Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama 2019. – 2024.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Liga za prevenciju ovisnosti Ciljevi, CILJ 3: POBOLJŠATI KVALITETU I PRAĆENJE TE POVEĆATI BROJ VERIFICIRANIH ŠKOLSKIH PROGRAMA ZA PREVENCIJU NASILJA KOJI SE PROVODE U ŠKOLAMA Podciljevima 3.1. i 3.3. bi trebalo zamijeniti mjesta jer bi bilo logično prvo definirati kriterije za verifikaciju programa za prevenciju nasilja, a tek onda temeljem tih kriterija utvrditi školske programe za prevenciju nasilja temeljene na pokazateljima uspješnosti. Podcilj 3.2. bi trebao biti jedan od rezultata primjene verificiranih i učinkovitih programa prevencije nasilja u školama. Ovako između podciljeva 3. cilja djeluje izolirano i ne prati logičku matricu. Predlažemo da ovaj podcilj 3.2. stavite u 4. poglavlje. Nije nam jasno u čemu se razlikuju podciljevi 3.3. i 3.7. prema našoj procjeni u ničemu, no možda nešto propuštamo. Svakako komentar koji se odnosi na Podciljeve 3.1. i 3.3 smatramo da vrijedi i za Podciljeve 3.3. i 3.7. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i redoslijed kao i višak u podciljevima Cilja 3. je izmijenjen u Akcijskom planu.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Pravobraniteljica pozdravlja izradu ovog dokumenta kojim se unaprjeđuju prevencija i suzbijanje svih oblika nasilničkog ponašanja u nacionalnom školskom sustavu. Kao jedan od međunarodnih propisa na kojem se Akcijski plan temelji navodi se Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Dokument sadrži niz korisnih ciljeva i aktivnosti, od kojih se dio odnosi na prevenciju i suzbijanje rodno utemeljenog, homofobnog i transfobnog nasilja. Pored toga, također se otvara mogućnost da ti oblici nasilja budu zastupljeni i u aktivnostima u okviru provedbe podciljeva koji se općenito odnose na sve oblike nasilja. Kao posebno značajne ciljeve i aktivnosti, Pravobraniteljica ističe izrađivanje Povelje o nenasilju na nacionalnoj razini i donošenje kodeksa ponašanja na školskoj razini; uspostavljanje baze podataka o svim verificiranim i dodatnim programima prevencije nasilja u školama; provođenje dodatnih programa stručnog usavršavanja radnika škola u području prevencije nasilja; povećanje opsega i sadržaja školskoga kurikuluma usmjerenog k prevenciji nasilja; izrađivanje smjernica o učinkovitim odgojnim strategijama vezanim uz vrijednost empatije, tolerancije i prihvaćanja različitosti; izrađivanje paketa odgojno-obrazovnih alata koji uključuju metode i tehnike za poboljšanje učinkovitosti univerzalne prevencije nasilja; te izrađivanje godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama. Posebno je značajan naputak da programi prevencije moraju uključivati i prevenciju rodno uvjetovanog nasilja, homofobnog i transfobnog nasilja. Vezano za to, Pravobraniteljica predlaže da se unese jedna izmjena korištene terminologije. U dijelu teksta na str. 25. Akcijskoga plana u kojem se spominje „homofobno i transfobno nasilje koje doživljavaju mlade LGBTIQ osobe zbog neuklapanja u društveno-prihvatljive norme o spolu, rodu i seksualnosti“, smatramo da bi umjesto termina „društveno-prihvatljive norme“ ispravnije bilo koristiti termin „društveno-prihvaćene norme“. Međutim, predlažemo da se umjesto toga navedeni termin u potpunosti nadomjesti sa još prikladnijom formulacijom: „tradicionalno uvriježene društvene norme“, kako bi se izbjegla asocijacija na procjenu prihvatljivosti ili prihvaćenosti normi o spolu, rodu i seksualnosti koje odskaču od društvenog prosjeka. Ministarstvu znanosti i obrazovanja Pravobraniteljica želi puno uspjeha u donošenju i provedbi ovog Akcijskoga plana. Prihvaćen Zahvaljujemo na izraženoj podršci. Prijedlog se prihvaća u Akcijskom planu će se sintagma “društveno-prihvatljive norme” zamijeniti sintagmom : „tradicionalno uvriježene društvene norme“.
3 Pravobranitelj za djecu RH Ciljevi, CILJ 4: OSIGURATI SUSTAVNE MJERE POTPORE U PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA UČENICIMA, UČITELJIMA, RODITELJIMA/SKRBNICIMA Predlažemo da se unutar CILJA 4, kao zasebni podcilj, dodaju i definiraju edukativne, preventivne i pomagačke aktivnosti usmjerene na roditelje. Prihvaćen U Akcijski plan u okviru cilja 4. – dodaje se podcill: Osigurati primjerenu zastupljenost roditelja u prevenciji nasilja.
4 TANJA SUDISKAS Ciljevi, CILJ 3: POBOLJŠATI KVALITETU I PRAĆENJE TE POVEĆATI BROJ VERIFICIRANIH ŠKOLSKIH PROGRAMA ZA PREVENCIJU NASILJA KOJI SE PROVODE U ŠKOLAMA Podcllj 3.4. i 3.5. upućuju na izvođenje tri programa prevencije nasilja godišnje. Preambiciozno s obzirom na sadašnji ukupan godišnji fond sati i sve ostale aktivnosti koje se izvode na satu razrednog odjela. Nije prihvaćen Podciljevima 3.4. i 3.5. predviđeno je da svaka škola kontinuirano provodi najmanje jedan preporučeni verificirani program za prevenciju nasilja u školama te dodatna dva školska programa prevencije nasilja u školama, sukladno potrebama, a koji su navedeni u školskom kurikulumu. Opseg i dinamiku provođenja ovih programa kao i potrebne uvjete nije moguće definirati Akcijskim planom već će biti razrađeno u drugim dokumentima.
5 TANJA SUDISKAS Ciljevi, CILJ 5: OSIGURATI PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE U ŠKOLAMA Podcilj 5.1; indikator: Škole ne dopuštaju nasilje. Nepotrebna rečenica. Škole sprječavaju ili reagiraju na nasilje. Podcilj 5.3; Indikator predlažem konkretizirati-polugodišnje i godišnje izvješće o aktivnostima vijeća učenika škole; uključenost učenika u izradu dokumenata važnih za funkcioniranje škole npr. kućni red. Podcilj 5..5.je apstraktan i ne zna se o čemu se tu doista radi, posljedično i aktivnost i indikator su upitni i bez smisla. Nije prihvaćen Nakon izrade i prihvaćanja paketa odgojno-obrazovnih alata bit će jasnije na što se isti odnosi. U AP nije moguće navesti sve detalje.
6 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Ciljevi, CILJ 5: OSIGURATI PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE U ŠKOLAMA Osigurati pretpostavke za ostvarenje nulte tolerancije na nasilje u školama jest izdvojen cilj, iako je u pitanju namjena (svrha) cjelokupnog dokumenta. Čini se da sve do sada nabrojani ciljevi i podciljevi s pripadajućim aktivnostima pridonose nečem drugom, a ne osiguravanju pretpostavki za prevenciju nasilja. Uz to, tolerancija je sastavni dio sustava vrijednosti koji je posebno apostrofiran u cilju 1. Cijeli je cilj (s pridadajućim podciljevima i aktivnostima) suviše apstraktan i pretenciozan pa ga je potrebno ponovno razraditi i preformulirati ili rasporediti po ostalim ciljevima. Nije prihvaćen Nije prihvaćen.
7 Liga za prevenciju ovisnosti Ciljevi, CILJ 5: OSIGURATI PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE U ŠKOLAMA Podcilj 5.1. je preopćenit, nije jasno kako ćete mjeriti indikatore. Nije prihvaćen Nije prihvaćen.
8 Pravobranitelj za djecu RH Ciljevi, CILJ 5: OSIGURATI PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE U ŠKOLAMA Ovaj cilj smatramo preopširnim, podciljevi su redundantni i nedovoljno strukturirani aktivnosti su deklarativne, a ishodi (prema indikatorima) nemjerljivi. Većinu navedenoga može se uključiti u CILJ 4. Stoga, predlažemo da postojeći CILJ 5 postane podcilj CILJA 4 (npr. 4.9) te da zadrži naziv Osigurati pretpostavke za ostvarivanje nulte tolerancije na nasilje u školama. Također, predlažemo da se postojeći podcilj 5.3. Osigurati participaciju učenika…, izdvoji kao novi zasebni podcilj unutar CILJA 4 (npr. 4.10.), kao i da se pravo na sudjelovanje djece dodatno konkretizira i razradi te da se omogući bolja mjerljivost indikatora. Nije prihvaćen Nije prihvaćen.
9 Nataša Ostojić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Postupak izrade Akcijskoga plana Pri izradi bilo kakvog akcijskog plana izostavljeni su bitni sudionici: učitelji i nastavnici. Zašto se opet nas ništa ne pita, a svakodnevno smo u situacijama nasilja u školama? Nije prihvaćen U pripremu Akcijskog plana bili su uključeni predstavnici sindikata, strukovnih udruga što je uključivalo učitelje i nastavnike. Molimo pogledati popis institucija koje su imale svoje predstavnike u Povjerenstvu za izradu Akcijskog plana (stranica 9.).
10 Pragma Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Poštovani, smatramo kako je potreban jedan nacionalni dokument koji će snažno poduprijeti razvoj hrvatskog odgojno - obrazovnog sustava kao mjesta bez nasilja, u kojem djeca i mladi odrastaju u zdrave i empatične osobe. Stoga predlažemo nekoliko načelnih te specifičnih mjera: - predlažemo preformuliranje naziva Plana u „Akcijski plan za prevenciju nasilja u odgojno – obrazovnim ustanovama“ jer bi njime onda bili obuhvaćeni i vrtići te učenički domovi. Sukladno tome, trebalo bi u svim ciljevima/aktivnostima dodatno obuhvatiti vrtiće i učeničke domove te takav dokument (na kojem će raditi i predstavnici akademske zajednice te Pučka pravobraniteljica, kao i širi krug organizacija civilnog društva izabranih putem Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH) poslati na javno savjetovanje. Uz svaki cilj i podcilj nužno je navesti izvore financiranja, kao i rokove za izvršenje mjere. Umjesto kolone „odgovornost“, potrebno ju je razdvojiti na „nositelje“ pojedine aktivnosti (nadležna ministarstva, agencije i ustanove) i „partnere/suradnike“ (ustanove, organizacije civilnog društva, mediji, druga javnopravna tijela). - u cijelom Planu je potrebno snažnije povezao javne ovlasti centara za socijalnu skrb s prevencijom nasilja u odgojno – obrazovnim ustanovama gdje bi centri bili umreženiji s ustanovama s ciljem bržeg i pravovremenijeg djelovanja, osobito u području rane intervencije i edukacije stručnjaka i roditelja. - vezano uz ulogu udruga i natječaje za udruge, smatramo kako je potrebno unaprijediti sustav financiranja udruga na način da se aktivnosti mogu adekvatno planirati (bolje predvidjeti razdoblje raspisivanja natječaja, ocjenjivanja i objave rezultata te ugovaranja) te koordinirati i zajednički raspisivati natječaje za udruge iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Ministarstva zdravstva. Također, smatramo da bi za kvalitetnu provedbu projekata bilo potrebno izdvojiti više sredstava (2019. je planirano samo 3,5 milijuna kuna), a osobito zabrinjava činjenica da se smanjuju ulaganja u prevenciju nasilja nad djecom i mladima. - 1.1. Povelju je, osim izrade i potpisivanja, potrebno učiniti „živim“ i kratkim dokumentom budući on nije zamjena za postojeće akte ustanova (predlažemo da roditelji tijekom školske dobivaju primjerak Povelje te da se uz učenike i roditelji potpisuju u nju kao simbolički dokaz predanosti kulturi nenasilja i promociji empatije). - 1.5. Budući još nisu objavljeni rezultati javnog savjetovanja za Prijedlog pravilnika, predlažemo da se prvo donese Pravilnik pa nakon njega i Akcijski plan. - u cilju 2 „Kako bi se stručni suradnici što više usmjerili na provođenje preventivnih programa i aktivnosti za sprečavanje nasilja u školama potrebno je s obzirom na to mijenjati i Pravilnik o tjednim i radnim obvezama učitelja/nastavnika i stručnih suradnika“. Stoga predlažemo: a) stručnim suradnicima omogućiti što više direktnog rada s učenicima, roditeljima i nastavnicima (individualnog, razrednog, grupnog) te ih osloboditi administrativnih poslova koji nisu vezani uz evidentiranje i praćenje svog rada (primjerice, još uvijek pojedini stručni suradnici izrađuju satnice što predstavlja neefikasnu raspodjelu stručnih kapaciteta škole); b) razmotriti mogućnost ponovnog zapošljavanja socijalnih radnika u školama, kao stručnjaka posebno usmjerenih radu s pojedincem, grupom (obitelji, razredom itd.) te koordinaciji različitih sustava (dionika) u zajednici; c) omogućiti svakoj školi stručnog suradnika osobito iz područja socijalne pedagogije, psihologije i socijalnog rada koji će biti koordinatori aktivnosti usmjerenih prevenciji i rješavanju problema nasilja koji imaju stručne kompetencije za rješavanje problema nasilja. - 2.1. Digitalni obrazac bi trebao također omogućavati i analizu podataka (s ciljem donošenja odluka temeljem dokaza), o čemu se mora voditi briga tijekom ugovaranja izrade novog Obrasca. Obrazac, odnosno njegove funkcionalnosti i izvješća, bi trebale biti povezan i s sustavom socijalne skrbi – centrima za socijalnu skrb (uključujući i aktivnosti 2.2. informiranja, 2.3. kriznih timova i 2.4. preventivni programi). - 2.6. Uspostava jedinstvene javne baze bi trebala biti korak nakon verifikacije programa. - 3.1. Za odabir programa za prevenciju nasilja je potrebno raspisati javni poziv svim organizacijama koje takve programe provode i koje žele biti dio sustavne i rigorozne evaluacije. Takvi programi bi trebali omogućavati i eksperimentalne provedbe prijavljenih programa (ukoliko još nisu verificirani), te je potrebna vanjska evaluacija i klasificiranje programa s obzirom na kvalitetu, stručnost, obuhvatnost, trajanje, razinu prevencije i ostale kriterije. Važno je da među kriterijima verificiranih programa bude predviđena i standardizacija programa – ukoliko se programi provode u više ustanova, moraju biti standardizirani i moraju se moći replicirati u drugim sredinama. - 4.3. potrebno je napraviti analizu o mogućnostima i potrebi širenja kruga stručnih suradnika (npr. inicijativa da se izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju omogući socijalnim radnicima status stručnih suradnika). - 6.2. – uz „relevantne javne osobe“, potrebno je promicati odgovorno roditeljstvo i podršku očevima i majkama da svojim primjerima žive nenasilje i njeguju kulturu mira. Djelomično prihvaćen Suradnja će se definirati kroz intersektorski sporazum između Ministarstva znanosti i obrazovanje i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku na provedbi Akcijskog plana. Pozivamo udrugu da prati Natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih. 1.1 Prihvaća se U okviru Cilja 1. Uskladiti i unaprijediti hrvatski zakonodavni okvir za prevenciju nasilja u školama planirano je u točki 1.3. Osuvremeniti podzakonske propise usmjerene k prevenciji nasilja u školi u okviru kojeg će se definirati uloga i norma stručnih suradnika u prevenciji nasilja Cilj 2. u točki 1.3 planirano je osuvremeniti podzakonske propise usmjerene k prevenciji nasilja u školi u okviru kojeg će se definirati i uloga stručnih suradnika u prevenciji nasilja. Prijedlog vezan uz 4.3. će se razmotriti kod donošenja izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Ostalo primljeno na znanje.
11 Centar za mirovne studije Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Uvod Na načelnoj razini, uvodni dio Akcijskog plana pred sve dionike stavlja kvalitetan cilj s fokusom na dijete kao subjekt prava. Pozdravljamo činjenicu da se Akcijski plan temelji i na Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, te što direktno traži promjenu tradicionalnih rodnih uloga kao generatora neravnopravnog položaja žena u društvu. U uvodnom dijelu nedovoljno se jasno definiraju pojmovi nasilja i zlostavljanja, te zapravo nije u potpunosti jasno radi li se o Akcijskom planu prevencije vršnjačkog nasilja u školama ili nasilja u širem smislu. Iz uvodnog teksta čini se da se fokus primarno stavlja na fizičko nasilje, dok se drugi tipovi nasilja zanemaruju – istraživanja ukazuju upravo na porast elektroničkog nasilja s kojim škole imaju velikih problema u snalaženju u tome u čijoj je to nadležnosti, a nerijetko se nasilje iz cyber prostora zapravo prelijeva u realan, školski. Uvodni tekst navodi važnost međusektorske suradnje, a ona se niti u jednom dijelu teksta dalje ne operacionalizira. Kao jedan od mehanizama prevencije nasilja navode se Natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih Ministarstva znanosti i obrazovanja – oni u stvarnosti često kasne, evaluacijski kriteriji su nejasni, provedba zbog kašnjenja ne omogućuje praćenje školske godine, a pitanje je i je li nadležno ministarstvo ikad provelo neku studiju utjecaja ovih programa na učenike u školama, u bilo kojoj domeni, posebice domeni prevencije nasilja. Porazna je činjenica navedena u Uvodu koja navodi da ne postoje sustavna istraživanja, tj. egzaktni pokazatelji o pojavnosti nasilja u hrvatskom društvu i hrvatskim školama. Mišljenja smo da bez poznavanja ne samo pojavnosti, nego i rada na razumijevanju uzroka nasilja ne možemo kreirati smislene politike. Novi kurikulumi međupredmetnih tema također se u uvodnom dijelu navode kao važni mehanizmi prevencije nasilja. Ukoliko su teme Osobnog i socijalnog razvoja, Građanskog odgoja, IKT, Održivog razvoja i Zdravlja uistinu toliko važne za prevenciju, nije dovoljno da se nalaze samo u međupredmetnim temama, trebaju biti više naglašene i zastupljene kako bi se mogla pratiti provedba i učinak. Centar za mirovne studije u sklopu GOOD inicijative od predstavljanja novih kurikuluma ukazuje na to da je upitno koliko je kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja primjenjiv kao jedne od sedam međupredmetnih tema, jer je njegova korelacija s predmetnim kurikulumima nedovoljna i nejasna. Njemu nedostaju definirana vrednovanja postignuća, zbog čega će biti teško utvrditi u kojoj mjeri izvedba međupredmetne teme doprinosi građanskim kompetencijama učenica i učenika. Kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja kao jedne od sedam međupredmetnih tema bez zasebnog predmeta u osnovnoj i srednoj školi ili bez adekvatnog obrazovanja nastavnika ostaje teško provediv ili neprovediv. Sustavna podrška poticanju i odgajanju odgovornih i aktivnih mladih koji su uz osposobljeno i kapacitirano osoblje škola ključ kvalitetne prevencije nasilja izostaje kroz dugi niz godina ukazujući na jasan nedostatak političke volje. U dijelu Uvoda koji se odnosi na medijsko izvještavanje predlažemo da se osim „poticati izvještavanje koje promiče demokratsko građanstvo i ljudska prava, socijalnu koheziju i interkulturalni dijalog, vrednovanje raznolikosti, ravnopravnosti, uključujući i spolnu i rodnu ravnopravnost“ uvrsti i jasna i nedvosmislena osuda nasilja, te promocija nenasilja kao aktivnog stava i djelovanja za ostvarivanje ljudskih prava svih. Smatramo da je u Uvodnom dijelu u kontekstu „odgovora cijele škole“ važno priznati činjenicu da su mnoge škole, ali i druge odgojno-obrazovne ustanove podkapacitirane u smislu ekipiranosti stručnih službi i njihovoj sustavnoj podršci. Razmjeri problema u brojnim lokalnim zajednicama nadilaze prostor škole, te se događa da čitavi gradovi nemaju dostupne psihologe, defektologe i sl., te su čitave obitelji ili prepuštene same sebi bez kvalitetne stručne podrške ili prisiljene za ove usluge putovati u susjedna mjesta. Također, nužno je stručnim suradnicima u školama omogućiti više vremena i podrške (u stručnom smislu također) da provode praćenje, istraživanja o problemima u školi i predlažu mjere pa zajedno s kolektivom provode prevenciju. Djelomično prihvaćen Akcijski plan ima za cilj unaprijediti intersektorsku suradnju temeljenu na analizama konkretnih slučajeva nasilja u školskom okruženju, prevenciju i reakciju na nasilje nad I među djecom uključujući i prevenciju i reakciju na nasilje nad odgojno-obrazovnim radnicima i zaposlenicima škola. Kao jedna od mjera Akcijskog plana predviđeno je da se izmjenama i dopunama Kaznenog zakona napad na zaposlenika škole tretira kao napad na službenu osobu. U okviru Cjelovite kurikularne reforme i projekta Škola za život doneseno je 7 kurikuluma međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu: Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje Jedan od ciljeva kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje je: u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici razvijati Ustavom propisane temeljne vrijednosti – slobodu, jednakost, etičnost, moral, obiteljske vrijednosti i vrijednost braka, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva i doma, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav (ciljevi i modeli provedbe kurikuluma međupredmetnih tema vidljivi su na poveznici: https://skolazazivot.hr/kurikulumi-2/ ). Prijedlog Akcijskog plana predstavio je dio aktivnosti/projekata/programa vezanih uz prevenciju nasilja i kurikulume koji se trenutačno podučavaju u školi. Kroz kurikulume međupredmetnih tema želi se naglasiti važnost škole da poučavaju učenike da postoje alternative nasilju, koje uključuju miroljubivo rješavanje sukoba, pozitivne interpersonalne vještine i trening socijalnih vještina kako bi se osigurale pretpostavke učenicima da formiraju pozitivne odnose i konstruktivno rješavaju eventualne nesporazume i sukobe. Prihvaćen prijedlog izmjena u Uvodu. U pripremi za provedbu Akcijskog plana posebna pažnja posvetit će se analizi ekipiranosti škola stručnim suradnicima, dodatnim zapošljavanjem stručnih suradnika i stručnim usavršavanjem vezanim za provedbu Akcijskog plana s posebnim naglaskom na intersektorsku suradnju u provedbi Akcijskog plana.
12 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Ciljevi, CILJ 4: OSIGURATI SUSTAVNE MJERE POTPORE U PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA UČENICIMA, UČITELJIMA, RODITELJIMA/SKRBNICIMA Očekivani ishod podcilja 4. (osigurati zastupljenost stručnih suradnika odgovarajućega profila u svim školama ovisno o broju učenika) je usuglašene potrebe škola i sastav stručnih timova, jer ovako definiran indikator ne donosi mjerljivu promjenu (u većoj se mjeri referira na aktivnosti nego na indikator). Radi se o složenom cilju kojeg je potrebno dodatno razraditi s aktivnostima (procjena potreba, plan aktivnosti njihovog zadovoljavanja, analiza mogućnosti zapošljavanja ...). Ako se ne planiraju izmjene nedavno usvojenih kurikuluma, podcilj 4.5. (povećati opseg i sadržaj školskoga kurikuluma usmjerenog k prevenciji nasilja u školama) bit će neostvariv. Predlažemo preformulirati cilj u „osigurati primjerenu zastupljenost prevencije nasilja u školama u školskim kurikulima“. Podcilj 4.6. smatramo iznimno važnim za postizanje ciljeva Akcijskog plana. Međutim, dokument ne odgovara na pitanje kako će se osigurati funkcioniranje tima za krizne intervencije (koji se trenutno bavi traumama koje nisu nužno vezane uz nasilničko ponašanje). Predlažemo dopunu dokumenta u tom smjeru. Podcilj 4.7. tematski pripada cilju 1. jer se radi o zakonodavnom okviru. Nejasno je kako se podcilj 4.8. nadovezuje na prevenciju nasilničkog ponašanja pa predlažemo da se isti preformulira i pojasni. Moguće je da se radi o uspostavi vršnjačke pomoći u prevenciji nasilničkog ponašanja koja onda zahtijeva precizniju razradu aktivnosti i indikatora (npr. u svakoj školi djeluje grupa vršnjaka pomagača, svaka je škola razradila sustav edukacije vršnjaka pomagača i sl.). Djelomično prihvaćen Prihvaća se predložena izmjena podcilja 4.5. Prilikom izrade modela vršnjačke pomoći će se preciznije razraditi i pojasniti ovaj podcilj.
13 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Ciljevi, CILJ 3: POBOLJŠATI KVALITETU I PRAĆENJE TE POVEĆATI BROJ VERIFICIRANIH ŠKOLSKIH PROGRAMA ZA PREVENCIJU NASILJA KOJI SE PROVODE U ŠKOLAMA Uz sve je aktivnosti potrebno dodati rokove, nositelje i partnere. Kao partneri su iz podcilja 3.2. potpuno izostavljene strukovne udruge. Predlažemo povezivanje podciljeva 3.6. i 3.7. Djelomično prihvaćen U podcilju 3.2. odgovornost će biti dopunjena “strukovnim udrugama” Ovaj Akcijski plan podrazumijeva detaljnu razradu u drugim dokumentima.
14 Liga za prevenciju ovisnosti Ciljevi, CILJ 6: PROVESTI MEDIJSKU KAMPANJU O PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA U 6. poglavlje treba dodati podcilj da škole izrade komunikacijsku strategiju putem koje će promovirati sve što rade na prevenciji nasilja Djelomično prihvaćen Navesti će se u obrazloženju cilja 6.
15 Liga za prevenciju ovisnosti Ciljevi, CILJ 4: OSIGURATI SUSTAVNE MJERE POTPORE U PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA UČENICIMA, UČITELJIMA, RODITELJIMA/SKRBNICIMA S obzirom na statističke podatke iz uvoda ovog dokumenta o prisutnosti nasilja u odnosima roditelja prema djeci, roditeljski sastanci neće biti dovoljna niti učinkovita metoda sprečavanja nasilja. Rad s roditeljima treba biti sveobuhvatniji (naročito u ranijoj dobi), a u ciljanim slučajevima, biti usmjeren prema stručnim službama, a onda i pružateljima usluga u lokalnim zajednicama. Cijela procedura trebala bi biti definirana protokolom. U podcilju 4.6. nije jasno gdje bi počinitelji trebali dobiti potporu, a gdje žrtve (među odgovornima/provoditeljima ne vidimo ključne dionike). To ne bi trebalo biti isto mjesto (osim u procesu medijacije). U tom kontekstu među provoditelje je potrebno predvidjeti centre za socijalnu skrb, obiteljska savjetovališta, udruge. Doduše nešto slično se navodi u podcilju 4.4. no svrha navedene suradnje je preopćenita. Podcilj 4.8. nije dovoljno jasno definiran. Vidimo da se među odgovornima navode AZOO, škole i udruge no nije jasno tko bi taj model trebao provoditi. Ukoliko se bude planiralo da program provode dominantno udruge onda neće postojati dostatni kapaciteti za provedbu. Po svom sadržaju podcilj bi trebao ići u 5. poglavlje. Djelomično prihvaćen U Akcijski plan u okviru cilja 4. – dodaje se podcilj: Osigurati primjerenu zastupljenost roditelja u prevenciji nasilja.
16 Pravobranitelj za djecu RH Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Uvod U radu Povjerenstva za izradu Akcijskog plana za prevenciju nasilja sudjelovala je predstavnica Ureda pravobraniteljice za djecu. Budući da dio prijedloga našeg Ureda nije uvršten u Akcijski plan te da konačni sadržaj dokumenta nije usuglašen sa svim članovima Povjerenstva, u ovom e-savjetovanju dodatno iskazujemo svoje prijedloge i mišljenje. Mišljenja smo da dokument u uvodu sadrži previše teorijskih pristupa što utječe na njegovu opširnost i nedovoljnu strukturiranost. Ured pravobraniteljice za djecu predlagao je da polazište za izradu Akcijskog plana, koji mora biti sažet, konkretan i jasan, budu pretežito domaći podaci i istraživanja te uočene potrebe i izazovi odgojno-obrazovnog sustava. Za procjenu sadašnjeg stanja i polazišta za izradu Akcijskog plana predlagali smo i navođenje podataka i stajališta iz godišnjih izvješća o radu pravobraniteljice za djecu koji daju presjek ostvarivanja prava djece u svim područjima te upozoravaju na konkretne teškoće sustava u sveobuhvatnom ostvarivanju prava. Predložili smo tekst za uvodni dio dokumenta: „Godišnja Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu upozoravaju na teškoće u sveobuhvatnom ostvarivanju prava djece na zaštitu od svih oblika nasilja. Posebno zabrinjavaju prijave koje se odnose na sve oblike nasilja nad djecom u ustanovama odgoja i obrazovanja, koje ukazuju na nedovoljno učinkovite mjere i aktivnosti, posebice na razini prevencije. Na obveze države u borbi protiv nasilja nad djecom, osim prihvaćenih međunarodnih dokumenata, upućuju i Zaključne primjedbe Odbora za prava djeteta UN-a o kombiniranom trećem i četvrtom periodičnom izvješću Hrvatske (2014.) u kojima je Odbor iskazao zabrinutost zbog nasilja nad djecom u školama te preporučio osnaživanje programa prevencije uz sudjelovanje djece.“ Predlažemo da ovaj tekst uđe u uvodni dio dokumenta. Predlažemo i da se, prilikom navođenja međunarodnih konvencija i strategija kao polazišta u izradi Akcijskoga plana, uz UN-ovu Konvenciju o pravima djeteta svakako navede i Opći komentar br.13 (2011.) UN-ovog Odbora za prava djeteta, o pravu djeteta na zaštitu od svih oblika nasilja. Osim toga, predlažemo da se u navedene relevantne propise uvrste i Zakon o strukovnom obrazovanju i Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada učeničkih domova, ali i da se nađe način za uključivanje Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (iako se ne odnosi na škole) s obzirom na veliki prevencijski potencijal odgoja i obrazovanja u predškolskoj dobi. U predstojećem radu na izmjenama i poboljšanju propisa posebno ističemo važnost unapređivanja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Protokola o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima te Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Ovom prilikom posebno iskazujemo nezadovoljstvo zbog neuključivanja i nesudjelovanja djece u izradi Akcijskoga plana. U skladu s člancima 12. i 13. Konvencije o pravima djeteta, o pravu djece na sudjelovanje i iskazivanje mišljenja, Ured pravobraniteljice za djecu obvezao se tijekom rada Povjerenstva pribaviti mišljenje djece vezano za Akcijski plan, kako bi ono bilo sastavni dio dokumenta, a što je uobičajena praksa u svijetu. Povjerenstvo je prihvatilo taj prijedlog te mu je Ured pravobraniteljice za djecu, nakon održane dvodnevne radionice i rasprave sa svojom Mrežom mladih savjetnika, dostavio strukturirana razmišljanja i konkretne prijedloge djece. (Mreža mladih savjetnika je dječje savjetničko tijelo pravobraniteljice za djecu koju čini 20 djece iz cijele Hrvatske u dobi od 12 do 18 godina.) Međutim, taj oblik dječjega sudjelovanja i iskazivanje mišljenja o temi koja se i te kako reflektira na život djece, ni na koji način nije uključen u Akcijski plan. Iako se među budućim ciljevima Akcijskog plana spominje i važnost osiguravanja pretpostavki za dječje sudjelovanje, konkretni angažman djece u fazi izrade tog dokumenta u njemu uopće nije spomenut niti su djeca percipirana kao suradnici u procesu njegove izrade. Stoga, predlažemo da se mišljenja i prijedlozi djece na odgovarajući način uključe u Akcijski plan (moguće i kao dodatak dokumentu). Djelomično prihvaćen Predloženi tekst nadopune Uvoda Akcijskoga plana koji glasi: Godišnja Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu upozoravaju na teškoće u sveobuhvatnom ostvarivanju prava djece na zaštitu od svih oblika nasilja. Posebno zabrinjavaju prijave koje se odnose na sve oblike nasilja nad djecom u ustanovama odgoja i obrazovanja, koje ukazuju na nedovoljno učinkovite mjere i aktivnosti, posebice na razini prevencije. Na obveze države u borbi protiv nasilja nad djecom, osim prihvaćenih međunarodnih dokumenata, upućuju i Zaključne primjedbe Odbora za prava djeteta UN-a o kombiniranom trećem i četvrtom periodičnom izvješću Hrvatske (2014.) u kojima je Odbor iskazao zabrinutost zbog nasilja nad djecom u školama te preporučio osnaživanje programa prevencije uz sudjelovanje djece.” Prihvaća se i Nacrt će biti dopunjen. Prihvaća se i predložena nadopuna relevantnih propisa, osim Zakona o predškolskom odgoju I obrazovanju jer se ovaj Akcijski plan odnosi na školske ustanove. Mišljenje djece članova MMS-a je primljeno na znanje i prihvaćeno npr. prijedlog osnovnog cilja “da škola bude mjesto na kojem je svima ugodno boraviti, i djeci i nastavnicima, da budu svi zadovoljni i da ne idu u školu s tjeskobom” obuhvaćen je podciljem 5.1. koji glasi “Osigurati da sve škola postanu sigurno, inkluzivno, poticajno I podražavajuće okruženje za sve dionike sustava”, njihov navod “Važna je participacija djece tj. Sudjelovanje i iskazivanje mišljenja, a promjena koju trebamo je poboljšati odnose unutar škole (u razredu, u školi, u zbornici)” obuhvaćen je podciljem 5.3. koji glasi “Osigurati praticipaciju učenika o svim pitanjima koja se na njih odnose u skladu s Konvencijom o pravima djeteta”, njihov navod “Važno nam je i tko priča i na koji način o nasilju (mladi, poznate osobe…), da ne bude dosadno i nezanimljivo, jer nitko neće slušati.” obuhvaćen je podciljem 6.2. koji glasi: “Uključiti relevantne javne osobe u promociju Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama”.
17 Gestalt centar Homa, d.o.o. Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Da bi ovaj plan bio doista akcijski, potrebni su mu rokovi i veća razina operacionalizacije i ciljeva i nositelja. Svakako to treba dodati, u protivnom će ostati mrtvo slovo na papiru. O tome su preciznije pisali Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, i drugi u njihovim komentarima. Akcijski plan skače sam sebi u usta, jer se u nekoliko navrata poziva na meta analize (uključujući vodećeg stručnjaka u ovom području Rigbya) koji nedvojbeno pokazuju da su stvarno učinkoviti programi oni koji u sebi sadrže odgovor cijele škole, a predloženi programi u većem dijelu to nisu. Svrnula bih vam pažnju na meta analizu Menesini & Salmivalli (2017) Bullying in schools: The state of knowledge and effective interventions, Psychology, Health & Medicine, 22:sup1, 240-253 i iz nje posebno naglasila završna dva odjeljka: "In summary, whole-school programmes to prevent bullying are often successful. Their effects vary, however; some programmes show consistent positive effects whereas others have little or no evidence of effectiveness. What explains the divergent effects? Programmes should be intensive and long-lasting, and they should be implemented with fidelity. Involving parents seems to strengthen the effects, as well as the use of disciplinary practices with bullies. Raising awareness among students about the role of the whole group has an impact on maintaining bullying, and enhancing antibullying norms and responses within classrooms is crucial. It is also highly important that teachers clearly communicate their antibullying attitudes to students. In several countries, it is legally required that schools have an anti-bullying policy. This obligation is desirable, but it should be remembered that having any kind of policy in place might not be enough; interventions that have been found to be effective through rigorous evaluations should be utilised. Schools should be provided with guidance regarding most effective practices and programmes. We agree with the suggestion by Farrington and Ttofi (2009) that a system of accrediting effective anti-bullying programmes should be developed in order to ensure that programmes adopted by schools contain elements that have been proved to be effective in high-quality evaluations." Dakle, MZO mora na sebe preuzeti odgovornost za ponudu programa školama za koje je sigurno da je učinkovito. Ovakvi prijedlozi kao u ovom Akcijskom planu su potpuno zbunjujući za škole. Osim toga Cilj 3 govori o stvaranju kriterija i provedbi preporučenih i verificiranih programa, a u opisu ciljeva "O ciljevima" pod 3 navode se različiti programi od kojih mnogi nisu niti evaluirani, a kamoli procijenjeni u odnosu na kriterije učinkovitosti školskih preventivnih programa koje definiraju svjetske i evropske meta-evaluacije. Primljeno na znanje U Cilju 3. Predviđeni su podciljevi i aktivnosti koji uključuju praćenje i nezavisnu evaluaciju programa. Također u podcilju 3.4. “Osigurati primjenu verificiranih programa prevencije nasilja u školama” te provedbom aktivnosti podcilja 3.5 “Kontinuirano verificirati školske programe prevencije nasilja temeljem propisanih kriterija” MZO nedvosmisleno preuzima odgovornost koju navodite. Popis programa/projekata navedenih u opisu Cilja 3. predstavlja pregled dosadašnjih projekata koji su se provodili u svrhu prevencije nasilja, a što je i navedeno iznad popisa u obrazloženju Cilja 3. te je za svaki navedeni program/projekt upisano postoji li ili ne postoji nezavisna evaluacija.
18 TANJA SUDISKAS Ciljevi, CILJ 4: OSIGURATI SUSTAVNE MJERE POTPORE U PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA UČENICIMA, UČITELJIMA, RODITELJIMA/SKRBNICIMA Cilj 4, podcilj 4.3. piše da bi u svim školama trebalo zaposliti sukoladno potrebama i broju učenika stručne suradnike odgovarajućeg profila. U aktivnostima se govori oprečno i zapošljavanje se stavlja na zadnje mjesto. Prije zapošljavanja se navodi- preporaspodjela i uključivanje stručnjaka drugih škola, mobilni timovi i tek na kraju po potrebi dodatno zapošljavanje umjesto da sukladno podcilju 4.3. piše: Prepoznati potrebe škola i specifičnosti uvjeta u kojima škola djeluje te mogućnosti zapošljavanje odgovarajućih stručnih suradnika, uključivanje mobilnih timova i stručnjaka drugih škola. Ovako djeluje da se podržava zabrana zapošljavanja stručnih suradnika koja traje od 2011.g. što dovodi između ostalog do podbacivanja kvalitetnog i sveobuhvatnog preventivnog djelovanja što je u opisu posla radnika škole, stručnih suradnika, a posebno navedeno u opisu posla socijalnog pedagoga (Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi NN 103/14; čl.20 st.4.-obavlja poslove na prevenciji poremećaja u ponašanju, izrađuje i provodi preventivne programe). Primljeno na znanje U okviru Cilja 1. Uskladiti i unaprijediti hrvatski zakonodavni okvir za prevenciju nasilja u školama planirano je u točki 1.3. Osuvremeniti podzakonske propise usmjerene k prevenciji nasilja u školi u okviru kojeg će se definirati uloga i norma stručnih suradnika u prevenciji nasilja. U tijeku je proces administrativnog rasterećenja učitelja/nastavnika i stručnih suradnika koji će omogućiti da se učitelji i stručni suradnici više mogu posvetiti, među ostalim i prevenciji nasilja.
19 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Slažemo se sa svim komentarima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Primljeno na znanje Napominjemo kako je Hrvatska udruga socijalnih pedagoga imala svog službenog predstavnika u Povjerenstvu za izradu ovog Akcijskog plana.
20 Marija Krpina Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Pročitala sam Nacrt. Mislim da je važno napomenuti da radim na mjestu domskog odgajatelja i bojim se da je premalo stavljeno težište na obaveze pojedinaca u procesu nošenja s nenasiljem, kako djece uključene u nasilje, tako i stručnjaka u odnosu na ljudska prava. U tom smislu smatram da je preveliko i nepravedno težište stavljeno na ljudska prava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Centar za mirovne studije O ciljevima, CILJ 5: OSIGURATI PRETPOSTAVKE ZA OSTVARENJE NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE U ŠKOLAMA Možda najvažnija pretpostavka koja ovdje nedostaje je postojanje kapacitiranih i ekipiranih stručnih službi u školama i/ili barem u lokalnoj zajednici. Primljeno na znanje U pripremi za provedbu Akcijskog plana posebna pažnja posvetit će se analizi ekipiranosti škola stručnim suradnicima, dodatnim zapošljavanjem stručnih suradnika i stručnim usavršavanjem vezanim za provedbu Akcijskog plana s posebnim naglaskom na intersektorskoj suradnji u provedbi Akcijskog plana.
22 Centar za mirovne studije O ciljevima, CILJ 4: OSIGURATI SUSTAVNE MJERE POTPORE U PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA UČENICIMA, UČITELJIMA, RODITELJIMA/SKRBNICIMA Upitno je koliko je kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja primjenjiv kao jedne od sedam međupredmetnih tema, čija korelacija s predmetnim kurikulumima je nedovoljna i nejasna. Njemu nedostaju definirana vrednovanja postignuća, zbog čega će biti teško utvrditi u kojoj mjeri izvedba međupredmetne teme doprinosi građanskim kompetencijama učenica i učenika. Kurikulum o Građanskom odgoju i obrazovanju kao jedne od sedam međupredmetnih tema bez zasebnog predmeta u osnovnoj i srednoj školi ili bez adekvatnog obrazovanja nastavnika ostaje teško provediv ili neprovediv. Sustavna podrška poticanju i odgajanju odgovornih i aktivnih mladih koji su uz osposobljeno i kapacitirano osoblje škola ključ kvalitetne prevencije nasilja izostaje kroz dugi niz godina ukazujući na jasan nedostatak političke volje. Primljeno na znanje U okviru Cjelovite kurikularne reforme i projekta Škola za život doneseno je 7 kurikuluma međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu: Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje Jedan od ciljeva kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje je: u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici razvijati Ustavom propisane temeljne vrijednosti – slobodu, jednakost, etičnost, moral, obiteljske vrijednosti i vrijednost braka, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva i doma, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav (ciljevi i modeli provedbe kurikuluma međupredmetnih tema vidljivi su na poveznici: https://skolazazivot.hr/kurikulumi-2/ ). Prijedlog Akcijskog plana predstavio je dio aktivnosti/projekata/programa vezanih uz prevenciju nasilja i kurikulume koji se trenutačno podučavaju u školi. Kroz kurikulume međupredmetnih tema želi se naglasiti važnost škole da poučavaju učenike da postoje alternative nasilju, koje uključuju miroljubivo rješavanje sukoba, pozitivne interpersonalne vještine i trening socijalnih vještina kako bi se osigurale pretpostavke učenicima da formiraju pozitivne odnose i konstruktivno rješavaju eventualne nesporazume i sukob.
23 Centar za mirovne studije Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Ciljevi Generalni komentar - dokument koji se naziva Akcijskim planom mora imati razrađene podciljeve koji će uključivati konkretne opise aktivnosti, razlikovati glavne nositelje mjera i njihove podržavatelje (kako bi se izbjegla disperzija odgovornosti), imati jasne rokove, te sredstva predviđena za ostvarenje svh mjera. Osim toga, svaki podcilj morao bi imati jasno razrađene indikatore provedbe i učinka. Sve to ili nedostaje ili je nedovoljno razrađeno kroz ovaj AP. Time se posljedično dovodi u pitanje koliko je ovakav AP moguće provoditi, a koliko će on ukoliko ostane u ovom formatu zapravo ostati samo lista dobrih želja. Osim nedovoljne konkretizacije toga što se određenom aktivnošću želi postići/čemu ona doprinosi, neke 'aktivnosti' uopće nisu uobličene poput aktivnosti (primjerice – 5.1 „Osigurati uključenost te fizičke, psihičke i socijalne sigurnosti, istraživanje postignutog“). Primljeno na znanje Ovaj Akcijski plan podrazumijeva detaljnu razradu u drugim dokumentima.
24 Centar za mirovne studije Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Postupak izrade Akcijskoga plana Tekst navodi da je u prvoj fazi procesa napravljen pregled relevantnih empirijskih uvida, nije jasno zašto te informacije nisu uključene u uvodno poglavlje. Primljeno na znanje Selektivni prikaz relevantnih empirijskih uvida predstavljen je na stranici 6.
25 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Odsjek za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Tema nasilja u školama, i općenito nasilja u društvu, relevantna je i smatramo vrijednim da ju je Ministarstvo obrazovanja i znanosti odlučilo staviti u fokus svojih aktivnosti. No, Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama, predstavljen u ovakvom obliku, u određenoj mjeri je nedorečen i nesustavno izrađen dokument. Aktivnosti su nedorađene i vrlo općenite te je sasvim jasno da ovom Planu treba uslijediti mnogo ozbiljnija operacionalizacija (u smislu nositelja, rokova i resursa) pri čemu je upitno može li u tom slučaju se ovaj dokument nazvati „akcijskim“ planom. Sumarno, nekoliko je temeljnih nejasnoća u vezi ovog Akcijskog plana: • Osnovna nejasnoća odnosi se na svrhu i cilj ovog Plana- radi li se o prevenciji vršnjačkog nasilja ili nasilja u školi u širem smislu. Naime, uvodni tekst ne donosi jasno određenje na koje se nasilje misli. Ukoliko je riječ o prevenciji vršnjačkog nasilja, što većina mjera i implicira, tada sam dokument treba preimenovati u Akcijski plan prevencije vršnjačkog nasilja u školama. No, upozoravamo kako je nasilje u školama puno širi fenomen i ne smije nikako biti svedeno samo na komponentnu vršnjačkog nasilja. Važno bi bilo na adekvatan način planom obuhvatiti sve oblike nasilja u školskom okruženju (uključujući nasilje odraslih prema djeci i dr.). Također, nužno je planom obuhvatiti cjelokupan odgojno-obrazovni sustav (predškolske ustanove posebice) s obzirom na to da je prevencija nasilničkog ponašanja učinkovitija ukoliko postoje sustavna ulaganja od rane predškolske dobi. • Sam Plan, kroz podciljeve i aktivnosti, generalno je pisan iz reaktivne, a ne proaktivne perspektive. U planu je izostavljeno usmjeravanje na pozitivan razvoj i aktivnosti usmjerene na to da se nasilje ne dogodi. Potrebno je u planu definirati prevenciju i preventivne intervencije uz jasno pojašnjenje razina preventivnog djelovanja (univerzalna, selektivna i indicirana) kako bi se osigurala pokrivenost cijelog spektra preventivnih intervencija. • Posebno problematičnim smatramo skoro pa mehaničko stavljanje aktivnosti „Izraditi i donijeti Pravilnik o odgojno-obrazovnoj potpori učenicima u riziku za razvoj problema u ponašanju i stručnom tretmanu učenika s problemima u ponašanju“ u okvir podcilja „Unaprijediti sustav zaštite prava i interesa svih učenika te sustav zaštite učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju“, odnosno cilja 1. „Uskladiti i unaprijediti hrvatski zakonodavni okvir za prevenciju nasilja u školama“. Smatramo kako je navedeni pravilnik previše važan dokument u odnosu na specifična prava i postupanje prema djeci s problemima u ponašanju i da ga se ovakvim „tretmanom“ u okviru Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama, degradira te se istovremeno, vjerojatno nenamjerno i slučajno, djecu s problemima u ponašanju obilježava kao djecu koja se nasilnički ponašaju. Nasilje u školi ne čine, niti su njegove žrtve, samo djeca s problemima u ponašanju, i službeni dokument nadležnog Ministarstva ne bi to trebao ni implicirati. Snažno zagovaramo da se o Pravilniku o odgojno-obrazovnoj potpori učenicima u riziku za razvoj problema u ponašanju i stručnom tretmanu učenika s problemima u ponašanju, raspravlja zasebno u okviru mjera pomoći i podrške učenicima. Nadalje, u već spomenutom podcilju, čini se neadekvatnim spajati opću zaštitu prava i sustav zaštite prava učenika s problemima u ponašanju. Radi se o dvije važne, međusobno povezane, ali suštinski različite stvari. • Podcilj „Osigurati participaciju učenika o svim pitanjima koja se na njih odnose u skladu s Konvencijom o pravima djeteta “ je posebno generalno definiran i pokazuje nedovoljno razumijevanje što znači participacija učenika. Poštivanje prava na participaciju kao prava zajamčenog Konvencijom o pravima djeteta bi već po logici stvari trebalo biti implementirano u svakodnevna postupanja i kurikulum, a ne zasebno isticano kao cilj u prevenciji nasilja. • U trenutnom prikazu postojećih preventivnih programa nisu korišteni standardi kvalitete u selekciji i odabiru programa koji će biti uvršteni u tablicu. Pregled programa je vrlo manjkav. Iz njega nije moguće steći uvid u sveobuhvatnost i dostatnost prikazanih programa. Budući da kvalitetni pregledi preventivnih programa uključuju i definiranje razine preventivnog djelovanja (univerzalna, selektivna i indicirana) te sveobuhvatnost programa (ciljana populacija – dob te broj susreta/radionica) predlažemo uvrstiti navedene kategorije. Isto tako, predlažemo zasebno isticanje programa za koje je provedena evaluacija učinka budući da su u ovoj tablici pomiješani programi u odnosu na taj kriterij. Neki programi nisu kvalitetno prikazani niti uopće opisani (npr. PATHS program za koji nije navedeno da je provedena evaluacija učinka iako su dva rada objavljena u stranim časopisima vezana uz evaluaciju učinka tog programa u Hrvatskoj - https://www.um.edu.mt/__data/assets/pdf_file/0004/296932/V8i2p3.pdf, https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1002/ijop.12262). Važno je revidirati i kvalitetnije prikazati postojeće preventivne programe. • U cilju 3. „Poboljšati kvalitetu i praćenje te broj verificiranih školskih programa prevencije nasilja koji se provode u školama“ upozoravamo kako nije problem u broju programa već u sveobuhvatnosti i kvaliteti programa prevencije nasilja koje će se provoditi. Pristup povećanja broja program (koji često nisu teorijski utemeljeni niti dostatni) neće nužno dovesti do učinkovitije prevencije. Također smatramo kako samo navođenje uloženih financijskih sredstava kroz Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja ne ukazuje na učinak niti isplativost uloženih sredstava. • Nije jasno tko treba provoditi niti u kojem obimu međupredmetne teme nove kurikularne reforme koje se navode kao «pozitivan doprinos prevenciji nasilja» (Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Održivi razvoj i Zdravlje). Za razvoj vještina koje se planiraju razvijati i podučavati tijekom međupredmetnih tema su potrebni educirani stručnjaci, dostatno trajanje i teorijska utemeljenost aktivnosti. • U cilju 2. „Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama“ nedostaje provođenje etioloških istraživanja pojave nasilničkog ponašanja koje je izuzetno važno za valjanu prevenciju kao i istraživanja pojavnosti nasilja kroz longitudinalna epidemiološka istraživanja (samoprocjena učenika, opservacije učitelja i dr.). • Zaključno, smatramo da je i sam sastav radne skupine koja je sudjelovala u izradi ovog Plana, nepotpun. Iako se u samom Planu spominje važnost međuresorske suradnje, u radnoj skupini uočljivo nedostaju predstavnici sustava socijalne skrbi. Također, smatramo da je važna i veća uključenost akademske zajednice, posebno onih njenih članova koji se bave prevencijskom znanošću. Primljeno na znanje Akcijski plan ima za cilj unaprijediti intersektorsku suradnju temeljenu na analizama konkretnih slučajeva nasilja u školskom okruženju, prevenciju i reakciju na nasilje nad i među djecom uključujući i prevenciju i reakciju na nasilje nad odgojno-obrazovnim radnicima i zaposlenicima škola. Kao jedna od mjera Akcijskog plana predviđeno je da se izmjenama I dopunama Kaznenog zakona napad na zaposlenika škole tretira kao napad na službenu osobu. U odnosu na izmjene Kaznenog zakona MZO je tražio mogućnost pružanja snažnije kaznenopravne zaštite zaposlenicima koji obavljaju poslove iz djelatnosti odgoja, obrazovanja i socijalne skrbi kroz proširenje značenja izraza službena osoba. U izradi nacrta Akcijskog plana sudjelovali su predstavnici sljedećih tijela/ustanova/organizacija/udruga: Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, UNICEF-a, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatskoga pedagogijskog društva, Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Sindikata hrvatskih učitelja, Pravobraniteljice za djecu, Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI I Centra za pružanje usluga u zajednici, „Savjetovalište Luka Ritz“. Svi predstavnici zamoljeni su da nacrte Akcijskog plana i njegove dijelove tijekom izrade razmotre sa svojim kolegicama i kolegama. Na taj način uz činjenicu da su u Povjerenstvu za izradu Akcijskog plana sudjelovala 23 predstavnika gore navedenih organizacija stvarni broj sudionika znatno je veći. Detaljniji pregled programa/projekata bit će prikazan u drugim dokumentima ovog AP. Slažemo se s primjedbom o broju, sveobuhvatnosti i kvaliteti programa prevencije nasilja. U ovom nacrtu Akcijskog plana prevencije, a s obzirom na to da će se provoditi na nacionalnoj razini, u svim školama nije smisleno odlučiti se tek za jedan dokazano uspješan program već sustavno raditi na praćenju, poboljšanju kvalitete i povećanju broja verificiranih školskih programa za prevencije nasilja koji se provode u školama poštujući pri tome sve resurse i mogućnosti pojedine lokalne sredine u kojoj se nalazi škola. U okviru Cjelovite kurikularne reforme i projekta Škola za život doneseno je 7 kurikuluma međupredmetnih tema za osnovnu i srednju školu: Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Građanski odgoj i obrazovanje Jedan od ciljeva kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje je: u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici razvijati Ustavom propisane temeljne vrijednosti – slobodu, jednakost, etičnost, moral, obiteljske vrijednosti i vrijednost braka, nacionalnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva i doma, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavinu prava i demokratski višestranački sustav (ciljevi i načini provedbe kurikuluma međupredmetnih tema vidljivi su na poveznici: https://skolazazivot.hr/kurikulumi-2/ ). Prijedlog Akcijskog plana predstavio je dio aktivnosti/projekata/programa vezanih uz prevenciju nasilja i kurikulume koji se trenutačno podučavaju u školi. Kroz kurikulume međupredmetnih tema želi se naglasiti važnost škole da poučavaju učenike da postoje alternative nasilju, koje uključuju miroljubivo rješavanje sukoba, pozitivne interpersonalne vještine i trening socijalnih vještina kako bi se osigurale pretpostavke učenicima da formiraju pozitivne odnose i konstruktivno rješavaju eventualne nesporazume i sukobe. U izradi Akcijskog plana sudjelovali su predstavnici svih relevantnih dionika uključenih u prevenciju nasilja u školama.
26 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Ciljevi Općenito, ovo bi poglavlje trebalo služiti odgovoru na pitanje zašto su važni i što točno znače. Postojeći tekstovi ne pridonose toj svrsi i predlažemo da se u konačnoj verziji dokumenta, nakon definiranja ciljeva, tekst prilagodi. Pri tome je potrebno izbjegavati ponavljanja iz uvodnog dijela teksta, a usmjeriti se na relevantna teorijska objašnjenja svakog cilja, uz navođenje važnih elemenata prevencije nasilničkog ponašanja koje pojedini ciljevi adresiraju i uloge svakog dionika odgojno-obrazovnog procesa u njihovoj realizaciji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Ciljevi, CILJ 6: PROVESTI MEDIJSKU KAMPANJU O PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA Radi se o važnom, ali nedovoljno razrađenom cilju. Smatramo da madijska kampanja ne bi trebala biti u funkciji promocije Akcijskog plana, već u funkciji isticanja primjera dobrih praksi po školama, isticanja vrijednosti nenasilja, promocije etičkog kodeksa i dr. Samo obilježavanje svih predviđenih međunarodnih i nacionalnih dana (6.3.) potrošit će mnogo energije i novaca, a sami učenici i učitelji od toga neće imati puno koristi. Predlažemo dodatan rad na razradi ovog cilja. Primljeno na znanje Cilj medijske kampanje je senzibilizirati zainteresiranu javnost za problematiku nasilja u školi.
28 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Ciljevi, CILJ 2: OSTVARITI SUSTAVNO PRIKUPLJANJE I OBRADU PODATAKA KOJI SU RELEVANTNI ZA PREVENCIJU NASILJA U ŠKOLAMA Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama ne bi smio biti cilj sam po sebi, već bi se prikupljanje i obrada podataka trebalo provoditi u svrhu ostvarivanja preduvjeta za sustavno evidentiranje pojavnih oblika nasilničkog ponašanja u školama i poduzetih mjera zaštite. U tom smislu predlažemo preoblikovanje cilja. Također, smatramo da nije potrebno na jednak način oblikovati i podciljeve i aktivnosti (npr. podcilj 2.1.: Izmjena digitalnog Obrasca za evidenciju nasilja u odgojno-obrazovnome sustavu, a aktivnost 2.1. Izmijeniti i nadopuniti Obrazac za evidenciju nasilja u odgojno-obrazovnome sustavu). Predlažemo podcilj „razvoj digitalnog sustava prikupljanja podataka o prevenciji i manifestaciji nasilničkog ponašanja“, a razrađenim aktivnostima, nositeljima i partnerima te očekivanim rokom realizacije. Podcilj 2.2. (Informiranje i edukacija odgojno-obrazovnih radnika o obvezi, važnosti i načinu prikupljanja podataka koji su povezani s nasiljem u školama) je suviše opsežan i načelan. Predlažemo njegovo preoblikovanje u aktivnost povezanu s podciljem 2.1., u obliku pripreme webinara i drugih oblika informiranja o načinima prikupljanja podataka. Isti se komentar odnosi i na podcilj 2.3. (utvrditi jedinstveni način izvještavanja timova za krizne intervencije u sustavu odgoja i obrazovanja). Radi se o aktivnosti koja se nadovezuje na podcilj 2.1. Općenito tim za krizne intervencije, baze podataka o preventivnim programima i drugo (podciljevi 2.5. i 2.6) mogu biti posljedica aktivnosti koje su obuhvaćeni ostalim ciljevima Akcijskog plana (3-5). Očekuje se da se izvještaji o provedbi Akcijskog plana izrađuju u nekoj dinamici, a podcilj 2.7. predviđa pisanje samo jednog izvješća. Taj je podcilj posebno nejasan. Primljeno na znanje Smatramo nužnim posebno planirati i istaknuti ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za prevenciju nasilja u školama. Nedostatak ili nedovoljno kvalitetne postojeće baze podataka te načini izvještavanja o njima, temelj su razrade gore navedenog cilja. Da je ranije bilo tako planirano danas ne bismo bili u situaciji da nemamo relevantne pokazatelje. Akcijski plan odnosi na višegodišnje razdoblje, a dinamika pisanja izvješća podcilja 2.7. je jednogodišnja.
29 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Ciljevi, CILJ 1: USKLADITI I UNAPRIJEDITI HRVATSKI ZAKONODAVNI OKVIR ZA PREVENCIJU NASILJA U ŠKOLAMA Ako se radi o nacionalnoj povelji, nije jasno zašto su kao prvi nositelji navedene škole. Predlažemo da nositelj bude MZO, a partneri sindikati, Nacionalno vijeće učenika i drugi dionici. Uz to, usvajanje Povelje je aktivnost, a cilj bi mogao biti „definiranje zajedničkog sustava vrijednosti usmjerenog k promociji nenasilja i podržavajućega školskog okruženja“. Podciljevi 1.2., 1.3. i 1.5. su ponavljajući jer su i podzakonski propisi sastavni dio zakonskog okvira. Predlažemo brisanje podciljeva 1.3. i 1.5. te uvrštavanje donošenja Pravilnika o odgojno-obrazovnoj potpori i stručnom tretmanu u aktivnosti vezane uz podcilj 1.2. (iako je to obveza koja proizlazi iz Zakona). Nejasno je zašto će se izrađivati smjernice za primjenu postojećih zakonskih normi (aktivnost vezana uz podcilj 1.4.), ako se prethodno planiraju izmjene istih. Predlažemo izmjenu u „izraditi smjernice o postupanju u prevenciji i manifestaciji nasilničkog ponašanja u školama“. Za svaku bi aktivnost trebalo definirati nositelja i partnere te očekivani rok realizacije. Primljeno na znanje Tekst Povelje izradit će MZO, ali nositelji su škole odnosno učenici, učitelji, stručni suradnici, roditelji i svi ostali zainteresirani koji će je potpisivati. Ne slažemo se da su podciljevi ponavljajući jer je različita procedura donošenja ili izmjena i dopuna zakona od procedure donošenja ili izmjena podzakonskih akata. Također, propis naveden u podcilju 1.5. istaknut je zbog izrazito velikog interesa stručne javnosti iskazanog tijekom javnog savjetovanja o istom. Smatramo kako takav propis, a koji se već nalazi u proceduri donošenja treba posebno istaknuti. Smjernice podcilja 1.4. odnosit će se na propise važeće u trenutku izrade smjernica.
30 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Uvod Hrvatska udruga socijalnih pedagoga podržava donošenje Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama (2019.-2024.) i zahvaljuje se Ministarstvu znanosti i obrazovanja na prilici da predstavnici Udruge sudjeluju u pripremi prijedloga. Smatramo, međutim, da je prijedlog moguće i potrebno dodatno unaprijediti, kako bi u što je moguće većoj mjeri ostvario svoju svrhu, a to je unaprjeđivanje sustava prevencije nasilničkog ponašanja u hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama. Bez dodatne razrade, postoji visoka vjerojatnost da će dokument ostati popis željenih promjena, bez mogućnosti da se one zaista i dogode (poput brojnih do sada usvojenih dokumenata koji su pripremljeni u dobroj namjeri, ali nisu postigli očekivane ciljeve). Veliki broj aktivnosti i ciljeva može imati demotivirajući učinak djelatnika u školskim ustanovama da promisle i unaprijede svoju praksu u prevenciji nasilničkog ponašanja. Posebno je važno u razradu plana uvrstiti očekivane rokove za dovršetak pojedinih aktivnosti, razlikovati nositelje (koordinatore) i suradnike u njihovoj pripremi i provedbi te primjerenije oblikovati indikatore uspješnosti (tako da budu konkretni, mjerljivi i dostižni). Navedeno je potrebno uvrstiti u tablice po pojedinim ciljevima, ali i u poglavlja O ciljevima (umjesto postojećih, često repetitivnih, načelnih rečenica koje više opterećuju dokument no što pridonose njegovoj jasnoći i operabilnosti). Primljeno na znanje Ovaj Akcijski plan podrazumijeva detaljnu razradu u drugim dokumentima.
31 Liga za prevenciju ovisnosti O ciljevima, CILJ 3: POBOLJŠATI KVALITETU I PRAĆENJE TE BROJ VERIFICIRANIH ŠKOLSKIH PROGRAMA PREVENCIJE NASILJA KOJI SE PROVODE U ŠKOLAMA Liga za prevenciju ovisnosti također provodi projekte čiji je cilj prevencija nasilja u partnerskim vezama mladih „Ljubav ne boli“ i prevencija nasilja među mladima u institucionalnom tretmanu „Može i drugačije“. Projekti se provode u suradnji sa nekoliko strukovnih srednjih škola i gimnazijama, evaluirani su, pokazali su se učinkovitima, a škole od nas očekuju nastavak provedbe. Stoga koristimo ovu priliku da vam skrenemo pažnju na te projekte. https://liga.hr/projekti/ Primljeno na znanje Pozivamo udrugu da prati Natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih.
32 Liga za prevenciju ovisnosti Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Ciljevi Pri definiranju ciljeva kojima će se ostvariti Akcijski plan nisu predviđeni rokovi od – do kada bi se cilj trebao implementirati. Također, mislimo da je iznimno važno za svaki od ciljeva planirati potrebna financijska sredstva kao i izvore tih sredstava. U suprotnom, ako ne postoje rokovi i ako ne znamo koliko nam Akcijski plan košta, velika je vjerojatnost da sve ostane samo „popis želja“ i „mrtvo slovo na papiru“. Isto tako u tablici kojom se razrađuju podciljevi, aktivnosti, odgovornosti i indikatori preporučujemo razdvojiti odgovornosti i izvoditelje. Naime, ne može npr. Nacionalno vijeće učenika imati istu razinu odgovornosti kao Ministarstvo ili škole. U tom kontekstu, veću odgovornost mogu imati oni koji mogu donositi odluke, a ostali su suradnici ili izvoditelji. Primljeno na znanje Ovaj Akcijski plan podrazumijeva detaljnu razradu u drugim dokumentima.
33 Ivana Hrastović Mandarić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Podržavam Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama budući da je u zadnje vrijeme nasilje u školama u porastu,kako među samim učenicima tako i u odnosu učenika prema nastavnicima/učiteljima.U samoj definicija nasilja potrebno je općenitu definiciju detaljnije razraditi na sve moguće/očekivane oblike i fizičkog ,ali i psihičkog nasilja,verbalnog i neverbalnog te nasilje putem društvenih mreža.Svakako je važno istaknuti i da nasilje osim samog pojedinca može provoditi i grupa ,upravo takav oblik nasilja sve prisutniji je u virtualnom svijetu društvenih mreža te točno definirati alate i mjere postupanja u takvim slučajevima kada krivnju preuzima čitava grupa ,a ne samo jedan učenik tj.pojedinac. Ukoliko se nastoji u potpunosti akcijski djelovati protiv nasilja u školama potrebno je u dokument uvrstiti i fizičke oblike nasilja prema drugima ,ali i oblike agresivnosti prema imovini škole,tj.uništavanje školskog prostora i namještaja u učionici,opreme i sl. Ukoliko se govori o nasilju putem društvenih mreža ,bilo da je riječ o širenju neistina o nekom učeniku/učenicima s obzirom na dob,spol,pripadnost rasnu,vjersku ,ekonomsku pozadinu,nacionalnost,rodnu pripadnost i dr.potrebno je u dokumentu navesti i da takav oblik nasilja izlazi i izvan prostora škole,ali da time ne isključuje postupke i mjere protiv istih. Rano otkrivanje i prepoznavanje učenika u riziku od nasilnog ponašanja ključno je u prevenciji nasilja u kasnijoj dobi.Stoga je i moj prijedlog uključivanje djelatnika i stručnjaka predškolskog odgoja u sam dokument te sukreiranje i intenzivnu suradnju mreže djelatnik predškolskog odgoja-škola-roditelj. Asertivnost,empatija i tolerantnost ,ali i samopouzdanje i osnaživanje jakih strana pojedinca uče se već od najranije dobi. U samim školama potrebno je odraditi analizu faktora koji utječu na pojavu određenih oblika nasilja ,kategorizirati ih u vanjske i unutarnje jer pristup rješavanju problema nasilja u školama ne može biti jednoobrazan,svaka škola ga treba kreirati uzimajući u obzir specifičnu klimu/ozračje u školi,vršnjačke skupine/dob,tip škole,broj učenika u riziku od nasilničkog ponašanja i dr. Ideja promoviranja ne-nasilja u školama provodi se već i sad kroz školski kurikulum ,u nekim školama u većoj mjeri u nekima u manjoj.Mišljenja sam da i taj dio kreiranja školskog Kurikuluma treba prepustiti djelatnicima škole i stručnoj službi tj.ravnatelju ,a u skladu s potrebama svake pojedine škole. Također je potrebno dati naglasak na izgrađivanje kvalitetnih odnosa i međusobnog poštivanja među svim djelatnicima škola,među učiteljima i učenicima i obrnuto ,ali i među roditeljima i učiteljima. Dakako ,dokument bi trebao detaljno definirati i sve alate i mjere kontinuirane podrške učeniku/učenicima i svim djelatnicima škole. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 ANITA KRAJAČ Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Podržavam akcijski plan za prevenciju nasilja u školama 2019. - 2024. Vidljivo je da se iz dana u dan nasilje širi školama te da su njemu izloženi osim učenika i sami nastavnici. Prevencija nasilja je važna kako bi naše škole svakodnevno normalno funkcionirale. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na izraženoj podršci.
35 DJEČJI VRTIĆ OREBIĆ Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Obzirom da odgoj i obrazovanje djece počinje u obitelji a prvi korak izvan nje dijete kroči uključivanjem u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja, smatram da ovaj dokument koji su izrađivali eminentni stručnjaci MORA UZ NAZIV ŠKOLA IMATI I PREDŠKOLSKA USTANOVA. Konačno u njima se stječu temelji nenasilnog rješavanja sukoba, potiče empatija, ima dobar uvid u bilo kakvo postupanje prema djetetu koji se kosi sa Konvencijom o pravima djeteta. Na ovaj način bi nas djelatnike svrstali u kategoriju kojoj pripadamo, a to je temelj ne samo deklarativno nego i istinski. Priznali bi dugogodišnje provođenje programa nenasilja, CAP-a , Rastimo zajedno... i mnogih drugih koji se svakodnevno provode u Vrtićima iz trenutka u trenutak. Dodajte nas u naslovu, mi smo vaši pa želimo da nam to i na taj način priznate, jer za prevenciju nasilja kasno je kada djeca pođu u školu.Ona se u predškolskim ustanovama provodi od trenutka upisa djeteta. . Sanda Menkadžiev Primljeno na znanje Uvažavamo značenje koje predškolski odgoj ima u cjelokupnoj vertikali odgoja i obrazovanja, a onda i u prevenciji nasilja.
36 Nataša Ostojić O ciljevima, CILJ 4: OSIGURATI SUSTAVNE MJERE POTPORE U PREVENCIJI NASILJA U ŠKOLAMA UČENICIMA, UČITELJIMA, RODITELJIMA/SKRBNICIMA Divno je što ste se toliko posvetili prevenciji nasilja, ona je svakako vrlo bitna i sada se provodi. Ono što nedostaje je učinkovit pravilnik o pedagoškim mjerama, koji je tragikomičan u ovom obliku, svodi se na beskrajnu birokraciju i sprdnju onih kojima se mjere dodjeljuju. Učiteljima i nastavnicima treba efikasna pomoć i zaštita u nekim situacijama u kojima se, nažalost, sve češće nalazimo. Opet nije ništa napravljeno po tom pitanju. Teško da ćemo se u nekim situacijama zaštititi mahanjem povelja, pravilnika i radionicama. Očekujemo učinkovite mjere! Primljeno na znanje U pripremi za provedbu Akcijskog plana planirana je analiza postojećih zakonskih rješenja (zakona i pravilnika) u okviru koje će se analizirati i potreba za izmjenama i dopunama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera.
37 Karol Jurišić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Ja član Hrvatskih suverenista, o Akcijskom planu za prevenciju nasilja u školama ne trebaju novi školski kurikulumi ni pod razno - puno bolji prijedlog bi bio česta edukacija od ranjih školskih dana kroz Vjeronauk i čak na satu razredne nastave, školski stručni timovi trebaju više raditi na tome neprestano i neprestano trebaju raditi bez ikakvih ucjena od strane najgorih nepoštenih roditelja, u slučaju nasilja bolje zvati policiju bez odgode jer stariji trebaju mlade naučiti da se nasiljem ne postiže od ranijeg djetinjstva bez ikakvih kurikuluma S poštovanjem član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Miroslav Mađarić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Jedna vrsta nasilja - "isključivanje" - se nigdje ne spominje, a vrlo je raširena, s ponekad teškim posljedicama. To je kategorija "uskraćivanja" iz WHO definicije nasilja, svakako to treba uključiti u akcijski plan. Primljeno na znanje U stručnoj literaturi postoje brojne definicije nasilja. U polazištima Akcijskog plana istaknuta je definicija Svjetske zdravstvene organizacije.
39 Miroslav Mađarić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Cijeli je dokument vrlo općenit. U njega treba dodati obvezu obrazovnih vlasti da daju upute, smjernice, postupnike i slično. Mnogo toga je navedeno teoretski, s nakanom da to škole i nastavnici primjenjuju po vlastitoj inicijativi. Predlažem da se u Akcijskom planu predvie aktivnosti Ministarstva na način, da operativi kontinuirano daju zadaće za provođenje aktivnosti u svezi nasilja općenito, a u školi posebno. Na primjer, kada se medijski eksponiraju slučajevi takvoga nasilja, Ministarstvo treba sustavno i frontalno od škola tražiti da se ti slučajevi obrade u svim školama i razredima, te da učenici budu aktivno uključeni, poželjno kritičkim promišljanjima. Primjeri cipelarenog ježića ili snimljene tučnjave djevojčica pred školom trebaju biti prikazani kao loši primjeri i o njima se trebaju odrediti učenici u svim razredima u Hrvatskoj. Naravno, ako ima pozitivnih primjera, i njih treba na takav način obrađivati. Ovakve teoretske postavke kao u ovom dokumentu nisu dovoljne da se nasilje u školama značajno prevenira. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Miroslav Mađarić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Postojeće definicije nasilja u našem zakonodavnom okviru su manjkave. Najbolja definicija nasilja je ona od WHO/SZO, koja sadrži jedan element koji se u Hrvatskoj ne spominje - "uskraćivanje". Taj se pojam ne spominje niti u ovom dokumentu. Primljeno na znanje U stručnoj literature postoje brojne definicije nasilja. U polazištima Akcijskog plana istaknuta je definicija Svjetske zdravstvene organizacije.
41 Miroslav Mađarić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama U ovom dokumentu uopće nije definiran pojam "Nasilje", odnosno "Nasilje u školama". Treba odrediti vrste nasilja, te tko je nasilnik, a tko je žrtva. Također treba odrediti gradaciju nasilja. Ako to treba biti definirano negdje drugdje (zakon?), onda se na to treba pozvati u ovom dokumentu. Time se osigurava regulativna konzistencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Miroslav Mađarić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Generalno uz osam vrijednosti iz ONK-a treba dodati i 9. - "Nenasilje". To je drugačije formulirana vrednota iz Ustava RH - "mirotvorstvo". Ustavne vrednote ne smiju biti zanemarene u kurikulima. To se odnosi i na "vladavinu prava", dakle treba mapirati ONK u Ustav RH, te onda na osnovi ONK-a podrobnije odrediti sve druge dokumente, pa tako i ovaj! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Mirsad Ajkić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Da bi se primijenio nacrt plana prevencija ili zakon onda bi prije izglasavanja i usvajanja promjena trebalo saslušati sve stranke na koje bi se trebala primjeniti promjena. Primljeno na znanje U izradi nacrta Akcijskog plana sudjelovali su predstavnici sljedećih tijela/ustanova/organizacija/udruga: Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, UNICEF-a, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatskoga pedagogijskog društva, Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Sindikata hrvatskih učitelja, Pravobraniteljice za djecu, Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske, Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje CESI I Centra za pružanje usluga u zajednici, „Savjetovalište Luka Ritz“. Svi predstavnici zamoljeni su da nacrte Akcijskog plana i njegove dijelove tijekom izrade razmotre sa svojim kolegicama i kolegama. Na taj način uz činjenicu da su u Povjerenstvu za izradu Akcijskog plana sudjelovala 23 predstavnika gore navedenih organizacija stvarni broj sudionika znatno je veći. U vezi s izmjenama i dopunama postojećih ili donošenja novih zakona postoji jasna demokratska procedura.
44 Silvana Bićanić Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama, Uvod Sve je lijepo napisano ali je problem što se odluke ne sprovode. Timovi za pomoć ne pomažu nego opet dijele brošure i savjete.Ne smijemo se baviti samo protokolima nego trebamo djelovati. Na kraju se sve prebacuje na nastavnike što nije u redu. Osim toga treba pod hitno ukinuti anonimne prijave kao relevantne prijave jer je i to nasilje nad nastavnicima. Učenici, roditelji nastavnici i stručne službe trebaju biti tim, a ne protivnički tabori u kojima je nasilje vrlo često način na koji se pokušava riješiti nasilje. Moramo početi aktivno djelovati a ne aktivno pisati i prezentirati protokole djelovanja protiv nasilja. Primljeno na znanje Akcijski plan ima za cilj unaprijediti intersektorsku suradnju temeljenu na analizama konkretnih slučajeva nasilja u školskom okruženju, prevenciju i reakciju na nasilje nad I među djecom uključujući i prevenciju i reakciju na nasilje nad odgojno-obrazovnim radnicima i zaposlenicima škola. Kao jedna od mjera Akcijskog plana predviđeno je da se izmjenama I dopunama Kaznenog zakona napad na zaposlenika škole tretira kao napad na službenu osobu. U odnosu na izmjene Kaznenog zakona razmatra se i mogućnost pružanja snažnije kaznenopravne zaštite zaposlenicima koji obavljaju poslove u djelatnosti odgoja, obrazovanja i socijalne skrbi kroz proširenje značenja izraza “službena osoba”.
45 BOJAN LAZIĆ Nacrt Akcijskoga plana za prevenciju nasilja u školama Sve je to lijepo osmišljeno i podržavam u potpunosti. Učenika se stavlja u središte pozornosti i središte odgojno-obrazovnoga rada, što je sasvim u redu. Međutim, gdje su djelatnici škole i nasilje nad njima? Ovako ozbiljan dokument kao što je Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama bi morao uključiti i prevenciju nasilja učenika i njihovih roditelja prema djelatnicima škola, te nužnost izmjena odredbi zakonskih i podzakonskih akata kojima će se i djelantici škola zaštititi od nasilja i formalno-pravno. Primljeno na znanje U odnosu na izmjene Kaznenog zakona MZO je tražio mogućnost pružanja snažnije kaznenopravne zaštite zaposlenicima koji obavljaju poslove iz djelatnosti odgoja, obrazovanja i socijalne skrbi kroz proširenje značenja izraza službena osoba.