Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Tanja Ćulibrk | Prilog 1. | Nastavnicima bi, u čitavoj vertikali školstva, trebalo omogućiti rad i nakon 65 godine života, ali samo ako to žele i ako se osjećaju sposobnima, kao što je to omogućeno sveučilišnim profesorima. Pri tom bi trebalo uzeti u obzir njihovo zdravstveno stanje te spremnost na permanentno usavršavanje, učenje i praćenje novih tehnologija i dostignuća kako bi bili relevantni u nastavi. Također, nastavnicima nakon 65 godine života trebalo bi omogućiti smanjenu satnicu u razredu i iskoristiti njihovo bogato iskustvo u pomoći mlađim kolegama u različitim oblicima nastave i rada škole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Atanasija Bilić | Prilog 1. | Slažem se s prijedlogom da se ovom izmjenom omogući odgojno-obrazovnim djelatnicima rad do 68. godine. Željela bih da mogućnost takvoga rada postoji, ali ovo je pitanje koji svaki od nas gleda iz svoje perspektive. Realno, rad u razredu s djecom iziskuje velike pripreme u prilagodbi djeci, njihovim navikama i sredinama iz kojih dolaze. Stoga, teško se zamisliti u ulozi 68 – godišnje učiteljice pri primanju prvašića. Slažem se s kolegicom koja je već spomenula beneficirani radni staž. Mislim da bi se neke svari na ovo području mogle riješiti uvođenjem istoga. Time bi jedan dio odgojno-obrazovnih djelatnika, koji žele ići u mirovinu sa navršenih 65. godina, prije ostvario pravo na mirovinu i pružio priliku mlađim kolegama ulazak u sustav. Onima koji žele raditi do 68. godine ova bi izmjena im omogućila ostanak, ali držim da bi njihov nastavak rada trebao biti uz suglasnost poslodavca i procjenu radne sposobnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Mirjana Pavičić | Prilog 1. | Slažem se da treba svima dati jednake mogućnosti. Mladi se trebaju zaposliti i napredovati , oni koji žele raditi treba im to omogućiti , ali treba uvesti neke kriterije odnosno starijim zaposlenicima umanjiti normu nakon 30 i 40 godina staža. Nisu sva radna mjesta u obrazovanju jednako zahtjevna , treba uzeti u obzir uvjete rada, na primjer predaje li nastavnik jedan predmet, 3 ili 5. Mislim da nastavnici koji žele raditi nakon 65. godine trebaju proći dodatno educiranje i usavršavanje u struci da se ne bi dogodile manipulacije. Moja preporuka za rad nakon 65 je da nastavnici rade samo pola norme odnosno polovicu radnog vremena uz mirovinu. Treba dobro razmisliti što je dobro za struku , obrazovanje, budućnost generacija i same zaposlenike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Rosanda Lovrić | Prilog 1. | Slažem se s prijedlogom da se puna mirovina ostvaruje s navršenih 65 godina života, ali isto tako treba ostaviti mogućnost i izbor nastavniku za rad na pola radnog vremena do 68. g. Sigurno postoji jedan dio nastavnika koji bi rado otišli u mirovinu, imaju svoje planove i druge aktivnosti. Isto tako postoji i jedan dio nastavnika kojima odlazak u mirovinu znači preveliki šok i degradaciju, bilo od društva čak i obitelji. Mislim kako bi trebali uzeti u obzir itekako važnu intelektualnu radnu sposobnost, ali ne zanemariti i ovu socijalnu komponentu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Fani Vidović | Prilog 1. | Slažem se s prijedlogom da se puna mirovina ostvaruje s navršenih 65 godina života, te omogući rad do 68. godine života onima koji žele i mogu kvalitetno raditi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | Martina Budimir | Prilog 1. | Je li itko ikada ozbiljno razmatrao prijedlog da učitelji i nastavnici imaju beneficirani radni staž? Vjerujem da će većina odgojno-obrazovnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama iz egzistencijalnih razloga izraziti "želju" za radom do 68. godine života. Također smatram da je diskriminacija odgojno-obrazovnim djelatnicima uskratiti tu mogućnost. Koliko će dobra, osim financijske sigurnosti, ta mogućnost donijeti djelatnicima, a koliko djeci, osjetit će i jedni i drugi na svojoj koži. S obzirom na kompleksnost odgojno-obrazovne djelatnosti, na stres koji ona nosi sa sobom i na dobrobit budućih generacija, smatram da bi netko zaista trebao razmotriti mogućnost uvođenja beneficiranoga radnoga staža u prosvjeti. Pretpostavljam da će ovaj prijedlog izazvati većinom negativne reakcije šire javnosti, ali tu istu javnost pitam mogu li sebe u dobi od 60+ zamisliti u učionici s novim, naprednijim generacijama ili žele li svojoj djeci i unučadi nastavnicu koja je istrošena, umorna i bezvoljna. Ne mislim da ćemo svi biti takvi u dobi od 60+, ali biti učitelj/nastavnik je poziv i djelatnost koja zaslužuje samo najbolje. Na koncu, djeca su naša budućnost i zaslužuju nastavnika koji svoj posao radi s maksimalnom energijom i ljubavlju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Julija Perhat | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Poštovani, mišljenja sam kako bi prije uvođenja ovoga Zakona trebalo dublje analizirati moguće posljedice, a nemam dojam da se to učinilo. Naime, pod točkom 2.3. o potrebi za izmjenom zakona u ovom obrascu procjene navodite dostupne podatke s Hrvatskog Zavoda za Zapošljavanje gdje ste izostavili spomenuti da u školstvu za određeni kadar postoji i suficit što je izravno povezano i s točkom 3.2. ovoga obrasca gdje se spominju ishodi provođenja ovoga zakona. Naime, i u toj je točci, uz opasku da se očekuje poveći broj radnika koji se odlučuju za ostanak, zaboravljeno navesti da taj zakon može dovesti do ostanka mladih ljudi na burzi rada, odnosno produžit će se njihova nezaposlenost kod suficitarnih zanimanja te se možda potaknuti i njihov odlazak iz zemlje što Hrvatskoj, s obzirom na povećano iseljavanje radno sposobnog stanovništva te pad nataliteta, ne bi trebao biti cilj. Stoga smatram da je napravljena analiza stanja manjkava te da bi trebalo pričekati i odgoditi uvođenje ovoga zakona dok se ne napravi detaljnija analiza stanja te mogućih posljedica. Alternativno, trebalo bi omogućiti doba prilagodbe kao što je idejno bilo planirano s planiranim zakonskim rokom obveznog rada do 67. U analizi bi se, uostalom, trebalo posavjetovati i s Ministarstvom demografije i mladih. Uvođenje ovoga zakona na ovakav način može proizvesti više štete nego koristi, odnosno korist može biti kratkoročna dok bi dugoročno planiranje podrazumijevalo zapošljavanje mladih koji će podići natalitet te raditi idućih 30+ godina. Također, smatram da, konkretno u školstvu, nije tako teško odrediti koji su predmeti deficitarni, a koji suficitarni te da bi u konačni prijedlog zakona u članak 112. trebalo dodati: "ako Poslodavac procijeni da za radnikom postoji potreba na tržištu rada". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 8 | Pravobranitelj za djecu RH | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Nacrtom prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi namjerava se izmijeniti članak 112. kojim se želi omogućiti što širem krugu radnika ostanak na tržištu rada nakon 65. godine, ukoliko to žele te se ta dobna granica podiže na 68 godina. Predlažemo da se, u slučaju prihvaćanja prijedloga podizanja dobne granice s 65 na 68 i omogućavanja ostanka na tržištu rada onima koji to žele, izmjenama Zakona ostanak uvjetuje izvanrednom procjenom odgojno-obrazovnog radnika za odgojno-obrazovni rad s djecom, odnosno u članku 112. uz davanje mogućnosti ostanka na tržištu rada radnicima ako to žele dodati i uvjet: i nakon obavljene posebne izvanredne provjere sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom kod izabranog doktora specijalista medicine rada. Obrazloženje: Upoznati smo da se odgojno-obrazovne ustanove suočavaju s problemom postupanja prema radniku u slučaju sumnje na psiho-fizičke poteškoće koje utječu ili mogu utjecati na njegovu sposobnost za rad s djecom te rijetko koriste mogućnost upućivanja radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. S obzirom na činjenicu da je rad u školama specifičan učenike bi trebalo zaštiti od učitelja i nastavnika u čijem se radu osjeća teret dugogodišnjeg neposrednog rada s učenicima. Učitelje i nastavnike bi u poodmakloj životnoj dobi i poodmaklog radnog vijeka trebalo poštedjeti napora koje donosi taj posao zbog posebnosti obavljanja poslova i zadaća. Zbog razlike u visini plaća i mirovine, učitelji i nastavnici, iako imaju poteškoća u redovnom obavljanju posla, nažalost ne mogu niti žele u mirovinu. Redovna i izvanredna provjera radne sposobnosti, i to sposobnosti za odgojno-obrazovni rad s učenicima je nužna. Još uvijek ne postoji odgovarajuća provjera koja bi rezultirala nedvojbenom procjenom je li odgojno-obrazovni radnik sposoban upravo za odgojno-obrazovni rad s djecom, a ne samo za rad općenito. Smatramo potrebnim i stoga predlažemo da se, u međusobnoj suradnji nadležnih tijela kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo zdravstva, propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom, kako redovna iz članka 113. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tako i izvanredna iz članka 112. Zakona u slučaju duljeg zadržavanja u svijetu rada s učenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Pravobranitelj za djecu RH | Prilog 1. | Nacrtom prijedloga Zakona o izmjeni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi namjerava se izmijeniti članak 112. kojim se želi omogućiti što širem krugu radnika ostanak na tržištu rada nakon 65. godine, ukoliko to žele te se ta dobna granica podiže na 68 godina. Predlažemo da se, u slučaju prihvaćanja prijedloga podizanja dobne granice s 65 na 68 i omogućavanja ostanka na tržištu rada onima koji to žele, izmjenama Zakona ostanak uvjetuje izvanrednom procjenom odgojno-obrazovnog radnika za odgojno-obrazovni rad s djecom, odnosno u članku 112. uz davanje mogućnosti ostanka na tržištu rada radnicima ako to žele dodati i uvjet: i nakon obavljene posebne izvanredne provjere sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom kod izabranog doktora specijalista medicine rada. Obrazloženje: Upoznati smo da se odgojno-obrazovne ustanove suočavaju s problemom postupanja prema radniku u slučaju sumnje na psiho-fizičke poteškoće koje utječu ili mogu utjecati na njegovu sposobnost za rad s djecom te rijetko koriste mogućnost upućivanja radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. S obzirom na činjenicu da je rad u školama specifičan učenike bi trebalo zaštiti od učitelja i nastavnika u čijem se radu osjeća teret dugogodišnjeg neposrednog rada s učenicima. Učitelje i nastavnike bi u poodmakloj životnoj dobi i poodmaklog radnog vijeka trebalo poštedjeti napora koje donosi taj posao zbog posebnosti obavljanja poslova i zadaća. Zbog razlike u visini plaća i mirovine, učitelji i nastavnici, iako imaju poteškoća u redovnom obavljanju posla, nažalost ne mogu niti žele u mirovinu. Redovna i izvanredna provjera radne sposobnosti, i to sposobnosti za odgojno-obrazovni rad s učenicima je nužna. Još uvijek ne postoji odgovarajuća provjera koja bi rezultirala nedvojbenom procjenom je li odgojno-obrazovni radnik sposoban upravo za odgojno-obrazovni rad s djecom, a ne samo za rad općenito. Smatramo potrebnim i stoga predlažemo da se, u međusobnoj suradnji nadležnih tijela kao što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo zdravstva, propiše i detaljnije regulira posebna provjera sposobnosti obavljanja odgojno-obrazovnog rada s djecom, kako redovna iz članka 113. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi tako i izvanredna iz članka 112. Zakona u slučaju duljeg zadržavanja u svijetu rada s učenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Marija Legac | Prilog 1. | Mislim da je dobna granica od 65 godina previsoka i da bi optimalno vrijeme za odlazak u mirovinu djelatnika u osnovnom i srednjem obrazovanju bilo sa 60 godina. S obzirom da na to ne možemo utjecati mislim da je 65 godina gornja granica za odlazak u mirovinu jer današnji učenici, roditelji, brzi napredak tehnologije te cjeloživotno učenje crpe nastavnike te im je s godinama sve teže održavati svoju izvrsnost u radu. Također mislim da trebamo zapošljavati mlade koji će ostajati u državi ako će im ona pružiti mogućnost za normalan život. Također treba omogućiti rad nakon 65 godine, onima koji žele i mogu raditi, iako sam sigurna da će broj takvih biti minimalan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Ivona Trtanj Šneler | Prilog 1. | Podržavam prijedloge kolega o rasterećenju satnice sa većim brojem godina rada u nastavi i o beneficiranom radnom stažu. Priliku treba dati i omogućiti mlađima koji završe učiteljske studije da uđu u sustav obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 12 | Aleksandra Schill | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Osnova ovog problema odlaska u mirovinu je financijske prirode. Kada bi prosvjetni djelatnici imali odgovarajuće i kvalitetne mirovine mislim da ne bi pomišljali na produžetak rada do 68 godine. Onaj tko je s entuzijazmom odradio i profesionalno se ostvario u prosvjeti , sigurno se iscrpio te bi trebao u poznijim godinama uživati, posvetiti se sebi, svom zdravlju, hobijima, putovanjima. Ali znamo da su nam to tek puste želje. Nedostatak kadra se ne rješava produljenjem radnog vijeka. Povisiti plaće i na taj način privući mlade ljude da studiraju(osobito matematiku i fiziku) i da se zapošljavaju u obrazovanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Vanja Novaković | Prilog 1. | Smatram da ovoj temi treba pristupiti individualno.Svi koji se i fizički i psihički osjećaju sposobni za rad,to im treba i omogućiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Marina Pavičić | Prilog 1. | Mišljenja sam da bi prosvjetnim djelatnicima trebalo omogućiti da odluče žele li raditi i nakon navršenih 65 godina života, u suglasnosti s poslodavcem koji će uzeti u obzir njihove dotadašnje rezultate rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | DINKA ŽULIĆ | Prilog 1. | Podržavam prijedlog da se pravo na mirovinu (punu) u odgoju i obrazovanju ostvaruje s navršenih 65 godina, ali da postoji mogućnost rada i dulje (ne bih ograničila) uz obveznu procjenu radne sposobnosti i uz pristanak poslodavca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | Svjetlana Bebić | Prilog 1. | U prosvjeti i nije toliko primjetan deficit kadra. Možda su još uvijek samo deficitarni fizika i matematika, no i tu se kadar obnavlja. Obrazovni djelatnik sa 68 godina među učenicima i nije tako lijepa slika. Bolje bi bilo omogućiti prosvjetnim djelatnicima pristojnu mirovinu kako se ne bi plašili budućnosti. Možda im omogućiti od 65. do 68. bavljenje znanstvenim radom ili dijeljenjem primjera dobre prakse iz svog radnog iskustva. Na kraju krajeva treba i mlađima dati priliku za zapošljavanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Marinela Horvat | Prilog 1. | Smatram da bi se trebao omogućiti rad do 68. godine onima koji to žele, ali uz prethodnu procjenu radne sposobnosti. Bez obzira na dob svaki nastavnik treba pratiti promjene i educirati se za rad s mladim ljudima. Ako je nastavnik spreman na daljnju edukaciju, svojim iskustvom i dalje može održavati kvalitetnu nastavu i biti uzor mladima. S druge strane, smatram da bi svima trebalo omogućiti da idu u zasluženu mirovinu najkasnije s 65. godina i omogućiti im pristojnu novčanu naknadu s kojom se ne bi trebali vraćati na tržište rada. Svjesni smo toga da mladi ljudi odlaze u inozemstvo zbog nemogućnosti pronalaska posla, stoga bi bilo bolje uključiti njih na tržište rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | Ana Krmek | Prilog 1. | U planu su promjene u Zakonu o radu kojim bi se svim radnicima omogućilo da rade do 68 godine ukoliko to žele. Oduzimati to pravo nastavnicima i učiteljima je diskriminacija. Žalosno je što što je većini kolega glavni razlog rada do 68 premala mirovina, obitelj i djeca koju moraju uzdržavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 19 | Željko Štanfelj | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Smatram da rad nakon 65. godine u školstvu treba omogućiti samo u određenim slučajevima (primjerice ako postoji deficit) i onima koji to žele i mogu. U takvim slučajevima trebalo bi im umanjiti satnicu jer nije isto raditi punu radnu normu s 30 i 65 godina starosti. S druge strane, ukoliko pojedinci odluče raditi i nakon 65. godine tako se onemogućava novim učiteljima da uđu u školski sustav i započnu svoj radni vijek. Zato treba pažljivo promotriti situaciju na tržištu rada i tek tada ponuditi opciju produženog rada. Slažem se s činjenicom da uz adekvatne i dostojanstvene uvjete mirovine za učitelje ne bi bilo niti potrebe za produljenjem radnog vijeka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Anka Marić | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Naravno da bi trebalo ujednačiti Zakone, pa kada već liječnici i sveučilišni profesori (iako se ne slažem ni s tim, jer gdje su u cijeloj toj priči mladi) imaju tu mogućnost zašto to ne omogućiti i nastavnicima i učiteljima. Smatram da će o tome hoće li netko ostati raditi u prosvjeti i nakon 65. godine života prvenstveno odlučivati visina mirovine, tako da se slažem s kolegama koje su skeptične u pogledu kvalitete istih. Također, ne znam kada će mladi ljudi u tom slučaju imati priliku zaposliti se u odgojno-obrazovnim ustanovama? Svatko tko radi, mislim zaista radi u nastavi ali i na sebi (cjeloživotno učenje) iscrpljen je već i u 60. godini. U svakom slučaju bi trebalo prvenstveno povesti računa o kvaliteti obrazovanja. Nisam baš sigurna da osoba sa 65. god ima isti ili približno isti entuzijazam kao ona koja tek dolazi na tržište rada. Sada smo već imali, a imamo i dalje problem kod nekih nastavnika s 55+ pa čak i manje (uz dužno poštovanje), s praćenjem virtualnih učionica za pripremu reforme. Možda bi bilo bolje da se Zakonom uredi dinamika rada, kao što je to u nekim europskim državama, a to je da se učiteljima omogući svakih barem 5 godina pauza od 1 godine, da se malo „resetiraju“ tj. odmore. Na ovaj način bi onda čak i mogli malo produžiti nakon 65. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Dragan Bubalo | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Podržavam ovu izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Mislim da treba omogućiti nastavnicima koji žele i osjećaju se sposobnima rad i nakon 65. godine,a pogotovo ako postoji potreba za odgovarajućom stručnom spremom nastavnika. Ipak je bolje da su u nastavi kompetentni djelatnici. Naravno da treba omogućiti onima koji ne žele raditi nakon 65. godine života da ne rade. Mogućnost izbora ne šteti nikome. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Martina Sesar | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Mogućnost nastavka radnog vijeka nakon navršenih 65 godina po meni je odlična promjena u spomenutom zakonu.Svakome se treba dati na izbor,no to bi trebalo precizno definirati da ne bi uslijedile neke sankcije prilikom izračuna mirovine(pri tome mislim na eventualni prijevremeni prekid radnog odnosa od 65.-68.godine i otkazivanje istog - potrebno je zaštiti radnika koji je voljan produžiti svoj radni vijek,a možda ga i nagraditi).Naime odgojno obrazovni djelatnici koji žele ostati raditi do 68.godine izvor su iskustva i znanja koje je uvelike potrebno mladim naraštajima i trebalo bi im omogućiti produžavanje radnog vijeka.Također mislim da su radnici koji žele nastaviti raditi sigurno dobrog psihofizičkog stanja,jer ako to nisu neće sigurno htjeti ostati raditi duže od potrebitog. Pod točkom 1.5 i 1.6 pitanje je napisano gramatički netočno. Pitanje bi trebalo glasiti "Je li.....",a ne "Da li..." u tablici kod općih informacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Šeherzada Šaini Talić | Prilog 1. | Poštovani, Smatram da su mnogi nastavnici i nakon 65 godina starosti sposobni kvalitetno i stručno raditi u nastavi, dapače imaju dragocjena iskustva, strategije koje im omogućavaju vrstan rad stoga im treba prepustiti da sami procjene da li to mogu i žele. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | Brigita Jurić-Katunić | Prilog 1. | Smatram kako treba omogućiti rad odgojno obrazovnim radnicima i nakon 65. godine života, ako to žele, ali i provesti individualnu procijenu psiho fizičkog stanja te uzeti u obzir rezultate rada, spremnost na edukacije i praćenje trendova promjena u učenju i poučavanju. Svakako bi trebalo omogućiti izbor i smanjenje satnice individualno jer iako nisu u fizičkoj "kondiciji" pojedine kolege su i nakon 65+ izuzetni motivatori i edukatori. Trebalo bi uzeti u obzir i rad u osnovnoj i srednjoj školi (mislim da kolege 65+ koje rade u gimnazijama mogu sa svojim iskustvom i znanjem izuzetno puno pružiti svojim učenicima, dok je rad u osnovnoj i strukovnim školama (uzimajući u obzir disciplinu) zahtjevniji), a ne generalizirati i sve stavljati u isti koš! Dakle - individualni pristup! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | Bruno Borić | Prilog 1. | Podržavam da zaposleni nakon 65. godine i dalje mogu raditi u odgojno -obrazovnom sustavu ako se osjećaju sposobnima za rad i naravno ako se i dalje educiraju. Jedan od bitnih razloga je njihovo iskustvo i znanje koje su stekli tijekom godina poučavanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 26 | Mirjana Mlikotić | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Ukoliko se mogućnost nastavka rada nakon 65. godine daje drugim profesijama, mislim da isto treba omogućiti djelatnicima u osnovnoj i srednjoj školi. U protivnom se radi o diskriminaciji za koju ne nalazim opravdanje. Zar su liječnik kirurg, anesteziolog ili sestra instrumentarka u operacijskoj dvorani sa 65 godina psihofizički spremniji za zahtjeve svoje profesije od učitelja? Ili možda vozač autobusa ili kamiona sa 65 godina? Je li ovo generalno dobra ideja i ostavlja li prostora za zlouporabe raznih vrsta, o tome bi trebalo dobro pomisliti, proanalizirati i tek onda odlučiti, ali bez diskriminiranja bilo koje profesije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | RUŽICA SOLDO | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Raditi s mladima u školi, a imati iznad 65 godina života je za mene nezamislivo. Sve u svoje vrijeme, a s 65 u zasluženu mirovinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 28 | MARIJAN ĐANIŠ | Prilog 1. | Slažem se da zaposleni u odgojno – obrazovnom sustavu nastave raditi nakon 65. godine poglavito u strukovnom obrazovanju, prvenstveno jer sustav ne motivira mlade stručnjake da se zaposle u njemu. Mladi stručnjaci kao pripravnici u odgojno – obrazovnom sustavu su nedovoljno plaćeni, a osim toga za vrijeme pripravničkog staža dužni su sami financirati pedagoško – psihološko obrazovanje koje nije ni malo jeftino. Poznato je da su odgojno – obrazovni djelatnici malo plaćeni za svoj rad, pa prema tome mladi stručnjak će prvo izabrati posao u privredi, a ne u odgojno - obrazovnom sustavu prvenstveno iz financijskih razloga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 29 | Sanja Sruk | Prilog 1. | Ionako se planiraju promjene u Zakonu o radu kojim bi se svim radnicima omogućilo da rade do 68 godine ukoliko to žele, pa kako vrijedi za druge, tako treba vrijediti i za nas nastavnike i učitelje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | SILVANA VULAS | Prilog 1. | Podržavam prijedlog za produljenje radnog vijeka učitelja i nastavnika ako to žele , s obzirom na određeni broj kvalitetnih predavača koji su odlaskom u mirovinu na neki način sa sobom "odnijeli" i svoja iskustva, stečena znanja i kompetencije na širim razinama. Smatram da bi tranzicija njihovih ukupnih znanja pri kraju radnog vijeka morala biti više savjetodavne naravi te jače korištena u samom školskom sistemu. Polazim od osobnog iskustva gdje sam u brojnim slučajevima tražila smjernice svog akademskog profesora koji je umirovljen sa 60 godina (po starom zakonu), a još je bio neiscrpan izvor informacija , rješenja i prijedloga . Takvo mentoriranje donosi dobrobit i učitelju koji je pripravnik (čak i onima koji su stekli svojevrsna iskustva ), a također i samom mentoru . Međugeneracijska izmjena znanja je ključna za tečnost u školskom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | Jasna Vidmar | Prilog 1. | Trebalo bi se omogućiti izbor nastavka rada i nakon 65. godine života, ali treba voditi brigu o interesu djece/ učenika. Svatko tko želi raditi do 68. trebao bi se i dalje kontinuirano educirati i držati korak s trendovima poučavanja, budući da ima mladih i sposbnih ljudi koji također žele raditi. Mislim da je važno utvrditi psiho-fizičko stanje osobe koje želi nastaviti raditi do 68. godine života budući da će ista raditi s djecom/ učenicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | Julija crnogaća | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Mišljenja sam da učitelji ne bi trebali raditi nakon 65 godina. Primjetila sam od većine starijih kolegica (izuzev iznimki) koje su pred mirovinu kako im teže pada prilagođavati se promjenama sustava, suvremenim metodama rada i sl. Sigurna sam da su tijekom dugogodišnjeg radnog staža i mnogim promjenama u obrazovanju itekako ostavile traga u obrazovnom sustavu. Stoga, sa 65 u zasluženu mirovinu! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 33 | Mirela Bedeniković Lež | Prilog 1. | Slažem se da će zaposleni u odgojno – obrazovnom sustavu nastaviti raditi nakon 65. godine samo ako na to budu primorani zbog materijalnih uvjeta. Ako se omogući rad nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje zaista bi procjena radne sposobnosti bila neophodna jer ne iziskuju sva radna mjesta u odgojno – obrazovnom sustavu jednake psihofizičke sposobnosti. Potrebno je napraviti kategorizaciju zahtjevnosti radnih mjesta. Osim toga, trebalo bi paziti na kontinuirano stručno usavršavanje onih koji žele ostati raditi kako se ne bi narušila kvaliteta nastave. Ako se to ne bude smatralo važnim, nego samo ispunjavalo nečiju želju za ostankom, bolje je zaposliti mlade educirane ljude, željne znanja i prakse koji će doprinijeti sustavu i djeci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | Marija Mitar | Prilog 1. | Ukoliko ovaj zakon bude donesen, svi mladi nastavnici mogu slobodno krenuti put Irske ili Njemačke. Već sada čekaju cijelu vječnost za zapošljavanjem, a što će biti tek sada, ne želim niti pomisliti. Evidentno je da će svi nastavnici ostati raditi iz materijalnih razloga, a kvaliteta rada ionako je nebitna. Smiješno mi je da naša ministrica daje ovakav prijedlog usred provedbe Škole za život i pitam se tko će ju provoditi mladi ili nastavnici pred mirovinu. Sljedeći prijedlog zakona neka bude ukidanje Učiteljskog fakulteta jer za njega očito više neće biti potrebe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Jasmina Štefan | Prilog 1. | Učitelj i nastavnik nakon navršenih 65 godina radnog staža trebao bi proći procjenu psiho-fizičkih sposobnosti za daljnji rad. Rad s djecom i mladima u suvremenom obrazovanju trebalo bi prepustiti mladim učiteljima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | SANJA ANTOLIŠ | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Izmjenom zakona radnicima u osnovnim i srednjim školama koji to žele pruža se mogućnost nastavka rada i nakon 65 godina starosti što smatram pozitivnom promjenom. Naime, smatram da su neki nastavnici i nakon 65 godina starosti sposobni kvalitetno i stručno raditi u nastavi. Nažalost, vjerojatno je da će se dio nastavnika odlučiti za nastavak rada isključivo iz financijskih razloga, a time kvaliteta nastave postaje upitna. Stoga predlažem provjeru psihofizičkih sposobnosti nastavnika koji žele nastaviti raditi nakon 65 godina starosti u razredu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 37 | LJILJANA ŠTANFELJ | Prilog 1. | Mišljenja sam da rad nakon 65. godine u školstvu treba omogućiti u samo određenim slučajevima (primjerice ako postoji deficit) i onima koji to žele, odnosno koji mogu. U takvim slučajevima trebalo bi (ako je moguće) umanjiti satnicu jer nije isto raditi punu radnu normu s 25 i 65 godina. . S druge strane, ukoliko se pojedine osobe odluče i raditi nakon 65. godine punu radnu normu tada se onemogućava novim učiteljima da uđu u školski sustav i započnu svoj radni vijek. Slažem se s činjenicom da uz adekvatne i dostojanstvene uvjete mirovine za učitelje ne bi bilo niti potrebe za produljenjem radne norme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 38 | Dunja ham | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Moje je mišljenje da učitelj ili učiteljica s 30 i više godine radnog staža nema potrebnu radnu energiju,vitalnost , a posebno nema potrebnu zanimljivost današnjim a pogotovo budućim generacijama. dakle, potrebno je svakako sniziti dobnu granicu za odlazak učitelja u mirovinu ako se želi postići kvalitet obrazovanja i svakako dati mladima priliku da rade. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 39 | KSENIJA ŠKORIĆ | Prilog 1. | Smatram da je rad u nastavi nakon navršenih 65 godina potrebno omogućiti onima koji to žele samo u iznimnom slučaju - kada nema dovoljno potrebnoga kadra za određeni predmet. Ono što je prije svega potrebno je omogućiti bolje uvjete rada svima kako ne bi nakon ili čak prije 60. godine uopće bilo govora o umornim nastavnicima. Dostojanstveni uvjeti odlaska u redovitu mirovinu smanjili bi potrebu za produljenjem rada i omogućili zapošljavanje mladim ljudima. Podržavam prijedloge kolega o rasterećenju satnice sa većim brojem godina rada u nastavi i o beneficiranom radnom stažu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 40 | Zlatko Perhat | Prilog 1. | Poštovani, smatram da bi se prije prihvaćanja ovoga zakona trebalo razmisliti o posljedicama koje će prihvaćanjem ovoga prijedloga rada na vlastiti zahtjev do 68 godina osjetiti mladi ljudi koji čekaju zaposlenje, a kojih je u školstvu popriličan broj kada se radi o suficitarnim strukama. Hrvatski zakoni trebali bi pozitivno utjecati na demografiju, odnosno trebalo bi poticati ostanak mladih ljudi koji pune proračun i mirovinske stupove, a ne vjerujem da ovaj prijedlog zakona to čini. Smatram da bi bilo logičnije omogućiti rad do 68 godina tek ako poslodavac procijeni da za to postoji potreba, odnosno da postoji deficit na tržištu rada, što u školskom sustavu nije problem učiniti, a time bi se potaknulo zaposlenje mladih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 41 | Nevenka škrabo | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Kada bi mirovine bile dostojne čovjeka i dovoljne za pristojan život sigurno ni jedan prosvjetni radnik ne bi želio raditi dulje. U ovakvim okolnostima bi svima trebalo omogućiti iste uvjete za odabir žele li dulje raditi, a ne datum rođenja postaviti kao uvjet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | Ivana Gabričević | Prilog 1. | Oni koji žele raditi nakon 65., trebali bi imati tu mogućnost. Takve "želje", uvjerena sam, proizilaze isključivo iz materijalnih razloga. Povećanjem godina radnog staža, potrebno je smanjiti normu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 43 | GORDANA DIVIĆ | Prilog 1. | Slažem se s komentarima kako bi nastavnici trebali imati beneficirani radni staž, jer mislim da bi nastavnici najdulje do 60. godine trebali raditi u razredu. Osobno planiram (jednog dana) ranije ići u mirovinu - prije 65. godine života (treba poživjeti koju godinu i u mirovini, a i osloboditi radno mjesto svježim snagama). Neki spominju kako one koji nakon umirovljenja žele raditi treba psihofizički procijeniti, a ja sam mišljenja da sve osobe koje žele upisati bilo koji nastavnički smjer ili učiteljski fakultet treba prije upisa na fakultet psihofizički procijeniti, i onda još jednom provjeriti prije nego se zaposle. S tim u vezi, valjalo bi se ugledati na one naprednije obrazovne sustave u kojima samo najbolji učenici upisuju takve fakultete - ali to sa sobom vuče dugi niz faktora, kao npr. vrlo visoke plaće u prosvjeti i slično. U svakom slučaju, puno je problema u našem društvu koji vape za rješavanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Željka Zagorac | Prilog 1. | Nisu sva radna mjesta u školstvu ista i nije isto s 65 godina starosti raditi u 1. razredu OŠ ili u 1. razredu SŠ ili biti predavač na fakultetu. Unutar školskog sustava trebalo bi napraviti kategorizaciju zahtjevnosti i opterećenja za sva radna mjesta te sukladno tome beneficirati radni staž. Nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje omogućiti nastavak rada onima koji to žele, ali uz procjenu radne sposobnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 45 | Mirjana Krpan | Prilog 1. | Onim odgojno obrazovnim djelatnicima koji to žele trebalo bi dati mogućnost rada i nakon 65. godine života. Trebali bi imati pravo na smanjenje norme ( nakon 25 godina rada 2 sata, nakon 30 godina 4 sata...) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | Vlatka Galac | Prilog 1. | Slažem se sa svim komentarima.Naime,nekada su učitelji odlazili u zasluženu mirovinu prije 60 godina starosti.Većina ih je još uvijek živa i zdrava. Mislim da bi trebalo uvesti beneficirani radni staž za učitelje kao kod nekih državnih službi. Prirodno je da ljudi gube životnu energiju i imaju zdravstvenih problema koji se javljaju u 60-im. Zamislite da učitelj u 65.godini starosti preuzima prvašiće (uz to se mora redovito usavršavati naročito u ovo digitalno doba). Hoće li to izdržati?Prisiljen je raditi duže zbog male mirovine i zbog penalizacije, ako ode ranije u mirovinu. Ja sam jedna od tih učitelja.Mislim da ću pokušati raditi do zadnjeg atoma kisika da bi ostvarila neke normalne uvjete za život.Većina ih tako razmišlja. Žao mi je i mladih ljudi koji bi se trebali zapošljavati. Treba omogućiti prosvjetarima da idu u mirovinu i prije 65.godine starosti i ukinuti penalizaciju tj.kaznu za prijevremenu mirovinu. Ovo je moje mišljenje, a čvrsto vjerujem da nas ima još. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Dragutin Migles | Prilog 1. | Smatram da ljudi nisu jednaki i da se ne može koristiti samo jedan kriterij pri određivanju vremena odlaska u mirovinu već bi trebalo uključiti i druge kriterije. Mnogi ljudi su sposobni za rad u nastavi i sa 75. Ipak, većina ljudi nakon 65. godine života nije sposobna za rad u nastavi. Onima koji to žele treba to omogućiti nakon provjere njihovih psihofizičkih sposobnosti. Isto tako bi trebalo povesti računa o opterećenju nastavnika ovisno o broju škola u kojima radi, o broju programa koji predaje u duljem razdoblju, itd. Nije isto predavati u jednoj većoj školi dva programa tijekom duljeg vremenskog razdoblja (npr. 1. razred povijest i 2. razred povijest) i predavati u nekoliko manjih škola u sustavu jedan sat jedan. Vrijeme pripreme ovisi o broju programa, a ne broju nastavnih sati u nastavi. Ovaj problem bi trebalo riješiti podzakonskim aktima (Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi i sl.). Sada zbog nedovoljno vremena za pripremu nastavnika najviše pate učenici u manjim osnovnim te u strukovnim školama i to bi ovim zakonom i podzakonskim aktima trebalo ukloniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 48 | RENATA KOLAREC | Prilog 1. | Smatram da odgojno obrazovni radnik školske ustanove nakon 65. godine mora proći psihofizičku procjenu stručnjaka kako bi mu se produžio radni odnos. Biološki sat otkucava i promjene u fizičkom i psihičkom pogledu su neminovne. Treba voditi računa o dobrobiti djece i zahtjevnosti radnih obaveza. Želje radnika i potrebe tržišta rada ne mogu biti prioritet u donošenju takvih zakonskih regulativa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 49 | TANJA SUDISKAS | Prilog 1. | Onima koji žele nakon 65.g. raditi može se omogućiti kroz ugovor o radu i da nastave s radom, ali nakon prethodne procjene. Starenje je prirodni proces i treba omogućiti ljudima da rade i iskoriste svoj puni potencijal dok su u uzlaznoj putanji u svakom smislu. Mnogo je mladih nezaposlenih učitelja i profesora, a ostale mjere se trebaju iskoristiti za poticanje mladih ljudi da se školuju za obavljanje poslova kao prof.fizike, kemije i sl. Komentari dolje navedeni su i o beneficiranom radnom stažu-ideja nije za odbaciti i vidljivo je da o tome govori netko tko u struci i radi. Koliko osoba od 65 plus godina može ući među prvaše i voditi nastavu sukladno "školi za život" uz sve dodatne zahtjeve, dodatne programe, izvanučioničnu nastavu, projekte i sl.? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | BILJANA AGIĆ | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Smatram da je snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu nužno ako se misli na kvalitetu obrazovanja. Prvenstveno zato što treba imati na umu psihofizičko stanje učitelja sa 65+ godina koji ako misli održati kvalitetan nastavni sat treba motivirati učenike, zadržati tu motivaciju cijeli sat na način da izmjenjuje različite metode rada, evaluira, vrednuje te sve to poprati opsežnom dokumentacijom. Napominjem da u osnovnoj školi to podrazumjeva rad sa učenicima mlađe, predpubertetske i pubertetske dobi koji zahtjevaju izniman psihofizički napor od učitelja ako se sve planira odraditi na nekom očekivanom nivou. Također treba imati na umu da učitelji razredne nastave s učenicima osim rada u učionici odrađuju i nastavu tjelesne i zdravstvene kulture gdje ipak trebaju pravilno izvesti vježbe bez ozljeda za sebe ili djecu što bi kod starijih učitelja moglo biti problem. Zatim, uz redovnu nastavu učitelji se konstantno usavršavaju i unapređuju uvodeći u nastavu nove načine poučavanja, što kod ˝starijih˝ kolega ( uvjerila sam se na takvim usavršavanjima) pričinja popriličan problem. Osobito se to odnosi na uporabu novih digitalnih alata. Stoga, ako nam je u interesu zadržati kvalitetu nastave i zaštititi kolege od potencijalnih psihofizičkih napora koji bi rezultirali ne samo nezadovoljstvom nego i bolešću smatram da je nužno sniziti dobnu granicu za odlazak u mirovinu i dati priliku mladim obrazovanim ljudima da se zaposle. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | SAŠA PERIČAK | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Poštovani, "Nacrtom prijedloga zakona propisuje se prestanak radnog odnosa za radnike koji obavljaju administrativno tehničke poslove sa navršenih 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za odgojno obrazovne radnike školske ustanove na kraju školske godine u kojoj su navršili 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža." Smatram da su navedenim diskriminirani djelatnici koji bi htjeli raditi duže, a rođeni su s datumom prije početka sljedeće školske godine (do mjeseca rujna). Oni kojima su datumi rođenja nakon početka školske godine (dakle nakon rujna), imaju mogućnost raditi jednu dodatnu godinu duže. Potrebno je bolje sročiti tekst Zakona kako bi se izbjegla ovakva diskriminacija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 52 | Irena Katinić | Prilog 1. | Smatram da su ljudi sa 60, a kamoli 65 godina i 40 i više godina radnoga staža poprilično umorni i teško im je pratiti i biti u skladu sa svim promjenama koje se danas vrše, kako u načinu poučavanja, načinu vrednovanja, te svim drugim stvarima koje se iz nove u novu školsku godinu mijenjaju. Čast iznimkama, koje bi svojevoljno ostale raditi i nakon 65., za koje smatram da je procjena jedna od ključnih stvari koje treba provesti prije nastavka rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 53 | Ljiljana Vidović | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Odlazak u mirovinu u ovako kasnoj dobi (za nastavnike osnovnih i srednjih škola) nije preporučljiv. Naprotiv, nastavnici koji su odradili 25 do 30 godina u razredu trebali bi imati beneficirani radni staž kao u nekim razvijenim zemljama. Svaki nastavnik koji je odradio ovoliki staž zna koliko to iscrpljuje, psihički troši.... Treba misliti i na kvalitetu nastave, nastavnik od 60 do 68 godina (moja procjena) nema više onaj potrebni entuzijazam i koncentraciju. Fiziologija mozga se u tim godinama ubrzano mijenja pa u današnjem vremenu IKT-a nije nimalo jednostavno ići u korak s promjenama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 54 | Antonija Mamužić | Prilog 1. | Nakon 65. godine trebali bi raditi samo oni koji to žele (posebni ugovori o radu) , a svi ostali uživati u itekako zasluženoj mirovini | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 55 | ŽELJKO MILNOVIĆ | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Kratko i jasno: 65 godina života i odlazak u mirovinu, ima i mladih koji trebaju raditi. Čak bi i sa 62 godine života trebalo ići u mirovinu a mladi ljudi neka rade. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 56 | Marina Trstenjak Petran | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Moje mišljenje je da treba dati priliku mladima. Ne mogu se zamisliti da u tim godinama radim u školi. Mislim da je to stvarno previše. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 57 | Marica Brzica | Prilog 1. | Smatram da ne treba raditi nakon 65e godine života i da treba prepustiti radna mjesta mladim ljudima koji su puni energije, snage i volje za rad. Izuzetak su ona radna mjesta za koja nema slobodnog stručnog kadra, primjerice mjesta profesora matematike, fizike i sl. Trebalo bi dopustiti rad nakon 65e godine (po osobnoj želji) na radnim mjestima gdje je teško naći stručni kadar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 58 | Nevena Petrović | Prilog 1. | Smatram kako bi učitelji i nastavnici trebali imati beneficirani radni staž. Time bi se omogućilo zapošljavanje mladim ljudima koji su završili fakultete jer bi prije došli do radnih mjesta. Također, treba voditi računa o tome da nam se demografska slika iz dana u dan smanjuje te da se smanje upisne kvote na učiteljskim studijima jer nam svi ti novi i mladi kadrovi, nažalost neće imati gdje zaposliti niti kome predavati. Rad preko 65. godine starosti je previše za svakog učitelja s obzirom na današnje uvjete rada i odnose roditelja i djece prema odgojno-obrazovnim djelatnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | INES BOHAČEK | Prilog 1. | Priliku treba dati i omogućiti mlađima koji završe učiteljske studije da uđu u sustav obrazovanja. Nakon 65 godine u razredu ili dvorani nije lako održavati kvalitetu nastave. Padom kvalitete nastave učenici ostvaruju niže kompetencije a svima nam je važna naobrazba naše djece. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | IRENA IVANOVIĆ | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Uz tempo promjena u današnjem svijetu upitno je u kojoj se mjeri učitelji s 30 i više godina radnog staža mogu uspješno prilagođavati, čak i uz razmjerno redovit profesionalni razvoj. Ukoliko se ne uvede sustav licenciranja kojim bi se redovito provjeravale kompetencije potrebne za nastavak rada, osoba sa 65 i više godina može posao obavljati prosječno, čak i lošije od toga i biti zaštićena, a istovremeno mladi ljudi neće biti u mogućnosti dobiti stalni radni odnos. Problem nedostatka kadrova treba rješavati dugoročnim planiranjem i usklađivanjem s potrebama tržišta rada te pažljivim usmjeravanjem budućih visokoobrazovanih ljudi uz dodatne poticaje za odabir nastavničkih smjerova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 61 | Tatjana Gajger | Prilog 1. | Svake godine veliki broj učenika upiše učiteljske studije i na natječajima za radna mjesta ima uvijek više kandidata tako da smatram da nema potrebe za ovakvu odluku. Ljudi sa 65 godina u prosvjeti se uglavnom već ne osjećaju dobro, umorni su. Treba raditi do 65 godina i dati priliku mladima da se zaposle. Ne | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 62 | VEDRAN ŠULENTIĆ | Prilog 1., OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE | Mišljenja sam kako je nastavak radnog odnosa za nastavnike u OŠ i SŠ nakon 65 godina nepotreban iz više razloga: 1. Upitno je koliko je nastavnika nakon 65 godina života, i vrlo vjerojatno oko 40 godina staža sposobno za daljnji rad(de facto, o de iure ne bih pričao). Riječ je o osobama koje su završile fakultete prije 30-40 godina, vjerojatno su zadnju pripremu zbilja napisali prije 20 godina, promijenila su se dva režima, i 5 obrazovnih sustava, stoga mislim da takav nastavnik zaslužuje uživati u mirovini. 2. Tko želi da mu nastavnik od 65 i više godina obrazuje dijete, slobodan ga je platiti o vlastitom trošku, osobno mi se ta ideja ne sviđa(blago rečeno). 3. Takav zakon usporava ulazak u sustav novih nastavnika, koji ne mogu dobiti posao, pa godinama rade po zamjenama, ako uopće uspiju dobiti posao. 4. Natalitet je sve manji, znamo da se ove godine zatvorilo 10-ak škola, i sigurno nema potrebe da toliki nastavnici ostaju u sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |