Izvješće o provedenom savjetovanju - PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, Članak 11. Ispred alineje 1 prvog stavka dodati novu alineju koja glasi: "„zabrana fizičkog zadiranja u kulturno dobro te zabrana provođenja svih aktivnosti definiranih Pravilnikom o arheološkim istraživanjima (NN102/10)" Stavak 2: Mišljenja smo da je 15 ronilaca na jednog voditelja ronjenja sukladno postojećoj praksi struke previše, a isto tako i u smislu zaštite od devastacije odnosno prevencije devastacije kulturnog dobra. Tako veliki broj ljudi u grupi voditelj nije u mogućnosti nadzirati. Predlaže se da grupu uz jednog voditelja čini maksimalno 5 ljudi. Prihvaćen Ispred alineje 1. prvog stavka dodat će se nova alineja kako je predloženo. Uvažavamo mišljenje struke da je 15 ronioca previše na jednog voditelja te će sukladno navedenom broj smanjiti.
2 HGK PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA Članice Zajednice ronilačkog turizma HGK (dalje: Zajednica) koja okuplja približno dvije stotine ronilačkih centara u Hrvatskoj, u više su navrata, kako pisanim putem tako i tijekom sastanaka, prenijeli Ministarstvu kulture (dalje: Ministarstvo) stavove Zajednice te ukazali na potrebu izmjene ovoga Pravilnika na temelju kojeg se donosi Program ronjenja, a s obzirom na činjenicu da o tome značajno ovisi razvoj ronilačkog turizma u Hrvatskoj. Članice Zajednice izražavaju zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s Ministarstvom te zahvaljuju na razmatranju dostavljenih prijedloga i primjedaba. Određeni broj naših prijedloga Ministarstvo je uvažilo prilikom izrade teksta Pravilnika, međutim smatramo da bi pojedine odredbe bilo dobro dodatno precizirati, kako bi se olakšala primjena Pravilnika. Nadalje, Zajednica i dalje ostaje pri stavu da zone obuhvaćene Pravilnikom ne bi trebale biti predmet natječaja te da nije potrebno uvoditi ograničenja za izdavanje dopuštenja, odnosno predlaže se ugraditi u Pravilnik jedinstvenu nepromjenjivu (fiksnu) cijenu za svako zaštićeno područje te omogućiti neograničeni broj dopuštenja. Zajednica smatra da je ovo rješenje od iznimne važnosti te predlaže Ministarstvu da dodatno razmotri ovu primjedbu. Naime, članice Zajednice drže da svaki ronilački centar treba imati pravo roniti na lokacijama označenim kao nacionalna kulturna dobra te da se jednako kvalitetan zaštitni, a pravedniji gospodarski učinak može postići definiranjem uvjeta i načina obavljanja djelatnosti na zaštićenim područjima bez ograničavanja broja dopuštenja. Broj posjeta drugim kulturnim i prirodnim dobrima (primjerice nacionalnim parkovima, raznim povijesno-kulturnim lokalitetima poput Dubrovačkih zidina) nije ograničen, a ta su područja dostupna svima. Nasuprot tome, u slučaju ronilačkih lokaliteta dostupnost je onemogućena „običnim“ posjetiteljima, a u blizini lokaliteta u prosjeku posluje najviše 6 - 7 ronilačkih centara, koji rade s grupama od 15 ljudi. Dodatno, predloženim člankom 11. stavkom 3. Pravilnika, jasno je određeno da je pri ronjenju na olupinama dopušten istodobni zaron najviše dvije grupe, čime se postiže dovoljna razina zaštite te smatramo da nema potrebe za uvođenjem ograničenja broja odobrenja. Zajednica napominje da je zaštita tih lokacija u interesu svakog ronilačkog centra jer samo takve su atraktivne, a upravo su ronilački centri više od svih dionika svjesni važnosti održivog turizma. Sami već više od 20 godina izrađuju i održavaju privezišta, bove, konope, sidrene blokove, itd., na podvodnim zaštićenim područjima - zonama, što bi trebala biti zadaća onoga tko prikuplja naknadu od dopuštenja. Člankom 8. stavkom 4. Pravilnika određeno je da se sredstva uplaćena na ime naknade namjenski koriste za zaštitu podvodnih kulturnih dobara, međutim članovi Zajednice uočili su i upozoravaju da na pojedinim lokalitetima zaštita nije uopće postavljena ili nije adekvatna. Primjerice, na zoni Vis nije postavljen ni jedan običan blok s bovom pored olupine, tako da netko tko koćari, baca parangale ili mreže ne može znati da je ispod zaštićeno kulturno dobro koje se na taj način može oštetiti. Na olupini Brioni članice su u više navrata prilikom ronjenja uočili mreže preko broda. Zbog toga smatramo da je prije svega potrebno je omogućiti kvalitetnu prezentaciju i promociju naših kulturnih i prirodnih resursa zainteresiranim roniocima, a to se ne radi ograničavanjem broja dopuštenja. U slučaju da Ministarstvo smatra da nije moguće uvažiti ovaj prijedlog Zajednice, podredno se predlaže revidiranje cijena, uvođenje jedinstvene nepromjenjive (fiksne) cijene te povećanje broja izdanih dopusnica po lokaciji. Zajednica predlaže dodatno razmotriti odredbu stavka 3. u članku 6. Pravilnika, odnosno kao što smo prethodno istaknuli, predlažemo brisati riječi „ponudi veći iznos godišnje naknade“, jer smatramo da je potrebno uvesti fiksnu cijenu odobrenja za sve zainteresirane. Također, Zajednica smatra da je u istoj odredbi potrebno brisati riječi „koja zapošljava domicilno stanovništvo“, jer je ovakvo rješenje upitno prije svega s aspekta tržišnog natjecanja. Na ovaj bi se način dovelo u neravnopravni položaj poslodavce koji zapošljavaju sezonsku radnu snagu iz drugih gradova ili država članica (ili trećih zemalja). Također bi se u neravnopravni položaj dovelo poslodavce koji se bave novim oblicima turizma, primjerice ronilačke centre koji nude ronilački safari tijekom kojega se obilazi puno lokacija u Hrvatskoj. Na ovaj bi se način tim poslodavcima otežalo ostvarivanje prava na prezentiranje nacionalnih kulturnih dobara i u slučajevima kad bi ponudili i isti iznos i podjednako sudjelovali u zaštiti kulturne baštine kao i drugi prijavitelji na natječaju. Također, predlaže se dodatno precizirati, odnosno izmijeniti izričaj u stavcima 4. do 7. u članku 6. Pravilnika na način da se odredi da se dopuštenje izdaje na tvrtku bez popisa voditelja ronjenja i prijave tih izmjena nadležnom Ministarstvu, a s obzirom na činjenicu da se radi o sezonskom poslu u sektoru koji je suočen s nedostatkom radne snage. Naime, do početka sezone ronilački centri ne mogu biti sigurni s kojim ljudskim resursima raspolažu, a važeći pravni okvir također ne uvažava realne životne situacije (voditelj se može dan prije planiranog ronjenja razboljeti, imati bilo kakvih problema ili jednostavno dati otkaz). Ronilački centri u visokoj sezoni fizički nemaju vremena za dopunu popisa voditelja u skladu s važećim propisima. U konačnici dopuštenje glasi na pravnu osobu, a sve ostalo obavlja se sukladno propisima, pa tako i svaki voditelj ronjenja mora biti zaposlen u ronilačkom centru. Nadalje, Zajednica predlaže dodatno precizirati izričaj u članku 11. stavku 1. točki 3. Pravilnika. Naime, smatramo da je potrebno jasno odrediti da voditelj ronjenja mora biti nazočan cijelo vrijeme na mjestu izvođena ronjenja, ali ne u vodi. Također, Zajednica smatra da bi Pravilnikom, kao i Programom iz članka 3. Pravilnika posebnom odredbom trebalo uvažiti specifičnost poslovanja ronilačkih centara – brodara koji svoju djelatnost obavljaju duž cijelog Jadrana. Taj oblik nišnog turizma (kojim se u ovome trenutku bavi mali broj ronilačkih centara) u potpunosti se ograničava jer na ovaj način moraju plaćati dopuštenja za sve zone koje postoje, a da možda na mnogima neće ni jednom zaroniti u programskom razdoblju od pet godina.. Predlaže se, dakle, u pravni okvir ugraditi mogućnost posebnih cijene za poduzetnike koji uzimaju dopuštenja na više od jedne lokacije. Dodatno, predlaže se Programom ispraviti i neke nelogičnosti, korigirati i ujednačiti cijene, primjerice za olupine Baron Gautsch i Hans Schmit jer nije logično da se npr. sve pozicije na Visu ili Mljetu (a ima ih oko 8 do 10) plaćaju manje od jedne pozicije Barona Gautscha. Zajednica također predlaže urediti završne odredbe u nomotehničkom smislu, odnosno odrediti rok u kojem ministar donosi Program iz članka 3. Pravilnika. Molimo Ministarstvo da se kod donošenja tog roka uzme u obzir opterećenost operativom ronilačkih centra, kao i činjenice da se radi o sezonskom poslu, a odobrenja iz prošlog programa (uz malobrojne izuzetke) mahom traju do lipnja ove godine. Postavlja se pitanje kako će se ronilački centri i u kojem roku moći pripremiti za natječaj te prodavati ovu sezonu jer je neizvjesno hoće li dobiti odobrenje za lokacije koje su im standardno u svim katalozima. Zajednica ronilačkog turizma HGK još jednom ističe važnost jedinstvenih i fiksnih cijena odobrenja, bez nadmetanja i bez ograničavanja broja centara, kao što su za posjet drugim nacionalnim kulturnim i prirodnim dobrima, a posebno s obzirom na činjenicu da su ovdje ionako ograničeni istodobni zaroni više od dvije grupe. Nije prihvaćen Sva postupanja prema ovom Pravilniku moraju biti usklađena sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kao i drugim propisima iz nadležnosti Ministarstva kulture te prema međunarodnim konvencijama koje je RH ratificirala, a odnose se na podvodnu arheološku baštinu. Slijedom navedenog, a i sukladno mišljenju arheološke struke u ovom trenutku nije moguće dopustiti neograničeno rekreativno ronjenje na podvodnim kulturnim dobrima. Otvaranje mogućnosti za neograničeno ronjenje na podvodnim kulturnim dobrima predstavljalo bi potencijalnu ugrozu ovih lokaliteta. Što se tiče samog broja dopuštenja te visine godišnjih naknada po lokaciji - one se reguliraju Programom. Prilikom izrade Programa mišljenje HGK će biti uzeto u obzir te će se broj dopuštenja regulirati na lokacijama na kojima je to moguće.
3 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, DopuštenjeČlanak 6. Stavkom pet se propisuje obvezni sadržaj dopuštenja uokviru kojega se spominju i posebni uvjeti. Kojim se dokumentom transparentno definiraju posebni uvjeti koje nositelj dopuštenja mora zadovoljiti? Iste bi trebalo definirati ovim Pravilnikom. Posebice je nužno utvrditi apsolutnu zabranu zadiranja u fizički integritet kulturnog dobra (pomicanje, kopanje, vađenje nalaza, mjerenje, dokumentiranje itd.) Nije prihvaćen Uvjeti za obavljanje podvodnih reguliraju se člancima 10. i 11. ovog Pravilnika. Kada je riječ o obavljanju jednokratnih preglednih, promotivnih, memorijalnih ili edukativnih ronilačkih aktivnosti na područjima na kojima se nalaze zaštićena kulturna dobra nadležni konzervatorski odjel će propisati dodatne uvjete sukladno vrsti aktivnosti.
4 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, Članak 10. Alineja 1. obvezuje nositelja dopuštenja postupati s dužnom pažnjom u odnosu na kulturna dobra. Što točno podrazumijeva navod „postupati“? Nositelj dopuštenja ne smije zadirati u kulturno dobro ni na koji način, a kako je navedeno u komentaru uz čl. 6 stavak 5 ovog Prijedloga. Dalje, u alineji 3 ispred naovda: nedopuštenim" potrebno dodati navod: "uočenim". U protivnom je dvojbeno da li su nositelji dopuštenja zaduženi obavljati konstantnu opservaciju zone. Alineja 4 obvezuje u slučaju nalaza izvijestiti nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture i inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture te nadležnu lučku kapetaniju. Ovu obvezu potrebno je izbaciti ili bolje definirati. Klubovi i centri ne mogu obavljati arheološka istraživanja, iskopavanja te nastavno doći do saznanja o postojanju nalaza. Odredba je dvosmislena te bi nositelju dopuštenja mogla dati legitimitet za zadiranje u kulturno dobro. Djelomično prihvaćen Prilikom obavljanja aktivnosti reguliranih ovim pravilnikom nositelj dopuštenje postupa u odnosu na kulturno dobro samom svojom aktivnošću – ronjenjem. Riječ 'postupanje' u ovom kontekstu podrazumijeva pridržavanje svih ostalih uvjeta propisanih člancima 10. i 11. ovog pravilnika kao i ostalim uvjetima koje će propisati nadležni konzervatorski odjel. Prihvaća se primjedba o dodavanju riječi „uočenim“ u alineji 3. ispred navoda – „nedopuštenim“. Što se alineje 4. tiče ona ni na koji način ne ovlašćuje klubove i ronilačke centre za obavljanje arheoloških istraživanja već ih obvezuje na dojavu o uočavanju potencijalnih arheoloških nalaza i struktura prilikom obavljanja njihove osnovne djelatnosti – rekreativnog ronjenja.
5 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, Program ronjenjaČlanak 3. U stavku 4. kao nova kategorija nositelja dopuštenja u odnosu na sada važeći Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske u područjima gdje se nalaze kulturna dobra uvodi se pravna osoba sasvim različitog statusa od ronilačkih klubova kao interesnih udruženja građana. Ronilački centri pravne su osobe u privatnom vlasništvu. U istom stavku spominje se zaštita podmorja S tim u vezi nejasno je o kakvoj se zaštiti točno radi? Da li su klubovi i centri registrirani za poslove zaštite kulturne baštine, Odredbom članka 94 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara isto je točno definirano. Dalje, predviđa se izrada skica dna te izrada dokumentacije. Što se podrazumijeva pod izradom dokumentacije? Izrada dokumentacije sastavni je dio arheoloških istraživanja reguliranih Pravilnikom o arheološkim istraživanjima. Za provođenje arheoloških istraživanja i svake pojedine aktivnosti istog nužno je ispunjenje čitavog niza pretpostavki od pribavljanja prethodnog odobrenja nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, odobrenja Ministarstva obrane i Ministarstva mora. Također za svako istraživanja, ispitivanja, fotografiranje i mjerenja morskog dna i/ili morskog podzemlja potrebno je odobrenje sukladno čl. 13. Pomorskog zakonika. Nastavno, nužno je ispunjavanja čitavog niza uvjeta koje mora ispunjavati stručni voditelj, osiguranja uvjeta u kojima će se predmetne aktivnosti provoditi do uvjeta utvrđenih za izradu stručnih izvješća. Izradu skica i dokumentacije potrebno je brisati. Djelomično prihvaćen U praksi se pokazalo nužnim na neki način regulirati aktivnosti koje se odnose na obavljanje jednokratnih preglednih, promotivnih, memorijalnih ili edukativnih ronilačkih aktivnosti na područjima na kojima se nalaze zaštićena kulturna dobra. Do sada su takve aktivnosti bile regulirane Programom, a sada bi se to reguliralo Pravilnikom. Ove aktivnosti svakako nisu arheološka istraživanja niti su radovi zaštite kulturnog dobra (koja se reguliraju drugim pravilnicima) te se s tim u vezi prihvaća primjedba o brisanju stavka 4. u 3. članku Pravilnika.
6 Foka doo PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, Članak 11. Članak 11. - obveza nazočnosti voditelja ronjenja uz grupu ( ne definira u podmorju ili na brodu ) Nitko ne može kontrolirati 15 ronilaca, može daleko manje. Što se tiče sigurnosti, voditelj puno više može napraviti ako je na površini. Vedran Djelomično prihvaćen Sukladno mišljenu struke maksimalan broj ronioca po grupi s voditeljem ronjenja će biti smanjen. Također, mišljenje struke je da voditelj ronjenja mora biti s grupom u vodi tijekom cijelog trajanja ronjenja.
7 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, Članak 2. Vezano na definiciju organiziranog ronjenja iz stavka 2. navodimo: Ukoliko je organizirano ronjenje svako ronjenje sukladno Pravilniku o podvodnim aktivnostima,a te aktivnosti se predmetnim Pravilnikom definiraju samo kao aktivnosti u svrhu razonode i športa znači li to da znanstveno ronjenje, ronjenje u gospodarstvu i građevini nisu organizirana ronjenja? Što sa takvim aktivnostima? Znači li to da se na potonja ovaj Pravilnik ne primjenjuje? Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik regulira isključivo podvodne aktivnosti u svrhu razonode i športa te ne regulira ostale vrste podvodnih aktivnost. Arheološka istraživanja na podvodnim kulturnim dobrima regulirana su Pravilnikom o arheološkim istraživanjima, a za ostale vrste podvodnih aktivnosti Ministarstvo kulture nije nadležno tijelo.
8 Hrvatski restauratorski zavod PRAVILNIK O POSTUPKU I NAČINU IZDAVANJA DOPUŠTENJA ZA OBAVLJANJE PODVODNIH AKTIVNOSTI U UNUTARNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJIMA GDJE SE NALAZE KULTURNA DOBRA, Članak 1. Sukladno Pravilniku o obavljanju podvodnih aktivnosti istima se smatra samo ronjenje u svrhu razonode i športa. Znači li to da se ovaj Pravilnik primjenjuje samo na te vrste podvodnih aktivnosti (ronjenja)? Što je sa ostalim ronilačkim aktivnostima kao što su ronjenje u znanstvene svrhe, ronjenje u gospodarstvu i građevini? Nastavno, što je sa obveznom primjenom odredaba Pomorskog zakonika vezano na preduvjete istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja morskog dna i/ili morskog podzemlja? Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik odnosi se isključivo na ronjenje na kulturnim dobrima u svrhu razonode i športa. Odredbe Pomorskog zakonika ne primjenjuju se na aktivnosti regulirane ovim Pravilnikom.