Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Likovna kultura i likovna umjetnost za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Jelena Bračun | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama | Digitalne i računalne kompetencije na nastavi LK bi trebale primarno biti korištene za svaranje učeničkih likovno-vizualnih radova, a sekundarno za prezentacije i istraživanja. IKT se u drugim predmetima primarno koristi za istraživanje i prezentacije i učenici nemaju prilike za kreativno istraživanje digitalnih medija. Zato bi IKT u LK trebao biti primarno iskorišten za kreativnost i stvaralaštvo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Spomenuti ishod dorađen je u skladu s Vašim prijedlogom. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 2 | Marina Đira | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | S obzirom na to da trenutno držim kolegije iz Metodike likovne kulture na učiteljskom studiju, osvrnut ću se detaljnije na taj dio predloženog kurikuluma. Za početak, nisam bila najsretnija s onom verzijom otprije koju godinu, ponajprije iz razloga što sam smatrala da je likovni jezik, naš najvažniji alat u radu, s njome bio krajnje marginaliziran. S ovom su se verzijom stvari prilično popravile u tom smislu, čak je začudno pomalo spominjanje likovnog jezika na svakom koraku, kao da nam je Greenberg još uvijek glavni estetski arbitar. Moji su komentari sljedeći: Tema 3. razreda Svijet u meni: učenik kroz likovno izražavanje istražuje i izražava svoj svijet osjećaja, misli i stavova. je prilično diskutabilna jer izravno zadire u intimu učenika, a istovremeno se ne hvata za ništa konkretno. Slične teme za 1., 2. i 4. razred su formalno u redu jer su postavljene tako da između učenika, odnosno njegove intime i samih sadržaja postoji određen odmak. A i sami su sadržaji nešto konkretniji. Što se tiče izražavanja svog osobnog svijeta, učenik će ga uvijek izraziti, bez obzira na to koja je tema. Izborne teme pod nazivom Zajedno smo različiti po svom opisu nemaju veze s likovnom kulturom. To su teme koje najprije nalikuju međupredmetnim sadržajima građanskog odgoja i obrazovanja, eventualno nekim temama prirode i društva. Ne smatram da taj socijalni aspekt različitosti treba izostaviti (vrlo je bitan za suvremenu umjetnost), ali teme treba preoblikovati tako da likovnost ili barem vizualnost budu u njezinom središtu. Iznimno mi je drago što postoji ova stavka, i to za svaki razred: Učenik upoznaje i druge likovne pojmove, ako učitelj smatra da mu mogu pomoći u realizaciji ideje u određenome zadatku. Kod razrade ishoda Doživljaj i kritički stav za sve razrede preslagala bih redosljed ishoda na način da bih se zadržala na klasici pok. profesorice Damjanov; prvo tema pa likovni jezik i na kraju (ili paralelno s time) tehnika. Malo su mi porazbacani ishodi i kod razrade Stvaralaštva i produktivnosti (likovni jezik mi nikako ne može doći prije usmjerenog opažaja – on je kruna te sposobnosti). Kod materijala za rad za 1. razred: Prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža (i drugi didaktički neoblikovani materijal) ... dopunila bih stavku, odnosno izbrisala didaktički neoblikovani i ostavila samo i drugi materijali. Isto tako, nema razloga da se, ako se već obrađuje ploha, ne krene s nekim pomoćnim grafičkim tehnikama. Zašto to ne potaknuti u krovnom dokumentu? Doduše, što se tiče grafike, velik je pomak u odnosu na važeći NPiP to što grafika, makar s monotipijom, dolazi već u drugom razredu, ali onda nema nikakvih prepreka da otisak, matrica, pozitiv-negativ ne budu kao likovni pojmovi prisutni već tu, u 2. razredu, a ne tek u 3. razredu. Ako ništa, bolje bi izgledalo jer je fond pojmova za 2. razred u odnosu na 1. i na 3. prilično siromašan. Kod Stvaralaštva i produktivnosti za 3. razred ishod na razini ''dobar'' koji glasi Uz posredovanje učitelja, učenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite doživljaje i sadržaje koristeći likovni jezik i udaljene slobodne asocijacije. treba malo konkretizirati. Teško je garantirati takvo što za razinu ''dobar''. Ja se to ne bih usudila napisati u svoju pripremu. Ako je u ishodima za 3. razred digitalna fotografija (po meni puno prekasno za vrijeme u kojem živimo), onda digitalnu fotografiju i neko sredstvo pomoću kojeg se ona ostvaruje (pametni telefon, tablet, digitalni fotoaparat) treba staviti među materijale i tehnike. Ista je stvar s 4. razredom. Ne može se poticati tehnologija, a onda da je nema u sredstvima za rad. I ne mogu ishodi vezani uz uporabu tehnologije biti isti za 3. i 4. razred. Ako se učenik u 3. razredu upoznao s medijem (što je, ponavljam – prekasno) i istražio njegove likovne mogućnosti, u 4. razredu bi već trebao rabiti neke jednostavne aplikacije za stop-animaciju, obradu fotografija i sl. Mora na neki način početi intervenirati u medij kako bi produbio svoje znanje. Uz plan i maketu mjesta u 3. razredu može se slobodno staviti, odnosno povući tlocrt iz 4. razreda čime bi se u potpunosti ispravila stara greška iz NPiP-a kod kojeg se Snalaženje u prostoru kao tema (ili cjelina – ne znam) nastavnog predmeta prirode i društva za 3. razred nije podudarala s temom Tlocrt iz likovne kulture koja je iz nekog razloga dolazila tek u 4. razredu, usred obrađivanja povijesnih sadržaja iz prirode i društva. Uostalom, izvesti maketu bez spominjanja tlocrta zvuči kao SF. Drago mi je da su vraćeni valeri boja kao pojam u 4. razredu. Općenito, ova verzija predstavlja napredak u odnosu na raniju verziju. Ne bi bilo loše malo poraditi na razinama ishoda; previše prepoznavanja što je prva razina kognitivne domene spoznaje, istraživanja skoro pa i nema, izražavanja (oblikovanja, izvođenja) malo. Pomalo prazno zvuči i to stalno opisivanje u ishodima. Opisivanje može biti svakakvo, isto spada u prvu razinu spoznaje. Analiza bi već podrazumijevala neku sustavnost. Treba se još usuglasiti vezano uz pojmove koji se u dokumentu nedosljedno rabe, a to su: vizualno izražavanje vizualni rad vizualno/likovno vizualno ili likovno ... Mnogim kolegama, malo i meni nedostajat će popis konkretnih ilustracija. One su nam, makar bile posve nekorisne poput legendarnog drvoreza Mačke Karla Schmidt-Rotluffa ili do krajnjih granica eksploatirane poput Autoportreta Marina Tartaglie, nekakva smjernica u radu. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te na konstruktivnim prijedlozima koji su u većoj mjeri uvršteni u novu inačicu kurikuluma. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 3 | Martina kosec | Novi prijedlog kurikuluma podržavam i kao profesorica likovne kulture i kao roditelj koji ulaže u cjeloviti razvoj svoje djece. Kao profesor posebno pohvaljujem promjenu smjera podučavanja – od povezivanja sadržaja umjetnosti sa svakodnevnim životom prema vizualnom jeziku i ključnim pojmovima. Likovni jezik je važan u razumijevanju stvaranja i opažanja umjetničkog djela, ali je još važnije da učenik taj likovni jezik poveže sa sobom, svojim unutarnjim stanjem te okolinom. Novi pristup usmjeren na teme kod učenika će povećati uključenost i angažiranost zbog osvješćivanja svoje centralne pozicije u procesu učenja i stvaranja. Učenik postaje subjekt zbog kojeg cijela nastava likovne kulture dobiva posebnu važnost u odgojno-obrazovnom procesu. Novi kurikulum s težištem na temama će smanjiti trenutačno usmjeravanje pažnje na intelektualno savladavanje gradiva - razumijevanje ključnih pojmova i njihovo izražavanje. Iako je zamišljeno da je nastava likovne kulture pruža mogućnost učenicima da razvijaju kreativnost, izražavaju svoje ideje te se pritom i opuštaju, dosadašnja nastava likovne kulture je nažalost većinom orijentirana na usvajanje sadržaja i reproduciranje usvojenog sadržaja kao što je praksa i na svim ostalim predmetima. Iz tog razloga se uopće ne razlikuje od ostalih predmeta koji su usmjereni na razvoj kognitivnih funkcija. To se na kraju sata vidi u likovnim radovima koji su većinom isti. Više se ocjenjuje usvojenost gradiva, a manje prezentacija vlastitih kreativnih rješenja. Učitelji su većinom orijentirani na ostvarenje plana i programa koji se temelji na usvajanju ključnih pojmova kojih je ponekad previše, a neki u nastavnoj temi nisu ni smisleno povezani. Prevelik broj nastavnih tema učitelju ne omogućuje da se na jednom likovnom problemu zadrži dulje. Učenici skaču s teme na temu, a da pritom nemaju vremena i mogućnosti dublje shvatiti i povezati sadržaje umjetnosti s vlastitim životom. Novi prijedlog kurikuluma omogućuje učiteljima veću slobodu kreiranja nastave te duže zadržavanje na jednoj temi što omogućuje dubinsko usvajanje sadržaja i razvoj kompetencija. Učeniku pruža veću angažiranost koja je usmjerena na razvoj njegovih potencijala. I na kraju, i kao roditelj pohvaljujem prijedlog kurikuluma jer mi je važan cjeloviti razvoj vlastite djece. Novi kurikulum potiče djecu na veće izražavanje vlastitih stavova i ideja. Slobodu mišljenja i slobodu stvaranja. Potiče im motivaciju, želju za stvaranjem te razvija ljubav prema likovnoj umjetnosti i umjetnosti općenito. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža prijedlog kurikukuma likovne kulture, a to je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja. Od velike važnosti je da ste uvidjeli mogućnost vlastite kreativnosti u osmišljavanju nastavnog procesa. Posebno zahvaljujemo na uočavanju svrhe zadanih i izbornih tema koje služe poticanju odgojnog aspekta nastave te poticanju intrinzične motivacije zbog povezivanja nastavnih sadržaja s osobnim iskustvom učenika. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 4 | Zlatko Kozina | Kao metodičar likovne kulture na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku poprilično sam zainteresiran za predmetni kurikulum likovne kulture/likovne umjetnosti.U tom smislu želio bih istaknuti sljedeće:domene kao tri velike cjeline koje čine jedan organički splet doista nastoje ostvariti međusobnu korelaciju čineći to "trojstvo"neodvojim jedno od drugoga no čini mi se da spomenute domene ne mogu ostati tek priča vizualnog i likovnog obrazovanja nego se mora dogoditi ili bolje rečeno moralo bi se poraditi na onom što bismo mogli nazvati "smooth transition" prema domenama drugih nastavnih predmeta.Čini mi se da bez zajedničkog nazivnika ne možemo očekivati irazvoj kreativnosti,a ni učenika koji treba ispuniti smisao svog odgoja i obrazovanja, a to je da nije važno samo nešto moći(vještine i kompetencije)nego i biti nešto(čovjek sa stavom). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Od velike važnosti je što ste uočili važnost i ulogu domena, a usklađivanje s drugim nastavnim predmetima kao i međupredmetnim temama događa se od samog početka izrade ovog kurikularnog dokumenta. Prijedlog kurikuluma Likovne kulture i Likovne umjetnosti na javnoj raspravi rezultat je tog usklađivanja. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 5 | Marina Rasinec Sečen | Kurikulum likovne kulture pruža iznenađujuće puno mogućnosti za kreativnu igru, kombiniranje i variranje aktivnosti primjerenih uzrastu. Učenje će se moći odvijati na zabavan način, istraživanjem i kombiniranjem pa tako i poticanjem kreativnosti za razliku od dosadašnjeg Nastavnog plana i programa sa strogo propisanim ključnim pojmovima i obrazovnim postignućima. Legitimnost uključivanja što više osjetila u spoznajnom i izražavajućem procesu napokon omogućuje učenje kroz integraciju umjetnosti. Priče, lutke, scenografija i performativne aktivnosti su nešto što je djeci blisko i pomaže im u izražavanju i razvoju. Takavim pristupom stvara se poveznica na način kojim se s učenicima radilo u sustavu predškolskog odgoja što je iznimno važno za učenike prvog razreda. Ponuđene teme naglašavaju važnost strukturnog povezivanja likovne kulture s ostalim predmetima što je ključna sastavnica organizacije učenja i poučavanja u razrednoj nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago da ste prepoznali mogućnosti koje pruža kurikulum Likovne kulture: u vertikalnom povezivanju sadržaja i pristupa, cjelovitom razvoju percepcije i izražavanja učenika te polazištu u temama koje povezuju likovni jezik s neposrednim iskustvom učenika što je utemeljeno u konstruktivističkom pristupu učenju i poučavanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 6 | Ivana Martek | Iz predmeta Likovna kultura bi trebalo maknuti obavezne teme, jer se likovnost temelji na likovnom jeziku, a ne na ilustriranju nekih tema. Dodati više likovnih pojmova a maknuti obavezne teme, ili ih učiniti izbornima. To je područje prvenstveno likovno. U vrednovanju i ocjenjivanju poželjno je posebnu pažnju dati nadarenim učenicima. Obavezne teme otvaraju vrata svima da se Likovnim služe kao ilustracijom za njihove predmete, stoga Teme trebaju biti predložene, a ne obvezne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Obavezne i izborne teme u Kurikulumu Likovne kulture osmišljene su zbog usustavljenog povezivanja sadržaja likovne kulture s očekivanjima međupredmetnih tema i sadržajima drugih predmeta. Na taj način se povezivanje predmetnih sadržaja s odgojnim učinkom međupredmetnih tema uvodi kao sastavni dio nastavnog procesa, a ne proizvoljni pokušaj koji ovisi o snalažljivosti pojedinca. Navedeno ima uporište u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011, 42): „Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. Zato je važno voditi računa o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu.“ Budući da je Nacionalni okvirni kurikulum „drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma“ (Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, 2018, 7) uvažili smo njegove smjernice. Nadalje, uvođenje obaveznih i izbornih tema oslanja se na konstruktivistički pristup koji podrazumijeva izgradnju znanja na temelju vlastitog iskustva. Stoga teme služe za povezivanje iskustva i konteksta učenika s likovnim jezikom. Razlog takvom pristupu su istraživanja koja su potvrdila da se učenici, na zahtjev samostalne primjene notacijskog znanja (likovni jezik), vraćaju na primitivnije forme znanja jer, ukoliko se svaka forma uči zasebno, „šanse da će doći do integracije tih formi ostaju zaista nikakve“ (Gardner, 1990, 31). Zatim, između 2005. i 2007. godine u Švicarskoj su rađena istraživanja tijekom kojih su ispitanici imali velikih poteškoća s prepoznavanjem likovnog jezika u slikama (Bering i Niehoff, 2015). Razlog tome bio je analiza slika izvan konteksta, a time se i dokazalo da je pogrešno uspoređivati slike s književnim tekstom (Bering i Niehoff, 2015). Nije jasno što se podrazumijeva pod rečenicom: ”U vrednovanju i ocjenjivanju poželjno je posebnu pažnju dati nadarenim učenicima.“ jer je etički i moralno ispravno razvijati potencijale svih učenika. Još je Herbert Read kao opću svrhu umjetničkog obrazovanja naveo razvoj ljudskih potencijala i harmoniziranje s društvom u kojem se živi (1945/1956). S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. Bering,K., Niehoff, R. (2015). Visual proficiency – A perspective on art education. Oberhausen: Athena-Verlag. Gardner, H. (1990). Art Education and Human Development. Los Angeles: The J. Paul Getty Museum. Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme (MZO, 2018). Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje (MZOŠ, 2011). Read, H. (1945/1956). Education through Art. New York: Pantheon Books. | |
| 7 | Mirna Stošić | Vezati likovnu kulturu uz teme i međupredmetne teme, građanski i zdravstveni odgoj, uz nove medije te koncepturalnu i pop kulturu koju se promišlja – značilo bi gubljenje osnovnog temelja na kojem je građen predmet sam: likovni jezik kao izražajno sredstvo. Pri tome likovni jezik može voditi ka vrijednostima (duhovnim, intelektualnim, simboličkim, interdisciplinarnim, znanstvenim…) koje takva umjetnost više skriva nego otkriva. Hoće li se u krajnjem ishodu izgubiti likovnost rada? Nejasan je odnos između likovnog i vizualnog. Ishod A.5.1. kaže: „Učenik istražuje i interpretira različite sadržaje oblikujući ideje koje izražava služeći se likovnim i vizualnim jezikom“. Otvara se dilema: služi li se učenik likovnim ili vizualnim izražavanjem? Jer, to su dvije različite sintakse. A, likovnost ne smije biti podređena vizualnom! Kao što kultura ne smije i ne može biti podređena supkulturi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Obavezne i izborne teme u Kurikulumu Likovne kulture osmišljene su zbog usustavljenog povezivanja sadržaja likovne kulture s očekivanjima međupredmetnih tema i sadržajima drugih predmeta. Na taj način se povezivanje predmetnih sadržaja s odgojnim učinkom međupredmetnih tema uvodi kao sastavni dio nastavnog procesa, a ne proizvoljni pokušaj koji ovisi o snalažljivosti pojedinca. Navedeno ima uporište u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011, 42): „Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. Zato je važno voditi računa o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu.“ Budući da je Nacionalni okvirni kurikulum „drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma“ (Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, 2018, 7) uvažili smo njegove smjernice. Nadalje, uvođenje obaveznih i izbornih tema oslanja se na konstruktivistički pristup koji podrazumijeva izgradnju znanja na temelju vlastitog iskustva. Stoga teme služe za povezivanje iskustva i konteksta učenika s likovnim jezikom. Razlog takvom pristupu su istraživanja koja su potvrdila da se učenici, na zahtjev samostalne primjene notacijskog znanja (likovni jezik), vraćaju na primitivnije forme znanja jer, ukoliko se svaka forma uči zasebno, „šanse da će doći do integracije tih formi ostaju zaista nikakve“ (Gardner, 1990, 31). Zatim, između 2005. i 2007. godine u Švicarskoj su rađena istraživanja tijekom kojih su ispitanici imali velikih poteškoća s prepoznavanjem likovnog jezika u slikama (Bering i Niehoff, 2015). Razlog tome bio je analiza slika izvan konteksta, a time se i dokazalo da je pogrešno uspoređivati slike s književnim tekstom (Bering i Niehoff, 2015). “’Vizualna kultura’ je termin kojim se konvencionalno obuhvaća slikarstvo, kiparstvo, dizajn i arhitektura, a koji, također, označava kasnomodernističko proširivanje ranije korištenog termina ‘likovnih umjetnosti’. Daljim proširivanjem ove odrednice, u pojam ‘vizualne kulture’ mogli bismo uključiti sve one dijelove kulture čija vizualna pojavnost predstavlja važnu odrednicu njihova postojanja ili svrhe” (Jenks, 2002, 32). To su oglašavanje (jumbo plakati, letci, televizijske, radijske i novinske reklame), fotografija, film, televizija, kinematografija, novinarstvo, reklama (Jenks, 2002), video, razne multimedijalne izvedbe, dizajn, video i kompjutorske igre itd. (Freedman, 2003). Vizualna kultura i prateće tehnologije recikliraju i distribuiraju razne umjetnosti, prvenstveno vizualnu umjetnost u koju ulazi: dizajn, tisak; fotografija; umjetnički projekti; crtež, ilustracija, slikarstvo, radovi na papiru i platnu; scenografija, kostimografija, šminka, rasvjeta, rekviziti; film, video, snimanje, montaža; kompjuterska grafika, web stranice, multimedija i slično (Jensen, 2001). S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. Bering,K., Niehoff, R. (2015). Visual proficiency – A perspective on art education. Oberhausen: Athena-Verlag. Freedman, K. (2003). Teaching Visual Culture: curriculum, aesthetics, and the social life of Art. Columbia University:Teachers College. Gardner, H. (1990). Art Education and Human Development. Los Angeles: The J. Paul Getty Museum. Jenks, Ch. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo. Jensen, E. (2001). Arts with the Brain in Mind. Alexandria, Virginia USA: ASCD. Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme (MZO, 2018). Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje (MZOŠ, 2011). | |
| 8 | Svjetlana Celinšćak | , I. | Novi prijedlog Prijedloga predmetnog kurikuluma LKLU dosta izmjenjen je u odnosu na prvi prijedlog, pojednostavljen je i smanjena su očekivanja. Mislim da je likovni jezik stavljen u kontekst izražavanja učenikovih doživljaja i ideja: navedeno je na koje poticaje učenici odgovaraju likovnih izražavanjem - tako je naglašen i objašnjen način strukturnog povezivanja LK sa ostalim predmetima otklanjajući opasnost da LK služi samo za ilustraciju drugih predmeta, odnosno jasno je naglašeno na koji način se izražavati likovnim jezikom u svakoj situaciji, odnosno izvan nastave LK. Predložene teme dovoljno su široko postavljene tako da ih svaki učitelj može prilagoditi interesima učenika te specifičnosti svoje škole ili kraja. Također istaknuta je važnost povezivanja umjetnosti sa životom učenika, razvijanje svijesti o prisutnosti i važnosti umjetnosti u svakodnevnom životu, te koliko vizualna okolina utječe na kvalitetu svakodnevnog života kao i poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža kurikulum Likovne kulture te uvidjeli važno mjesto koje zauzima likovni jezik, ali i njegovu suvremenu primjenu čime se pridonosi cjelovitom učenju i poučavanju Likovne kulture u suvremenom kontekstu.Također je izuzetno značajno da ste uočili povezivanje s drugim predmetima i međupredmetnim temama pomoću obaveznih i izbornih tema. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 9 | Nataša Stipica Kilić | , Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost | Nakon tri mjeseca poučavanja Likovne kulture u eksperimentalnom programu "Škola za život"( 5.-i razredi) te, istovremeno, poučavanja prema dosadašnjem Nastavnom planu i programu u ostalim razredima, uočavam razlike premda sam i sama u početku bila prestrašena i skeptična. Naime, smatram da je novi koncept poučavanja te praćenja postignuća učenika unio u učionicu u kojoj predajem po eksperimentalnom programu vidljive promjene: -pozitivnu dinamiku kod učenika (kroz razne dinamične motivirajuće aktivnosti) -pozitivan odnos, komunikaciju, interakciju medju učenicima (kroz suradničko i timsko učenje, medjusobno vrednovanje...dogovore, uvažavanje mišljenja, traženje rješenja...suradnički šušur...) -kritičko promišljanje (preispitivanje ponudjenih informacija, problemsko poučavanje...rješavanje problema, samostalno istraživanje korištenjem udžbenika, digitalnih sadržaja) -veći interes za nastavni predmet i sadržaje (vidljivo preko ljestvica procjene, izlaznih kartica...) -veće zadovoljstvo po završetku sata (ljestvice procjene, izlazne kartice..) -uključenost svih učenika (svi se "pronadju"u aktivnostima) -kreativniji pristup zadacima (promišljaju o ideji, traže drugačiji pristup rješenju u stvaralačkim zadacima) -postizanje samorefleksije -povezivanje s međupredmetnim temama Nakon 12-ak nastavnih sati, uočavam da su učenici već spremni na dinamiku sata, od pripremnih aktivnosti, stvaralačkih zadataka...analize i vrednovanja, do izlaznih kartica. Naglašavaju zadovoljstvo promjenama, ističu samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje u timskom radu, prepoznaju stvaralački proces i etape rada, na kraju sata već znalački spremaju skice u mape....Nastavni sat je životniji, povezan s iskustvom, neposrednom svakodnevnicom. Mislim da je novi pristup planiranja nastave LK dao veću autonomiju i kreativnost učiteljima , ali i učenicima mogućnost ostvarivanja ishoda preko niza izazovnih , zanimljivih, iskustvenih, ali i tradicionalnih i suvremenih....aktivnosti, strategija, metoda, digitalnih alata i nastavnih sadržaja. U svrhu što kvalitetnije nastave, koja uključuje upravo razne pristupe poučavanja, ali i vrednovanja postignuća, te u kontekstu male satnice LK, učiteljima bi trebalo samo naglasiti koji aspekti poučavanja i vrednovanja postignuća su poželjni da se provlače tijekom svakog dvosata, a koje je možda, dovoljno realizirati povremeno, tj. nekoliko puta godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste podijelili osobno iskustvo implementacije kurikuluma i prepoznali njegove mogućnosti za motivaciju i razvoj kreativnosti učenika što proizilazi iz veće mogućnosti za kreativnost učitelja. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost |
| 10 | Igor Čabraja | U ovom prijedlogu kurikuluma jasno je naglašeno razvijanje kreativnosti - jedne od ključnih kompetencija za 21. Stoljeće. Nastavnički odsjek Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojem se obrazuju budući učitelji likovne kulture smatra takav pristup iznimno važnim. Za razliku od dosadašnjeg pristupa nastavi likovne kulture u kojem se likovni jezik učio izoliran iz konteksta postajući tako sam sebi svrhom, u novom kurikulumu vidljiv je pristup u kojem se likovni jezik stavlja u funkciju kreativnog promišljanja i postaje sredstvom izražavanja učenika. Organizacija kurikuluma u domene, te učenje i poučavanje kroz ishode, vodi razumijevanju i razvijanju senzibiliteta za umjetnost te naglašava važnost razvijanja kreativnosti učenika. Domenom Stvaralaštvo i produktivnost ističe se ključni dio nastavnog predmeta: razvoj kreativnosti kroz praktičan rad, a ishodi iz te domene definiraju predmet, način i sredstvo izražavanja. Tako stukturirani ishodi učitelju omogućuju sustavno osmišljavanje nastavnog procesa koji razvija učenikove kreativne potencijale te potiču njegov interes za izražavanje jezikom umjetnosti. Domena Doživljaj i kritički stav strukturira način učenikovog cjelovitog sagledavanja umjetničkog djela, te promišljanja o vlastitom radu i procesu rada, što je ključna sastavnica kreativnog razvoja učenika, ujedno i budućeg ljubitelja umjetnosti. Domena Umjetnost u kontekstu strukturira proces razvijanja svijesti o važnosti umjetnosti u svakodnevnom životu, utjecaj vizualne okoline na njegovu kvalitetu, te poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine. Važna sastavnica kurikuluma je nova tematska organizacija učenja i poučavanja. Pomoću tema koje proizlaze iz svakodnevnog života i neposredne okoline učenika, potiče se motivacija učenika, a nastavni sadržaj se povezuje s praktičnom primjenom u svakodnevnom životu. Također, tematsko planiranje pomaže učiteljima strukturirarti učenje i poučavanje u cjeline koje su važne zbog dubinskog usvajanja sadržaja i razvoja kompetencija. Predložene teme dovoljno su široko postavljene da ih svaki učitelj može prilagoditi interesima učenika te specifičnom okruženju i potrebama svoje škole. Također je novost koju svakako treba pohvaliti i pružanje slobode, odnosno mogućnosti učiteljima da sami odlučuju o tehnikama i medijima koje će koristiti u nastavi. Predloženi su neki mediji i tehnike, međutim, učitelju se otvara mogućnost izbora u skladu s opremljenošću škole, interesima učenika i upotrebom informacijske i komunikacijske tehnologije kao nečeg što se može iskoristiti u nastavnom procesu. Izuzetno je pohvalno što je Kurikulum likovne kulture osmišljen tako da učiteljima pruža mogućnost autorskog kreiranja odgojno-obrazovnog procesa u skladu s vlastitim kreativnim potencijalima i znanjima uzimajući u obzir neposredni društveni i kulturni kontekst, te materijalne mogućnosti. Igor Čabraja, Nastavnički odsjek, ALU | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža prijedlog kurikuluma likovne kulture, a to je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja strukturiranjem nastavnog procesa prema etapama stvaralačkog procesa. Od velike važnosti je da ste uvidjeli mogućnost veće kreativnosti učitelja u osmišljavanju nastave. Posebno zahvaljujemo na uočavanju svrhe zadanih i izbornih tema koje služe poticanju odgojnog aspekta nastave te poticanju intrinzične motivacije zbog povezivanja nastavnih sadržaja s osobnim iskustvom učenika i primjenom u svakodnevnom životu. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 11 | Korana Lukić Šuran | Pozdrav svima. Moje ime je Korana Lukić Šuran. Učiteljica sam likovne kulture i razrednica sam u OŠ Veruda Pula, ovogodišnjoj eksperimentalnoj Školi za život. Od travnja 2018.g. učim nove i mijenjam stare načine prijenosa znanja učenicima. Učim kako im se približiti i učiniti sat likovne kulture zanimljivim, dinamičnim, još kreativnijim. Učim na koji način osvijestiti u njima proces učenja od najave zadatka do brain-storminga kroz razradu ideje do skice i izvedbe. Razmišljam o korelaciji, međupredmetnim temama, inkluziji, ne ograničavam se samo na svoj predmet. Osjećam da širim svoje horizonte, u predložene teme po ciklusima ubacujem svoje projekte u redovni program. Slobodna sam kroz zadane ishode na svoj način djeci prenijeti znanje ali i ljubav prema likovnosti. Mislim da svi znamo da je promjena itekako potrebna pa predlažem da zasučemo rukave i bez puno filozofije tu promjenu i ostvarimo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste podijelili osobno iskustvo implementacije kurikuluma i prepoznali njegove mogućnosti za motivaciju i razvoj kreativnosti učenika što proizilazi iz veće mogućnosti za kreativnost učitelja. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 12 | Jasmina Nestić | Kao metodičarka nastave likovne umjetnosti podržavam predloženi Kurikulum, prvenstveno stoga što smatram da se nastava iz predmeta Likovna umjetnost na ovaj način zbilja osuvremenila te da će biti prilagođenija i bliža današnjim učenicima, posebice u pogledu samih sadržaja i pristupa sadržajima. Smatram da je ovim predmetnim kurikulumima Likovna kultura i Likovna umjetnost stvoren izvrstan okvir za poticanje različitih oblika aktivnog učenja, odnosno za razvijanje kreativnog i kritičkog mišljenja te istraživačkog i problemskog pristupa svim nastavnim situacijama, kao glavnih postulata suvremene nastave. Vertikalna povezanost i ujednačenost između osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne razine, koja do sada nije bila ostvariva, postignuta je odabranim konceptualnim okvirima (domenama), tematskom organizacijom nastave te usmjerenošću problemskim sadržajima. Dovoljno široko, a opet jasno formulirani odgojno-obrazovni ishodi omogućuju s jedne strane veliku autonomiju nastavnika u osmišljavanju vlastitih godišnjih izvedbenih kurikuluma, a s druge strane nude im sigurne smjernice za realizaciju nastave. Također, odabir tema u pojedinoj godini učenja i poučavanja Likovne kulture i Likovne umjetnosti čini mi se primjeren uzrastu i interesima učenika. Kurikulum vidim kao veliko osvježenje poučavanju Likovne umjetnosti, kojim se ne ugrožava dosadašnji, prevladavajuće kronološki pristup nastavnim sadržajima u okviru nastave ovoga predmeta, već je on integriran unutar pojedine problemske okvire. S obzirom na to su kreativnost i kritičko mišljenje metakompetencije koje se osobito razvijaju kroz nastavu ovih predmeta nadam se da će im se u skoroj budućnosti uskoro dodijeliti veća satnica i u hrvatskom obrazovnom sustavu. Ono što bih na kraju naglasila je to da je u naslovu ove Odluke (kao i u članku I.) potrebno precizirati da se ne radi o jednom predmetu, nego o dva predmeta, Likovnoj kulturi i Likovnoj umjetnosti, te da ovakvo određenje zbunjuje. Jasmina Nestić, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi, a osobito iskazanoj podršci i povjerenju.Također nam je drago da je prepoznat naš pokušaj osuvremenjivanja i prilagodbe kurikuluma zahtjevima vremena i generacija učenika koje podučavamo. Naš pokušaj da uspostavimo kontinuitet i povezanost između likovne kulture i likovne umjetnosti je prepoznat putem odabranih konceptualniih okvira (domena), tematske organizacije nastave te usmjerenošću problemskim sadržajima kao što navodite. Tri domene Stvaralaštvo i kreativnost, Doživljaj i kritički stav, te Umjetnost u kontekstu ponavljaju se duž vertikale ali u različitim omjerima prateći specifičnosti programa likovne kulture I likovne umjetnosti. Specifičnosti programa su objašnjene u uvodnom djelu Svrha i opis predmeta gdje su likovna kultura i likovna umjetnost odvojene nazivima no i dodatnim objašnjenjima - važan je aspekt učenja i poučavanja predmeta Likovna kultura sustavno odgajanje opažaja i praktičan rad kojim učenici istražuju, oblikuju i izražavaju se te daju idejna i konkretna rješenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini dok se za likovnu umjetnost navodi - učenici istraživački pristupaju likovnomu stvaralaštvu različitih društava i kultura u širokome vremenskom trajanju od prapovijesti do suvremenoga doba… istražuju kako se društveno-povijesna zbilja odražava na likovnu umjetnost, no jednako tako i utjecaj likovnoga stvaralaštva na društvene mijene u prošlosti i sadašnjosti. Smatramo izuzetno značajnom Vašu podršku našem otvorenijem pristupu koji omogućuje nastavnicima slobodniji, problemski, sinkronijski i dijakronijski pristup koji će po našem mišljenju doprinijeti metodici nastave likovne umjetnosti. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 13 | Ana Malačić | Škola u kojoj predajem ove je godine ušla u provedu eksperimentalnog programa te već tri mjeseca radim po novom kurikulumu Likovne umjetnosti za srednje škole. Kako je novi kurikulum za naš predmet značajno promijenjen naravno da je to u početku izazvalo određen strah, nesigurnosti i dodatan angažman. Unatoč tome moje osobno iskustvo i mišljenje glede novog pristupa Likovnoj umjetnosti veoma je pozitivno. Naime, tijekom svog rada u nastavi primijetila sam da dijakronijski pristup likovnoj umjetnosti sa svim sadržajima koje smo kao profesori trebali obraditi bio pomalo zamoran te u konačnici, barem u mojem iskustvu, nije uvijek imao najbolje rezultate. Učenici bi uglavnom pozaboravljali što su u prethodnoj nastavnoj godini (na)učili (čast iznimkama) te nisu najuspješnije povezivali stvari niti su razvijali kritički stav spram likovnih djela što je po novom kurikulumu jedna od ključnih stavki ovog predmeta. Također, stari program nije ostaljao puno prostora za neke kreativnije i, rekla bi, zanimljivnije pristupe likovnoj umjetnosti što novi kurikulum omogućava i potiče. Ono što me je osobno jako obradovalo jest upravo kreativnost, sloboda i autonomija koja je ovim kurikulumom omogućena. Okvirne teme obuhvaćene u prvom razredu srednje škole ostavljaju prostor i mogućnost nastavniku i učenicima da samostalno odabiru metode rada i primjere koji će se obrađivati na satu te su satovi likovne umjetnosti, barem u mojem iskustvu, znatno dinamičniji i zanimljiviji. Uvidjela sam da su učenici veoma otvoreni za rasprave i veseli ih što slobodno mogu izražavati svoje mišljenje. Puno se više raspravlja o umjetnosti te učenici tijekom obrađivanja određenih tema puno dublje ulaze u samu problematiku. Naravno profesor je i dalje tu da ih usmjeri, da ih poduči i da pomogne no ono što je jako bitno jest poticanje samostalnosti i kreativnosti u radu što je izuzetno bitno ne samo za njihovo obrazovanje tijekom srednje škole već i u daljnjem iskustvu u životu. Novi kurikulum je prilagođen novim potrebama vremena u kojem živimo i smatram da je veoma dobro osmišljen. Za kraj bi napomenula da je ovo prva godina u kojoj se kao profesori susrećemo s novim pristupom poučavanja Likovne umjetnosti. Iskustvo koje sam stekla do sada otvorilo mi je nova vrata sagledavanja našeg predmeta. Naravno da se u svim stvarima nisam najbolje snašla no puno sam toga u ova tri mjeseca naučila. Iskustvo koje sam stekla dalo mi je puno ideja za modificiranje nastavnih sati za slijedeću godinu i tome se veselim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju.Vaše iskustvo u eksperimentalnoj provedbi je izuzetno korisno. U svojem tekstu, govoreći o kurikulumu spominjete nekoliko pristupa poučavanju anticipirajući probleme ili mogućnosti koje ti pristupi otvaraju. Govoreći o starom programu anticipirali ste bihevioristički pristup: … dijakronijski pristup likovnoj umjetnosti sa svim sadržajima koje smo kao profesori trebali obraditi …Učenici bi uglavnom pozaboravljali što su u prethodnoj nastavnoj godini (na)učili (čast iznimkama) te nisu najuspješnije povezivali stvari niti su razvijali kritički stav spram likovnih djela… Kognitivni pristup anticipiran je u dijelu teksta u kojem pišete o svom iskustvu tijekom eksperimentalne provedbe: Okvirne teme … samostalno odabiru metode rada i primjere koji će se obrađivati na satu … satovi likovne umjetnosti, barem u mojem iskustvu, znatno dinamičniji i zanimljiviji… učenici veoma otvoreni za rasprave… slobodno mogu izražavati svoje mišljenje… više raspravlja o umjetnosti …učenici.. puno dublje ulaze u samu problematiku. Na zanimljiv način opisujete ulogu nastavnika, koji usmjerava, podučava i potiče samostalnost i kreativnost, te naposljetku otvarate mogućnost da radeći u novom kurikulumu i sami dalje učite: Iskustvo koje sam stekla do sada otvorilo mi je nova vrata sagledavanja našeg predmeta…no puno sam toga u ova tri mjeseca naučila. Smatramo Vaš doprinos javnoj raspravi izuzetno poticajnim jer anticipira metode i svrhu učenja te uloge nastavnika i učenika omogućene novim kurikulumom. O metodama podučavanja više se može naći u tekstu Ally, M.: Osnove obrazovne teorije online učenja, Edupoint, 2015; dostupno na adresi http://edupoint.carnet.hr/casopis/38/clanci/3.html S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 14 | Jelena Bračun | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | Pohvalno je inovativno planiranja nastave kroz teme tj. tematsko povezivanje. Teme koje su predlažene proizlaze iz svakodnevnog života i neposredne okoline učenika, smatram da se takvim pristupom potiče motivacija učenika, a nastavni sadržaj se povezuje s praktičnom primjenom u sadašnjem i budućem životu učenika. Iako je tematsko povezivanje u dokumentu dobrodošla novina, smatram da je nastavnicima ostavljeno dovoljno mjesta za provođenje strukturne korelacije tijekom nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Posebno zahvaljujemo na uočavanju svrhe zadanih i izbornih tema koje služe poticanju odgojnog aspekta nastave te poticanju intrinzične motivacije zbog povezivanja nastavnih sadržaja s osobnim iskustvom učenika, svakodnevnim kontekstom i primjenom nastavnog sadržaja u stvarnom životu. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 15 | Jelena Bračun | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | Pohvaljujem da se predlaže uvođenje neke vrste praktičnog rada u srednjoškolsku nastavu: "Učenik realizira rezultate istraživanja u jednome od predloženih medija: tekst, plakat, maketa, fotografija, video, portfolio, e-portfolio, prezentacija, izrada mrežne stranice, virtualna galerija, blog, likovni rad, vizualna interpretacija, vizualna rekonstrukcija i sl." Nadam se da će i kroz edukaciju nastavnika taj novi element biti dovoljno objašnjen i naglašen s obzirom da većina nastavnika u SŠ nema iskustvo takve nastave. Možda bi se moglo razmisliti da se u ovom dokumentu još dodatno pojasni vertikalna veza praktičnog rada u SŠ sa praktičnim radom u OŠ. Iako su metodike za OŠ i SŠ odvojene, smatram da bi već i minimalna vertialna povezanost kroz praktični rad bila pozitivni pomak koji bi znatno obogatio nastavu likovne umjetnosti u SŠ. Na tragu novosti u sadržaju nastave, kao i u osnovnoj školi, treba ponovno razmisliti o promjeni naziva predmeta u Vizualne umjetnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Vaši prijedlozi su vrlo konstruktivni, a otvaraju i neke nove mogućnosti. Domena Stvaralaštvo i produktivnost omogućuje realizaciju praktičnog rada ali i vertikalnu povezanost od razredne preko predmetne do srednjoškolske nastave. Kontinuitet unutar vertikale omogućen je kroz domene, ishode koji vrlo često obuhvaćaju podudarne aktivnosti i pojmove koji se tijekom osnovnoškolskog obrazovanja utvrđuju da bi se u srednjoškolskom obrazovanju slobodnije primjenjivali. Vezano uz praktičan rad, uočili ste i predložene medije poput: tekst, plakat, maketa, fotografija, video koji otvaraju široko polje djelovanja od istraživačkih do likovnih realizacija. Također, vrlo točno ste uočili i problem praktične osposobljenosti nastavnika koji se kao što znamo educiraju na Likovnim akademijama, Filozofskim i Učiteljskim fakultetima. Nastavnici koji rade u srednjim školama zaista nemaju iskustvo praktične nastave ako nisu educirani na akademijama, a s druge strane, razvoj tehnologija nameće potrebe dodatnog učenja i edukacija. Edukacije su organizirane i nastavnici osnovnih i srednjih škola su već upućeni na edukacije. Uvođenje praktičnog rada u srednje škole je veliki potez ali i proces koji će pokazati rezultate u vremenu koje dolazi. Promjena imena predmeta se može smatrati zanimljivim prijedlogom, no u trenutnom rješenju kurikuluma predmeti se navode pod svojim „starim“ nazivima Likovna umjetnost i Likovna kultura. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 16 | Jelena Bračun | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | Iako je posve opravdan naglasak na razvoj finih motoričkih vještina kroz korištenje tradicionalnih likovnih tehnika, s obzirom na uvođenje informatike od 1. razreda, sugeriram da se u svakom razredu uvede berem jedna digtalna tehnika (primarno digitalna fotografija i video/animirani film). S obzirom na raširenost i dostupnost potrebne tehnologije (pametni telefoni i tableti ili digitalni fotoaparati i softver) koje djeca imaju ili privatno ili će im biti osigurani u školi, realizacija jedne teme godišnje pomoću digitalne tehnologije ne bi trebala biti problem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Slažemo se da bi primjena digitalnih tehnika trebala pratiti uvođenje informatike od 1. razreda međutim, zbog bojazni učitelja vezanih uz opterećenost učenika spomenutih u prethodnoj stručnoj i javnoj raspravi, digitalni mediji se u Likovnoj kulturi uvode u 3.razredu. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 17 | Jelena Bračun | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | Prema sadržaju ishoda jasno je da se u kurikulumu uvode mnogi novi i suvremeni pojmovi te se tako pokušava osuvremeniti nastava likovne kulture unatoč ostanku nedostatne satnice. S obzirom na uvođenje pojmova koji su mnogo širi od područja likovnosti te sada obuhvačaju vizualnu kulturu i komunikaciju, područja nužna za snalaženje u suvremenom svijetu, predlažem da se još jednom razmotri poromjene imena predmeta u Vizualna kultura. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Od samog početka pisanja kurikuluma likovne kulture postojao je prijedlog promjene naziva predmeta u Vizualna kultura no sada to nije predmet izmjena jer je fokus na promjeni paradigme učenja i poučavanja. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 18 | Jelena Bračun | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja | Pohvalno je da je u ciljevima kao i u ishodima definirano da učenici trebaju sudjelovati u umjetničkim događajima i aktivnostima. Posebno bi bilo važno i u drugim obrazovnim dokumentima dodatno naglasiti, pa čak i uvesti obavezu posjete barem jednog muzeja u 4 godine školovanja, paralelno s olakšavanjem provođenja školskih izleta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Slažemo se da bi trebalo pravno regulirati jednostavniju provedbu školskih izleta. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 19 | Alka Mirna Ančić Igrec | , I. | OŠ Julija Klovića, Zagreb Aktiv razredne nastave DA reformi koja: - rasterećuje učenike i učitelje - zaštićuje učenike i učitelje - motivira učitelje - vraća poštovanje prema učiteljima - donosi predmetne kurikule nakon evaluacije eksperimentalne nastave OSVRT UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU NA PRIJEDLOG CJELOVITE KURIKULSKE OBRAZOVNE REFORME ILI „ŠKOLE ZA ŽIVOT“ Aktiv RN OŠ Julija Klovića u sastavu 16 učiteljica ( VŠS, VSS i učitelji mentori ) s različitim brojem godina radnoga iskustva (od 5 do 35) svojim osvrtom i primjedbama na prijedlog predmetnih kurikula žele doprinijeti poboljšanju navedene reforme. Proučavanjem predloženih predmetnih kurikula i uspoređivanjem s postojećim NPP za osnovnu školu iz 2006.g. uočili smo i zaključili sljedeće: * nastavni sadržaji iz NPP- a i predloženi predmetni kurikuli nisu znatno promijenjeni, ali je dio sadržaja prezahtjevan za pojedini uzrast te ga je potrebno ispraviti , * Škola za život nastoji usvajanje novih nastavnih sadržaja provesti istraživačkim načinom učenja (s kojim se slažemo i kad je moguće provodimo ga), međutim, on je teško primjenjiv jer su predloženi sadržaji preopširni što je s obzirom na satnicu neizvedivo. Također treba imati u vidu emocionalnu, mentalnu i socijalnu zrelost djeteta kako bi samostalno učenje i istraživanje bilo uspješno. Dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da je većini učenika takav način rada prezahtjevan i brzo odustaju. Za takav način rada nedostaju nam materijalna i financijska sredstva koja su neophodna za potrošni materijal, potreban pribor i opremanje učionica u kojima bi djeca sigurno uz stručno vodstvo mogla proučavati, istraživati i stjecati nova znanja, * ako se satnica neće mijenjati, cjelodnevna nastava bila bi bolje rješenje od produženog boravka jer bi se poučavanje provodilo ravnomjerno tijekom cijeloga dana , a učitelji bi imali više vremena za kvalitetniju pripremu nastave kada bi u zaduženju imali manje nastavnih predmeta * radi utvrđivanja nastavnih sadržaja i usvajanja istraživanjem prikupljenih podataka potrebno je povećati broj sati vježbanja i ponavljanja ( Repetitio est mater studiorum.), * sve učiteljice naše škole su informatički pismene i koriste novu tehnologiju te smatraju kako je u 21.st. nužno osposobiti učenike za uporabu elektroničkih medija, ali korištenje tehnologije mora biti umjereno i kontrolirano, a ne temelj procesa učenja. Učenici već sada imaju sve više poteškoća s grubom i finom motorikom, grafomotorikom, usmenim izražavanjem, koncentracijom i socijalnim vještinama. Bilo bi dobro uzeti u obzir mišljenja neuroznanstvenika i psihologa, temeljena na istraživanjima, o štetnosti prekomjerne uporabe i izloženosti električnim medijima na dječji mozak u razvoju. Uporaba tehnologije loše utječe na kreativnost djece, a zabilježen je i porast djece s poremećajem vida., * postavlja se i pitanje održavanja školskih računala, tableta i ostalih uređaja, jer ih sada nitko ne održava; mnoge škole su stare i nemaju dobre internetske veze, * dokazano je kako je kretanje u razvojnoj dobi usko povezano s razvojem mentalnih sposobnosti, a današnja djeca se sve manje kreću te predlažemo povećanje broja sati TZK-e odnosno svakodnevno vježbanje * potrebno je povećati broj sati likovne i glazbene kulture jer se djeca te dobi tako najlakše i najbolje izražavaju * predložena izvanučionička nastava je kvalitetan način stjecanja znanja i potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice - u potpunosti se slažemo s preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturnih sadržaja ( posjetima likovnim izložbama,dječjim književnim, filmskim, edukacijskim, tradicijskim festivalima, kulturnim projektima namijenjenim djeci) no situacija u državi pokazuje sve slabiju platežnu moć roditelja i teško je provediva, * učitelji su preopterećeni planiranjima, edukacijama, pripremanjem različitih materijala za provedbe istraživanja, raznoraznim praćenjima, organizacijama IUN-e , inicijalnim provjeravanjima, vođenjima i pisanjima bilješki, izvješća, različitih zapisnika i ostalih administrativnih poslova i sve se manje mogu posvetiti poučavanju i svojim učenicima, a tjedno zaduženje od 19 sati ostalih poslova je nedovoljno za obavljanje gore navedenih poslova pa učitelji koriste svoje slobodno vrijeme. Treba li ovome dodati razgovore s roditeljima kojima danas učitelji služe kao svojevrstan „ispušni ventil“ i moramo im biti dostupni 24 sata? * osobito nas vrijeđaju rečenice iz dijela Uloga učitelja i nastavnika koje kažu: „ Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti." Zar su hrvatski učitelji (barem veći dio) do sada drukčije radili???? Od ove smo reforme očekivale rasterećenje, kako učenika tako i učitelja, poboljšanje učiteljskog statusa u društvu, upravo onako kako to izgleda u „školama u svijetu“ što neki podržavatelji ove reforme rado naglašavaju. OSVRT NA KURIKUL LIKOVNE KULTURE Nastavni plan i program likovne kulture od 1. do 4. razreda nema većih razlika od dosadašnjeg. Problem u realizaciji ovog novog kurikuluma mogao bi biti zbog : 1. neadekvatne opremljenosti škole – ako škola ne posjeduje digitalni fotoaparat i kameru učenici neće moći bilježiti sadržaje iz okoline koristeći znanje o likovnom jeziku; 2. učenici koji žive u manjim sredinama u kojima nema spomenika neće ga moći upoznati i istražiti u prostoru već će morati putovati do nekog mjesta koji ga ima što je dodatni trošak za roditelje i posao organizacije za učitelja; 3. učenici koji u svom mjestu nemaju muzej ili galeriju neće moći ostvariti radionice i suradnju s tim institucijama već će ga morati organizirati u drugom mjestu što iziskuje trošak prijevoza, ulaznice i organizacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svjesni smo razlika u uvjetima i posljedičnih problema u realizaciji kurikuluma stoga su rješenja mogućih problema koje ste naveli u komentaru predložena u samom dokumentu kurikuluma kao i u metodičkom priručniku. 1. Velik broj učenika danas posjeduje pametne telefone. Dovoljno je da ih se u razredu nalazi nekoliko pa ih grupe učenika mogu koristiti u kombinaciji s različitim drugim zadacima. 2. Ukoliko u školi postoji internetska veza, moguće je ostvariti virtualne šetnje oko spomenika ili u samome mjestu stanovanja istraživati kulturnu i društvenu baštinu specifičnu za područje u kojem se mjesto nalazi. 3. Ukoliko u mjestu stanovanja ne postoji muzej ili galerija, vjerojatno postoji osoba ili osobe koje se u svom životu bave ili su se bavile stvaralaštvom (ili njihovi pretci) te su u mogućnosti podijeliti svoje iskustvo s učenicima. Na temelju tih iskustava, moguće je osmisliti različite radionice za učenike. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 20 | Ksenija Ćosić | Smiješno je da su predmetni kurikulumi stavljeni na javnu raspravu tijekom provođenja eksperimentalne provedbe. Tko će i kada proučiti što je provedeno, je li implementacija bila uspješna ili neuspješna? Zar ćemo u jesen svi u eksperimentalnu provedbu bez evaluacije provedenoga. Žuri se s provedbom bez evaluacija, osvrta, kritika, pohvala kao da je samo važno "nešto" napraviti, a nije važno kako i što kvalitetnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/ ) Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 21 | Maja Brezak Pohrebny | , Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost | KOMENTAR UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU Nastavni plan i program likovne kulture od 1. do 4. razreda nema većih razlika od dosadašnjeg. Problem u realizaciji ovog novog kurikuluma mogao bi biti zbog : 1. neadekvatne opremljenosti škole – ako škola ne posjeduje digitalni fotoaparat i kameru učenici neće moći bilježiti sadržaje iz okoline koristeći znanje o likovnom jeziku; 2. učenici koji žive u manjim sredinama u kojima nema spomenika neće ga moći upoznati i istražiti u prostoru već će morati putovati do nekog mjesta koji ga ima što je dodatni trošak za roditelje i posao organizacije za učitelja; 3. učenici koji u svom mjestu nemaju muzej ili galeriju neće moći ostvariti radionice i suradnju s tim institucijama već će ga morati organizirati u drugom mjestu što iziskuje trošak prijevoza i ulaznice te organizacije. Aktiv RN OŠ Julija Klovića | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svjesni smo razlika u uvjetima i posljedičnih problema u realizaciji kurikuluma stoga su rješenja mogućih problema koje ste naveli u komentaru predložena u samom dokumentu kurikuluma kao i u metodičkom priručniku. 1. Velik broj učenika danas posjeduje pametne telefone. Dovoljno je da ih se u razredu nalazi nekoliko pa ih grupe učenika mogu koristiti u kombinaciji s različitim drugim zadacima. 2. Ukoliko u školi postoji internetska veza, moguće je ostvariti virtualne šetnje oko spomenika ili u samome mjestu stanovanja istraživati kulturnu i društvenu baštinu specifičnu za područje u kojem se mjesto nalazi. 3. Ukoliko u mjestu stanovanja ne postoji muzej ili galerija, vjerojatno postoji osoba ili osobe koje se u svom životu bave ili su se bavile stvaralaštvom (ili njihovi pretci) te su u mogućnosti podijeliti svoje iskustvo s učenicima. Na temelju tih iskustava, moguće je osmisliti različite radionice za učenike. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 22 | Iva Šverko | Racionalno razmišljanje, tako zastupljeno u našim obrazovnim programima, tek je dio cjelovitog psihološkog funkcioniranja djeteta. Škola treba omogućiti razvoj svih potencijala djeteta – emocionalnih, intelektualnih i kreativnih. Upravo ovakav pristup poučavanju likovne kulture, kakav je predložen ovim kurikulumom, može poticati razvoj kreativnosti i prihvaćanje vlastite emocionalnosti, te time biti ključ za razvoj učenika u potpune osobe. Slobodno, samostalno i aktivno istraživanje, koje likovna umjetnost omogućuje, glavni je pokretač razvoja djeteta, što je davno spominjao i Jean Piaget, možda najpoznatiji razvojni psiholog. On je smatrao kako je za razvoj djeteta nužno da ono samostalno, slobodno i aktivno istražuje svijet oko sebe jer tako izgrađuje sebe kao osobu. Upravo zato sve aktivnosti u kojima dijete isprobava nove oblike ponašanja i osvještava vlastita razmišljanja i osjećaje doprinose cjelovitom razvoju djeteta. Ovim kurikulumom se predviđa poticanje djece da što slobodnije izraze svoj doživljaj, kako bi produkt njihova rada proizišao iz njihove iskrenosti, kreativnosti i originalnosti. Kao psihologinja smatram da je ovaj prijedlog kurikuluma likovne kulture divan primjer kako kroz umjetnost poticati razvoj kreativnosti, osjećajnosti, autentičnosti i razumijevanja svijeta koji nas okružuje, što jest i uvijek mora biti temelj svakog obrazovnog programa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža prijedlog kurikuluma likovne kulture, a to je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja, uključivanje emocija u proces učenja te razvoj cjelokupne ličnosti učenika. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 23 | DUBRAVKA ŠEŠELJ | , I. | Nastava likovne kulture treba biti usmjerena na praktičnom radu, na kreativnosti učenika, njegovanju kulturne baštine, te spoznaji i primjeni likovnoga jezika bez kojeg je nemoguće ostvariti zadane ishode. Pri određivanju ishoda treba krenuti od likovnog problema jer ćemo jedino tako učenika naučiti likovnom jeziku i omogućiti mu da analizira likovno djelo. Učenik je početnik u likovnoj pismenosti i tome ga treba naučiti ( osobito u razrednoj nastavi ). Prevelik akcent je stavljen na poznavanje tehnike produkcije, te njihovo opisivanje i primjena dok se gubi sama radost stvaranja, eksperimentiranja različitim materijalima i razvoju fine motorike i vještina. Odgojno – obrazovni ciljevi i domene dobro su postavljene, dok su odgojno – obrazovni ishodi, razrada ishoda te razine usvojenosti po razredima uopćena i neprilagođena psiho – fizičkom uzrastu učenika. Nemoguće je realizirati sve aktivnosti i sadržaje vezanih za sve domene sa postojećom satnicom. Želim da se likovnoj kulturi vrati oduzeti sat što znači da svaki tjedan imamo dva sata. Želim da likovna kultura bude usmjerena na praktično stvaralaštvo, bez velike administracije kojom se samo zadovoljava forma. Administracija mora biti u službi učitelju da što kvalitetnije i jednostavnije učenike motivira na kreativno stvaralaštvo i upozna ih s osnovnim pojmovima likovnog jezika kroz umjetnička djela i osvijesti važnost i ljepotu hrvatske i svjetske kulturne baštine. Besmisleno je tri puta tijekom sata vrednovati etape rada ako izostaje kreativnost i ako se proces rada stalno prekida. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Nastava likovne kulture prema Kurikulumu Likovne kulture usmjerena je praktičnom radu učenika što se najbolje može vidjeti u grafičkom prikazu odnosa domena (Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, studeni 2018, 80, slika 3) u kojem je najzastupljenija domena Stvaralaštvo i produktivnost. U okviru te domene, ishodi A1 i A2 te od 3. razreda i A3, bave se praktičnim radom učenika i njegovom kreativnošću. Stvaralačkom procesu poklanja se velika pažnja i učenici sustavno prolaze kroz sve njegove etape. Upravo zbog poticanja kreativnosti uključeno je formativno vrednovanje koje, ukoliko je dobro osmišljeno, ne znači prekid procesa nego njegovu nadogradnju u cilju poticanja kreativnosti. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 24 | Hrvatska komora arhitekata | Obrazovanje je ključni instrument kojim utječemo na podizanje društvene svijesti o kvaliteti i značaju prostora koji nas okružuje – izgrađenog prostora, prirodnog i kulturnog krajobraza. U Hrvatskoj komori arhitekata smatramo ovaj dokument izuzetno vrijednim, jer je velikim dijelom uvažio smjernice za obrazovanje u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj dobi definirane dokumentom ApolitikA – Nacionalne smjernice za vrsnoću i kulturu građenja 2013.-2020.g. koji je Vlada RH usvojila 2012.g. Ovakav koncept i kurikuluma likovne kulture i likovne umjetnosti omogućava da se prepoznavanje kvalitete prostora, arhitekture i urbanizma, te kreativan pristup oblikovanju prostora implementira u redovnu nastavu likovnog odgoja već od početka obveznog obrazovanja. Za vrednovanje, očuvanje i unaprjeđenje kvalitete prostora Republike Hrvatske, izuzetno je važno da današnja djeca, a budući odrasli građani nauče prepoznavati kvalitetnu arhitekturu i urbanizam, izražavati svoje mišljenje, te, konačno, zahtijevati, donositi ili kreativno utjecati na odluke vezane uz prostor u kojem žive, rade i koji će ostaviti kao baštinu budućim generacijama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Od velike važnosti je da sve institucije, koje na bilo koji način sudjeluju u odgoju i obrazovanju građanstva 21. stoljeća, združeno djeluju te iz pozicije struke ukazuju na potrebna poboljšanja. Drago nam je da smo ovim kurikulumom uspjeli pokriti i važno područje kreativnog bavljenja životnim prostorom. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 25 | Dr.sc. Maja Bosnar | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, C. Struktura - domene predmetnog kurikuluma | Predmetni kurikulum za Likovnu kulturu za razrednu nastavu od 1.-4. razreda izgleda dobro strukturiran. Odgojno-obrazovni ishodi su precizno i jasno definirani. U tekstu se pominju pojmovi likovnih/vizualnih umjetnosti što upućuje da naziv predmeta treba prerasti u Vizualnu kulturu jer je pojam likovne kulture/umjetnosti postao grana vizualnog. Također, fond časova treba povećati. Predmetni kurikulum za Likovnu kulturu za predmetnu nastavu od 5-8. razreda, čini se još bolje strukturiran jer točno i vrlo jasno definira odgojno obrazovne ishode, ciljeve i zadatke. Teme su također dobro pozicionirane. Sve ovo ostavlja širi manevarski prostor samom nastavniku u provođenju nastave. Fond sati treba uvećati i mjenjati naziv predmeta u Vizualnu kulturu, jer sadržaj kurikuluma upućuje na to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža prijedlog kurikuluma likovne kulture za razvoj kreativnosti učenika i učitelja. Posebno zahvaljujemo na uočavanju svrhe zadanih i izbornih tema koje služe poticanju odgojnog aspekta nastave te poticanju intrinzične motivacije zbog povezivanja nastavnih sadržaja s osobnim iskustvom učenika. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 26 | Dr.sc. Maja Bosnar | , III. | Predmet Likovne umjetnosti u gimnaziji su decenijski koncipirane kao isključivo teorijski predmet povjesti umjetnosti koji ne odgovara izazovima suvremenog obrazovanja iz umjetničkog područja. Vizualna kultura je novi naziv za stari predmet Likovne umjetnosti koje su postale grana vizualnih umjetnosti. Uvođenjem tema o suvremenim umjetničkim praksama i novim medijima u stvaralaštvu inovirala bi se nastava iz umjetničkog područja u gimnazijskom obrazovanju. Nužno je očuvati i zastupljenost klasične umjetnosti, kako iz razdoblja tradicionalnog nasljeđa, tako i iz aktualnih umjetničkih događaja gdje ona egzistira. Na ovaj bi se način uspostavio kontinuitet tradicionalnog umjetničkog nasljeđa i suvremene umjetničke prakse, kao i pravi odnos „starih“ i „novih“ tema nastavnih cjelina, čiji bi opseg morao biti utvrđen prema planiranom fondu sati kako bi bio u potpunosti ostvariv. Ravnomjeran odnos sadržaja likovnih i vizualnih umjetnosti potrebno je uskladiti i u teorijskom i u praktičnom radu. Vizualna kultura u nastavi doprinijela bi razvijanju nove umjetničke publike, ali i stvaranju nove kreativne energije mladih, čije bi stvaralaštvo bilo vidljivo i popularno jednako kao i dječja umjetnost. Kompletno istraživanje koje je provedeno u gimnazijama i koje se bavilo inoviranjem predmeta Likovna kultura/likovne umjetnosti u gimnazijama, dato je u monografskoj publikaciji: dr.sc. Maja Bosnar (2018). SUVREMENA UMJETNOST U OBRAZOVANJU, ULOGA NOVIH MEDIJA U NASTAVI LIKOVNE KULTURE U GIMNAZIJI. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Akademija likovnih umjetnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Nadamo se da će novi kurikulum predmeta koji i dalje ima naziv Likovna umjetnost ispuniti Vaša očekivanja. Struktura kurikuluma oblikovana je unutar tri domene: Stvaralaštvo i kreativnost, Doživljaj i kritički stav, te Umjetnost u kontekstu. U likovnoj umjetnosti veći je naglasak na domeni Doživljaj i kritički stav koja treba omogućiti: razvoj argumentiranog stava o likovnim djelima, vizualnoj okolini, likovnome stvaralaštvu i kulturnoj baštini, što je temelj oblikovanja vrijednosnih prosudbi.Vezano uz učenike, dalje se navodi: Potiče ih se na aktivno sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim događajima, citirano iz Predmetnog kurikuluma za LK/LU u poglavlju Uvod u domene; Doživljaj i kritički stav. Citat omogućuje realizaciju nekih od Vaših prijedloga poput: očuvati zastupljenost klasične umjetnosti, kako iz razdoblja tradicionalnog nasljeđa, tako i iz aktualnih umjetničkih događaja ili razvijanju nove umjetničke publike. Suvremena umjetnost i novi mediji su zastupljeni unutar tema i podishoda poput raspravljačke teme u 1. razredu obuhvaćene ishodom B.1.2.: učenik raspravlja o raskoraku između vizualne stvarnosti i njezine interpretacije nastale uporabom novih medija ili velikih tema u 4. razredu: Umjetnost i moć ili Umjetnost i stvaralački proces. U tekstu spominjete mogućnost praktičnog rada kad navodite: stvaranje nove kreativne energije mladih, čije bi stvaralaštvo bilo vidljivo i popularno. Tako nešto nije bilo uključeno u stari program likovne umjetnosti, no domena Stvaralaštvo i kreativnost upravo to omogućuje jer se učenicima osim tradicionalnih nude i novi mediji na odabir. Nadamo se da ćete u novom kurikulumu prepoznati mogućnosti inoviranja nastave predmeta kojim ste se bavili u svojem istraživanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 27 | Dr.sc. Maja Bosnar | , I. | Razvojem teorijske i umjetničke prakse došlo je do promjene područja i umjetničkih disciplina. Razvojem novih medija/digitalnih medija, pojam vizualna kultura i vizualne umjetnosti postaju pokrovni naziv i za likovne umjetnosti. Zbog toga je nužno kreirati predmet koji će na najbolji način izgrađivati vizualnu kulturu kod djece i mladih u svim etapama obrazovanja. Predmet Likovna kultura i Likovne umjetnosti su teorijsko-praktični predmeti (i u gimnaziji) i trebaju razvijati vizualnu kulturu. Sadržaji predmeta razvijaju likovnu kulturu kroz tradicionalno nasljeđe i povezuju ga sa suvremenim stvaralašvom koje egzistira u polju likovnih disciplina, ali sve više i u novomedijskoj umjetničkoj praksi. Predmet se u osnovnim i srednjim školama/gimnazijama treba zvati Vizualna kultura. Samo na taj način se otvara ozbiljan pristup u reformiranju predmeta koji pripada umjetničkom području. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Od samog početka pisanja kurikuluma likovne kulture postojao je prijedlog promjene naziva predmeta u Vizualna kultura no sada to nije predmet izmjena jer je fokus na promjeni paradigme učenja i poučavanja. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 28 | Vesna Mišljenović | Nastavnica sam Likovne umjetnosti i radim u srednjoj školi koja je ušla u eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme. Podržavam novi kurikulum od početka, smatram da su promjene nužne i već je dugo bilo zamorno raditi po nastavnom planu i programu iz 1994. godine. U školstvu je došlo do brojnih promjena koje taj plan i program ograničava, čak i ometa, a nastavnici likovne umjetnosti već dugo svjedoče sputavanju kreativnosti zbog preopterećenosti sadržajima. Koliko god se trudili uvoditi suvremene metode koje učenika postavljaju u središte obrazovnog procesa i s time uskladiti program i malu satnicu predmeta, često je to bilo moguće samo kroz dodatan angažman i nastavnika i učenika izvan redovne nastave. Bila sam sretna kad je moja škola ušla u eksperimentalnu provedbu, ali u isto vrijeme i dosta prestrašena. Kad sam prvi put pročitala novi kurikulum, bila sam pomalo zbunjena, ali sam vidjela njegov veliki potencijal i kreativnu slobodu koju pruža i nama nastavnicima i učenicima. Međutim, to je značilo i napuštanje sigurne zone i normalno je da se svi toga pomalo bojimo. Nakon nekoliko mjeseci što radim po novom kurikulumu taj strah se značajno smanjio, a zadovoljstvo samo raste (i moje i učenikovo). Imamo podršku stručne radne skupine koja nas vodi ovim prvim nesigurnim koracima zbog čega je sve puno lakše. U potpunosti se slažem sa svime što je napisala kolegica Milotić, moja iskustva su vrlo slična. Povratne informacije koje dobivam od učenika su jako dobre, sviđa im se ovaj način rada, a jedan učenik je čak izjavio „Sad napokon razumijemo umjetnost“. Osim toga, sadržaji se čak i nisu toliko izmijenili, samo su organizirani drugačije, fleksibilnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi, a osobito iskazanoj podršci i povjerenju obzirom na sudjelovanje u eksperimentalnoj provedbi kurikularne metode. U tekstu ukazujete na nužnost promjena kad navodite: već je dugo bilo zamorno raditi po nastavnom planu i programu iz 1994. godine. Vezano uz stari program spominjete: sputavanje kreativnosti, preopterećenost sadržaja i malu satnicu. Po Vašem mišljenju novi kurikulum omogućuje kreativnu slobodu koju pruža i nama nastavnicima i učenicima. Prepoznali ste fleksibilnost programa u organizaciji sadržaja i mogućnosti uvođenja suvremenih metoda, što nam je i bila namjera. Osobito ohrabruju pozitivne reakcije učenika na promjenjen način rada. Slažemo se s Vama kad kažete da nije lako izaći iz sigurne zone koju su omogućavale utvrđene metode rada, pa Vaše pozitivne reakcije i podršku smatramo poticajnima i prepoznajemo ih kao smjernice drugim nastavnicima koji će od jeseni također početi raditi po novom kurikulumu. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 29 | Stanka Pinjuh | Oblik nastave, odnosno učenja i poučavanja koji se predlaže ovim kurikulumom, Likovnu kulturu se dovodi u 21.stoljeće. Osim brojnih benefita za poučavanje učenika u redovnom školstvu, moram se (zbog osobnog iskustva) osvrnuti na poučavanje učenika u specijalnim školama. Poučavanje učenika s intelektualnim teškoćama i/ili poremećajem iz autističnog spektra predstavlja velik izazov. Ovim se oblikom školovanja nastava može prilagoditi, individualizirati. Nastavnik ima veću slobodu kreiranja programa, slobodu procjene(što je od velike važnosti za njegove učenike), te uvažavanja i poticanja interesa samih učenika. Učenici imaju prilike učiti o svojoj okolini, povijesti i suvremenosti. Time se naglasak stavlja na samostalnom, ili pak potpomognutom prikupljanju informacija za razliku od dosad ustaljene prakse frontalne nastave. Davno je prošlo vrijeme učenja „lijepog crtanja“, vrijeme je da učimo i poučavamo misliti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža prijedlog kurikuluma likovne kulture, a to je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja. Od velike važnosti je da ste uvidjeli mogućnost vlastite kreativnosti u osmišljavanju nastavnog procesa i prilagođavanju potrebama učenika s kojima radite. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 30 | Miran Šabić | Ovaj kurikulum uspješno se bavi poticanjem jedne od najvažnijih kompetencija za 21.stoljeće, a to je kreativnost. Nastavni kadar Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu pogotovo podržava taj aspekt Kurikuluma likovne kulture. Prebacivanje težišta na razvoj kreativnosti koja proizlazi iz potencijala svakog učenika te njihovog iskustva, omogućen je temama koje su novost u dosadašnjem umjetničkom obrazovanju na svim obrazovnim razinama. Pomoću tema koje proizlaze iz svakodnevnog života i neposredne okoline učenika, potiče se motivacija učenika, a nastavni sadržaj se povezuje s praktičnom primjenom u sadašnjem i budućem životu učenika. Pri tome se likovni jezik stavlja u službu izražavanja i kreativnog promišljanja za razliku od dosadašnjeg pristupa nastavi likovne kulture u kojem je likovni jezik izoliran iz konteksta i sam je sebi svrhom, što se pokazalo nedostatnim za razvoj kreativnosti. Tome svjedočimo kod mnogih generacija koje upisuju Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Predložene teme dovoljno su široko postavljene da ih svaki učitelj može prilagoditi afinitetima učenika te vlastitom spektru kompetencija, a o učiteljevoj stručnosti ovisi na koji način će ih približiti učenicima. Također je novost koju svakako treba pohvaliti i pružanje slobode odnosno mogućnosti učiteljima da sami odlučuju o tehnikama i medijima koje će koristiti u nastavi. Predloženi su neki mediji i tehnike, međutim, učitelju se otvara mogućnost izbora u skladu s opremljenošću škole, afinitetima učenika i upotrebom informacijske i komunikacijske tehnologije kao nečeg što se može iskoristiti u nastavnom procesu pa se tako suzbija eventualna zlouporaba. Izuzetno je pohvalno što je Kurikulum likovne kulture osmišljen tako da učiteljima pruža mogućnost autorskog kreiranja odgojno-obrazovnog procesa u skladu s vlastitim kreativnim potencijalima i znanjima uzimajući u obzir neposredni društveni i kulturni kontekst te materijalne mogućnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi te iskazanoj podršci i povjerenju. Izuzetno nam je drago što ste prepoznali mogućnosti koje pruža prijedlog kurikuluma likovne kulture, a to je razvoj kreativnog i kritičkog mišljenja strukturiranjem nastavnog procesa prema etapama stvaralačkog procesa. Od velike važnosti je da ste uvidjeli mogućnost veće kreativnosti učitelja u osmišljavanju nastavnog procesa. Posebno zahvaljujemo na uočavanju svrhe zadanih i izbornih tema koje služe poticanju odgojnog aspekta nastave te poticanju intrinzične motivacije zbog povezivanja nastavnih sadržaja s osobnim iskustvom učenika i primjenom u svakodnevnom životu. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost | |
| 31 | Ksenija Ćosić | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | Obrazovni ishodi su preopćeniti i potrebno je razraditi ih sve, a ne samo "dobar". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Pretpostavljamo da mislite na razinu ishoda. Ekspertna radna skupina smatrala je da je razina ishoda „dobar“ dovoljna (Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, 34). S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 32 | Manuela Srdarev | , I. | Kurikulum likovne kulture treba služiti učitelju da što kvalitetnije i jednostavnije motivira učenike na kreativno stvaralaštvo i upozna ih s osnovnim/ključnim pojmovima likovnoga jezika kroz umjetnička djela i osvijesti važnost i ljepotu hrvatske i svjetske kulturne baštine. Nastava likovne kulture bazirana je na likovnom jeziku i stvaralaštvu. Ako se već uvode domene zašto se ne uvedu likovne domene, npr. domena crta, boja, ploha ..i sl., tj. domene koje se temelje na likovnom jeziku a ne na psihologiji, sociologiji i slično. Previše je sadržaja, prezahtjevnih ishoda i velike količine samovrednovanja i vrednovanja koje nikako ne mogu povezati sa stvarnim mogućnostima učenika osnovne škole, a niti s jednim satom likovne kulture tjedno. Gdje je tu rasterećenje učenika i učitelja? Uvjeti u većini škola nisu jednaki, ustvari u većini su poražavajući. Uvođenje IKT tehnologije bez prethodnog opremanja svih škola, kvalitetne edukacije učitelja je besmisleno jer svi učenici u Republici Hrvatskoj moraju imati jednaka prava na iste uvjete i kvalitetu obrazovanja, koja niti tada ne bi smjela biti više od 20% zastupljena u nastavi jer smo svjedoci sve veće i veće motoričke nemoći djece. Kurikulum bi trebao biti temeljen na hrvatskoj stvarnosti i našim specifičnim potrebama za dobrobit učenika i učitelja njegujući hrvatski kulturni identitet i poštujući svjetsku kulturnu baštinu, a ne kao projekt pisan za Europsku uniju. Trebao bi se provoditi postupno isključivo od prvog razreda osnovne škole uz prethodnu analizu rezultata iz prakse što taj kurikulum može pozitivno donijeti u odgoju i obrazovanju likovne kulture i umjetnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Svakako se slažemo da se kurikulumom doprinosi odgoju i obrazovanju likovne kulture i umjetnosti. Upravo zbog odgojnog aspekta nastave uvedene su obavezne i izborne teme u Kurikulumu Likovne kulture koje su osmišljene zbog usustavljenog povezivanja sadržaja likovne kulture s očekivanjima međupredmetnih tema i sadržajima drugih predmeta. Na taj način se povezivanje predmetnih sadržaja s odgojnim učinkom međupredmetnih tema uvodi kao sastavni dio nastavnog procesa, a ne proizvoljni pokušaj koji ovisi o snalažljivosti pojedinca. Navedeno ima uporište u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obavezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011, 42): „Planiranje i ostvarivanje međupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose međusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih područja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika. Međupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u školi obvezni su ih ostvarivati. Zato je važno voditi računa o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu.“ Budući da je Nacionalni okvirni kurikulum „drugi iznimno važan dokument hrvatske obrazovne politike na koji se naslanja Cjelovita kurikularna reforma“ (Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, 2018, 7) uvažili smo njegove smjernice. Domene Crta, Boja, Ploha itd. koje predlažete imamo u Nastavnom planu i programu za likovnu kulturu (2006) kao teme. Nastavni program usmjeren je na učitelja što pripada potrebama 20. stoljeća, a promjenom paradigme učenja i poučavanja u 21. stoljeću te potreba suvremenog društva, u središte odgojno-obrazovnog procesa stavljamo učenika. Zato imamo kurikulum koji sadrži ishode učenja učenika. Sadržaji koje spominjete su likovni jezik i stručni pojmovi, a budući da su ostali isti kao u Nastavnom planu i programu za likovnu kulturu iz 2006. nije jasno što predlažete. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 33 | Karin Milotić | Već tri mjeseca radim po eksperimentalnom programu iz predmeta likovna umjetnost u srednjoj školi jer je moj kolektiv pokazao spremnost za promjene te smo izglasali uključivanje u provedbu eksperimentalne kurikularne reforme. Moram priznati da sam u početku bila skeptična jer su se u prijedlogu kurikuluma likovne umjetnosti dogodile velike promjene i izgubili smo kronologiju koje se držim još od fakulteta. To je jedini način rada kojeg poznajem i na tom terenu osjećam se sigurno. S druge strane, svjesna sam činjenice da mladi ljudi danas drukčije razmišljaju i razlika između njih i mene je u tome što sam se ja znala voziti sat vremena do Sveučilišne knjižnice da bih dobila neku informaciju, a oni je imaju u džepu. Naš je obrazovni sustav zastario, usmjeren je na rad nastavnika i ostvarivanje plana i programa punog sadržaja udaljenih od suvremenog života te je način ocjenjivanja neprimjeren. Naravno da je lakše raditi po starom programu jer već imamo sve pripreme, prezentacije i materijale u izradu kojih smo uložili jako puno truda i ovo je veliki izazov za nas. Ključna stvar iz novog kurikuluma, citiram: "...sveobuhvatnim uvidom u likovno stvaralaštvo te razumijevanjem umjetničkih strategija i koncepata učenici stječu kompetencije koje će im pomoći u razumijevanju složene vizualne okoline i osposobiti ih za aktivno sudjelovanje u njezinu oblikovanju, kritičkome prosuđivanju i vrednovanju." Mučilo me kako ću to postići, kako ću u prvom razredu srednje škole izvući iz učenika da izraze doživljaj i kritički stav jer sam do sada naučila da je ono što učenici najviše mrze analiza likovnog djela. Nakon samo tri mjeseca promjene pristupa u poučavanju shvatila sam koliko su pametni, kreativni, sposobni, koliko puno mogu izvući iz njih i koliko se moje zadovoljstvo uvećalo kada izađem iz učionice. Jako mi se svidjela ta veća sloboda u izboru sadržaja i likovnih primjera, a što se tiče kronologije, uopće ne moramo potpuno odustati od nje. Možemo je zadržati u onoj mjeri u kojoj želimo i postaviti stvari u kontekst izradom vremenske lente. Važno je njegovati individualne osobitosti učenika i poticati njihovu potrebu za izražavanjem, poticati kritičko promišljanje i analiziranje vizualnih pojava kako bi se razumio njihov utjecaj na suvremeni život. Oni će stečene kompetencije primijeniti u različitim područjima života kako bi se jednog dana mogli nositi sa složenim zahtjevima suvremenoga života. U razgovoru s učenicima, osjetila sam da radimo na tome. Puno više razgovaramo, više se smijemo, vidim da su oni zadovoljni, a i ja izlazim zadovoljna i nasmijana iz učionice što često nije slučaj u radu s ostalim razredima. Novi kurikulum nudi više prostora, više mogućnosti i ne moramo ga se bojati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Vaše iskustvo u eksperimentalnoj fazi smatramo dragocjenom povratnom informacijom. Prepoznali ste fleksibilnost u ponuđenim metodama, izboru sadržaja i likovnih primjera; ali i prilagođenost suvremenom životu zbog omogućavanja korištenja novog pristupa informacijama, bitno poboljšane komunikacije s učenicima i primjenjivosti stečenih kompetencija izvan predmeta likovna umjetnost. Vašu rečenicu smatramo znakovitom: Važno je njegovati individualne osobitosti učenika i poticati njihovu potrebu za izražavanjem, poticati kritičko promišljanje i analiziranje vizualnih pojava kako bi se razumio njihov utjecaj na suvremeni život, jer evocira naše ciljeve, prvenstveno cilj koji je naveden kao treći: razvijanje kritičkog mišljenja, stavova i vrijednosti uspostavljanjem aktivnoga i propitujućeg odnosa prema okolini i likovnomu stvaralaštvu. Nije lako prihvatiti promjene pogotovo kad postoje utvrđene metode rada, pripreme i materijali u koje je uloženo mnogo truda pa nas Vaše iskustvo, podrška i prihvaćanje izazova - jer novi kurikulum jest izazov - ispunjava optimizmom. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. | |
| 34 | Ivana Lović Štenc | Prijedlog predmetnog kurikuluma Likovna kultura i Likovna umjetnost, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima | Primjenjivo za većinu ishoda razredne nastave: razina ishoda ''dobar'' nije dovoljna. Uz ishod je potrebno navesti sve razine (iz prijašnjega dokumenta) ili niti jednu (čime se gubi vrijedan materijal namijenjen učenicima, učiteljima i roditeljima). Predlažem navesti sve razine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i doprinosu u javnoj raspravi. Ekspertna radna skupina smatrala je da je razina ishoda „dobar“ dovoljna (Koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata, usvojen na 11.sjednici Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, 34). S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |
| 35 | Ivana Lović Štenc | Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum nastavnoga predmeta kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/ ) Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. S poštovanjem, članovi RS-a za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost. |