Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o provođenju zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom II.MJESTO PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, Članak 5. O potrebi zaokreta prema suvremenim praksama pristupa u liječenju i kao i poimanju osoba s invaliditetom (osoba s mentalnim/psihosocijalnim poteškoćama i intelektualnim oštećenjima) kao počinitelja kaznenih djela Pravobraniteljica je komentirala tijekom postupka izmjena i dopuna Kaznenog. Međutim, iznesena mišljenja i stajališta Odbora za prava osoba s invaliditetom ne odnose se samo na počinitelje kaznenih djela koji su počinili određeno kazneno djelo u stanju neubrojivosti u kojim slučajevima Kazneni zakon upućuje na Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama te se počinitelj smještava u psihijatrijsku ustanovu, već se odnosi i na počinitelje prekršaja. Iz tog razloga ponovno ističemo obvezu usuglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, kako slijedi: Sukladno konvencijskom zahtjevu, mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana koja je izrečena počinitelju nasilja u obitelji koji ima pozitivnu psihijatrijsku anamnezu potrebno je provoditi kod istih ovlaštenih pravnih ili fizičkih osoba specijaliziranih za otklanjanje nasilničkog ponašanja. Navedeno znači da je svim počiniteljima, neovisno imaju li invaliditet ili ne, potrebno pristupiti na jednak, ravnopravan način, te svim osobama omogućiti jednaku pravnu zaštitu i jednake procesne mogućnosti. Izrečene sankcije svi počinitelji trebaju izdržavati u istom mjestu (kaznionice, zatvori, ne odjeli psihijatrije), dok u ovom konkretnom slučaju, mjesto provođenja psihosocijalnog tretmana treba biti isto za sve počinitelje nasilja u obitelji, neovisno o postojanju „pozitivne psihijatrijske anamneze“ S tim u vezi potrebno je brisati stavak 2. članka 5. te je potrebno brisati termin „zdravstvena ustanova“ na svim pripadajućim mjestima u Nacrtu Pravilnika. Ipak, imajući u vidu specifičnosti koje proizlaze iz pojedine vrste invaliditeta, Konvencija propisuje da je država potpisnica dužna osigurati „razumnu prilagodbu“ s obzirom na potrebnu podršku primjerenu vrsti i stupnju određenog invaliditeta. Navedeno podrazumijeva da se počiniteljima sa mentalnim oštećenjima pruži potrebna podrška, ali ne u zasebnom mjestu već u mjestu (ustanovi) u kojoj kaznu izdržavaju i ostali počinitelji, dok je za osobe s drugim oblicima invaliditeta potrebno osigurati razumnu prilagodbu, objašnjeno u daljnjem tekstu. Nije prihvaćen Jednako je precizan izričaj u stavku 2. Predložen je samo drugi poredak riječi u dijelu navedenog stavka.
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom III.EVIDENCIJA I IZVJEŠĆIVANJE, Članak 12. Predlažemo članak 7. Nacrta Pravilnika dopuniti na način: 3. Evidenciju o počiniteljima nasilja u obitelji kojima je izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, => TE DODATI "razvrstano po kategoriji ima li počinitelj nasilja u obitelji invaliditet ili nema.“ Smatramo kako je potrebno upotpuniti evidenciju s naznakom radi li se o osobi s invaliditetom ili ne. Kao što je pravobraniteljica u svom mišljenju u postupku e-savjetovanja vezano za Pravilnik o načinu prikupljanja, obrade i dostave statističkih podataka iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obrazložila, navedeno je bitno radi donošenja daljnjih strategija i planova te je u skladu sa preporukama Odbora UN-a, koje ponavljamo: U zaključnim zapažanjima i preporukama o inicijalnom izvješću Odbor UN-a dao je Republici Hrvatskoj preporuku o potrebi sakupljanja statističkih podataka. Statistika i prikupljanje podataka (čl. 31.) 49. Odbor je zabrinut jer sustav prikupljanja podataka ne omogućava državi potpisnici da prikuplja informacije potrebne za planiranje i pripremu strategije za realizaciju njezinih dužnosti koje proizlaze iz Konvencije….. 50. Preporuka je Odbora da država potpisnica sustavno pregledava i preoblikuje sustav prikupljanja podataka u mjeri koja se odnosi na žene i muškarce s invaliditetom te da bude aktivno uključena i da se blisko savjetuje s osobama s invaliditetom i njihovim predstavničkim organizacijama. Djelomično prihvaćen Ukoliko provoditelj tretmana u svom izvješću o počinitelju (korisniku tretmana) napiše da se radi o osobi s mentalnim/psihosocijalnim poteškoćama ili intelektualnim oštećenjima (ako raspolaže navedenim podatkom), odnosno da je osoba primjerice liječena u psihijatrijskoj ustanovi, navedeni podatak navest će se u evidenciji. Napominjemo da fizičke ili pravne osobe koje provode zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana izvan zdravstvenih ustanova nisu liječnici odnosno sudski vještaci iz područja medicine koje mogu dati svoje stručno mišljenje o invaliditetu osobe korisnika tretmana. Ukoliko raspolažu tim podatkom ili je razvidno da osoba upućena u tretman ima određenih poteškoća, podatak će se navesti u evidenciji.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom II.MJESTO PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, Članak 7. (1) Pravna osoba s kojom ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklapa Ugovor mora: – raspolagati odgovarajućim prostorom (prostorija za individualni i grupni rad, čekaonica i sanitarni čvor) koji mora udovoljavati minimalnim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima, => TE DODATI „te uvjetima propisanim Pravilnikom o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti“ – osigurati najmanje jednog djelatnika visoke stručne spreme (psihijatar, psiholog, socijalni pedagog ili socijalni radnik) s najmanje tri godine radnog iskustva u struci i posebno osposobljenog za rad s počiniteljem nasilja u obitelji => TE DODATI „i osposobljenog za rad sa počiniteljima nasilja u obitelji ukoliko počinitelj ima invaliditet,“ sukladno članku 5. stavku 4. ovog Pravilnika. (2) Fizička osoba s kojom ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa sklapa Ugovor mora: – imati poslovnu sposobnost, – raspolagati odgovarajućim prostorom (prostorija za individualni i grupni rad, čekaonica i sanitarni čvor) koji mora udovoljavati minimalnim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima, => TE DODATI „te uvjetima propisanim Pravilnikom o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti“ – imati visoku stručnu spremu i dodatnu izobrazbu za rad s počiniteljima => TE DODATI „i osposobljenog za rad sa počiniteljima nasilja u obitelji ukoliko počinitelj ima invaliditet,“ sukladno Standardima iz članka 5. stavka 4. ovog Pravilnika. Prijedlozi koji glase: „te uvjetima propisanim Pravilnikom o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti“ odnosi se na osiguravanje pristupačnosti prostora osobama s invaliditetom koji u određeni prostor mogu ući, te se po njemu kretati i koristiti ga. Stoga smatramo da prostori u kojima će se provoditi zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana ne samo da moraju udovoljavati minimalnim sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima, već moraju udovoljavati i uvjetima iz Pravilnika o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti kako bi osobe koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica te osobe sa osjetilnim oštećenjima (oštećenje sluha i vida), mogle koristiti prostor na ravnopravnoj osnovi kao i osobe bez invaliditeta. Uvjeti su propisani navedenim Pravilnikom. Prijedlozi koji glase: „i osposobljenog za rad sa počiniteljima nasilja u obitelji ukoliko počinitelj ima invaliditet“ podrazumijeva da bi osoba trebala imati dodatna znanja o načinima komunikacije sa počiniteljem koji ima intelektualna oštećenja, sa slijepom osobom, sa gluhom osobom, te osobom s mentalnim oštećenjima. Konvencija u tom smislu propisuje korištenje odgovarajućih augmentativnih i alternativnih načina, sredstava i oblika komunikacije, tehnika i materijala za potporu osobama s invaliditetom/počiniteljima nasilja u obitelji, a o kojima osoba koja provodi psihosocijalni tretman treba imati dodatna znanja. Primljeno na znanje Vodit će se računa da prostor odnosno prilaz prostoru u kojem se obavlja psihosocijalni tretman bude prilagođen osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. Što se tiče osposobljavanja voditelja za rad s počiniteljima nasilja u obitelji s invaliditetom, u okviru njihovog osposobljavanja uvrstit će se teme specifične komunikacije koja treba omogućiti postizanje ciljeva tretmana. No valja imati na umu da se to može prvenstveno odnositi na slijepe osobe, gluhe osobe, te osobe s manjim mentalnim oštećenjima koje mogu pratiti tretmanski program i aktivno u njemu sudjelovati.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVILNIK O PROVOĐENJU ZAŠTITNE MJERE OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, II.MJESTO PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA O potrebi zaokreta prema suvremenim praksama pristupa u liječenju i kao i poimanju osoba s invaliditetom (osoba s mentalnim/psihosocijalnim poteškoćama i intelektualnim oštećenjima) kao počinitelja kaznenih djela Pravobraniteljica je komentirala tijekom postupka izmjena i dopuna Kaznenog. Međutim, iznesena mišljenja i stajališta Odbora za prava osoba s invaliditetom ne odnose se samo na počinitelje kaznenih djela koji su počinili određeno kazneno djelo u stanju neubrojivosti u kojim slučajevima Kazneni zakon upućuje na Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama te se počinitelj smještava u psihijatrijsku ustanovu, već se odnosi i na počinitelje prekršaja. Iz tog razloga ponovno ističemo obvezu usuglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, kako slijedi: Sukladno konvencijskom zahtjevu, mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana koja je izrečena počinitelju nasilja u obitelji koji ima pozitivnu psihijatrijsku anamnezu potrebno je provoditi kod istih ovlaštenih pravnih ili fizičkih osoba specijaliziranih za otklanjanje nasilničkog ponašanja. Navedeno znači da je svim počiniteljima, neovisno imaju li invaliditet ili ne, potrebno pristupiti na jednak, ravnopravan način, te svim osobama omogućiti jednaku pravnu zaštitu i jednake procesne mogućnosti. Izrečene sankcije svi počinitelji trebaju izdržavati u istom mjestu (kaznionice, zatvori, ne odjeli psihijatrije), dok u ovom konkretnom slučaju, mjesto provođenja psihosocijalnog tretmana treba biti isto za sve počinitelje nasilja u obitelji, neovisno o postojanju „pozitivne psihijatrijske anamneze“ S tim u vezi potrebno je brisati stavak 2. članka 5. te je potrebno brisati termin „zdravstvena ustanova“ na svim pripadajućim mjestima u Nacrtu Pravilnika. Ipak, imajući u vidu specifičnosti koje proizlaze iz pojedine vrste invaliditeta, Konvencija propisuje da je država potpisnica dužna osigurati „razumnu prilagodbu“ s obzirom na potrebnu podršku primjerenu vrsti i stupnju određenog invaliditeta. Navedeno podrazumijeva da se počiniteljima sa mentalnim oštećenjima pruži potrebna podrška, ali ne u zasebnom mjestu već u mjestu (ustanovi) u kojoj kaznu izdržavaju i ostali počinitelji, dok je za osobe s drugim oblicima invaliditeta potrebno osigurati razumnu prilagodbu, objašnjeno u daljnjem tekstu. Primljeno na znanje Počinitelja nasilja u obitelji koji ima pozitivnu psihijatrijsku anamnezu sud najčešće upućuje na psihosocijalni tretman kod fizičke ili pravne osobe koja ga i uzima u tretman. Međutim, često osoba ne ispunjava kriterije za uključivanje u tretman. U praksi se često dešava da osoba koja ima pozitivnu psihijatrijsku anamnezu ne završi tretman, tretman se djelomično provede, često neuspješno. Događa se da je osoba početkom tretmana hospitalizirana zbog agresivnog ponašanja, intoksikacije alkoholom i konzumacije opojenih sredstava (uz navedno od rane adolescencije osoba se liječila zbog problema ovisnosti i poteškoća u učenju), po otpustu nastavlja s tretmanom. Ujedno dinamika konfliktnih odnosa sa članovima obitelji je dugotrajna i uvjetovana navedenim faktorima na koje tretman ne može direktno utjecati, te postoji rizik od ponavljanja djela. Nadalje, nerijetko je osoba je nekritična prema svom ponašanja, ali i dijelom intelektualno i emocionalno nesposobna prihvatiti i razumjeti svoju životnu situaciju, te nesposoban rješavati probleme u kojima se našla te postoji rizik od ponavljanja djela. Tretmanski centri kojima sud uputi počinitelja nasilja s pozitivnom psihijatrijskom dijagnozom uključuju tu osobu u tretman kao i sve ostale, osim ako se radi o okolnostima koje onemogućuju praćenje i aktivno sudjelovanje u provedbi tretmanskog programa. Dakle, ako je uz psihosocijlani tretman za zaustavljanje nasilja potrebno liječenje, počinitelj treba biti upućen u zdravstvenu ustanovu gdje s tom osobom trebaju istodobno raditi voditelji tretmana koji su završili izobrazbu za tretmanski rad s počiniteljima nasilja u obitelji i liječnici psihijatri koji liječe akutnu bolest.
5 Ured pučke pravobraniteljice II.MJESTO PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, Članak 11. Nacrtom prijedloga Pravilnika predviđeno je da ministar nadležan za poslove pravosuđa osniva Stručno povjerenstvo za provedbu, praćenje i nadzor izvršavanja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, čiji je jedan od zadataka donošenje Standarda za provođenje zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana. Budući da se, sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, ovim pravilnikom treba propisati i način provođenja psihosocijalnog tretmana, smatramo da se Nacrtom prijedloga Pravilnika trebaju propisati Standardi, kao što je to slučaj u sada važećem Pravilniku. Kako je način na koji se provodi ova zaštitna mjera izrazito bitan za sigurnost same žrtve obiteljskog nasilja, prepuštanje njegovog uređivanja Standardima, koji trebaju biti naknadno izrađeni i nisu sastavni dio Nacrta prijedloga Pravilnika, a u čijem tekstu se na njih na nekoliko mjesta poziva, nije prihvatljivo. Pri tome valja imati na umu da se u Nacrtu prijedloga Pravilnika ne spominje ni minimum koji trebaju sadržavati Standardi. Nadalje, kako nije propisan način provođenja psihosocijalnog tretmana, propušteno je propisati na koji način se on provodi u zdravstvenim ustanovama, tko ga sve tamo provodi i trebaju li provoditelji imati specifičnu izobrazbu iz područja rada s počiniteljima nasilja u obitelji. Također, propušteno je i propisati izvještavanje suda koji je izrekao ovu zaštitnu mjeru ako počinitelj nasilja ne dolazi redovito na tretman ili kad zdravstvena ustanova, odnosno pravna ili fizička osoba koja provodi tretman procijeni da unatoč redovitom dolaženju tretman neće dovesti do pozitivne promjene u ponašanju počinitelja. Slijedom prethodno navedenog, mišljenja smo da je potrebno u novoj glavi Nacrta prijedloga Pravilnika propisati i način provođenja psihosocijalnog tretmana. Nije prihvaćen Standarde će izraditi stručno tijelo odnosno Stručno povjerenstvo za provedbu, praćenje i nadzor izvršavanja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana. U svrhu što učinkovitije primjene psihosocijalnog tretmana, odnosno zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, u pripremi je izrada novih Standarda. Standardi za provođenje zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana detaljno će definirati sve procedure provođenja psihosocijalnog tretmana, uzimajući u obzir sve specifičnosti osobe koja se uključuje u tretman. Standardi će uz načela i ciljeve provođenja, sadržavati detaljan plan provođenja, strukturu i sadržaj psihosocijalnog tretmana, potrebne kompetencije voditelja psihosocijalnog tretmana i sl.
6 Ured pučke pravobraniteljice II.MJESTO PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, Članak 7. Predlažemo da se u 2. stavku propiše da fizička osoba s kojom Ministarstvo sklapa ugovor, uz poslovnu sposobnost, mora imati i radnu sposobnost za obavljanje tih poslova (ista primjedba i za čl. 10.). Nije prihvaćen Sklapanjem ugovora između fizičke osobe i Ministarstva pravosuđa ne zasniva se radni odnos te nije nužno da se posebno utvrđuje uvjet postojanja radne sposobnosti.
7 Ured pučke pravobraniteljice II.MJESTO PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA, Članak 5. Radi preciznosti izričaja, predlažemo da stavak 2. ovoga članka glasi: „Psihosocijalni tretman za počinitelje nasilja koji imaju pozitivnu psihijatrijsku anamnezu provodi se u zdravstvenim ustanovama.“ Nije prihvaćen Jednako je precizan izričaj u stavku 2. Predložen je samo drugi poredak riječi u dijelu navedenog stavka.
8 Ured pučke pravobraniteljice I.UVODNE ODREDBE, Članak 1. Sukladno čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom način i mjesto provođenja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, koja se može izreći počinitelju nasilja u obitelji radi otklanjanja njegova nasilničkog ponašanja ili ako postoji opasnost da bi mogao ponoviti nasilje u obitelji. Kako se ovim Nacrtom prijedloga Pravilnika propisuje samo mjesto provođenja, a ne i način provođenja ove zaštitne mjere, potrebno ga je dopuniti. Stoga, u čl. 1. Nacrta prijedloga Pravilnika iza riječi „propisuje“ treba dodati riječi „način i mjesto“ pa bi članak glasio: „Ovim se Pravilnikom propisuje način i mjesto provođenja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana prema počinitelju nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: psihosocijalni tretman).“ Nije prihvaćen Standardima za provedbu zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana propisat će se način provođenja ove zaštitne mjere. Standarde će izraditi stručno tijelo odnosno Stručno povjerenstvo za provedbu, praćenje i nadzor izvršavanja zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (članak 11. Pravilnika).