Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, s konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OČITOVANJE PRAVNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Zagreb, prosinac 2020.) Predloženim rješenjima, sadržanima u Nacrtu Zakona, ne izvršava se u cijelosti, odnosno izvršava se samo djelomično Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2854/2018 i U-I-2855/2018 od 10. ožujka 2020. (dalje u tekstu: Odluka USRH). I. S aspekta izvršenja Odluke USRH, središnja normativna promjena sadržana je u članku 4. Nacrta Zakona kojim se predlaže izmjena članka 7. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN, br. 22/13, 41/16, 64/18, 47/20) a kojim se predviđa uspostava trinaest (13) razina cjelovitih kvalifikacija (1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6.st; 6.sv; 7.1.st; 7.1.sv; 7.2; 8.1; 8.2) umjesto dosadašnjih jedanaest (1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7.1; 7.2; 8.1; 8.2). U tome su prijedlogu nove „razine“ kvalifikacija ‒ razine 6.st i 6sv te 7.1st i 7.1sv. Iako je ovakvim prijedlogom napravljeno određeno razlikovanje stručnih i sveučilišnih studija, ono ipak nije predloženo s obzirom na različite razine, kako je to zahtijevano Odlukom USRH. Preciznije rečeno, nisu poštivane t.20. i t.20.1. Odluke USRH koje glase: “20. Ustavni sud stoga ocjenjuje da smještanjem kvalifikacija stečenih završetkom stručnih i sveučilišnih studija na istu razinu HKO-a, odnosno pridruživanjem kvalifikacija različitih prema vrsti istoj razini HKO-a, zakonodavac nije ispoštovao odluku broj: U-I-351/2016 u cijelosti, jer je ponovo propisao rješenja koja su odlukom broj: U-I-351/2016 utvrđena neustavnima. Osporeni zakonodavčev pristup može biti ustavnopravno prihvatljiv ako za njega postoji objektivno i razumno opravdanje. Ustavni sud, međutim, ne vidi da takvo opravdanje postoji, jer je u konkretnom slučaju riječ o različitim vrstama obrazovanja (naobrazbe) kojima se po naravi stvari ne može jednako pristupati. Osporeno zakonsko rješenje nesuglasno je s člankom 14. stavkom 1. u vezi s člankom 65. stavkom 1. Ustava (diskriminacija po naobrazbi) jer su bez objektivnog i razumnog opravdanja kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija smještene na istu razinu HKO-a. Isto tako, osporeno zakonsko rješenje zadire u ustavni položaj sveučilišta (članak 67. stavak 1. Ustava) koje je jedino ovlašteno osposobljavati studente za oblike stvaralaštva iz članka 68. stavka 1. Ustava. Specijalistički diplomski stručni studiji za to nisu ni stvoreni ni ovlašteni. 20.1. Ustavni sud stoga ocjenjuje da osporena odredba nije u skladu s načelnim ustavnopravnim stajalištima o ishodima učenja bitnim za kvalifikacije koje proizlaze iz postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja izraženima u odluci broj: U-I-351/2016, a smještanjem cjelovitih kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskog stručnog studija i preddiplomskog sveučilišnog studija na razinu 6 HKO-a, odnosno smještanjem kvalifikacija stečenih završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija i sveučilišnog diplomskog studija na razinu 7.1 HKO-a postupljeno je protivno stajalištima izraženim u odluci broj: U-I-351/2016, čime je došlo do ponovne uspostave protuustavnog stanja koje je 31. prosinca 2016. bilo prekinuto po sili točke II. izreke odluke broj: U-I-351/2016.” II. Da nije poštovana ova, ali niti prethodne odluke Ustavnog suda spomenute u gornjem navodu, potvrđuje i članak 12. kojim se predlaže izmjena čl. 16. st. 2. odnosno članak 13. kojim se predlaže izmjena čl. 17. st. 2. Navedenim člancima uređuje se povezivanje HKO-a s EQF-om odnosno HKO-a s QF-EHEA-om a u kojima se – iz razloga što su i dalje svrstani na istu razinu - ne uvažava razlikovanje razina stručnih i sveučilišnih studija. Članak 12. glasi: “U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način: – razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u; – razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u; – razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u; – razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u; – razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u; – razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u; – razina 6.st u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u; – razina 6.sv u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u; – razine 7.1.st u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u; – razine 7.1.sv u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u; – razine 7.2 u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u; – razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u; – razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.“ Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework – EQF) pridonosi komunikaciji i usporedbi između kvalifikacijskih sustava u Europi. Njegovih osam zajedničkih europskih referentnih razina opisane su s obzirom na ishode učenja: znanje, vještine i kompetencije. Svaka od osam razina EQF definirana je skupom deskriptora (opisnica) koji pokazuju ishode učenja (learning outcomes) bitne za kvalifikacije na toj razini u bilo kojem sustavu kvalifikacija. Iz njih je razvidno da ne-sveučilišni studiji ne mogu biti na razini kvalifikacija 7 jer nemaju znanstvenu ("originalno mišljenje") i/ili istraživačku komponentu. Drugim riječima, iz opisnica Europskog kvalifikacijskog okvira proizlazi da razinu kvalifikacija 7 primarno obilježava originalno mišljenje koje dovodi do inovacija rezultat kojih je stvaranje novih znanja i procedura, odnosno istraživanje. Oni mogu biti samostalni ishodi stečenih znanja, vještina i kompetencija, a mogu biti i zajednički ishod stečenih znanja, vještina i kompetencija ("i/ili"). U postojećem binarnom sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj takve ishode učenja bitne za kvalifikacije mogu osigurati samo sveučilišni studiji. Razine kvalifikacija na koje se smještaju različiti studiji moraju objektivno odražavati ishode učenja bitne za kvalifikacije koje se na tim studijima stječu. To što ishodi učenja na sveučilišnim studijima sadržavaju znanstvene i/ili istraživačke komponente, zbog kojih se oni – sukladno deskriptorima Europskog kvalifikacijskog okvira – moraju svrstati na višu razinu kvalifikacija u odnosu na ne-sveučilišne studije koji tih komponenti nemaju, objektivna je posljedica binarnog sustava visokog obrazovanja kakav danas postoji u Republici Hrvatskoj. U središtu nije razlikovanje studija kao takvih, nego ishoda učenja bitnih za kvalifikacije koje ti studiji omogućavaju i osiguravaju. Temeljem navedenog, predlažemo izmjenu članaka istaknutih u ovom očitovanju na način da se izbjegne „smještanje cjelovitih kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskog stručnog studija i preddiplomskog sveučilišnog studija na razinu 6 HKO-a, odnosno smještanje kvalifikacija stečenih završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija i sveučilišnog diplomskog studija na razinu 7.1 HKO-a“, a za što je pritom Ustavni sud ustvrdio da je postupljeno „protivno stajalištima izraženim u odluci broj: U-I-351/2016, čime je došlo do ponovne uspostave protuustavnog stanja koje je 31. prosinca 2016. bilo prekinuto po sili točke II. izreke odluke broj: U-I-351/2016.“ Drugim riječima, predlažemo da članak 12. Nacrta Zakona glasi: “U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način: – razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u; – razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u; – razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u; – razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u; – razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u; – razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u; – razina 6.st u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u; – razina 6.sv u HKO-u povezuje se s razinom 7 u EQF-u; – razine 7.1.st u HKO-u povezuju se s razinom 6 u EQF-u; – razine 7.1.sv u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u; – razine 7.2 u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u; – razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u; – razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.“ Analogno predlažemo i izmjenu članka 13. Nacrta Zakona: “U članku 17. stavak 2. mijenja se i glasi: (2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na sljedeći način: – razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA; – razina 6.st i 7.1.st u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA; – razine 6.sv, 7.1.sv; 7.2 i 8.1 u HKO-u povezuju se s razinom 2 u QF-EHEA; – razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer predloženi Nacrt prijedloga zakona implementira Odluku Ustavnog suda u predmetni Zakon, a vezano za povezivanje razina HKO-a i EQF-a, Odluka Ustavnog suda ne upućuje na rješenje drugačije od predloženog. Razlikovanje studijskih programa prema vrsti nije jednoznačno s razlikovanjem studijskih programa prema razini te navedeni prijedlog smatramo protivnim ideji razlikovanja studijskih programa prema vrsti. EQF ne razlikuje kvalifikacije prema vrsti, već samo prema razini, te bi smještanje sveučilišnih studijskih programa na jednu razinu, a stručnih na drugu bilo protivno osnovnoj ideji EQF-a, a to je razlikovanje studijskih programa prema razini.
2 Damir Jugo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA REPUBLIKE HRVAYSKE PODRŽAVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske tijelo je u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja koje čini ukupno 35 visokih učilišta; veleučilišta i visokih škola koje imaju Dopusnicu za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj izdanu od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja. Veleučilišta i visoke škole u Hrvatskoj izvode preddiplomske stručne studije i specijalističke diplomske stručne studije. Na svojoj 10. sjednici održanoj 17. prosinca 2020. godine, Vijeće je jednoglasno donijelo zaključak kojim snažno podržava prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru koji je u postupak javnog savjetovanje uputilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Vijeće je uvjerenja kako je ovakav Prijedlog u cijelosti usklađen s Odlukom U-I-2854/2018 U-I-2855/2018 Ustavnog suda Republike Hrvatske. S obzirom na potrebu razdvajanja razina stručnih i sveučilišnih studija, Vijeće smatra kako uvođenje razina 6.st i 6.st za preddiplomske i 7.1.st i 7.1.sv za diplomske studije na adekvatan način adresira neprijepornu činjenicu kako su stručni i sveučilišni studiji svojim sadržajem različiti, ali svojom razinom jednako vrijedni za sustav obrazovanja i društvo u cjelini. Vijeće posebno važnim smatra čl. 12. prijedloga u kojem se obje razine preddiplomskih studija vežu uz razinu 6, a obje razine diplomskog studija za razinu 7 Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF), čime su hrvatske razine u potpunosti usklađene s onime 48 država članica Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA). Vijeće također pozdravlja i drugu skupinu izmjena koje ovaj Prijedlog unosi u postupak upisa u podregistre Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, ukoliko je njihov cilj značajno ubrzavanje postupaka upisa u podregistre kvalifikacija odnosno zanimanja. S ciljem osiguravanja kvalitete i zastupljenosti odgovarajućih dionika u postupcima upisa u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija, Vijeće predlaže Ministarstvu znanosti i obrazovanja dopunu u čl. 10., st. 4. Prijedloga, na način da se precizira sastav povjerenstva koje donosi stručno mišljenje o opravdanosti upisa pojedinog prijedloga. Cilj je takve dopune osigurati da članovi povjerenstava budu osobe koje imaju iskustvo izvođenja nastave na programima čijim se završetkom stječu kvalifikacije odnosno skupovi ishoda učenja koji se vrednuju. Stoga predlažemo dodavanje teksta: „…sastavljeno od stručnjaka koji imaju iskustvo izvođenja nastave za kvalifikacije i skupove ishoda učenja predložene vrste i razine…“ u navedeni članak. Stavak 4. članka 10. Prijedloga izmjena tako bi glasio „Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka Agencija za znanost i visoko obrazovanje ili Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili Agencija za odgoj i obrazovanje, imenuju povjerenstva sastavljena od stručnjaka koji imaju iskustvo izvođenja nastave za kvalifikacije i skupove ishoda učenja predložene vrste i razine te na temelju stručnih mišljenja povjerenstva za vrednovanje i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za obavljanje koje se stječe kvalifikacija za koju se predlaže standard kvalifikacije, utvrđuju ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donose odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a“. Za Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske doc. dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer nadležne agencije u postupcima vanjskog vrednovanja vode računa o odgovarajućem profilu stručnjaka, članova tijela koja ustrojavaju za potrebe vrednovanja te smatramo kako navedeno nije potrebno propisivati zakonom, već će biti dostatno regulirati internim aktima agencija.
3 damir drezga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani! Savjetujem da se Razina 5 podjeli na Razinu 5.1 i na Razinu 5.2.Uvjet za pristupanje Razini 5.1 je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.1 ili više.Uvjet za pristupanje Razini 5.2 je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili više.U skladu s navedenom podjelom potrebno je prilagoditi CSVET i ECTS bodove. Lijepi pozdrav... Damir Drezga Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer prijedlog nije razrađen te nisu razvidni argumenti koji bi ga potkrijepili.
4 Sveučilište u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Uprava Sveučilišta u Zagrebu upućuje komentare na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, s konačnim prijedlogom Zakona U nastavku se daje sažeti dijakronijski pregled nastanka Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) te nastanka i izmjena Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u cilju argumentiranja prijedloga komentara na novi nacrt Zakona o HKO-u. 2004. godine pokrenut je razvoj Europskog kvalifikacijskog okvira EQF, radi sljedećih fundamentalnih ciljeva: • povećati mobilnost radne snage i studenata • poticati cjeloživotno obrazovanje • osigurati transparentnost stjecanja kvalifikacija • omogućiti komparaciju s nacionalnim kvalifikacijskim sustavima među zemljama Što on predstavlja? Hijerarhijski razvrstava sve kvalifikacije na 8 razina kvalifikacija i 8 razina ishoda učenja koje sadrže deskriptore tj. opisnice o ishodima učenja koje atributivno opisuju koja znanja, vještine i kompetencije se treba imati stjecanjem određene kvalifikacije. 2008. EQF usvojen je u EU parlamentu. 2013. Donesen je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Sadržavao 10 razina cjelovitih kvalifikacija, (one kvalifikacije koje omogućuju samostalno uključivanje na tržište rada i u daljnje obrazovanje bez dodatnih uvjeta, za razliku od djelomičnih koje traže prethodnu cjelovitu kvalifikaciju i dodatne uvjete) i 8 razina ishoda učenja Na istu razinu stavljeni su stručni i sveučilišni studiji čak i poslijediplomski specijalistički studiji, što je bio razlog da je Sveučilište u Zagrebu poslalo predmetni Zakon na ocjenu ustavnosti. 2015. Sveučilište u Zagrebu podnijelo zahtjev Ustavnom sudu RH za ocjenu ustavnosti Zakona o HKO. 2016. Ustavni sud RH donio prvu Odluku po kojoj stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti na istoj razinu, objasnio da se radi o materijalnoj diskriminaciji. 2018. Donesene izmjene Zakona o HKO i uvedeno 11 razina kvalifikacija, ali opet su ostali stručni i sveučilišni studiji na istoj razini, izdvojena samo viša razina 7.2. za specijalističke poslijediplomske studije, što je bio razlog za ponovno pokretanje ocjene ustavnosti . 2018. Sveučilište u Zagrebu i svi pravni fakulteti u RH pokreću novi zahtjev za ocjenu ustavnosti izmijenjenog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. 2020. Donesena druga Odluka Ustavnog suda da stručni i sveučilišni studiji ne mogu biti na istoj razini, ni preddiplomski i diplomski. 2020. Donesen prijedlog novog Zakona o HKO-u; uvedeno 13 razina kvalifikacija, stručni i sveučilišni studiji po prvi put stavljeni na različite razine s oznakama 6.st i 6.sv te 7.1.st i 7.1.sv, što od 1 do 13 su zapravo razine 7. i 8. i 9. i 10. Zaključni komentar: S obzirom da Ustav RH i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jasno razlikuju sveučilišta i fakultete, veleučilišta i visoke škole odnosno sveučilišne i stručne studije, a što je naglasio i Ustavni sud RH u spomenutim dvjema Odlukama koje se odnose na Zakon o HKO-u, obveza je predlagatelja novog Zakona o HKO-u implementirati Odluke Ustavnog suda u predmetni Zakon. Sveučilište u Zagrebu, mišljenja je, da će Odluke u potpunosti biti implementirane ako se uvedu različite razine kvalifikacija za stručne i za diplomske studije i to na način: preddiplomski stručni studij na razinu 6.1., diplomski specijalistički stručni studij 6.2., preddiplomski sveučilišni studij 7.1., diplomski sveučilišni studij 7.2., poslijediplomski specijalistički studij 7.3. Ove kvalifikacijske razine treba povezati s razinama ishoda učenja i HKO-a i EQF-a na način da svi stručni studiji budu na razini 6, a sveučilišni na razini 7, kako je jasno opisano u deskriptorima EQF-a. Što se tiče razina EHEA – Europski prostor visokog obrazovanja, stručni studiji trebaju biti povezani s razinom 1., sveučilišni s razinom 2., a doktorski studiji s razinom 3. EHEA-e. Zaključno mišljenje Sveučilišta u Zagrebu na prijedlog novog nacrta Zakona o HKO-u: Predlagatelj u novom prijedlogu Zakona o HKO-u umjesto dosadašnjih 11 razina uvodi 13 razina kvalifikacija i različite razine kvalifikacija za stručne i sveučilišne preddiplomske i diplomske studije (6.st – preddiplomski stručni studije, 6.sv –preddiplomski sveučilišni studij, 7.1.st – diplomski specijalistički stručni studij i 7.1.sv- diplomski sveučilišni studij). Ovakav prijedlog predlagatelja smatramo prihvatljivim, uvažavajući kompromisne napore predlagatelja i kontekst događanja oko ove problematike na prostoru visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Međutim, da bi se pravilno implementirala Odluka Ustavnog suda u nacrtu prijedloga novog Zakona o HKO-u potrebno je predmetne razine kvalifikacija pravilno povezati sa ishodima učenja u HKO-u , EQF-u i EHEA-i (članci 12. i 13.) na način da stručni studiji budu povezani s razinom 6 ishoda učenja, a sveučilišni s razinom 7 ishoda učenja odnosno u EHEA-i , razine 1. i 2.) Ovim izmjenama, a one su kako se može pročitati iz navedenog tehnički nužne, ovaj nacrt prijedloga Zakona o HKO-u bio bi prihvatljiv za Sveučilište u Zagrebu i njime bi se implementirala Odluka Ustavnog suda. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Damir Boras, v.r. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer predloženi Nacrt prijedloga zakona implementira Odluku Ustavnog suda u predmetni Zakon, a vezano uz povezivanje razina HKO-a i EQF-a, Odluka Ustavnog suda ne upućuje na rješenje drugačije od predloženog. Razlikovanje studijskih programa prema vrsti nije jednoznačno s razlikovanjem studijskih programa prema razini te prijedlog Sveučilišta u Zagrebu smatramo protivnim ideji razlikovanja studijskih programa prema vrsti. EQF ne razlikuje kvalifikacije prema vrsti, već samo prema razini, te bi smještanje sveučilišnih studijskih programa na jednu razinu, a stručnih na drugu bilo protivno osnovnoj ideji EQF-a, a to je razlikovanje studijskih programa prema razini.
5 Alenka Njegovac ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU, Članak 4. Poštovani, podržavam PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Trebalo bi urediti: - Razina 3 - kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju do tri i tri godine - Razina 4 - kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju 4 godine Kako je predloženo razinu 4 stekli bi i oni koji su se obrazovali 3 godine u srednjoškolskom obrazovanju i oni koji su se obrazovali 4 ili 5 godina, što nije u redu. Ne treba dijeli ti razine 6, 7 i 8, ostvareni broj bodova je ostvareni broj bodova za tu kvalifikaciju nije bitno je li studij sveučilišni ili specijalistički. S poštovanjem Alenka Njegovac Nije prihvaćen U prijedlogu uz očitovanje ne razlikuju se obujam, odnosno trajanje obrazovanja od razine kvalifikacije koja se stječe završetkom obrazovanja. Navedeno su dvije različite dimenzije kvalifikacije što smatramo primjereno reguliranim predmetnim Nacrtom prijedloga zakona.
6 Zdenko Kobeščak ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU, Članak 4. – Razina 7.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija Poštovani, predlažem da gornja razina vrijedi za jednogodišnji poslijediplomski specijalistički studij, a da se za dvogodišnje interdisciplinarne poslijediplomske specijalističke studije uspostavi razina 7.3, te ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije odredi završetkom dvogodišnjeg poslijediplomskog specijalističkog studija, odnosno stjecanjem minimalno 120 ECTS bodova. Napominjem da takvi studiji u našem sustavu postoje već više od 10 godina. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog ne bi bio u skladu je s ostalim propisima u visokom obrazovanju.
7 MLADEN SMODLAKA ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU, Članak 4. Predlažem da se razina 5 razvrsta na dvije razine: 5.1. ili .5. spec,.za srednjoškolske programe strukovnog specijalističkog usavršavanja i/ili programa za majstore uz dvije godine radnog iskustva, a 5.2. ili 5.st. za kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija uz odgovarajući broj CSVET ili ECTS bodova jer bi se na taj način lakše mogla razlikovati srednjoškolska kvalifikacija od stručnih studija. Nije prihvaćen Ne vidimo dostatne argumente kojima bi ovaj prijedlog bio potkrijepljen.