Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Lacković PRILOG 1. Predlažem da se izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima ukinu zamjenici načelnika, gradonačelnika i župana neovisno o broju stanovnika, te da se njihovo zamjenjivanje uredi kroz ovlasti predsjednika predstavničkog tijela ili na drugi način. Uštede za lokalni proračun mogu se ostvariti i zakonskim reguliranjem obnašanja zamjeničke dužnosti volonterski i bez prava na naknadu čime se postiže isti efekt, a zadržava dosadašnji sustav. Predlažem i uvođenje mogućnosti preferencijalnog glasovanja i to za tri člana predstavničkog tijela veličine do 21 predstavnika, a za veća predstavnička tijela pet preferencijalnih. Predlažem ograničavanje mogućnosti kandidiranja, odnosno obnašanja dužnosti načelnika, gradonačelnika i župana na najviše dva mandata. Predlažem zabranu predizbornih koalicijskih lista, neovisno o da li je riječ o političkim strankama ili kandidacijskim listama birača, te zabranu isticanja zajedničkih kandidata više političkih opcija za načelnika, gradonačelnika ili župana, tako da uz svakog kandidata stoji jedna politička stranka ili kandidacijska lista birača koja ga predlaže. Prihvaćen Pitanje broja zamjenika članova općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, kao i načina obnašanja njihove dužnosti uređeno je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te se njihov broj, kao i način na koji će obnašati dužnost na koju su izabrani nikako ne utvrđuje Zakonom o lokalnim izborima. Zakonom o lokalnim izborima se uređuje postupak izbora, među ostalim i zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Izmjene i dopune Zakona o lokalnim izborima potrebne su radi nomotehničkog usklađivanja sa sustavom u kojem će gradonačelnici velikih gradova (gradova koji imaju više od 35.000 stanovnika) i župani imati jednog zamjenika koji će se birati s njima, a općinski načelnici i gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika birat će se bez zamjenika, a što će biti utvrđeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji se predlaže zajedno s ovim Zakonom. Vezano za prijedlog ograničavanja broja mandata općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, postavlja se pitanje opravdanosti predmetnog zakonskog ograničavanja. Naime, takvo rješenje može predstavljati zapreku za izražavanje volje birača kojima se daje na volju da za svoje predstavnike i čelnike svojih lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica biraju one kandidate koje smatraju najprikladnijima pa tako i one koje su već imali prilike birati i s čijim su radom upoznati i u konačnici zadovoljni. Svjedoci smo određenog broja lokalnih dužnosnika koji jedinicama na čijem su čelu uspješno upravljaju pa se u tom smislu podstavlja pitanje svrhe i smisla ograničavanja broja mandata. Što se tiče prijedloga vezano za mogućnosti preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima te zabrane predizbornih koalicija, radi se o složenim pitanjima koja zahtijevaju prethodnu širu javnu raspravu i svakako politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz, kao što je prethodno navedeno, nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pritom se ukazuje i na preporuke Ustavnog suda RH i Venecijanske komisije da se ne mijenjaju izborna pravila i izborni sustav najmanje godinu dana prije izbora, a predložene promjene itekako bi utjecale na promjenu izbornog sustava znatno manje od godinu dana prije sljedećih redovnih lokalnih izbora (svibanj 2021.).
2 Ksenija Krivec Jurak PRILOG 1. Predlažem da se u zakonske odredbe uvrsti uvjet za kandidiranje gradonačelnika i načelnika da se kandidirati može jedino kandidat sa višom ili visokom stručnom spremom. Nije prihvaćen Stručna sprema nije predviđena kao uvjet za kandidiranje ni na jednim izborima, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini pa stoga nije uvjet ni za obnašanje neposredno izabranog dužnosnika. Pravo biti biran tj. tzv. pasivno biračko pravo isključivo je vezano uz punoljetnost i državljanstvo te u slučaju lokalnih izbora, uz prebivalište na području lokalne jedinice.
3 Koprivničko-križevačka županija PRILOG 1. I. Predlažemo u Zakon uvrstiti odredbe kojim bi se uveo preferencijalni sustava glasovanja (i) na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, pri čemu bi broj preferencijalno izabranih članova predstavničkog tijela ovisio o zakonski predviđenoj veličini (broju članova) samog predstavničkog tijela. II. Predlaže se zakonski urediti izbore za mjesnu samoupravu, budući da je sada to prepušteno jedinicama lokalne samouprave koje to uređuju svojim općim aktima pri čemu se kvaliteta takvih propisa i normativna uređenja razlikuju od jedinice do jedinice. III. Predlažemo razmisliti o drukčijem uređenju način zamjene člana predstavničkog tijela iz reda nacionalne manjine, u slučaju prestanka ili mirovanja mandat, s obzirom na način utvrđivanja zastupljenosti nacionalnih manjina na provedenim izborima, u slučaju ako na izborima nije postignuta odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina. Naime u slučaju mirovanja ili prestanka mandata člana predstavničkog tijela koji predstavlja određenu nacionalnu manjinu, može ga zamijeniti samo neizabrani kandidat s iste liste s koje je i on izabran, ako je riječ o pripadniku iste nacionalne manjine, no ako na kandidacijskoj listi više nema pripadnika te nacionalne manjine nitko ga ne može zamijeniti, sukladno člancima 106., 107. i 81. Zakona o lokalnim izborima. U slučaju kada se ne može primjenom članaka 81. i 106. Zakona o lokalnim izborima, odrediti zamjenik člana predstavničkog tijela koji predstavlja određenu nacionalnu manjinu, aktivira se pravna predmnjeva iz članka 110. Zakona o lokalnim izborima, prema kojoj se smatra da je zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinica osigurana tijekom čitavog mandata predstavničkog tijela ako je osigurana u trenutku proglašenja konačnih rezultata izbora (redovnih i dopunskih). Dakle u predstavničkom tijelu više do slijedećih lokalnih izbora više neće biti člana koji predstavlja određenu nacionalnu manjinu. Nije prihvaćen I. Uvođenja preferencijskog glasovanja na lokalnim izborima predstavlja složeno pitanje koja zahtijeva javnu raspravu i politički konsenzus. U ovom trenutku izmjene Zakona o lokalnim izborima vezane su isključivo uz nomotehničko usklađivanje sa promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pritom se ukazuje i na preporuke Ustavnog suda RH i Venecijanske komisije da se ne mijenjaju izborna pravila i izborni sustav najmanje godinu dana prije izbora, a predložene promjene itekako bi utjecale na promjenu izbornog sustava znatno manje od godinu dana prije sljedećih redovnih lokalnih izbora (svibanj 2021.). II. Izbori za članove vijeća mjesnih odbora nisu predmet Zakona o lokalnim izborima kojim se uređuju isključivo izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Institut mjesne samouprave predmet je uređenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sukladno kojem je mjesna samouprava u isključivom samoupravnom djelokrugu jedinica lokalne samouprave. Stoga je sasvim primjereno pitanja vezana uz mjesnu samoupravu prepustiti uređenju tih jedinica. III. Zakonom o lokalnim izborima iz 2012. („Narodne novine“ broj 144/12) je u odnosu na ranije važeće propise, kao novina uvedena odredba sukladno kojoj je trenutak ključan za utvrđivanje zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice – proglašenje konačnih rezultata izbora (redovnih i dopunskih). Primjena pravila po kojem se smatra da je zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinica osigurana tijekom čitavog mandata predstavničkog tijela ukoliko je zastupljenost bila osigurana u trenutku proglašenja konačnih rezultata izbora do sada ni u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje niti je izazivala dvojbe i sporove u praksi. Štoviše, to pravilo slijedom kojeg se naknadno u tijeku mandata ne utvrđuje pitanje zastupljenosti, odnosno gubitka zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina, dovela je do smanjenja dopunskih izbora, a time i ušteda u proračunima lokanih jedinica.
4 Sportska udruga gluhih Splitsko- dalmatinska županija PRILOG 1. Predlažem da mi osobe oštećenog sluha zelimo osnovati političku stranku oštećenog sluha za lokalne izbore jer zelimo zaštititi interese osobe oštećenog sluha za budućnosti lokalnog mjesta. Primljeno na znanje Sadržaj ovog komentara tiče se materije koja nije predmet Zakona o lokalnim izborima. Osnivanje političkih stranaka uređeno je Zakonom političkim strankama („Narodne novine“, broj 76/93, 111/96, 164/98, 36/01 i 28/06) sukladno kojem političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske.