozakupnik odgovara i u slučajevima za koje on ne može biti odgovoran. Također prestanak zakupa prava lova istekom roka na koji je dan je redovan prestanak zakupa. Time što se i za taj prestanak omogućava penalizacija uvodi se de facto kazna za neproduljenje ugovora o pravu lova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
755 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 25. Navodi da zakup prava lova prestaje prestankom postojanja lovozakupnika što je u suprotnosti s člankom 18. Stavkom 4. Koji omogućuje prijenos prava lova, predlaže se korigirati. Nije prihvaćen Nije u suprotnosti jer prijenosom prava lova dotadašnji lovozakupnik ne mora prestati postojati kao pravna osoba.
756 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 24. podržavamo prijedlog podržavam prijedlog Stavak 1. Promijeniti (važeći zakoni o RH o privatnom vlasništvu) : "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske Slažemo se da su divlje životinje vlasništvo RHrvatske, te sukladno tome štete nastale u zaštićenim pojasevima treba nadoknaditi država. Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
757 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 24. podržavam prijedlog Stavak 1. Promijeniti (važeći zakoni o RH o privatnom vlasništvu) : "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske Prihvaćen Ne daje se pravo vlasništva ni privatna zemlja u najam, nego se daje pravo lova.
758 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti III. PRAVO LOVA, Članak 24. Valentino Hodak, u ''zaštitnom pojasu'' oko enklava u kojima žive ljudi, štetu treba nadoknaditi država, jer su divlje životinje dobro države. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
759 Valentino Hodak III. PRAVO LOVA, Članak 24. Katica Matejčić, je li u tom slučaju vlasnik zemljišta, ako ne dopusti provođenje lova, odgovoran za štete nastale od divljači na okolnim parcelama i prema tome dužan ih nadoknaditi? Dodatno u tom slučaju ne bi smio imati pravo na naknadu šteta od divljači na vlastitoj parceli. Prema dosadašnjem zakonu dozvoljen je lov na parceli, ali ne i "uživanje" parcele. Nije dozvoljeno postavljati lovno-tehničke objekte, remize i tomu slično bez dozvole vlasnika. Prema ovome što zagovarate treba za svaki prelazak neoznačenog zemljišta tražiti dozvolu, bilo da je prelazak u svrhu lova ili recimo planinarenja. Vlasnik zemljišta nije vlasnik divljači, već država, a država putem lovozakupnine tu divljač prepušta lovcima. Ako vam smeta prelazak zemljišta, Vi ga ogradite. Nema govora o povredi privatnog vlasništva davanjem lovišta u zakup. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
760 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 24. Stavak 1. predlažem da glasi: "Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu, te suglasnost fizičkih osoba- vlasnika ili posjednika zemljišta na kojem se ustanovljuje lovište na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Smatram da Državno odvjetništvo mora biti upoznato s činjenicom da se u najam daje privatno zemljište, te da ukoliko vlasnik-posjednik zemljišta nije dao odobrenje da se njegovo zemljište daje u najam, postoji mogućnost pokretanja ustavne tužbe protiv Republike Hrvatske, a sukladno tome i pokretanja sudskog spora radi naknade štete. Još jednom napominjem, župan, gradonačelnik a niti tijela županije ne mogu raspolagati zemljištem u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba. Obratite pozornost na presude Ustavnog suda U-I- 763/2009, 1895/2009, 1017/2010, 1376/2010 i 1814/2010, a posebno obratite pažnju gdje stoji kome pripada naknada od najma zemljišta. Nije prihvaćen Ne daje se pravo vlasništva ni privatna zemlja u najam, nego se daje pravo lova.
761 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom. Obrazloženje: Predlaže se brisati „općenito neuredno provodi“ iz razloga što nije zakonski definirano značenje pojma „neuredno“. Da li to označava već i kašnjenje sa plaćanjem ili neku drugu blažu povredu nije nigdje uređeno, čime se uvodi mogućnost proizvoljnog odbijanja produljenja. Prihvaćen Pojam "neuredno" opće prihvaćen pojam i već po jezičnoj logici nije ga nužno posebno definirati. Ponavljamo, produljenje nije pravo, nego mogućnost te da se pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti produljenja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa uključe svi elementi u dosadašnjoj provedbi, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
762 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 23. Stavak (1) članka 23. potrebno je preinačiti u "ugovor o zakupu prava lova može se jednokratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini na razdoblje od narednih deset godina" Ako se ugovor može višekratno produžavati, nakon što je jednom ugovor sklopljen, može se produžavati u nedogled bez ikakvog provođenja daljnjeg javnog natječaja, što dovodi do krajnje netransparentnosti u sklapanju ovakvih ugovora. Stavak (2) treba glasiti "Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi i/ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
763 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. točka 1 ili brisati jer neko više nikad ne mora prolaziti javni natječaj. Ili napisati da se produljenje može provesti samo jednom "najranije u zadnjoj lovnoj godini... itd." točka 2. izbaciti "općenito neuredno provodi" , mjere se provode ili ne provode. točka 5. opet svojevoljno ukidanje prava žalbe molimo bristi ili navesti neki rok. Nije prihvaćen Produljenje ne isključuje natječaj. U interesu Republike Hrvatske je imati potrajno gospodarenje i lovozakupnike koji gospodare u maniri "dobrog gospodara". Produljenje nije pravo, nego mogućnost i poticaj svim lovozakupnicima na bolje gospodarenje.Ograničavanjem produljenja ne postiže se cilj ni razvoj lovstva. Ostalo odgovoreno u prijašnjim komentarima.
764 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 23. podržavam slijedeće prijedloge Članak 23. je u suprotnosti sa Člankom 20. Na ovaj način se ne mora nikada provesti javni natječaj ako se stalno u zadnjoj godini zakupa jednostrano produži ugovor dotadašnjem zakupniku prava lova No ako ostaje onda Stavak 2 treba glasiti: Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
765 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 23. stavak 5. - PRAVO NA ŽALBU, zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nije prihvaćen Već odgovoreno u prijašnjim komentarima.
766 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 23. U st 2 brisati riječi "općenito neuredno provodi". St 2 treba glasiti: Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom. Nije prihvaćen S obzirom na to da je opći cilj ovoga Nacrta pojačana zaštita lovišta i divljači kao javnoga dobra, te gospodarenje lovištima pažnjom dobrog gospodarstvenika od svih lovozakupnika, predlagatelj zakona smatra da je nužno da se osim provedbe zakona i ugovora, pri procjeni svrsishodnosti i prikladnosti produljenja ugovornog odnosa s aspekta zaštite i unapređenja javnog interesa uključe svi elementi u dosadašnjoj provedbi, pa tako i jesu li sve obaveze ispunjene u roku i bez nedostataka.
767 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 23. Članak 23. je u suprotnosti sa Člankom 20. Na ovaj način se ne mora nikada provesti javni natječaj ako se stalno u zadnjoj godini zakupa jednostrano produži ugovor dotadašnjem zakupniku prava lova! Nije prihvaćen Članci nisu u suprotnosti. Članak 20. propisuje obavezu provedbe natječaja radi davanja prava lova, dok je člankom 23. propisana mogućnost produljenja, ne i obaveza.
768 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 22. Članak 22. stavak 2. mijenja se i sada glasi: (2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnja golf igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za manje od 20 %. U navedenom slučaju lovozakupnik nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova. Obrazloženje: Nacrt prijedloga navedenog stavka stvara pravnu nesigurnost jer nije ograničeno u kojem razdoblju može doći do navedene izmjene odnosno smanjenja lovišta kao što ni nema najvećeg postotka smanjenja do kojeg može doći. Stoga predlažemo da jedino ukoliko se površina lovišta smanji za manje od 20 % da u tom slučaju lovozakupnik nema prava potraživati naknadu. Članak 22. stavak 6., 7. i 8. predlažemo brisati. Obrazloženje: Navedene odredbe unose pravnu nesigurnost zbog nemogućnosti planiranja ulaganja. Također nigdje nije definirano što se smatra bitnim izmjenama Ugovora o zakupu prava lova te tko će u konkretnom slučaju biti ovlašten ih definirati. Ukoliko navedeni prijedlog ostane nužno je definirati bitne izmjene Ugovora o zakupu prava lova te zbog pravne sigurnosti dozvoliti pravo prvenstva na sklapanje izmijenjenog odnosno postojećeg ugovora o zakupu prava lova sa dosadašnjim lovozakupnikom, a tek ukoliko on nije u mogućnosti ispuniti bitne izmjene pokrenuti novi postupak davanja zakupa prava lova i sklapanje novog ugovora o zakupu prava lova. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je sadašnja odredba mora ostati kako je predloženo. Naime, odredbama članka 26. stavka 2. točke 7. propisano da davatelj prava lova može raskinuti ugovor ako se površina lovišta smanji za više od 20%. Ovom odredbom se propisala mogućnost izmjene ugovora umjesto raskida, ako to smanjenje bude uzrokovano zahvatima u prostoru na koje davatelj prava lova nije mogao utjecati. U stavku 7. predmetnog članka su određene bitne izmjene ugovora, za koje slijedi pokretanje novog postupka dvanja prava lova.
769 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 21. U stavku (3), točki 2. zakonodavac treba podrobnije definirati tko je stručna osoba za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači (po pitanju zahtjeva stručne spreme, iskustva i slično) kako bi se osigurala stvarna stručnost ove osobe a ne proizvoljno određena. U točki 3. stavka (3) potrebno je definirati odnos broja lovočuvara i površine lovišta kako bi se osiguralo kvalitetno provođenje lovočuvarske djelatnosti. U točki 4. stavka (3) potrebno je umjesto nejasnog izraza "periodički" odrediti točne datume podnošenja izvještaja davatelju prava lova, npr. najviše 30 dana nakon završetka lovne godine ili u intervalima od 12 mjeseci nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova tijekom cijelog trajanja ugovora o zakupu prava lova. Nije prihvaćen Već odgovoreno u prethodnim komentarima.
770 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 21. Članak 21. stavak 3, točka 3. imati organiziranu lovočuvarsku službu, najmanje jjedan lovočuvar za lovišta do 1000ha, a za veća prema potrebama Ista točka stavak 4, maknuti riječ "periodički" i navesti najmanje jednom godišnji a prema potrebi i češće. slažemo se i s prijedlogom Darka Podravca u potpunosti u vezi s dodatkom točke 5 u stavku 3 " po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode." Nije prihvaćen Već odgovoreno u prethodnim komentarima.
771 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 21. Stavak 3, točka 2 – precizirati stručnu osobu, organiziranu lovočuvarsku službu minimalno jedan lovočuvar na 1000ha lovišta Stavak 3, točka 4 definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. dodati: 5. po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode. Nije prihvaćen Stručna osoba je uređena člancima 47.-50. ovoga Nacrta. Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta. Davatelj prava lova će ugovorom odlučiti hoće li taj period biti godišnje ili mjesečno, zakonom je propisana obaveza. Predmetno je uređeno propisima o zaštiti prirode.
772 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 21. Predlaže se definirati umjesto „periodički“ u „najmanje jednom godišnje“. Nije prihvaćen Davatelj prava lova će ugovorom odlučiti hoće li taj period biti godišnje ili mjesečno.
773 Klub pudla Hrvatska III. PRAVO LOVA, Članak 21. Obevezno staviti u zakon potrebu jednog lovočuvara na 1000 ha Ne dopustiti podzakup lovišta Primljeno na znanje Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta. Podzakup nije dopušten.
774 Boris Katić III. PRAVO LOVA, Članak 21. Svakako da je veći broj lovočuvara poželjan,svakako da odgovrni lovci podržavaju lovočuvarsku službu,no po ovom lovište koje ima 10000ha treba 10 lovočuvara,da li uz to i lugara 10 na tu površinu trebamo,zašto kao nekad lovočuvar ne može biti i lugar,a lugar i lovočuvar. Da li se misli na profesionalce ili volontere??? Držim da treba postaviti broj lovočuvara na broj ha koje ima lovište,da nije isto da li se radi o nizinskom lovištu ili planinskom,nije isto da li je lovište u mediteranskoj ili kontinentalnoj,planinskoj klimi,da li komunikacije,putevi,pruge,plovne rijeke postoje u lovištu u većem broju ili je minimalno ispresjecano prometnicama. Mislim da je u nekim slučajevima 10 km 2 jako puno i teško nadzorom obuhvatljivo,a u nekima se bez problema može zahvatiti i 2000ha lako svakodnevnom kontrolom jedne osobe. Ako ćemo realno vrijeme u kojem živimo iziskuje često barem 2 lovočuvara da bi djelovali ne ugrozivši svoj život. Sve treba sagledati. Svakako sam za jaču lovočuvarsku službu. Primljeno na znanje Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta.
775 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 21. Luka Brkljačić, apsolutno podrzavam! Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
776 Luka Brkljačić III. PRAVO LOVA, Članak 21. St.3. točka 2. organiziranu lovočuvarsku službu minimalno jedan lovočuvar na 1000ha lovišta... Kvalitena lovočuvarska služba nemože funkcionirati ukoliko ima pre mali broj lovočuvara. Nije prihvaćen Lovočuvarska služba je uređena člankom 51. ovoga Nacrta.
777 Darko Podravec III. PRAVO LOVA, Članak 21. U stavku (3) potrebno je dodati: 5. po potrebi u suradnji s javnim ustanovama za zaštitu prirode održavati stanje staništa u sukladno s posebnim propisima za zaštitu prirode. Smatram da je to nužno naglasiti, naročito za lovišta koja se nalaze unutar ekološke mreže. Iz mog osobnog iskustva, na području HR 2000441 - Ribnjak Narta, lovna inspekcija (Služba inspekcija u područnim jedinicama, Odjel - Područna jedinica Zagreb, Ispostava Daruvar Klasa: 323-04/14-01/322 Ur.broj: 525-11/1018-14-04) 2014. godine ustanovila da lovozakupnici nisu u prekršaju iako nisu poduzeli vrlo jednostavne mjere za očuvanje močvarnog staništa zatvaranjem ispusnih zasuna na 600ha ribnjaka koji 15 godina nisu bilu u koncesiji za ribogojstvo. Svi ispuni zasuni su više od deset godina otvoreni, a za to vrijeme svi ulazni zasuni uredno su zatvoreni. Lovozakupnik nije smatrao da je u obavezi popravljati nešto što „netko nepoznat“ oštetio. Slično su odgovornost odbili i nadležna županijska javna ustanova za zaštitu prirode i Hrvatske vode i općina Ivanska u čijem su vlasništvu ti ribnjaci. Rezultat je taj da su suhi ribnjaci zarasli u tršćake i šume, a „zaštićene“ i ugrožene ptice močvarice u potpunosti su iščezle pred divljim svinjama i srnama. Lovačkim društvima pri tome nije bio apsolutno nikakav problem unutar istih ribnjaka napraviti brojne lovačke prosjeke i lovačke čeke. Nije prihvaćen Predmetno je uređeno propisima o zaštiti prirode.
778 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 21. dodati stavak (4) Na lovište koje se daje u zakup nije moguće davati nijedan drugi zakup ili koncesiju a da se prije toga ne usuglasi sa zakupnikom prava lova tog lovišta. Nije prihvaćen Prava uređena drugim zakonom ne mogu se osporavati ovim, ali da, slažemo se da se moraju usuglasiti.
779 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 20. Članak 20. stavak 1. predlaže se izmijeniti i glasi: (1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na 25 lovnih godina putem javnog natječaja. Obrazloženje: S obzirom da je u ovom Nacrtu Prijedloga Zakona institut koncesije brisan, a velika većina odredbi koje su u važećem zakonu vezane uz koncesiju sada bi vrijedile za zakup, predlažemo da se zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje na 25 lovnih godina jer je bilo propisano i dosada za koncesije 30 lovnih godina. Također, ističemo kako je novim Prijedlogom Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da se zakup za ribnjake putem javnog natječaja daje na rok do 25 godina s mogućnošću produljenja a većina ribnjaka slatkovodne akvakulture uz ribnjake u zakupu imaju i uzgajališta divljači – lovišta koja čine zajedničku funkcionalno – tehnološku cjelinu pa i iz tog razloga tražimo izmjenu navedenog stavka (1). Sve prethodno istaknuto, predlažemo u svrhu pravne sigurnosti i općenito sigurnosti povrata uloženih financijskih sredstava lovozakupniku. Nije prihvaćen Predlagatelj Zakona smatra da se zakup prava lova treba ostati na 10 godina jer je to razumno razdoblje u kojem se mogu vratiti sva uložena sredstva. Ovim Nacrtom je također propisana mogućnost produljenja ugovora. Napominjemo da su samo 11 ribnjaka u Republici Hrvatskoj istovremeno i lovišta, tako da ne možemo govoriti o većini.
780 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 20. Podržavam prijedlog Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP po pitanju točke 3. članka 20 i točke 10. članka 20. Nije prihvaćen Komentator ne iznosi nikakav zakonski prijedlog.
781 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 20. Članak 20 točka 3. Nije navedeno tko sačinjava komisiju. Predlažemo da se navede ; komisiju sačinjavaju predstavnik iz Ministarstva, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša, predstavnik tijela zaštite prirode iz regionalne uprave. Rješenje o članovima komisije kao i njihove kvalifikacije moraju biti javno objavljene ,također njihove odluke uz obrazloženje na stranicama Ministarstva i regionalne uprave točka 10. Pravo žalbe koje ustavom zajamčeno. Dakle molimo brisati da "žalba nije dopuštena "nego odrediti rok neka bude barem 15 dana od primitka rješenja. Nije prihvaćen Nadležno tijelo odlučuje o sastavu Komisije. Upućujemo Vas na to da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba.
782 Udruga Biom III. PRAVO LOVA, Članak 20. Predlažemo dodavanje novih stavaka u ovom članku ili novog članka kojim će se definirati sastav i način rada komisije koja odlučuje povodom javnog natječaja. Predlažemo da se o imenovanju članova komisije donosi obrazloženo rješenje koje mora biti objavljeno na stranicama Ministarstva i/ili nadležnog tijela u županiji. Rješenje mora osobito sadržavati razloge koji uključuju razloge imenovanja osoba u rad komisije, a naročito njihove profesionalne kvalifikacije koje su uvjet za imenovanje (radno iskustvo, stručne kvalifikacije, posebna znanja i vještine i sl.). Predlažemo da jedan član komisije bude predstavnik Ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode za državno lovište, te predstavnik tijela za zaštitu prirode u jednici područne (regionalne) samouprave za zajedničko lovište. Predlažemo da se uredi način rada komisije na način da se prijedlozi (odluke) Komisije unose u zapisnik, da se u zapisniku navode razlozi na osnovu kojih je Komisija nešto predložila, da se isti obrazlažu i u zapisnik se unosi stav svakog člana Komisije sa izdvojenim mišljenjem. Zapisnik potpisuju svi članovi Komisije koji su učestvovali u radu i koji su prisutni. Nije prihvaćen Aktom o imenovanju tijela uređuje se sastav, djelokrug i način rada.
783 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 20. stavak 10 - PRAVO NA ŽALBU zajamčeno je Ustavom, Konvencijom i Općom deklaracijom o ljudskim pravima Nije prihvaćen Upućujemo Vas na to da je pravo na pravni lijek zajamčeno pozitivnim zakonskim i drugim aktima, a upravni spor je također jedan od pravnih ljekova kao i žalba.
784 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 20. Stavak 4. je u suprotnosti s Ustavom, jer ponovno neka komisija od pet članova odlučuje o privatnom vlasništvu. Komisija od pet članova može odlučivati o davanju u zakup državnog lovišta, ali ovdje se radi o privatnom vlasništvu. Nema tog povjerenstva koje može dati u najam ili koncesiju privatne nekretnine, neovisno o tome radi li se o poljoprivrednom zemljištu, šumskom zemljištu, poslovnom prostoru, stanu, kući ili čemu već. Privatna imovina ima svog vlasnika - posjednika i jedino VLASNIK može odlučiti o svojoj imovini. Nije prihvaćen Komisija provodi javni natječaj za davanje prava lova, ne odlučuje o vlasništvu. Prema članku 6. stavku 1. točki 1. lovište je definirano kao određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Izravna ustavna osnova za zakonsko uređivanje poslova gospodarske funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači (uzgoj, zaštita, lov, korištenje divljači i njezinih dijelova) jest odredba članka 52. stavka 2. Ustava, prema kojoj se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
785 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 20. u stavku (5) dodati .. u slučaju jednake ponude, prednost ima lovačka udruga koja je do tada imala zakup. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da se prednost u davanju prava lova ne smije propisivati, a najmanje lovozakupniku kojemu je oduzeto pravo lova.
786 PP Orahovica d.o.o. III. PRAVO LOVA, Članak 19. Članak 19. stavak 2. predlaže se izmijeniti i glasi: (2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točka 2., 3. i 5. i to najduže godinu dana od dana prestanka prethodnog ugovora o pravu lova. Obrazloženje: Razlozi prestanka ugovora o pravu lova mogu biti na strani obje Ugovorne strane te se uopće ne mora raditi o gruboj povredi obveze preuzete ugovorom. Slijedom navedenog predlažemo ograničenje sklapanja narednog ugovora o pravu lova na najduže godinu dana od dana prestanka prethodnog ugovora o pravu lova. Nije prihvaćen Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, dok pravo lova obuhvaća i korištenje divljači kao javnog dobra koje je u posebnom pravnom režimu pa zakonodavac ima pravo i dužnost propisivanja dodatnih sankcija kako bi osigurao razborito i ispravno korištenje tog javnog dobra. U tom smislu, obavljanje prava lova iziskuje od lovozakupnika, uz stručnost i osposobljenost, i visoki stupanj povjerenja i pouzdanosti u njihovu obavljanju. U tom smislu je uvedena i obavezno-pravna sankcija za one lovozakupnike, loše gospodarstvenike koji su se pravom lova koristili u suprotnosti s ugovorom i Zakonom te mu se u smislu zaštite javnoga interesa ponovno pravo lova ne smije dati.
787 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 19. U stavku (1), treća alineja trebala bi glasiti "kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona" Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da je predložena dobra i jasna.
788 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 19. članak 19. točka 1 Članak 19. stavak 1. potrebno je dopunit novom alinejom koja glasi: "- koja posjeduje odgovarajuću ispravu o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list), ili ugovor o zakupu s pravnom ili fizičkom osobom koja je vlasnik zemljišta“. naime isto zemljište može već biti korišteno u druge svrhe koje uopće nemoraju trpjeti lovnu aktivnost na istom. Članak 19. stavak 1. u alineji 3. potrebno brisati riječi „dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona“ tako da glasi: „- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona.“ Smatramo da osobi kojoj je izrečena kazna protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti bavljenje lovom iz mnoštva razloga koje je nepotrebno spominjati. Nije prihvaćen Daje se pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva pa nije potrebno tražiti navedene dokumente. Prema članku 6. stavku 1. točki 1. lovište je definirano kao određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova. Izravna ustavna osnova za zakonsko uređivanje poslova gospodarske funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači (uzgoj, zaštita, lov, korištenje divljači i njezinih dijelova) jest odredba članka 52. stavka 2. Ustava, prema kojoj se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima i svaka uporaba takvih podataka o građanima zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može snositi bilo kakve pravne ili druge posljedice.
789 eleonora hrupelj III. PRAVO LOVA, Članak 19. podržavam slijedeće Stavak 2 Dodatak: Pravo lova oduzima se osobi koja je osudjena za krivolov i isti se ne moze registrirati kao lovac u drugom lovackom drustvu. I kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona Stavak 4 - brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Djelomično prihvaćen Odredbe jednostranog raskida ugovora propisane su člankom 26. Nacrta i uključuje ako se lovozakupnik služi pravom lova protivno Zakonu. Ovaj Zakon ne uređuje djelovanje udruga. Prihvaćeno.
790 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 19. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 19. stavak 1. u alineji 3. potrebno brisati riječi „dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona“ tako da glasi: „- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona.“ Smatramo da su kazne i ograničenja za osobe navedene u Članku 19. preblage te stoga nisu djelotvorne u suzbijanju protuzakonitog lova i krivolova te odvraćanju pojedinaca od ponovnog počinjenja sličnih djela. Pravnoj osobi kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova treba doživotno zabraniti obavljanje lova i lovnih aktivnosti, bez ikakvih mogućnosti rehabilitacije jer „gangster uvijek ostaje gangster“. To je jedini način da se krivolov efikasno iskorijeni s ovih podučja. Nije prihvaćen Protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima i svaka uporaba takvih podataka o građanima zabranjena je, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može snositi bilo kakve pravne ili druge posljedice. Nesporno je da nečija osuđivanost može ukazivati na određeno nepoštivanje pravnog poretka. Međutim, utvrđenje poštuje li neka osoba pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj ili ne, mora se temeljiti na ocjeni ukupnosti ponašanja određene osobe kroz cijeli životni vijek.
791 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 19. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 19. stavak 1. potrebno je dopunit novom alinejom koja glasi: "- koja posjeduje odgovarajuću ispravu o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list), ili ugovor o zakupu s pravnom ili fizičkom osobom koja je vlasnik zemljišta“ O ustavnoj nepovredivosti privatnog vlasništva smo se već očitovali u prethodnim primjedbama. Nadalje, ako je zemljište već izdano u koncesiju za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, lov i lovne djelatnosti ne moraju biti kompatibilni ili mogu negativno utjecati na poslovne planove koncesionara (npr. ekološka proizvodnja hrane, uzgoj stoke i pašarenje na otvorenim površinama itd.). Stoga je potrebno zakonski definirati da pravna ili fizička osoba mora ishoditi odgovarajuće dokumente kojima dokazuje da na navedenoj čestici zemljuišta u sastavu lovišta neće doći do sukoba interesa sa ostalim korisnicima prostora. Prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedene dokumente nije potrebno tražiti jer se daje pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
792 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 19. Predlaže se izbrisati „dok traje sigurnosna mjera“ i brisati negaciju ne. Novi prijedlog za 3. alineju glasi: - „kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83.ovoga Zakona, odnosno dok nastupi rehabilitacija po sili zakona.“ - Alineja 4. Predlaže se brisati „do sada“ jer je termin nepreciznan i suvišan. Djelomično prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da „dok traje sigurnosna mjera“ mora ostati jer osuđene osobe nastupanjem rehabilitacije mogu stjecati sva prava osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom, dok se ostali prijedlozi prihvaćaju.
793 Tomislav Dumić III. PRAVO LOVA, Članak 19. St. 2 : Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 2., 3. i 5. zamijeniti riječima: Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 3. i 5. Obrazloženje: Čl. 25. st. 1. točka 2 kaže da zakup prava lova prestaje jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova. Ako lovozakupnik iz nekog razloga raskine ugovor o zakupu prava lova za neko lovište to ne može biti razlog da na nekom drugom natječaju to bude onemogučujući faktor zbog kojega ne može zakupiti pravo lova drugog lovišta. Nije prihvaćen Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, dok pravo lova obuhvaća i korištenje divljači kao javnog dobra koje je u posebnom pravnom režimu pa zakonodavac ima pravo i dužnost propisivanja dodatnih sankcija kako bi osigurao razborito i ispravno korištenje tog javnog dobra. U tom smislu, obavljanje prava lova iziskuje od lovozakupnika, uz stručnost i osposobljenost, i visoki stupanj povjerenja i pouzdanosti u njihovu obavljanju. U tom smislu je uvedena i obavezno-pravna sankcija za one lovozakupnike, loše gospodarstvenike koji su se pravom lova koristili u suprotnosti s ugovorom i Zakonom te mu se u smislu zaštite javnoga interesa ponovno pravo lova ne smije dati.
794 Klub pudla Hrvatska III. PRAVO LOVA, Članak 19. Zakup prava lova ne moze imati osoba koja je ikad osuđena za bilo koje dijelo jer to dokazuje da nije moralna. Mora imati u posjedu zemlju i posjedovati vlasnički list predmetnog zemljišta. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da za takvo rigorozno ograničavanje nema osnove, ali da svakako treba urediti da ako je netko osuđen u području gospodarskih propisa ne može dobiti pravo lova. Daje se pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
795 Tatjana Ignjatić Zokić III. PRAVO LOVA, Članak 19. Dodatak: Pravo lova oduzima se osobi koja je osudjena za krivolov i isti se ne moze registrirati kao lovac u drugom lovackom drustvu. Naime najveci predator nad divljaci je krivolovac, vecina ih je iz reda lovaca no ima ih i koji nisu u redovima lovaca. Na podrucju gdje ja zivim, godinama u sklopu lova nije odstreljena srna, a u zadnjih 4 godine odstreljena su dva srndaca. Istovremeno na desetke srna i srndaca odstreljeno je u sklopu krivolova te su njihove glave porazbacane o obljiznje sikare (vise puta ja nasla iste). Rijesiti krivolov je osnovni dio zakona o lovstvu i jedini nacin da lov dobije smisla. Takodjer, krivolovca kazniti novcano, za stetu nanesenu lovnom drustvu te za stetu nanesenu drzavi sukladno vlasnistvu nad divljaci. Nije prihvaćen Člankom 26. Nacrta propisano je kada se ugovor o pravu lova raskida, između ostaloga ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova. Ovim nacrtom se ne uređuje rad ni članstvo u udrugama, stoga nismo u mogućnosti propisivati zabranu učlanjanja u društva. I konačno, protuzakoniti lov (krivolov) je uređen Kaznenim zakonom.
796 Katica Matejčić III. PRAVO LOVA, Članak 19. U stavku 1. smatram da treba dodati, pored navedenih uvjeta i dokaz o raspolaganju zemljištem (vlasnički ili posjedovni list ili ugovor o zakupu-najmu s pravnom ili fizičkom osobom ili osobama, te s resornim ministarstvom, ukoliko se radi o državnom zemljištu. Nije prihvaćen Predlagatelj zakona smatra da navedene dokumente nije potrebno tražiti jer se daje pravo lova na određenom prostoru, a ne pravo vlasništva na zemljištu.
797 Mladen Latinac III. PRAVO LOVA, Članak 19. dodati stavak (3) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) koja je optužena ili ima presudu za gospodarski kriminal. Prihvaćen Hvala na komentaru. Prijedlog će biti prihvaćen, a formulacija će biti predložena u konačnom prijedlogu Zakona.
798 Kaća Svedružić III. PRAVO LOVA, Članak 18. Davanje lovišta u podzakup i prijenos prava lova na pravne sljednike i treće osobe potrebno je zabraniti u jer se time potiče netransparentnost postupka i opća korupcija. Nije prihvaćen Obrazloženo kod komentara g. Mikuške.
799 Kristina Podobnik III. PRAVO LOVA, Članak 18. Izbaciti točku (4) iz razloga koje je naveo g. Mikuška u ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Nije prihvaćen Obrazloženo kod komentara g. Mikuške.
800 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP III. PRAVO LOVA, Članak 18. Članak 18 točka 4. izbaciti "pravne sljednike i treće osobe" Nije prihvaćen Ustavom Republike Hrvatske se jamči pravo nasljeđivanja, a Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu.
801 Tibor Mikuska III. PRAVO LOVA, Članak 18. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 18. stavak 4. potrebnio je brisati. Ova odredba predstavlja klasičnu „rupu u zakonu“ kojom se nastoje poništiti odredbe stavka 1-3. članka. Davanje lovišta u podzakup i prijenos prava lova na pravne sljednike i treće osobe potrebno je zabraniti iz razloga navedenih u gornjem komentaru jer se time potiče netransparentnost postupka i opća korupcija. Nije prihvaćen Podzakup nije dopušten ovim Zakonom. Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
802 Primorsko-goranska županija III. PRAVO LOVA, Članak 18. Stavci 3. I 4. su u koliziji i omogućavaju pristranost kod odlučivanja o prijenosu prava lova na pravne sljednike. Predlaže se slijedeća formulacija: „Prijenos pravo lova na državnim i zajedničkim lovištima dopušten je samo na pravne slijednike uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.“ Nije prihvaćen Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
803 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, III. PRAVO LOVA U potpunosti se slažemo s komentarom gospodina Tibora Mikuške i možete ga smatrati i našim komentarom.Dakle izbaciti "treće osobe" Nije prihvaćen Komentar prije se odnosio na podzakup, a ne na "treće osobe". Zakonom o obaveznim odnosima propisane su pretpostavke prijenosa ugovora na neku treću osobu, pa se izbacivanjem "trećih osoba" iz ovoga Nacrta, prijenos prava lova neće onemogućiti, ali neće biti uređeno na način da davatelj prava lova može odrediti uvjete prijenosa.
804 Tibor Mikuska NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O LOVSTVU, III. PRAVO LOVA U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Dobar dio Nacrta prijedloga Zakona o lovstvu (čl. 18-32) je posvećen problematici pravu lova, davanju lovišta u zakup, te prijenosa prava lova na treće osobe. U prvom pokušaju izmjena i dopuna Zakona o lovstvu (2015) Uprava za lovstvo i Hrvatski lovački savez su „na mala vrata“ nastojali uvesti mogućnost davanja lovišta u podzakup drugim pravnim i fizičkim osobama bez ikakve kontrole državnih tijela. U mandatu ove Vlade je nedavno izmijenjen Zakon o koncesijama koji sada dozvoljava široku manipulaciju dobivenim koncesijama na javnom dobru, uključujući izdavanje koncesija bez upliva lokalne samouprave i lokalnog stanovništva, mogućnost zaduživanja koncesionirane površine radi podizanja kredita za obavljanje djelatnosti, te davanje koncesije u podkoncesiju trećim osobama. Sada vidimo da je zakonodavac u nacrtu prijedloga Zakona u potpunosti izbacio Ugovore o koncesiji prava lova te ih u potpunosti zamjenio sa ugovorima o zakupu prava lova a da o tome nije provedena nikakva javna rasprava. Napominjemo da upravni akt i koncesija koja iz njega slijedi omogućuju primjenu raznih pravnih sredstava kojima osoba javnoga prava (ministarstvo, tijela lokalne samouprave) može utjecati na sadržaj upravnopravnog odnosa i zaštititi javni interes u slučaju njegove ugroze. S druge strane, ugovor kao pravni osnov korištenja javnoga dobra ne omogućuje osobi javnoga prava autoritativno postupanje i trenutnu zaštitu javnog interesa. Drugim riječima, javno dobro RH (a to su sve površine na kojima se osnivaju lovišta) je puno bolje zaštićeno u slučaju izdavanja koncesijskog odobrenja nego u slučaju zakupa. Stoga postavljamo logično pitanje: zašto se zakonodavac odlučio izbaciti koncesiju iz nacrta prijedloga Zakona te koji su se problemi pojavljivali do sada sa provedbom navedenog instituta kroz postojeći Zakon o lovstu? Podsjećamo da je sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku, te uživaju njenu osobitu zaštitu. Javna namjena ima mnogobrojne implikacije, a ponajprije podrazumijeva gospodarenje javnim dobrom radi postizanja dobrobiti cjelokupne društvene zajednice, a ne samo određenog pojedinca ili grupe (kao što bi to bili lovci ili lovačke udruge). Ovdje je očita i providna namjera Uprave za lovstvo i Hrvatskog lovačkog saveza da uvođenjem zakupa prava lova izbjegnu ostale državne institucije u kontroli lovnog gospodarenja (npr. kontrole vezane uz Zakon o koncesijama) i „na mala vrata“ uvedu mogućnost davanja lovišta u pod-zakup drugim pravnim i fizičkim osobama (koje zovu „obrtnici“) bez ikakve kontrole državnih tijela. Danas je dobro poznato da u praksi pojedini lovoovlaštenici (npr. korisnici ribnjaka i druge lovačke udruge) daju svoja lovišta u potkoncesije tj. za određene iznose preprodaju pravo lova drugim pravnim i fizičkim osobama (osobito talijanskim mešetarima) po fiksnoj cijeni, a nakon toga takvi „lovci“ u lovištima rade ono što ih je volja, uključujući odstrel strogo zaštićenih svojti, korištenje nedozvoljenih načina lova (vabilice, polu-automatske puške, mamci itd.) bez ikakve efikasne kontrole. Stoga uvođenje lovozakupnika i zakupa prava lova od lovoovlaštenika nikako ne doprinosi transparentnosti lovnog gospodarenja, ali zato otvara mogućnost brojnih nezakonitih radnji i potiče korupciju. Takav primjer podugovaranja koji je doveo do razvoja kriminalnih djelatnosti smo npr. imali u vodnom gospodarstvu gdje su ovlaštene tvrtke za obavljanje vodnogospodarskih radova za obavljanje djelatnosti nagažirale „no-name“ podizvođače koji su bili plaćeni „u naturi“ tj. u pijesku i šljunku što su ga vadili iz vodotoka. Kako u Hrvatskoj danas ima preko 1100 lovišta i gotovo isto toliko lovoovlaštenika, davanje prava lova trećim osobama samo unosi još više nereda i kaosa u ionako loše reguliran i neefikasan sustav lovnog gospodarenja. Vrlo jednostavno je zamisliti da će u slučaju otkrivanja prekršaja odredbi Zakona o lovstvu tijekom gospodarenja lovištem doći do prepucavanja između lovoovlaštenika i lovozakupnika o tome tko je kriv, i samim time znatno otežati provedbu zakona i unaprjeđenje lovstva u Hrvatskoj. Hrvatsko društvo za zaštitu prirode je stava da država (i njena nadležna tijela – Ministarstvo ili županijska tijela) treba i dalje davati lovišta u koncesijsko odobrenje pod jasno utvrđenim uvjetima lovoovlaštenicima, a da lovoovlaštenicima treba zakonski zabraniti davanje lovišta u potkoncesiju, podzakup ili druge ugovorne modele. Time bi isključivo lovoovlaštenik bio odgovoran za ukupno stanje u lovištu, od broja divljači do provedbe lovnogospodarskih planova i spriječavanja krivolova i drugih nezakonitih radnji. Troškove organizacije lova za goste (npr. strane lovce koji dolaze kod nas u lov) takvi gosti bi i dalje plaćali putem ostvarenih usluga i propisanih cjenika, jednako kao što se to dešava u cijeloj turističkoj branši, a za njihovo ponašanje bi i dalje bio odgovoran lovoovlaštenik. Nije prihvaćen Odredbama Zakona o lovstvu, Republika Hrvatska je jednako zaštićena i u slučaju zakupa i u slučaju koncesije prava lova. Zakonodavac je od 1994. godine od kad je prvi Zakon donesen pratio institut koncesije i kako navedeni institut nije ostvario ni cilj niti je ispunio očekivanja zadana prije 20 godina, ovim Nacrtom je predloženo ukidanje koncesije prava lova. Zakonom o koncesijama, dopuštena je mogućnost potkoncesije, dok podzakup nije dopušten niti se ovim Nacrtom planira njegovo uvođenje.
805 Kaća Svedružić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Ovo ne smije ostati ovako. Ako netko nema pravo lova a smatra da mu se nešto dešava na zemlji obavještava za to nadležne organe koji onda donose odluke. Točka 2. treba glasiti .... na površinima gdje je zabranjeno ustanovljavanje lovišta a ukazuje se potreba zbog ugroze ljudi ili izrazite materijalne štete , dopušteno je iznimno izdvojiti jedinke . Vrstu i broj jedinki ,način izdvajanja, , vrijeme trajanja izdvajanja i tko će od ovlaštenika lova na tom području izvršiti naredbu donosi Ministar .Ako se radi o zaštićenim područjima temeljem zakona o zaštiti prirode odluka mora biti dosene u skladu s mišljem Ministartva zaštite okoliša. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
806 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Stavak 1 potrebno izmijeniti i pojasniti - Zašto bi korisnik nelovne površine bio dužan štititi divljač, posebice ako je ona strana vrsta ili joj se populacije umjetno održavaju? - Što uopće znači štititi divljač? - Prihvaćen Primljeno na znanje
807 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. U st. 1. čl. 17. nije jasno koje su to aktivnosti zaštite divljači koje trebaju poduzimati korisnici nelovnih površina? Da li su to aktivnosti ugoja i zaštite opisane u čl. 44.? Što treba jedna lokalna samouprava npr. Grad ili Općina (ukoliko su oni korisnici zemljišta) koji upravljaju jednim dječjim igralištem ili parkom činiti za npr. sive vrane u tom parku? Prihvaćen Aktivnosti koje se mogu poduzimati na nelovnim površinama propisane su programima zaštite divljači.
808 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Podržavam komentare Stavak. 2. Treba brisati, jer (u praksi) potiče krivolov. U slučaju ugroze od strane divljih životinja i ako humano preseljenje nije pokazalo rezultate ministar uvijek može donijeti odluku za to. U stvari cijeli članak je nedorečen Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentarima i na promišljanjima, ista ćemo uzet u razmatranje kod izrade konačne verzije Zakona
809 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Člana 17. točka 1 treba brisati. Ovo je najdjelotvorniji članak za nekažnjeno poticanje krivolova. Ako netko nema pravo lova a smatra da mu se nešto dešava na zemlji obavještava za to nadležne organe koji onda donose odluke. Točka 2. treba glasiti .... na površinima gdje je zabranjeno ustanovljavanje lovišta a ukazuje se potreba zbog ugroze ljudi ili izrazite materijalne štete , dopušteno je iznimno izdvojiti jedinke . Vrstu i broj jedinki ,način izdvajanja, , vrijeme trajanja izdvajanja i tko će od ovlaštenika lova na tom području izvršiti naredbu donosi Ministar .Ako se radi o zaštićenim područjima temeljem zakona o zaštiti prirode odluka mora biti dosene u skladu s mišljem Ministartva zaštite okoliša. Primljeno na znanje Zahvaljujemo se na komentarima i na promišljanjima, ista ćemo uzet u razmatranje kod izrade konačne verzije Zakona
810 Udruga Biom II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Na članak 17. stavak 1. predlažemo dodavanje iza riječi "zabranjeno ustanovljavanje lovišta" dodavanje riječi ", a područje nije zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode,". Obrazloženje: Zakon o zaštiti prirode već predviđa zaštitu divljači te ostalih životinjskih vrsta (viša razina zaštite u odnosu na Zakon o lovstvu). Nepromjenjenim tekstom odredbe stvara se dvojni pravni režim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
811 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. članak 17 treba brisati jer tu ima najviše problema nedorečen je i dvosmislen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
812 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Stavak 2. je previše nejasan, te ostavlja puno prostora za zloupotrebu. Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta može se desiti da je potrebna intervencija zbog zaštite ljudi, no u tom slučaju treba stavak 2. formulirati na način da Ministarstvo može dopustiti odstrijel u takvim područjima iznimno u slučaju kada postoji neposredna opasnost za ljude i ako se humano uklanjanje divljači pokazalo bezupješnim ( hvatanje i preseljenje van područja). Prihvaćen Aktivnosti koje se predlažu u stavku dva ograničene su zakonom o oružju.
813 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Spadaju li u "nelovne površine" i cijela naselja? Hoće li gradovi biti tretirani kao nelovne površine na kojima će korisnici nelovne površine moći provoditi kontrolu brojnosti divljači? Prihvaćen Gradovi i naselja su i važećim zakonom nelovne površine u većini slučaja opisane granicom lovišta.
814 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Kontrolu divljači na nelovnoj površini se ne može nazivati lovom. Jer se radi o nelovnoj površini. Dakle NElovnoj. Bolje koristiti pojmove poput "odstrjel" ili "kontrola brojnosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje
815 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Ovaj članak u vezi s zaštitnim pojasom zapravo formira nova lovišta i donosi nove probleme u gospodarenju lovištima. Predlažem da se ova ideja koja je povezana s čl. 10 izbaci iz prijedloga Zakona. Prihvaćen Primljeno na znanje
816 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. Prijedlog izmjene: (1) Na površinama na kojima nije ustanovljeno lovište, divljač je dužan štititi korisnik te nelovne površine.'' St. 2. Treba brisati, jer potiče krivolov. Površine koje vlasnici ne žele ustupiti za potrebe lova, mogu ustupiti i neprofitnim organizacijama, po ugledu na druge primjere iz svijeta. Npr. u peruanskoj Amazoni država prodaje ili ustupa površine organizacijama za zaštitu prirode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
817 Mladen Latinac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 17. stavak (2) je potrebno precizirati, lov divljači ..... može povjeriti kome??? može li korisnik nelovne površine iz Dalmacije povjeriti lov pravnoj ili fizičkoj osobi iz Slavonije ???? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
818 Branko Miletić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Izmijeniti članak da glasi: Korisnik zemljišta i Lovozakupnik pisanim ugovorom definiraju naknadu za ograničenja kojima je podvrgnut Korisnik zemljišta u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom. Isto vrijedi i kod ustanovljenja Vlastitog lovišta i Zajedničkog lovišta. Nije prihvaćen Odredba članka 52. Ustava, koja u stavku 2. propisuje da se zakonom određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Dakle, naknada za ograničenja mora se odrediti zakonom, ne ugovorom.
819 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Precizirati tko odeđuje naknadu a definitivno se mora piteti i vlasnika Primljeno na znanje Primljeno na znanje
820 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Članak 16. ovaj članak nije zaživio u praksi jer se kao prvo takvva mogućnost nije javno nikada nuda a tko , osim ovako zainteresiranih skupina čita ovaj Zakon kao i mnoštvo drugih.Pa pošto bi i ta naknada bila vrlo mala i simbolična a dokazivanja prava nad zemlištem i slično dugotrajna i skupa ako već ostaje ova "širokogrudna" ponuda da se nadoda da " vlasnik zemljišta bez prava lova ali koji se suglasio na da se lovne aktivnosti vrše preko njegova zemljišta u dogovoru s lovoovlaštenikom dogovara o visini naknade ...... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima i promišljanjima.
821 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Istina je da clanak 16. nikad nije zazivio u praksi, no isto je iz razloga sto ljudi, njih 3.940.000 nije procitalo Zakon o lovstvu koji konstatira njihova vlasnicka prava. Nikome nije ni palo na pamet da bi Zakon o lovstvu mogao tako nesto propisivati. Stoga, ovaj clanak nije zazivio jer ljudi niti neznaju da netko u koncesiju daje njihovo zemljiste i istim upravlja, nikome nije palo na pamet da se ustavna prava ruse bas ovim zakonom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
822 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Vedrane- članak nije zaživio u praksi zato što vlasnik zemljišta mora, da bi dokazao svoje vlasništvo više novaca potrošiti na dokazivanje, nego što bi dobio od mizerne naknade. Zar je normalno da se nečije zemljište daje u najam bez suglasnosti vlasnika, po cijeni od 1-2 kune /ha, dok država (Agencija za poljoprivredno zemljište) državno poljoprivredno zemljište daje u najam po cijenama i višim od 1000 kuna /ha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
823 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. x Primljeno na znanje Primljeno na znanje
824 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. S obzirom da se u praksi dešava da se privatno zemljište daje u najam po smiješno niskim cijenama (1-2 kune/ha) smatram da o cijeni najma zemljišta odlučuje isključivo vlasnik zemljišta, a ne župan, gradonačelnik ili tijelo županije. Vlasnik zemljišta odlučuje i kolika će biti naknada za njegovo zemljište. Stoga predlažem da članak 16. glasi: Vlasnik zemljišta bez prava lova sklapa ugovor o najmu zemljišta s lovozakupnikom, u kojem će se odrediti cijena najma, te ostali uvjeti pod kojima se zemljište daje u najam. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
825 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 16. Koliko mi je poznato, ovaj članak nikad nije zaživio u praksi. Ne vidim razlog da ostane u Zakonu, osim kao uspomena na dosadašnju nedosljednost u provođenju Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
826 Gordana Zec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak urediti na način da se onemogući povreda privatnog vlasništva, dakle, omogućiti da Ministarstvo ustanovi zajednička lovišta isključivo uz izričiti pisani pristanak (ovjereno kod javnog bilježnika) vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
827 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U Članak 15 potrebno je dodati novi stavak 5. koji glasi: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
828 Vlasta Hotko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Protivim se ex lege ustanovljavanju zajedničkih lovišta na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ustanovljavanje zajedničkog lovišta na površinama na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i da njegove odredbe ni na koji način ne ograničavaju pravo vlasništva.
829 ANA DRAGILA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15. stavak 1 preformulirati na način da se zajednička lovišta na privatnom vlasništvu mogu ustanoviti jedino uz pismenu suglasnost vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
830 Nicol Dobrić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Protivim se davanju svog zemljišta na upotrebu lovcima bez mog pristanka. Ne želim da se vuk uvede na listu divljači. Primljeno na znanje Predmetnim Zakonom nije predloženo da se vuk stavi na popis divljači.
831 Sara Matić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. PROTIV uvođenja vuka na listu divljači, PROTIV davanja zemlje na upotrebu lovcima bez pristanka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
832 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog da se u Članak 15 doda novi stavak 5. koji bi glasio: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
833 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog u komentarima Stavak 6 Dodati Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na pojedinom zemljištu isključivo uz pisanu suglasnost i postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). I budućeg lovozakupnika kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
834 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15.točka 2 izvršno tijelo županije ima pravo odlučivanja jedino nad područjima ili parcelama koja su u njezinom vlasništvu a ne privatnih ako smatraju da imaju u tome interes .Stoga ne mogu a prirori odlučivati o tome da li će ustanovljavati lovišta nad parcelama u fizičkom vlasništvu privatnih osoba.Treba dodati ... "uz uvjet da vlasnici ili posjednici parcela koje se žele uvrstiti u zajednička lovišta daju pismeni pristanak da to žele." Također treba nadodati .... uz prethodnu suglasnost Ministarstva , Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske agencije za zaštitu okoliša,a obavezna je i u slučaju izmjene granica u istom sastavu. točka 4. ...Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta u skladu s mišeljenjem i odobrenjem Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i pismenim pristankom vlasnika ili posjednika zemlje i ostalih oblika vlasništva na području gdje se želi ustanoviti zajedničko lovište. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
835 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15. stavak 1 preformulirati na način da se zajednička lovišta na privatnom vlasništvu mogu ustanoviti jedino uz pismenu suglasnost vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
836 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Podržavam prijedlog da se u Članak 15 doda novi stavak 5. koji bi glasio: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
837 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U Članak 15 potrebno je dodati novi stavak 5. koji glasi: "(5) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na zemljištu isključivo uz postojanje odgovarajućeg ugovora između korisnika zemljišta i budućeg lovozakupnika (u skladu s člankom 6. ovog zakona) kojim se definiraju prava i obveze obje stranke u postupku." Prihvaćen Hvala na komentarima.
838 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 15. stavak 2 potrebno je izmijeniti da glasi: „(2) Zajednička lovišta ustanovljava i ukida odlukom izvršno tijelo županije (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) uz prethodnu suglasnost Ministarstva te uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Navedene suglasnosti obvezne su i u slučaju izmjene granica.“ Danas smo svjedoci da su mnoga lovišta u Hrvatskoj, kako vlastita, tako i zajednička, osnovana suprotno odredbama važećeg Zakona o lovstvu čime se aktivno potiče korupcija i kriminal u njima. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati karte lovišta koje se nalaze u središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx). Naime, dobar dio lovišta u Republici Hrvatskoj je trenutno uspostavljen uz izravno kršenje odredbi Zakona o lovstvu. Primjer za to predstavljaju lovišta koja su uspostavljena na područjima posebnih ornitoloških rezervata Sava-Strmec, Sava-Zaprešić, Kopački rit itd. ili na miniranim površinama čime se izravno ugrožava život samih lovaca (a vijesti iz crne kronike redovito dokazuju ovu praksu). Kako bi se konačno uvelo reda u ovaj segment lovstva, a i kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti Hrvatske, potrebno je da u stručnim komisijama za ustanovljavanje lovišta bude prisutan najmanje jedan predstavnik Ministarstva zaštite prirode i okoliša i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), te da Ministarstvo zaštite prirode i okoliša i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) moraju dati stručno mišljenje i suglasnost na prijedlog odluke o osnivanju lovišta. Prihvaćen Hvala na komentarima.
839 Primorsko-goranska županija II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Predlažemo zadržati Stručnu komisiju za granice lovišta kako je propisano u aktualnom Zakonu o lovstvu s tim da ista broji 3 člana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
840 Maja Lilith Klemen II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članak 15.: Potrebno je dodati stavak gdje se definira da zajedničko lovište koje obuhvaća privatno zemljište, na istom može biti ustanovljeno isključivo uz pisanu suglasnost vlasnika zemljišta, ili posjednika ukoliko vlasnik nije poznat. Nedopustivo je da se lovoovlaštenici koriste tuđim, privatnim zemljištem bez ikakve dozvole. Osim toga, kroz ugovor o suglasnosti regulirali bi se i ostali odnosi, obaveze i prava između vlasnika zemljišta i lovoovlaštenika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
841 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Članku 15. Predlažem dodati stavak: (6) Zajedničko lovište može biti ustanovljeno na pojedinom zemljištu isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). Prihvaćen Hvala na komentaru.
842 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Apsolutno je nedopustivo ustanovljavati lovište na privatnom posjedu bez pristanka vlasnika!!! Ne razumijem uopće kako se o ovome raspravlja jer ne vidim ništa sporno. Privatni posjed je privatni posjed. Vrlo je jednostavna stvar. Nije prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
843 Antonija Vitulić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Smatram da je nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta, s obzirom da ne postoji nikakav zakon temeljem kojeg tijelo županije ima ingerenciju nad privatnom imovinom fizičkih osoba. Nadalje, takva je odredba Zakona o lovstvu u suprotnosti s Ustavom RH jer zadire u privatno vlasništvo. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
844 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Viktor Šegrt- nisam u potpunosti shvatila tvoj komentar, ali zanima me da li bi ti dozvolio da se netko s društvom i kućnim ljubimcem kreće bez tvog znanja po tvojoj nekretnini (stanu, kući, okućnici, vrtu)? Zašto se čudite kada se vlasnici zemljišta tome protive, jer protive se s razlogom. Ti ljudi trpe ogromne štete na šumskim i poljoprivrednim usjevima a nitko, ili rijetko tko im nadoknadi štetu. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
845 Viktor Šegrt II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Sve je više rasprava na terenu s vlasnicima privatnog zemljišta koji s pravom ne dozvoljavaju pristup na svoje zemljište kako bi se moglo vršiti lovno gospodarenje - postavljanje LGO i LTO; prijelaz preko privatnog zemljišta i slično. Naravno, Ustav Republike Hrvatske je na strani vlasnika zemljišta i njihovog prava na isto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
846 Katica Matejčić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 15. Stavak 2 kaže:"Zajednička lovišta ustanovljava i ukida odlukom tijelo županije uz prethodnu suglasnost Ministarstva." S obzirom da se zajedničko lovište ustanovljava na privatnom zemljištu fizičkih osoba, smatram da tijelo županije a ni Ministarstvo nemaju ingerencije nad privatnim zemljištem. Naime, smatram da župan ili tijelo županije ima ingerencije nad pokretninama i nekretninama u vlasništvu županije, i navedeno tijelo može odlučivati isključivo ukoliko se radi o zemljištu u vlasništvu županije, ali nikako nema pravo odlučivati o zemljištu koje je u vlasništvu fizičkih osoba. Ne može župan ili tijelo županije dati u najam zemljište u vlasništvu fizičkih osoba, pa još dogovoriti cijenu po kojoj će se zemljište iznajmljivati i zadržati određeni iznos najamnine za sebe. Tijelo županije a niti župan ne mogu dati u najam nekretnine u vlasništvu drugih gradova i županija, pa se postavlja pitanje kako mogu dati u najam zemljište koje je u vlasništvu fizičkih osoba. Osim toga, postavlja se pitanje temeljem kojeg zakona tijelo županije ima ingerenciju nad privatnom imovinom fizičkih osoba? Da li je to Zakon o lovstvu, ili neki drugi zakon? Ako je drugi zakon, navesti članak zakona i jasno napisati o kojem se zakonu radi. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sigurno nije. O kojem se zakonu radi??? Obrazloženje: S obzirom da se radi o privatnom zemljištu, Ministarstvo, županija, a niti Grad Zagreba nemaju ingerencije nad upravljanjem privatnim zemljištem. Već je bio slučaj kada je ministar poljoprivrede odlučio dati privatna neobrađena zemljišta u najam, ali je Ustavni sud poništio takvu odredbu Zakona o zemljištu. Ova odredba Zakona o lovstvu je također u suprotnosti s Ustavom RH, jer zadire u privatno vlasništvo. Osim toga, u presudi Ustavnog suda iz 2009. godine stoji slijedeće: "-ako pojedina zakonska mjera koja se poduzima u interesu Republike Hrvatske usmjerenom ostvarenju općeg dobra (to jest u općem interesu) ograničava privatne vlasnike da upotrebljavaju i koriste vlastito poljoprivredno zemljište, tada za takva ograničenja vlasnicima mora biti priznato pravo na naknadu, odnosno na "naknadu tržišne vrijednosti" njihova zemljišta na koje se ograničenja odnose". U praksi vlasnici zemljišta ne mogu odlučivati o svojoj imovini, pripadne im npr. 1 kuna /ha zemljišta. Tako npr. vlasnik 25 ha zemlje dobije naknadu od 25 kuna, a da bi dokazao vlasništvo mora dostaviti vlasnički ili posjedovni list, ne stariji od 6 mjeseci, kojeg mora platiti cca 50 kuna. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
847 PP Orahovica d.o.o. II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14. stavak 8. predlaže se izmijeniti i glasi: (8) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 3. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona. Obrazloženje: Predloženi tekst navedenog stavka upućuje na stavak 2. vezano uz rok. Rok se utvrđuje u stavku 3., a ne stavku 2. te iz toga razloga predlažemo ovaj ispravak odnosno izmjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje i hvala Vam na komentarima.
848 Gordana Zec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Brisati točku (8) članka. Ozakonjuje povredu privatnog vlasništva. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
849 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Predlažem brisanje stavka 8. Protivim se ex lege pripajanju privatnih zemljišta lovištima. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Pripajanje privatnog zemljišta lovištima nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
850 Luka Katušić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Iz dotičnog članka potrebno je izbaciti stavak 8! Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3.Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Ovo bi trebalo ispraviti na način da zakon omogući izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljavanja lovišta . Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
851 Željko Vlaisavljević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Vidim problem u stavku 5. ovog članka. Jer, spajanjem više zemljišta raznih privatnih vlasnika može se ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog-vlastitog lovišta... međutim, dali će se lovoovlaštenici ili koncesionari "dobrovoljno" odreći dijela lovnoproduktivne ili površine lovišta, što kao jednu od posljedica ima izradu novih lovnogospodarskih planova-osnova itd. Znamo čiji interes stoji iza prijedloga, ali... Pretpostavimo 10 vlasnika (što bi trebao biti osnovni kriterij) zemljišta površine 100 hektara, ne čini mi se da bi gospodarenje takvim lovištem bilo dugog vijeka. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
852 Vlasta Hotko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Predlažem brisanje stavka 8. Protivim se ex lege pripajanju privatnih zemljišta lovištima. Predložena odredba protivna je Ustavu Republike Hrvatske kojim se utvrđuje nepovredivost vlasništva kao jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka, te kojim se jamči pravo vlasništva, kao jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda. Pripajanje privatnog zemljišta lovištima nije u interesu RH, koji interes jedini omogućava ograničavanje prava vlasništva, i to isključivo uz naknadu tržištne vrijednosti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
853 ANA DRAGILA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Preformulirati na način da se zajednička lovišta na privatnom vlasništvu mogu ustanoviti jedino uz pismenu suglasnost vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
854 Nicol Dobrić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Protivim se davanju svog zemljišta na upotrebu lovcima bez mog pristanka. Ne želim da se vuk uvede na listu divljači. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
855 Mae Isaksson II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Protivim se stavku (8) kojim se zemljište može pripojiti lovištima bez izričitog pristanka vlasnika zemljišta. Nedopustivo u jednom demokratskom uređenju da vlasnik ne može slobodno gospodariti i raspolagati vlastitom nekretninom! Primljeno na znanje Hvala na komentaru i promišljanjima.
856 Denis Domagoj Skoko II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
857 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14, stavak 8. je potrebno brisati - apsolutno je neprihvaltjivo da se na bilo koji način izbjegava izjašnjavanje odnosno pristanak vlasnika zemljišta da se na njegovom zemljištu ustanovi lovište. Nedopustivo je postavljati ultimatum nad pravom vlasništva zemljišta i prisiljavati vlasnike da ustavnovljuju svoje lovište ukoliko ne žele da im lovište na njihovom zemljištu ustanovi netko drugi. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
858 Silvija Križanec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Odgovoreno u prethodnim očitovanjima na komentare.
859 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Podržavam prijedlog/e Dopuniti -Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministarstvo, uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Stavak 7 - izbaciti dio teksta "više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova". Ako vlasnik nije platio naknadu lovište se ukida. Vrlo jednostavno i nedvosmisleno. Stavak 8 – brisati Uskladiti sa Ustavom i važećim zakonima RH Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
860 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Članak 14.stavak 2 treba nadodati postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministrastvo i komisija u čijem će članstvu biti najmanje jedna stručna osoba iz Ministarstva zaštite okoliša koja nije u niti jednoj lovčakoj udruzi te stručna osoba iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) a odloku će se donositi temlejem pisanog stručnog mišeljenja i suglasnosti svih članova komisije Člana 7 je preopćenit i treba glasiti; ako nije platio dvije godine uzastopno naknadu lovište se ukida. Izbaciti " općenito neuredno" jer to nije nikakav pravni pojam i dozvolja pojedincima da manipuliraju društvima. Članak 8 treba brisati jer nije u skladu s Ustavom RHrvatske. Nitko nema nad privatnom zemljom i drugim vlasništvom prava pripajati bilo što lovištu .Bez pisanog pristanka vlasnika zemlje da dozvoljava lov i druge aktivnosti preko svoje imovine njegova imovina i zemljište izuzeto je iz lovišta.O tome da se radi o ustanovljenju lovišta na nekom području svi vlasnici prcela moraju biti obavješteni u pisanom obliku te se tražiti nihov pristanak, ponovo u pisanom obliku, da pristaju da njihova zemlja bude u lovištu. Sukladno tome mogu tražiti i nadoknadu za korištenje te zemlje u over svtrhe. Prihvaćen Hvala na komentarima, predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
861 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Iz članka 14. izbaciti stavak 8, s obzirom da se radi o privatnom vlasništvu. Prihvaćen Hvala na komentaru.
862 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Kao vlasnica privatnog zemljišta na kojem ne želim niti podržavam lov prenosim podršku nižecitiranom prijedlogu i objašnenju: Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, hvala na komentaru.
863 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 14. stavak 2 potrebno je dopuniti da glasi: „(2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministarstvo, uz ishođenje stručnog mišljenja Hrvatske agencije za prirodu i okoliš, te suglasnost Ministarstva zaduženog za zaštitu prirode. Danas smo svjedoci da su mnoga lovišta u Hrvatskoj, kako vlastita, tako i zajednička, osnovana suprotno odredbama važećeg Zakona o lovstvu čime se aktivno potiče korupcija i kriminal u njima. Da bi se u to uvjerili, dovoljno je pogledati karte lovišta koje se nalaze u središnjoj lovnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/Lovista.aspx). Kako bi se konačno uvelo reda u ovaj segment lovstva, a i kako bi se zadovoljili ciljevi zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti Hrvatske, potrebno je da u stručnim komisijama za ustanovljavanje lovišta bude prisutan najmanje jedan predstavnik Ministarstva zaštite prirode i okoliša i/ili Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP), te da Ministarstvo zaštite prirode i okoliša i Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) moraju dati stručno mišljenje i suglasnost na prijedlog odluke o osnivanju lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
864 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 14. stavak 8. potrebno je brisati. Zakon od privatnog vlasnika ne može uvjetovati da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Navedena odredba predstavlja neustavnu uzrupaciju privatnog vlasništva koja je suprotna Ustavu i drugim zakonskim propisima RH i EU. Prihvaćen Hvala na komentarima i promišljanjima, predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
865 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. st. 7 - izbaciti dio teksta "više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova". Što uopće znači neuredno plaća? Takva formulacija ostavlja mogućnost nekome da vrlo subjektivno prosuđuje i donosi odluku da li će se lovište ukinuti ili neće. Ili dva puta uzastopno? Da li to znači da jedanput može "preskočiti" plaćanje? Ako vlasnik nije platio naknadu lovište se ukida. Vrlo jednostavnoi nedvosmisleno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
866 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Privatno vlasništvo je neotuđivo pa bi tako trebalo imati pismeni ugovor sa vlasnikom zemljišta. Prihvaćen Hvala na komentaru
867 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Apsolutno je nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
868 Antonija Vitulić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. Smatram da je nedopustivo ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta, s obzirom da ne postoji nikakav zakon temeljem kojeg tijelo županije ima ingerenciju nad privatnom imovinom fizičkih osoba. Nadalje, takva je odredba Zakona o lovstvu u suprotnosti s Ustavom RH jer zadire u privatno vlasništvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
869 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 14. St. (8) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 2. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona. Nedopustivo je ustanovljavati lovišta na privatnom zemljištu bez pristanka vlasnika zemljišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
870 izv. prof. dr. sc. Lana Ofak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. S obzirom na presudu Europskog suda za ljudska prava (veliko vijeće) u predmetu Herrmann protiv Njemačke (zahtjev br. 9300/07, presuda velikog vijeća od 26.6.2012.), smatram da nije u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda obveza vlasnika koji se protivi lovu na svom zemljištu da mora tolerirati uključivanje svog zemljišta u lovište. Stoga je nužno propisati da je potreban izričit pristanak vlasnika. U spomenutom predmetu Herrmann protiv Njemačke Europski sud za ljudska prava je utvrdio povredu prava vlasništva gospodina Herrmanna koji se iz etičkih razloga protivio lovu, ali je svejedno morao trpjeti lov na svom zemljištu. Iako je imao pravo zatražiti naknadu zbog ograničenja koja je trpio, svejedno je Europski sud za ljudska prava presudio da mu je povrijeđeno pravo vlasništva. Prema mišljenju Europskog suda za ljudska prava nespojivo je sa samim poimanjem poštivanja prigovora utemeljenog na etičkim razlozima zahtijevati od podnositelja prigovora da zatraži naknadu za ograničenja njegovog prava vlasništva u odnosu na upravo ono što je temelj njegovog prigovora. Drugim riječima, dobivanje naknade u slučaju obuhvaćanja zemljišta lovištem bez pristanka vlasnika zemljišta nije u skladu s poštivanjem njegovog/njezinog prava na protivljenje lovu iz etičkih razloga. Europski sud je također dosudio Njemačkoj da g. Herrmannu mora isplatiti 5000 eura zbog nastale nematerijalne štete. Poveznica na sažetak presude: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=002-3909, poveznica na čitavu presudu: http://hudoc.echr.coe.int/eng?i=001-111690 Primljeno na znanje Hvala na komentarima, promišljanju i ukazivanju na pravnu praksu ostalih zemalja.
871 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Brisati stavak (3) ovog članka jer je u suprotnosti s odredbama koje proizlaze iz drugih članaka o veličini zemljišta za ustanovljavanje lovišta i slično, te ponajprije zato jer predviđa raspolaganje tuđim privatnim zemljištem bez obveze dobivanja izričite pisane suglasnosti vlasnika zemljišta, što je izravno kršenje čl. 3 i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
872 Luka Katušić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Iz dotičnog članka potrebno je izbaciti stavak 3! Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Ovo bi trebalo ispraviti na način da zakon omogući izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljavanja lovišta . Prihvaćen Hvala na komentarima.
873 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Brisati stavak (3) ovog članka jer je u suprotnosti s odredbama koje proizlaze iz drugih članaka o veličini zemljišta za ustanovljavanje lovišta i slično, te ponajprije zato jer predviđa raspolaganje tuđim privatnim zemljištem bez obveze dobivanja izričite pisane suglasnosti vlasnika zemljišta, što je izravno kršenje čl. 3 i čl. 48. Ustava Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, na komentar odgovoreno u prethodnim očitovanjima.
874 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Članak 13 stavak 3 zadire u pitanja prava vlasnika zemljišta. Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu , a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH. Članak 13 i posebice Stavak 3 streba ispraviti na način da postavi obavezu dobivanja pisane suglasnosti vlasnika zemljišta na kojem se želi ustvnoviti lovište odnosno mora se omogućiti izjašnjavanje privatnih korisnika i vlasnika zemljišta prije ustanovljenja lovišta. Prihvaćen Primljeno na znanje, na komentar odgovoreno u prethodnim očitovanjima.
875 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Slažem se sa prijedlogom Predlažem dodati stavak: (4) Vlastito lovište može biti ustanovljeno na zemljištu drugog vlasnika isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). I sve usklađeno sa važećim hrvatskim zakonima Primljeno na znanje Primljeno na znanje
876 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Iz čl. 13. izbaciti stavak 3 s obzirom da krši ustavno pravo na vlasništvo. Površina drugog vlasnika se može pripojiti lovištu jedino pismenom suglasnošću vlasnika, odnosno ugovorom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
877 Marin Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Nedopustivo je da se bez pismenog pristanka vlasnika zemljišta vrši lov na tom zemljištu! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
878 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Pozdržavam odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Prihvaćen Hvala na komentaru.
879 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 13. stavak 3. potrebno je brisati. Stavak (13) članka 13. predstavlja klasičnu “rupu u zakonu” kojom se odredbe jednog stavka naknadno derogiraju odredbama drugog stavka. Stavak 1. jasno govori da vlasnik mora imati 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Stoga uključivanje čestica drugog vlasnika predstavlja uzrupaciju privatnog vlasništva i izravno kršenje drugih zakona i prava na vlasništvo garantiranih Ustavom. S druge strane, zakon ne može uvjetovati od privatnog vlasnika da pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta na svom zemljištu ako on to izričito ne želi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
880 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Lovište se ne može ustanoviti na privatnom zemljištu bez pismenog ugovora sa vlasnikom tog zemljišta. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
881 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Članku 13. Predlažem dodati stavak: (4) Vlastito lovište može biti ustanovljeno na zemljištu drugog vlasnika isključivo uz pisanu suglasnost korisnika zemljišta (vlasnik ili posjednik zemljišta, u skladu s člankom 6. ovog zakona). Primljeno na znanje Primljeno na znanje
882 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. st. 3 - vlasnik može osim privatnog lovišta pokrenuti i postupak ustanovljenja uzgajališta Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
883 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRIVATNIH ŠUMOVLASNIKA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Prema pozitivnim iskustvima iz nekoliko članica EU, površina privatnog lovišta treba se smanjiti na 300 ha. Na taj način se može povećati prihod iz privatnih šuma (npr. u Švedskoj naknada za 1ha godišnje iznosi 25eura, Austrija 20eura) s tim da im se omogući udruživanje tj. da budu jednakopravni kod ustanovljenja lovišta s državom. Prema tome to je prihod kao i svi drugi proihodi iz njegove šume na osnovu kojeg plaća porez. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
884 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Općinma Vojnić, zato sto je kod nas vise krivolova nego lova, a sankcioniranje krivolova je zahvaljujuci neovlastima lovocuvara toliko komplicirano da je prakticni nemoguce. U konacnici Opcina Vojnic je jedna od vodecih krivolovnih zona, stoga, prema vasim tekstovima zakljucujem da ste lovac, vjerujem da vam je od prvobitne vaznosti upravo srediti profiterstvo te vrste. 700 kn za srnetinu na crnom trzistu nije mala zarada, 5 dana akcije i zaradi se pristojna placa na stetu cijele zajednice, a prvenstveno lovackog drustva. Vjerujem da bi lovci trebali biti ispred mene u redovima borbe protiv krivolova! Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
885 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Pozdravljamo odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Općinma Vojnić, zato što mi možemo biti bolji od Europe. Prihvaćen Hvala na komentaru.
886 Viktor Šegrt II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Površina od 1000 ha vlastitog zemljišta za ustanovljenje vlastitog zemljišta na prostoru Republike Hrvatske je svakako previše i ne ide u korist razvoja ruralnih područja te stvaranja novih radnih mjesta. Zemlje članice Europske Unije koje često pratimo u Hrvatskoj lovnoj legislativi imaju manje površine za ustanovljenje lovišta a neke su (nor. kao Njemačka) višestruko veće od Republike Hrvatske s manjom površinom za ustanovljenje lovišta. Prema informacija sa stranica FACE: Austrija: Pravo lova u Austriji pripada vlasniku zemljišta bez iznimke ali vlasnik zemljišta ne dobiva automatsko pravo za provođenje lova ako ne posjeduje 115 hektara (u nekim pokrajinama 300ha) neprekinutog područja - Eigenjagdberechtigung. Ako vlasnik zemljišta ne želi loviti na svojoj zemlji on pravo lova mora dati nekom u zakup da gospodari sa divljači na tom prostoru. Takva zemljišta na kojima vlasnik ne lovi se stavljaju zajedno u jednu površinu kao „pridruženi lovni teritoriji“ tako zvani Genossenschaftsjagdgebiete. Takvi teritoriji se daju u zakup za lov s time da zakupnik prava lova preuzima sve odgovornosti vezane za lov i divljač. Vlasnici zemljišta koji tako daju zemlju u zakup za lov dobivaju značajna sredstva od korisnika prava lova na njihovom zemljištu tako zvani Jagdpachtschillin. http://www.face.eu/sites/default/files/austria_en_0.pdf Njemačka: U Njemačkoj pravo lova pripada isključivo vlasniku zemljišta. Dva vodeća principa lovne prakse u Njemačkoj su Reviersystem (Revir ili sistem lovnog područja) i Pflicht zur Hege (dužnost gospodarenja sa divljači ovlaštenika prava lova). Revirni sistem lova se razlikuje od sistema traženja dozvole za lov u drugim pokrajinama gdje je lov moguć samo u određenim područjima (Jagdbezirke). Privatno zemljište na kojem se može loviti mora biti površine od najmanje 75 hektara neprekinutog vlastitog zemljišta. Isto tako ako vlasnici zemljišta nemaju svojih vlastitih 75 hektara zemljišta mogu se udružiti sa susjednim vlasnikom zemljišta to je tako zvani Gemeinschaftliche Jagdbezirke i taj udruženi teritorij ne smije biti manji od 150 hektara. Vlasnik zemljišta može imati za lov 75 hektara poljoprivrednog ili šumskog zemljišta ili ribnjaka te iste površine sa okolnim terenom na kojem također smije loviti. U području gdje vlasnici imaju manje komade od 75 hektara ali imaju zemlju na kojoj bi mogli loviti i ta zemlja se nalazi u administrativnim granicama jedne pokrajine kako je Njemačka i podijeljena, pravo lova tada pripada Savezu zemljovlasnika koji se naziva „Jagdgenossenschaft“ (to bi se moglo prevesti kao Lovna suradnja). U tom slučaju vlasnici zemljišta imaju generalno pravo na iznajmljivanje svoje zemlje odnosno davanje u zakup prava lova pojedincima ili lovačkim udrugama. http://www.face.eu/sites/default/files/germany_en.pdf S obzirom na navedeno, te na površinu Republike Hrvatske ali i realnu mogućnost gospodarenja te ostvarivanja gospodarske koristi za državu i pojedinca prijedlog površine za ustanovljenje vlastitog lovišta je dovoljno da bude: (1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 150 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
887 općina Vojnić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 13. Smatram da je dovoljno 500ha vlastitog zemljišta. Ako Njemačka koja je mnogo veća od Hrvatske ima puno manja vlastita lovišta i sve dobro funkcionira, nema razloga da kod nas bude 1000ha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
888 Snježana Črnjević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4), lovište treba biti jasno označeno, građani koji se nalaze u blizini moraju vidjet gdje počinje lovište. Time bi se izbjeglo da ljude koji šeću prirodom dočkuju lovci i prijete im oružjem, posebno ljudima koji sa sobom imaju pse, pa čak i kad su ti psi uredno vezani na lajnama. Primljeno na znanje Granice svakog lovišta jasno su označene tablama te se na taj način javnosti daje informacija gdje se nalazi koje lovište.
889 Kristina Kemić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Članak 12. Granice lovišta moraju jasno obilježene i za nas obične smrtnike koji ne hodamo sa kartom lovišta u džepu, oznaka kad je lov u tijeku da možemo izbječi metak koje će nam (ako imamo sreće) proletjeti pokraj glave (ako nemamo sreće) ili kroz glavu. Oznaka gdje počinje i gdje lovište završava! Primljeno na znanje Granice svakog lovišta jasno su označene tablama te se na taj način javnosti daje informacija gdje se nalazi koje lovište.
890 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4) na način da lovište treba biti jasno i glasno obilježeno tako da građani koji se zateknu u blizini nedvojbeno mogu utvrditi da se nalaze blizu granice lovišta. A ne da se građani mirno šetaju prirodom pa ih isprepadaju lovci s prijetnjama i oružjem, osobito ako sa sobom vode pse. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
891 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Potrebno je nadopuniti stavak (4) Granice lovišta moraju biti vidljivo, jasno i cijelom svojom dužinom biti obilježene uočljivom oznakom (tablom) veličine i međusobnih razmaka takvih da cijelom dužinom granice lovišta nedvojbeno upućuju na postojanje lovišta. Komentar: znači lovište treba biti jasno i glasno obilježeno tako da građani koji se zateknu u blizini nedvojbeno mogu utvrditi da se nalaze blizu granice lovišta. A ne da se građani mirno šetaju prirodom pa ih isprepadaju lovci s prijetnjama i oružjem, osobito ako sa sobom vode pse. U ovom članku potrebno je dodati stavak (5) Na razini Republike Hrvatske ustanovljava se javno dostupna baza svih registriranih lovišta i njihovih geografskih i katastarskih granica. Komentar: znači, po uzoru na Geoportal DGU-a osnovati sličnu bazu podataka s kartografskim prikazima za cijelu RH gdje se nalaze lovišta i koja poručja točno obuhvaćaju, te koja je vrsta lovišta ustanovljena na kojem području. Taj podatak treba biti javno dostupan na Internetu, svim građanima. Postojeća evidencija lovišta pri Središnjoj lovnoj evidenciji je rascjepkana i teška za snalaženje, nepregledna, postojeća lovišta su nedovoljno jasno označena, jer ne omogućava brzi pregled i zoom in - out da bi zainteresirani građani mogli točno utvrditi granice lovnih područja u odnosu na šire ili uže zemljopisno područje. Prihvaćen Granice lovišta je nemoguće obilježiti cijelom svojom dužinom jer se radi o velikim površinama. Granice lovišta su označene obavijesnim tablama na prometnicama putovima itd...
892 Petra Rodić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Članak 12 stavak 1 potrebno je izmijeniti i brisati zadnji dio " koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači". Za ovu definiciju ne čini se uopće bitno naglašavati a i poznato je da npr da more ne sprečava migraciju divljih svinja, kao što niti ograde nisu u potpunosti učinkovite (a tu su još i zeleni mostovi). Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
893 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Stavak 2 – dodati tako da su jasno uočljive - granice Primljeno na znanje Primljeno na znanje
894 Udruga Biom II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Na članak 12. stavak 2. predlažemo dodavanje nakon "na drugi način" brisanje točke i dodavanje riječi "tako da su jasno uočljive". Primljeno na znanje Primljeno na znanje
895 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Tomislav Dumić, zašto bi se nelovne površine obilježavale kad na njima treba zabraniti lov.A ako nema lova, nema niti opasnosti od lovačkih aktivnosti (pucanja) za stanovništvo. Primljeno na znanje Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedlog.
896 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. U st. 4 se propisuje da granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene no nigdje se ne propisuje da granice nelovnih površina moraju biti vidljivo obilježene, a one su prema ovom zakonu defakto nova mala lovišta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
897 Tomislav Dumić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. U st. 1 između riječi "migraciju" i "dlakave" ubaciti riječ "krupne". Pod dlakavom divljači imamo i nekoliko vrsta sitne divljači čiju migraciju ni u kom slučaju ne mogu i ne sprječavaju autoceste. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
898 Ljiljana Nakic Petrina II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Posebno želim komentirati samoproglašavanje (od strane lovnih udruga i društava, a bez ikakve koordinacije s vlasnicima zemljišta) granica loviša, posebice u svim situacijma kad su te granice puno preblizu naseljenim mjestima, ili tik u blizini označenih planinarskih staza, izletišta, čime se direktno ograničava kretanje ljudima, radnicima na poljoprivrednim česticama, a posebice šetačima, planinarima, izletnicima koji sa sobom vode pse ... To jako ljuti većinu nas nelovaca koji se takvim ograničavanjem slobode kretanja nađemo ugroženi problematikom koja je regulirana Zakonom o lovstvu pri čemu se svi mi ne-lovci osjećamo građanima drugog reda. Jer zakon o lovstvu po pitanju odredbi granica i proglašenja lovnog područja (Čl. 12 pa dalje) izdiže se iznad drugih zakona RH, pa čak i iznad nepovredivosti privatnog vlasništva ... Nikako ne mogu prihvatiti da na privatnom vlasništvu, posebice poljoprivrednom zemljištu (maslinici) ali i inače, bilo tko (lovac) može doći i uzurpirati slobode vlasnika zemljišta pucajući po divljači i direktno dovodeći u opasnost živote ljudi i domaćih životinja koji se tu mogu zateći. osim u slučajevima kad i gdje se vlasnik zemljišta izričito odlučio i odobrio da se na njegovu prostoru smije loviti. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske kao i s ostalim važećim zakonima.
899 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Lovista u Velebitu,a i ostalim planinskim masivima uz jadransku obalu su nestrucno podijeljena. Predlazem da se Clanak 12. stavak 3 primjeni na planinske masive i da svako loviste mora imati granice da obuhvaca kompletnu vertikalnu migraciju divljaci, znaci da granica ide od kontinentalnog dijela preko planine sve do granice s morem. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
900 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. st. 2- treba ubaciti i državne ceste Primljeno na znanje Primljeno na znanje
901 Boris Katić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 12. Podržavam,nadam se da će neke nebuloze u nekim lovištima zaista završiti,jer neki trokuti,jezici,rtevi,slijepa crijeva kojima jedna lovišta ulaze u druga su zaista smješna,onda takvih imamo tri,četiri u susjednim lovištima i samo izazivaju razor,svađe,probleme....isto tako ovo bi trebalo važiti i za Nacionalne Parkove,Parkove prirode,neke granice su zaista daleko od normalnih umjesto da su jasne i da idu prometnicama,putevima,zalaze u lovišta bespotrebno i onda se javlja problem krivolova,kote,mjerenja koraka...samo ne potrebna zaoštravanja i nejasnoće...naravno treba gledati da se neko lovište ne osakati izgradnjom i asfaltom svakog novog puta....postoje stoljetne granice negdje,a negdje su se lovišta svježe raspala i od jednog i tri nova nastala....treba ficleke,kute,rukavce jednom zauvijek završiti,vječiti predmeti sporova,često vrlo ružnih.... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na promišljanjima i prijedlozima koje ćemo razmotriti prilikom konačnog definiranja Zakona.
902 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Na otocima trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja-lovište ne manje od 1000ha. Treba izbaciti mogućnost spajanja više otoka da bi se dobilo traženih 1000ha. Zbog nedorečenosti i moguće zlouporabe trebalo bi iz članka izbaciti "..(6) Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima..." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
903 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Brisati točku (3). Bez iznimki, osobito za otoke po kojima se divljač ne može kretati slobodno kao po kopnu. Ista pravila za otoke kao i za kopno. Brisati točku (6). Zašto u čl. 10 stavljamo zabranu ustanovljavanja lovišta da bismo je u slijedećem članku poništili? Gospodin Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode argumentirano je objasnio zašto je ovu točku potrebno izostaviti i podržavam njegov prijedlog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
904 Silvija Križanec II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Pozdravljam odluku da lovište ne može biti manje od 1000ha. Za otoke trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja-lovište ne manje od 1000ha. Treba izbaciti mogućnost spajanja više otoka da bi se dobilo traženih 1000ha. Zbog nedorečenosti i moguće zlouporabe trebalo bi iz članka izbaciti "..(6) Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima..." Primljeno na znanje Primljeno na znanje
905 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Nejasno je, je li čl. 11. st. 6. zabranjen lov i ostalo gospodarenje divljači koja se prirodno (ne iz uzgajališta) može nalaziti na šaranskim ribnjacima npr. dlakava divljač na okolnim putevima ili ribnjačarskim tablama koje su suhe te u većoj ili manjoj mjeri obrasle za divljač pogodnom vegetacijom (trska, vrbe i slično), te divljim pticama (dakle, ne onim iz uzgajališta) na tablama ispunjenim vodom. S druge strane, čl.10. st. 2. jasno određuje da na ribnjacima nije moguće uspostaviti lovište. Trebalo bi ove odredbe dodatno pojasniti na način da bude nedvojbeno je li na uzgajalištu koje se ustanovljava na ribnjacima i okolnom zemljištu moguće gospodariti i divljači koja je prirodno prisutna (divlja) bez obzira što se ne uzgaja. Prihvaćen Hvala na komentarima, iste ćemo naknadno razmotri i ukoliko postoje mogućnosti uvažiti prilikom izrade finalne verzije ovog Zakona.
906 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Stavka 3 Izbaciti – Skupina otoka Izigravanje – „spoji“ se par hridi a na kojima se uopće ne lovi i evo manipulacija a životinje ionako nemaju kamo za razliku od kopna a još može na kraju ispasti da na kopnu na 1000ha je jedno lovište a na otoku 2 lovišta. Jedno je sasvim dovoljno U stvari, na otocima bi potpuno zabranila lov, osim u iznimnim slučajevima a što se uvijek da riješiti ministarskom odlukom. Stavka 6 – podržavam izbacivanje stavke a Hrvatsko društvo za zaštitu ptica je to argumentirano objasnilo Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
907 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Iz čl 11. izbaciti stavak 3 ili barem dio „ili skupini otoka“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
908 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Podržavam odredbu: (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. Smaram da bi bar otoci bi trebali biti izuzeti od lova na njima, no ako već to nije moguće, nema temelja da se na njima omogućava lovište na površini od 500 ha, već da stoji isti uvjet kao i za kopno - da otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha. Također bi trebalo izbaciti termin izbaciti ''skupini otoka'' jer se time otvara mogućnost manipulacije. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
909 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 11. stavak (3) potrebno je izmjeniti da glasi: „Otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku čija je površina jednaka ili veća od 1000 ha.“ Smatramo da za otoke trebaju vrijediti ista pravila kao i za kopnena područja, tim više što su otoci područja izolirana vodom što dodatno ograničava mogućnost kretanja divljači. Ne postoji znanstveni razlog zbog kojeg bi npr. na jednom otoku od 1000 ha bilo moguće osnovati dva lovišta, a na kopnenom području samo jedno. Osobito je neprihvatljiva odredba osnivanja lovišta na skupini otoka čije pojedinačne površine su manje od 500 ha jer ovakva zakonska odredba omogućuje otvorenu manipulaciju i izbjegavanje primjene zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
910 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 11. stavak (6) potrebno je brisati. Stavak (6) članka 11. predstavlja klasičnu “rupu u zakonu” kojom se odredbe jednog članka naknadno derogiraju odredbama drugog članka. Stavkom (6) članka 11. se omogućuje iznimka točke 2. i 3. Stavka (2) članka 10., te se dopušta ustanovljavanje uzgajališta divljači na ribnjacima, rasadnicima, voćnjacima, vinogradima i pašnjacima. Iz niza razloga smatramo da je ova iznimka znanstveno-stručno neutemeljena, te da doprinosi krivolovu i kršenju zakonskih odredbi Zakona o lovstvu. Npr. sukladno Članku 11. stavku (6), lovište na ribnjaku može biti isključivo u vidu uzgajališta divljači, koje je prema Članku 11. stavku (5) definirano kao “zemljište na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju“. Članak 6. točka 4. dopunjuje ovu definiciju sa “ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov ne može napustiti tu površinu“. Prilikom istraživanja/prebrojavanja ptica na ribnjacima u kontinentalnoj Hrvatskoj, jasno i nedvosmisleno smo utvrdili kako niti na jednom ribnjaku ne postoji izgrađena adekvatna infrastruktura za uzgoj bilo koje vrste divljači, osobito ne za uzgoj pernate divljači. Ustanovili smo, kako se ribnjaci na kojima je ustanovljeno uzgajalište divljači u svakom slučaju koriste za lov na pernatu divljač – guske, patke, liske. Uobičajeno je da lovoovlaštenik, uz proizvodnju konzumne ribe, na svom ribnjaku organizira lov za strane lovce (gotovo isključivo iz Italije). Suprotno propisima Članka 11. stavka (5) i Članka 6. točke 4., na tim ribnjacima uzgoj pernate divljači ne postoji i ne postoje adekvatne ograde i druge strukture koje bi sprječavale odlazak/dolazak ptica. Pernata divljač koja se ovdje lovi bez izuzetka potječe iz divlje populacije, manjim dijelom se razmnožava slobodno na ribnjacima, dok većina potječe od preletnih populacija koje se gnijezde u sjevernijim dijelovima Europe i Azije. Ptice odlaze i dolaze po volji, a to dokazuju uostalom i nalazi pataka i gusaka prstenovanih sjevernije ili južnije od Hrvatske. Na temelju gore navedenoga, može se zaključiti da lovoovlaštenici izravno krše niz propisa ovoga Zakona, te uz zabranu ustanovljenja lovišta na ribnjacima, predlažemo hitan inspekcijski nadzor svih ribnjaka te raskidanje ugovora sa strane davatelja prava lova, sukladno Članku 26. stavku (2). Nadalje, redovitim pregledom ulova utvrdili smo čestu prisutnost ubijenih strogo zaštićenih vrsta ptica (koje nisu na popisu pernate divljači) – prosječno 16% ulova su činile strogo zaštićene svojte ptica (Mikuška i sur. 2017) te korištenje nedozvoljenih sredstava (poput zvučnih vabilica i umjetnih mamaca). Lovozakupnik, stručna služba i lovočuvarska služba podržavali su takav protuzakonit način lova prenošenjem prava lova na treću osobu (strane lovce) i ne-prijavljivanjem istih nadležnim tijelima, čime su prekršili dodatni niz ovoga Zakona, kao i Zakona o zaštiti prirode. Pored očitog kršenja velikog broja odredbi Zakona o lovstvu, postoji drugi važan razlog, zašto smatramo lov na ribnjacima neprihvatljivim. Naime, nestankom velikih površina prirodnih močvara u kontinentalnoj Hrvatskoj, ribnjaci su postali iznimno važno i nezamjenjivo utočiste značajnim populacijama ptica močvarica tijekom gniježđenja, te osobito tijekom seobe i zimovanja. Ptice se u jesen masovno okupljaju na ribnjacima i pripremaju na seobu na jug, a mnoge i prezime ovdje. Jesensko okupljanje i osobito zimovanje vrlo su osjetljivo razdoblje za ptice močvarice te svako dodatno uznemiravanje i ugrožavanje poput jesenskog i zimskog lova na patke, dovodi do njihove povećane smrtnosti i dugoročno pada njihovih populacija. Vrijednosti ribnjaka kao važnog staništa za ptice međunarodno je priznata, te su stupanjem Hrvatske u Europsku uniju svi šaranski ribnjaci postali dijelom Natura 2000 mreže područja važnih za ptice sukladno Direktivi o pticama (DZZP 2012). U smislu ove direktive, nije dozvoljeno provoditi bitne promjene u staništu važnim za ptice, pa tako niti bitno mijenjati trenutni izgled ribnjaka. Izgradnja infrastrukture potrebne za uspostavu uzgajališta divljači te ograničavanje slobodnog kretanja divljih ptica sukladno direktivama o pticama i staništima nije dozvoljeno, jer bi značajno narušilo trenutačne stanišne uvjete i ugrozilo opstanak populacija ptica zbog kojih su ribnjaci i postali dijelom mreže Natura 2000 područja. Drugim riječima, ustanovljenje uzgajališta divljači na ribnjacima, s ciljem uzgoja i lova pernate divljači, nije prihvatljivo u smislu Direktive o pticama. Također, nije zanemariva činjenica da se lovom na ribnjacima godišnje okoliš zagađuje značajnim količinama olovne sačme (unatoč postojećoj zakonskoj zabrani korištenja olovne sačme u močvarnim područjima). Olovo ulazi u hranidbeni lanac počevši od nižih životnih oblika pa sve do konzumne ribe koja se prodaje u ribarnicama. Konstantno zagađivanje olovom ribe koja služi ljudskoj prehrani je dodatan i bitan argument za zabranu lova na ribnjacima. Argument onečišćenja staništa olovnom sačmom se može primijeniti i na druge površine na kojima je zabranjeno uspostavljanje lovišta temeljem članka 10. Stavka (2) Zakona: rasadnike, voćnjake, vinograde i pašnjake. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
911 Klub pudla Hrvatska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Slazemo se da je minimalna velicina 1000 ha ali se ne slazemo da na otocima bude 500 ha nego isto 1000 ha Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
912 Zdravko Banjšak II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Držim da je 500ha (što je 5 kvadratnih km površine) sasvim dovoljno za osnivanje lovišta sa sitnom divljači zaključno sa srnećom,ako gledamo ostale članice EU to je omogućeno i nije nikakav problem u tim zemljama.... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
913 Tomo Svetić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
914 Ema Buljubašić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Podržavam (2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1000 ha. Pod (3) obavezno izbaciti "ili skupini otoka" jer omogućuje manipulaciju i izbjegavanje primjene zakona. Primljeno na znanje Hvala na komentarima.
915 Antonija Vitulić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Zahvaljujem se Ministarstvu za (2) odredbu članka, odnosno da lovište može biti ustanovljeno samo na površini većoj od 1000 ha zemljišta. Međutim, problematična je odredba (3) ovog članka, odnosno da je za otoke ograničenje od 500 ha. Naime, uz otok se broje i pripadajući otoci, pa se otocima površine npr. 250 ha (a takvih nije malo) mogu pribrajati nenaseljeni otoci i hridi na kojima žive samo gušteri i galebovi, što otvara prostor manipulacijama. Primljeno na znanje Hvala na komentarima. Drugi dio kometara je nejasan jer za ustanovljavanje lovišta nije preduvijet "naseljenost". Dapače, naselje niti nije lovište. I konačno, hrid je površine manje od 0,01 km2 odnosno površine manje od 1 ha i nije otok, pa ne vidimo u kojem smislu je "otvoren prostor za manipulaciju", a još manje o kakvim se manipulacijama uopće radi.
916 Krunoslav Pintur II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. komentar na st. 4 - zašto bi u ograđenim lovištima morali postojati uvjeti za intenzivni uzgoj? Predlažem da formulacij glasi: .... uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
917 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Pozdravljamo odredbu da lovište ne smije biti ustanovljeno na površini manjoj od 1000 ha neprekinutog zemljišta. Međutim, ne slažemo se s odredbom da se na otoku s pripadajućim otocima smiju ustanoviti lovišta na površini od 500 ha. Prijedlog: izbaciti ''skupini otoka''. Obrazloženje: Mnogi naseljeni otoci su površine do 250 ha (npr Prvić) ali im se mogu pridodavati otočići i hridi na kojima ne žive niti ljudi, niti divljač. Na taj se način povećava površina loviš ta, ali se lovi samo na ''centralnom'' otoku koji je manji od 500 ha. Ovime se otvara put raznim manipulicaijama ali i stvara zakonski okvir za daljnje naseljavanje alohtone divljači na otoke. Otoci su osjetljivi eko-sustav s kojih u potpunosti treba ukloniti alohtonu divljač nelovnim metodama, te na njima treba zabraniti lov bez obzira na veličinu otoka, a neke otoke (npr. Cres) proglasiti parkovima prirode. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona. Napominjemo da se neustanovljavanjem lovišta na otocima ne sprječava prirodna migracija divljači.
918 DRAŽEN DEGMEČIĆ II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. u članku 11 - točka 6 - smatram kako je potrebno dodati / uklopiti: "na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem (moguć uzgoj samo sitne divljači)" Objašnjenje: moguće je da se na osnovu obalnog zemljišta traži i krupna divljač - podloge to dozvoljavaju - tako da bi to složiti ćete se, bio svojevrstan presedan koji bi moguće prerastao u pravilo. Nije prihvaćen Sukladno ovom Nacrtu, lovište (otvoreno, ograđeno, uzgajalište) se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta. Dakle jasno je da se na vlastitim površinama ribnjaka može uzgajati samo sitna divljač.
919 Ive Fatović II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Otvoreno lovište se ne može i ne smije ustanoviti na niti jednom otoku, a pogotovo ne nadopunjavati površine malih otoka sa susjednim otočićima i hridima da bi se nadopunila kvota hektara. Iako je otok cjelina okružena sa morem i s time dobila "prirodnu" ogradu ne daje se na pravo divljači prednost nad ionako malobrojnim stanovništvom. Svaki otok je zasebna cjelina sa svim pripadajućim geografskim faktorima i posebnostima. Ovaj članak je omogućio lovačkom lobiju iskorištavanje nesređenih imovinsko-pravnih odnosa na svim otocima, pri čemu je dopustio lovcima da rade što hoće i kad hoće bez prilike za bilo kakvom naknadom lokalnom stanovništvu. Predlažem da se otvorena lovišta ustanove na otocima sa većom površinom od 1.000 ha bez mogućnosti spajanja skupine otoka. Jedan otok = jedno lovište. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
920 Boris Katić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Držim da je 500ha (što je 5 kvadratnih km površine) sasvim dovoljno za osnivanje lovišta sa sitnom divljači zaključno sa srnećom,ako gledamo ostale članice EU to je omogućeno i nije nikakav problem u tim zemljama.... Uzgajalište divljači ako mislimo na visoku suglasan sam,ali za sitnu divljač nam sigurno nije potreban kompleks od 100ha,niti za produkciju hrane,držim da je sasvim dovoljno i upola manji broj hektara... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
921 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
922 Vedran Slijepčević II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 11. Predlažem da stavak 2 glasi: "Otvoreno lovište ne može biti manje od 500 ha" Obrazloženje: Ne vidim objektivan razlog zašto uslijed sve prisutnije fragmentacije staništa ograničavati veličinu lovišta na 1000 ha. Na površini od 500 ha se može, kao i na otocima, gospodariti pretežno sitnom pernatom i dlakavom divljači bez ikakvih problema, kao i srnećom divljači. Nadalje, ako u novom prijedlogu Zakona opstane članak 11., stavak 5. - zabrana ustanovljavanja lovišta 300 m od naselja, mnoga nizinska lovišta bi se morala ukinuti jer bi spala ispod 1000ha. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona
923 Dijana Peretin II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10 Stavak 2. Predlažem novu odredbu pod točkom (8) koja će se odnositi na zabranu ustanovljavanja lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pisanog pristanka vlasnika posjeda. Predlažem u točki 5. povećati zaštitni pojas na minimalno 1000 m zbog toga što lovci predstavljaju ozbiljnu opasnost za ljude i domaće životinje te su značajan čimbenik uznemiravanja stanovnika naselja. Svaki stanovnik naselja bi se u svako doba trebao moći prošetati okolicom, vlastitom šumom, livadom, a pritom se ne osjećati ugroženo od strane lovaca! Također, potrebno je jasno odrediti "rub naselja" kako ne bi došlo do subjektivnih procjena lovaca. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neosnovani jer bi pokušajem njihov primjedbe prouzročili velike štete od divljači u zaštitnom pojasu koje bi bilo teško prevenirati.
924 Ivan Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. 10 članak stavak 2. potrebno je izmijeniti: - zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda - zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode - u točki 5. povećati zaštitni pojas na 700m Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neprovedivi na terenu.
925 Sanja Jelić Županić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ovom članku stavak 2. izmijeniti: - zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda - zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode - u točki 5. povećati zaštitni pojas na 1.000 m Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su neprovedivi na terenu.
926 Kristina Kemić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. Na javnim cestama i drugim javnim površinama zaštitni pojas povećati na minimalno 700 m od ruba naselja. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
927 Elena Nikolac II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 1000 m Sramota je da zaštitni pojas od ruba naselja bude 300m i manje , Napominjem da obitelji vole prošetati sa svojom djecom i psima po livadama, a da lovci često ne obraćaju pozornost te bezbrižno nastavljaju s lovom. Zbog ranije navedenog sigurnosni pojas od naselja treba iznositi 1000 metara. Sada ima primjera gdje je usred naselja tabla s oznakom da se nalazite u lovnom području nekog Lovačkog društva. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su na terenu neprovedivi jer povećanjem zaštitnog pojasa ne rješavamo problem divljači na predmetnoj površini.
928 Marin Vitman II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 700 m Sramota je da zaštitni pojas od ruba naselja bude 300m i manje , Napominjem da obitelji vole prošetati sa svojom djecom i psima po livadama, a da lovci često ne obraćaju pozornost te bezbrižno nastavljaju s lovom. Zbog ranije navedenog sigurnosni pojas od naselja treba iznositi 700 metara Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, izneseni prijedlozi su na terenu neprovedivi jer povećanjem zaštitnog pojasa kao i zabranom ustanovljenja lovišta na parkovima, privatnim površinama i ostalom što je navedeno, ne rješavamo problem divljači na predmetnoj površini.
929 Tatjana Ignjatić Zokić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Prvenstveno je potrebno izmijeniti definiciju Naselje, jer se prema tom pojmu defnira lovno podrucje. Pojam "naselja" prilagoditi postojecim zakonima, Zakonu o prostornom uredjenju ili Zakonu o prometu, no naselje koje se provlaci kroz ovaj zakon, vec godinama definirano na nacin iz cl.6.cini lovnim podrucjem 99,8% povrsine R. Hrvatske. Zastita ljudi i njihove slobode kretanja mora biti na prvom mjestu, posebice jer lovce cini tek jedan neznatan dio skupine drustva. Takodjer nuzno je uvrstiti odredbu kojom se vidljivo oznacava da je na lovnom podrucju lov u tijeku kako nitko tko nije lovac, vec setac/turist ne bi zalutao sa druge strane paljbe. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašim komentarima koje ćemo razmotriti kod izrade konačnog prijedloga Zakona.
930 STRIBOR EREGA II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Smatram da bi zaštitni pojas morao biti širi od samo 300metara od ruba naselja u nizini jer u ovom obliku predstavlja potencijalnu opasnost i za ljude i domaće životinje. Kao što je spomenuto u jednom komentaru, metak putuje puno dalje, rub naselja često nije jasno definiran a zakon ne bi trebao biti toliko namijenjen savjesnim lovcima već onima koji su nesavjesni i koji svjesno traže rupe u zakonu za samovoljno ponašanje. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe.
931 Mae Isaksson II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime udruge HappyEnd za sve napuštene i ranjene životinje, Pazin, protivim se odredbi da zaštitni pojas bude samo 300 m od ruba naselja. Budući su gotovo sve površine u prirodi lovišta, smatram da onda barem zaštitni pojas treba zahvaćati puno šire područje. Nije prihvatljivo da lovac praktički lovi iz svog dvorišta i ugrožava šetače, djecu, domaće životinje, kućne ljubimce. Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, nisu izneseni konkretni prijedlozi ni primjedbe. Nadalje vaš navod da lovac lovi iz svog dvorišta nije točna budući je isto zabranjen regulirano o drugim propisima koji reguliraju oružje.
932 Kristina Podobnik II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Stavak (2) treba promjeniti u točki 3. - "u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima te pašnjacima". Samo zato što rasadnik ili voćnjak nije namjenjen intenzivnoj proiozvodnji, a pašnjak neograđen, ne znači da je uredu da se tamo lovi. I opet, ostavlja puno prostora za zloupotrebu od strane lovaca. u točki 4. - "na zaštićenim dijelovima prirode". Ako su zaštićeni dijelovi prirode zaštićeni, onda su zaštićeni, bez "ako je...". Znači u svim zaštićenim dijelovima prirode potrebno je STROGO ZABRANITI LOV. Čemu inače zaštita? U točki 5. potrebno je proširiti zaštitni pojas 300 m od ruba naselja na ne manje od 700 m od ruba naselja u nizini i prigorju te ne manje od 500 m u brdsko-planinskim područjima. Koliko mi je poznato, metak leti i dalje od 300 m. Nadalje, potrebno je VRLO EKSPLICITNO definirati rub naselja - je li to 300m (ili 500 m ili 700 m) od zadnje kuće, od table naselja, od zadnje nastanjene kuće, od zadnjeg ograđenog dvorišta, od ruba zadnje katastarske čestice na kojoj se nalazi nastamba, od ruba zadnje katastarske čestice koja spada u naselje bez obzira na naseljenost iste...? Da bi se napokon riješio najveći problem između građana i lovaca, a to je "što je točno 300 m od naselja" vrlo je bitno da zakonodavac jasno, precizno i nedvojbeno definira "rub naselja"! Jer u praksi, lovci ovo vrlo fleksibilno tumače, naravno, uvijek u svoju korist. Dodati točku 8. "na zemljištu na kojem vlasnik nije ovjerenom pisanom potvrdom suglasan da se na njegovom vlasništvu može ustanoviti lovište". Nadalje, slažem se i podržavam prijedlog Tibora Mikuške od dodavanju točke „9. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na posebnim područjima na kojima je temeljem ovog Zakona zabranjen lov (engl. hunting ban areas).“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje
933 Vlatka Dumbović Mazal II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ovaj je članak potrebno dodati novu odredbu pod točkom 8. "-na zemljištu na kojem vlasnik nije suglasan da se na njegovom vlasništvu može ustanoviti lovište" Objašnjenje: Osnivanje lovišta na zemljištima u privatnom vlasništvu, a bez pisane suglasnosti vlasnika zemljišta da se na njegovom privatnom zemljištu (vlasništvu) provode lovne aktivnosti krši Ustav RH tj njegov članak 3. „Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava“ Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske
934 saša radić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. 5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima Zanima me što čini rub naselja? Zadnja kuća? ili kraj njezinog dvorišta? i koja je definicija dvorišta? Da li je to kuća sa ograđenom okućnicom? Da li to znači da se lovci na do 300 metara od ruba naselja ( znači od ruba pa dok ne odu 300 metara dalje) ne smiju niti kretati s psima i puškama po poljoprivrednim površinama?Već samo po javnim cestama( što bi malo smisla !)? Ili slobodno hodaju ljudima ispred kuća s puštenim psima i naoružani ? Primljeno na znanje Definicija naselja, dvorišta, zadnje kuće i dijela ostalog što navodite ...nije regulirano ovim Zakonom.
935 eleonora hrupelj II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Dodati: "Zabranjeno je ustanovljavati lovišta na privatnom posjedu bez pristanka vlasnika posjeda.'' Uskladiti sa već navednim važečim zakonima o privatnom vlasništvu Dodati: svako lovno područje za vrijeme lova mora biti ogradjeno jasno vidljivim znakovima da je lov u tijeku Mnoga lovišta uoće nisu označena, i dodatno u „moje“ lovište se ulazi sa svih strana i sa hrpom puteva i građani nemaju pojma kada je lov Primljeno na znanje Komentar predstavlja osobni stav, a prijedlozi ni primjedbe u smislu ograđivanja su neprovedive na svim površinama na kojima su ustanovljenja lovišta.
936 Marina Betević-Dadić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U članku 10 koji govori o površinama na kojima se ustanovljuju lovišta valja nedvosmisleno naznačiti da je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na površinama u privatnom vlasništvu bez izričitoga pismenoga pistanka vlasnika površine/zemljšta. Također smatram potrebnim naglasiti kako se lovišta neće ustanovljavati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim površinama od iznimnog značenja. Prihvaćen Komentar predstavlja osobni stav a što se tiče vlasništva i prava nad istim skrećemo pažnju da Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske i ostalim važećim zakonskim propisima.
937 Andrea Valenčič II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Čl. 10. st. 2 izmijeniti na sljedeći način: • zabraniti ustanovljavanje lovišta na privatnom posjedu bez izričitog pismenog pristanka vlasnika posjeda • zabraniti ustanovljavanje lovišta u parkovima prirode (iz točke 4. maknuti dio „ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov“) • iz točke 3 izbaciti zadnji dio („ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači“) • u točki 5 povećati zaštitni pojas na barem 700 m Primljeno na znanje Primljeno na znanje
938 udruga za zaštitu divljih životinja AWAP II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. AWAP, udruga za zaštoitu divljih životinja. Članak 10, točka 2. odrediti koja je to udaljenost pa predlažemo na moru širine najmanje 1 kilometar i ribnjacima i rijekama s obalnim zemljištem najmanje širine 500 m. Članak 10 točka 3. izbaciti "intenzivna " proizvodnja te riječ "ograđenim". Bile površine na kojoj se očekuje bilo kakva aktivnost i prisutnost čovjeka orađene ili neograđene nemože se dozvoliti lovne aktivnosti. obično se radi i o privatnom posjedima. Članak 10. točka 4. na svim u bilo kojem obliku zaštitćenim dijelovima prirode zabranjen je lov.Ovakva područjja su od posebnog značaja bilo da se štiti flora ili fauna ili jedno i drugo te su zabranjene bilo kakve aktivnosti koje bi ugrožavale bilo koju navedenu zaštitu. Člana 10. točka 5 tražimo ; na svim razvrstanim i nerazvrstanim cestama, prugama, mostovima, na svim javnim površinama, gradovima i selima, građevinskom zemljištu, vikendicama i pripadajućim okućnicama, infrastrukturnim objektima u zoni udaljenosti od navedenog od najmanje 500m u nizini ili 300 metara u brdsko-planinskom području i privatnim posjedima Članak 10. nadodati točku 8.na privatnoj zemlji ukoliko se vlasnik te zemlje ne slaže da se njegovo zemljište proglašava lovištem (članak 48. Ustava RH). Svaki vlasnik zemlje ima obaveze prema državi pa tako donosioc ili predlagač ovog Zakon a o lovstvu mora poštovati Ustavne odredbe a ne se stavljati iznad njih ili još gore regulirati ih kako to njemu odgovara. Pitanje proglašenja lovištem od strane županije , privatne posjede uključiti u to i ubirati lovozakupninu pri tome jest tragi-komično!Kada ne bi bila Hrvatska realnost!Najsmješnije je kako na lokalnoj razini gdje ima puno lokalnih lovaca sami sebi plaćaju lovozakupninu na vlastito zemljište. Čestitamo! Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
939 Viktoria Krčelić II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Podržavam prijedlog da se članak 10. stavak (2) dopuni novom točkom 8. tako da glasi: “8. na privatnom zemljištu ukoliko se vlasnik zemljišta ne slaže s tim da lovište obuhvaća njegovo vlasništvo.” Osnivanje lovišta na privatnom zemljištu mora poštivati vlasničke odnose jer je pravo vlasništva zajamčeno Člankom 48. Ustava RH. Ako ja kao vlasnica svog privatnog zemljišta ne želim da se na njoj odvija lov te da se po mom privatnom vlasništvu kreću lovci, onda to nikakvim zakonom ne bi rebalo biti dopušteno. Zakon o lovstvu mora predvidjeti mogućnost zabrane osnivanja lovišta na takvim privatnim zemljištima. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
940 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 10. stavak (2) potrebno je nadopuniti novom točkom 9. tako da glasi: „9. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na posebnim područjima na kojima je temeljem ovog Zakona zabranjen lov (engl. hunting ban areas).“ Ovime u Zakon o lovstvu želimo uvesti pojam nelovnih područja tj. područja u kojima je lov zabranjen (engl. hunting ban areas). Naime, riječ je o područjima na kojima se okuplja veliki broj strogo zaštićenih svojti životinja i koja su ključna za njihov opstanak, a u kojima lovne aktivnosti dovode do njihova uznemiravanja, rastjerivanja opadanja kondicije ili drugih posljedica na preživljavanje jedinki. Nelovna područja mogu biti prepoznata kao zaštićena područja (čime potpadaju pod odredbe Zakona o zaštiti prirode i točke 4. stavka 2. članka 10. ovog nacrta) ili ne moraju biti zaštićena (iako se njihova zakonska zaštita preporučuje). Ovo se osobito odnosi na područja poput priobalnih močvara duž Jadranskog seobenog puta, solana, slatkovodnih šaranskih ribnjaka i drugih manjih lokaliteta na kojima tijekom seobe i zimovanja dolazi do velikih koncentracija ptica, prvenstveno močvarica. Usvajanjem principa nelovnih područja (engl. hunting ban areas) hrvatski lovci mogu dokazati da su ekološki svjesni i da im je dobrobit životinja, osobito strogo zaštićenih svojti, prioritetna u odnosu na užitak odstrela. Nadalje, usvajanjem principa nelovnih područja doprinosi se efikasnijoj zaštiti takvih područja od krivolova jer je u praksi trenutno vrlo teško razlikovati tko puca u lovištu – ovlašteni lovac ili krivolovac. Usvajanjem principa nelovnih područja stvorile bi se određene „oaze“ za životinje, uključujući lovnu divljač. Ona bi povećala kondiciju i preživljavanje kako strogo zaštićenih svojti, tako i lovne divljači, od čega bi neposrednu korist imali i lovoovlaštenici susjednih lovišta. Npr. još je tijekom 70-tih godina prošlog stoljeća u praksi dokazano da je zabrana lova na guske u današnjem Posebnom zoološkom rezervatu Kopački rit (koja je do tada bila dozvoljena) dovela do povećanja njihove zimujuće populacije, a time i omogućila veći odstrel na poljoprivrednim površinama izvan rezervata. O svrsi ovog koncepta mogu svjedočiti i brojni primjeri iz razvijenih zemalja zapadne Europe, gdje lovci susjednih područja profitiraju od postojanja nelovnih područja u blizini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
941 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. stavak (2) potrebno je dopuniti novom točkom 8. tako da glasi: “8. na privatnom zemljištu ukoliko se vlasnik zemljišta ne slaže s tim da lovište obuhvaća njegovo vlasništvo.” Smatramo da je osnivanje lovišta na privatnom zemljištu mora poštivati vlasničke odnose jer je pravo vlasništva zajamčeno Člankom 48. Ustava RH. Ukoliko vlasnik zemljišta ne želi da njegova nekretnina bude uključena u lovište njegovo je ustavno pravo to i tražiti, odnosno Zakon o lovstvu mora predvidjeti i tu mogućnost zabrane osnivanja lovišta. Eventualnu mogućnost zloupotrebe ovog članka ionako uređuje Članak 17.stavak(1) koji zaštićuje divljač i izvan lovišta. Primljeno na znanje Predlagatelj zakona smatra da je ovaj Nacrt Zakona usklađen s Ustavom Republike Hrvatske.
942 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. U ime Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode dostavljamo slijedeću primjedbu: Članak 10. stavak (2) točku 5.potrebno je dopuniti tako da glasi: „5. na javnim cestama, prugama, mostovima, vikendicama, salašima i drugim infrastrukturnim objektima (sa zaštitnim pojasem od 300 m) te drugim javnim površinama, gradovima i selima te građevinskom zemljištu, uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba grada ili sela u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima“ Članak 10. stavak 2. definira minimalnu udaljenost od obitavališta ljudi na kojoj je lov dopušten u svrhu zaštite civilnog stanovništva od mogućeg stradavanja pri lovu. Stoga ga je, osim gradova i sela, potrebno dopuniti i drugim infrastrukturnim objektima koji se učestalo koriste od strane ljudi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
943 Tibor Mikuska II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Članak 10. stavak (2) točku 2. potrebno je nadopuniti tako da glasi: “na moru i obalnom pojasu širine 1 kilometar, ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka i rijekama s obalnim pojasem od 200 metara“ Slično najboljoj praksi drugih država, predlažemo proglašavanje pojasa od 1 km uz morsku obalu tzv. morsko dobro zonom zabrane lova. Budući da se na preostalom malom broju priobalnih močvara okupljaju značajne populacije ptica tijekom seobe i zimovanja, upravo na ovim mjestima je koncentriran velik lovni pritisak koji ugrožava preletničke i zimujuće, ali i gnijezdeće populacije mnogih strogo zaštićenih i rijetkih vrsta ptica močvarica. Prekomjernom lovnom pritisku svjedoči podatak da je u dolini Neretve zabilježena gustoća lovaca od 47 lovca po km2 (Schneider-Jacoby & Spangenberg 2010). Također, ilegalan lov i krivolov su najviše zastupljeni upravo u obalnim područjima te najdramatičnije negativno utječu na populacije ptica. Stoga smatrao da bi ova promjena u Zakonu dugoročno dovela do smanjenja razine ilegalnog lova i krivolova u priobalju, te osigurala sigurna skloništa pticama močvaricama. Ova mjera bila bi važnija i hitnija nego ikad, uzevši u obzir neviđene razmjere masovnog ilegalnog lova i krivolova koji se provodi u susjednim državama. Jednako tako, velike rijeke kontinentalnog dijela Hrvatske (Drava, Sava, Dunav, Kupa, nizvodni dijelovi Une itd.) služe kao glavna zimovališta brojnim pticama močvaricama (podaci zimskog prebrojavanja ptica močvarica 1967-2015, HDZPP). Lov na ovim vodenim površinama, i u njihovoj neposrednoj blizini uzrokuje njihovo uznemiravanje, rastjerivanje, povećanu potrošnju energije tijekom inače nepovoljnog perioda, i negativno utječe fitnes i preživljavanje jedinki ovih svojti. Nije prihvaćen Vaši navodi o ilegalnom lovu i krivolov u obalnim područjima su neutemeljeni i nedokazani. Komentar predstavlja osobni stav a primjedbe su na terenu neprovedive.
944 Futura daj šapu udruga za zaštitu životinja od neodgovornosti II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA IPOVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA, Članak 10. Darko Glanz, ako je država ustanovila lovište na vašem zemljištu bez vašeg pristanka, to je protuustavno. Ali vi plaćate pravo lova, znači da ste pristali na taj aranžman. a pristali ste zato što u protivnom ne bi mogli ubijati divlje životinje koje su vlasništvo RH. Nije prihvaćen Polemizira se s drugim komentatorom i ne iznosi nikakav konkretan zakonski prijedl