Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja s pripadajućim obrascima prethodne procjene

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Apsolutno sam suglasan s prijedlozima svih Komora da se predmetni Zakon skine iz procedure i da se onemogući ukidanje prava voditeljima građenja da budu članovi Komora. Ja kao predsjednik Područnog odbora Split HKIG-a sam u više navrata s izvođačima i direktorima građevinskih tvrtki razgovarao o ovom problemu i svi su više nego zadovoljni što su konačno voditelji građenja uključeni u Komoru. Sada kad je prošlo malo više od dvije godine od odluke ovog istog Ministarstva da oni budu članovi Komore predlaže se ukidanje te odluke. Ne znam temeljem čega je naše Ministarstvo zaključilo da je u prethodnom postupku pogriješilo jer sve ono što se u ovom priloženom tekstu navodi nije točno i ne počiva na održivim obrazloženjima. Predlažem, stoga, da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice danas teško sagledive. Nije prihvaćen Hrvatska udruga poslodavaca, u koju se udružuju i izvođači, u potpunosti podržava mjeru ukidanja obveznog članstva u komori za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova. Sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi, dok inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smiju mijenjati projekt. Osim toga, inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice danas teško sagledive".
2 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Komentar uz točku 2.1. Hrvatska komora arhitekata smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKA smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni arhitekt, ovlašteni urbanist, ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog urbanista, ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog urbanista ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKA predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.3. Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje). Komentar uz točku 3.1. HKA smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist,ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2. Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3. HKA predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1. HKA predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar na obrazloženje uz točku 4.1. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKA predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2. HKA predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15. Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Također ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge. Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27. Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKA smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5 Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14. Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima. S tim u svezi navodimo da u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl., ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26. Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti graditeljstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11. Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23. Komentar kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10. Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj. Komentar uz točku 5.6.23. Komentar kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti. Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Ponovno ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
3 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Komentar uz točku 2.1. Hrvatska komora inženjera elektrotehnike smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKIE smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIE predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.3. Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) Komentar uz točku 3.1. HKIE smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2. Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3. HKIE predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1. HKIE predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar na obrazloženje uz točku 4.1. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIE predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2. HKIE predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15. Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Također ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27. Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKIE smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5 Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14. Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima. S tim u svezi navodimo da u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl. ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni inženjeri elektrotehnike. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26. Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti graditeljstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11. Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23. Komentar kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10. Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj. Komentar uz točku 5.6.23. Komentar kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti. Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Ponovno ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
4 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Komentar uz točku 2.1. Hrvatska komora inženjera građevinarstva smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKIG smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIG predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.3. Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) Komentar uz točku 3.1. HKIG smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2. Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3. HKIG predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1. HKIG predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar na obrazloženje uz točku 4.1. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIG predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2. HKIG predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15. Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Također ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27. Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKIG smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5 Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14. Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima. S tim u svezi navodimo da u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl. ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni inženjeri građevinarstva. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26. Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti građevinarstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11. Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23. Komentar kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10. Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj. Komentar uz točku 5.6.23. Komentar kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti. Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Ponovno ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
5 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva (HKIS) na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE Komentar uz točku 2.1 Hrvatska komora inženjera strojarstva smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKIS smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2 Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa: - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIS predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Komentar uz točku 2.3 Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje). Komentar uz točku 3.1 HKIS smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2 Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3 HKIS predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1 Moguća normativna rješenja HKIS predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Obrazloženje: Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa: - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIS predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2 HKIS predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15 Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge. Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27 Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKIS smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5 Navedeno nije točno, obzirom da će oni poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za voditelje gradilišta/radova imati niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17 Navedeno nije točno, obzirom da će oni poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za voditelje gradilišta/radova imati niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8 Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20 Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14 Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl. ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni inženjeri strojarstva. 6. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26 Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti graditeljstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11 Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš - posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23 Komentar kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10 Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Komentar uz točku 5.6.23 Komentar kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1 Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3 Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4 Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5 Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
6 Tomislav Zović PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Slažem se sa primjedbama komora da ovaj prijedlog zakona treba povući iz procedure usvajanja u Saboru. Komore su opširno obrazložile da sadašnje javne ovlasti koja komore ima i daje svojim članovima štiti javni interes. Naime Zakonom o gradnji je jasno i eksplicitno navedena odgovornost osoba, fizičkih osoba posebno koje sudjeluju u gradnji. Sadašnjom regulacijom kada komora daje ovlaštenja inženjerima osigurana je provjera znanja koje proizlazi iz fakultetskog obrazovanja ali i praktičng iskustva u građenju. Nije prihvaćen Usluga građenja nije osobna usluga jedne fizičke osobe, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, već koordinirani rad svih stručnih osoba na poslovima građenja građevine, odnosno usluga pravne ili fizičke osobe obrtnika. Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta.
7 BRANKO POLJANIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Apsolutno sam suglasan s prijedlozima svih Komora da se predmetni Zakon skine iz procedure i da se onemogući ukidanje prava voditeljima građenja da budu članovi Komora. Ja kao predsjednik Područnog odbora Split HKIG-a sam u više navrata s izvođačima i direktorima građevinskih tvrtki razgovarao o ovom problemu i svi su više nego zadovoljni što su konačno voditelji građenja uključeni u Komoru. Sada kad je prošlo malo više od dvije godine od odluke ovog istog Ministarstva da oni budu članovi Komore predlaže se ukidanje te odluke. Ne znam temeljem čega je naše Ministarstvo zaključilo da je u prethodnom postupku pogriješilo jer sve ono što se u ovom priloženom tekstu navodi nije točno i ne počiva na održivim obrazloženjima. Predlažem, stoga, da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice danas teško sagledive. Nije prihvaćen Hrvatska udruga poslodavaca, u koju se udružuju i izvođači, u potpunosti podržava mjeru ukidanja obveznog članstva u komori za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova. Sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi, dok inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smiju mijenjati projekt. Osim toga, inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice danas teško sagledive".
8 Hrvatska komora arhitekata PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar uz točku 2.1. Hrvatska komora arhitekata smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKA smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni arhitekt, ovlašteni urbanist, ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog urbanista, ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog urbanista ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKA predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.3. Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje). Komentar uz točku 3.1. HKA smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist,ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2. Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3. HKA predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1. HKA predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar na obrazloženje uz točku 4.1. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKA predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2. HKA predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15. Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Također ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27. Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKA smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5 Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14. Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima. S tim u svezi navodimo da u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl., ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti i ovlašteni krajobrazni arhitekti. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26. Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti graditeljstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11. Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23. Komentar kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10. Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj. Komentar uz točku 5.6.23. Komentar kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti. Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Ponovno ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
9 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar uz točku 2.1. Hrvatska komora inženjera elektrotehnike smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKIE smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa -Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) -Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIE predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.3. Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) Komentar uz točku 3.1. HKIE smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2. Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3. HKIE predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1. HKIE predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar na obrazloženje uz točku 4.1. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa -Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) -Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIE predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2. HKIE predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15. Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Također ističemo da je člankom 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) propisano da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27. Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKIE smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14. Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima. S tim u svezi navodimo da u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl. ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni inženjeri elektrotehnike. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26. Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti graditeljstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11. Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23. Isto kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10. Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: -njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera -precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima -bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova -voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Komentar uz točku 5.6.23. Komentar isto kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Ponovno ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
10 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar uz točku 2.1. Hrvatska komora inženjera građevinarstva smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKIG smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIG predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.3. Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) Komentar uz točku 3.1. HKIG smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2. Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3. HKIG predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1. HKIG predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar na obrazloženje uz točku 4.1. Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIG predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2. HKIG predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15. Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Također ističemo da je člankom 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) propisano da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27. Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKIG smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17. Nije točno da planirane izmjene Zakona neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Naime, poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za ovlaštene voditelje građenja/radova imat će niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će negativne socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14. Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima. S tim u svezi navodimo da u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl. ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni inženjeri građevinarstva. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26. Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti građevinarstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11. Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23. Isto kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10. Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Komentar uz točku 5.6.23. Komentar isto kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u građevinarstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Ponovno ukazujemo na odredbu članka 6. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (NN br. 43/14) prema kojoj istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Pisana izjava izvođača pored ostalog sadrži i izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta za građevinu, te lokacijskih uvjeta; izvješće o izvođenju radova i ugrađivanju građevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehničke upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima održavanja građevine s obzirom na izvedeno stanje građevine, ugrađene građevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviđene uvjete, s uputama o provedbi radnji održavanja i dr. Imajući u vidu opseg odgovornosti ovlaštenog voditelja građenja za navedenu profesiju je od iznimne važnosti osiguranje od profesionalne odgovornosti. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.
11 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI  ZA 2019. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva (HKIS) na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar uz točku 2.1 Hrvatska komora inženjera strojarstva smatra da treba zadržati formulacije iz važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a za pristupanje bilo kakvim izmjenama toga Zakona treba se informirati o tijeku provedbe toga propisa kao i iskustvima četiri inženjerske Komore. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. HKIS smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšale pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u važećim Zakonima u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 2.2 Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa: - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade ovih Zakona kako to stoji u obrazloženju, analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIS predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Komentar uz točku 2.3 Ovaj navod MGIPU je neutemeljen činjenično i pravno. Na temelju važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje naši ovlašteni voditelji građenja/radova koji na teritoriju država ugovornica EGP-a namjeravaju obavljati poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi od Komore dobiju EU potvrdu. Niti njima kao niti ovlaštenoj fizičkoj osobi iz državne ugovornice EGP-a koja namjerava u RH povremeno ili privremeno obavljati poslove prostornog uređenja nije potreban upis u Komoru već to čine na temelju potvrde. Dakle uvjeti za pružanje usluga na privremenoj ili povremenoj osnovi u važećem Zakonu su usklađeni sa Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu. Državljani država ugovornica EGP-a koji u Republici Hrvatskoj namjeravaju trajno obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova dužni su upisati se u Imenik stranih ovlaštenih osoba koji vodi Komora. Oni dakle mogu trajno obavljati poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelj građenja/ovlašteni voditelj radova iz RH i ako imaju stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova koje provjerava Komora prije upisa u Imenik (članak 59. st. 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje). Komentar uz točku 3.1 HKIS smatra da bi predložene izmjene Zakona upravo suprotno od planiranog, otežale pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a našim inženjerima, a olakšalo pristup našem tržištu stranim inženjerima. Navod MGIPU da su važećim zakonima nametnuti ograničavajući uvjeti za privremeno ili povremeno obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz RH na teritoriju država ugovornica EGP je neutemeljen i činjenično i pravno. Naime, na temelju članka 74. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i članka 23. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova članovi Komore na temelju EU potvrde koju im izdaje Komora mogu neometano obavljati poslove voditelja građenja/ voditelja radova na teritoriju druge države ugovornice EGP na privremenoj i povremenoj osnovi. U slučaju kada pripadnici navedene profesije ne bi bili u članstvu Komore upravo tada bi pristup tržištu poslova na teritoriju druge države ugovornice EGP bio podložan raznim procedurama provjere stručnih kvalifikacija i drugih dodatnih uvjeta. Posebno ističemo da su regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, profesije iz sigurnosnog sektora koje mogu imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Odredbe o stranim osobama koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje u potpunosti su usklađene sa europskim zakonodavstvom primjerice uvjeti za privremeno i povremeno, te trajno obavljanje poslova, odredbe o izdavanju Europske profesionalne kartice, EU potvrde, priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, priznavanju sklopljenog ugovora o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj strani ovlašteni inženjer ima poslovni nastan (članci 59. do 75. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 54. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u prostornom uređenju i gradnji). Komentar uz točku 3.2 Deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu. Komentar uz točku 3.3 HKIS predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Komentar uz točku 4.1 Moguća normativna rješenja HKIS predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered, koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Obrazloženje: Važećim zakonima upravo su postignuti navedeni ciljevi i nakon trogodišnje primjene možemo konstatirati da se iznimno dobro provode u praksi. Napominjemo da su Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015.) stupili na snagu 25. srpnja 2015. godine i donijeli su kvalitetne novine u odnosu na pristup reguliranim profesijama ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera građevinarstva, ovlaštenog inženjera elektrotehnike i ovlaštenog inženjera strojarstva, te ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova tih struka u Republici Hrvatskoj. Navedeni Zakoni usklađeni su sa: - Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu od 12. prosinca 2006. (Sl. L 376, 27.12.2006.) - Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija od 7. rujna 2005. (SL. L 255, 30.09.2005.) te izmjenama i dopunama s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“) (SL L 354 28.12.2013.). Prilikom izrade navedenih Zakona Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je izvršilo preispitivanje i vrednovanje dotadašnjih rješenja u odnosu na aktualne i predvidive poslovne i gospodarske okolnosti a posebno s aspekta članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Pri tome su uzeti u obzir i posebni ciljevi zadovoljavanje kriterija nediskriminacije, nužnosti i razmjernosti kod reguliranja svake djelatnosti, reguliranje ovih profesija na način da pozitivno utječu na vrsnoću izgrađenog prostora, konkurentnost, razvoj graditeljstva te podizanje pouzdanosti građevina i kvalitete građenja, uz minimiziranje negativnih utjecaja na obavljanje djelatnosti te reguliranje uvjeta za obavljanje djelatnosti/poslova za fizičke i pravne osobe iz zemalja članica Europskog gospodarskog prostora u skladu s pravilima za prekogranično pružanje usluga i za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija. Ministarstvo je prilikom izrade važećih Zakona analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe važećih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. HKIS predlaže da se planirana izmjena Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju povuče, jer bi u slučaju da se takav Zakon donese nastupile negativne i štetne posljedice u ovom uređenom području. Osim toga nedopustivo je da Ministarstvo potpuno neargumentirano pobija sve navode iz obrazloženja koje je prije tri godine dalo uz važeći Zakon i ne prihvaća podatke i analize do kojih se došlo tijekom trogodišnje primjene toga Zakona. Komentar uz točku 4.2 HKIS predlaže da se planirane izmjene Zakona povuku iz zakonodavne procedure iz razloga što će u uređenom području u sektoru graditeljstva uvesti nered koji može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost građana. Ograničavajućih uvjeta za privremeno ili povremeno obavljanje poslova ovlaštenih voditelja građenja/radova iz Republike Hrvatske na jedinstvenom tržištu EGP-a nema, jer oni te poslove mogu obavljati na temelju EU potvrde koji im izdaje Komora. Komentar uz točku 5.1.15 Zaista zapanjuje količina neutemeljenih i netočnih navoda koje koristi MGIPU u obrazloženju pod točkom 5.1.15. kao i činjenica da u potpunosti zanemaruje informacije i podatke koje su Komore dale za potrebe navedene analize. Ranije važećim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bila je propisana obveza izvođačima ishođenja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja, na način da su propisani najrestriktivniji uvjeti za izvođače među državama ugovornicama EGP-a. Međutim od strane MGIPU nije bilo nikakve naknadne kontrole ispunjavanja tih uvjeta nakon ishođene suglasnosti, što je rezultiralo time da veliki broj manjih izvođača osobito obrtnika nije imao zaposlenu niti jednu osobu inženjera gradilišta ni voditelja radova. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Članstvom u Komori i stjecanjem pečata koji glasi na ime ovlaštenog voditelja građenja/radova omogućena je mobilnost na tržištu rada i mogućnost obavljanja tih stručnih poslova i za drugog poslodavca (koji ispunjava uvjete iz čl. 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje), na temelju ugovora o djelu ili poslovnoj suradnji kao i u inozemstvu. Plaćanje članarine Komori je osobna obveza ovlaštenog voditelja građenja/radova i nema nikakve veze sa rasterećenjem troškova gospodarskim subjektima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. Prema odredbama važećih propisa poslodavac nema obvezu prilikom zapošljavanja provjeravati stručne kvalifikacije, godine radnog iskustva i ispunjavanje uvjeta položenog stručnog ispita jer je sve navedeno obavljeno prilikom upisa u Komoru i izdavanja pečata ovlaštenog voditelja građenja/radova. U tom smislu predloženim izmjenama će poslodavcima biti nametnute nove obveze i troškovi kao i gubitak vremena prilikom zapošljavanja inženjera. Netočno je da ovlašteni voditelj građenja/radova te poslove mogu obavljati samo kao zaposlenik izvođača. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ukidanje članstva u Komori i kolektivnog osiguranja od profesionalne odgovornosti za pripadnike navedenih profesija implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge. Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 5.1.27 Brojčani podaci koje navodi MGIPU nisu točni i ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Komora. Obrazloženje uz ovu točku u koliziji je sa obrazloženjem koje je MGIPU dalo uz točku 5.1.15. Osim toga postavlja se pitanje zašto je MGIPU pristupilo planiranim izmjenama kada i samo navodi da će „olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni (ali pozitivni) učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim“. HKIS smatra da predložene izmjene ne predstavljaju nikakvo rasterećenje od troškova gospodarskim subjektima niti olakšava procedure, pa predlažemo da se povuku iz zakonodavne procedure. Ako je u budućnosti potrebno poduzimati određena administrativna i financijska rasterećenja poduzetnika onda predlažemo da to bude brisanje iz Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju jedine profesije iz resora MGIPU koja nije iz sigurnosnog sektora – voditelj projekta. Komentar uz točku 5.2.5 Navedeno nije točno, obzirom da će oni poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za voditelje gradilišta/radova imati niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.2.17 Navedeno nije točno, obzirom da će oni poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za voditelje gradilišta/radova imati niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar uz točku 5.3.8 Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.3.20 Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Komentar uz točku 5.4.14 Standard Cost Model (SCM) metodologija je poseban alat u okviru sustava procjene učinaka propisa, za mjerenje administrativnog troška koji poslovni sektor ima zbog regulacije sa ciljem ukidanja nepotrebno opterećujućih i zastarjelih pravila. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata, ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. U obrazloženju uz ovu točku nalazimo niz neutemeljenih navoda MGIPU: 1. Članarine su osobna obveza fizičke osobe ovlaštenog voditelja građenja/radova i nije jasno kakve to veze ima sa rasterećenjem troškova poslodavcima, međutim u praksi ima dosta slučajeva društveno odgovornih poslodavaca koji svojim inženjerima plaćaju članarinu, ali to je njihova slobodna volja i opredjeljenje. 2. Da li MGIPU suprotno odgovarajućim Direktivama za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora ima namjeru sniziti kriterije za obavljanje poslova inženjera gradilišta/voditelja radova, obzirom da se navodi „da će se većem broju nositelja stručnih kvalifikacija omogućiti ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova“. Ponovno skrećemo pozornost da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora i prilikom donošenja važećih Zakona vodilo se računa da se uvjeti za pristup tim profesijama usklade sa europskim zakonodavstvom na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Detaljnije obrazloženje je uz točku 5.1.15. 3. Ovlašteni voditelji građenja/radova su upisom u Komoru dobili obvezu plaćanja članarine ali u okviru toga iznosa dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatan pristup normama, besplatne pravne savjete, mogućnost sudjelovanja u tijelima Komore, stručno usavršavanje, podvrgnuti su stručnom nadzoru i stegovnoj odgovornosti i brojna druga prava i obveze. U slučaju ukidanja članstva u Komori police osiguranja od profesionalne odgovornosti premašile bi iznos godišnje članarine. 4. Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne Komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. 5. Uvođenjem obveze vođenja evidencije u Komorama za navedene inženjere Ministarstvo mora osigurati financijska sredstva u proračunu RH koja će doznačiti Komorama za obavljanje navedenih poslova. Naime, upisom u Evidenciju ne stječe se svojstvo člana Komore pa time ni obveza plaćanja članarine. Taj upis ima deklarativan značaj i njime se ne stječu nikakva prava niti obveze, a financijska sredstva ustrojavanja i vođenja Evidencije u Komori, izrade računalnih aplikacija i sl. ukoliko Ministarstvo za to ne osigura sredstva, pala bi na teret financijskog plana Komore u koji bi prema planiranim izmjenama Zakona članarine plaćali samo ovlašteni inženjeri strojarstva. 6. Evidencije voditelja projekta i Evidencija voditelja manje složenih radova tehničara koje Komore vode na temelju važećeg Zakona, MGIPU planiranim izmjenama Zakona izuzima iz nadležnosti Komora, pa se postavlja pitanje opravdanosti i svrsishodnosti uvođenja nove Evidencije. Komentar uz točku 5.4.26 Iz ovog obrazloženja vidljiv je pravi razlog za pristupanje planiranim izmjenama. Prilikom donošenja važećeg Zakona radi usklađivanja sa europskim zakonodavstvom i postizanja ravnoteže između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisana je obveza izvođača, da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno izvođenje pojedinih radova i da mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Upravo ta odredba je uvela red na gradilištima jer je nakon stupanja na snagu Zakona uslijedilo intenzivno zapošljavanje inženjera ovlaštenih voditelja građenja/radova, što je dovelo do veće kvalitete i sigurnosti u obavljanju djelatnosti građenja. Poslodavac ovlaštenu osobu na temelju propisa o radu može zaposliti na neodređeno ili određeno vrijeme, u punom ili nepunom radnom vremenu, kao i u dopunskom radnom odnosu (najviše osam sati tjedno i sto osamdeset sati godišnje). Međutim, i unatoč mogućnosti zapošljavanja inženjera barem u dopunskom radu protivljenje takvoj obvezi iz važećih Zakona iskazivala je manja skupina obrtnika izvođača građevinskih radova. Kao što i samo Ministarstvo ističe radi se o malog skupini koja čini neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne (ali pozitivne) učinke pa zaista iznenađuje da se izmjenama ovih važnih Zakona za četiri inženjerske struke pristupilo na inicijativu određenih lobističkih skupina. Svi ostali subjekti u djelatnosti graditeljstva podržavaju rješenja iz važećeg Zakona. Komentar uz točku 5.5.11 Navod MGIPU da planirana izmjena Zakona neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša je neutemeljen. U Akcijskom planu u području reguliranih profesija od 2016. – 2018. ovlaštene voditelje gradnje navodi se: „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja građenja utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj građenja obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe - posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - higijena, zdravlje i okoliš - posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Predmetni Akcijski plan za ovlaštene voditelje radova navodi : „Temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje profesije ovlaštenog voditelja radova utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ovlašteni voditelj radova obavlja poslove vođenja građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnje građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja na način kojim se osigurava da izvođenje radova na građevini ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da su radovi izvedeni na način da građevina tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - mehaničku otpornost i stabilnost -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - sigurnost u slučaju požara - posljedice požara mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe -posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti. -higijena, zdravlje i okoliš -posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine… - zaštita od buke - ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - gospodarenje energijom i očuvanje topline -povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - održiva uporaba prirodnih izvora -primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja.“ Komentar uz točku 5.5.23 Komentar kao uz točku 5.5.11. Komentar uz točku 5.6.10 Ovo obrazloženje je neutemeljeno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Komentar uz točku 5.6.23 Komentar kao uz točku 5.6.10. Komentar uz točku 6.1 Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.3 Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. Komentar uz točku 6.4 Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore. Komentar uz točku 6.5 Izostavljanje obveze voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu da posjeduju ovlaštenje za obavljanje svojih stručnih zadataka na radnom mjestu, što stječu upisom u odgovarajuće stručne komore, ima za posljedicu izostanak nezavisne kontrole primjerenosti njihove akademske ili školske kvalifikacije te stručnog iskustva. Sama akademska ili školska kvalifikacija za obavljanje poslova voditelja građenja i voditelja radova u graditeljstvu nije dovoljna jer se potrebna stručnost, posebno u dijelu organizacije rada, ne stječe u dovoljnoj mjeri tijekom školovanja pa je potrebno stjecanje odgovarajućih minimalnih znanja pod mentorstvom iskusnog stručnjaka kroz rad u određenom trajanju na gradilištu. Obzirom na šarolikost postojećih akademskih ili školskih kurikuluma kao i stručnih praksi, jedino se odgovarajućom stručnom provjerom može utvrditi primjerenost tih kvalifikacija za poslove voditelja gradilišta ili voditelja radova u graditeljstvu. Članstvo u odgovarajućoj stručnoj komori omogućava i trajnu provjeru kvalitete rada voditelja građenja i voditelja radova. Odustajanje od te provjere omogućava se da navedene odgovorne poslove obavljaju nestručne ili nedovoljno stručne osobe. Pored toga poslodavci će prilikom zapošljavanja morati provjeravati sve ove uvjete za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore čime se upravo uvode nove obveze i administrativne procedure poslodavcima a time i troškovi provedbe. U vezi ukidanja obveze profesionalnog osiguranja navodi se slijedeće: Na temelju članka 23. Direktive 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. daje se ovlaštenje državama članicama da mogu propisati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe moraju imati osiguranje od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Članak 22. Zakona o uslugama Za određene uslužne djelatnosti čije pružanje predstavlja izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja usluge ili treće osobe, propisat će se da pružatelji usluga ugovore osiguranje od profesionalne odgovornosti Prema članku 7. Zakona o uslugama ne smatra se ograničenjem ispitni postupak ishođenja odobrenja u slučajevima ako je postupak ishođenja odobrenja opravdan prevladavajućom kategorijom javnog interesa. Sukladno Direktivi o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije iz sigurnosnog sektora preporuka je da se dodatno traži dokaz o nekažnjavanju, dokaz da nije bilo privremenog ili trajnog oduzimanja prava na obavljanje profesije i provjera stručne kvalifikacije osobe prije prvog pružanja usluge Planiranim izmjenama Zakona MGIPU zanemaruje sve ove važne argumente i za ove regulirane profesije iz sigurnosnog sektora, ukinula bi se obveza osiguranja od profesionalne odgovornosti, ali i svi ostali dodatni uvjeti koje sada za navedene profesije iz sigurnosnog Sektora provjeravaju Komore, što će imati dalekosežno štetne posljedice. Komentar uz točku 7. 1. Netočna je tvrdnja MGIPU da predložene izmjene predstavljaju administrativno rasterećenje uvjeta za poduzetnika, već suprotno tome nameće im se složena procedura provjere ispunjavanja svih uvjeta za pristup profesiji koje sada obavljaju Komore, a pripadnicima inženjerske struke znatno će se povećati iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti kada to budu ugovarali individulano. 2. SCM mjerenje uključuje određivanje regulatornih područja za mjerenje, tablično propisivanje svih propisanih administrativnih obveza poslovnih subjekata ali i rad u grupama s poslovnim udruženjima kako bi se prikupili podaci o trošku vremena i naknadama. Ističemo da Komore nisu sudjelovale u postupku SCM mjerenja iz kojih razloga su ulazni podaci kao i zaključci u tom mjerenju, pogrešni. Nije prihvaćen Ad 2.1. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Prema Europskom zakonodavstvu svi uvjeti za obavljanje poslova moraju biti: nediskriminirajući, nužni i razmjerni. Kako velika većina država ugovornica Europskog gospodarskog prostora nema propisan uvjet obveznog članstva u komori, domaćim inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova nametnut je dodatni uvjet koji strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne moraju ispunjavati u svojoj državi te niti kada te poslove obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi. Nastavno, netočno je da će stupanjem na snagu novih zakonskih rješenja nastati problem pri dolasku stranih izvođača i njihovih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Hrvatsku, obzirom da strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova mogu prekogranično obavljati poslove u Hrvatskoj na temelju uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi i to im se ne može braniti. Nadalje, uvjeti za izvođače, kao i ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja, a upis u evidenciju Komore omogućuje našim inženjerima izdavanje EU potvrde koja im može olakšati pristup tržištu usluga na teritoriju drugih država ugovornica EGP-a. Vezano uz tvrdnju da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova profesije iz sigurnosnog sektora navodimo da se njihova odgovornost svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 2.2. U provedenim prethodnim procjenama analizira se zamjena propisanog obveznog članstva neobveznim upisom u evidenciju komore, slijedom čega nije riječ o potpunoj deregulaciji, jer se ostali uvjeti za obavljanje poslova (odgovarajuće formalno obrazovanje, stručno radno iskustvo i položen stručni ispit) i dalje uređuju. Stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Pri tome skrećemo pozornost da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Nedvojbeno je da sigurnost građevina u upotrebi prvenstveno ovisi o projektu prema kojem se građevina gradi te da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mora radove na građenju građevine izvoditi prema projektu i građevinskoj dozvoli, pri čemu ne smije mijenjati projekt. Također, skrećemo pozornost da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Stoga je neopravdano tvrditi da će najavljene izmjene važećih zakonskih rješenja „imati ozbiljne posljedice“ za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa. Ad 2.3. Osoba kojoj je izdana EU potvrda (EU potvrda daje se fizičkim i pravnim osobama) nema automatski pravo na obavljanje usluge. Strane pravne osobe mogu djelatnost građenja u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u državi poslovnog nastana kao i strani inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova koji poslove vođenja građenja mogu u Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi na osnovu uvjeta koje ispunjavaju u svojoj državi. Slijedom navedenog, hrvatski inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova moraju ispuniti obvezu članstva u Komori i kada poslove vođenja građenja namjeravaju obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi u drugoj državi ugovornici EGP-a u kojoj takva obveza nije propisana. Ad 3.1. Upis u evidenciju Komore također omogućuje inženjerima izdavanje EU potvrde (već navedeno u točki 2.1.). Vezano uz tvrdnju da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova profesija iz sigurnosnog sektora odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (ima odgovornost zaposlenika prema poslodavcu). Ad 3.2. Vezano uz tvrdnju da deregulacija profesija iz sigurnosnog sektora može imati stvarne posljedice na javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga i nije u javnom interesu odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 3.3. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Ad 4.1. Odgovor je dan u točki 2.2. (ne radi se o potpunoj deregulaciji, nema posljedica za zdravlje i sigurnost primatelja usluga te zaštitu javnog interesa) i u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Povod za izmjenu zakonskih rješenja je provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova koje pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru. Ad 4.2. Koji su ograničavajući uvjeti za hrvatske inženjere gradilišta i /ili voditelje radova objašnjeno je u točki 2.3. Ad 5.1.15. Kontrolu o ispunjavanju propisanih uvjeta za izvođača i inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, provodi nadzorni inženjer na gradilištu. Vezano uz tvrdnju da je propisana obveza izvođača, u skladu s kojom izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, uvela red na gradilišta jer je uvjetovala intenzivno zapošljavanje inženjera gradilišta i /ili voditelja radova, skrećemo pozornost da uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene novih zakonskih rješenja. Vezano uz navod da je osiguranje od profesionalne odgovornosti od iznimne važnosti za obavljanje poslova vođenja građenja odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu). Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor s investitorom sklapa izvođač te je stoga jedino izvođač odgovoran za ispunjenje ugovora, dok se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelj radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu, za koju odgovornost nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Čak i u slučaju kada je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova vlasnik ili direktor pravne osobe, odgovornost i dalje ostaje na pravnoj osobi. Ad 5.1.27. U točki 2.2. objašnjeno je da provedeno SCM (Standard Cost Model) mjerenje administrativnog opterećenja utrošenog vremena i financija, nužnog za započinjanje obavljanja poslova pokazuje znatno administrativno opterećenje za cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova upisanih u Komoru te da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 5.2.5. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.2.17. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja). Ad 5.3.8. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.3.20. Odgovor je dan u točki 5.1.15. (uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena novih zakonskih rješenja) i točki 2.2. (riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti). Ad 5.4.14. U točki 2.2. objašnjeno je da se u prethodnoj procjeni navodi prosječan broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za sve četiri Komore (u skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja administrativnog opterećenja) te da su podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni elektroničkom poštom od Komore. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Na kraju, smisao evidenciju o inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova je upravo to da se tim osobama olakša, ako to žele, dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 5.4.26. U prethodnoj procjeni navodi se da administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova ima Hrvatskoj direktan pozitivan učinak na samo 18 izvođača obrtnika koji su ujedno i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova te zaposlenici u vlastitom obrtu. Dakle, nije riječ o administrativnom rasterećenju obrtnika. Ad 5.5.11. Odgovor je dan u točki 2.1. (nije riječ o slobodnoj profesiji). Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne pruža uslugu na vlastitu odgovornost, nema vlastiti ured za pružanje intelektualnih usluga već svojim radom realizira materijalno dobro, od strane izvođača nije angažiran putem ugovora o djelu već je zaposlenik izvođača i ne može preuzeti sve njegove obveze te, slijedom navedenog, nije sudionik o gradnji (prema Zakonu o gradnji). Stoga inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer i njegovo djelovanje za izvođača nema karakteristike slobodne profesije. Ad 5.5.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. Ad 5.6.10. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 5.6.23. Odgovor je dan u točki 5.5.11. (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije slobodna profesija i ne može biti definiran jednako pravno kao ovlašteni arhitekt/inženjer). Ad 6.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.3. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Ad 6.4. U prethodnoj procjeni je objašnjeno da se predmetno rasterećenje ne odnosi na gospodarstvo (poduzetnike) već na osobe koje obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Ad 6.5. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne izdaje niti jedan javni dokument (potpisom ovjerava pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima), za razliku od projektanta čiji je projekt sastavni dio lokacijske, odnosno građevinske dozvole. Ad 7.1. Odgovor je dan u točki 2.2.: stručnu kontrolu obavljenih poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova prati nadzorni inženjer na gradilištu te isti provjerava i ispunjavanje uvjeta za obavljanje poslova / djelatnosti izvođača te inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pri čemu mogućnost upisa u evidenciju komore može inženjerima gradilišta i/ili voditeljima radova znatno olakšati dokazivanje propisanih uvjeta. Vezano uz profesionalno osiguranje i odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova odgovor je dan u točki 2.2.: riječ je o odgovornosti zaposlenika prema poslodavcu (izvođaču) za koje nije potrebna polica osiguranja od profesionalne odgovornosti. U skladu s metodologijom za provođenje SCM mjerenja, predmet mjerenja su administrativni troškovi poslovnih subjekata koji su nastali zbog provođenja propisa javne uprave. Slijedom navedenog, dionici u postupku SCM mjerenja su poslovni subjekti: pravne i fizičke osobe koje moraju provoditi propisane obveze (a ne Komore). Podatci korišteni u SCM mjerenju dobiveni su od Komore elektroničkom poštom.