Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obrani
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Hrvatska udruga bespilotnih sustava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 9. | Dostavljamo prijedlog, kojim bi Hrvatska kao zemlja članica EU, koja prati svjetske trendove i koja želi omogućiti razvoj inovativnih i suvremenih tehnologija, te pomoći razvoju cijele jedne perspektivne industrije koja je u porastu i kojim bi pomogli razvoju mikro, malog i srednjeg poduzetništva. Predlažemo da se napravi usklađivanje sa novim okolnostima i da se u promjene Zakona o obrani uvrsti brisanje članaka 98, 99 i 100. Time bi se ukinula potreba za Uredbom o snimanju iz zraka, uskladili bi se sa drugim članicama EU, ukinulo bi se nepotrebno administriranje i doprinijelo značajnijem razvoju industrije temeljene na bespilotnim zrakoplovima - dronovima. Naime, motivacija uredbe i navedenih članaka Zakona o obrani je zaštita objekata značajnih za obranu od snimanja i javnog objavljivanja tih snimaka. Člankom 96. stavkom 1. ovog zakona je već zabranjeno motrenje, snimanje i pristup vojnim lokacijama i građevinama posebno važnim za obranu. Danas, u doba masovne i lake dostupnosti satelitskih snimaka vrlo visoke kvalitete za vrlo malo novaca nerealno je očekivati kako će se restrikcijama unutar hrvatske pravne regulative spriječiti nekoga da pribavi snimku nekog vojnog objekta ... Kako bi se spriječilo ometanje rada državnih službi, može se uz pomoć Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) definirati stalne ili adhoc zone zabrane letenja dronova i ostalih zrakoplova. Time snimanje iz zraka postaje djelatnost kao i svaka druga u zračnom prostoru i značajno se ukidaju administrativne zapreke za razvoj industrije bazirane na snimanju iz zraka. Također, ljudski resursi DGU se oslobađaju za bavljenje njihovim temeljnim zadatkom, a ne sprečavanjem špijuniranja koje nikoga ne sprječava nego samo proizvodi papire. Da je i zakonodovac već shvatio kako je Uredba o snimanju iz zraka prerigidna pokazuje i njeno konstantno mijenjanje kako bi se maksimalno smanjio broj slučajeva kada je potrebno tražiti razna odobrenja. Predlažemo i sugeriramo da učinite dodatni korak, jer svima je jasno kako se sadašnjim rješenjem objekti od snimanja ne štite, a industriji se nameće nepotrebno bavljenje administracijom umjesto svojim poslom. Zbog toga predlažemo ukidanje članaka 98, 99 i 100. Broj poduzetnika koji se bave snimanjem iz zraka je u porastu, doprinose broju radnih mjesta u RH i nije bez značaja za hrvatsku ekonomiju pomoći njihovu produktivnost i efikasnost. Ovaj prijedlog dostavljamo u dobroj vjeri kako suradnjom i obostranim uvažavanjem možemo sukreirati najbolje okvire za uspjeh i obostrano zadovoljstvo, te se približiti i uskladiti sa regulativama drugih EU članica. | Primljeno na znanje | Izmijenjene navedene odredbe iz područja zaštite podataka obrane u skladu s predloženim Zakonom |
2 | palamida | TEKST ODREDBI VAŽEĆEGA ZAKONA O OBRANI KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU, Članak 39. | – koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let - Za vojne letove osiguanja i troškove snosi MORH. U vojne letove kod nas se ubrajaju sve vojne letjelice,kako za hitan medicinski let,operacije traganja i spašavanja tako i za gašenje požara, a samim sve ide na teret poreznih obveznika, uklučujući i slučajeve spašavanja izletnika u japankama i "pomorce" na madracima za more. Vojne letove za slučajeve traganja i spašavanja,medicinskog transporta i hitne helikopterske službe,kao i akcije gašenja treba izdvojiti pod neku agenciju i/ili ministarstvo u mirnodopsko vrijeme. Nekakvi uzori se mogu naći kod Švicarske,Italije ili Francuske. Naša vojska je stvorena iz naroda,ali vojsci treba ostaviti da radi vojne poslove. Osim toga spomenuta tehnika košta,kao i sredstva za korištenje i održavanje. Dio tih sredstava može se zatražiti od osiguranja,korisnika ili EU samo ako su civilna služba. | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet predloženoga Zakona |
3 | OPG Scardona Silva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI | Iz iskustava rada u SHAPE, a težišno vezano uz problematiku kojom sam se bavio (operacionalizacija sveobuhvatnog pristupa - comprehensive approach), mislim da je Izmjene i dopune svakako trebalo donijeti. Ne želeći pretenciozno ulaziti u sam tekst i predlagati izmjene/dopune pojedinih članaka, predlažem autorima da provjere da li odredbe (posebno one o nadležnostima i odgovornostima državnih tijela) omogućavaju brzo i efikasno reagiranje obrambenog sustava u slučajevima kao što su: -nadležnost i odgovornost za djelovanje specijaliziranih sustava te obavještavanja institucija i građana u slučaju netipičnih ugroza s kratkim vremenom reakcije kao što su kretanje neidentificiranog letećeg ili plovnog objekta izvan propisanih koridora, prema važnim objektima ili urbanim središtima. U okviru tog pitanja treba predvidjeti i postupke institucija i stanovništva pri najavi pada satelita ili njihovih dijelova na teritorij RH (uključno i dijelova koji nose nuklearni materijal raznih oblika, količina i namjene), obzirom da postoje matematički modeli koji mogu predvidjeti raspoloživo vrijeme reakcije i elipsu distribucije padajućih dijelova po Gausovom modelu i da će i razmjena informacija te vrste vjrojatno biti potrebna unutar međunarodnih sigurnosnih organizacija. -tko je nadležan i po kom modelu će angažirati nacionalne resurse koje nema MORH/Hrvatska vojska, a trebali bi biti angažirani radi pomoći nacionalnom kontingentu u ekspedicijskoj operaciji u sastavu međunarodnih snaga (outreach). -kako će RH angažirati civilne stručnjake iz pojedinih područja za kojima postoji interes i potreba pri planiranju i provođenju međunarodne operacije/misije u kojoj sudjeluje RH (reach-out), bilo da se radi o procesu planiranja od nekoliko dana ili sudjelovanju u misiji/operaciji od nekoliko mjeseci. -međunarodne sigurnosne organizacije preferiraju pa i potiču nacije da se specijaliziraju za pojedina područja i civilne sposobnosti potrebne u međunarodnim misijama/operacijama. Da li predložene izmjene omogućavaju da neko drugo ministarstvo Vlade RH bude nositelj neke od potrebnih sposobnosti i da se RH po nekom od tih pitanja profilira kao "docking-station" odnosno da bude spremna poslati stručnjaka/tim/sredstva potrebna za planiranje i/ili provođenje operacije. Ta pitanja iz područja civilno-vojne suradnje su npr. zaštita kulturne baštine u vojnim operacijama, zaštita djece u vojnim sukobima, pitanja vezana za rodnu jednakost, za sprječavanje etničkog čišćenja, masovnog istrjebljenja stanovništva, seksualnog napastvovanja kao "oružja u ratu" i slično. U tome recimo UN i NATO u posljednje vrijeme sve bolje surađuju. Na raspolaganju sam za šira pojašnjenja navedenog. | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet predloženoga Zakona |