Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Godine 2007. donesen je Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007) kojim se po prvi puta zasebno uređuje sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
U proteklihosam godina uočeni su nedostaci postojećeg zakonskog rješenja vezano za poboljšanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih, a u međuvremenu je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009) te Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013) s kojima je nužno uskladiti sustav obrazovanja odraslih kao dio jedinstvenog obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Ulaskom u Europsku uniju,1. srpnja 2013. pred Republiku Hrvatsku stavljaju se izazovi europskih politika koje, između ostalog, uvelike utječu na daljnji razvoj sustava obrazovanja odraslih. Hrvatski sabor je 2014. godine također donio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014)koja se u dobrom dijelu odnosi i na sustav obrazovanja odraslih, a čije mjere je potrebno implementirati. S tim u svezi, u svrhu povećanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih te njegovog usklađivanja s novom paradigmom razvoja kvalifikacija i programa koju donosi Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, nužno je donijeti novi Zakon o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci postojećeg sustava obrazovanja odraslih, uskladio sustav obrazovanja odraslih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i važećim zakonodavno-normativnim rješenjima u redovitom strukovnom obrazovanju.
2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj je osigurati svim građanima, polaznicima programa obrazovanja odraslih, kvalitetnije obrazovanje kroz usklađivanje sustava obrazovanja odraslih sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakonom o strukovnom obrazovanju te obrazovnim politikama Europske unije i strategijama Republike Hrvatske.
Ključni je cilj osigurati zakonske pretpostavke za implementaciju Strategije obrazovanja,znanosti i tehnologije, koja je krovni dokument za sve dijelove obrazovnog sustava Republike Hrvatske, pa samim time i za sustav obrazovanja odraslih koji je zbog svoje važnosti u strategiji i posebno naglašen kroz odvojeno poglavlje.
Osnovna pitanja koja će se Zakonom urediti na kvalitetniji način su (Teze u Prilogu):
definiranje postupka za ishođenje rješenja o početku rada ustanova za obrazovanje odraslih te uvođenje distinkcije između ustanova koje se osnivaju isključivo za obrazovanje odraslih i ustanova koje uz obrazovanje odraslih obavljaju i druge djelatnosti,
usklađivanje ciljeva i načela obrazovanja odraslih sukladno potrebama svakog pojedinca, gospodarstva i hrvatskog društva u cjelini,
usklađivanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih s politikama Europske unije koje se odnose na ovaj dio obrazovnog sustava te s direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu te provedba zakona o uslugama u području obrazovanja odraslih (EU direktiva o uslugama) radi suzbijanja nelojalne konkurencije u obrazovanju odraslih i usklađenja za zakonskom regulativom EU,
usklađivanje postupka donošenja programa za stjecanje kvalifikacija, stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja te vrednovanje skupova ishoda učenja sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajućom podzakonskom regulativom u cilju kontinuiranog usklađivanja programa s potrebama tržišta rada,
usklađivanje sa specifičnim zahtjevima koji proizlaze iz sustava strukovnog obrazovanja,
jasno definiranje nadležnosti vezano za programe i kurikulume obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih te programa koji su podložni direktivama Europske unije,
definiranje sustava osiguravanja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje obrazovnih ustanova u svrhu osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih,
definiranje dodatnih zahtjeva za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja, čime će novo zakonsko rješenje fokus sa ulaznih parametara osiguravanja kvalitete dodatno proširiti i na one izlazne, respektirajući na taj način aktualne razvojne smjernice u europskom obrazovnom prostoru,
uvođenje mogućnosti dokazivanja prethodno stečenih kompetencija,
uvođenje stručnog usavršavanja i licenciranja voditelja obrazovanja i andragoških radnika,
definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih te uloga agencija u sustavu obrazovanja u provođenju mjera osiguravanja kvalitete,
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj)i lokalnoj razini,
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih te formiranje temeljnog registra akreditiranih programa i izdanih javnih isprava u obrazovanju odraslih.
3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti. (primjerice:, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Korisnici (polaznici programa obrazovanja odraslih) i pružatelji usluga (ustanove za obrazovanje odraslih i andragoški djelatnici) te ostali dionici sustava obrazovanja odraslih.
4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.(primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje:
postupak ishođenja rješenja za početak rada ustanove za obrazovanje odraslih izjednačit će se s postupkom u redovitom obrazovnom sustavu,
usklađivanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih s politikama Europske unije koje se odnose na ovaj dio obrazovnog sustava te s direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu te provedba zakona o uslugama u području obrazovanja odraslih (EU direktiva o uslugama) radi suzbijanja nelojalne konkurencije u obrazovanju odraslih i usklađenja za zakonskom regulativom EU,
usklađivanje postupka donošenja programa za stjecanje kvalifikacija, stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja te vrednovanje skupova ishoda učenja sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajućom podzakonskom regulativom u cilju kontinuiranog usklađivanja programa s potrebama tržišta rada,
usklađivanje sa specifičnim zahtjevima koji proizlaze iz sustava strukovnog obrazovanja,
jasno definiranje nadležnosti vezano za programe i kurikulume obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih te programa koji su podložni direktivama Europske unije,
uvođenje sustava osiguravanja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje obrazovnih ustanova u svrhu osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih,
definiranje dodatnih zahtjeva za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja, čime će novo zakonsko rješenje fokus sa ulaznih parametara osiguravanja kvalitete dodatno proširiti i na one izlazne, respektirajući na taj način aktualne razvojne smjernice u europskom obrazovnom prostoru,
uvođenje mogućnosti dokazivanja prethodno stečenih kompetencija,
uvođenje stručnog usavršavanja i licenciranja voditelja obrazovanja i andragoških radnika,
definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih te uloga agencija u sustavu obrazovanja u provođenju mjera osiguravanja kvalitete,
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj)i lokalnoj razini,
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih te formiranje temeljnog registra akreditiranih programa i izdanih javnih isprava u obrazovanju odraslih.
Nenormativno rješenje:
Dio utvrđenih ciljeva bilo bi moguće postići kvalitetnom edukacijom te kontinuiranom suradnjom sa svim dionicima sustava obrazovanja odraslih. Time bi se stvorili preduvjeti za novu i kvalitetniju suradnju svih dionika u sustavu obrazovanja odraslih od Ministarstva, agencija u sustavu, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zajednica ustanova za obrazovanje odraslih te jedinica područne (regionalne) i lokalne uprave i samouprave. Također bi se podigla svijest o važnosti obrazovanja odraslih kako za pojedinca, tako i za gospodarstvo te društvo u cjelini. Ujedno bi narasla svijest o odgovornosti dionika sustava, kako za trenutak u kojem živimo, tako i za budućnost odnosno konkurentnost i gospodarski razvitak zemlje u europskome kontekstu, na nacionalnoj i lokalnoj razini.
5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Opći cilj Zakona o obrazovanju odraslih je podizanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih kroz usklađivanje sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakonom o strukovnom obrazovanju te europskim politikama obrazovanja odraslih.
Rok za ostvarenje zadanog cilja: 2017. i kontinuirano.
Mogući rizici i poteškoće u rješavanju problema:
Za pretpostaviti je da će pojedine ustanove za obrazovanje odraslih pružati otpor zbog uvođenja novih standarda za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih te podizanje standarda za donošenje i izvođenje programa i kurikuluma obrazovanja odraslih. Također, može se očekivati da će ustanove koje nemaju iskustva u korištenju metodologije Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za izradu programa u obrazovanju odraslih stvarati određene otpore promjeni.
Reakcije otpora prema promjenama mogu se očekivati i zbog jasnijeg definiranja nadzora procesa obrazovanja odraslih, obveze usavršavanja andragoških djelatnika te licenciranja andragoških djelatnika i voditelja obrazovanja odraslih u ustanovi za obrazovanje odraslih. Nadalje, otpore bi mogla izazvati i činjenica da se planira uvesti periodička reakreditacija programa. Međutim, ne može se postići osiguravanje sustava kvalitete ako se ne uredi sustav u navedenim okvirima sukladno odredbama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Hrvatski sabor i ako se u obrazovanje odraslih ne uvedu pojedine prilagođene metode osiguravanja kvalitete koje daju dobre rezultate u sustavima poput srednjoškolskog ili visokog obrazovanja.
Otpor prema donošenju i primjeni Zakona proizlazi i iz čestih i nedovoljno promišljenih promjena (reformi) te ekstremno velikih očekivanja, ali i nestrpljivosti da se rezultati promjene pokažu odmah te iz stajališta pojedinaca ili skupina da se promjenama neće ništa izmijeniti. Zato je potrebno pravodobno izvješćivati nositelje promjena o planovima aktivnosti te osvijestiti doprinos svakog dionika u implementaciji kvalitativnih poboljšanja obrazovne djelatnosti u sustavu obrazovanja odraslih. U tom cilju planira se radi dobivanja potpore i promocije razvoja u obrazovanju odraslih na adekvatan način uključiti i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala kao najviše savjetodavno tijelo koje je preuzelo dio uloga ukinutog Vijeća za obrazovanje odraslih.
S obzirom na reakcije otpora prema vrednovanju rada, iste se očekuju zbog nedostatnog prakticiranja vanjskog vrednovanja i samovrednovanja, a dijelom i zbog nepripremljenosti andragoških djelatnika, ravnatelja i voditelja obrazovanja za kvalitetniju pripremu, organizaciju i provedbu procesa obrazovanja odraslih u kontekstu osiguranja kvalitete kroz mehanizme vanjskog vrednovanja i samovrednovanja obrazovnog procesa te posebno osiguravanja kvalitete dostignutih ishoda učenja. S tim u vezi, potrebno je sustavno osposobljavanje i usavršavanje nositelja obrazovne djelatnosti u ustanovama za obrazovanje odraslih te financijska podrška kroz instrumente poput Europskog socijalnog fonda kako bi ustanove za obrazovanje odraslih u prelaznom razdoblju izgradile vlastite unutarnje sustave osiguravanja kvalitete. Isti instrument treba koristiti i za jačanje kapaciteta drugih dionika u obrazovanju odraslih a posebno Agencija i ministarstva radi potrebe izgradnje kadrovske, organizacijske i informacijske infrastrukture koja bi podržala razvoj koji se očekuje od ustanova.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
Da. Normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izradu i donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih kao temeljnog zakona za reguliranje sustava obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
Donošenjem novog Zakona prestaje vrijediti Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007), a to znači da će biti potrebno i donošenje novih, Zakonom predviđenih podzakonskih propisa.
7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
Da. Ustanove za obrazovanje odraslih će sigurno imati dodatnih operativnih troškova prilikom usklađivanja standarda u procesu obrazovanja odraslih, ali i kroz implementaciju nove metodologije donošenja i periodičkog unapređenja programa i kurikuluma u skladu s novim Zakonom te Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
Da. Pitanje financiranja obrazovanja odraslih ne može se ozbiljnije rješavati bez implikacija na državni proračun Republike Hrvatske te proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
Da. U slučaju da se financiranje obrazovanja odraslih uredi na način da se poveća izdvajanje proračunskih sredstava i sredstava EU fondova, polaznici obrazovanja odraslih trebali bi snositi manje troškove obrazovanja.
10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
Ne. Navedeno rješenje će imati pozitivan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi u odnosu na postojeće stanje. Naime, uvođenjem učinkovitog sustava obrazovanja odraslih povećati će se ukupni ljudski kapital društva što će izgradit podlogu za održivi razvitak te će ukupno doprinijeti povećanju kvalitete života građana kroz veći BDP odnosno kroz sposobnost društva da uporabom novih znanja i vještina proizvodi usluge i proizvode veće dodane vrijednosti.
11. Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
Da. Navedeno normativno rješenje će zahtijevati ponovnu inicijalnu akreditaciju programa u skladu sa novim zahtjevima s obzirom na podizanje standarda i usklađivanje s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom te periodične postupke reakreditacije.
12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Da. Za postizanje navedenoga cilja bit će nužna suradnja svih dionika u sustavu obrazovanja odraslih – Ministarstva nadležnog za obrazovanje i drugih ministarstava, agencija, predstavnika sindikata te suradnja s osnivačima ustanova za obrazovanje odraslih, posebice tijelima lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave.
13. Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
Da. Svaka zemlja Europske unije ima pravo autonomije u području obrazovanja, ali težnja je povećati udio polaznika obrazovanja odraslih kao i urediti sustav obrazovanja odraslih da odgovara kako izazovima aktivnog građanstva, tako i izazovima tržišta rada, sukladno onima u zemljama Europske unije. Države EU, kao i Republika Hrvatska implementirale su u velikom broju (do danas gotovo sve) Europski kvalifikacijski okvir te su svoje sustave kvalifikacija (a posljedično i sustave obrazovanja) uskladile s novom paradigmom koja se temelji na ishodima učenja i na sve većim zahtjevima za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja i time povećanjem vjerodostojnosti dodijeljenih kvalifikacija. Ovaj zadatak postavlja se i pred Republiku Hrvatsku budući da kao nova članica EU treba svojim građanima dati priliku ravnopravnog sudjelovanja na EU tržištu rada, što se učinkovito postiže povezivanjem s europskim kvalifikacijskim okvirom te izgradnjom takvog obrazovnog sustava čije će kvalifikacije biti u EU ne samo priznate nego i cijenjene. Dodatno, poštujući temeljne postavke Lisabonskog ugovora, države EU su provele EU direktivu o uslugama i u području obrazovanja kako bi osigurale visoku konkurentnost tog sustava i pretpostavke za njegov nesmetani razvoj.
PRILOG
TEZE O SADRŽAJU ZAKONA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH
Hrvatski sabor donio je 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kojom se uređuje i sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. Također 2013. godine donesen je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s kojim će se uskladiti cijeli obrazovni sustav Republike Hrvatske, dakle i sustav obrazovanja odraslih. Zakon o strukovnom obrazovanju donesen je 2009. godine, a značajan dio obrazovanja odraslih, vezano za potrebe tržišta rada, vezan je za strukovno obrazovanje.Republika Hrvatska je punopravna članica Europske unije i kao takva želi u što većoj mjeri sustav obrazovanja odraslih prilagoditi smjernicama europskih politika. Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi sljedeća direktiva Europske unije: Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 12/12/2006). Nakon deset godina ovako uređenog sustava potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir radi podizanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih.
Zakonom će se urediti:
definiranje standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih
usklađivanje sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
usklađivanje sa sustavom strukovnog obrazovanja
usklađivanje s direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu
definiranje nadležnosti vezano za programe obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva, a provode ustanove za obrazovanje odraslih
osiguranje pretpostavki za kontinuirano usklađivanje programa s potrebama tržišta rada
uvodi se mogućnost dokazivanja prethodno stečenih kompetencija
licenciranje voditelja u obrazovanju odraslih
uspostava stručnog usavršavanja i licenciranja andragoških djelatnika
definiranje sustava osiguravanja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje
omogućavanje praćenja sustava uvođenjem nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih
unaprijeđen sustav financiranja obrazovanja odraslih
definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih.
Obrazloženje
Postupak ishođenja rješenja za početak rada ustanove za obrazovanje odraslih izjednačit će se s postupkom u redovitom sustavu. Uvodi se distinkcija između ustanova za obrazovanje odraslih koje se osnivaju isključivo za obrazovanje odraslih i ustanova koje uz obrazovanje odraslih obavljaju i druge djelatnosti, čime će se otkloniti nejasnoće vezane uz organizacijska i kadrovska pitanja.
Usklađivanjem programa obrazovanja kojima se stječe kvalifikacija sa Standardom kvalifikacija iz Registra HKO-a utjecat će se na kvalitetu i relevantnost obrazovne ponude, a usklađivanjem sustava obrazovanja odraslih sa sustavom strukovnog obrazovanja omogućit će se konkretniji odgovor obrazovnog sustava na izazove tržišta rada.
U pravni poredak Republike Hrvatske prenijet će se Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 12/12/2006).
Jasnim definiranjem nadležnosti ovog Zakona nad dijelom programa i kurikuluma koje odobravaju ostala ministarstva omogućit će se jedinstveni i holistički pristup formalnom obrazovanju odraslih, neovisno koje ministarstvo donosi programe i kurikulume.
Uvodi se mogućnost dokazivanja prethodno stečenih kompetencija putem akreditiranih programima za vrednovanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.
U cilju podizanja kvalitete uvodi se licenciranje voditelja u ustanovi za obrazovanje odraslih te stručno usavršavanje i licenciranje andragoških radnika kroz polaganje andragoškog stručnog ispita.
Samovrednovanjem i vanjskim vrednovanjem ustanova za obrazovanje odraslih, programa obrazovanja i programa vrednovanja te vanjskim vrednovanjem skupova ishoda učenja polaznika podići će se razina kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih.
Uspostavom nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja omogućit će se praćenje i razvoj sustava obrazovanja odraslih.
Predlaže se da se javna sredstva za izvođenje formalnih programa obrazovanja odraslih ustanovama dodjeljuju isključivo temeljem rezultata vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih.
Bolje definiranje nadzora osigurat će poštivanje standarda izvođenja kao jamstva kvalitetnije usluge polaznicima programa obrazovanja odraslih.
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
PRETHODNA PROCJENA
ZA
ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH
Zagreb, ožujak 2017.
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Godine 2007. donesen je Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007) kojim se po prvi puta zasebno uređuje sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
U proteklih osam godina uočeni su nedostaci postojećeg zakonskog rješenja vezano za poboljšanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih, a u međuvremenu je donesen Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009) te Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/2013) s kojima je nužno uskladiti sustav obrazovanja odraslih kao dio jedinstvenog obrazovnog sustava Republike Hrvatske.
Ulaskom u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. pred Republiku Hrvatsku stavljaju se izazovi europskih politika koje, između ostalog, uvelike utječu na daljnji razvoj sustava obrazovanja odraslih. Hrvatski sabor je 2014. godine također donio Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014) koja se u dobrom dijelu odnosi i na sustav obrazovanja odraslih, a čije mjere je potrebno implementirati. S tim u svezi, u svrhu povećanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih te njegovog usklađivanja s novom paradigmom razvoja kvalifikacija i programa koju donosi Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, nužno je donijeti novi Zakon o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci postojećeg sustava obrazovanja odraslih, uskladio sustav obrazovanja odraslih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i važećim zakonodavno-normativnim rješenjima u redovitom strukovnom obrazovanju.
2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj je osigurati svim građanima, polaznicima programa obrazovanja odraslih, kvalitetnije obrazovanje kroz usklađivanje sustava obrazovanja odraslih sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakonom o strukovnom obrazovanju te obrazovnim politikama Europske unije i strategijama Republike Hrvatske.
Ključni je cilj osigurati zakonske pretpostavke za implementaciju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koja je krovni dokument za sve dijelove obrazovnog sustava Republike Hrvatske, pa samim time i za sustav obrazovanja odraslih koji je zbog svoje važnosti u strategiji i posebno naglašen kroz odvojeno poglavlje.
Osnovna pitanja koja će se Zakonom urediti na kvalitetniji način su (Teze u Prilogu):
definiranje postupka za ishođenje rješenja o početku rada ustanova za obrazovanje odraslih te uvođenje distinkcije između ustanova koje se osnivaju isključivo za obrazovanje odraslih i ustanova koje uz obrazovanje odraslih obavljaju i druge djelatnosti,
usklađivanje ciljeva i načela obrazovanja odraslih sukladno potrebama svakog pojedinca, gospodarstva i hrvatskog društva u cjelini,
usklađivanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih s politikama Europske unije koje se odnose na ovaj dio obrazovnog sustava te s direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu te provedba zakona o uslugama u području obrazovanja odraslih (EU direktiva o uslugama) radi suzbijanja nelojalne konkurencije u obrazovanju odraslih i usklađenja za zakonskom regulativom EU,
usklađivanje postupka donošenja programa za stjecanje kvalifikacija, stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja te vrednovanje skupova ishoda učenja sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajućom podzakonskom regulativom u cilju kontinuiranog usklađivanja programa s potrebama tržišta rada,
usklađivanje sa specifičnim zahtjevima koji proizlaze iz sustava strukovnog obrazovanja,
jasno definiranje nadležnosti vezano za programe i kurikulume obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih te programa koji su podložni direktivama Europske unije,
definiranje sustava osiguravanja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje obrazovnih ustanova u svrhu osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih,
definiranje dodatnih zahtjeva za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja, čime će novo zakonsko rješenje fokus sa ulaznih parametara osiguravanja kvalitete dodatno proširiti i na one izlazne, respektirajući na taj način aktualne razvojne smjernice u europskom obrazovnom prostoru,
uvođenje mogućnosti dokazivanja prethodno stečenih kompetencija,
uvođenje stručnog usavršavanja i licenciranja voditelja obrazovanja i andragoških radnika,
definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih te uloga agencija u sustavu obrazovanja u provođenju mjera osiguravanja kvalitete,
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini,
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih te formiranje temeljnog registra akreditiranih programa i izdanih javnih isprava u obrazovanju odraslih.
3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti. (primjerice:, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Korisnici (polaznici programa obrazovanja odraslih) i pružatelji usluga (ustanove za obrazovanje odraslih i andragoški djelatnici) te ostali dionici sustava obrazovanja odraslih.
4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje:
postupak ishođenja rješenja za početak rada ustanove za obrazovanje odraslih izjednačit će se s postupkom u redovitom obrazovnom sustavu,
usklađivanje hrvatskog sustava obrazovanja odraslih s politikama Europske unije koje se odnose na ovaj dio obrazovnog sustava te s direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu te provedba zakona o uslugama u području obrazovanja odraslih (EU direktiva o uslugama) radi suzbijanja nelojalne konkurencije u obrazovanju odraslih i usklađenja za zakonskom regulativom EU,
usklađivanje postupka donošenja programa za stjecanje kvalifikacija, stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja te vrednovanje skupova ishoda učenja sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i pripadajućom podzakonskom regulativom u cilju kontinuiranog usklađivanja programa s potrebama tržišta rada,
usklađivanje sa specifičnim zahtjevima koji proizlaze iz sustava strukovnog obrazovanja,
jasno definiranje nadležnosti vezano za programe i kurikulume obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva ustanovama za obrazovanje odraslih te programa koji su podložni direktivama Europske unije,
uvođenje sustava osiguravanja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje obrazovnih ustanova u svrhu osiguravanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih,
definiranje dodatnih zahtjeva za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja, čime će novo zakonsko rješenje fokus sa ulaznih parametara osiguravanja kvalitete dodatno proširiti i na one izlazne, respektirajući na taj način aktualne razvojne smjernice u europskom obrazovnom prostoru,
uvođenje mogućnosti dokazivanja prethodno stečenih kompetencija,
uvođenje stručnog usavršavanja i licenciranja voditelja obrazovanja i andragoških radnika,
definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih te uloga agencija u sustavu obrazovanja u provođenju mjera osiguravanja kvalitete,
praćenje financiranja obrazovanja odraslih na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini,
omogućavanje kvalitetnijeg uređenja sustava baza i evidencija u obrazovanju odraslih te formiranje temeljnog registra akreditiranih programa i izdanih javnih isprava u obrazovanju odraslih.
Nenormativno rješenje:
Dio utvrđenih ciljeva bilo bi moguće postići kvalitetnom edukacijom te kontinuiranom suradnjom sa svim dionicima sustava obrazovanja odraslih. Time bi se stvorili preduvjeti za novu i kvalitetniju suradnju svih dionika u sustavu obrazovanja odraslih od Ministarstva, agencija u sustavu, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zajednica ustanova za obrazovanje odraslih te jedinica područne (regionalne) i lokalne uprave i samouprave. Također bi se podigla svijest o važnosti obrazovanja odraslih kako za pojedinca, tako i za gospodarstvo te društvo u cjelini. Ujedno bi narasla svijest o odgovornosti dionika sustava, kako za trenutak u kojem živimo, tako i za budućnost odnosno konkurentnost i gospodarski razvitak zemlje u europskome kontekstu, na nacionalnoj i lokalnoj razini.
5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema. (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Opći cilj Zakona o obrazovanju odraslih je podizanje kvalitete sustava obrazovanja odraslih kroz usklađivanje sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakonom o strukovnom obrazovanju te europskim politikama obrazovanja odraslih.
Rok za ostvarenje zadanog cilja: 2017. i kontinuirano.
Mogući rizici i poteškoće u rješavanju problema:
Za pretpostaviti je da će pojedine ustanove za obrazovanje odraslih pružati otpor zbog uvođenja novih standarda za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih te podizanje standarda za donošenje i izvođenje programa i kurikuluma obrazovanja odraslih. Također, može se očekivati da će ustanove koje nemaju iskustva u korištenju metodologije Hrvatskog kvalifikacijskog okvira za izradu programa u obrazovanju odraslih stvarati određene otpore promjeni.
Reakcije otpora prema promjenama mogu se očekivati i zbog jasnijeg definiranja nadzora procesa obrazovanja odraslih, obveze usavršavanja andragoških djelatnika te licenciranja andragoških djelatnika i voditelja obrazovanja odraslih u ustanovi za obrazovanje odraslih. Nadalje, otpore bi mogla izazvati i činjenica da se planira uvesti periodička reakreditacija programa. Međutim, ne može se postići osiguravanje sustava kvalitete ako se ne uredi sustav u navedenim okvirima sukladno odredbama Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je donio Hrvatski sabor i ako se u obrazovanje odraslih ne uvedu pojedine prilagođene metode osiguravanja kvalitete koje daju dobre rezultate u sustavima poput srednjoškolskog ili visokog obrazovanja.
Otpor prema donošenju i primjeni Zakona proizlazi i iz čestih i nedovoljno promišljenih promjena (reformi) te ekstremno velikih očekivanja, ali i nestrpljivosti da se rezultati promjene pokažu odmah te iz stajališta pojedinaca ili skupina da se promjenama neće ništa izmijeniti. Zato je potrebno pravodobno izvješćivati nositelje promjena o planovima aktivnosti te osvijestiti doprinos svakog dionika u implementaciji kvalitativnih poboljšanja obrazovne djelatnosti u sustavu obrazovanja odraslih. U tom cilju planira se radi dobivanja potpore i promocije razvoja u obrazovanju odraslih na adekvatan način uključiti i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala kao najviše savjetodavno tijelo koje je preuzelo dio uloga ukinutog Vijeća za obrazovanje odraslih.
S obzirom na reakcije otpora prema vrednovanju rada, iste se očekuju zbog nedostatnog prakticiranja vanjskog vrednovanja i samovrednovanja, a dijelom i zbog nepripremljenosti andragoških djelatnika, ravnatelja i voditelja obrazovanja za kvalitetniju pripremu, organizaciju i provedbu procesa obrazovanja odraslih u kontekstu osiguranja kvalitete kroz mehanizme vanjskog vrednovanja i samovrednovanja obrazovnog procesa te posebno osiguravanja kvalitete dostignutih ishoda učenja. S tim u vezi, potrebno je sustavno osposobljavanje i usavršavanje nositelja obrazovne djelatnosti u ustanovama za obrazovanje odraslih te financijska podrška kroz instrumente poput Europskog socijalnog fonda kako bi ustanove za obrazovanje odraslih u prelaznom razdoblju izgradile vlastite unutarnje sustave osiguravanja kvalitete. Isti instrument treba koristiti i za jačanje kapaciteta drugih dionika u obrazovanju odraslih a posebno Agencija i ministarstva radi potrebe izgradnje kadrovske, organizacijske i informacijske infrastrukture koja bi podržala razvoj koji se očekuje od ustanova.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti .
Da. Normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izradu i donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih kao temeljnog zakona za reguliranje sustava obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj.
Donošenjem novog Zakona prestaje vrijediti Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/2007), a to znači da će biti potrebno i donošenje novih, Zakonom predviđenih podzakonskih propisa.
7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
Da. Ustanove za obrazovanje odraslih će sigurno imati dodatnih operativnih troškova prilikom usklađivanja standarda u procesu obrazovanja odraslih, ali i kroz implementaciju nove metodologije donošenja i periodičkog unapređenja programa i kurikuluma u skladu s novim Zakonom te Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
Da. Pitanje financiranja obrazovanja odraslih ne može se ozbiljnije rješavati bez implikacija na državni proračun Republike Hrvatske te proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
Da. U slučaju da se financiranje obrazovanja odraslih uredi na način da se poveća izdvajanje proračunskih sredstava i sredstava EU fondova, polaznici obrazovanja odraslih trebali bi snositi manje troškove obrazovanja.
10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
Ne. Navedeno rješenje će imati pozitivan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi u odnosu na postojeće stanje. Naime, uvođenjem učinkovitog sustava obrazovanja odraslih povećati će se ukupni ljudski kapital društva što će izgradit podlogu za održivi razvitak te će ukupno doprinijeti povećanju kvalitete života građana kroz veći BDP odnosno kroz sposobnost društva da uporabom novih znanja i vještina proizvodi usluge i proizvode veće dodane vrijednosti.
11. Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju. ( primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
Da. Navedeno normativno rješenje će zahtijevati ponovnu inicijalnu akreditaciju programa u skladu sa novim zahtjevima s obzirom na podizanje standarda i usklađivanje s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom te periodične postupke reakreditacije.
12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Da. Za postizanje navedenoga cilja bit će nužna suradnja svih dionika u sustavu obrazovanja odraslih – Ministarstva nadležnog za obrazovanje i drugih ministarstava, agencija, predstavnika sindikata te suradnja s osnivačima ustanova za obrazovanje odraslih, posebice tijelima lokalne i područne (regionalne) uprave i samouprave.
13. Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
Da. Svaka zemlja Europske unije ima pravo autonomije u području obrazovanja, ali težnja je povećati udio polaznika obrazovanja odraslih kao i urediti sustav obrazovanja odraslih da odgovara kako izazovima aktivnog građanstva, tako i izazovima tržišta rada, sukladno onima u zemljama Europske unije. Države EU, kao i Republika Hrvatska implementirale su u velikom broju (do danas gotovo sve) Europski kvalifikacijski okvir te su svoje sustave kvalifikacija (a posljedično i sustave obrazovanja) uskladile s novom paradigmom koja se temelji na ishodima učenja i na sve većim zahtjevima za osiguravanjem kvalitete stečenih ishoda učenja i time povećanjem vjerodostojnosti dodijeljenih kvalifikacija. Ovaj zadatak postavlja se i pred Republiku Hrvatsku budući da kao nova članica EU treba svojim građanima dati priliku ravnopravnog sudjelovanja na EU tržištu rada, što se učinkovito postiže povezivanjem s europskim kvalifikacijskim okvirom te izgradnjom takvog obrazovnog sustava čije će kvalifikacije biti u EU ne samo priznate nego i cijenjene. Dodatno, poštujući temeljne postavke Lisabonskog ugovora, države EU su provele EU direktivu o uslugama i u području obrazovanja kako bi osigurale visoku konkurentnost tog sustava i pretpostavke za njegov nesmetani razvoj.
PRILOG
TEZE O SADRŽAJU ZAKONA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH
Hrvatski sabor donio je 2014. godine Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kojom se uređuje i sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj. Također 2013. godine donesen je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru s kojim će se uskladiti cijeli obrazovni sustav Republike Hrvatske, dakle i sustav obrazovanja odraslih. Zakon o strukovnom obrazovanju donesen je 2009. godine, a značajan dio obrazovanja odraslih, vezano za potrebe tržišta rada, vezan je za strukovno obrazovanje. Republika Hrvatska je punopravna članica Europske unije i kao takva želi u što većoj mjeri sustav obrazovanja odraslih prilagoditi smjernicama europskih politika. Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi sljedeća direktiva Europske unije: Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 12/12/2006). Nakon deset godina ovako uređenog sustava potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir radi podizanja kvalitete sustava obrazovanja odraslih.
Zakonom će se urediti:
definiranje standarda i kriterija za osnivanje ustanove za obrazovanje odraslih
usklađivanje sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
usklađivanje sa sustavom strukovnog obrazovanja
usklađivanje s direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu
definiranje nadležnosti vezano za programe obrazovanja odraslih koje propisuju i odobravaju druga ministarstva, a provode ustanove za obrazovanje odraslih
osiguranje pretpostavki za kontinuirano usklađivanje programa s potrebama tržišta rada
uvodi se mogućnost dokazivanja prethodno stečenih kompetencija
licenciranje voditelja u obrazovanju odraslih
uspostava stručnog usavršavanja i licenciranja andragoških djelatnika
definiranje sustava osiguravanja kvalitete kroz vanjsko vrednovanje i samovrednovanje
omogućavanje praćenja sustava uvođenjem nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih
unaprijeđen sustav financiranja obrazovanja odraslih
definiranje nadzora nad radom ustanova za obrazovanje odraslih.
Obrazloženje
Postupak ishođenja rješenja za početak rada ustanove za obrazovanje odraslih izjednačit će se s postupkom u redovitom sustavu. Uvodi se distinkcija između ustanova za obrazovanje odraslih koje se osnivaju isključivo za obrazovanje odraslih i ustanova koje uz obrazovanje odraslih obavljaju i druge djelatnosti, čime će se otkloniti nejasnoće vezane uz organizacijska i kadrovska pitanja.
Usklađivanjem programa obrazovanja kojima se stječe kvalifikacija sa Standardom kvalifikacija iz Registra HKO-a utjecat će se na kvalitetu i relevantnost obrazovne ponude, a usklađivanjem sustava obrazovanja odraslih sa sustavom strukovnog obrazovanja omogućit će se konkretniji odgovor obrazovnog sustava na izazove tržišta rada.
U pravni poredak Republike Hrvatske prenijet će se Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 12/12/2006) .
Jasnim definiranjem nadležnosti ovog Zakona nad dijelom programa i kurikuluma koje odobravaju ostala ministarstva omogućit će se jedinstveni i holistički pristup formalnom obrazovanju odraslih, neovisno koje ministarstvo donosi programe i kurikulume.
Uvodi se mogućnost dokazivanja prethodno stečenih kompetencija putem akreditiranih programima za vrednovanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.
U cilju podizanja kvalitete uvodi se licenciranje voditelja u ustanovi za obrazovanje odraslih te stručno usavršavanje i licenciranje andragoških radnika kroz polaganje andragoškog stručnog ispita.
Samovrednovanjem i vanjskim vrednovanjem ustanova za obrazovanje odraslih, programa obrazovanja i programa vrednovanja te vanjskim vrednovanjem skupova ishoda učenja polaznika podići će se razina kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih.
Uspostavom nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja omogućit će se praćenje i razvoj sustava obrazovanja odraslih.
Predlaže se da se javna sredstva za izvođenje formalnih programa obrazovanja odraslih ustanovama dodjeljuju isključivo temeljem rezultata vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih.
Bolje definiranje nadzora osigurat će poštivanje standarda izvođenja kao jamstva kvalitetnije usluge polaznicima programa obrazovanja odraslih.