Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona i Obrascem Iskaza o procjeni učinka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Sindikat umirovljenika Hrvatske MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Smatramo da se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ne bi trebale odnositi samo na ujednačavanje sa Zakonom o sustavu državne uprave, pogotovo zato što se već duže vrijeme ukazuje na njegove nedostatke. Ovom prilikom bi predložili sljedeće izmjene i nadopune Zakona o socijalnoj skrbi: 1) Uvođenje instituta civilnog nadzora, kojim bi se udrugama, uz posebnu edukaciju i uz skromnu naknadu, omogućilo da njihovi volonteri obavljaju funkciju nadzora. To bi bilo vrlo korisno zbog toga što su domovi, centri za pružanje usluga u zajednici, centri za pomoć u kući, udruge, vjerske zajednice i druge pravne i fizičke osobe iz sustava socijalne skrbi slabo pokrivene inspekcijskim nadzorom. Ovakva, za umirovljenike nepovoljna, situacija privlači osobe željne brze zarade bez poštivanja ugovornih obaveza što dovodi do osiromašenja umirovljenika. 2) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN 130/17) učinjene su pozitivne promjene u pogledu unošenja u Zakon ništetnosti ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju koje sklope pružatelji socijalnih usluga, njihovi zaposlenici i članovi njihovih obitelji. Smatramo da bi u svrhu dodatne zaštite umirovljenika trebalo proširiti propis o ništetnosti iz članka 123.a na način da se njime obuhvate privatni i obiteljski domovi, udomitelji, te svi pružatelji usluga socijalne skrbi, bilo u državnom, društvenom ili privatnom sektoru. 3) Također, bilo bi vrlo važno u Zakon unijeti odredbu kojom bi se omogućilo pravo smještaja u dom uz potporu centra za socijalnu skrb i uzdržavanim osobama koje su sklopile ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, u slučaju gdje su pokrenule sudski postupak za raskid takvog ugovora. Ovom odredbom bi se izbjegli slučajevi iz prakse, u kojima prevareni umirovljenici ostaju bez prava na smještaj sve dok se ne okončaju često dugotrajni sudski postupci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se predloženim izmjenama Zakon o socijalnoj skrbi usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave.
2 Zdravka Sadžakov_B.a.B.e. MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Vidljivo da se radi tek o formalnom usklađivanju Zakona sa odredbama Zakona o sustavu državne uprave, a koje se sastoji u izmjeni tek jednog članka te je nejasno zbog čega nije iskorištena prilila za sveobuhvatnije sadržajne izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi u dijelu u kojem su u praksi uočeni propusti i nejasnoće u primjeni istog. S tim u vezi, smatramo bitnim ukazati na potrebu dopuna Zakona, između ostaloga, u dijelu koji se odnosi na postupak izuzeća stručnog radnika Centra za socijalnu skrb obzirom da su Centri za socijalnu skrb u praksi zauzeli stav da izuzeće stručnog radnika nije moguće tražiti niti ishoditi u sudskim postupcima u vezi roditeljske skrbi u kojima stručni radnici Centra sudjeluju kao članovi stručnog tima te sudu daju prijedloge i mišljenja o roditeljskoj skrbi. Naime, zahtjevi za izuzeća stručnih radnika u takvim situacijama Centri uopće meritorno ne ispituju već iste mehanički odbacuju s obrazloženjem kako je izuzeće moguće tražiti jedino u upravnim postupcima u kojima sudjeluju stručni radnici, što dovodi do apsurdne situacije da se izuzeće ne može ishoditi niti u slučajevima u kojima su stručni radnici u rodbinskoj vezi ili bliskom osobnom poznanstvu s jednom od stranaka u sudskom postupku, a osobito ne u slučajevima u kojima je uočeno moguće pristrano postupanje prema jednoj od stranaka bez naizgled konkretnog razloga, što stranke dovodi u nezavidan položaj u sudskom postupku u kojem se odlučuje o roditeljskoj skrbi. Slijedom navedenog, smatramo bitnim u čl. 104. Zakona o socijalnoj skrbi konkretizirati da je izuzeće stručnog radnika moguće zahtijevati u svim postupcima i situacijama u kojima sudjeluje Centar za socijalnu skrb temeljem javnih ovlasti, a koji su propisani čl. 127. Zakona o socijalnoj skrbi. Jednako tako, u odnosu na uvjete i pretpostavke za zasnivanje i primanje u radni odnos radnika u djelatnosti socijalne skrbi, iako je Zakonom već propisana obveza poslodavca da po službenoj dužnosti pribavi podatke o neosuđivanosti osobe koju se namjerava primiti u radni odnos, u praksi je primijećeno da se isto ne izvršava na adekvatan način, pa smo tako upoznati sa situacijom kada je posao psihologa u Centru za socijalnu skrb obavljao djelatnik koji je bio pravomoćno osuđen radi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te isti sudjelovao kao član stručnog tima u sudskim postupcima radi donošenja odluka o roditeljskoj skrbi te je udaljen s radnog mjesta tek nakon što je na isto od same strane ukazano ravnatelju Centra. Slijedom navedenog, smatramo potrebnim dodatno konkretizirati obvezu ravnatelja Centra za socijalnu skrb vezano za provjeru takvih podataka u odnosu na svakog djelatnika. Također, smatramo da je potrebna temeljita reforma cijelog sustava socijalne skrbi, osobito u dijelu koji se odnosi na ustroj, funkcioniranje, ovlasti, nadležnost i odgovornost Centara za socijalnu skrb, obzirom da je evidentno da su djelatnici Centara za socijalnu skrb preopterećeni što rezultira nezadovoljstvom korisnika i stranaka te se negativno odražava na percepciju djelatnika Centra za socijalnu skrb u javnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se jer se predloženim izmjenama Zakon o socijalnoj skrbi usklađuje sa Zakonom o sustavu državne uprave.