Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izmjeni Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Elektrometal-distribucija plina d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. U članku 7. stavku 2. R.br. 5. riječi: „božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.“ treba zamjeniti riječima: „nagrade za radne rezultate, 13, plaća, božićnica, naknada za godišnji odmor i druge prigodne nagrade“, Dakle, treba dosati riječi 13.plaća. Obzirom da već sada postoji različito tumačenje porezniika zaposlenih u Poreznim upravama diljem Hrvatske obavezno je decidirano dodati riječi "13. plaće " koje je u zemljama zapada gdje i mi pripadamo uobičajena prigodna nagrada zaposlenicima. Vidljivo je to i u jednom prispjelom komentaru nekoga tko je očito svoje ekonomsko znanje stjecao u socijalističkom sustavu i želio bi nas ponovo tamo vratiti. 13, plaća je uobičajena prigodna nagrada zaposlenicima za poslovne rezultate i mada je kao takva obuhvaćena predloženom promjenom Pravilnika u riječima "nagrade za radne rezultate" očito nekima smeta da i Republika Hrvatska prepozba 13. plaću kao pravo na neioporezivu prigodnu nagradu zaposlenicima. Uostalom na 124. sjednici Vlade RH kada je ministar Marić obrazlagao ovu promjenu decidirano je spomenuo da će se proširiti i opis Prigodne nagrade da obuhvati sve isplate kako god to poslodavci nazvali i da će obuhvaćati i božićnicu, naknadu za godišnji odmor, uskrsnicu, 13. plaću ..... Snimka te izjave se nalazi na snimci 124. sjednice na web stranicama Vlade RH. Link: https://vlada.gov.hr/sjednice/124-sjednica-vlade-republike-hrvatske-24680/24680 Video snimka od 1:07:02 Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
2 Podravka d.d. PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Predlaže se izmjena predmetnog članka na način da se tekst „...i druge prigodne nagrade“, zamijeni tekstom ...i za druge namjene (mjesečna davanja za prehranu radnika, rekreaciju, stanarinu, dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje, životno osiguranje... i sl.).“ POJAŠNJENJE: Iz predloženog teksta Pravilnika nije jasno razvidno za koje namjene se predmetni iznos može koristiti, a što dodatno može utjecati i na stvaranje poreznih rizika kod poreznih obveznika. Odnosno, ovako formulirani tekst je prilično netransparentan i čini se nefleksibilan, tj. postavlja se pitanje što je to „prigoda“. Isto tako, ostavlja prostor za parcijalna tumačenja inspektora u nadzoru, odnosno ispada da bi se odmah trebalo tražiti i Mišljenje ministarstva financija koje bi detaljnije obrazložilo predmetni članak i njegovu primjenu. Slijedom navedenog smatramo da je formulacija „ ...druge prigodne nagrade“ neodgovarajuća, te da samu namjeru povećanja neoporezivog primitka više odražava formulacija „....druge namjene“. Kako poslodavci ne bi imali porezni rizik, opcije (druge namjene) je najbolje pobrojati, jer iste su ionako poslodavci tijekom rasprave o poreznoj reformi isticali, bilo preko HUP-a, ili samostalno. Druge namjene mogu biti: dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje, životno osiguranje, rekreacija djelatnika, topli obrok, smještaj radnika udaljenih više od 30 km od mjesta prebivališta, rođenje djeteta. Smatramo da se namjene, tj. potrebe radnika dosta razlikuju od industrije do industrije, npr. gaming industriji je vjerojatno rekreacija visoko na listi prioriteta, ili zdravstveno/životno osiguranje i sl. , dok je nama u proizvodnji vrlo važno osigurati ljudima topli obrok. Pravo na organizirani topli obrok radnika, znak je civilizacijskog dostignuća i brige za radnika, a pogotovo u situaciji kada se produžuje radni vijek. Naime na očuvanje zdravlja čovjeka veliki utjecaj ima prehrana, te ako se očekuje da čovjek radi do 67 godine svog života, bitno je sustavno raditi na uvjetima rada jer u protivnom će se povećavati samo troškovi poduzetnika zbog bolovanja djelatnika. Ujedno, iz tako formuliranog teksta Pravilnika ne proizlazi intencija koja se naglašavala u javnim nastupima ministra Marića, a to je, da je na samim poslodavcima kako će taj iznos isplaćivati i pod kojim imenom. Ukoliko ostane predloženi tekst, postavlja se pitanje je li prigodna nagrada zdravstveno osiguranje? Nagrada je, no ne čini se da zadovoljavam uvjet „prigodna“. S druge strane isplata prilikom rođenja djeteta zadovoljava oba uvjeta, dakle i nagrada i prigodna.... Navodeći ovaj primjer željeli smo prikazati da je predložena formulacija previše kruta, no isto tako da bi izbjegli eventualne dvojbe uslijed nadzora, smatramo da je nužno pobrojati tzv. druge namjene i to taksativnim navođenjem. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
3 Franjo Golubić PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. U cilju poštivanja ustavnog načela pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti, a radi izbjegavanja mogućih sudskih sporova zbog nemogućnosti isplate nove visine nagrada do iznosa od 7 500,00 kn umjesto dosadašnjeg iznosa od 2 500,00 kn koje pravo pojedini poslodavci imaju kao automatsko pravo radnika regulirano u svojim kolektivnim ugovorima ili drugim općim aktima smatram da u čl.7 st.2, r.br.5. treba pisati ; "božićnica, uskrsnica, naknada za godišnji odmor i druge prigodne nagrade u iznosu do 2 500 kn godišnje" te predlažem dodatno dodati novi r.br.6 koji bi glasio ; " nagrade za radne rezultate, isplaćene prema individualnim ili kolektivnim kriterijima, sukladno općem aktu poslodavca u koliko su sredstva za njihovu isplatu osigurana u proračunu ili drugom financijskom dokumentu poslodavca za tekuću godinu" Obrazloženje; Na predloženi način spriječili bi se mogući sudski sporovi utemeljenji na pravima radnika temeljem važećih kolektivnih ugovora i drugih općih akata poslodavca, na što su pravilno ukazali i drugi sudionici u javnoj raspravi, a istovremeno se poslodavce nebi prisiljavalo na povećanu isplatu za tekuću godinu u koliko ista sredstva nisu planiran u proračunu ili drugom financijskom dokumentu poslodavca. Istovremeno bi se poslodavcima dala mogućnost, poštujući ustavno načelo pravne sigurnosti i pravne izvjesnosti da mogu donijeti i objaviti svoje opće akte o uvjetima, vrstama, načinu i mogućnostima isplate neoporezivih naknada sukladno izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
4 ŠTEFI M. PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Neoporezive naknade "božičnica, naknada za godišnji odmor i sl." nikako ne bi trebalo miješati s nagradama za radne rezultate, jer takva vrsta nagrade potpada pod plaću, baš kao i 13., 14. ili n-ta plaća, bonusi. S obzirom na to da je u trenutno važećem tekstu Pravilnika o porezu na dohodak i famozno "i sl.", baš kao i u većini ugovora o radu "i ostalo po nalogu poslodavca", ne vidim nikakve potrebe za dodatnim pojašnjenjem jer ste onda trebali detaljnije pojasniti značenje "i sl." odnosno opisati značenje "i druge prigodne nagrade". Topli i hladni napitci nisu dostatni niti jednom radniku, pa tako niti poslodavcu za normalne funkcije tijela. Zbog toga smatram da biste morali uzeti u obzir da svako ljudsko biće tijekom radnog dana mora nešto pojesti i da biste prvenstveno trebali odrediti minimalni neoporezivi iznos za topli obrok i tu stavku dodati zasebno, baš kao i naknadu za prijevoz na posao-s posla. Time biste dodatno rasteretili i HZZO jer biste na indirektan način prevenirali razne bolesti koje nastaju uslijed loše i nedovoljne prehrane. Veliki dio tog novca bi se opet vratio u proračun kroz potrošnju i PDV. Iznos naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe nije se mijenjao desetljećima, a cijene goriva ste dizali nebrojeno puta. Trebali biste uzeti u obzir veliku količinu poslodavaca koji svojim radnicima uvjetuju posjedovanje automobila. Pisanje pravilnika i inih akata treba oblikovati tako da su dobar i jednostavan okvir dobrim, vrlo dobrim i odličnim poslodavcima, a pojačanim inspekcijskim nadzorima morate naći načina kako eliminirati one koji zloupotrebljavaju propise i izrabljuju radnike. Tekstom "nagrada za radne rezultate" samo potičete preračunavanje plaća. Velika većina radnika neće vidjeti niti božičnicu niti išta od navedenog, to će se samo tako zvati u njihovim obračunskim listama. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
5 Odvjetničko društvo Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, u ime stranke koje zastupamo, dostavljamo sljedeći upit: Članak 7. st.2. r.br. 5 važećeg Pravilnika o porezu na dohodak među neoporezive nagrade navodi “prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)” Konkretni poslodavac se kroz kolektivni ugovor obavezao isplatiti božićnicu do visine maksimalnog neoporezivog iznosa, podrazumijevajući da je riječ o prigodnoj nagradi koju će zakonodavac zakonski regulirati u primjerenom iznosu. Prijedlogom novog Pravilnika uvodi se pod istom stavkom i mogućnost neoporezivog nagrađivanja radnika zbog ostvarenih poslovnih rezultata društva ili nagrađivanja zaslužnih pojedinaca. Ovu namjeru poslodavac pozdravlja. No, konkretni poslodavac drži kako je pogrešno isplate bonusa svrstavati pod „Prigodne nagrade“, jer je priroda bonusa da predstavlja nagradu za osobne učinke i ostvarene dobre poslovne rezultate i zadane ciljeve, a ne prigodno, sezonsko plaćanje. Predloženom izmjenom Pravilnika, otvaraju se pitanja na koja nije moguće nedvojbeno odgovoriti. Ona stvaraju rizik nastanka velikih povećanja godišnjih troškova poslodavca ali i nastanak sporova poslodavca i radnika u pogledu tumačenje stvarnog sadržaja Pravilnika. Treba reći i da svi poslodavci nisu u situaciji u kojom mogu izdržati povećanje troškova niti kadrovska situacija u svim društvima može podnijeti automatsko povećanje troškova za zaposlenike. Ovako predložena promjena bi kod takvih poslodavaca imala karakter socijalne mjere na teret poslodavca, te bi njenom primjenom došlo do prisilnog i neplaniranog porasta neto plaća od 7% (uzimajući kao primjer prosječnu neto plaću u RH), što bi dovelo do značajnog udara na konkurentnost poslodavca na tržištu. Zastupani poslodavac je mišljenja da smisao predložene promjene nije prisilno povećanje plaća, nego omogućavanje poslodavcima da nagrade radnike za dobre poslovne rezultate i omoguće zadržavanje kvalitetnih radnika i poboljšanje poslovne klime. Zbog navedenog, predlaže se da se ne mijenja prijašnji 7. st.2. r.br. 5 Pravilnika već da u novi Pravilnik se doda novi redni broj 32. naziva "Nagrade za radne rezultate" te da se za tu stavku kao neoporezivi iznos utvrdio 5.000,00 kn. Na taj način će poslodavci kao neoporezivi iznos moći isplatiti ukupno 7.500,00 kn kako je prvotno planirano, no oni poslodavci koji su vezani kolektivnim ugovorima za prigodne nagrade neće imati prisilno značajno povećanje troškova kako je gore opisano. Takva promjena će omogućiti da se isplate po ovoj osnovi na kvalitetan način i uz pravodobno planiranje dogovore između poslodavaca i predstavnika radnika u budućim kolektivnim ugovorima. S poštovanjem, Odvjetničko društvo Bekina, Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
6 Ivanka Renac PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Prijedlog: 1. Redni broj 5. "Naknada za troškove godišnjih odmora" (ili "regres za godišnji odmor") - do 2.500,00 kuna godišnje" 2. Dodati redni broj 5a. (ili redni broj 32.) "Ostale prigodne nagrade i naknade (npr. božićnica, uskrsnica i ostalo" do 5.000,00 kuna godišnje s time da se najviše do 30% iznosa koji se isplaćuje može zaposleniku isplatiti u naravi. 3. Iznimno, poslodavci koji žele zaposlenicima u 2018. godini isplatiti dodatni neoporezivi iznos za naknade i nagrade, a financijski im je to problem učiniti odjednom, omogućiti da dio isplate mogu realizirati i u mjesecu siječnju 2019. godine s time da takva isplata ne umanjuje godišnje pravo u 2019. godini. Izdvajanjem naknade za godišnje odmore od ostalih naknada i nagrada omogućilo bi se većem broju zaposlenika da odu na godišnji odmor i tako "regeneriraju" svoje kondicije za nastavak rada u većem zadovoljstvu. Ostale naknade i nagrade trebale bi se prvenstveno odnositi na isplate radnicima radi povećanih troškova vezanih za obilježavanje blagdana i/ili jednostavno kao oblik povećanja njihovih primitaka potrebnih za pokriće svakodnevnih troškova života. Dodatno: nije predmet izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, ali ono što se u zadnje vrijeme događa u praksi je činjenica da ne mali broj poslodavaca, a sve kako bi prošli "jeftinije", radnicima koji su samo jedan ili dva-tri dana u godini bili na bolovanju, jednostavno uskraćuju svojim odlukama isplatu postojećih prigodnih nagrada. Ta "diskriminacija" će biti još izraženija kad je u pitanju mogućnost isplate dodatnih neoporezivih naknada. Ovaj problem bi možda trebalo aktualizirati u smislu apela poslodavcima da tako ne postupaju. Mišljenja sam da se neoporezivi iznos do 7.500,00 kuna godišnje nikako ne bi trebao koristiti kao 13.-esta plaća, jer, plaća ima svoju posebnu definiciju i svrhu. Za poslodavce koji su vezani kolektivnim ugovorima, ne bi trebalo biti problema, jer u pravilu, definicija takvih isplata je "do neoporezivih iznosa propisanih pravilnikom o porezu na dohodak." Za poslodavce koje obvezuju pravilnici o radu, također ne bi trebalo biti prepreka jer se ti akti mogu u kratkom vremenu izmijeniti. Za kraj pitanje: mogu li osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (primjerice obrtnik) sam sebi "isplatiti" predmetni neoporezivi iznos i isti knjižiti kao trošak u svojim poslovnim knjigama?. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
7 Sigma Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Predložena izmjena povećava neoporezivi godišnji limit te proširuje obuhvat primitaka na koje se taj neoporezivi limit može primijeniti. Uočili smo kako odredba nije dovoljno precizna u dijelu u kojem definira proširenje obuhvata primitaka na koje se ta odredba odnosi, pa će radi toga – ako bude usvojena u ovom obliku - u praksi dovoditi do rizika mogućih različitih tumačenja. Kao prvo, predložena izmjena Pravilnika predviđa da bi se „prigodnom nagradom“ smatrale i „nagrade za radne rezultate“, no smatramo da prigodne nagrade (koje se isplaćuju radnicima povezano s nekom prigodom npr. božićnica, uskrsnica, regres za godišnji odmor, i sl.) nisu isto što i nagrade za radne rezultate, pa bi preciznije bilo ako bi to bilo razdvojeno na način da bude navedeno da se neoporezivi limit odnosi na „nagrade za radne rezultate“ i „prigodne nagrade“ (božićnicu, naknadu za godišnji odmor i druge prigodne nagrade). Nadalje, problem vidimo i u tome što su moguća različita tumačenja termina „nagrade za radne rezultate“, a nije dana definicija tog termina. Tako, iz predložene izmjene nije čak jasno niti to obuhvaća li ova izmjena i tzv. 13. plaću. Pri tome, treba uzeti u obzir kako 13. plaća može biti ugovorena na način da radnik na nju ima pravo ovisno o vlastitim rezultatima rada ili da to pravo ovisi o ukupnim rezultatima poslodavca ili da to pravo nije uvjetovano ostvarenjem nekih rezultata. Također, 13. plaća može biti isplaćena i na temelju jednostrane odluke poslodavca, a ne na temelju prava na 13. plaću koje bi bilo ugovoreno ugovorom o radu. Međutim, iz predložene izmjene Pravilnika nije jasno je li namjera donositelja propisa da se time obuhvati i tzv. 13. plaća i ako je to namjera, odnosi li se to na sve moguće varijante 13. plaće čak i onda ako njezina isplata nije vezana za radne rezultate. Iz određenih izjava objavljenih na stranici Vlade moglo bi se zaključiti da je namjera donositelja propisa ovom izmjenom obuhvatiti sve varijante 13. plaće. Naime, na stranici Vlade je navedeno da je namjera ovom izmjenom obuhvatiti i isplate 13. plaće, bez obzira na to kako je isplatu poslodavac nazvao i radnik primio. Uz to je navedeno kako je na poslodavcima da definiraju na koji način i pod kojim uvjetima će nagraditi radnike te da se donositelj propisa u to neće „petljati“. No, donositelj propisa svakako treba voditi računa o tome da ono što se uvodi u propis bude dovoljno jasno kako poslodavci ne bi bili dovedeni u situaciju da ovaj prošireni obuhvat ne iskoriste za neke primitke, a zbog rizika da bi neoporeziva isplata nekih primitaka mogla biti osporena zbog neprecizne odredbe propisa. Stoga smatramo da je bitno predloženi tekst precizirati. Logično bi bilo zaključiti da namjera donositelja propisa nije bila ovaj neoporezivi limit proširiti na način da bi se mogao iskoristiti pri isplati dijela redovne mjesečne plaće. No, ako se krene od toga da je intencija donositelja propisa da se ova izmjena može primijeniti na svaki oblik 13. plaće ili bonusa ili nagrade povezane s radom (bez obzira na to kako je isplata nazvana, je li ugovorena ugovorom o radu i je li izravno vezana uz radne rezultate), a nije navedeno da bi takva isplata morala biti godišnja (pa može biti npr. kvartalni bonus ili bonus za iznimne rezultate u određenom mjesecu) i nije navedeno da bi morala biti u novcu (pa može biti i u naravi), otvara se pitanje gdje je granica proširenog obuhvata primitaka koji bi se na temelju ove izmjene Pravilnika mogao isplatiti neoporezivo do propisanog limita. Prema tome, trebalo bi preciznije navesti što se u kontekstu ove odredbe smatra „nagradom za radne rezultate“. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
8 SAME DEUTZ-FAHR žetelice d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Poštovani, Predlažem da se iznos od 7.500 kn segregira na način da 2.500 kn ostane za prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i druge prigodne nagrade), a da se kreira posebna kategorija neoporezivih naknada pod nazivom: "Nagrade za radne rezultate" u iznosu do 5.000 kn. Navedeno bi dozvolilo poslodavcima da postignu isti efekt povećanja plaća, ali da se isti jasno veže uz rezultate rada. Konkretno je posebno bitno u slučaju velikih trgovačkih društava, koje u kolektivnom ugovoru imaju ugovoren automatizam povećanja božićnica i naknada za godišnji odmor do maksimalnog iznosa neoporezivog dohotka za navedenu svrhu. S obzirom da se prijedlogom prethodnu kategoriju primarno namjenjenu božićnicama i naknadama za godišnji uvećava za 5.000 kn, nastaje pravna dilema da li je poslodavac koji bi uveo nagrade za radne rezultate u iznosu 5.000 kn ispunio obveze iz kolektivnog ugovora. Također, u takvom slučaju poslodavac navedeno povećanje ne može vezati na povećanje efikasnosti rada te gubi mogućnost ostvarenja ušteda koje bi kompenzirale povećane troškove plaća. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
9 MB PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Iako je namjera Ministarstva pozitivna, određeni veći poslodavci su vezani kolektivnim ugovorima prema kojima radnici imaju pravo za božićnicu, regres za godišnji odmor i druge prigodne nagrade najmanje u visini 100% neoporezivog iznosa za prigodne nagrade sukladno Pravilniku o porezu na dohodak. Konkretno, kao odvjetnik zastupam poslodavca koji zapošljava oko 500 zaposlenika, koji je vezan upravo navedenom odredbom kolektivnog ugovora, i kojemu ova izmjena znači povećanje ukupnog troška za plaće za 2.500.000,00 kn (500 radnika x 5.000 kn). Zbog navedenog, predlažemo da se ne mijenja prijašnji r.br.5. već da se doda novi redni broj naziva "Nagrade za radne rezultate" te da se za tu stavku utvrdi neoporezivi dio do 5.000,00 kn. Na taj način će poslodavci i dalje moći isplatiti ukupno 7.500,00 kn kako je prvotno planirano, no oni poslodavci koji su vezani kolektivnim ugovorima neće imati gore opisano prisilno značajno povećanje troškova. Ljubazno molim da se ovaj prijedlog ozbiljno razmotri ili da se barem ispita u suradnji s udrugom poslodavaca, u dijelu poslodavaca koji su vezani opisanim odredbama kolektivnih ugovora. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
10 Darko Grošić PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK U članku 2. propisano je da izmjena Pravilnika stupa na snagu od 1.12.2018. i možda bi trebalo propisati i da se primjenjuje i za 2018. godinu, da nema nikakvih dilema da se razlika od 5.000 kn može isplatiti i za 2018. godinu od 1.12.2018. do 31.12.2018. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Budući je Pravilnik stupio na snagu s datumom 1. prosinca 2018. isti se primjenjuje na isplate nakon tog datuma. Neoporezivu nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje moguće je isplatiti u mjesecu prosincu za nagradu ostvarenu u 2018. godini.
11 Franjo Golubić PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Opći komentar na primjenu čl.15 st.1 Zakona o proračunu vezano na obvezu predlagatelja Pravilnika da predhodno izvrši fiskalnu procjenu posljedica Pravilnika na državni proračun, izvan proračunske korisnike i proračune JLP(R)S-e. Pošto izmjene ovog Pravilnika značajno utječu na spomenute proračune i korisnike jer dolazi do smanjenja prihoda i doprinosa, a istovremeno dolazi do povećanja rashoda proračuna, radi povećanja neoporezivog djela naknada sa 2 500 kn na novi iznos od 7 500 kn te stoga molim obrazloženje da li je izvršena fiskalna procjena posljedica smanjenja prihoda i povećanja rashoda na proračune i izvan proračunske korisnike te za koliko se planira smanjenje proračunskih prihoda i doprinosa u 2018. i 2019. kao i rashoda u istim godinama i da li je isto planirano u izmjenama državnog proračuna za 2018. kao i prijedlogu plana državnog proračuna za 2019. godinu Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje. Komentar se ne odnosi na odredbe ovoga Pravilnika. Napominjemo da se ovim Pravilnikom uvodi novi oblik nagrađivanja radnika te je dana mogućnost isplate neoporezivog primitka nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
12 Franjo Golubić PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Smatram da odredba o stupanja na snagu izmjena Pravilnika o porezu na dohodak od 01.12.2018. godine, u dijelu koji se odnosi na državni proračun i korisnika. kao i na izvan proračunske korisnika te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nije sukladna čl.15 st.2 Zakona o proračunu koji glasi ; "Ako se tijekom godine donesu zakoni, drugi propisi i akti planiranja na osnovi kojih nastaju nove obveze za proračun, sredstva će se osigurati u proračunu za slijedeću proračunsku godinu u skladu s projekcijama i mogućnostima" Stoga smatram da se ovom odredbom u čl.2 krši ustavno načelo zakonitosti propisano u čl.5 Ustava RH te stoga predlažem da se na kraju čl.2 umjesto točke stavi zarez te da se u nastavku rečenice doda tekst; " osim ako u Zakonu o proračunu ili drugom posebnom zakonu nije određeno drugačije " Obrazloženje ; U čl.15 st.2 Zakona o proračunu jasno je određeno da se drugim propisom, a što spadaju izmjene ovog Pravilnika o porezu na dohodak, ne mogu propisivati nove obveze u tekućoj godini već će se ista sredstva osigurati u proračunu za slijedeću proračunsku godinu u skladu sa projekcijama i mogućnostima. Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje. Napominjemo, ovim Pravilnikom se ne propisuju nove obveze za Državni proračun budući da se njime ne propisuju uvećana prava iz radnog odnosa već iznos neoporezivog dijela nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.
13 Marija Šimunović PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Namjera Pravilnika o izmijeni Pravilnika o porezu na dohodak je pozitivna ali stupanje na snagu istog 01. prosinca 2018. u praksi će izazvati probleme kako financijske tako i pravne prirode. Naime, jedinice lokalne samouprave kao i proračunski korisnici imaju važeće kolektivne ugovore u kojima uglavnom stoji kako radnici/službenici imaju pravo na božićnicu, regres za godišnji odmor i druge prigodne nagrade najmanje u visini neoporezivog iznosa. Ukoliko odredbe predloženog Pravilnika stupe na snagu Poslodavci bi sukladno odredbama važećih kolektivnih ugovora trebali isplatiti prava utvrđena kolektivnim ugovorom, međutim tu obvezu neće moći ostvariti jer u prosincu 2018. godine neće imati osigurana sredstva u proračunu u traženom iznosu za navedenu svrhu. Postupajući po odredbama važećih kolektivnih ugovora poslodavci bi kršili odredbe članka 55. Zakona o proračunu sukladno kojima se proračun izvršava u skladu s raspoloživim sredstvima i dospjelim obvezama. Slijedom iznesenog razvidno je kako će stupanje na snagu predloženih odredbi Pravilnika neminovno dovesti do masovnog otkazivanja Kolektivnih ugovora kojima su radnicima/službenicima zajamčena razna pravna iz radnopravnog odnosa, a što nije cilj niti poslodavaca niti radnika, a u konačnici najmanje odredbi predloženog Pravilnika. Primljeno na znanje Primjedba je primljena na znanje. Obzirom da je namjera bila neoporezivanje dodatnog nagrađivanja radnika Pravilnikom je propisano da se porez na dohodak ne plaća na nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatnu plaću, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje.