Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZELENA AKCIJA 6.3.PROMET, 6.3.3.Smjernice za niskougljični razvoj Do 2030. godine U drugoj točki navode se mjere za unaprjeđenje željezničke infrastrukture. Potrebno je dodati još i elektrifikaciju željezničke infrastrukture, s obzirom da još velik dio, uključujući i neke od glavnih prometnih pravaca, nije elektrificiran. U trećoj točki navodi se proširenje unutarnjih plovnih putova, posebno na rijeci Savi do Zagreba (Rugvice). Takvi zahvati se često provode invazivnim i agresivnim zahvatima u korito rijeke, s izrazito štetnim utjecajem na prirodu. Stoga smatramo kako je nužno ukloniti ovu mjeru, te da je prijevoz tereta na ovom koridoru potrebno osigurati primarno željezničkim prometom, za što postoje svi preduvjeti. Prihvaćen Predložena dopuna druge točke uključena je u NUS. Treća točka - iako se mogući utjecaj projekata sagledava u odgovarajućim postupcima (PUO, OPUO i/ili OPEM) koji se provode tijekom planiranja i razvoja projekata, smisao NUS-a nije isticanje pojedinih projekata te se treća točka mijenja i sada glasi: „Potreban je sustavan rad na unaprjeđenju unutarnjih plovnih putova kad je riječ o organizaciji, modernizaciji flote, obrazovanju, izgradnji infrastrukture (vodni putovi i luke), održavanju i sigurnosti plovidbe, kao i poboljšanju suradnje sa susjednim zemljama. Potrebno je na sustavan način ispitati i mogućnosti za proširenje unutarnjih plovnih putova.“
2 ZELENA AKCIJA 6.3.PROMET, 6.3.2.Politike i mjere za niskougljični razvoj Uz navedene tri temeljne mjere svakako je nužno dodati još dvije: Poticanje lokalizacije proizvodnje i potrošnje. Primjenom ove mjere moguće je smanjiti količine teretnog prometa, čiji udio u ukupnim globalnim emisijama se procjenjuje na čak 7%. Iako kao članica EU moramo poštivati određena pravila koja otežavaju ograničenja u slobodnoj trgovini, moguća je primjena ekonomskih i financijskih mehanizama kojima će barem za dio proizvoda preferirati lokalizacija proizvodnje i potrošnje. Primjena ASI modela (eng. Avoid – Shift – Improve / Izbjegavaj – prebaci – unaprijedi) koji kaže kako se hijerarhija mjera upravljanja prometom u prvom redu temelji na organizaciji prometnog sustava s ciljem smanjenja količine prometa, tj. smanjenja tonskih kilometara i putničkih kilometara, zadržavajući pri tome kvalitetu života građana. Drugi korak je orijentacija prema onim vrstama prometa koji imaju veliku učinkovitost, a niži ekološki otisak, kao javni prijevoz i željeznički promet. I tek na trećem mjestu nalaze se tehnička i tehnološka unaprjeđenja prometnog sustava, s ciljem smanjenja emisija. U ovom Nacrtu strategije može se isčitati kako je prepoznata važnost sva tri elementa, ali da ne postoji prioritizacija koja je nužna za ostvarenje cilja. Osim toga, prva od citiranih temeljnih mjera ističe vozila koja koriste prirodni plin kao ona koja imaju nisku emisiju CO2. Također, pod „alternativna goriva“ navode se ukapljeni prirodni plin (UPP), stlačeni prirodni plin (SPP), ukapljeni naftni plin (UNP). Iako je to u skladu s ranije donesenim propisima koje ove vrste goriva svrstavaju pod „alternativna“, kako se u ovim slučajevima radi o fosilnih gorivima, ona nikako ne mogu biti dio rješenja kojeg promiče dokument pod nazivom „Strategija niskougljičnog razvoja“. Emisije koje nastaju sagorijevanjem plina i dalje su visoke, stoga plin nije i ne može biti tranzicijsko gorivo. Prije npr. 20-ak godina bilo je svrhovito poticati korištenje plina kao energenta u prometu, međutim, nema nikakvog smisla sada razvijati strateški dokument koji će stvoriti temelj da se u budućnosti krene s poticanjem plina kao energenta u autobusima, teškim teretnim vozilima, željezničkom i brodskom prometu, što će onda ostaviti takva vozila u funkciji i u drugoj polovici stoljeća, kada ćemo već morati završiti tranziciju prema niskougljičnom društvu. Prihvaćen Predložena dopuna uključena je u NUS.
3 ZELENA AKCIJA 6.3.PROMET, 6.3.1.Emisije stakleničkih plinova U tablici 1-1 treba biti navedeno da je vizija za promet „U gradovima ćemo, uz manje korištenje motornih vozila, unaprijediti kvalitetu života tako da za većinu gradskih putovanja automobili uopće neće biti potrebni.“ Nadalje, iako nema egzaktnog podatka o predviđenom broju osobnih vozila, iz nekoliko parametara moguće je izračunati kako se predviđa se da će u 2050. godini u Hrvatskoj biti preko 2,2 milijuna osobnih vozila. Trenutno je u Hrvatskoj 1,6 milijuna osobnih automobila. Također, trenutno je u Hrvatskoj nešto više od 4 milijuna stanovnika, a Strategija predviđa kako će do 2050. taj broj pasti na 3,27 milijuna. Dakle, do 2050. predviđa se 20% manje stanovnika i 38% više osobnih vozila, tj. stupanj motorizacije (gledajući samo osobna vozila) od čak 670. Kako je trenutni stupanj motorizacije 400, znači kako Niskougljična strategija predviđa porast stupnja motorizacije od čak 68% u narednih 30 godina. Uz proklamirane ciljeve poticanja javnog prijevoza i biciklističkog prometa, te očekivani porast dijeljenog vlasništva nad osobnim vozilima, osobito rastom broja autonomnih vozila, ovako drastičan porast stupnja motorizacije nikako nije očekivan. Stoga je potrebno korigirati podatke, kao i vezane zaključke i mjere. Osim toga, kako je ovo Strategija do 2030. godine, i tek s pogledom do 2050., zabrinjavajuć je izostanak konkretnih rezultata u narednih deset godina gdje su trendovi većinom prepušteni inerciji što u oba scenarija rezultira povećanjem emisija iz prometa čak za oko 50% (NU1 51,4%,odnosno NU2 44%). Prihvaćen Predložena dopuna uključena je u NUS u tablici 1-1: „U gradovima ćemo, uz manje korištenje motornih vozila, unaprijediti kvalitetu života tako da za većinu gradskih putovanja automobili uopće neće biti potrebni.“
4 HGK PRILOG I.  -  OPIS REFERENTNOG SCENARIJA (NUR), I.2. INDUSTRIJA Članice Udruženja energetike HGK predlažu brisanje rečenice „Proizvodnja i obrada prirodnog plina i tekućih naftnih goriva prati domaću potražnju“. Objašnjenje: tvrdnja nije točna jer proizvodnja primarnih izvora energije (nafte i plina) nije povezana s potražnjom nego s raspoloživim rezervama, istraživanjima i dr. Tvrdnja nije točna niti za povezanost proizvodnje s potražnjom tekućih naftnih goriva jer proizvodnja prati potražnju i na konkurentskim inozemnim tržištima. Prihvaćen Rečenica je obrisana.
5 HGK 6.2. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 6.2.3. Smjernice za niskougljični razvoj Članice Udruženja energetike HGK predlažu iza teksta: „Porast potrošnje tekućih biogoriva potencijalno otvara priliku postojećim rafinerijama za proširenje djelatnosti na napredna biogoriva - potrebno je provesti dodatne analize mogućnosti i isplativosti ovakvih projekata.“ dodati rečenicu: „Također, razmotriti proširenje skladišnih kapaciteta koji moraju pratiti porast potrošnje biogoriva“. Prihvaćen Predložena izmjena uključena je u NUS.
6 HGK 6.2. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj Članice Udruženja energetike HGK predlažu iza teksta „Bez obzira na predviđeno smanjenje prerade nafte u rafinerijama regije nakon 2030. godine, neće doći do značajnijeg smanjenja transporta JANAF-om jer će se povećati potreba za uvozom sirove nafte uslijed smanjenja proizvodnje na domaćim poljima.“ dodati rečenicu: „Stoga je zbog sigurnosti opskrbe potrebna daljnja modernizacija i razvoj naftnovodno- skladišne infrastrukture“. Prihvaćen Predložena izmjena uključena je u NUS.
7 HGK 1.PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE, 1.2.PRAVNI KONTEKST I KONTEKST POLITIKA Članice Udruženja energetike HGK mišljenja su da iz odredbe čl.15. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja koja glasi: „nacionalni razvojni dokumenti i razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama utvrđenim u Niskougljičnoj strategiji“ proizlazi da i gospodarska strategija mora biti usklađena s NUS i da je podređena ciljevima NUS. S druge strane „prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske Niskougljična strategija je nacionalna, dugoročna i višesektorska strategija te je kao takva u hijerarhijskom redu ispod Nacionalne razvojne strategije. U vezi s ovakvom kontradiktornošću i nedovoljnom jasnoćom prioriteta predlaže se da se u NUS naznače djelatnosti koje bi bile nositelji razvoja i koje bi dugoročno omogućile približiti Hrvatsku prosječnoj razvijenosti EU27 i osigurale održivi razvoj, pri čemu, kako piše na str. 15., „troškovi mjera smanjenje emisija stakleničkih plinova ne smiju ugroziti gospodarski razvoj“. Prihvaćen Prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanjem razvojem RH Nacionalna razvojna strategija je najviši akt strateškog planiranja u Hrvatskoj koja služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Hrvatske. Po tom novom sustavu strateškog planiranja Strategija niskougljičnog razvoja spada u višesektorsku strategiju koja se bavi analizom niskougljičnih scenarija za Hrvatsku i preduvjetima za niskougljični razvoj, mogućnostima razvoja i procjene troška ulaganja. Navedeno snažno utječe na definiranje Nacionalne razvojne strategije koja u osnovi treba podupirati niskougljični razvoj te će kao takva služiti za koordinaciju ulaganja u klimatsku tranziciju uz pomoć sredstava iz fondova EU.
8 HGK PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, Sadržaj Članice Udruženja energetike HGK predlažu zamijeniti naziv „energetsko postrojenje“ nazivom „potrošnja, proizvodnja, uvoz i izvoz energije“ što više odgovara sadržaju za Prilog I.1., II.1. i III.1. Prihvaćen Predložena izmjena uključena je u NUS.
9 DOOR PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 11.NISKOUGLJIČNI RAZVOJ NA LOKALNOJ I REGIONALNOJ RAZINI Budući da većina gradova i općina razvija SECAP, potrebno ga je uskladiti s nacionalnom legislativom, u svrhu izbjegavanja dvostrukog posla. To bi bilo dobro navesti u dokumentu. Prihvaćen U Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja propisano je da Predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba i velikoga grada donosi program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, koji je sastavni dio programa zaštite okoliša za područje županije odnosno Grada Zagreba i velikoga grada. Činjenica je da postoji interes gradova i općina za pristup Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju te izrađuju planske dokumente tzv. SECAP-ove, koji se temelji na smjernicama. Stoga je namjera ovog propisa donijeti obvezu za županije, grad Zagreb i velike gradove za ovu politiku kako bi se snažno potaknula ova politika i stvorili preduvjeti za praćenje i izvješćivanje na nacionalnoj razini u svrhu usmjeravanja politika na nacionalnoj razini. SECAP-a ili mjere iz SECAP-a mogu biti sastavni dio programa zaštite okoliša čime se izbjegava dupliciranje.
10 DOOR PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 9. OBRAZOVANJE I AKTIVNO UKLJUČIVANJE GRAĐANA U NISKOUGLJIČNI RAZVOJ Potrebno je dodati i novine među medije te pojasniti svrhu alata za proračun emisija. Prihvaćen Predložena izmjena uključena je u NUS. Radi se o alatima za proračun ekološkog i ugljičnog otiska.
11 DOOR 7. FINANCIRANJE, 7.2. IZVORI FINANCIRANJA Vezano uz izvore financiranje, komentiramo sljedeće: JPP i PPP: Postoji mogućnost da se Hrvatska uključi u javno-javna ili privatno-javna partnerstva od kojih uz mala ulaganja Hrvatska može imati velike koristi. Prilažemo poveznicu na tipove partnerstava koja bi mogla biti korisna autorima za uključivanje pojedinih vrsta, odnosno da predlože vladi uključivanje u one u kojima Hrvatska do sada ne sudjeluje, odnosno aktivnije sudjelovanje u onima u kojima do sada sudjeluje https://www.era-learn.eu/partnerships-in-a-nutshell/type-of-networks. U poglavlju su navedene mjere iz Europskog zelenog plana, a nema navedenih ciljeva istog plana. Ako se Fond za modernizaciju već opisuje onda bi se možda moglo opisati detaljnije kako je opisano u članku 10d. direktive 410/2018. Tu primjerice nedostaje činjenica da je 70% sredstava namijenjeno potporama za ulaganje u obnovljive izvore energije, skladištenje energije i modernizaciju elektroenergetske mreže, ali i za ulaganje za pravednu tranzicijui otvaranje novih „zelenijih“ radnih mjesta. Isto tako bi bilo dobro da se doda da je Hrvatskoj na raspolaganju 3,14% sredstava iz ovog Fonda do 31.12.2030. Autor je pogrešno naveo direktive vezan uz Fond za inovacije; direktiva 410/2018 regulira uspostavu fonda za modernizaciju, a direktiva 856/2019 uspostavu fonda za inovacije. Ovaj konkretni tekst je iz direktive 410/2018 i objašnjava ulaganja u fond za modernizaciju, pa bi to trebalo preseliti u prethodni odlomak. Ovaj i prethodni odjeljak bi trebalo preraditi jer nisu točni. Tekst vezan uz Connecting Europe Facility (CEF) bi se trebao preoblikovati. Predlaže se pogledati tekst na poveznici:https://ec.europa.eu/inea/en/connecting-europe-facility Općenito, cijeli dio vezan uz europske izvore financiranja bi trebalo ponovno opisati jer se miješaju centralizirani instrumenti uspostavljeni na razini EU-a kojima upravlja Europska komisija i decentralizirani koji su spušteni na upravljanje zemljama članicama. Dodatno, miješaju se programi (HE) i fondovi. Također, nije jasno jesu li neki od ovih mehanizama u najavi za uspostavu za novo programsko razdoblje ili su to instrumenti i mehanizmi koji su aktualni već godinama. U opis ESCO financiranja, umjesto „ostvarene“ trebalo bi dodati „proračunate“. U poglavlju grupno financiranje se miješaju crowdfunding, zadruge- zajednice i mikrokreditiranje. Prihvaćen Predložene izmjene uključene u NUS.
12 DOOR 6. SCENARIJI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA PO SEKTORIMA, 6.4.SEKTOR OPĆE POTROŠNJE Budući da se ovdje navodi smanjenje potrošnje plina, zašto se prethodno navodi da je potrebno i dalje graditi i povećavati distribucijsku mrežu. Molimo pojašnjenje. Prihvaćen Napravljene su određene izmjene kako bi se u njima reflektirao vas prijedlog koji se prihvaća.
13 DOOR 6.3.PROMET, 6.3.2.Politike i mjere za niskougljični razvoj Zašto se ne spominje biciklizam i druga bezugljična i niskougljična vozila te razvoj infrastrukture za iste? Prihvaćen Biciklistički promet je uključen u mjeri MTR-10. Također, u opisu politika i mjera te smjernicama za održivi razvoj se ističe razvijen biciklistički promet te razvoj urbane biciklističke infrastrukture.
14 DOOR 6.3.PROMET, 6.3.1.Emisije stakleničkih plinova Nelogična i nejasna su predviđanja emisija u prometu, tj. pretpostavljaju velike promjene u kratkom razdoblju. Pojasnite koje će mjere omogućiti nagli pad emisija u 2040-2050. Prihvaćen Opravdanost poticanja ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete i u nova istraživanja, proizlazi iz Strategije energetskog razvoja RH koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske. Tekst će se korigirati tako da se ova konstatacija referira na Strategiju energetskog razvoja. U smjernicama koja daje NUS, u poglavlju 6.2.2 nisu navedene smjernice vezano za ulaganja u postojeće kapacitete i u nova istraživanja, već smjernice koje pospješuju smanjenje emisije. S obzirom da Strategija energetskog razvoja nije utvrdila u koje države se planira izvoz, to ne iskazuje niti NUS, no to i nije predmet ciljeva NUS-a. Trend smanjenja emisija u prometu počinje nakon 2020. godine, s time što se snažno smanjenje postiže u razdoblju od 2040. do 2050. godine. U Republici Hrvatskoj vozni park osobnih vozila u potpunosti se izmjeni u jedanaest do dvanaest godina, iz toga razloga trend zamjene konvencionalnih vozila sa električnim i hibridnim vozilima te povećanje korištenja alternativnih goriva niskog sadržaja ugljika, ima sporiji trend nego u nekim razvijenijim državama.
15 DOOR 6.2. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj U poglavlju su nejasne sljedeće tvrdnje: „…gospodarski je i energetski opravdano potaknuti dodatna ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete i u nova istraživanja te…“ Kako može biti da je dio Niskougljične strategije da je opravdano poticati dodatna ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete nafte i u nova istraživanja? Kao što je u prethodnim komentarima navedeno, ulaganje u fosilne energente u potpunoj je koliziji s ciljem niskougljične strategije te ih kao takve iz iste treba izbaciti „Nakon 2035. godine dolazi do smanjenja potrošnje naftnih derivata i povećanja neto izvoza.“ Potrebno je pojasniti prema kojim državama će se povećati neto izvoz naftnih derivata. „… neće doći do značajnijeg smanjenja transporta JANAF-om jer će se povećati potreba za uvozom sirove nafte uslijed smanjenja proizvodnje na domaćim poljima. Ovo je zabrinjavajuća pretpostavka s obzirom na to da se nalazi u Niskougljičnoj strategiji, što je u skladu s činjenicom da ne postoji namjera dekarbonizacije prometa do 2040. g. Molimo pojasniti skromnost mjera u prometu i fokus na povećanje mobilnosti. Cijelom obrazloženju vezanom uz plin nije mjesto u Niskougljičnoj strategiji i u potpunoj je koliziji s nacionalnim i EU ciljevima na koje se ista strategija poziva. „Veličina terminala za UPP ovisi o zainteresiranosti tržišta…“ Misli li se ovdje na nacionalno tržište ili se smatra da se UPP terminal radi za internacionalne tržišne potrebe? „Planirani maksimalni kapacitet isporuke prirodnog plina iz terminala, a posredno i njegova veličina i kapacitet, uvjetovan je maksimalnim kapacitetom plinovodnog sustava.“ Prvo se gore u tekstu navodi potreba za povećanjem plinovodnog sustava, zatim se ovdje navodi da se kapaciteti trebaju prilagoditi sustavu, time se otvara prostor potrebi za povećanjem plinovodnog sustava. Molimo revidirati dio vezan uz fosilna goriva u skladu s današnjim europskim ciljevima. Prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Vezano za hijerarhiju strategija i pojašnjenje odnosa NECP-a i AP NUS-a odgovor je u nastavku. Uredbom Europske unije 1999/2019 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime utvrđeno je da su države članice obavezne izraditi Integrirane energetsko klimatske planove (NECP) i Dugoročnu strategiju (NUS), te iste dostaviti Europskoj komisiji svakih deset godina. Prva dostava je za razdoblje 2021. do 2030. godine, s mogućnosti revizije nakon pet godina. Strategija energetskog razvoja (ES) je dokument koji proizlazi iz Zakona o energiji, ona se izrađuje za razdoblje od deset godina. Republika Hrvatska nije u obvezi dostavljati Europskoj komisiji Strategiju energetskog razvoja, to je nacionalni planski dokument. Izrada Akcijskog plana za provedbu NUS-a (AP NUS) proizlazi iz Zakona o klimi o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/2019), a isti se donosi za razdoblje od pet godina. To je također nacionalni planski dokument, on se ne dostavlja Europskoj komisiji na usvajanje ili kao informacija. Republici Hrvatskoj uspostavljen je 2017. godine regulatorni okvir za strateško planiranje, temeljem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH (NN 123/2017), Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja (NN 89/2018) te pratećih pravilnika koji su u pripremi. AP NUS se prema Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH svrstava u srednjoročne nacionalne planske dokumente, a za njih je sadržaj propisan Uredbom 89/2018. Prethodno navedeni dokumenti trebaju biti usklađeni, u mjeri kojoj je to moguće s obzirom da usvajanje nije sa istim datumom, pa je postupak usklađivanja iteracijski. AP NUS se preklapa sa NECP-om u prvih pet godina, i u dijelu koji se odnosi na energetiku. Za razliku od NECP-a, on postavlja međuciljeve, i s tim u vezi prioritete, daje vremenik aktivnosti, I određuje detaljnije financiranje. Vezano za poticanje dodatnih ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete nafte i u nova istraživanja i skromnost mjera u prometu: Opravdanost poticanja ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete i u nova istraživanja, proizlazi iz Strategije energetskog razvoja RH koju je usvojio Sabor Republike Hrvatske. Tekst će se korigirati tako da se ova konstatacija referira na Strategiju energetskog razvoja. U smjernicama koja daje NUS, u poglavlju 6.2.2 nisu navedene smjernice vezano za ulaganja u postojeće kapacitete i u nova istraživanja, već smjernice koje pospješuju smanjenje emisije. S obzirom da Strategija energetskog razvoja nije utvrdila u koje države se planira izvoz, to ne iskazuje niti NUS, no to i nije predmet ciljeva NUS-a. Trend smanjenja emisija u prometu počinje nakon 2020. godine, s time što se snažno smanjenje postiže u razdoblju od 2040. do 2050. godine. U Republici Hrvatskoj vozni park osobnih vozila u potpunosti se izmjeni u jedanaest do dvanaest godina, iz toga razloga trend zamjene konvencionalnih vozila sa električnim i hibridnim vozilima te povećanje korištenja alternativnih goriva niskog sadržaja ugljika, ima sporiji trend nego u nekim razvijenijim državama.
16 DOOR 6.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 6.1.3. Smjernice za niskougljični razvoj Postoji li analiza troškova za primjenu CCS tehnologija do 2030. g.? Također, nije točno da će „sve postojeće i nove elektrane“ trebati mogućnost primjene CCS-a. To vrijedi samo za elektrane koje koriste fosilna goriva. Tekst se ne podudara s gore navedenim tekstom o potrebama plinskih elektrana u poglavlju 6.1.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj. Prihvaćen Predložena izmjena uključena je u NUS. U smjernicama se iskazuju akcije koje su potrebne za poticanje tranzicije, ono što je domeni djelovanja tržišta ne iskazuje se u smjernicama. Dodati će se u smjernice izgradnja mehanizama za kontinuirano ažuriranje tarifnog sustava za regulacijske usluge u proizvodnji električne energije, čime se trebaju održavati zdravi konkurentni tržišni uvjeti za različita tehnološka rješenja.
17 DOOR 1.3.KRONOLOGIJA IZRADE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE I JAVNO SAVJETOVANJE, 1.3.1. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima   Nije jasno zašto se potiče okrupnjivanje gospodarstava, a ne i mala gospodarstva, s obzirom da su ista lakše održiva? Nije u potpunosti jasno što se misli pod pojmovima neutralnosti. Molimo revidirati i pojasniti. Ulaganje u istraživanje i razvoj domaćih nalazišta nafte i plina nije ni na koji način povezano s niskougljičnim razvojem. Pojavljivanje takvih mjera i navoda u dokumentu koji za cilj ima omogućit niskoguljični razvoj u potpunoj je koliziji s osnovnom svrhom dokumenta. Molimo revidirati. Prihvaćen Okrupnjivanje gospodarstva se odnosi isključivo na tehničku i financijsku primjenjivost određenog seta mjera koje su moguće samo na velikim farmama i gospodarstvima. Primjenjivost većine raspona tehničkih mjera je međutim moguća i na malim gospodarstvima. Stoga nije riječ o poticanju velikih farmi, nego sveobuhvatnom pokrivanju i prepoznatoj raznovrsnosti razvoja poljoprivrednog sektora, kojeg će između ostalog činiti i spomenuto okrupnjavanje. Ulaganje u istraživanje i razvoj domaćih nalazišta nafte i plina se nalazi u NUS-u jer je jedan od ciljeva NUS-a sigurnost energetske opskrbe i očuvanje gospodarskog rasta. Kako bi bio razumljiv cjelokupni energetski okvir, u NUS-u se nalaze i navedeni opisi.
18 DOOR 1.PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE, 1.2.PRAVNI KONTEKST I KONTEKST POLITIKA Ponavljamo: Opis Europskog zelenog plana bi se trebao spomenuti u uvodu Strategije, gdje se i spominju strateški dokumenti. Iz napisanog proizlazi da Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske proizlazi iz Niskougljične strategije, te je shodno tome potrebno to uskladiti s ostalim tekstom u Strategiji, iz kojeg proizlazi obrnuto. Nije u potpunosti jasno što i na koji rok predstavlja pojam „najpovoljniji za društvo“. Prihvaćen Predložena izmjena uključena je u NUS. RH podržava i podupire nastojanja zajedničke, ali različite odgovornosti u postizanju ciljeva smanjenju emisija stakleničkih plinova te posljedično ograničavanja porasta temperature no pri tom je potrebno uzeti u obzir posebno ekonomske i gospodarske nacionalne osobitosti.
19 DOOR 1.PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE, 1.1.SAŽETAK Potrebno je spomenuti Uredbu o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime i Europski zeleni plan. Proces usklađivanja, iako je ispravno opisan kako bi trebao biti realiziran, u stvarnosti nije proveden na taj način, budući da se Niskougljična strategija usklađuje sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koja je niže razine. U kontekstu Vizije, naglašavamo da mobilnost ne bi nužno trebala biti veća, već prvenstveno održiva i niskougljična, odnosno ugljično neutralna. U pojedinim kontekstima (npr. povezanost pojedinih ruralnih i izoliranih krajeva se može govoriti o povećanoj mobilnosti), molimo revidirati. Vezano uz ciljeve i scenarije niskougljičnog razvoja: Potrebno je naglasiti da se cilj smanjenje emisija za 7% u sektorima izvan ETS-a odnosi na već postavljeni cilj do 2030. godine. Potrebno je naglasiti da sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS EU) nije glavni pokretač tranzicije te ga je potrebno uskladiti s Europskim zelenim planom. Nastavno na komentar o Europskom zelenom planu, spominje se da je već na snazi, a istovremeno je navedeno da se scenarij neto nulte emisije neće analizirati. Znači li to da će se u kratkom periodu morati revidirati Niskougljična strategija? Molimo obrazloženje. Nejasno je zašto se razvijaju tri cilja, a Niskougljična strategija sugerira mjere za međucilj, koji nije niti jedan od tri (dva) navedena, molimo revidirati. Vezano uz definiranje financiranja, Potrebno je jasnije objasniti trošak društva, jesu li razlika ili mobilizacija privatnih investicija unutar troška društva ili na trošak društva? Također, raspon mogućih investicija u gotovo dvostrukom iznosu prikazuje izračune koji djeluju neutemeljeno. Jednako tako u odlomku o socio-gopodarskim utjecajima, nije u potpunosti jasno na što se odnose dodatna sredstva za provedbu mjera, za što su vezana? Je li razmatrana preraspodjela već postojećih sredstava koja su na raspolaganju po scenariju „uobičajene prakse“? Molimo obrazloženje. Tekst u poglavlju o obrazovanju o pismenosti, obrazovanju iz nužde i praktičnim rješenjima nije jasan i ne poziva se na ciljeve NUS. Prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Uključivanje u NUS posljedica COVID-19 na gospodarstvo u ovom trenutku nije predviđeno, između ostalog, i zbog niza nesigurnosti prognoza utjecaja na makroekonomske parametre u dugoročnom smislu. Utjecaj COVID-19 biti će obuhvaćen u provedbenom planskom dokumentu srednjoročnog planiranja, u okviru Akcijskog plana provedbe Niskougljične strategije koja se radi za razdoblje od pet godina. U vezi obnove potresom pogođenih zgrada, isto je predmet posebnog propisa te su pitanja energetskih standarda tijekom obnove trebala biti istaknuta u javnom savjetovanju o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije. Isto će se uzeti u obzir u predmetnim kratkoročnih planskih dokumenata – Akcijski plan provođenja NUS-a. Vezano uz definiranje financiranja - NUS će se korigirati kako bi bilo jasnije. Trošak društva su potrebna investicijska ulaganja svih pravnih i fizičkih osoba iz Republike Hrvatske potrebna za provođenje mjera, promatrano kao razlika između niskoguljičnog i referentnog scenarija. Raspon je velik jer se prva brojka odnosi na NU1 scenarij, a druga na NU2 scenarij. Dodatna sredstva, su dodatni izvori financiranja, u odnos na one koji danas postoje. „Dugoročno, ulaganja u niskougljičnie projekte trebaju biti ekonomski održiva. Javni izvori financiranja neće biti dostatni, potrebno je naći instrumente za mobilizaciju privatnih sredstva za ulaganje u poslove koji doprinose Niskougljičnoj strategiji i gospodarskom rastu. Procjenjuje se da će za tranziciju prema niskougljičnom razvoju biti potrebno od 38,65 do 65,92 mlrd. kuna u razdoblju od 2021. do 2030. godine, odnosno od 0,92 do 1,6% BDP-a. U razdoblju od 2031. do 2050. godine trošak će biti od 107,09 do 167,95 mlrd. kuna (od 0,96 do 1,51% BDP-a). Navedeni iznosi ulaganja predstavljaju razliku ulaganja između tranzicijskih scenarija (NU1 i NU2) i referentnog scenarija (NUR).“ Tekst u poglavlju o obrazovanju o pismenosti, obrazovanju iz nužde i praktičnim rješenjima je dopunjen.
20 DOOR PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU Europski zeleni plan se više puta spominje u Niskougljičnoj strategiji, ali se isti, odnosno njegovi ciljevi, ne uvažava – potrebno je integrirati EZP. Nejasne su hijerarhije strategija. Iako se u dokumentu spominje da Niskougljična strategija proizlazi iz dokumenata više razine, događa se upravo suprotno, ista je usklađivana sa strategijom niže razine – Strategijom energetskog razvoja – molimo pojašnjenje. Nejasna je i uloga Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana te Akcijskog plana za provedbu Strategije niskougljičnog razvoja te u kojoj se mjeri ta dva plana preklapaju preklapaju do 2030. godine –molimo pojašnjenje. Također, nije jasna uloga Strategije u kontekstu Uredbe o upravljanju energetskom unijom , koja se uopće ne spominje, iako se pretpostavlja da Strategija predstavlja Dugoročnu strategiju predviđenu Uredbom.- Molimo dodati Uredbu te pojasniti ulogu Strategije u kontekstu Uredbe. Predviđanja smanjenja emisija nisu u svim segmentima posve logična, npr. prvo je prikazan rast emisija u prometu i gospodarenju otpadom da bi zatim došlo do izuzetnog velikog smanjenja bez jasno vidljive podloge u vidu mjera. Ciljevi Strategije nedovoljno su ambiciozni – molimo pojasniti kako su nastale podloge za projekcije koje bi objasnile spomenute nesrazmjere Financijske pretpostavke nisu posve jasno definirane, npr. nisu pojašnjeni pojmovi poput troška, troška društva, eksternih troškova te nisu prikazani izvori podataka kao ni metodologija. Molimo revidirati. Nejasno i netočno su opisani i pojedini izvori financiranja provedbe strategije – posebice Europski fondovi. Molimo revidirati. Prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Uključivanje u NUS posljedica COVID-19 na gospodarstvo u ovom trenutku nije predviđeno, između ostalog, i zbog niza nesigurnosti prognoza utjecaja na makroekonomske parametre u dugoročnom smislu. Utjecaj COVID-19 biti će obuhvaćen u provedbenom planskom dokumentu srednjoročnog planiranja, u okviru Akcijskog plana provedbe Niskougljične strategije koja se radi za razdoblje od pet godina. U vezi obnove potresom pogođenih zgrada, isto je predmet posebnog propisa te su pitanja energetskih standarda tijekom obnove trebala biti istaknuta u javnom savjetovanju o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije. Isto će se uzeti u obzir u predmetnim kratkoročnih planskih dokumenata – Akcijski plan provođenja NUS-a
21 INA Industrija nafte d.d. 6.2. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj Pod "Nafta i naftni derivati" u dijelu koji glasi ..."te ubrzati dovršetak modernizacije rafinerija s ciljem povećanja konkurentnosti na domaćem i stranim tržištima." predlažemo napraviti izmjene na način da tekst glasi: "te ubrzati dovršetak modernizacije i/ili transformacija rafinerija s ciljem povećanja konkurentnosti na domaćem i stranim tržištima." Prihvaćen Predložena izmjena uključena u NUS.
22 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, PRILOG V. - MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POVEĆANJE ODLIVA Pod mjerom MEN-25 predlažemo dodati: Mjera poboljšanja energetske učinkovitosti goriva dodavanjem aditiva – Povećanje energetske učinkovitosti goriva postiže se dodavanjem aditiva što doprinosi smanjenju CO2 emisija. Prihvaćen Predložena izmjena uključena u NUS.
23 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, PRILOG V. - MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POVEĆANJE ODLIVA Pod mjerom MEN-24 navodi se modernizacija rafinerija Predlažemo uvođenje pojma "modernizacija i transformacija rafinerija" Prihvaćen Predložena izmjena uključena u NUS.
24 INA Industrija nafte d.d. 6.7. GOSPODARENJE OTPADOM, 6.7.3. Smjernice za niskougljični razvoj Pod smjernicama za niskougljični razvoj do 2050. navode se "Razvoj novih tehnologija obrade otpada - ulaganje u istraživanje i razvoj" Predlažemo da se točku navede među smjernicama do 2030. s obzirom na značaj korištenja ovih tehnologija. Prihvaćen Predložena izmjena uključena u NUS.
25 INA Industrija nafte d.d. 6.3.PROMET, 6.3.2.Politike i mjere za niskougljični razvoj Pod "Održivi prometni sustavi u gradovima" navodi se kvalitetnija goriva. Ppredlažemo da se koristi formulacija: "alternativna goriva ili energetski efikasnija goriva" Prihvaćen Predložena izmjena uključena u NUS.
26 INA Industrija nafte d.d. 6.2. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj Pod "Rafinerije i biorafinerije" navodi se: Potrebne su značajne investicije u modernizaciju i unaprjeđenje proizvodnje kako bi se održala konkurentnost rafinerija. Predlažemo dodatak: "Potreban je sustav poticaja aktivnosti istraživanja i razvoja u svrhu razvoja tehnologija za dobivanje naprednih biogoriva." Prihvaćen Predložena izmjena uključena u NUS.
27 HGK PRILOG I.  -  OPIS REFERENTNOG SCENARIJA (NUR), I.1. ENERGETSKA POSTROJENJA Članice Udruženja energetike mišljenja su kako su projekcije proizvodnje energije iz geotermalnih izvora izuzetno niske, što je vidljivo prema tablicama I.1.4., II.1.4 i III.1.4. Tablice prikazuju proizvodnju električne energije i izvedenu prosječnu instaliranu snagu. Te se može zaključiti sljedeće: • Predloženi potencijal za proizvodnju energije iz geotermalnih izvora je podcijenjen • Udio toplinske energije u ukupnoj proizvedenoj energiji iz geotermalnih izvora je podcijenjen • Ne predviđa se korištenje otpadne toplinske energije iz geotermalnih elektrana • Modeliranje scenarija pokazuje nekonzistentnost, jer je najveći udio geotermalne energije u scenariju NUR, što je pogotovo vidljivo u 2030. Postavke tih modela su u današnje vrijeme malo zastarjele, što se može vidjeti po cijelom nizu tehno-ekonomskih inputa. Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni.
28 HGK 3.3.TREND RAZVOJA  , 3.3.1.Makroekonomski parametri U odnosu na sliku 3-2. članice Udruženja energetike HGK predlažu promijeniti projekcije cijena nafte jer se već iz ostvarenih iznosa u razdoblju 2015.-2019. vidi da one ne rastu eksponencijalno nego linearno, a promjene u 2020. će tu linearnost još više potvrditi. U odnosu na podnaslov „Cijene emisijskih jedinica u ETS-u, članice Udruženja energetike HGK predlažu unijeti iznose cijena iz novijih izvora jer su mnogi podaci (projekcije potrošnje, proizvodnje, uvoza, izvoza...) pa tako vjerojatno i cijena emisijskih jedinica, iz spomenute studije dosta zastarjeli. Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze. Navedeni dokumenti su usklađeni.
29 HGK 1.3.KRONOLOGIJA IZRADE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE I JAVNO SAVJETOVANJE, 1.3.1. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima   Članice Udruženja energetike HGK predlažu u tablicu 1-2. dodati „Modernizacija i razvoj naftnovodno-skladišne infrastrukture“ budući je to jedna od odrednica i ciljeva Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Nije prihvaćen Viziju iz Tablice 1-2. su definirali dionici kroz radionice, oni nisu raspoznali navedeno kao dio vizije jer se radi o infrastrukturi za fosilna goriva.
30 HGK 1.PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE, 1.1.SAŽETAK U odnosu na podnaslov "Međunarodna suradnja", članice Udruženja energetike HGK mišljenja su da su preopćenito utvrđeni vidovi moguće pomoći za Hrvatsku kako u ulozi primatelja tako i u ulozi davatelja. Predlaže se precizirati djelatnosti i projekte gdje bi Hrvatska mogla biti primatelj i davatelj jer smisao Strategije je da, između ostalog, utvrdi i set projekata za realizaciju strateških ciljeva. Nije prihvaćen NUS ne razmatra konkretne projekte osim onih koji su proglašeni strateškim od strane VRH.
31 DOOR 8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO, 8.4.PROCJENA KORISTI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA Pretpostaviti utjecaj OIE na okoliš nema smisla jer je procjenu potrebno staviti u perspektivu OIE u odnosu na konvencionalne izvore. Utjecaj na okoliš OIE je relevantan samo ako je gori od utjecaja na okoliš konvencionalnih elektrana iste instalirane snage, što nije slučaj. „•U dužem roku manje investicija u sektore vezane za potrošnju fosilnog goriva“ ne može se smatrati negativnom posljedicom, pogotovo ako ju mijenjaju druge investicije. Molimo revidirati. Nije prihvaćen Iako su OIE zbog gotovo neutralne bilance CO2 ključni za savladavanje i ublažavanje klimatskih promjena postoji i bitan konflikt između elektrana OIE i bioraznolikosti. OIE nerijetko zauzimaju prostore na kojima obitavaju ugrožene vrste. Ta je problematika prepoznata od strane struke i znanosti tako da se harmonizacija razvoja OIE i zaštite bioraznolikosti mora postići kroz prostorno i strateško planiranje, provedbom strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za strategije planove i programe te postupke procjene utjecaja na okoliš (PUO) za zahvate i ocjene prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata za ekološku mrežu u sklopu SPUO-a ili PUO-a ili kao samostalni postupak.
32 DOOR 8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO, 8.3.UTJECAJ NA DRUŠTVO Nije jasno što i kako je uzeto u obzir u proračunu novih radnih mjesta. Molimo pojašnjenje. Bitno je spomenuti da u nekim energetski siromašnim kućanstvima nužno mora doći do neto porasta potrošnje energije, unatoč provedbi dubinskih mjera energetske učinkovitosti jer ona trenutno troše premalo energije u odnosu na standard. Bitno je da taj porast bude podmiren održivo i učinkovito. Molimo revidirati, uključujući društveni aspekt energetskog siromaštva. Nije prihvaćen NUS je preuzeo podatke o radnim mjestima iz NECP-a, pojašnjenje se može naći u poglavlju 5.2 NECP-a: Makroekonomski, okolišni i socijalni učinci i učinci na vještine (u smislu troškova i koristi, kao i ekonomičnosti) planiranih politika i mjera. Izbrisat će se rečenica koja povezuje energetsko siromaštvo i smanjenje potrošnje energije.
33 DOOR 7. FINANCIRANJE, 7.1. PROCJENA POTREBNIH ULAGANJA Jesu li u ukupan trošak uključeni eksterni benefiti i inducirani troškovi i dobici ili trošak predstavlja čisti proračun mjera, jesu li priložene podloge pomoću kojih je trošak izračunat? Potrebno dodatno pojasniti s više podataka, definicija i metodologije. Nije prihvaćen U NUS su prikazani iznosi ulaganja koji predstavljaju razliku ulaganja između tranzicijskih scenarija (NU1 i NU2) i referentnog scenarija (NUR). Prema preporučenom sadržaju NUS-a nije predviđen prikaz definicija i metodologije.
34 DOOR 6.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 6.1.2.Politike i mjere za niskougljični razvoj Ukoliko se plin navodi kao energent uravnoteženja, potrebno je na isti način istaknuti da plinske elektrane nisu jedina opcija za uravnoteženje elektroenergetske mreže te pojasniti zašto je od svih opcija odabran baš plin i kako on doprinosi niskougljičnom razvoju. Niskougljična strategija ne bi trebala pretpostavljati tehnologiju CCS-a, kojom se podržava dalje korištenje fosilnih goriva, koja je pri tom moguće okolišno opasna i neekonomična, jer ista tehnologija samo privremeno rješava problem negativnih učinaka stakleničkih plinova. Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti zaseban dokument.
35 DOOR 3. UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA, 3.1.PREDVIĐENA SMANJENJA EMISIJA DO 2050. GODINE Ogroman porast emisija u prometu prema projekcijama do 2040. i onda velik pad u 10 godina. Kako je moguće nakon rasta emisija veliko smanjenje u deset godina., i to za 55%? Također, nelogične, velike promjene u projekcijama emisija u gospodarenju otpadom od 2030. do 2050. godine. Molimo pojašnjenje. Projekcija ukupnih smanjenja emisija za model NU2 od 73% nedovoljno je ambiciozan cilj. Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti zaseban dokument.
36 DOOR 2.3.EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA   , 2.3.1. Trend emisija Ovo je podjela po EUROSTAT-u i promet je prikazan zajedno s energetikom. Trebao bi biti izdvojen, jer se ne vidi trend rasta emisija, i čini se kao da se emisije smanjuju, što je u kontradikciji s ostalim grafovima na području prometa. Molimo revidirati. Nije prihvaćen U NUS se koristi raspodjela sektora prema metodologiji Međuvladinog panela o promjeni klime (IPCC), koja je za države članice obvezna. Sektor Energetika uključuje, između ostalog, sektor Promet.
37 INA Industrija nafte d.d. 6.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 6.1.2.Politike i mjere za niskougljični razvoj Pod "Nuklearne elektrane" predlažemo razmotriti scenarij u slučaju dogradnje drugog bloka NEK-a Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze. Navedeni dokumenti su usklađeni.
38 INA Industrija nafte d.d. 1.PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE, 1.1.SAŽETAK Pod "Vizija Niskougljične strategije" mišljenja smo kako prilikom izračuna udjela treba imati na umu da promet trenutno crpi ogromnu količinu energije iz fosilnih goriva. Ta goriva se namjeravaju zamijeniti jednakom količinom električne energije iz obnovljivih izvora. Tu količinu treba uračunati u ukupnu potrebnu količinu električne energije, a onda prema tome izračunati udio obnovljivih izvora uzevši u obzir gospodarske mogućnosti države. Konkretan primjer za Republiku Njemačku: Da bi se čitav promet te države (osobna i teretna vozila) prebacio s fosilnih na električni pogon, potrebno je dodatno 300 TWh godišnje bruto (200 za pogon, 100 za gubitke u prijenosu i punjenju vozila). Uzevši u obzir godišnji prirast električne energije iz obnovljivih izvora (vjetar, Sunce) u petogodišnjem periodu 2013. – 2018., potpun prelazak za električni pogon moguć je za 20-ak godina (oko 2043.). Izvor: studija njemačkog IFO instituta. Ovo vrijedi za sve scenarije. Nije prihvaćen Električna energija za promet uključena je u ukupnu bilancu električne energije. Za pokrivanje potreba za snagom i energijom za sektor prometa potrebno je izgraditi velike dodatne kapacitete. Scenariji izgradnje kapaciteta u elektroenergetskom sustavu (uključivo i spremnike) izrađuju po principu minimuma troška, uz postavljanje uvjeta smanjenja emisije stakleničkih plinova. U scenarijima NU1 i NU2 je udio vozila na električni i hibridni pogon 65%, odnosno 85% u 2050. godini.
39 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, PRILOG V. - MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POVEĆANJE ODLIVA Nema zračnog prijevoza predlažemo kao posebnu mjeru dodati zračni prijevoz– poticaji za istraživanje i razvoj usmjeren na proizvodnju održivih mlaznih goriva Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni.
40 INA Industrija nafte d.d. PRILOG III.  -  OPIS NISKOUGLJIČNOG SCENARIJA SNAŽNE TRANZICIJE (NU2), III.3. PROMET U III.3. Promet navodi se: "porast udjela biogoriva u benzinskim i dizelskim gorivima na prosječnih 27% do 2050. godine" Nema pretpostavki o udjelu biogoriva u mlaznom gorivu te nije potpuno jasno kako se ovo može postići sa stajališta kvalitete proizvoda (nije moguće trenutno postići bez preinake motora). Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Navedeni dokumenti su usklađeni.
41 INA Industrija nafte d.d. PRILOG I.  -  OPIS REFERENTNOG SCENARIJA (NUR), I.3. PROMET Pod "Promet" navodi se: "porast udjela biogoriva u benzinskim i dizelskim gorivima na prosječnih 8% do 2050. godine" Mišljenja smo da je potrebno korigirati jel se odnosi na energetski udio te korigirati godinu (pretpostavka da se misli na 2030.). Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Navedeni dokumenti su usklađeni.
42 INA Industrija nafte d.d. 6.2. PROIZVODNJA I PRERADA GORIVA, 6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj Pod "Rafinerije i biorafinerije" predlažemo proširiti i na proizvodnju energije iz ne-biomase (plastika, guma, komunalni otpad) Razvoj tehnologija za proizvodnju energije iz biomase se najviše usmjerava na sektor prometa za proizvodnju naprednih biogoriva kroz sustav biorafinerija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog. Rješavanje ove problematike: plastike, gume i komunalnog otpada obuhvaćeno je u okviru poglavlja otpad.
43 INA Industrija nafte d.d. 6.1. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I TOPLINE, 6.1.2.Politike i mjere za niskougljični razvoj Navodi se pod "Obnovljivi izvori energije (OIE) i kogeneracija". Mjera uključuje izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije i/ili topline kao što su hidroelektrane, sunčane elektrane, vjetroelektrane, elektrane na biomasu/bioplin, geotermalne elektrane. Predlažemo ubaciti i pirolitičke jedinice na biomasu koje proizvode bio pirolitičko ulje koje se može koristiti za grijanje i co-processing u rafinerijama nafte. Nije prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze. Navedeni dokumenti su usklađeni.
44 ZELENA AKCIJA PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 6. SCENARIJI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA PO SEKTORIMA Jedva da se ikakva rasprava o plinu vodi bez spominjanja alternativnih plinova. Alternativni plinovi često su predstavljeni kao način da sektor plina do 2050. dostigne ugljičnu neutralnost. No većina predloženih alternativnih plinova se i dalje oslanja na fosilne pline za proizvodnju ili imaju značajan klimatski utjecaj. Industrija jako precjenjuje količinu alternativnih plinova koji se mogu održivo proizvoditi. Dodatno, često ovise o nedokazanim i skupim tehnologijama kao što je CCS (hvatanje i skladištenje ugljika). No kada bi plin, kojeg industrija tvrdi da može proizvesti, i bio proizveden iz istinski održivih, obnovljivih izvora (vodik iz viška obnovljive električne energije ili bio-metan iz održive biomase), i dalje bi bio nevjerojatan manjak opskrbe tim plinom do 2050. godine. Štoviše, neodrživa proizvodnja bio-metana mogla bi dovesti do manjka zemljišta za proizvodnju hrane što je bilo vidljivo kada je EU pokušala stimulirati proizvodnju bio-goriva. Stoga, dok male potencijalne količine obnovljivog plina mogu biti održive za nekolicinu industrija koje je teško dekarbonizirati ili za proizvodnju lokalne topline i električne energije, one će pasti daleko od projekcije potražnje plina za 2050. https://corporateeurope.org/sites/default/files/attachments/pt1_renewable_gas_-_myths.pdf Europsko udruženje za prirodni plin i bioplin (NGVA) i Europsko udruženje za bioplin (EBA) kažu kako će 30% cestovnih vozila biti na obnovljivi plin (bio metan ili sintetski metan). Ako dođemo do 80 posto, dodaju, "postiže se potpuna ugljična neutralnost". https://www.asktheeu.org/en/request/5188/response/17579/attach/7/C%202018%203709%200%20ANNEX%20EN%20V1%20P1%20981612.PDF.pdf Tvrdnja NGVA/EBA pretpostavlja da je „obnovljivi“ plin ugljično negativan, dok precjenjuju količinu buduće proizvodnje obnovljivog plina, njegovu dostupnost za transport i potencijalni razvoj plinskih vozila. Prema nevladinoj organizaciji iz Brisela „Transport & Environment”, ove smjernice su "nerealan pokušaj greenwashing-a plina". https://www.transportenvironment.org/sites/te/files/publications 2018_11_Roadmap_decarbonising_European_shipping.pdf Čak i istraživanja industrije pokazuju da su ove smjernice neizvedive. Koalicija „Plin za klimu” (Gas for Climate), koja uključuje EBA-u, zaključila je da bi iz ekonomskog i klimatskog aspekta imalo smisla usmjeriti samo 5 bcm od predviđenih 122 bcm obnovljivog plina za promet do 2050. godine - oko polovice onoga što je plan do 2030. (Ecofys (2018), Gas for Climate: How gas can help to achieve the Paris Agreement target in an affordable way: https://gasforclimate2050.eu/files/files/Ecofys_Gas_for_Climate_Report_Study_March18.pdf ) U međuvremenu, studija Međunarodnog vijeća za čisti transport (ICCT) pokazuje da obnovljivi plin može do 2050. godine zadovoljiti samo šest posto potražnje za transportnim gorivom, ako bi se sva proizvodnja koristila isključivo za transport. ICCT (2018), The potential for low-carbon renewable methane in heating, power and transport in the European Union, Working Paper, https://www.theicct.org/publications/methaneheatpowertransporte U svojoj studiji „Transport & Environment” zaključuju da "širi prelazak na metan će gotovo sigurno dovesti do korištenja fosilnog plina u prometnom sektoru, a ne „obnovljivog“ metana". Nadalje, prema studiji „Transport and Environment” (https://www.transportenvironment.org/sites/te/files/publications/2018_11_Roadmap_decarbonising_European_shipping.pdf ), teoretska klimatska neutralnost sintetičkog metana ne bi se postigla ako bi se, kao kod UPP-a, tijekom transportiranja, skladištenja i izgaranja goriva u vozilu, dogodilo propuštanje metana. Čini se da bi tehnološki putevi koji pružaju nultu emisiju stakleničkih plinova bili više preferirani. Postoje i implikacije za trenutno ulaganje u fosilnu infrastrukturu za skladištenje UPP-a za brodski promet, za koje se tvrdi da bi se u budućnosti moglo upotrijebiti za skladištenje sintetičkog metana. Budući da je sintetički metan jedan od najmanje održivih i provedivih tehnoloških putova za brodove, ova studija upozorava da se prestane ulagati javna sredstva u infrastrukturu za skladištenje UPP-a koja bi u budućnosti poslužila za sintetički metan. Ova studija analizira moguće utjecaje dekarbonizacije EU brodskog prometa na primarnu proizvodnju obnovljivih izvora energije i zaključuje da će mješavina alternativnih tehnologija nulte emisije, uključujući baterije, tekući vodik i amonijak, uzrokovati najmanje dodatnog opterećenja za širi energetski sustav. Sintetička goriva kao što su elektro-metan i elektro-dizel, s druge strane, bili bi najmanje optimalni za širi energetski sustav te ih je također vrlo teško monitorirati i provoditi. Pomorski promet je samo jedan od mnogih sektora gospodarstva koji će se morati osloniti na primarnu obnovljivu energiju kako bi se dekarbonizirao. Zajedno s ostalim sektorima to će dodati ogroman dodatni pritisak na proizvodnju obnovljive električne energije, možda reda veličine više od trenutnog sektora proizvodnje električne energije, koji se još mora u potpunosti dekarbonizirati. Uz poboljšanje učinkovitosti brodskog prometa što je više moguće, prema studiji, bitno je da svaka regulatorna i ekonomska politika za podršku bilo kojem od tehnoloških putova analiziranih u ovoj studiji uzme u obzir ovaj učinak i da prioritet onim tehnologijama koje minimiziraju utjecaj na potražnju primarne energije. Više o problematici predloženih alternativnih goriva, posebno vezano za klimatske promjene, održivost i isplativost (https://corporateeurope.org/sites/default/files/attachments/pt1_renewable_gas_-_myths.pdf ): • Zeleni vodik: kada se spali, vodik proizvodi vodu umjesto CO2. Međutim, kako bi postao "zelen", trebao bi biti proizveden iz viška obnovljive električne energije, tj. samo kada je proizvedeno previše. No, s obzirom na to koliko je skupa tehnologija "Power to Gas" (P2G), to jednostavno nije profitabilno. Stoga bi postrojenje P2G trebalo imati svoj vlastiti izvor obnovljivih izvora električne energije (što bi značilo da je još uvijek obnovljivo, ali bi se natjecalo sa širim naporima za dekarbonizaciju električne energije) ili bi se trebalo povezati s mrežom. Sve dok cijela električna mreža ne bude temeljena na obnovljivim izvorima, 'zeleni' vodik bi zapravo mogao biti proizveden iz fosilnih goriva. Čak i kad se radi o električnoj energiji iz vjetroelektrana ili solarnih panela, emisije iz proizvodnje mogu značiti da P2G ima mnogo veći ugljični otisak nego što se tvrdilo kada se gleda na cijeli životni ciklus (Balcombe et al. (2018), ‘The carbon credentials of hydrogen gas networks and supply chains’, Renewable and Sustainable Energy Reviews, 91). • Sintetički metan: miješanje zelenog vodika s CO2 stvara sintetički metan koji industriji omogućuje nastavak korištenja iste infrastrukture koju imamo danas. Međutim, ne samo da je to nevjerojatno skupo i energetski neučinkovito , već bi donijelo i mnoge klimatske opasnosti povezane s fosilnim plinom. Kada metan gori, proizvodi CO2, dok propuštanja duž lanca opskrbe plinom predstavljaju ozbiljnu prijetnju jer su sintetički i nesintetički metan više od 100 puta gori za globalno zagrijavanje od CO2 tijekom desetogodišnjeg razdoblja (Transport & Environment (2018), CNG and LNG for vehicles and ships - the facts https://www.transportenvironment.org/sites/te/files/publications/2018_10_TE_CNG_and_LNG_for_vehicles_and_ships_the_facts_EN.pdf ). Dok sva naša električna energija ne bude proizvedena iz obnovljivih izvora, moglo bismo doći do situacije u kojoj električna energija proizvedena iz fosilnog plina (tj. metana) ulazi u energetsku mrežu, koja se zatim koristi za stvaranje vodika, te se naposlijetku pomiješa s CO2 kako bi ponovno stvorio metan. To je veliki gubitak energije i CO2. https://corporateeurope.org/sites/default/files/attachments/pt1_renewable_gas_-_myths.pdf • Bio-metan: proizveden je 'pročišćavanjem' CO2 iz bioplina koji se trenutno ispušta u atmosferu. Također proizvodi CO2 kada se spali te je iznimno opasan za klimu kada iscuri, jer je metan moćan staklenički plin. No, budući da neki izvori uključuju stabla ili energetske usjeve, koji potiskuju CO2 iz atmosfere kad rastu, tvrdi se da bi bioplin ili biometan bili ugljično neutralni, budući da bi u atmosferu vratili ono što je biomasa izvukla. Institut za održivi plin (SGI) ide toliko daleko da tvrdi kako biometan može biti ugljično negativan, ako su emisije iz proizvodnje i spaljivanja biometana hvatane i pohranjene korištenjem nedokazanih i vrlo skupih tehnologija za hvatanje i skladištenja ugljika. http://www.sustainablegasinstitute.org/wp-content/uploads/2017/07/A-greener-gas-grid-White-Paper-Summary-20th-July-2017.pdf?noredirect=1 Obje oznake ugljika kao neutralnog i negativnog se osporavaju, čak i ako pretpostavimo da se tehnologija može uspješno implementirati. Mnogo ovisi o tome koliko je održiva biomasa i hoće li se cijeli životni ciklus bio-metana uzeti u obzir. Istraživanja pokazuju kako gorivo iz biomase može imati veći ugljični otisak od ugljena (Sterman et al. (2018), ‘Doe replacing coal with wood lower CO2emissions? Dynamic lifecycle analysis of wood bioenergy, Environmental Research Letters 13 (1) http://iopscience.iop.org/article/10.1088/1748-9326/aaa512 ), dok bi se iskorištavalo zemljište koje bi se inače koristilo za hranu ili bi se krčile šuma. 3.3. Dimenzija: energetska sigurnost Politike i mjere koje se odnose na elemente iz odjeljka 2.3. Plin je fosilno gorivo koje se sada najčešće promovira kao “čist” izvor energije i “prijelazno” gorivo na putu prema sustavu temeljenom na OIE. No u stvarnosti, plin ima veći utjecaj na klimu nego što se prije vjerovalo. Nova istraživanja o učincima zagrijavanja metana dokazuju da se plin više ne može promatrati kao prijelazno gorivo prema niskougljičnom društvu. http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/1101/doc_files/original/HR_Natural_Gas_and_Climate_Change_-_Anderson_Broderick_FINAL_-_Executive_Summary.pdf?1511793903 Plin oslobađa obilne emisije CO2 tijekom izgaranja i emitiraju se značajne količine metana (CH4) tijekom životnog ciklusa, od ekstrakcije do transporta i potrošnje. No, utjecaj na klimu i okoliš može se mjeriti samo promatrajući cijeli životni vijek lanca opskrbe plinom, a ne samo u završnoj fazi izgaranja. Promatrane u cjelini, emisije stakleničkih plinova u svakoj fazi, od istraživanja do potrošnje plina, u kombinaciji s ekološkim, socijalnim i zdravstvenim utjecajima povezanim s ekstrakcijom plina, čine plin gorivom koje je sve samo ne čisto i sigurno. Dodatno, plin nije niskougljično gorivo: prema IPCC-u, emisije životnog ciklusa elektrana s kombiniranim ciklusom prirodnog plina procjenjuju se na 410-650 gCO2eq/kWh, dok većina obnovljivih tehnologija emitira između 2 i 180 gCO2eq/kWh. https://climateactiontracker.org/documents/55/CAT_2017-06-16_DecarbNaturalGas_CATAnalysis.pdf Plin je možda bezbojan i bez mirisa, ali je, prije svega, izuzetno snažan staklenički plin, uglavnom sačinjen od metana. Prema najnovijem izvještaju IPCC-a, metan ima potencijal globalnog zagrijavanja 86 puta veći od CO2 u dvadesetogodišnjem vremenskom razdoblju. https://www.ipcc.ch/pdf/assessment-report/ar5/wg1/WG1AR5_Chapter08_FINAL.pdf Zbog toga nije potrebno da puno metana samostalno i/ili slučajno iscuri kako bi došlo do većeg utjecaja na klimu. Nažalost, metan je danas drugi najveći izvor emisija stakleničkih plinova širom svijeta nakon CO2 i ove emisije rastu brzo. Iako relativno kratko opstaje u atmosferi, jer se razgrađuje ili je „izgubljen”, tijekom razdoblja od oko 12 godina, trajno visoke razine metana nadopunit će tu razliku. Smanjenje emisija metana može imati značajan kratkoročni učinak na klimatske promjene jer je za smanjenje CO2 potrebno puno više vremena. Studija NASA-e objavljena u prosincu 2017. odgovorila je na dugo raspravljano pitanje identificirajući industriju nafte i plina kao glavni doprinos porastu globalnih koncentracija metana od 2006. godine (godišnje povećanje emisija metana na globalnoj razini (25 teragrama godišnje) jednako je godišnjoj potrošnji plina Nizozemske, petog najvećeg potrošača plina u Europi) i početku širenja fracking-a. https://www.nature.com/articles/s41467-017-02246-0 Nadalje, tvrdnja kako je plin tranzicijsko odnosno prijelazno gorivo je netočna jer čak i da sav ugljen i naftu zamijenimo plinom, u Europi imamo svega 9-12 godina da zadržimo globalno zagrijavanja ispod 2°C (cilj definiran Pariškim sporazumom, a prema novom IPCC izvještaju, opasna granica zagrijavanja). Taj vremenski okvir proizlazi iz proračuna ugljika (tzv. carbon budget) s ciljem od 2°C za Europsku uniju. Proračun ugljika je količina emisija ugljičnog dioksida koju možemo emitirati, a da još uvijek uspijemo ograničiti globalni porast temperature na 2 °C iznad predindustrijskih razina (prema novom IPCC izvještaju, opasna granica zagrijavanja). Za zadržavanje na 2 °C , kompletno napuštanje korištenja fosilnih goriva potrebno je do 2035. godine, a za zadržavanje porasta globalne temperature na 1.5 °C , imamo i manje vremena. http://s3-eu-west-1.amazonaws.com/zelena-akcija.production/zelena_akcija/document_translations/1101/doc_files/original/HR_Natural_Gas_and_Climate_Change_-_Anderson_Broderick_FINAL_-_Executive_Summary.pdf?1511793903 Vrijeme koje ostaje za korištenje plina, dakle, u cijelosti ovisi o tome kako koristimo naš proračun ugljika od 1.5 ili 2 ° C i nažalost ovaj proračun se brzo smanjuje: U posljednjih šest godina svijet je potrošio više od četvrtine ovog proračuna ugljika. Nedavna studija koju je objavio Tyndall Centar za istraživanje klimatskih promjena pokazuje da je u ovom kontekstu budućnost plina u Europi više nego ograničena ako se ozbiljno bavimo ostankom ispod 2 °C: na temelju preostalog raspoloživog proračuna za ugljik, raspoređen između različitih regije svijeta, Europa ima proračun ugljika za 2 °C koji će se u cijelosti iskoristiti za samo 6 do 9 godina ako nastavimo emitirati CO2 po trenutnim stopama. Ovo istraživanje pokazuje da kad bi Europa i mogla iznenada prebaciti potrošnju ugljena i nafte na plin, to bi u najboljem slučaju dodalo samo još tri godine u proračun ugljika. Autori zaključuju da će, ukoliko se u razdoblju od 2035. do 2040. godine u cijeloj Europi ne postigne potpuni prestanak korištenja fosilnih goriva (uključujući plin), bitka za ostanak ispod 2°C biti izgubljena. A ta bi tranzicija trebala biti još brža za ostanak na 1.5 °C. Novi veliki infrastrukturni projekti koji uključuju fosilna goriva poput plina – primjerice UPP terminali - su neodrživi. Naime, UPP stvara dodatne emisije stakleničkih plinova dodatnim koracima u opskrbnom lancu koji obuhvaća ukapljivanje, transport i regasifikaciju plina. Procjene emisija stakleničkih plinova iz UPP lanaca opskrbe gotovo su dvostruko veće od prosječnih opskrbnih lanaca plinovoda. Najintenzivnije emisije se stvaraju pri ukapljivanju plina. Pretvaranje plina u UPP – ukapljeni prirodni plin - hlađenjem na -160 °C, a zatim njegovo ponovno pretvaranje u plinovito stanje, energetski je intenzivan, a time i emisijski intenzivan proces. Taj utjecaj raste s porastom vađenja plina iz škriljevaca. Naime, hrvatski i američki čelnici otvoreno govore o korištenju krčkog UPP terminala za uvoz plina iz škriljevaca u SAD-u. http://biznesalert.com/croatias-president-ba-trump-promised-lng-3seas/ http://www.balkaninsight.com/en/article/the-us-again-backs-croatia-s-planned-lng-terminal-01-18-2018 https://www.total-croatia-news.com/business/25820-croatia-usa-krk-lng-terminal-strategically-important https://www.reuters.com/article/us-poland-usa-trump-croatia-idUSKBN19R1SP No, plin iz škriljevaca poznat je kao najrazorniji izvor plina koji uništava klimu: na mjestima za proizvodnju plina u SAD-u, do 9% ukupne proizvodnje plina istječe izravno u atmosferu. Schneising et al, 2014 (http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/2014EF000265/abstract) & Peischl et al, 2016 (http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/2015JD024631/abstract) Ukupne emisije ugljika u životnom ciklusu plina postaju još veće kada se uključi UPP, budući da se emisije koje nastaju tijekom faze ukapljivanja, transporta i regasifikacije dodaju ostalima. Kao što je rekao američki Nacionalni ured za energetiku, "u usporedbi s domaćim proizvedenim i izgaranim plinom, dolazi do značajnog povećanja emisija stakleničkih plinova životnog ciklusa koje se pripisuju UPP opskrbnom lancu, posebice kod ukapljivanja, transporta tankera i procesa regasifikacije". https://www.energy.gov/sites/prod/files/2014/05/f16/Life%20Cycle%20GHG%20Perspective%20Report.pdf Studija Paula Balcombea pokazala je da ukupne emisije stakleničkih plinova iz UPP-a mogu biti više nego dvostruko (ili gotovo dva i pol puta) veće od izgaranja samo plina. (Balcombe, P. et al. (2016) 'The natural gas supply chain: The importance of methane and carbon dioxide emissions', ACS Sustainable Chemistry & Engineering, doi:10.1021/acssuschemeng.6b00144) Energetska konzultanstka grupa Wood MacKenzie je u studiji iz 2017. godine čak predvidjela da će „UPP biti najveći izvor emisija ugljičnog dioksida za vodeće svjetske naftne i plinske tvrtke do 2025. godine“. https://www.reuters.com/article/lng-emissions/lng-growth-to-propel-oil-and-gas-industrys-carbon-emissions-woodmac-idUSL5N1LZ4K9 Te emisije u sektoru UPP-a ipak je teško u potpunosti procijeniti i shvatiti jer industrija UPP-a nije pokazala potrebnu transparentnost za provođenje svih potrebnih studija za mjerenje njezinog stvarnog utjecaja na klimu. Čak i danas guraju ograničavanje javnih informacija o tim emisijama. https://www.theguardian.com/environment/2018/nov/16/nothing-to-hide-oil-and-gas-lobby-pushes-to-limit-data-on-its-emissions Emisije metana su sustavni problem fosilnog plinskog sektora što je slabo priznato, dijelom zbog neodgovarajućih zapisa tih emisija (do 60% ispod realnosti u SAD-u, prema konsenzualnom broju američke znanstvene zajednice – Brandt et al, 2014 http://www.sciencemag.org/content/343/6172/733 , Zavala-Araiza et al, 2015 http://www.pnas.org/content/112/51/15597.full.pdf , Schwietzke et al, 2016 http://www.nature.com/nature/journal/v538/n7623/full/nature19797.html), nedostatka kapaciteta za praćenje milijuna bušotina, kilometara cjevovoda, stotina brodova i desetaka UPP objekata (http://www.iass-potsdam.de/sites/default/files/files/wp_dec_2016_en_uncertain_climate_cost_of_natural_gas.pdf ), a dijelom zato što precizni podaci o emisijama posjeduje industrija plina koja ih ne otkriva. No ipak, nedavno su istraživački timovi na državnom sveučilištu Colorado u SAD-u napravili tisuće mjerenja emisija metana na više od 700 zasebnih objekata u segmentima proizvodnje, prikupljanja, prerade, prijenosa i skladištenja u lancu opskrbe prirodnim plinom. Na temelju rezultata ove studije, industrija nafte i plina u SAD-u svake godine propušta 13 milijuna metričkih tona metana, što znači da stopa ispuštanja metana iznosi 2,3 posto, što može imati duboke klimatske posljedice. https://science.sciencemag.org/content/361/6398/186 https://www.pbs.org/newshour/science/the-u-s-natural-gas-industry-is-leaking-way-more-methane-than-previously-thought?fbclid=IwAR1pbzP93ED7ytOuqzMWPAHaehNdhgfamDmM9Ksi18Ufp4kwxIdwQo190FQ Obzirom da su UPP terminali, poput onog planiranog na Krku, dizajnirani da traju 40 godina (https://issuu.com/lr_marine/docs/floating_storage_and_regasification), a još više kada su na kopnu (najstariji UPP terminal u Europi nalazi se u Barceloni, naručen 1969. godine bez plana za zaustavljanja rada), svaki novi plinski projekt izgrađen danas bit će konstruiran da se koristi daleko izvan datuma do kada bi trebali potpuno zaustaviti potrošnju plina. Izgradnja krčkog UPP terminala sada bi u najgorem slučaju doprinijela novoj ovisnosti o fosilnim gorivima, koju si ne možemo priuštiti iz klimatske perspektive, a u najboljem slučaju mogao bi se brzo zatvoriti zbog razvoja energetske učinkovitosti, koja dodatno smanjuje potražnju za plinom, kao i zbog prebacivanja na obnovljive izvore energije. Bitno je staviti naglasak i na potražnju za plinom. Nova studija koju je naručila Europska komisija govori (http://trinomics.eu/wp-content/uploads/2018/11/Final-gas-infrastructure.pdf), među ostalim, o utjecaju smanjenja potražnje za prirodnim plinom i razvoja obnovljivog plina na plinsku infrastrukturu. U studiji stoji da iako će ukupna potražnja za plinom ostati na visokoj razini u scenarijima 2 i 3, a samo značajno opadati u scenariju 1, potražnja za prirodnim plinom će se u sva tri scenarija drastično smanjivati. Štoviše, količine plina koje se prenose putem TSO-mreže bile bi niže od ukupne potražnje za plinom, jer bi se proizvodnja obnovljivog plina lokalno koristila ili ubrizgava u DSO-rešetku. Prema sva tri scenarija, razina iskorištenosti UPP terminala i uvoznih cjevovoda bit će znatno smanjena, a neka bi se objekti morali isključiti ili koristiti u druge svrhe. Očekivane promjene u potražnji plina i miksu plina, posebice očekivanom smanjenju uvoza prirodnog plina i transportiranog plina u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, imat će ogroman utjecaj na korištenje plinske infrastrukture i na buduće investicijske potrebe. Razina iskorištenosti UPP infrastrukture, koja je već znatno smanjena s 29,1% u 2012. na 19,6% u 2018., dodatno bi se smanjila u sva 3 scenarija i uvozni cjevovodi bi također bili manje iskorišteni, iako bi neke države članice EU s ograničenim potencijalom biomase mogle razmotriti uvoz plinovitog (ili tekućeg) bio-metana putem ove infrastrukture iz drugih zemalja EU ili zemalja koje nisu članice EU (npr. Ukrajina ili Rusija). Negativan utjecaj pada potražnje za prirodnim plinom na razini korištenja prijenosne mreže bit će niži nego na uvoznoj infrastrukturi jer se očekuje da će glavni dio lokalno proizvedenog obnovljivog plina biti ubrizgavan u plinsku mrežu. Što se tiče sigurnosti opskrbe, taj je argument vrlo slab kada se gleda na razini infrastrukture i nedavnih razvoja u Hrvatskoj i Mađarskoj. http://www.energyunionchoices.eu/wp-content/uploads/2017/08/EUC_Report_Web.pdf Hrvatska već ima važne veze sa susjednim zemljama: Mađarska (kapacitet od 2,6 bcm/god HR -> HU i 7 bcm/god HR -> HU) https://fgsz.hu/en-gb/rolunk/beruhazasok/varosfold-slobodnica & https://fgsz.hu/en-gb/Documents/41/FGSZ_Annual%20report_2015.pdf (p.60) i Slovenija (1,84 bcm / god). http://bpie.eu/wp-content/uploads/2016/09/Safeguarding-energy-security-in-South-East-Europe-with-investment-in-demand-side-infrastructure.pdf Hrvatska stoga već ima sposobnost da svake godine uveze 3 puta više plina nego što je to potrebno - 2017. godine je Hrvatska potrošila oko 3 milijarde m3 plina). https://www.oxfordenergy.org/wpcms/wp-content/uploads/2018/04/Natural-gas-demand-in-Europe-in-2017-and-short-term-expectations-Insight-35.pdf Ove dvije zemlje već imaju mnogo mogućnosti za dobivanje potrebnog plina. UPP na Krku stoga nije neophodan u tom smislu. Ipak, često se tvrdi kako je projekt potreban jer su ove zemlje previše ovisne o ruskom plinu, što može biti izvor nesigurnosti, osobito nakon teških tenzija između Rusije i Ukrajine u 2006. godini. Međutim, čak i prema brojevima Europske komisije, ni Hrvatska niti Mađarska nisu izložene rizicima od nestašice plina u slučaju da dođe do prekida ruskog plina koji stiže preko Ukrajine. https://www.energyunionchoices.eu/wp-content/uploads/2017/07/EUC_NSIEast_final.pdf Dodatno, prema Europskoj komisiji, za svakih 1% poboljšanja energetske učinkovitosti, uvoz plina u EU pada za 2,6%. https://ec.europa.eu/energy/en/news/eu-will-be-driving-seat-clean-energy-transition Smanjenje potražnje za plinom putem posebnih programa obnove zgrada može stoga poboljšati energetsku sigurnost tako što će zemlje manje ovisiti o uvozu (osobito iz Rusije) i drastično smanjiti potrebu za potrošnju na infrastrukturu opskrbe, posebno u regiji jugoistočne Europe. Također, cilj od 30% smanjenja potrošnje energije u Europi do 2030. godine (službeni cilj EU sada je 32,5% http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-18-3997_en.htm) te smanjenje potražnje za plinom, čini projekt UPP-a na Krku potpuno neisplativim. https://www.energyunionchoices.eu/wp-content/uploads/2017/07/EUC_NSIEast_final.pdf Studija provedena prošle godine od strane instituta BPIE pokazuje da bi 20-godišnji investicijski program od 81 milijarde eura u regiji donio uštedu energije u visini od 106 milijardi eura. To bi omogućilo obnavljanje svih zgrada koje trenutno koriste plin u roku od 20 godina i smanjenje potrošnje plina za grijanje i toplu vodu za 70%. https://www.energyunionchoices.eu/wp-content/uploads/2017/08/Safeguarding-energy-security-in-South-East-Europe-with-investment-in-demand-side-infrastructure.pdf Ne samo da će to dramatično smanjiti račune plina i promijeniti živote milijuna građana i građanki koji trenutno žive u energetskom siromaštvu (uključujući Hrvatsku), već bi to također smanjilo ranjivost na prekide opskrbe plinom i učinkovito smanjila našu ovisnost o ruskom plinu. Djelomično prihvaćen U NUS je istaknuto pitanje metana uvažavajući činjenicu da Uredba o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klime iskazuje obvezu izrade strateškog plana za metan s obzirom na visoki potencijal globalnog zagrijavanja i relativno kratak životni vijek metana u atmosferi. „S obzirom na visoki potencijal globalnog zagrijavanja i relativno kratak životni vijek metana u atmosferi potrebno će biti ovom pitanju posvetiti posebnu pažnju, nakon što Europska komisija izradi zajedničku strategiju za metan.“
45 ZELENA AKCIJA PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU Globalna gospodarska kriza prouzročena COVID-19 pandemijom predstavlja jedinstvenu priliku za novi početak i ublažavanje još veće, klimatske krize. Hrvatsko gospodarstvo može i mora iskoristiti ovu priliku te napraviti odmak od dosadašnjih neodrživih praksi. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) poziva vlade svijeta da donesu hitne i odlučne mjere kojima će spriječiti porast globalne temperature iznad 1,5 stupnjeva. Kao korak u tom pravcu, donesen je Europski zeleni plan, a 27.svibnja 2020. Europska komisija je objavila i plan za oporavak koji postavlja temelj za revitalizaciju gospodarstva u skladu s načelima Zelenog plana. Idućih deset godina je ključno i predodredit će, kako hrvatsko pozicioniranje na EU i globalnoj sceni, tako i sveukupno stanje u društvu. To znači da je potrebno djelovati odmah, poštujući i, gdje je moguće, nadilazeći EU ciljeve, uvažavajući pritom znanstvene dokaze te potičući razvoj domaćeg gospodarstva, poljoprivrede, uz ostvarivanje uvjeta za zdravije i kvalitetnije življenje. Hrvatska može i mora iskoristiti ovu jedinstvenu priliku, kada se na EU razini oslobađaju i namjenjuju značajna sredstva za tranziciju u niskougljično i pravedno gospodarstvo te mora, sukladno tome, razviti i usvojiti adekvatnu stratešku i zakonodavnu podlogu, koja će omogućiti iskorištavanje sredstava te stvaranje nužnih preduvjeta da hrvatsko gospodarstvo bude konkurentno. Planom za oporavak i pratećim budžetom „EU sljedeće generacije“, sredstva koja će biti raspoloživa zemljama članicama za oporavak, nude mogućnost da istovremeno doprinose smanjenju druge svjetske krize-klimatske krize. Klimatska kriza, ukoliko joj se hitno i sustavno ne pristupi na razini svake pojedine države, dugoročno će dovesti do još drastičnijih posljedica za gospodarstvo i čovječanstvo od onih prouzročenih COVID-19 pandemijom. Zeleni oporavak stoga je jedini mogući put, koji uz doprinos rješavanju klimatske krize, omogućava stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje troškova za zdravstvo te jamči brzi i učinkoviti iskorak u novu, niskougljičnu, sadašnjost bez nejednakosti s otpornim i konkurentnim gospodarstvom. Hrvatska je svojim brojnim strateškim dokumentima načelno iskazala opredjeljenje za niskougljični i zeleni razvoj u skladu sa zahtjevima EU, no konkretne mjere pokazuju nedostatak ambicije te političke odlučnosti u provedbi. Tako su strateški i zakonodavni dokumenti u nekim svojim segmentima u međusobno neusklađeni i u suprotnosti s pravcima razvoja EU. EU zakonodavstvo kroz Uredbu o upravljanju Energetskom unijom, diktira obvezu razvoja i usvajanja Dugoročne niskougljične strategije. Hrvatska Strategija niskougljičnog razvoja, koja se do danas, s tri godine kašnjenja, nalazila na javnom savjetovanju, usklađuje se sa Strategijom energetskog razvoja, koja bi trebala proizlaziti iz niskougljične strategije (a ne kao što je slučaj, obratno). U istoj strategiji plin se navodi kao tranzicijsko gorivo, što je u suprotnosti s osnovnim načelima niskougljičnog razvoja i ne razmatra se tzv. scenarij nulte emisije stakleničkih plinova, što je u koliziji s Europskim zelenim planom i načelima niskougljičnog razvoja. S tim ciljem zahtijevamo: ● Uskladiti sve klimatsko-energetske politike, počevši sa Strategijom niskougljičnog razvoja s Europskim zelenim planom te iskoristiti priliku za pozicioniranje na EU i globalnoj sceni. To podrazumijeva izradu i plan usvajanja scenarija nulte emisije najkasnije do 2050. godine, te pokazujući i dodatnu ambiciju, i izradu i plan smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 60% do 2030. te potpuno uklanjanje mjera, istraživanja i pravaca razvoja koji uključuju fosilna goriva. S tim u vezi, uskladiti i sektorske strategije, koje bi trebale proizlaziti iz razvojne strategije; ● Obustaviti sva ulaganja u fosilnu industriju, istraživanje i infrastrukturu za iskorištavanje fosilnih goriva te subvencioniranjem fosilnih goriva, a time oslobođena sredstva iz proračuna preusmjeriti u poticanje energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, borbu protiv energetskog siromaštva i prateća istraživanja i razvoj; ● Osigurati da obnova potresom pogođenih zgrada bude sveobuhvatna i niskougljična, u skladu s gotovo nula-energetskim standardom ili energetski najvišim tehnički mogućim standardom te napraviti plan za postupnu obnovu cijelog javnog (posebice obrazovnog i zdravstvenog) te stambenog fonda po istim načelima i uvjetima; ● Poticati građane i zajednice građana te im omogućiti da budu aktivni sudionici u energetskoj tranziciji - izradom povoljnog zakonodavnog okvira i osiguravanjem adekvatne edukacijske, provedbene i financijske podrške, vodeći pritom računa o osiguravanju istih uvjeta za građane iz ugroženih skupina. Osigurati građanima mogućnost samoopskrbe, proizvodnje energije i udruživanja u zajednice proizvođača energije, vodeći računa ne samo o zakonodavnom okviru u području energetike, nego i o barijerama koje proizlaze iz drugih zakona; ● Ulagati u održivi promet i poticati održivu mobilnost - izgradnju biciklističke infrastrukture te u promjenu modaliteta prijevoza – osiguravajući adekvatan i dostupan javni prijevoz, posebice u segmentu modernizacije infrastrukture željezničkog prometa. Ulagati u pomoćnu infrastrukturu za razvoj e-mobilnosti te poticati prelazak na e-mobilnost i alternativna goriva (u koje se ne ubraja plin); ● Omogućiti ulaganja u zelena radna mjesta te poticati i promovirati razvoj zelene i održive industrije stvaranjem nužnih preduvjeta za povlačenje raspoloživih EU sredstava kroz hitnu prilagodbu i doradu nacionalnog zakonodavnog i strateškog okvira te time omogućiti učinkovit i dugotrajan oporavak od krize i ispunjenje uvjeta za kružno gospodarstvo. To podrazumijeva i stavljanje naglaska na klimatski aspekt u svim tematskim ciljevima prilikom programiranja sredstava iz europskih fondova za period 2021.-2027. godine, uz visoku razinu suradnje sa svim sektorima; ● Poticati lokalnu i ekološku proizvodnju hrane kao niskougljičnu mjeru te mjeru prilagodbe na utjecaj već neizbježnih klimatskih promjena koje zajedno s COVID-19 krizom sa sobom nose nestabilnost opskrbe hranom te time djelujući u skladu sa strategijom „Od polja do stola“, održivo koristeći prirodna bogatstva Hrvatske i doprinoseći zdravlju i blagostanju; ● Omogućiti jedinicama regionalne i lokalne samouprave provedbu i ulaganje u mjere koje će osigurati adekvatnu prilagodbu na one klimatske promjene koje su sada već neizbježne, uključujući infrastrukturu, usluge i edukaciju građana, temeljene većinom na zelenim rješenjima te potičući ih pritom na okretanje niskoguljičnom i bez-ugljičnom razvoju; Društvo za oblikovanje održivog razvoja DOOR, Greenpeace Hrvatska, Zelena akcija, Zelena energetska zadruga - ZEZ Djelomično prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Uključivanje u NUS posljedica COVID-19 na gospodarstvo u ovom trenutku nije predviđeno, između ostalog, i zbog niza nesigurnosti prognoza utjecaja na makroekonomske parametre u dugoročnom smislu. Utjecaj COVID-19 biti će obuhvaćen u provedbenom planskom dokumentu srednjoročnog planiranja, u okviru Akcijskog plana provedbe Niskougljične strategije koja se radi za razdoblje od pet godina. U vezi obnove potresom pogođenih zgrada, isto je predmet posebnog propisa te su pitanja energetskih standarda tijekom obnove trebala biti istaknuta u javnom savjetovanju o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije. Isto će se uzeti u obzir u predmetnim kratkoročnih planskih dokumenata – Akcijski plan provođenja NUS-a
46 HGK PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, PRILOG V. - MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POVEĆANJE ODLIVA Članice Udruženja energetike HGK u odnosu na mjeru: "Integrirano planiranje sigurnosti opskrbe energijom i energentima " unutar odjeljka: "Energetika" predlažu da se iza rečenice „Krovna mjera za povećanje energetske sigurnosti je integrirano planiranje sigurnosti opskrbe“ doda: „i osiguranja obveznih rezervi u kontekstu svih energenata i svih energetskih sustava.“ Također, članice Udruženja energetike HGK iz naftnog sektora, predlažu iza mjere 24. navesti novu mjeru koja glasi: „Modernizacija i razvoj naftovodno skladišnog sustava“ sa sljedećim opisom: Ulaganje u razvoj, modernizaciju i održavanje nafnovodno-skladišnog sustava uvjet su sigurnosti opskrbe naftom domaćeg i EU tržišta uz jačanja interkonekcijskih veza. Osim toga, spomenute članice skreću pažnju da se u mjerama nalaze sve energetske infrastrukture osim naftovodno skladišne koja je također bitan čimbenik sigurnosti opskrbe kako rafinerija i potrošača u Hrvatskoj tako i drugih članica EU (Mađarske, Slovačke) te država koje su u procesu pridruživanja EU (Srbija, Bosna i Hercegovina). Također ova mjera je nužna zbog usklađenosti Niskougljične strategije (NUS) sa Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, Sabor RH, 28. veljače 2020., u kojoj je utvrđeno sljedeće: Stranica 11: „Naftni sektor će biti pod snažnim utjecajem povećanja korištenja alternativnih goriva te povećanja energetske učinkovitosti. Bez obzira na posljedično smanjenje potrošnje naftnih derivata, oni će još uvijek zauzimati značajni udio u ukupnoj potrošnji energije te je potrebno osigurati nesmetanu opskrbu derivatima. S ciljem zaustavljanja trendova pada proizvodnja sirove nafte i prirodnog plina potrebno je potaknuti dodatna ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete te u nove istražne aktivnosti. Također je potrebno potaknuti modernizaciju rafinerijskog sektora u cilju povećanja konkurentnosti i energetske učinkovitosti kao i modernizaciju i dogradnju naftovodno-skladišne infrastrukture s ciljem sigurnosti opskrbe te sigurnosti i zaštite okoliša, ljudi i materijalnih dobara“. Stranica 35. Transport i skladištenje nafte i naftnih derivata „Strateške smjernice razvoja naftovodno-skladišne infrastrukture, odnosno djelatnosti transporta nafte naftovodima i skladištenje nafte i naftnih derivata su: • Optimalno iskorištavanje geostrateškog, tranzitnog i pomorskog položaja Republike Hrvatske uz dogradnju naftnovodno-skladišne infrastrukture, pružanje sigurnih i pouzdanih usluga te uspješno poslovanje, • Povećanje transporta nafte u uvjetima daljnje diversifikacije pravaca i izvora opskrbe rafinerija država jugoistočne i srednje Europe, • Daljnja optimizacija funkcionalnosti i korištenja kapaciteta naftnovodno-skladišnog sustava te otvaranje novih poslovnih mogućnosti uz zaštitu i sigurnost okoliša, ljudi i opreme“ Stranica 41. „Naftnovodno skladišni sustav je dio sustava sigurnosti opskrbe energijom pa ga je potrebno kontinuirano modernizirati i dograđivati“ Stranica 46. „Sigurna i pouzdana opskrba tržišta naftom i naftnim derivatima osigurat će se realizacijom spremnika za skladištenje nafte i naftnih derivata s pratećom infrastrukturom, dogradnjom i modernizacijom infrastrukture za transport nafte i naftnih derivata, dogradnjom i modernizacijom sustava zaštite i sigurnosti. Dinamika gradnje projekata usklađivat će se s potrebama sigurnosti opskrbe i tržišnom potražnjom“. Djelomično prihvaćen Iza rečenice „Krovna mjera za povećanje energetske sigurnosti je integrirano planiranje sigurnosti opskrbe“ dodano je: „i osiguranja obveznih rezervi u kontekstu svih energenata i svih energetskih sustava.“ Vezano uz navođenje nove mjere prijedlog nije prihvaćen - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni.
47 HGK 8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO, 8.4.PROCJENA KORISTI NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA Članice Udruženja energetike HGK mišljenja su da se ciljevi Strategije temelje na realno procijenjenim podlogama (iznosima i izvorima financiranja, mjerama, projektima, i dr.) te rizicima i prijetnjama. Shodno tome predlaže se dopuna Tablice 8.1. „Glavni pozitivni i negativni utjecaji niskougljičnog razvoja“, stranica 69., u dijelu Izazovi (uz dopunu „i rizici“) sljedećim tekstom: • Gospodarstvo: nepostojanje odgovarajućih strategija (pametne specijalizacije, industrijskog razvoja, poticanja inovacija i dr. ), postojeće stanje željezničke infrastrukture, mogućnost dinamične promjene strukture vozila prema električnim, hibridima i dr., rast troškova energije, pad potražnje energije, pad aktivnosti u djelatnostima naftno-plinskog sektora uz smanjenje investicija, zaposlenosti, poreznih i drugih davanja. • Društvo: Smanjenje prihoda proračuna i društvenih djelatnosti (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport i dr.) od strane ukupnog energetskog sektora kao posljedica smanjenja potrošnje i aktivnosti nekih djelatnosti. Predlaže se izbjegavanje tvrdnji u Strategiji poput: „Ograničavajući čimbenik ubrzane tranzicije može biti sposobnost gospodarstva, društva i pojedinca da pravovremeno sudjeluju u procesima zbog velikih početnih ulaganja, bez obzira što procesi tranzicije donose dugoročnu korist društvu i okolišu.“ te „Niskougljičnim razvojem mogu se ostvariti neto koristi za društvo, ali su za provedbu mjera potrebna dodatna sredstva, odnosno bez odgovarajuće politike i mjera tranzicija se neće dogoditi u potrebnom opsegu.“ Tvrdnje su korektne, ali smisao Strategije je usredotočiti se na konkretne cjeline, citirano iznosi općenito činjenice koje su nesporne same po sebi. Djelomično prihvaćen U tablici 8-1 navode se samo glavni pozitivni i negativni utjecaji niskougljičnog razvoja. Uz izazove uključeni su i rizici.
48 DOOR PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 10.ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE Potrebno je obrisati „Obzor 2020“ koji ima 100% financiranje iz programa. Također, postavlja se pitanje: „Što je s uspostavom fonda za financiranje istraživanja ili usmjeravanjem dijela sredstava od prodaje emisija na istraživanja, povezivanje proračuna MZO s proračunom MZOE – ulaganje u HRZZ kao centralno mjesto za financiranje znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj? Što je s mjerama zapošljavanja mladih znanstvenika i sl.?“Molimo revidirati. Djelomično prihvaćen Vezano uz „Obzor 2020“ koji ima 100% financiranje iz programa - predložena izmjena uključena je u NUS. Vezano uz pitanje fonda za financiranje istraživanja - Ovo pitanje nije u opsegu dokumenta NUS već nekog drugog državnog dokumenta ili političke odluke, npr. ovakvu stavku/odluku treba implementirati u Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koja je trenutno u izradi ili sagledati u kontekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je na snazi od 2014. godine.
49 Hrvatska stručna udruga za plin PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU PRILOG RASPRAVI O NACRTU PRIJEDLOGA STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE S POGLEDOM NA 2050. GODINU Poštovani gospodine ministre, kao prilog raspravi o NACRTU PRIJEDLOGA STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. GODINE S POGLEDOM NA 2050. GODINU (dalje: Niskougljična strategija), Hrvatska stručna udruga za plin (dalje: HSUP) se očituje kako slijedi. Niskougljična strategija mora biti gospodarski i financijski održiva, a stvorit će smjernice i trasirati operativni okvir aktivnim sudionicima tržišta energije i poduzetništvu u Republici Hrvatskoj koji će morati prilagoditi vlastito poslovanje u nadolazećim desetljećima. HSUP želi konstruktivno ukazati na one značajke Niskougljične strategije za koje smatra da su bitni za budući niskougljični razvoj Republike Hrvatske. HSUP kao najvažnije ističe da nije razmotren potencijal razvijenog plinskog gospodarstva i široke potrošnje u Republici Hrvatskoj. Kapacitet postojeće plinske infrastrukture trebalo bi staviti u dugoročnu interaktivnu funkciju prema novoj elektrifikaciji, niskougljičnim plinovima, digitalizaciji i skladištenju. Neizostavno treba uključiti prirodni plin u energetski miks u tranzicijskom razdoblju s ciljem vremenske prilagodbe gospodarstva prema postepenom uvođenju tehnologija niskougljične energetike. Nastavno na prethodno, u promatranim scenarijima NUR, NU1 i NU2 ne računa se na prirodni plin na područjima istraživanja, razvoja i inovacija niti su za to predviđeni programi i mjere. U tom kontekstu, u idućem desetljeću bi upravo prirodni plin trebao supstituirati ugljen i ostala tekuća goriva s naglaskom na promet i sektor toplinarstva, čime bi se u kratkom roku postiglo smanjenje emisija stakleničkih plinova. S druge strane, treba napomenuti da kod realizacije buduće niskougljične politike treba prvenstveno kvalitetno uravnotežiti elektroenergetsku mrežu, pri čemu bi se plin mogao koristiti za pokrivanje vršnih opterećenja mreže kada obnovljivi izvori ne mogu proizvesti dovoljno energije u uvjetima pojačane potrošnje. Pri sagledavanju niskougljičnog razvoja, moraju se uzeti u obzir realne gospodarske prilike u Republici Hrvatskoj, uz što realnije predviđanje potrošnje energije. Nadalje, u Niskougljičnoj strategiji ne vidi se segment proizvodnje opreme i usluga koji je nužan za ostvarenje niskougljične energetske transformacije, niti mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta. Ovo pitanje zahtjeva posebnu pozornost, kako ne bi u konačnici financirali tuđe industrije, a zanemarili vlastitu. HSUP se zauzima za provedbu analize potencijala hrvatskih proizvođača opreme – što je nužno za realizaciju investicijskih projekata – kako domaće tvrtke ne bi nadolazeći investicijski val dočekale nekonkurentne. Investicijski projekti u Republici Hrvatskoj moraju uključiti domaće proizvođače, jer u suprotnom s uvozom opreme stranih konkurentnih proizvođača izostaje adekvatan rast bruto društvenog proizvoda i punjenje državnog proračuna. Niskougljična strategija nije obuhvatila power-to-gas tehnologiju, niti ulogu vodika za korištenje kao nadopune plinu. Power-to-gas tehnologija ima bitno mjesto u energetskoj budućnosti EU jer se njenom primjenom postiže povezanost elektroenergetske mreže i plinskog sustava i osigurava neophodno potrebna fleksibilnost energetskog sustava u cjelini. Prema najnovijem priopćenju iz Europske komisije, vodik će biti „centralni element“ u povezivanju energetskih sustava Europske unije. Već sada u Europi razvijaju power-to-gas projekte, kako bi se viškovi električne energije (nastali ponajviše uslijed povećanja udjela obnovljivih izvora energije) mogli skladištiti. Korištenje power-to-gas tehnologije bit će nužno i zbog toga što prijenosni i distributivni kapaciteti nisu dovoljni za scenarij velikog povećanja udjela obnovljivih izvora energije koje je planirano Niskougljičnom strategijom. Uz navedeno, potrebno je izraditi analizu korištenja biometana (proizvodnja za utiskivanje u plinski sustav) i vodika. Značajni plinski transportni i skladišni kapaciteti trebaju biti dostupni elektroenergetskom sektoru, čime se ublažava potreba znatne dogradnje elektroenergetskog sustava. Nadalje, treba naglasiti da kontinuirano korištenje plinske infrastrukture vodi do racionalizacije i manjih troškova (ostvaruju se uštede zbog smanjenih troškova širenja prijenosne i distributivne elektroenergetske mreže). Stoga HSUP smatra da bi uvrštavanje novog scenarija u Niskougljičnu strategiju, koji bi uključio adekvatno korištenje i nadogradnju postojeće plinske infrastrukture, moglo rezultirati novom opcijom energetskog razvoja koja bi bila unutar okvira energetskih ciljeva EU. U nastavku, HSUP daje slijedeće primjedbe: 1. Pod točkom 1.1. u poglavlju „OPĆI CILJEVI NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE“, nalazi se rečenica koju treba nadopuniti kako slijedi: „Niskougljičnom strategijom identificirano je ukupno oko stotinu mjera koje se mogu primijeniti za smanjenje emisija (tehničkog i ne-tehničkog tipa), u različitim sektorima: proizvodnji električne energije, topline, sintetičkog metana i vodika, proizvodnji i preradi goriva, prometu, općoj potrošnji (kućanstva i usluge), industriji, poljoprivredi, korištenju zemljišta, promjeni korištenja zemljišta i šumarstvu, gospodarenju otpadom, korištenju proizvoda te fugitivnim emisijama. Ove mjere su ugrađene u tri glavna scenarija: Referentni scenarij (NUR), Scenarij postupne tranzicije (NU1) i Scenarij snažne tranzicije (NU2). 2. Pod točkom 1.3.1. „VIZIJE ZA 2050. GODINU I PREPOZNATE POTREBE PO SEKTORIMA“ u tablici 1-2 „Potrebe pojedinih sektora za niskougljični razvoj (rezultat konzultacija sa dionicima i javnosti)“ u Sektoru energetska postrojenja, industrija i zgadarstvo potrebno je dodati: • Modernizacija i razvoj plinske infrastrukture, • Modernizacija naftovodno-skladišne infrastrukture. 3. Pod točkom 2. „SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ“ trebalo bi napraviti reviziju gospodarske snage Republike Hrvatske zbog negativnog utjecaja recentne epidemije, s padom ekonomskih aktivnosti i smanjenim BDP-om. 4. Točka 5. „ENERGETSKA UČINKOVITOST“ ima u svom sadržaju upitne scenarije. Energetska obnova u „zgradarstvu“ po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,6% do 3% (ovisno o scenariju) mogla bi se pokazati nerealnom. Naime, prioritet bi mogla imati dugotrajna materijalna obnova zbog posljedica epidemije i potresa u Zagrebu i široj okolici. Nadalje, projekcija penetracije električnih i hibridnih vozila (čiji udio u cestovnom prometu, ovisno o scenariju NU1 i NU2, dostiže od 3,5% u 2030. do 85% u 2050. godini) izgleda nerealno, zbog višegodišnjeg slabog plasmana električnih i hibridnih vozila na hrvatsko tržište i povećanog uvoza dizelskih vozila. U projekciji nije detaljno razmatran vozni park u odnosu na ostala alternativna goriva. 5. U točki 6.2.2. „POLITIKE I MJERE ZA NISKOUGLJIČNI RAZVOJ“ u podpoglavlju „Nafta i naftni derivati“ trebalo bi nadopuniti slijedeću rečenicu: “Pad proizvodnje nakon 2030. godine uzrokovan je prvenstveno povećanjem broja električnih i ostalih vozila na alternativna goriva u cestovnom prometu“. Nakon rečenice „Bez obzira na predviđeno smanjenje potrošnje naftnih derivata do 2030., odnosno 2050. godine, oni će još uvijek zauzimati značajni udio u ukupnoj potrošnji energije te je potrebno osigurati njihovu nesmetanu opskrbu“ potrebno je dodati: „Stoga je zbog sigurnosti opskrbe potrebna daljnja modernizacija i razvoj naftovodno-skladišne infrastrukture“. Nadalje, smatramo da nisu dovoljno naglašeni: uloga UPP terminala (strateški projekt Republike Hrvatske), moguće usluge i dodana vrijednost koju može pružiti sudionicima na tržištu plina. To potkrepljujemo podacima iz izvješća EK o tržištu plina koje ističe kako je UPP postao drugi izvor plina u EU (pokrivajući 28% ukupnog uvoza i nadmašivši udjel Norveške). 6. U točki 6.2.3. podpoglavlje „Smjernice za niskougljični razvoj“ nalazi se rečenica kako slijedi: „Porast potrošnje tekućih biogoriva potencijalno otvara priliku postojećim rafinerijama za proširenje djelatnosti na napredna biogoriva – potrebno je provesti dodatne analize mogućnosti i isplativosti ovakvih projekata“. Trebalo bi dodati slijedeću rečenicu: “Zbog toga bi trebalo razmotriti proširenje skladišnih kapaciteta koji moraju pratiti porast potrošnje biogoriva“. 7. U „6.2.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj“, pod „Nafta i naftni derivati“, potrebno je nadopuniti slijedeću rečenicu: Pad proizvodnje nakon 2030. godine uzrokovan je prvenstveno povećanjem broja električnih i ostalih vozila na alternativno gorivo u cestovnom prometu. U točki 6.3.2. „Politike i mjere za niskougljični razvoj“ potrebne su nadopune u rečenici: Temeljne mjere u prometu uključuju: • primjenu goriva niske emisije CO2 što uključuje korištenje električnih i hibridnih, vozila, vozila koja koriste prirodni plin i bioplin, ukapljeni naftni plin, vozila koja koriste vodik te korištenje biogoriva, • destimulacija potrošnje ekološki neprihvatljivih tekućih goriva (dizel) i uvoza starih dizel vozila, • optimizaciju i povećanje učinkovitosti prijevoznih sredstava, • promicanje održivog integriranog prometa putničkog i teretnog prometa. U podpoglavlju „ plin i bioplin“ potrebna je nadopuna rečenice kako slijedi: „Porast korištenja prirodnog plina i bioplina u autobusima (javni gradski i putnički promet), dostavnim i komunalnim vozilima, teškim teretnim vozilima, željezničkom te u pomorskom i riječnom prometu.“ Usporedno s razvojem eko-brodarstva potrebno je razviti objekte za preuzimanje goriva za brodove na plin i eko-brodove kao što su punionice i postrojenja za ukapljeni prirodni plin, stlačeni prirodni plin, ukapljeni naftni plin i vodik. U podpoglavlju „Smanjenje emisije u teretnom prijevozu“ potrebna je nadopuna rečenica kako slijedi: Očekuje se da će se prijevoz tereta povećati, u međugradskom i gradskom prometu. Za teretna cestovna vozila pogodna su goriva stlačeni prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, biometan, biopropan, a nakon 2030. i goriva koja su proizvedena uz pomoć električne energije iz obnovljivih izvora energije, najperspektivnije gorivo je vodik (korištenje u gorivim ćelijama), sintetski metan i sintetsko tekuće gorive. Manja teretna vozila u jednom dijelu bit će na hibridni i baterijski pogon. Za brodove u prijelaznom razdoblju u idućim desetljećima koristit će se tekući prirodni plin, a potom vodik i sintetska goriva. Također, potrebna je i nadopuna rečenice u točki 6.3.3.: Za smanjenje emisija u teškom teretnom prometu bit će potrebna snažna supstitucija dizelskog goriva alternativnim gorivima, posebice korištenjem ukapljenog prirodnog plina, a iza 2030. vodikom u primjeni gorivih ćelija, te sintetskih plinskih i tekućih goriva. Trend višegodišnjeg porasta potrošnje tekućih goriva, a najviše dizel goriva prvenstveno u cestovnom transportu, nastavljen je i 2019. godine. Volumni udio potrošnje dizel goriva u odnosu na sva ostala prometna goriva iznosi oko 65%. Navedena potrošnja ima uporište u velikom uvozu rabljenih dizelskih vozila kojih se razvijene zemlje rješavaju zbog primjene ekoloških ograničenja. Dakle, dok sve više europskih gradova zabranjuje korištenja dizel goriva, isto se još uvijek planira obilno koristiti u oba scenarija, što je neprihvatljivo na deklarirane i operativne ciljeve. Premda je u medijima prisutna snažna kampanja u promociji kupnje elektro vozila ona su još nedostupna za najveći broj građana zbog visoke cijene, i unatoč državnim subvencijama, nemaju očekivanu ekspanziju uporabe te su dostupna malom broju potrošača koji imaju visoku platežnu moć. 8. U točki 6.4. „SEKTOR OPĆE POTROŠNJE“ i podpoglavlju „Politike i mjere za niskougljični razvoj“ potrebno je nadopuniti rečenicu kako slijedi: Očekuje se kako će unatoč povećanju učinkovitosti kućanskih uređaja njihova potrošnja električne energije i prirodnog plina rasti uslijed porasta životnog standarda i broja uređaja po kućanstvu. Primjena plinske kondenzacijske tehnike u supstituciji postojećih zastarjelih plinskih uređaja povećat će energetsku učinkovitost u sektoru zgradarstva i dati potrebno vrijeme strateškom planiranju uvođenja novih tehnologija poput dizalica topline. 9. U točki 6.3. „INDUSTRIJA“ i podpoglavlju 6.5.2. „Politike i mjere za niskougljični razvoj“ potrebno je nadopuniti rečenicu kako slijedi: Niskougljični scenariji uključuju primjenu troškovno-učinkovitih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz potrošnje energije po industrijskim granama i procesnih emisija u proizvodnji cementa, umjetnih gnojiva i prerađivačke industrije te smanjenje emisije fluoriranih stakleničkih plinova. Scenarij NU1 uključuje primjenu mjere hvatanja i skladištenja CO2 u postrojenjima za proizvodnju cementa i umjetnog gnojiva u godinama nakon 2040. godine te intenzivniju primjenu procesnih mjera u proizvodnji cementa, umjetnih gnojiva i prerađivačke industrije. 10. U točki 6.5.3. „Smjernice za niskougljični razvoj“ do 2050. godine potrebno je nadopuniti rečenicu: Za smjer putanjom NU2, cementna i prerađivačka industrija te industrija za proizvodnju umjetnih gnojiva trebaju analizirati izvodljivost CCS sustava. 11. U točki 7.2. „IZVORI FINANCIRANJA“ i podpoglavlju „Naknada za emisije CO2“ potrebno je dodati rečenicu nakon uvodne: Uvođenjem opće naknade na emisije CO2 za izgaranje fosilnog goriva u sektorima izvan ETS-a moguće je prikupiti značajna sredstva, to bi mogao biti temeljni financijski stup politike vezano za klimatske promjene. U tom smislu, ekološka naknada prilikom registracije vozila (kojom se prikupljaju sredstva u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost) treba se koristiti za poticanje širokog programa razvoja kupnje vozila na sva alternativna goriva. 12. U točki 10. „ISTRAŽIVANJA, TEHNOLOŠKI RAZVOJ I INOVACIJE“ u taksativno predloženim temama za istraživanje potrebno je dodati rečenicu: Istraživanje tehnologije i potencijala u proizvodnji sintetičkog metana i vodika u procesu dekarbonizacije prirodnog plina. U Nacrtu prijedloga strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu uspoređuju se dva scenarija NU1 i NU2. Smatramo da je NU1 scenarij realno ambiciozan ako se uzme u obzir i uključivanje prirodnog plina i korištenje obnovljivih izvora energije. Izuzetno je važno detaljno analizirati i uravnoteženje elektroenergetskog sustava kao rezultat ulaganja u obnovljive izvore energije. Obnovljive izvore (sunce i vjetar) karakterizira izražena intermitentnost proizvodnje. Uz dodatnu činjenicu ne postojanja tržišta energije uravnoteženja, sve su to troškovi koji će naknadno opteretiti tržišne sudionike, a posljedično tome i krajnje potrošače. Ekološka prihvatljivost, raspoloživost i učinkovitiji uređaji (tehnologije), komoditet uporabe i cijena konkurentnih energenta utjecajni su čimbenici energetskog razvoja koje treba pravilno balansirati pri donošenju realnih održivih planova. S aspekta predviđenih povećanja cijena energije iz obnovljivih izvora, upitno je kretanje cijena prema razrađenim scenarijima. Formiranje cijena je proces koji se sastoji od utjecaja cjelokupne ponude i potražnje, cijena i dostupnih količina ostalih energenata, održavanja proizvodnih postrojenja, investicija i razvoja na globalnoj razini, troškova emisijskih dozvola, geopolitičke situacije pa sve do razine gospodarskog i socijalnog razvoja. Zbog toga je potrebno pristupiti analizi osjetljivosti svih utjecajnih varijabli za potrebne scenarije koji će potom zaista i omogućiti odabir optimalnog načina postizanja željenih ciljeva. U pogledu sigurnosti opskrbe energijom, scenariji buduće niskougljične strategije trebali bi neizostavno uklopiti plin kao bitan energent u tranzicijskom razdoblju. U današnjoj realnosti, dok izlazimo iz krize koronavirusa, EU i zemlje izvan nje suočavaju se sa značajnim ekonomskim padom (čiji je opseg teško predvidjeti u ovom trenutku). Zbog toga ne treba smanjiti vlastite ambicije, no svakako treba implementirati održiva rješenja koja moraju maksimalno uključiti naše gospodarstvo i vlastiti proizvod. U Zagrebu, 1. lipnja 2020. Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Doc. dr. sc. Dalibor Pudić Djelomično prihvaćen Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Točka 1.1. - prijedlog nije prihvaćen; u MUS-u se koristi raspodjela sektora prema IPCC metodologiji. Točka 1.3.3. - prijedlog nije prihvaćen; viziju iz Tablice 1-2. su definirali dionici kroz radionice, oni nisu raspoznali navedeno kao dio vizije jer se radi o infrastrukturi za fosilna goriva. Točka 2. - prijedlog nije prihvaćen; Uključivanje u NUS posljedica COVID-19 na gospodarstvo u ovom trenutku nije predviđeno, između ostalog, i zbog niza nesigurnosti prognoza utjecaja na makroekonomske parametre u dugoročnom smislu. Utjecaj COVID-19 biti će obuhvaćenu provedbenom planskom dokumentu srednjoročnog planiranja, u okviru Akcijskog plana provedbe Niskougljične strategije koja se radi za razdoblje od pet godina. Točka 5 - prijedlog nije prihvaćen; Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Točka 6.2.2. - prijedlog prihvaćen; predložena izmjena je uključena u NUS. Točka 6.2.3. - prijedlog prihvaćen; predložena izmjena je uključena u NUS. Točka 6.3.2. - prijedlog prihvaćen; predložena izmjena je uključena u NUS. Podpoglavlje Plin i bioplin - prijedlog nije prihvaćen; predloženo je već uključeno u NUS bez spocificiranja namjena vozila. Podpoglavlje Smanjenje emisije u teretnom prijevozu - prijedlog nije prihvaćen; u NUS su navedena alternativna goriva kojima se zanačajno smanjuje emisija CO2. Točka 6.4.-prijedlog prihvaćen; rečenica je dodana u poglavlje. Točka 6.3. - prijedlog nije prihvaćen; u NUS razmatrani niskougljični scenarij NU2 uključuje primjenu mjere hvatanja i skladištenja CO2 u postrojenjima za proizvodnju cementa. Točka 6.5.3. - prijedlog prihvaćen; predložena izmjena uključena u NUS. Točka 7.2. - prijedlog prihvaćen; za električna vozila i vozila na alternativna goriva s nultom ili gotovo nultom emisijom CO2. Točka 10.- prijedlog prihvaćen; predložena izmjena uključena u NUS. Vezano uz NU1 i NU2 scenarije - prijedlog nije prihvaćen; Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni.
50 INA Industrija nafte d.d. 1.3.KRONOLOGIJA IZRADE NISKOUGLJIČNE STRATEGIJE I JAVNO SAVJETOVANJE, 1.3.1. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima   Str. 18. Tablica 1-1 Vizije niskougljičnog razvoja pojedinih sektora do 2050. godine (rezultat konzultacija sa dionicima i javnosti) Pod "Promet" navodi se alternativna niskougljična goriva i goriva neutralna za klimu. Predlažemo korištenje terminologije propisane Zakonom o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/2016) – biogoriva, sintetička i parafinska goriva, vodik itd. str. 19 Tablica 1-2 Potrebe pojedinih sektora za niskougljični razvoj (rezultat konzultacija sa dionicima i javnosti) navode se potreba modernizacije rafinerija pod "Energetska postrojenja, industrija i zgradarstvo", Predlažemo napraviti izmjene na način da glase: "modernizacija i transformacija rafinerija" Djelomično prihvaćen U NUS su navedena alternativna goriva kojima se značajno smanjuje emisija CO2 (goriva nulte ili gotovo nulte emisije CO2). Vezano uz stranicu 19. tablica 1-2; predložena izmjena uključena je u NUS.
51 TOMISLAV PAVOŠEVIĆ PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU 1. U tekstu prijedloga strategije na nekoliko se mjesta navodi termin „tropska šuma“ za koji predlažem da se zamijeni hrvatskim nazivom „prašuma“. 2. Kada se govori o stakleničkim plinovima statistički podaci koncentriraju se na ugljikov dioksid, metan, didušikov oksid i fluorirane ugljikovodike (100%) i ne navodi se udjel vodene pare u stakleničkim plinovima. 3. Radi objektivnosti u prikazu njegovog negativnog doprinosa, predlažem da se emisija ugljikovog dioksida stavi u kontekst ukupnog kapaciteta fotosinteze koja godišnje u gorivu tvar ugradi 200 milijardi tona ugljika. Za svih 40 milijardi tona ugljikovog dioksida koliko godišnje proizvedu sve ljudske aktivnosti fotosintezi bi bilo potrebno 19 dana da ga pohrani u drvnu masu. Djelomično prihvaćen 1. Prijedlog prihvaćen - predložena izmjena je uključena u NUS. 2. Prijedlog nije prihvaćen - u NUS su uključeni staklenički plinovi sukladno IPCC metodologiji. 3. Prijedlog nije prihvaćen - odlivi vezano vezivanje ugljika u biomasu se određuju prema standardnoj metodologiji IPCCC-a u LULUCF sektoru.
52 Greenpeace PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU Prema izvještaju IPCC-ja, vlade moraju hitno revidirati svoje klimatske politike te u što kraćem roku napustiti korištenje fosilnih goriva. Nužne su značajne promjene sljedećih 10 godina u svim sektorima, kako bismo porast globalne temperature zadržali ispod 1.5 °C. Da bismo to postigli, trenutne ambicije EU-a moraju se povećati, a ovaj nacrt predlaže da se u Hrvatskoj ide s još manjim ambicijama od europskih. Nacrt prijedloga strategije niskougljičnog razvoja potpuno ignorira svoj osnovni smisao i kontekst u kojem nastaje. Iz njega se ne iščitava potreba hitne i korjenite akcije za suzbijanje klimatskih promjena, niti to odražavaju postavljeni ciljevi, posebno oni za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Najviše zabrinjavaju nedostaci ambicija na polju smanjenja emisija stakleničkih plinova (projekcija smanjenja emisija u tzv. „scenariju snažne ambicije“ NU2 od 36,7% do 2030., odnosno 73,1% do 2050., scenariju „prema kojem“ se predlaže težiti – dakle niti toliko) te posljedičnog premalog i presporog povećanja udjela obnovljivih izvora energije; planirana nova istraživanja nafte i plina; navođenje plina kao tranzicijskog goriva te potpuni izostanak scenarija nulte emisije i vizije Hrvatske sa 100% OIE, čak ni u dalekoj 2050. Detaljnije u zajedničkom komentaru koji je objavila Zelena akcija. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Uključivanje u NUS posljedica COVID-19 na gospodarstvo u ovom trenutku nije predviđeno, između ostalog, i zbog niza nesigurnosti prognoza utjecaja na makroekonomske parametre u dugoročnom smislu. Utjecaj COVID-19 biti će obuhvaćen u provedbenom planskom dokumentu srednjoročnog planiranja, u okviru Akcijskog plana provedbe Niskougljične strategije koja se radi za razdoblje od pet godina. U vezi obnove potresom pogođenih zgrada, isto je predmet posebnog propisa te su pitanja energetskih standarda tijekom obnove trebala biti istaknuta u javnom savjetovanju o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije i Zagrebačke županije. Isto će se uzeti u obzir u predmetnim kratkoročnih planskih dokumenata – Akcijski plan provođenja NUS-a
53 ZELENA AKCIJA 6.7. GOSPODARENJE OTPADOM, 6.7.3. Smjernice za niskougljični razvoj Proizvodnja energije iz ostataka otpada termičkom oporabom neefikasan je i skup proces dobivanja energije što se već pokazalo na primjeru centara Kaštijun i Marišćina koji imaju velike probleme sa plasmanom goriva iz otpada. Stoga je potrebno odustati od tehnologija koje proizvode gorivo iz otpada (RDF, SRF) te za ostatni otpad primijeniti tehnologije maksimalne reciklaže ostatka u industrijsku sirovinu, a ne u tzv. gorivo koje opet završava na deponiranju ili se spaljuje što je neekološki način obrade ostatnog otpada. Postoje puno bolje i jeftinije tehnologije koje bi trebalo primijeniti. Jedini ekološki način dobivanja energije iz otpada je anaerobna digstija biootpada kojom se dobiva bioplin, odnosno posljedično električna energija. Primljeno na znanje Održivim gospodarenjem otpadom uz korištenje naprednih tehnologija kojima se, osim za dobivanje sirovina za materijalnu oporabu, otpad kemijski reciklira čime se dobivaju različiti kemijski spojevi koji se mogu koristiti u industrijskoj proizvodnji (etilen, amonijak i sl.) kao i različita goriva (vodik, sintetski plin, tekuća goriva) te korištenjem svih suvremenih i dostupnih tehnologija za potpunu oporabu otpada što uključuje i anaerobnu digestiju biootpada kojom se dobiva bioplin, odnosno posljedično električna energija (Prilog V, mjera MWM-5 Korištenje bioplina za proizvodnju biometana, električne energije i topline), smjernice su za uspostavu sustava gospodarenja otpadom sukladno načelima kružnog gospodarstva. U Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. -2022. godine definirane su mjere za provedbu plana (poglavlje 7), među kojima je i mjera 1.4.6 Planiranje energetske oporabe otpada, koja uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju.
54 ZELENA AKCIJA 1.PREGLED I PROCES RAZVOJA STRATEGIJE, 1.1.SAŽETAK Ovom strategijom Vlada želi dati alibi još jednom velikom ciklusu investicija u fosilna goriva te odgoditi prave mjere za ublažavanje klimatskih promjena nakon 2040. godine. Uz nove infrastrukturne projekte na fosilna goriva poput krčkog LNG terminala i Jadransko-jonskog plinovoda, NUS vrlo jasno pokazuje da planirane projekcije proizvodnje nafte i plina rastu sve do 2040. Godine na kopnu, ali i Jadranu. Hrvatska bi tada trebala već odavno temeljiti sve sektore na obnovljivim izvorima energije te biti nadomak potpunoj dekarbonizaciji. Strategija načelno prepoznaje ulaganja u energiju sunca i vjetra, kao bitan element energetske tranzicije, no nedovoljno brzo. I dodatno, zanemaruje ulogu građana i građanki kao aktivnih sudionika te tranzicije Strategija doduše prepoznaje problem kao i važnost prelaska na niskougljičnu energetiku, ali ne i hitnost klimatske krize te priliku koju takva tranzicija može imati za lokalnu ekonomiju i građane_ke RH. Primjerice, Finska, država koja će prije Hrvatske predsjedati Europskom unijom, planira do 2035. godine svoje emisije smanjiti za 100% te postati klimatski neutralna. Ovaj nacrt strategije se također u svojim ciljevima ne referira na najnoviji znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o utjecajima globalnog zagrijavanja od 1.5°C na ljude i okoliš. Prema tom izvještaju, države moraju hitno revidirati svoje klimatske politike te što prije napustiti korištenje fosilnih goriva. Korjenite promjene u svim sektorima moraju se dogoditi u idućih 10 godina kako bi zadržati porast globalne temperature ispod 1.5 °C. Većina promjena odgađa za period nakon 2030. godine te u idućih 10-15 godina planira niz štetnih projekata na fosilna goriva, vjerojatno pod pritiskom plinske i naftne industrije. Dodatno, strategija predviđa kako će vrhunac nacionalne proizvodnje nafte i plina biti oko 2035. godine, što jasno definira namjeru Vlade RH da dodijeli nove koncesije na 90% kopna, ali isto tako i na Jadranu. Građani i građanke RH su još 2015. godine poručili_e da ne žele naftne platforme na Jadranu te da su se protiv njih itekako spremni boriti. Plan predviđa skromno povećanje udjela obnovljivih izvora energije, ali se potpuno ignorira koncept građanske energije koja mora imati važnu ulogu u tranziciji prema niskougljičnom društvu. Za primjer, u Njemačkoj je više od 50% instaliranih obnovljivih izvora energije u rukama građana i građanki. Iduće je desetljeće ključno u borbi protiv klimatskih promjena te je bitno prekinuti sva daljnja investiranja u novu fosilnu infrastrukturu. Hrvatska može i treba biti ambicioznija te svojim primjerom potaknuti druge države na promjene. Scenariji predviđaju kako će se prirodni plin u RH proizvoditi sve do 2050. godine, a naglašava da će proizvodnja rasti sve do 2035. Uz to, većina mjera vezanih uz energetsku sigurnost se temelji na plinskim projektima, uključujući nove velike infrastrukture poput UPP terminal i Jadransko-jonskog plinovoda (IAP). Nema nimalo osvrta na štetan utjecaj plina na klimu niti referiranja što o tome kaže Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Potpuno se ignorira najnovija znanost. Neki izvori plina mogu u najboljem slučaju uzrokovati nešto manje emisije CO2 od drugih fosilnih goriva, ali plin ostaje izvor visokih emisija ugljičnog dioksida i ne osigurava potrebne klimatske koristi u skladu s Pariškim sporazumom. Dodatno, IPCC u svom Posebnom izvješću o zagrijavanju od 1,5 ° C jasno je dao do znanja da ako želimo imali priliku za ograničavanje porasta temperature na 1,5 °C, Europa treba obustaviti korištenje fosilna goriva, uključujući plin, do najkasnije između 2030. i 2040. godine. Stoga, trebamo prestati podržavati izgradnju bilo kojeg novog projekta na plinsku infrastrukturu, koja ima vijek trajanja od 40 do 50 godina, te usmjeriti novac na zaista čiste i održive izvore energije. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganja u plinsku mrežu u cilju poboljšanja povezanosti s drugim državama i povećanje raspoloživih kapaciteta izgradnjom terminala UPP treba sagledavati u kontekstu povećanja sigurnosti opskrbe i izgradnju jedinstvenog energetskog tržišta EU. Uredba o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime ima pet stupova razvoja, razvoj jedinstvenog tržišta i sigurnost opskrbe su dva stupa politike. EU je financijski podržala gradnju plinske infrastrukture, uključivo i gradnju terminala UPP-a.
55 HGK 8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO, 8.2.UTJECAJ NA GOSPODARSTVO Članice Udruženja energetike HGK predlažu brisati ili argumentirati tvrdnju: "Energetskom tranzicijom težište troškova prelazi s troškova za gorivo na investicije" jer ukoliko se povećavaju investicijski troškovi, povećavaju se zapravo fiksni troškovi, tj. amortizacija, ali i operativni troškovi (održavanje i dr.), posebno s obzirom na veliki broj postrojenja. Primljeno na znanje Iskazana tvrdnja u NUS-u je točna, naime temeljni financijski pokazatelj su potrebna investicijska ulaganja, prema tome se gradi konstrukcija financiranja tranzicije. Ekonomski način obračuna investicije kroz amortizaciju je administrativno pitanje. Operativni troškovi održavanja će rasti, to se razumije, ali oni neće doseći razine troškova za fosilna goriva.
56 HGK 7. FINANCIRANJE, 7.2. IZVORI FINANCIRANJA U odnosu na dio teksta koji glasi: "Niskougljična strategija predviđa da će za provođenje mjera dugoročno biti potrebno osigurati dodatna sredstva uvođenjem naknada na emisije za sve djelatnosti koje imaju emisije stakleničkih plinova, to se odnosi i na potrošnju fosilnih goriva za toplinske potrebe u kućanstvima, uslužnoj djelatnosti i prometu", mišljenje je članica Udruženja energetike HGK da uvođenje ovih dodatnih naknada u djelatnostima prometa, kućanstva, uslužnih djelatnosti i dr. inicira rast troškova kod poduzetnika i spiralu rasta potrošačkih cijena, tj. inflaciju. To je također i mjera kojom se intenzivira provedba netržišnih kriterija na energetskom tržištu uz smanjenje investicijske snage poduzetnika. Uz to, deseterostruki rast cijena emisijskih jedinica na opći rast cijena posebno utječe na rast troškova poduzetničkog sektora. Također, predlaže se obrazloženje uvođenja takvih naknada s aspekta Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Primljeno na znanje NUS postavlja 'mekanu' formulaciju. Naime, s obzirom da iznosi iz poznatih financijskih izvora nisu detaljno poznati, a procjena pokazuju da neće biti dostatni, strategije je treba ponuditi moguće rješenje. Europski zeleni plan također je najavio uvođenje naknade na emisiju za sve sektore, to ostaje otvoreno kao opcija. U srednjoročnim planskim dokumentima će se odlučivati potrebnim dodatnim financijskim izvorima.
57 DOOR PRILOG II.  -  OPIS NISKOUGLJIČNOG SCENARIJA POSTUPNE TRANZICIJE (NU1), II.3. PROMET Zašto se među mjerama ne spominje biciklistički promet, npr. povećanje udjela u modalnoj raspodjeli u urbanom gradskom prometu. Molimo revidirati uključivanjem gradskog prometa bez emisija (pješačke i biciklističke staze) Primljeno na znanje Biciklistički promet je uključen u mjeri MTR-10. Također, u opisu politika i mjera te smjernicama za održivi razvoj se ističe razvijen biciklistički promet te razvoj urbane biciklističke infrastrukture.
58 DOOR 8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO, 8.2.UTJECAJ NA GOSPODARSTVO Ne mora nužno doći do rasta troškova energije. Izjave o troškovima su kontradiktorne, tj.na kraju nije jasno se točno smatra neto troškom scenarija. Primljeno na znanje Uz pretpostavljene cijene goriva i tehnologija, koje su preuzete iz međunarodnih projekcija i pretpostavki EU scenarija, proizlazi da će troškovi energije rasti. To nije nužno ako dođe do bitnih promjena u odnosima cijena tehnologija i goriva.
59 DOOR 6.6. POLJOPRIVREDA, 6.6.2. Politike i mjere za niskougljični razvoj Zašto je ponovno fokus na ukrupnjenim gospodarstvima, a ne i na malim lokalnim proizvođačima? Znači li to rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ili stvarno poticanje samo velikih farmi, tj. industrijalizaciju poljoprivrede, što nije održivo. – molimo pojasniti i revidirati Primljeno na znanje Navedeno se odnosi isključivo na tehničku i financijsku primjenjivost određenog seta mjera koje su moguće samo na velikim farmama i gospodarstvima. Primjenjivost većine raspona tehničkih mjera je međutim moguća i na malim gospodarstvima. Stoga nije riječ o poticanju velikih farmi, nego sveobuhvatnom pokrivanju i prepoznatoj raznovrsnosti razvoja poljoprivrednog sektora, kojeg će između ostalog činiti i spomenuto okrupnjavanje.
60 DOOR PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, 5.ENERGETSKA UČINKOVITOST Potrebno je spomenuti standard zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i sve obveze vezane uz novogradnju. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti zaseban dokument.
61 DOOR 3. UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA, 3.3.TREND RAZVOJA   Neprihvatljivo je ne integrirati scenarij nulte emisije u svjetlu političkih razvoja na EU razini posljednje 2 godine i činjenice da postoji novi paket direktiva i Europski zeleni plan. Potrebno je pojasniti što znači „predstaviti viziju koja može pomoći“. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti zaseban dokument.
62 DOOR 3. UKUPNO SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA, 3.2.CILJEVI REPUBLIKE HRVATSKE Nejasno je s kojim od ciljeva smanjenja stakleničkih plinova je moguće povezati ulaganja u istraživanje i razvoj domaćih nalazišta nafte i plina koja se spominju u poglavlju 1.3.1. Vizije za 2050. godinu i prepoznate potrebe po sektorima. Molimo pojašnjenje. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i druge međunarodne obveze te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti zaseban dokument.
63 EKO d.o.o PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU Europski zeleni plan (COM(2019) 640 final; Europska komisija; 11.12.2019) kao strategiju budućeg razvoja jasno određuje postizanje nula neto emisija CO2eq u 2050. godini. Iako ova strategija spominje Scenariji neto nulte emisije iste je tek ostavljen za neko buduće razmatranje koje nije definirano. Predviđeno lutanje između scenarija NU1 i NU2, unatoč tome što već sada na razini EU postoje puno ambiciozniji ciljevi, će uzrokovati nepotrebno kašnjenje i gubitak prilika za brzu i odlučnu transformaciju hrvatskog društva. Čak i u slučaju uspješnog ograničavanja zagrijavanja na 2° C Europu u 2050. godini čeka godišnje dodatnih 23.000 smrti te troškovi od preko 100 milijardi EUR-a (The Economic Costo of Climate Change in Europe: Synthesis Report on State of Knowledge and Key Research Gaps; COACCH project; 2018). Navedeno jasno pokazuje potpunu neadekvatnost scenarija NU1, te potrebnu za ambicioznije ciljeve od onih iz scenarija NU2. Pored nula neto emisija, Europski Zeleni plan predviđa mobilizaciju velikog investicijskog i razvojnog potencijala u iznosu oko 1.000 milijardi EUR-a. Hrvatska koja se već sada nalazi u energetski nepogodnom okruženju, zbog manjka ambicija konstantno kasni za najnovijim trendovima i inovacijama. Zeleni plan, odnosno njegova hitna implementacija je odlična prilika sa hrabre i agresivne reforme koje mogu pokrenuti gospodarski rast, energetsku tranziciju i digitalnu transformaciju hrvatskog društva. Stoga predlažemo da Republika Hrvatska napravi snažan iskorak te umjesto usvajanja neambicioznih ciljeva koji nisu usklađeni sa najnovijim društvenim i gospodarskim kretanjima pristupi što bržoj izradi i usvajanju strategije koja će biti u potpunosti usklađena sa Europskim zelenim planom. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS-a i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP), uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni. Obveza usklađivanja NECP-a i NUS proizlazi iz Uredbe EU 2018/1999 Europskog parlamenta i vijeća o upravljanju energetskom unijom i djelovanju u području klimatskih promjena. Ova uredba propisuje način ažuriranja NECP-a i Dugoročne strategije (NUS). Do 30. lipnja 2024. i potom do 1. siječnja 2034. te svakih 10 godina nakon toga, države članice prijavljuju Europskoj komisiji ažuriranje svojeg posljednjeg priopćenog NECP-a. Dugoročne strategije izrađuju se svakih 10 godina s perspektivom od najmanje 30 godina, a Države članice trebale bi te strategije prema potrebi ažurirati svakih pet godina. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je izradu scenarija neto nulte emisije kojim će se analizirati mogućnost kako na troškovno učinkovit način i putem društveno pravedne tranzicije postići nultu neto stopu emisija stakleničkih plinova u 2050. godini u odnosu na 1990. godinu. S obzirom na izazove te tranzicije, očekuju se intenzivne analize i rasprave država članice EU te će scenarij neto nulte emisije biti će zaseban dokument. Temeljem Europskog zelenog plana Europska komisija priprema dubinsku analizu povećanja cilja EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine, s postojećeg -40% na -50 do -55%, koji će biti objavljen u rujnu 2020. godine. Očekuje se usvajanje navedenog cilja za EU do kraja godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuju i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom svih navedenih očekivanih izmjena propisa EU prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u RH u pogledu poticanja tranzicije na niskougljični razvoj te jačanje otpornosti na klimatske promjene.
64 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU, PRILOG V. - MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA I POVEĆANJE ODLIVA Mišljenja smo kako broj mjera nije u skladu s ciljevima. Potrebno je iznaći još mjera, posebice u gospodarenju otpadom i prometu. Finalno, smatram da su navedene mjere na kraju Strategije dobre ali njihov mali broj i općenitost ne ulijevaju dovoljno povjerenja da će „pogurati“ strategiju dovoljno. Posebno u dijelu s otpadom ima malo mjera. Primljeno na znanje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao tijelo nadležno za politiku klime i energetike, koordiniralo je novelaciju NUS i izradu Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (ES) te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uvažavajući obaveze RH prema EU i drugim međunarodnim obvezama te su ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova u energetskim sektorima NUS i ciljevi ES i Integriranog plana usklađeni.
65 INA Industrija nafte d.d. 8. UTJECAJ SCENARIJA NA OKOLIŠ, GOSPODARSTVO I DRUŠTVO, 8.2.UTJECAJ NA GOSPODARSTVO Pod "Održivim gospodarenjem otpadom i kružnim gospodarstvom dolazi do ušteda sirovinana" navodi se mogućnost korištenja otpada kao sirovine za proizvodnju naprednih goriva – Predlažemo uspostavu zakonodavnih akata koji bi objedinili Direktivu o obnovljivim izvorima energije i Direktivu o otpadu te iznimke u slučajevima razvojno-istraživačkih pothvata. Trenutno nisu objedinjeni tj. Otpad deklariran Direktivom o otpadu ne može postati sirovina u slučaju proizvodnje naprednih biogoriva Primljeno na znanje U Prilogu V opisane su mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, koje su uključene u scenarije NUS-a. Mjerom MCC-11 Uspostava platforme za kružno gospodarstvo definirana je potreba za osnivanjem međusektorske tematske radne skupine koja će odrediti dionike kružnog gospodarstva (fokus na industriju i dobavljače sirovina, energenata i ambalaže) i prema njima napraviti nacionalni akcijski plan za tranziciju na kružno gospodarstvo kroz prilagodbu zakonodavnog okvira. Mjerom MTR-5 Zakonodavne prilagodbe za čišći promet definirana je potreba da se kroz izmjene i dopune zakona i podzakonskih akata osigura razvoj infrastrukture za alternativna goriva, podizanje udjela obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije u prometu te promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu.