Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE | Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske pozvala je članice-zdravstvene ustanove, na dostavu prijedloga i komentara vezano uz Nacrt pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe. U nastavku se nalazi prikaz zaprimljenih odgovora: Dom zdravlja Osijek Mišljenja smo da bi trebalo razmotriti mogućnost uvođenja 8-satnog dnevnog radnog vremena, a ne da se kao do sada radi 7,5 sati dnevno, dok se ostatak od 2,5 sata tjedno do punog mjesečnog fonda sati raspodjeljuje na rad subotama, što znači da bi trebalo mijenjati više odredaba nacrta Pravilnika (čl. 6., 7. i 8.) te Zakon o zdravstvenoj zaštiti jer u tom slučaju bi postojala potreba za posebnim dežurstvom i subotom prijepodne. Dom zdravlja Vukovar U Nacrtu pravilnika nismo uočili da nedvosmisleno piše kako se osigurava da uvijek radi jedna ambulanta/ordinacija u suprotnoj smjeni u zgradama gdje je više ordinacija. Tko određuje raspored rada ambulanti Doma zdravlja (ravnatelj), a tko privatnih ordinacija (da li oni sami ili opet ravnatelj)? Ljekarna Čakovec Do sada u manjim gradskim i seoskim sredinama gdje je organiziran rad u 2 smjene (2 i više ordinacija) i subotom smo morali raditi od 7,30 do 15 sati. Naime, u subotu od 13 do 15 sati gotovo da nema pacijenata, te bi nam bilo korisnije da u toku tjedna magistar farmacije bude pola sata dulje u ljekarni, tako da predlažemo radno vrijeme subotom od 8 do 13 sati, odnosno da se rad prilagodi potrebama stanovništva. Ne spominje se rad ljekarne koja radi u jednoj smjeni. Da li je navedeno također regulirano stavkom 2. članka 16.? U manjim sredinama gdje je samo jedna ordinacija koja radi u jednoj smjeni (par - nepar prijepodne – poslijepodne), njezin rad prati i ljekarna, dakle u jednoj smjeni. Isto tako ordinacija radi 1 subotu, te tako radi i ljekarna, s time da je radno vrijeme ljekarni najčešće ujutro od 7 do 14,30, a poslijepodne od 11 do 18,30 ili od 11,30 do 19 sati, te ne može biti od 13 do 21,30 jer to nikome ne odgovara radi narudžbi lijekova i zaprimanje robe. Treba paziti da navedeni pravilnik ne obveže da sve ljekarne moraju raditi od 7 do 20 sati, jer su za to potrebna 2 magistra farmacije, a u malim sredinama gdje je 1 ordinacija i 1 ljekarna, nema smisla imati ljekarnu otvorenu cijeli dan, dok liječnik radi u jednoj smjeni, odnosno postoji samo jedna ordinacija. Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije Ukazujemo na nejasnoću u članku 23. stavak 2.:“ Ravnatelj zdravstvene ustanove obvezan je u roku od 30 dana od dana donošenja općeg akta iz stavka 1. ovoga članka pisanim aktom odrediti početak i završetak radnog vremena svakom voditelju ustrojstvene jedinice u bolničkim zdravstvenim ustanovama i poliklinikama, odnosno ravnatelj doma zdravlja svakom zdravstvenom radniku u domu zdravlja.“, iz kojeg je nejasno da li se određivanje radnog vremena odnosi na osobu- voditelja ili -ustrojstvenu jedinicu. Opća bolnica Zabok Članak 2. stavak 1.: ''Raspored radnog vremena, a posebno početak i završetak radnog vremena utvrđuje općim aktom zdravstvena ustanova u skladu s ovim Pravilnikom i drugim propisima, vodeći računa o djelatnosti ustanove, procesu rada u pojedinim njezinim dijelovima, godišnjem dobu te potrebama osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) uz poštivanje načela kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.'' ''Godišnje doba'' je postavljeno kao „imperativ“, a ne bi trebalo biti osnova za promjenu radnog vremena, možda samo kao mogućnost. Članak 4.: ''Raspored radnog vremena radnika od četrdeset sati tjedno, odnosno odgovarajućeg ukupnog mjesečnog fonda radnih sati u zdravstvenim ustanovama mora biti utvrđen tako da osigurava dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda tijekom svih dana u tjednu.'' Dostupnost zdravstvene zaštite - možda nedostaje konkretnija definicija, nisu sve djelatnosti dostupne tijekom svih dana u tjednu! Članak 5.: ''Prilikom utvrđivanja rasporeda radnog vremena, osim dežurstava i pripravnosti u određenim zdravstvenim ustanovama, ravnatelj zdravstvene ustanove treba uzeti u obzir i strukturu stanovništva s obzirom na dob, spol, vrstu zaposlenja i pobol, prometne i zemljopisne značajke područja te osobitosti sezonskog povećanja broja stanovništva.'' Nejasan tekst: „osim dežurstva i pripravnosti (...) treba uzeti u obzir (...)''. Članak 17. stavak 1.: ''Početak rada u bolničkim zdravstvenim ustanovama i poliklinikama radnim danom u prijepodnevnoj smjeni određuje se u 8.00 sati, a završetak u 16.00 sati.'' Naša je bolnica dobila suglasnost za radno vrijeme od 7,00 do 15,00, praksa nam ukazuje i na potrebu za pojedine segmente rada od 6,00, stoga, možda da se odmah predvidi altarnativna mogućnost da Ministarstvo ne opterećujemo traženjem suglasnosti. | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima tijekom tjedna, a posebno radno aktivnom stanovništvu koje najčešće potrebnu zdravstvenu uslugu mogu zatražiti samo u popodnevnim satima ili subotom. Rad po načelu par-nepar omogućuje jednakomjerniji raspored radnog vremena, a i do sada je veći dio primarne zdravstvene zaštite radio po navedenom principu. Dosadašnja praksa koncesionara vezano uz individualno opredjeljivanje i odlučivanje o radnom vremenu i rasporedu radnog vremena kroz tjedan, smanjila je dostupnost zdravstvene zaštite te npr. usluge nisu bile dostupne od petka prije podne do ponedjeljka poslije podne. To je posebno u obiteljskoj medicini i pedijatriji rezultiralo velikim pritiskom nehitnih pacijenata na bolničke i izvanbolničke službe hitne medicine. |
| 2 | LJEKARNE PRIMA PHARME | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 16. | LJEKARNE PRIMA PHARME predlažu: (1) Rad u ljekarnama organizira se od ponedjeljka do petka s početkom u 7.30 sati i završetkom u 19.00 sati, a subotom od 8.00 sati i završetkom u 12.00 sati. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ljekarne mogu, u skladu s potrebama stanovništva i mogućnosti organizacije rada, organizirati rad prema drukčijem rasporedu osobito za vrijeme trajanja turističke sezone odnosno sezonskog ili prigodnog povećanja stanovništva, nemogućnosti ispunjenja kadrovskog normativa te ako ljekarničku djelatnost obavljaju u okviru poslovnog prostora s posebno određenim radnim vremenom (trgovački centri i sl.). (3) O drukčijem rasporedu radnog vremena od onog iz stavka 1. ovog članka ljekarne su obvezne obavijestiti Zavod. | Nije prihvaćen | Navedeni raspored i duljina radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima te se rad ljekarni utvrđuje na način da prate rad ambulanti/ordinacija. |
| 3 | ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | Ako u ordinacijama rade dva tima, rad u smjenama se organizira izmjenom parnih i neparnih dana, a ako u ordinaciji radi samo jedan tim smatramo da treba zadržati postojeću regulativu koja kaže da je liječnički tim dužan raditi najmanje 2 dana u poslijepodnevnoj smjeni, odnosno da se ostavi mogućnost odabira jednog od dva modela. Obrazloženje: Rad par nepar je „nužno zlo“ uvedeno radi ravnopravnog rasporeda timova koji rade u zajedničkom prostoru. U ordinacijama gdje je samo jedan tim je on nepotreban. Takav raspored je nepovoljan za pacijente, koji se teško privikavaju na izmjene radnog vremena i češće dolaze u pogrešnu smjenu nego kad je raspored fiksan . Nepovoljan je i za zdravstvene radnike, koji u takvom rasporedu rada teže mogu organizirati privatni život i izvan poslovne aktivnosti. Na taj način pogoršavamo uvjete rada zdravstvenih radnika i dodatno ih „trošimo“. Ako se modelom „par-nepar“ želi riješiti pitanje rada petkom poslijepodne i ponedjeljkom ujutro, podsjećamo na članak 194 Zakona o ZZ koji kaže da je za raspored radnog vremena ordinacija jedinice područne(regionalne) samouprave. Županijski odjeli za zdravstvo imaju pravo i obavezu napraviti raspored tako da se osigura optimalna dostupnost zdravstvene zaštite. | Nije prihvaćen | Dosadašnja praksa koncesionara vezano uz individualno opredjeljivanje i odlučivanje o radnom vremenu i rasporedu radnog vremena kroz tjedan, smanjila je dostupnost zdravstvene zaštite te npr. usluge nisu bile dostupne od petka prije podne do ponedjeljka poslije podne. To je posebno u obiteljskoj medicini i pedijatriji rezultiralo velikim pritiskom nehitnih pacijenata na bolničke i izvanbolničke službe hitne medicine. |
| 4 | Hrvatska komora dentalne medicine | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 17. | Mišljenja smo da nema potrebe ograničavati rad specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite u poliklinikama (predloženi način od 8.00 do 16.00 sati, uz raspored radnog vremena na način da najmanje 20% ukupne djelatnosti radi radnim danom do 19.00 sati). Dapače, upravo radi dostupnosti tog oblika zdravstvene zaštite radno aktivnom stanovništvu, rad u poliklinikama treba organizirati slobodnom preraspodjelom radnog vremena bez ograničavanja kapaciteta poliklinike, uz obvezu da poliklinika najmanje dva radna dana radi u poslijepodnevnim satima. | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje svakodnevne dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 5 | Marija Tečer | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 9. | Brisati članak 9. Nacrta Pravilnika Obrazloženje: Odredbom o obavezi rada u suprotnoj smjeni najmanje jednog tima na lokaciji na kojoj radi više timova ne povećava se dostupnost primarne zdravstvene zaštite nego bi PZZ ustvari na ovaj način supstituirala timove vanbolničke hitne medicinske pomoći ili manje vjerojatno OHBP-ova, jer timovi PZZ-a u pravilu skrbe za pacijente iz svog tima, a za tuđe pacijente samo u slučaju hitnosti odnosno akutnih stanja kada se nalaze izvan mjesta svog prebivališta odnosno boravišta u kojem imaju izabranog liječnika. Preuzimanje uloge službe hitne pomoći od strane PZZ-a ima smisla samo na područjima koja nisu pokrivena mrežom vanbolničke HMP i to je regulirano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Obveza rada u suprotnoj smjeni na lokaciji na kojoj rade samo dva tima koncesionara odnosno dva privatnika u ordinaciji koji se međusobno mijenjaju, činila bi nepremostivu zapreku u organiziranju zamjena koje duže traju s obzirom na odredbu Zakona o radu da radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno (članak 74. Zakona o radu). Naime sestra/tehničar u timu zamjenskog liječnika uvijek u pravilu istovremeno s nositeljem tima mijenja kolegicu/kolegu iz tima koji se mijenja. | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 6 | Marija Tečer | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 8. | Čl.8. st.6. Predlažem da se u čl. 8.st.6. Nacrta Pravilnika briše tekst iza zareza „a ako u ambulanti/ordinaciji radi liječnički tim sam, obvezan je organizirati rad po istom načelu“, te se zamjeni tekstom: „Ako u ordinaciji radi liječnički tim sam, tada je dužan organizirati rad na način da najmanje dva radna dana u tjednu radi u poslijepodnevnoj smjeni.“ odnosno da čl. 8. glasi: Članak 8. (1) U ambulantama/ordinacijama primarne zdravstvene zaštite u kojima radnici osim rada u ambulanti/ordinaciji obavljaju i kućne posjete, radno vrijeme u ambulanti/ordinaciji u prijepodnevnoj smjeni počinje u 7.00 sati i završava u 13.30 sati. (2) Kućne posjete iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se od 13.30 sati do 14.30 sati. (3) U ambulantama/ordinacijama primarne zdravstvene zaštite u kojima radnici osim rada u ambulanti/ordinaciji obavljaju i kućne posjete radno vrijeme u ambulanti/ordinaciji u poslijepodnevnoj smjeni počinje u 13.00 sati i završava u 19.30 sati. (4) Kućne posjete iz stavka 3. ovoga članka obavljaju se od 19.30 sati do 20.30 sati. (5) Ako u istoj ambulanti/ordinaciji iz stavka 1. ovoga članka rade dva tima, tada vrijeme od 13.00 do 13.30 sati služi za završetak rada prijepodnevne smjene i pripremu rada poslijepodnevne smjene. (6) Rad u smjenama organizira se u pravilu svakodnevnom izmjenom po načelu izmjene parnih i neparnih datuma u mjesecu. Ako u ordinaciji radi liječnički tim sam, tada je dužan organizirati rad na način da najmanje dva radna dana u tjednu radi u poslijepodnevnoj smjeni (7) Odredba stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na djelatnosti koje se zbog prirode posla obavljaju samo u prijepodnevnoj smjeni. Obrazloženje: Netočna je premisa iz obrazloženja Nacrta Pravilnika da se svakodnevnom izmjenom po načelu izmjene parnih i neparnih datuma u mjesecu osigurava bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite. Netočnost ove premise posebno se odnosi na djelatnost obiteljske medicine, a napose u ruralnim i depriviranim područjima s lošom prometnom povezanošću između sjedišta ordinacije i gravitirajućih naselja što je posebno izraženo u poslijepodnevnim i večernjim satima. Naprotiv ovakva organizacija rada povećava pomutnju i otežava pacijentima praćenje i pamćenje radnog vremena izabranog liječnika, a rad po ovom principu je samo nužno zlo u ordinacijama koje rade u kontra-smjenama u istom prostoru i isključivo ima za cilj ravnopravan tretman oba tima u pogledu rasporeda radnog vremena. Uhodana shema po dosadašnjem Pravilniku s dva obvezna radna dana u drugoj smjeni je općeprihvaćena i od strane pacijenata i zdravstvenih radnika, posebno u djelatnosti obiteljske medicine. Rad po principu par-nepar samo bi bilo nepotrebno administrativno eksperimentiranje bez prethodno pribavljenih dokaza o povećanju dostupnosti. Dostupnost bi se na ovaj način eventualno povećala za zaposlene pacijente, koji u strukturi pacijenata u timu čine manjinu, a u ruralnim i manje razvijenim područjima u pravilu manje od 30 % upisanih pacijenata. Mnogi od njih također rade u smjenskom radu pa im je prihvatljiviji fiksni raspored smjenskog rada u PZZ-u po danima u tjednu nego naizmjenični po principu parnih i neparnih datuma. Slijedeći problem je vezan uz realizaciju sada već uhodanog uzimanja uzoraka krvi u ordinaciji PZZ-a, DTP OM 199, što uvelike pacijentima povećava dostupnost laboratorijskih usluga poglavito u ruralnim sredinama, a istovremeno smanjuje vršnu opterećenost medicinsko-biokemijskih laboratorija. Naime, organizacija uzimanja krvi za laboratorijske pretrage funkcionira na način da se krv za laboratorijske pretrage uzima u ranim jutarnjim satima (najkasnije do 8 h ujutro) uvijek isti dan u tjednu zbog hodograma sakupljača krvnih uzoraka (obično zaposlenik ustanove koja obavlja laboratorijske pretrage) radi pravovremenog i pravilnog transporta krvnih uzoraka do laboratorija. Npr. moja ordinacija u Velikoj Kopanici udaljena je 35 km od laboratorija u Slavonskom Brodu, a sakupljač preuzima još i uzorke u Gundincima 40 km te Sikirevcima 45 km i Slavonskom Šamcu 50 km od Slavonskog Broda. Organizacijom rada po principu par-nepar posve bi se onemogućilo uzimanje krvnih uzoraka u ambulantama OM jer bi fiksni dan u tjednu (npr. četvrtak) svaki tjedan mijenjao parnost datuma odnosno smjenu. Iz svega gore navedenog vidljivo je da bi rad po sistemu par-nepar samo stvarao privid povećane dostupnosti zbog simetrične distribucije smjenskog rada, ali to ne znači da su i potrebe i navike pacijenata te prateća infrastruktura kao što je javni prijevoz, radno vrijeme ljekarni (poglavito u ruralnim sredinama) simetrično distribuirani u prvoj i drugoj smjeni. Napose ovakva odredba zaposlene u sustavu PZZ-a stavlja u diskriminirani položaj u odnosu na zaposlene u SKZ-u jer je člankom 17. stavkom 3. propisano da SKZ zbog radno-aktivnog stanovništva najmanje 20% svojih kapaciteta mora staviti na dispoziciju do 19 h odnosno u drugoj smjeni, dok je to zbog organizacije rada po principu par-nepar, u PZZ-u 50% kapaciteta, i to do 20.30 odnosno 21.00 sat. S obzirom da su liste čekanja upravo u sustavu SKZ-a neuralgična točka, a u PZZ-u u pravilu i ne postoje onda je ovakva odredba o distribuciji smjenskog rada za PZZ odnosno SKZ posve nelogična i u praksi ne vodi ka povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite. Nadalje odredba o radu po sistemu par-nepar otežava organizaciju rada u zamjeni poglavito onoj koja duže traje npr. za vrijeme godišnjih odmora. Obavezna izmjena smjena po sistemu par-nepar može praviti nepremostive probleme u organizaciji rada u domovima zdravlja u kojima nedostaje veći broj liječnika, (te jedan liječnik nekoliko mjeseci radi u dvije ordinacije), s obzirom na odredbu Zakona o radu da radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno (članak 74. Zakona o radu). | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima tijekom tjedna, a posebno radno aktivnom stanovništvu koje najčešće potrebnu zdravstvenu uslugu mogu zatražiti samo u popodnevnim satima ili subotom. Rad po načelu par-nepar omogućuje jednakomjerniji raspored radnog vremena, a i do sada je veći dio primarne zdravstvene zaštite radio po navedenom principu. Dosadašnja praksa koncesionara vezano uz individualno opredjeljivanje i odlučivanje o radnom vremenu i rasporedu radnog vremena kroz tjedan, smanjila je dostupnost zdravstvene zaštite te npr. usluge nisu bile dostupne od petka prije podne do ponedjeljka poslije podne. To je posebno u obiteljskoj medicini i pedijatriji rezultiralo velikim pritiskom nehitnih pacijenata na bolničke i izvanbolničke službe hitne medicine. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi u članku 31. stavku 1. utvrđuje iznimku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj odmor između dva uzastopna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. |
| 7 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 19. | Poštovani, predlažemo dopunu Pravilnika na način da se u Pravilnik kao čl. 19. (ispod predloženog članka 18.) ubaci sljedeće: Čl. 19. st. 1. "Raspored radnog vremena u zavodima za javno zdravstvo organizira se svakim radnim danom u tjednu, a subotom ukoliko je riječ o potrebama pojedine djelatnosti, procesima rada u njoj, dostupnosti te potrebama stanovništva." Čl. 19. st. 2. "Rad subotom ulazi u tjednu normu radnika od 40 (četrdeset) radnih sati, odnosno u ukupni mjesečni fond radnih sati, a organizira se rasporedom redovitog radnog vremena u tijeku jednog mjeseca." | Nije prihvaćen | Člankom 4. predmetnog prijedloga Pravilnika propisano je da ravnatelj zdravstvene ustanove određuje raspored radnog vremena radnika tijekom svih dana u tjednu u svrhu osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite. |
| 8 | UDDaH - Udruga dentalnih doktora Hrvatske | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 6. | Omogućiti svim liječnicima dentalne medicine da se mogu opredijeliti za rad između 40-satnog radnog tjedna ili dosadašnjeg principa s preraspodjelom tjednog radnog vremenom na subote. Obzirom na specifičnosti rada svake ordinacije, moramo istaknuti da postoje ordinacije u koje pacijenti subotom vrlo slabo i gotovo nikako ne dolaze dok tijekom tjedna vladaju gužve i teško je pronaći slobodan termin pa bi bilo jako svrsishodno za rad takvih ordinacija da mogu produžiti radno vrijeme svaki dan u tjednu za još pola sata, a s druge strane ne imati obvezu rada subotom kada pacijenata gotovo uopće nema. | Nije prihvaćen | Dosadašnja praksa koncesionara vezano uz individualno opredjeljivanje i odlučivanje o radnom vremenu i rasporedu radnog vremena kroz tjedan, smanjila je dostupnost zdravstvene zaštite te npr. usluge nisu bile dostupne od petka prije podne do ponedjeljka poslije podne. To je posebno u obiteljskoj medicini i pedijatriji rezultiralo velikim pritiskom nehitnih pacijenata na bolničke i izvanbolničke službe hitne medicine. |
| 9 | UDDaH - Udruga dentalnih doktora Hrvatske | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | čl.7 st 1 Omogućiti svim liječnicima dentalne medicine koji rade sami u timu (bez kontra smjene) da individualno odluče o početku radnog vremena u jutarnjoj smjeni (uz ograničenje da rad ne može započeti prije 7:00 sati i ne kasnije od 9:00 sati) te u popodnevnoj smjeni (uz ograničenje da rad ne može započeti prije 13:00 sati i ne kasnije od 14:00 sati) s tim da se i dalje poštuje dosadašnja odredba Pravilnika o radnom vremenu da se barem dva dana u tjednu moraju raditi u popodnevnoj smjeni te da se o rasporedu radnog vremena pojedine ordinacije obavezno obavijesti HZZO i Ministarstvo zdravstva. Smatramo da svaki pojedini liječnik ipak najbolje poznaje potrebe svojih pacijenata s kojima je u svakodnevnom doticaju te da slijedom toga svaka ordinacija dentalne medicine ima svoje određene posebnosti kada je u pitanju radno vrijeme. Omogućavanjem kliznog radnog vremena, uz naravno, određena ograničenja kako je gore opisano, dodatno bi se optimizirao rad u dentalnoj medicini te ujedno zadržala transparentnost radnog vremena svake ordinacije prema HZZO-u i ministarstvu. Predvidjeti u rasporedu radnog vremena vrijeme koje se isključivo odnosi na rad s pacijentima, vrijeme za pauzu te vrijeme potrebno za administrativni dio rada (telefonske konzultacije s pacijentima, specijalistima, tehničarima itd.) čl.7,st.3. Smatramo da odredba članka 7. st. 3. koja propisuje rad po načelu par-nepar i u ordinacijama sa samo jednim timom, onemogućava doktorima dentalne medicine dostatan odmor, dodatno ih iscrpljuje te sprječava kontinuitet pružanja zdravstvene zaštite koji je do sada postojao čl.7,st.5. Omogućiti svim liječnicima dentalne medicine da se mogu opredijeliti za rad između 40-satnog radnog tjedna ili dosadašnjeg principa s preraspodjelom tjednog radnog vremenom na subote. | Nije prihvaćen | Dosadašnja praksa koncesionara vezano uz individualno opredjeljivanje i odlučivanje o radnom vremenu i rasporedu radnog vremena kroz tjedan, smanjila je dostupnost zdravstvene zaštite te npr. usluge nisu bile dostupne od petka prije podne do ponedjeljka poslije podne. To je posebno u obiteljskoj medicini i pedijatriji rezultiralo velikim pritiskom nehitnih pacijenata na bolničke i izvanbolničke službe hitne medicine. |
| 10 | Ranko Antun Pezelj | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 16. | 1. U stavak (2) iza riječi stanovništva dodati "i raspoloživosti stručnog kadra" 2. U stavak (2) iza riječi "rasporedu" dodati ", sa kasnijim početkom radnog vremena," Tekst stavka (2) bi glasio: (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ljekarne mogu u skladu s potrebama stanovništva i raspoloživosti stručnog kadra organizirati rad prema drukčijem rasporedu, sa kasnijim početkom radnog vremena, odnosno u duljem rasponu za vrijeme trajanja turističke sezone odnosno sezonskog ili prigodnog povećanja stanovništva ili ako ljekarničku djelatnost obavljaju u okviru poslovnog prostora s posebno određenim radnim vremenom (trgovački centri i sl.). Nema potrebe kruto određivati početak i kraj radnog vremena. Na ovaj način se radno vrijeme ljekarni može lakše prilagoditi potrebama pacijenata i sredine u kojoj se nalazi bez traženja possebnih dozvola od Ministarstva. | Nije prihvaćen | Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisuje da su radnici: 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 sati radnog vremena. |
| 11 | Bojana Nikolić | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 11. | Posebno dežurstvo u dane tjednog odmora i blagdana: subota i nedjelja 8-20h | Nije prihvaćen | Zakon o zdravstvenoj zaštiti utvrđuje da se posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi subotom od 15.00 do 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8.00 do 20.00 sati. |
| 12 | Mirjana Semenić Rutko | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 8. | 1) rad od 7,00 do 15,00 h 2) kućne posjete od 14,00 do 15,00 3) radno vrijeme od 13,00 do 21,00 4( kućne posjete od 20,00 do 21,00 8) se briše , nema rada subotom | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 13 | Mirjana Semenić Rutko | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | 1) nema rada subotom, norma 40 sati tjedno ujutro od 7,00 do 15,00, popodne od 13,00 do 21,00 3) svakodnevna izmjena po načelu potrebe rada u prvoj i drugoj smjeni 5) članak se briše, nema rada subotom | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 14 | Mirjana Semenić Rutko | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 6. | 1)Svakim radnim danom u vremneo 8 sat, . Nema rada subotom Člankak 2 se briše | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima tijekom tjedna, a posebno radno aktivnom stanovništvu koje najčešće potrebnu zdravstvenu uslugu mogu zatražiti samo u popodnevnim satima ili subotom. |
| 15 | ŠTEFICA FINDRI-GUŠTEK | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 6. | rad 8 sati dnevno bez rada subotom | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 16 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 11. | HUUGO 1 ) Posebno dežurstvo.........provodi se subotom 8-15 h i od 15-20 h te.......... 2 ) Posebno dežurstvo........obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici na temelju ugovora između doma zdravlja i privatnih zdravstvenih radnika a obavljaju djelatnost......... | Nije prihvaćen | Zakon o zdravstvenoj zaštiti utvrđuje da se posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi subotom od 15.00 do 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8.00 do 20.00 sati. |
| 17 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 8. | HUUGO: 2 ) Kućne posjete iz stavka 1 ovog čl obavljaju se od 14 h do 15 h 3 ) ....u poslijepodnevnoj smjeni počinje u 13 h i završava u 21 h 4 ) ....kućne posjete obavljaju se od 20h do 21 h 6 ) ....a ako u ordinaciji radi liječnički tim sam može organizirati rad samostalno te o tome obavijestit HZZO i Ministarstvo zdravstva 8 ) osiguran je četrdesetsatni radni tjedan te se ukida rad subotom | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 18 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | HUUGO : 1 ) ...tako da rad kroz cijelu godinu počine u 7 h a završava u 15 h u prijepodnevnoj smjeni , a poslijepodnevna smjena počinje radom u 13 h i završava u 21 h 3 ) ...a ako u ambulanti/ ordinaciji radi liječnički tim sam , rad može organizirati samostalno i o tome obavijestiti HZZOi MInistarstvo zdravstva 5) ukida se rad subotom i nadoknada radnih sati jer je osiguran četrdesetsatni radni tjedan | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 19 | HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 6. | HUUGO: 1) jedina smo djelatnost koja ima radne subote, te je to potrebno ukinuti na način omogućavanja radnog dana od 8 sati! U zemljama EU nema primjera takvoga rada, pa molimo urediti sustav po istom principu. Četrdestsatni radni tjedan uz organiziranje posebnih dežurstava uz potpisivanje Ugovora o dežurstvu. 2 ) rad subotom ukinuti jer ni jedna druga djelatnost nema obvezu rada subotom , poštivanje azkosnek norme o 8 satnom radnom danu 3 ) za vrijeme korištenja ....HITNE pacijente preuzima ......... | Nije prihvaćen | Navedeni raspored radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima. |
| 20 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 23. | članak 23. st. 1. - propisati sadržaj odredbi općeg akta na način da se aktom propiše početak, raspored i završetak radnog vremena po pojedinim ustrojstvenim i organizacijskim jedinicama, a potom i po radnim mjestima, što bi svakako bilo znatno efikasnije i kvalitetnije rješenje, nego da ravnatelj dodatno po stavku 2. ovog članka određuje radno vrijeme voditeljima, a u domovima zdravlja čak i svakom zdravstvenom radniku, tim više što je i samo donošenje općeg akta u nadležnosti ravnatelja. članak 23. st. 2. - Odredba u praksi nije nikada zaživjela. Koja je svrha, da po donošenju općeg akta o početku, završetku i rasporedu radnog vremena, kojim se, u pravilu, utvrđuje organizacija radnog vremena po ustrojstvenim jedinicama i po radnim mjestima, ravnatelj još dodatno posebnim pisanim aktom utvrđuje početak i završetak radnog vremena svakom voditelju, a u domu zdravlja, čak i svakom zdravstvenom radniku? Prijedlog - brisati stavak 2. kao nepotreban i neučinkovit. | Nije prihvaćen | Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. |
| 21 | Hrvatska ljekarnička komora | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 16. | PRIJEDLOG HLJK: „(1) Ukoliko se rad u ljekarnama organizira u dvije smjene, rad u ljekarnama organizira se od ponedjeljka do petka u pravilu s početkom u 7:00 sati i završetkom u 20:00 sati, a subotom od 8:00 sati i završetkom u 13:00 sati. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka ljekarne mogu, u skladu s potrebama stanovništva i mogućnosti organizacije rada, organizirati rad prema drukčijem rasporedu (IZBACITI: „odnosno u duljem rasponu“) osobito za vrijeme trajanja turističke sezone odnosno sezonskog ili prigodnog povećanja stanovništva, nemogućnosti ispunjenja kadrovskog normativa te ako ljekarničku djelatnost obavljaju u okviru poslovnog prostora s posebno određenim radnim vremenom (trgovački centri i sl.). (3) O drukčijem rasporedu radnog vremena od onog iz stavka 1. ovog članka ljekarne su obvezne obavijestiti Zavod i Hrvatsku ljekarničku komoru.“ OBRAZLOŽENJE: Članak 16. propisuje da ljekarne mogu, u skladu s potrebama stanovništva i mogućnosti organizacije rada, organizirati rad prema drukčijem rasporedu odnosno u duljem rasponu. Ne predviđa mogućnost kraćeg radnog vremena u iznimnim slučajevima poput nemogućnosti ispunjenja kadrovskog normativa odnosno nedostatka magistra u ljekarni. Nadalje, za vrijeme trajanja ljetne turističke sezone, s jedne strane dolazi do povećanja broja stanovnika/osiguranika u mjestima uz obalu te se javlja potreba za organizacijom radnog vremena dulje od predviđenog. S druge strane dolazi do smanjenja broja stanovnika/osiguranika u mjestima u unutrašnjosti te se javlja potreba za organizacijom radnog vremena kraće od predviđenog. Zbog turističke sezone, kao i zbog korištenja godišnjih odmora magistara farmacije, predlaže se predvidjeti mogućnost i produljenog i skraćenog radnog vremena, u okvirima koji ne ugrožavaju dostupnost ljekarničke usluge pacijentima. Dodatno, novom mogućnošću rada umirovljenika na pola radnog vremena, u praksi se javljaju situacije da ljekarna ima zaposlenog jednog farmaceuta na puno radno vrijeme i jednog farmaceuta na pola radnog vremena (npr. umirovljeni magistar farmacije). Uzimajući u obzir nedostatak farmaceuta na tržištu rada, a pritom zadovoljavajući potrebu pacijenata za dostupnošću ljekarničke usluge i zdravstvene zaštite, predlažemo da se novim Pravilnikom predvidi i mogućnost skraćenog radnog vremena. Predlaže se uvesti kraće radno vrijeme subotom – od 8:00 do 13:00 h. Naime, magistar farmacije koji u petak radi popodnevnu smjenu do 20:00 sati, ne može raditi u subotu (sutradan) prijepodnevnu smjenu od 7:30 sati jer time krši odredbu članka 74. st. 1. Zakona o radu kojom je propisano da tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno. Povreda navedene odredbe predstavlja teži prekršaj poslodavca zbog koje povrede poslodavac može biti kažnjen: - novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna (ako je poslodavac pravna osoba) i novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna (odgovorna osoba pravne osobe) ili - novčanom kaznom od 4.000,00 do 6.000,00 kuna (ako je poslodavac fizička osoba). DODATI NOVI ČLANAK 16a. PRIJEDLOG HLJK: „Ukoliko se rad u ljekarni zbog nedostatka magistra farmacije ili zbog potreba osiguranih osoba Zavoda organizira u jednoj smjeni, takav rad moguće je organizirati uvijek u prijepodnevnoj smjeni ili naizmjenično u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni sukladno radu ambulante/ordinacije koji takva ljekarna prati.“ OBRAZLOŽENJE: Rad u ljekarnama moguće je organizirati na 3 načina: 1. Rad u dvije smjene 2. Rad u jednoj smjeni koja radi uvijek ujutro 3. Rad u jednoj smjeni koja radi naizmjenično ujutro-popodne prateći rad ordinacije. S obzirom da dosadašnjim pravilnikom nije bila predviđena/legalizirana mogućnost rada ljekarne u jednoj smjeni, već je pravilnik predviđao isključivo rad ljekarne u dvije smjene, predlaže se novim pravilnikom propisati i urediti i rad ljekarne u jednoj smjeni. Prema podacima HLJK, trenutno u RH postoji određeni broj ljekarni (otprilike 50-70) koji radi samo u jednoj smjeni na temelju ugovora s HZZO-om. Većina novih ljekarni u proteklih nekoliko godina otvorena je u malim mjestima i gotovo sve rade u jednoj smjeni. Uz konstantan odljev magistara farmacije iz RH, osobito u ruralnim područjima, ljekarnama je teško zadovoljiti kadrovske uvjete za dva ljekarnička tima. Slijedom navedenog, predlaže se ovim pravilnikom urediti i radno vrijeme ljekarni koje rade u jednoj smjeni. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 16. prihvaća se djelomično na način da glasi: „(1) Ukoliko se rad u ljekarni organizira u dvije smjene, rad u ljekarni organizira se od ponedjeljka do petka u pravilu s početkom u 7:00 sati i završetkom u 20:00 sati, a subotom od 07:00 sati i završetkom u 15:00 sati.“ Navedeni raspored i duljina radnog vremena predložen je radi osiguravanja bolje dostupnosti zdravstvenih usluga građanima te se rad ljekarni utvrđuje na način da prate rad ambulanti/ordinacija. Iza stavka 1. članka 16. dodaje se stavak koji glasi: „Ukoliko se rad u ljekarni organizira u jednoj smjeni, rad u ljekarni se može organizirati u prijepodnevnoj smjeni ili naizmjenično u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni sukladno radu ambulante/ordinacije koje takva ljekarna prati.“ Prijedlog izmjene stavka 3. članka 16., vezano uz nemogućnost ispunjenja kadrovskog normativa, nije prihvatljiv budući Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti propisuje kao minimalni uvjet radnike: 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 sati radnog vremena. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi u članku 31. stavku 1. utvrđuje iznimku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj odmor između dva uzastopna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. |
| 22 | Dom zdravlja Zagreb-Centar | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 10. | Komentar: Člankom 10. Stavak 4. U Nacrtu Pravilnika o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe propisano je kako: (4) Dom zdravlja te privatni zdravstveni radnik u ordinaciji iz stavka 1. i 2. ovoga članka o rasporedu radnog vremena na pojedinoj lokaciji obvezni su obavijestiti Zavod i nadležne strukovne komore. Uzevši u obzir da u Republici Hrvatskoj djeluje 8 strukovnih komora reguliranih zdravstvenih profesija čiji pripadnici rade u Domu zdravlja Zagreb - Centar, a zdravstvena zaštita se na području Doma zdravlja Zagreb – Centar pruža na 63 lokacije, iz predložene formulacije nije jasno tiče li se navedena obveza rasporeda radnog vremena svakog pojedinog zdravstvenog radnika ili ordinacije u određenoj djelatnosti na pojedinoj lokaciji. Odredbu je potrebno precizirati kako bi se nedvojbeno propisala i utvrdila novo uvedena obveza. Ujedno, na mrežnoj stranici Doma zdravlja Zagreb – Centar već je javno dostupan popis svih timova u svim djelatnostima na svim lokacijama Doma zdravlja te njihovo radno vrijeme. Po donošenju novog Pravilnika bit će izvršena potrebna usklađenja, pa će navedena informacija i dalje biti javno dostupna cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Hrvatska komora dentalne medicine | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | Prilikom određivanja radnog vremena u smjenama, potrebno je strogo voditi računa o odredbi članka 74. stavka 1. Zakona o radu, prema kojoj tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno. U smjenskom radu ordinacije, kada rad završava u poslijepodnevnoj smjeni u 20.30, a drugi dan započinje rad u jutarnjoj smjeni u 7.00 sati, doktor kao ni dentalni asistent nemaju i ne mogu iskoristiti dnevni odmor u trajanju od 12 sati neprekidno, za što u praksi imamo velik broj primjera gdje je inspekcija na radu sankcionirala doktora kao poslodavca koji sestri nije osigurao korištenje dnevnog odmora. Pri tome ukazujemo na nelogičnost, jer je doktor kao poslodavac poštivao i primjenjivao sada važeći Pravilnik (u kojem je identična odredba), ali je time ujedno kršio navedenu odredbu Zakona o radu. | Primljeno na znanje | Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi u članku 31. stavku 1. utvrđuje iznimku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj odmor između dva uzastopna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. |
| 24 | Hrvatska komora dentalne medicine | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 6. | U članku 6. stavku 3. Pravilnika regulirana je zamjena za zdravstvenog radnika za vrijeme korištenja dana tjednog odmora ili edukacije odnosno privremene nesposobnosti za rad – no nije regulirano pitanje zamjene za vrijeme korištenja plaćenog ili neplaćenog godišnjeg odmora. | Primljeno na znanje | Zamjene za vrijeme korištenja plaćenog ili neplaćenog godišnjeg odmora osiguravaju se sukladno ugovornim obvezama s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. |
| 25 | Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 13. | Kao što je i navedeno u članku 19. stavak 1 za hitne medicinske slučajeve, molimo regulirati pitanje nužne njege i pomoći za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta 0-24 sata svim danima u tjednu. Istovremeno, mora se organizirati dežurstvo za nužne slučajeve osoba s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta koje žive same u slučaju da im se dogodi neki izvanredni fiziološki incident. Usluge se moraju organizirati lokalno na razini mjesnih samouprava. | Primljeno na znanje | Iako se ne radi o hitnim uslugama koje zahtijevaju organizaciju smjenskog rada, dežurstva ili pripravnosti, člankom 5. dana je mogućnost da ravnatelj prilikom utvrđivanja rasporeda radnog vremena, osim dežurstava i pripravnosti u određenim zdravstvenim ustanovama, uzme u obzir i strukturu stanovništva s obzirom na dob, spol, vrstu zaposlenja i pobol, prometne i zemljopisne značajke područja te osobitosti sezonskog povećanja broja stanovništva. |
| 26 | Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 13. | Prijedlog radnog vremena zdravstvene njege u kući i fizikalne terapije u potpunosti je suprotan ideji neovisnog življenja te onemogućuje fleksibilnost u dogovoru između pružatelja i primatelja usluge ukoliko postoji interes obje strane. Predlažemo diskrecijsko pravo pružatelja usluge da radno vrijeme zaposlenika određuje prema potrebama korisnika, pogotovo za osobe koje su u redovnom radnom odnosu ili na redovnom školovanju. To znači mogućnost dogovora za raniji početak ili kasniji završetak rada zaposlenika obzirom na potrebe korisnika koji su u radnom odnosu ili na redovnom školovanju jer je praktički nemoguće obaviti njegu u kući te doći u školu ili posao u 8:00 ili imati fizikalnu terapiju u 14:00, a u skladu s pozitivnim propisima i kolektivnim ugovorom u zdravstvu koji definiraju redovno radno vrijeme. Pri organizaciji radnog vremena zaposlenika u ustanovama koje pružaju uslugu fizikalne terapiji te pomoći i njege u kući mora se voditi računa o Zakonu u radu i zakonima koji reguliraju pitanje obrazovanja. | Primljeno na znanje | Fizikalna terapija u kući i usluga zdravstvene njege u kući bolesnika je prvenstveno predviđena za osobe koje nisu u mogućnosti kretati se izvan svoga doma i navedenu uslugu koristiti u zdravstvenim ustanovama. Međutim iako se ne radi o hitnim uslugama koje zahtijevaju organizaciju smjenskog rada, dežurstva ili pripravnosti, člankom 5. dana je mogućnost da ravnatelj prilikom utvrđivanja rasporeda radnog vremena, osim dežurstava i pripravnosti u određenim zdravstvenim ustanovama, uzme u obzir i strukturu stanovništva s obzirom na dob, spol, vrstu zaposlenja i pobol, prometne i zemljopisne značajke područja te osobitosti sezonskog povećanja broja stanovništva. |
| 27 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 14. | Iz odredbi Pravilnika ne proizlaze odredbe o radu fizioterapeuta na terenu, odnosno radno vrijeme fizioterapeuta kada pružaju fizikalnu terapiju izvan jedinica/ustanova. Pojedine ustanove na svojim mrežnim stranicama imaju navedeno radno vrijeme u popodnevnim satima, dok većina ima u jutarnjoj smjeni. Imajući u vidu kako rad na terenu nije jasno propisan, ustanove odnosno privatne prakse koje pružaju uslugu fizikalne terapije propisuju radno vrijeme diskrecijski, primjenjujući Zakon o radu i Pravilnik, na njima najprihvatljiviji način. Smatramo kako je potrebno konkretnije propisati radno vrijeme fizioterapeuta na terenu kako bi se postigla ujednačenost u postupanju pružatelja usluga. Iz obraćanja osoba s invaliditetom Uredu, saznajemo kako ipak postoji mogućnost dogovora provedbe usluge i u popodnevnom terminu, ali ukoliko si osoba sama plati, dok se usluga na teret HZZO-a, prema saznanjima, provodi samo u jutarnjoj smjeni. Uslijed nemogućnosti realizacije priznate usluge prekršena su prava osiguranih osoba Zavoda, stoga, preporučamo da se Pravilnik dopuni s konkretnijom odredbom o radnom vremenu fizioterapeuta na terenu odnosno da se rad fizioterapeuta odredi na drugačiji način kako bi osobe kojim je fizikalna terapija potrebna, ista bila pružena i u popodnevnim satima. Ujedno navodimo kako postoji problem i u organizaciji rada medicinskih sestara prilikom pružanja zdravstvene njege. Primjerice, kod osoba s invaliditetom koje studiraju te uz studij rade ili zaposlenim osobama, u pravilu je problematično organiziranje dolaska medicinske sestre što ima za posljedicu „čekanje reda“, a što opet dovodi do nemogućnosti kvalitetne organizacije vremena. Nacrtom Pravilnika regulirano je radno vrijeme djelatnosti patronaže u domovima zdravlja, međutim, smatramo kako je potrebno konkretnije definirati/organizirati radno vrijeme medicinskih sestara iz ustanova koje pružaju zdravstvenu njegu na terenu. Kao što je Pravilnikom navedeno potrebno je voditi računa o „… potrebama osiguranih osoba Zavoda, uz poštivanje načela kontinuiranosti, učinkovitosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | Fizikalna terapija u kući i usluga zdravstvene njege u kući bolesnika je prvenstveno predviđena za osobe koje nisu u mogućnosti kretati se izvan svoga doma i navedenu uslugu koristiti u zdravstvenim ustanovama. Međutim iako se ne radi o hitnim uslugama koje zahtijevaju organizaciju smjenskog rada, dežurstva ili pripravnosti, člankom 5. dana je mogućnost da ravnatelj prilikom utvrđivanja rasporeda radnog vremena, osim dežurstava i pripravnosti u određenim zdravstvenim ustanovama, uzme u obzir i strukturu stanovništva s obzirom na dob, spol, vrstu zaposlenja i pobol, prometne i zemljopisne značajke područja te osobitosti sezonskog povećanja broja stanovništva. |
| 28 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 13. | Pravobraniteljici se kontinuirano pritužuju osobe s invaliditetom na dostupnost i pravovremeno provođenje fizikalne terapije u kući. O sadržaju pritužbi redovito se obavještava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i ostale institucije. Kao jedan od najvećih problema nametnulo se pitanje radnog vremena fizioterapeuta koji pružaju fizikalnu terapiju u kući na području Republike Hrvatske kao i organizacija radnog vremena medicinskih sestara prilikom pružanja zdravstvene njege. Naime, u pravilu ustanove organiziraju radno vrijeme u jutarnjoj smjeni, a koja se podudara s obavezama osobama s invaliditetom koje su zaposlene ili na školovanju. Pritužbe odnosno upiti koje pravobraniteljica zaprima ukazuju na potrebu fleksibilnije organizacije rada te potrebu pružanja primjerice fizikalne terapije i usluga medicinske njege i u popodnevnoj smjeni. | Primljeno na znanje | Fizikalna terapija u kući i usluga zdravstvene njege u kući bolesnika je prvenstveno predviđena za osobe koje nisu u mogućnosti kretati se izvan svoga doma i navedenu uslugu koristiti u zdravstvenim ustanovama. Međutim iako se ne radi o hitnim uslugama koje zahtijevaju organizaciju smjenskog rada, dežurstva ili pripravnosti, člankom 5. dana je mogućnost da ravnatelj prilikom utvrđivanja rasporeda radnog vremena, osim dežurstava i pripravnosti u određenim zdravstvenim ustanovama, uzme u obzir i strukturu stanovništva s obzirom na dob, spol, vrstu zaposlenja i pobol, prometne i zemljopisne značajke područja te osobitosti sezonskog povećanja broja stanovništva. |
| 29 | Vera Tomas | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 19. | Poštovani, ovim putem želim obratiti pozornost na lošu regulaciju rada u pripravnosti, uključujući broj pripravnosti po zaposleniku te korištenje pripravnosti za nehitna stanja ili drugim riječima za pokrivanje manjka radne snage (u bolnicama provođenje tzv. Programa plus). S obzirom da smo svjedoci sve lošijih uvjeta rada u zdravstvu, smatram nužnim nadopuniti tekst sa ograničenjem broja pripravnosti po djelatniku, te s obzirom na evidenciju o pripravnosti radnika, na razini tromjesečja donositi odluku od strane ravnatelja ustanove o nužnom povećanju radne snage ukoliko je prekovremeni rad zahtjevao veću normu sati od zakonom dopuštene. Institut prekovremenog rada ne bi smio biti institut kojim se poslodavac svakodnevno koristi kako bi u svojem poslovanju nadoknadio nedostatak radne snage. Na dnevnoj bazi smo svjedoci kršenja zakona o radu unutar bolničkih sustava, te s obzirom na ionako preoperećenu satnicu, 24 satna dežurstva koja na papiru ne postoje ali se itekako odvijaju u praksi, smatram da je nužno bolje definirati uvjete rada u pripravnosti. Pripravnost se ne uračunava u radno vrijeme (osim u slučaju da radnik bude pozvan od strane poslodavca), no za vrijeme pripravnosti radnik nije ni potpuno slobodan niti može u to vrijeme činiti što ga je volja, jer je svjestan da ga svaki trenutak poslodavac može pozvati na rad i iz istoga proizlazi da se zakonskom uredbom mora ograničiti broj sati pripravnosti na razini tjedna i mjeseca, kao i primjena 48h neprekidnog tjednog odmora koji se ne smije događati u doba pripravnosti. Osim navedenoga, smatram da poslodavac prekovremeni rad može koristiti samo u iznimnim i nepredvidivim situacijama koje nije mogao izbjeći, te isto mora biti propisano na razini pojedinačne djelatnosti, odnosno ovisno o radnom mjestu potrebno je definirati stanja u kojima se radnik može pozvati u pripravnost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | Bojana Nikolić | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 8. | Formirati radno vrijeme na principu 8 satnog radnog dana, sukladno potrebama osiguranika opredijeljenih u ambulantu pzz. Ukinuti definiranje vremena za kućne posjete isključivo an kraju radnog vremena-voditi računa da je povećani rizik od nesreća kada se na kraju radnog vremena upravlja prijevoznim sredstvom. Omogućiti formiranje radnog vremena tako da između dva radna dana bude 12 sati odmora, koji su u slučaju intelektualnog rada kao što je rad u ambulanti iznimno važni. Subota je dan tjednog odmora, ukinuti preraspodjelu i rad subotom. | Primljeno na znanje | Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi u članku 31. stavku 1. utvrđuje iznimku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj odmor između dva uzastopna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. |
| 31 | Bojana Nikolić | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | 8 satni radni dan, nema preraspodjele na subote. Omogućiti formiranje radnog vremena sukladno potrebama opredijeljenih osiguranika. Omogućiti dnevni odmor 12sati između dva radna dana; ukinuti diskriminaciju liječnika koji su u mreži pzz po tom pitanju! | Primljeno na znanje | Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi u članku 31. stavku 1. utvrđuje iznimku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj odmor između dva uzastopna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. |
| 32 | Bojana Nikolić | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 6. | Brisati čl.3 ili ga preformulirati. zastarjeli koncept koji nije sukladan ugovornim obvezama. Zamjenu u pzz obavlja ugovorni liječnik HZZO koji je prijavljen kao zamjena. Na vratima ordinacije treba biti istakunto ime liječnika koji je prijavljen kao zamjena za navedeni dan. Organizirati radni tjedan na principu 8 satnog radnog dana, subota i nedjelja su dani tjednog odmora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 33 | Anđelko Glivar | PRAVILNIK O POČETKU, ZAVRŠETKU I RASPOREDU RADNOG VREMENA ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH RADNIKA U ORDINACIJI U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE, Članak 7. | Ukinuti 7,5 satni radni dan. Definirati raspodjelu radnog vremena: nije svih 8 sati dnevnog rada rad sa pacijentima kao štto oni smatraju. Ukinuti diskriminaciju da jedino primarna nema između dva radna dana najmanje 12 sati odmora. Smjenski rad je beskoristan jer pacijenti to često iskorištavaju bezgranično. Raditi npr jedan tjedan ujutro, jedan popodne. Definirati košaricu usluga koje mogu dobiti i za to stajati iza liječnika! Zna se što je hitno , a što nije. Prestati iscrpljivati ovo malo liječnika primarne koji još mogu raditi kao i povlađivati pacijentima u svrhu politike i izbora. | Primljeno na znanje | Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji je na snazi u članku 31. stavku 1. utvrđuje iznimku u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, prema kojoj odmor između dva uzastopna dana može iznositi manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. |