Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Siniša Kekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 1. Zar zaista ne vidite ništa sporno u tome što student može biti samo državljanin RH ili EU/EGP/CH? Riječ je o besramnoj diskriminaciji svih studenata državljana trećih zemalja kojima se ovime poručuje da ni ne pokušavaju studirati u RH jer ih ovdje ne želimo. Kako očekujete da netko iz primjerice Konga živi ovdje, plaća studij, smještaj, nesubvencioniranu prehranu i još k tome uspješno studira? Mislim da bi ovo moglo završiti i na Europskom sudu za ljudska prava i osobno ću se zauzeti za to da ukažem na ovakvu razinu izravne diskriminacije. Također, nigdje niste definirali mora li student na razmjeni biti državljanin EU/EGP/CH. Ovakvim zakonom namjerno kršite osnovna ljudska prava protivno zakonima EU, a ova odredba Article 17 of Directive 2004/114/EC to i dokazuje: ''Outside their study time and as from their second year of residence, Non-EU students must be allowed to work for a minimum of 10 hours per week, or the equivalent in days or months per year. Non-EU nationals who fulfill the conditions for long-term residence acquire the right to be treated in principle exactly the same as local students.'' Prihvaćen Iz predložene izmjene pojma student jasno proizlazi intencija zakonodavca da se svim studentima koji pohađaju studij na visokim učilištima u RH, pa tako i državljanima trećih zemalja, omogući obavljanje studentskih poslova u skladu sa odredbama predmetnog Zakona: „Student je osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj…“ . Definicija pojma u dijelu koji se odnosi na studente na razmjeni na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, također predmnijeva obavljanje studentskih poslova studenata na razmjeni na visokim učilištima u RH neovisno o državljanstvu, dok se obavljanje studentskih poslova iznimno omogućava i osobama koje studiraju izvan RH, ali su državljani Republike Hrvatske, državljani zemlje članice Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Upravo je činjenica da se iz definicije pojma „student“ u članku 2. važećeg Zakona, između ostaloga, ne prepoznaje student iz neke od trećih zemalja, jedan od razloga pokretanja procedure donošenja izmjena Zakona.
2 Marko Lepoglavec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Poštovani, Pozdravljam ovu izmjenu Zakona, koju predlaze Vlada RH. Naime, kao predstavnik studenata u radnoj skupini prilikom izrade ovog Zakona, moram istaknuti da je sve ovo bilo komentirano na radnim sastancima u tom smjeru, ali u stalnim ispravcima se takva formulacija nezgodno i sročila, ali nikada nije bila namjera izostaviti određenu skupinu studenata. Nazalost ovime se i dalje ostavlja nespomenuta skupina studenata raznih udruga koje provode programe razmjene, pa s enadam da cete i razmotriti da iste dodate uz konstataciju da mogu to biti i studenti koji u sklopu studiranja obavljaju stručnu praksu u RH. S obzirom da se priprema izmjena Zakona, ja se moram osvrnuti na jednu nelogičnost za koja se pojavila i dovela u probleme veliki broj studenata, a to je status mirovanja. Smatram da je u Zakonu potrebno definirati studenta u stanju mirovanju. Naime, prema Zakonu o obavljanju studenskih poslova, student koji ima upisanu godinu ima pravo raditi putem student servisa. Također postoje neki uvjeti koji, sukladno određenim člancima u Zakonu oduzimaju studentu pravo na rad putem student servisa(neostvareni 1ects u prethodnoj godini, treći upis prve godine, itd…) Naime, jasno je napisano da student koji zadovoljava sve te uvjete i ima upisanu godinu može raditi putem student servisa, što obuhvaća i studenta koji u određenom periodu ima status mirovanja studentskih obaveza. Iako je prilikom radnih sjednica na kojima se usuglasio prijedlog teksta Zakona bilo spomena o mirovanju te je odluka bila radnog tijela da se neće u Zakonu definirati restrikcije za takve studente (žao mi je što se nije vodio detaljan zapisnik, jer prema navodima, to su bili radni sastanci, a ne sjednice pa potreba za zapisnikom nije postojala). Naknadno je netko u MZO odlučio na svoju ruku dati „tumačenje“ da takvi studenti nemaju pravo raditi putem student servisa iako im to ovaj Zakon dopušta. Kako je MZO u toj prilici izigrao studente, apeliram da se sada jasno napiše u definiciji studenta u smislu ovog Zakona, da i studenti u fazi mirovanja mogu raditi, pod uvjetom naravno da su upisali tekuću godinu. Oni studenti koji su u mirovanju i koji ne upišu godinu, smatramo da ne trebaju imati mogućnost rada, ali oni koji upišu i zatim ostvare pravo mirovanja, mora im biti omogućeno pravo na rad. Ponavljamo nekoliko primjera koje sam iznio i tijekom radne skupine, nakon kojih nisu uvedene restrikcije u Zakon jer su to realni primjeri iz prakse. Obrazloženje za navedeni slučaj Hrvatski studentski zbor je pisao Ministarstvu znanosti i obrazovanja još u prosincu. U nastavku slijedi detaljan pregled problematike oko mirovanja: Student koristi mirovanje u 90% slučajeva u trenutku kada je njegovo zdravstveno stanje narušeno i nije u mogućnosti prisustvovati nastavi i polagati ispite. Mirovanje se događa u različitim periodima nastavne godine, nekada na početku, nekada po sredini, a nekada pred sam kraj nastavne godine. Jasno je kako je svakom studentu u interesu da njegovo studentsko obrazovanje sto kraće traje. Nadalje, cilj svakog studenta je u što manje godina studiranja steći što više znanja i u konačnici doći do diplome s kojom će moći konkurirati na tržištu rada. U cijelom životnom ciklusu jednog studenta mirovanje je status kojeg nitko ne želi, posebice zato što je izravno povezano sa zdravstvenim problemima. Zdravstveni problemi za sobom donose i dodatna financijska opterećenja te samim time, najčešće stvaraju i dodatne poteškoće u studiranju. Uz sve te probleme koje donosi mirovanje, Vašim tumačenjem onemogućavate obavljanje studentskih poslova. Mirovanje je pojam koji je vezan za cijelu akademsku godinu koja iznosi 12 mjeseci. Zdravstveni razlozi kao razlog mirovanja, na svu sreću, kod većine studenata nisu izraženi 12 mjeseci. U određenom periodu godine, student je u stanju obavljati studentske poslove kako bi prikupio novac za nastavak školovanja koji mu je otežan zdravstvenim problemima. Bitno je naglasiti da većina studijskih programa (koji su redovni) nema izvanredne studijske programe na koje bi se studenti mogli prebaciti kako bi zasnovali radni odnos i jedini način za ostvarenje radnog statusa je preko student servisa. Možda ćete se referirati da student koji ima odobreno mirovanje može zasnovati radni odnos u tom periodu što je gotovo nemoguće. Tko će s vama zasnovati radni odnos znajući da se 01. listopada vraćate u svoju obrazovnu ustanovu? Zasnivanje radnog odnosa u tako kratkom vremenskom periodu je u principu nemoguće jer poslodavci žele studente. Student s odobrenim mirovanjem Vašim tumačenjem nema pravo raditi u periodu kada je zdravstveno sposoban kako bi zaradio novac za nastavak školovanja. Još jedan primjer slične situacije jest mirovanje godine studentice zbog trudnoće. Zašto studentica u trudnoći koja je u mirovanju godine ne može obavljati npr. administrativni posao od kuće, koji nije fizički zahtjevan, kako bi financijski mogla doprinijeti svom budućem dijetetu i svojoj zajednici. Primjera ima mnogo, poput sportaša koji imaju teže sportke ozljede, pa su primorani uzeti mirovanje, klub im uskrati ugovor financijski jer su plaćeni po odigranim utakmicama te im je jedina mogućnost zarade administrativni poslovi preko računala putem studentskih ugovora kako bi financijski mogli preživjeti do oporavka. Lijep pozdrav, Marko Lepoglavec Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
3 MATEO MARUŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Problematika koja se iskristalizirala praćenjem implementacije Zakona od strane studentskih predstavnika, Studentskih zborova svih sveučilišta te na koncu Hrvatskog studentskog zbora je vezana uz obavljanje studentskih poslova od strane studenata trećih zemalja. Ovakvim Zakonom nameće se neodrživo stanje za studente trećih zemalja, jer iako student ostvaruje prava upisa na određeno visoko učilište, ne ostvaruje prava na obavljanje studentskih poslova. Pozdravljam rješenje povodom ovog pitanja koje neće biti diskriminirajuće te tako raditi podjele među našim studentima koji zajedno pohađaju istu visokoobrazovnu ustanovu. Također bismo htjeli naglasiti da je internacionalizacija visokog obrazovanja veoma poželjna, prema smjernicama AZVO-a, kako bi se Hrvatska što prije brendirala kao zemlja znanja poželjna za strane studente. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 BLAŽ BULUM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Izmjena Članak 13. (Prava i obveze izvođača i naručitelja posla), stavka 3.: Originalni stavak 3.: Izvođač ima pravo na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad i za rad nedjeljom. Prijedlog izmjene stavka 3. članka 13.: Izvođač ima pravo na minimalno 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana i za rad nedjeljom, minimalno 50-postotno uvećanje za rad noću, za prekovremeni rad te minimalno 75-postotno uvećanje naknade za noćni rad nedjeljom i za noćni rad u dane državnih blagdana. Prijedlog dopune članka 13. novim stavkom: Studentski centar koji je osnovan kao ustanova od visokog učilišta na području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište tog visokog učilišta ili njegove sastavnice, ili visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu, a koji ima rješenje o odobrenju djelatnosti posredovanja koje je izdalo Ministarstvo može donijeti odluku o povećanju naknade za rad u dane državnih blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad, za rad nedjeljom i za noćni rad nedjeljom i za noćni rad u dane državnih blagdana. Obrazloženje: Prijašnji model Studentskoga centra Sveučilišta u Dubrovniku koji je sadržavao 4 rubrike: 1. Redovan rad 2. Noćni rad 3. Rad nedjeljom i blagdanima 4. Noćni rad nedjeljom i blagdanima smatramo puno poštenijim nego sadašnji model koji izjednačava 2.,3. i 4. rubriku na istu razinu. Također, mišljenja smo da nisu jednaki uvjeti u cijeloj Hrvatskoj te da je potrebno uzeti u oblik geografsku raznolikost i sektore kojima je potrebna povremena radna snaga. Shodno tome, nužno je posrednicima omogućiti da povećavaju minimalno postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad, za rad nedjeljom, za noćni rad nedjeljom i za noćni rad u dane državnih blagdana, kad se za to stvore uvjeti na tržištu rada, a sve u cilju podizanja studentskoga standarda. Blaž Bulum, predsjednik Studentskog Zbora Sveučilišta u Dubrovniku Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
5 Hrvatska udruga za razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znaznosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 1. Zakon i Prijedlog uvelike otežavaju rad naše udruge time što za našu djelatnost moramo tražiti odobrenje svakog sveučilišta na čijem području djelujemo. Zbog tromosti u komunikaciji ovih ustanova, u više od godinu dana uspjeli smo osigurati neometanu djelatnost samo na jednom od 7 sveučilišta. Nismo jedina udruga čiji je rad ovime otežan, a proširenje definicije studenta bi nam umnogome pomoglo. Predlažemo da se definicija studenta proširi sa studentima stranih sveučilišta koji su na razmjeni u tvrtkama. Ako pak to nije moguće, predlažemo da se određenim udrugama omogući djelatnost posredovanja u studentskom radu, u ograničenom obliku, kako prava ovih studenata ne bi bila zakinuta. Primljeno na znanje Zakon omogućava obavljanje poslova putem studentskih ugovora studentima na razmjeni na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj pri čemu ista mora biti regulirana formaliziranim sporazumom između visokih učilišta.
6 SANDI LETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 1. Prijedlog ne obuhvaća studente koji su na razmjeni, na stručnoj praksi u tvrtkama. Osobno sam bio na razmjeni u Slovačkoj, radio u tvrtki, te uredno primao plaću preko njihovog ekvivalenta Studentskom servisu. Razmjene ovog tipa su često obvezni dio kurikuluma i RH bi trebala privlačiti takve studente a ne onemogućivati im rad. Predlažem dodavanje teksta: "student je osoba koja je student na visokom učilištu izvan RH a obavlja stručnu praksu u tvrtki u Republici Hrvatskoj" Primljeno na znanje Zakon omogućava obavljanje poslova putem studentskih ugovora studentima na razmjeni na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj pri čemu ista mora biti regulirana formaliziranim sporazumom između visokih učilišta.
7 Anamarija Oršolić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM U Zakonu definicija studenta nije potpuna. Naime, puno udruga na području RH djeluje na području obavljanja studentske stručne prakse. IAESTE udruga na području RH postoji od 50-ih godina prošlog stoljeća te radimo sa studentima koji u RH dolaze na plaćenu stručnu praksu u sklopu studiranja. Svaki dolazni student u RH omogućuje i jednog studenta RH na plaćenoj stručnoj praksi izvan zemlje (razmjena je recipročna- jedan dolazni student=jedan odlazni student). Budući kako nas prethodna izmjena Zakona nije obuhvatila, rad udruge nailazi na nemogućnost navedene vrste razmjene i na nemogućnost usavršavanja naših studenata koji će po povratku i završetku studija biti kompetentniji na tržištu rada RH. Rad IAESTE udruge je u cijelosti onemogućen nakon dugog niza godina tijekom kojih je preko 3500 studenata iz RH dobilo mogućnost stručnog usavršavanja tijekom studiranja. Neki od naših studenata su imali priliku praksu obavljati u NATO-u, GOOGLE-u ili na CERN-u, ali sada to više nije moguće. Prethodne godine smo probali pronaći rješenje u suradnji s Ministarstvom do kojega nije došlo. Student u ovom Zakonu treba biti i opširnije definiran kako bi se nastavila duga i tradicionalna razmjena studenata ne samo na području Sveučilišne semestarske razmjene nego i na području praktičnog rada na Sveučilištima i tvrtkama spremnim na suradnju, a koje provodi nekoliko studentskih neprofitnih udruga u RH. Studenti koji dolaze u RH na stručnu praksu povodom studiranja ne mogu dobiti od Sveučilišta u RH potvrdu da su studenti u RH kako bi obavili stručnu praksu jer oni nisu studenti na našem Sveučilištu nego su praktikanti u RH, a studenti u svojoj zemlji na priznatim Sveučilištima. Prijedlog proširenja definicije za studenta- Student je i osoba koja u RH dolazi na razmjenu ili u vidu obavljanja stručne prakse povodom uspješnog završetka redovnog studija, a koji je u trenutku obavljanja razmjene ili stručne prakse redovno studira na studiju u RH, Europi ili svijetu te za to posjeduje potvrdu matičnog Sveučilišta ili Sveučilišne sastavnice. Više se treba obratiti pozornost na studente na razmjeni i stručnoj praksi koja je bitna za razvoj studentskog društva i za kojom postoji sva veća potreba, ali nažalost se onemogućuje rad. Ovakvu izmjenu treba usvojiti ukoliko želimo da i dalje naši studenti imaju mogućnost ostvarivanja stručne prakse i usavršavanja svoga znanja na poznatim sveučilištima, institucijama ili tvrtkama diljem svijeta. Primljeno na znanje Zakon omogućava obavljanje poslova putem studentskih ugovora studentima na razmjeni na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj pri čemu ista mora biti regulirana formaliziranim sporazumom između visokih učilišta.
8 Ivana Silić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Podržavam ove izmjene zakona kojima se omogućavaju jednaka prava svim studentima, što je značajan doprinos internacionalizaciji obrazovanja koja je važan dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nadalje, ova izmjena zakona je u skladu sa Zakonom o strancima koji je predvidio rad studenata - državljana trećih zemalja (u trajanju kraćem od 20 sati tjedno bez izdavanja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijave rada za redovite studente koji imaju reguliran privremeni boravak u Republici Hrvatskoj). Dodatno, studenti su i socijalno osjetljiva kategorija kojoj je rad uz studij u često neophodan da bi uopće mogli studirati. Konačno, niz je inicijativa za jačanjem uloge stručne prakse unutar studijskih programa, ona je sastavni dio kurikuluma mnogih studijskih programa, pa bi na ovaj način i studenti trećih zemalja imali mogućnost ispuniti obaveze studija koji su upisali. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Marija Serdarević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 2. Stavak iz članka 2. kaže da je student osoba na razmjeni na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj. Propustilo se obuhvatiti studente na razmjeni koja se ne odvija ni na jednom visokom učilištu u Republici Hrvatskoj. Naime, programi poput Erasmus + omogućavaju obavljanje stručne prakse ne samo na visokim učilištima nego i u privatnim tvrtkama. Prema programu Erasmus + poslodavac ima pravo isplaćivati plaću stranom studentu. Također, u tom programu su uključene i treće zemlje što ovaj Zakon ne prepoznaje. Također bih spomenula udruge AIESEC, ELSA i IAESTE koje desetljećima omogućavaju stotinama naših studenata obavljanje stručnih praksi u inozemstvu te istodobno rad stranim studentima u RH, a čiji je rad ovim Zakonom onemogućen. Nigdje u EU ne postoji zakon koji na ovakav način diskriminira strane studente. Naši studenti imaju mogućnost bilo gdje u svijetu obavljati stručnu praksu i za to biti propisno plaćeni, a mi ne dozvoljavamo čak ni studentima trećih zemalja koji su upisani na visoka učilišta da rade preko studentskog ugovora. Prema dosadašnjoj verziji ovog Zakona, studentski ugovori su se izdavali studentima EU koji obavljaju stručnu praksu u privatnim tvrtkama samo ako visoko učilište izda suglasnost da je student zaista na stručnoj praksi ili ako naše visoko učilište potpiše sporazum s visokim učilištem s kojeg student dolazi. Jasno je da se na neki način mora spriječiti zlouparaba, ali visoko učilište nikako ne može za privatnu tvrtku garantirati niti bi trebalo potpisivati sporazume za stručne prakse koje se uopće neće odvijati na visokom učilištu. Primljeno na znanje Iz predložene izmjene pojma student jasno proizlazi intencija zakonodavca da se svim studentima koji pohađaju studij na visokim učilištima u RH, pa tako i državljanima trećih zemalja, omogući obavljanje studentskih poslova u skladu sa odredbama predmetnog Zakona: „Student je osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj…“ . Definicija pojma u dijelu koji se odnosi na studente na razmjeni također predmnijeva obavljanje studentskih poslova studenata na razmjeni na visokim učilištima u RH neovisno o državljanstvu. Pri tome razmjena mora biti regulirana sporazumom između visokih učilišta. Upravo je činjenica da se iz definicije pojma „student“ u članku 2. važećeg Zakona, između ostaloga, ne prepoznaje student iz neke od trećih zemalja, jedan od razloga pokretanja procedure donošenja izmjena Zakona.
10 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM SSSH se protivi izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova u hitnom postupku i bez konzultacije sa socijalnim partnerima. Smatramo da se radi o supstancijalnom zahvatu kojim se bitno proširuje obuhvat zakona, za kakav su potrebne kvalitetnije konzultacije sa socijalnim partnerima, kao i poštivanje redovne procedure izmjene zakona. Ujedno, smatramo problematičnim da takav prijedlog dolazi iz Ministarstva koje nije nadležno za pitanja rada, pa ni za pitanja rada stranaca. Naime, iz formulacije koja se predlaže, proizlazi da bi pravo rada preko studentskog ugovora imali svi studenti koji pohađaju studij na visokom učilištu u RH, pa tako i oni koji su državljani treće zemlje na privremenom boravku u svrhu studiranja u Hrvatskoj. Radi se o bitnom proširivanju u odnosu na dosadašnje rješenje koje je uz to kumulativno postavljalo uvjet da je student hrvatski građanin, građanin EU s prebivalištem u Hrvatskoj, odnosno student na razmjeni (pri čemu je i samo korištenje pojma student izrazito problematično). Smatramo da je omogućavanje jednakih uvjeta za rad tijekom studiranja za osobe koje su državljani ili imaju stalni boravak u nekoj od članica EU bitno drugačije od omogućavanja istog studentima državljanima trećih zemalja. Naime, za razliku od državljana EU koji u Hrvatskoj imaju slobodu zaposlenja, državljani trećih zemalja se u Hrvatskoj - unatoč tome što u obrazloženju prijedloga piše da se radi o usklađivanju sa propisima koji omogućavaju rad državljana trećih zemalja (Zakonom o strancima) - zapošljavaju pod određenim uvjetima, koji, osim toga što su strogi, predstavljaju i predmet prijepora između socijalnih partnera i drugih dionika u procesu revizije tih uvjeta. Ovakvim prijedlogom zakonskog rješenja otvara se mogućnost zlouporabe studentskog statusa u svrhu rada, odnosno prikrivanja radnog odnosa. Naime, izrazito je problematično već samo po sebi da propis koji regulira rad studenata ne predviđa ograničenje dopuštenog fonda radnih sati za studente (na tjednoj ili godišnjoj razini) s obzirom na njihove akademske obaveze u sklopu studija usklađenih s bolonjskim sustavom studiranja. To, osim poremećaja na domaćem tržištu rada na koje smo upozoravali, kao i svi sindikati uključeni u rad Radne skupine za izradu Zakona o obavljanju studentskih poslova 2018 godine., u ovom konkretnom slučaju znači i da nema nikakve zapreke da osoba državljanin treće zemlje putem studentskog ugovora de facto radi u punom radnom vremenu te da poslodavci na taj način zaobilaze pozitivne propise, uvjete i kriterije u području zapošljavanja stranaca. Radi se o ozbiljnom pitanju koje nije razmotreno u obrazloženju prijedloga Uredbe, te zbog kojeg smatramo da je o prijedlogu izmjena potrebno provesti daljnju raspravu. Sve zemlje strogo razlikuju između studentskih viza i radnih viza, baš kako ne bi bilo rada preko studentskih statusa. To ne znači da strani studenti nemaju mogućnost rada u tim zemljama, no znači i da je ta mogućnost na neki način ograničena, budući da se radi o uređenim zemljama. Naime, u uređenim zemljama studenti, u pravilu, rade putem ugovora o radu s tim da tijelo državne uprave nadležno za visoko školstvo definira dozvoljenu satnicu na način da kada nastava traje student/ica može raditi do polovine tjednog radnog vremena, a kada nema nastave – puno tjedno radno vrijeme (kao i prekovremeno). Uz to, SSSH apsolutno podržava da se studentima korisnicima međunarodne zaštite u RH, upisanima na visoka učilišta u RH, omogući rad pod istim uvjetima kao i hrvatskim državljanima koji studiraju na visokim učilištima. Isto tako podržavamo izjednačavanje i za studente koji u Hrvatskoj imaju stalni boravak ili privremeni boravak iz humanitarnih razloga. No, ne mislimo da je to pravo na predloženi način potrebno proširivati na studente državljane trećih zemalja koji su u Hrvatsku došli boraviti privremeno u svrhu studiranja. Smatramo da je gorenavedeni problem, međutim, prvenstveno posljedica opće manjkavosti i nedorečenosti propisa o radu studenata te da se njime doista treba ozbiljno pozabaviti, kao što smo to smatrali i 2018. godine kad je ovakav Zakon donesen, a konstruktivni prijedlozi sindikata nisu uvaženi. SSSH smatra da za ugovorom o studentskom radu ostalom uopće nema potrebe, a da nema ni opravdanja za to da studenti moraju raditi po nekoj posebnoj vrsti ugovora, a koja nije ugovor o radu. Smatramo da bi zakonske odredbe koje se odnose na rad studenata, sukladno već spomenutim iskustvima zemalja koje imaju kvalitetne propise kojima se uređuje tržište rada, trebale uređivati jedino kada i koliko dugo studenti mogu raditi, radi održavanja ravnoteže na tržištu rada, ali i radi uspješnijeg izvršavanja obveza studenata, čiji bi studij uostalom, trebala financijski podržavati država. Takvo rješenje, riješilo bi i problem rada osoba sa studentskim statusom u sklopu projekata internacionalizacije visokog obrazovanja, koji se navodi kao ratio ovih zakonskih izmjena. Na kraju još jednom podsjećamo na masovnu i višedimenzionalnu zlouporabu i negativne učinke studentskih ugovora u RH: počevši od samog naziva zakona koji je netočan jer ne postoje studentski poslovi već oni rade poslove radnog mjesta putem studentskog ugovora (koji je poslodavcima jeftiniji jer se, primjerice, prema tom ugovoru plaća samo 5 posto mirovinskog doprinosa, a ne kao prema ugovoru o radu 20 posto). Kad se ima u vidu da u RH godišnje, prema nekim podacima, ovako radi oko 100.000 studenata, da oni rade godinama, da je zakon proširio mogućnost rada putem ovih ugovora i na izvanredne studente i dr. – onda se vrlo lako mogu sagledati svi negativni učinci zakona po hrvatsko tržište rada i po sustave socijalne sigurnosti, što je dugoročno apsolutno neodrživo. Stoga još jednom apeliramo da se sadržajem ovoga zakona nadležna tijela državne uprave, posebice Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, i socijalni partneri pozabave na puno ozbiljniji i odgovorniji način. Primljeno na znanje Kako bi se napravila jasna distinkcija između studentskih poslova i radnog odnosa u smislu Zakona o radu, ponajprije zbog povremene i privremene prirode studentskih poslova bilo je potrebno terminološki razlučiti između navedenih poslova i radnog odnosa. Studenti mogu povremeno raditi ako su upisani na visoko učilište. Sa studentima se ne sklapa uobičajeni ugovor o radu, već́ ugovor o obavljanju studentskih poslova. Studentima propisi ne ograničavaju opseg rada, odnosno oni mogu raditi tijekom cijele godine. Upravo je povremenost rada karakteristika koja uvelike obilježava rad studenata i razlikuje ih od uobičajenih radnika, pa i u tretmanu njihovih zarada. U slučaju studenata koji dolaze iz trećih zemalja u svrhu studiranja u Republici Hrvatskoj ovim izmjenama omogućeno obavljanje poslova putem ugovora o obavljanju studentskih poslova, što nipošto ne derogira Zakon o strancima, drugim riječima državljanima trećih zemalja koji studiraju na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj ovim će se izmjenama omogućiti sklapanje ugovora o obavljanju studentskih poslova pod uvjetima koji su propisani dalje u Zakonu ali i pod uvjetima koje propisuje Zakonom o strancima.
11 Mirela Bedeniković Lež PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 1. U potpunosti se slažem s već navedenim komentarom vezano uz definiciju studenta. Također mi se čini spornim tj. diskriminirajućim da student može biti samo državljanin RH, zemlje članice EU, EGP ili Švicarske Konfederacije. Nije li to i narušavanje slobode kretanja, izbora, općenito života studenata iz drugih dijelova svijeta kojima je na taj način onemogućeno studiranje u RH? Imala sam primjer osobe s Tajlanda (s izvrsnim znanjem engleskoga jezika) koja je željela doći studirati u RH i uz sva moja informiranja kroz razne institucije (od kojih većina nije ni znala što bi mi odgovorila) nije tu svoju želju uspjela ostvariti jer je realizacija studiranja i istovremenog uzdržavanja vlastitim radom, bila nemoguća (osim putem razmjene jednog jedinog fakulteta na 6 mjeseci tek na 2.godini studija). Primljeno na znanje Iz predložene izmjene pojma student jasno proizlazi intencija zakonodavca da se svim studentima koji pohađaju studij na visokim učilištima u RH, pa tako i državljanima trećih zemalja, omogući obavljanje studentskih poslova u skladu sa odredbama predmetnog Zakona: „1. student je osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj…“. Upravo je činjenica da se iz definicije pojma „student“ u članku 2. važećeg Zakona, između ostaloga, ne prepoznaje student iz neke od trećih zemalja, jedan od razloga pokretanja procedure donošenja izmjena Zakona.
12 Tomislav Dvorski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Zakon o obavljanju studentskih poslova nužno je uskladiti s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, konkretno s Čl.15.st.2. Čl.7.st.10. Zakona o obavljanju studentskih poslova određuje kvantitativna i teritorijalna ograničenja, a ne zadovoljavaju uvjete nužnosti i proporcionalnosti iz Čl.15.st.3. Direktive 2006/123/EZ Prijedlog novog članka: "U Zakonu o obavljanju studentskih poslova ("Narodne novine", broj 96/18), u članku 7. stavku 10. brišu se riječi ", a u kojoj ne postoji studentski centar niti visoko učilište koje ima centar za studentski standard kao ustrojstvenu jedinicu niti postojeća podružnica drugog studentskog centra"." Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
13 Tomislav Dvorski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Čl.10.st.6. Zakona o obavljanju studentskih poslova trebalo bi uskladiti s načelom "samo jednom" (Once-Only Policy) iz Akcijskog plana EU-a za e-upravu 2016.-2020. (COM(2016), 179 final, Bruxelles, 19. travnja 2016., na način da je jasno definirana obveza posrednika da provjeri status studenta u ISVU i ISSP, budući da tu obvezu trenutačno nose studenti po tumačenju posrednika Isto bi trebalo biti primijenjeno i u čl.10.st.8 za druge osobe, sustavom eDnevnika ili već srednjoškolskog ekvivalenta ISVU/ISSP Dobar primjer je čl.10.st.9. gdje je obveza posrednika provjeriti radni status uvidom u podatke nadležne službe za mirovinsko osiguranje Načelo "samo jednom" može biti primijenjeno i u čl.10.st.10. gdje je obveza na studentu ili drugoj osobi dokazati, što bi posrednik mogao slično st.9. uvidom u podatke nadležne službe za zdravstveno osiguranje Prijedlog novog članka: "U Zakonu o obavljanju studentskih poslova ("Narodne novine", broj 96/18), u članku 10. stavak 6. mijenja se i glasi: "(6) Status studenta koji studira na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj dokazuje posrednik uvidom u elektroničke evidencije podataka o studentima u Informacijskom sustavu visokih učilišta (ISVU) i Informacijskom sustavu studentskih prava (ISSP). U članku 10. stavak 8. mijenja se i glasi: "(8) Status druge osobe dokazuje posrednik uvidom u elektroničku evidenciju podataka srednjoškolskog obrazovanja odnosno visokog učilišta, a temeljem podatka o završetku studija odnosno podatka o završetku studija matičnog visokog učilišta na kojem je završio studij." U članku 10. stavak 10. mijenja se i glasi: "(10) Student i druga osoba moraju biti nositelji prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, što posrednik dokazuje uvidom u podatke nadležne službe za zdravstveno osiguranje."" Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
14 Tomislav Dvorski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Čl.11.st.7. Zakona o obavljanju studentskih poslova propisuje nepotreban teret ugovornim stranama određujući minimalno trajanje ugovora od mjesec dana Znam da nije namjera zakonodavca, ali u praksi posrednici odbijaju ugovore koji su sklopljeni na razdoblje od primjerice 2 tjedna jer ne slijede ovu odredbu, koju predlažem ukinuti jer nije jasna svrha Prijedlog novog članka: "U Zakonu o obavljanju studentskih poslova ("Narodne novine", broj 96/18), u članku 11. stavak 7. mijenja se i glasi: "(7) Ugovor je uvjet za početak obavljanja studentskog posla."" Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
15 Tomislav Dvorski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Zakon o obavljanju studentskih poslova nužno je uskladiti s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, konkretno s Čl.15.st.2. Čl.12.st.1.t.3. Zakona o obavljanju studentskih poslova određuje fiksne tarife s kojima se pružatelj usluge mora uskladiti, a ne zadovoljava uvjet nužnosti i proporcionalnosti iz Čl.15.st.3. Direktive 2006/123/EZ Proporcionalnija bi bila odredba o *maksimalnim netoiznosima naknada izvođaču, a zadovoljila bi odredbe i načela slobodnog formiranja tržišnih cijena Prijedlog novog članka: "U Zakonu o obavljanju studentskih poslova ("Narodne novine", broj 96/18), u članku 12. u točki 3. nakon riječi "koja iznosi" umeće se riječ "najviše". U članku 12. u točki 4. nakon riječi "koja iznosi" umeće se riječ "najviše"." Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
16 Tomislav Dvorski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM Zakon o obavljanju studentskih poslova nužno je uskladiti s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (2016/C 202/01), konkretno s Čl.106.st.1., odnosno Čl.101.st.1. Čl.12.st.1.t.3. i t.4. Zakona o obavljanju studentskih poslova sadrži odredbu koja je nespojiva s unutarnjim tržištem i neposredno utvrđuje kupovne/prodajne cijene i trgovinske uvjete, odnosno uvjete pružanja usluge posrednika Temeljem Čl.106. UFEU ovakav zakon ne može biti donesen Manje restriktivna je odredba o maksimalnoj naknadi koja bi zadovoljavala načelo proporcionalnosti iz Čl.15.st.3. Direktive 2006/123/EZ Prijedlog novog članka: "U Zakonu o obavljanju studentskih poslova ("Narodne novine", broj 96/18), u članku 12. u točki 3. nakon riječi "koja iznosi" umeće se riječ "najviše". U članku 12. u točki 4. nakon riječi "koja iznosi" umeće se riječ "najviše"." Primljeno na znanje Nije predmet izmjene Zakona.
17 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 2. Svakako bi izjednačavanje prava treba podržati, no isto tako potrebno je propisima ili preko podzakonskih akata urediti na mogući nepovoljan položaj određene skupine redovnih studenata tako npr. studentu koji 3. puta upisuje prvu godinu iste razine, a radi se o studentu osobi s invaliditetom onemogućen je ugovorni rad u obavljanju studentskih poslova, Nadalje, potrebno je uzeti u obzir činjenicu da izvanredni studenti građani i sa prebivalištem u RH nemaju ograničenja kod obavljanja poslova putem Ugovora o radu prema ZORu, u punom ili nepunom radnom vremenu na određeno ili neodređeno vrijeme, dakle postoji opcija izbora za razliku od statusa redovitih studenata. Slažem se kako je liberalizacija uspostave nekog od oblika radnog odnosa u interesu i povoljnije za poslodavce i time je povećana mogućnost odnosno pojednostavljeni ulazak u svijet rada za izvanredne studente kao posloprimce za privremeno i povremeno obavljanje poslova. Niti jedna od skupina poslodavaca ili posloprimaca ne bi se smjela naći u nepovoljnom položaju, a posebno ne redovni studenti u odnosu na izvanredne kojima se time prava u načelu racionalno proširuju. Rad i obavljanje studentskih poslova izvanrednih studenata ne bi smio imati negativan utjecaj na sklapanje redovitih ugovora o radu posebno ne one koji se sklapaju zbog potrebe stalne potrebe rada u punom ili nepunom radnom vremenu sa posebnom pažnjom kako isti ne bi postali zamjenski poslovi kao oblik nelojalne konkurencije i troškova rada u odnosu na prijavljene tražitelje posla koji su uredno registrirani pri zavoda za zapošljavanje a koji istovremeno ne ostvaruju prava ne neku od naknada ili im je primanje takve naknade u isteku. Nužno je procijeniti da li će taj propis rezulitrati inflacijom ili hiper inflacijom fiktivnih ugovora o izvanrednom studiranju, odnosno kako povećana potražnja za izvanrednim studijiem ne bi u konačnici dovela do povećanih školarina i naknada za upis. Pozitivna strana prijedloga je otvaranje izbora za dio redovitih studenata koji se prema ovom prijedlogu mogu odluče prebaciti sa redovitog na izvanredni studij uz zadržavanje prava obavljanja studentskih poslova. Hvala na pažnji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Marica Brzica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBAVLJANJU STUDENTSKIH POSLOVA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM, Članak 2. Mislim da je Prijedlog zakona o izmjeni zakona o obavljanju studentskih poslova, s konačnim prijedlogom dobar jer izjednačava sve studente koji studiraju u Republici Hrvatskoj, i to u svim njihovim pravima i obvezama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje