Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK Prilog 1. Obrazac prethodne procjene za Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Poštovani, zahvaljujemo na uvažavanju inicijative Hrvatske obrtničke komore i pristupanju izradi Zakona kojim bi se omogućio pravi okvir za proširenje prava na staž osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osoba s invaliditetom koje obavljaju obrt. Dodatno upozoravamo da se važeći Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem primjenjuje na osiguranike po osnovi zaposlenja, čime su od primjene Zakona izuzeti vlasnici obrta koji obavljaju osobito teške i za zdravlje i radnu sposobnost štetne djelatnosti. Takvo zakonsko rješenje dovodi obrtnike u nepovoljan pravni položaj u odnosu na radnike koji rade temeljem ugovora o radu, krši ustavno načelo jednakosti pred zakonom te je protivan Zakonu o obrtu. Naime, odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o obrtu propisano je da je obrt samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu, a odredbom članka 8. stavka 2. propisano je da radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi. Obrtnici su u obvezi samostalno obračunavati i plaćati obveze doprinosa za osobno mirovinsko osiguranje te je neprihvatljivo da im se ne utvrđuje staž osiguranja s povećanim trajanjem. S obzirom na sve navedeno, tražimo da se novim odredbama prizna beneficirani staž obrtnicima na istim osnovama kao i radnicima koji rade temeljem ugovora o radu. S poštovanjem, Hrvatska obrtnička komora Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlogom zakona dopunit će se Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem u smislu da se staž osiguranja s povećanim trajanjem ubuduće prizna osiguranicima-osobama s invaliditetom (taksativno navedenim u Zakonu), bez obzira na osnovu njihovog osiguranja. U taj krug osiguranika ulaze i osobe s invaliditetom obrtnici. Ovo je iznimka od pravila da se staž osiguranja s povećanim trajanjem priznaje samo osobama u radnom odnosu, koje rade s punim radnim vremenom, skraćenim radnim vremenom koje je izjednačeno s punim radnim vremenom, odnosno s nepunim radnim vremenom. Iznimka se odnosi samo i isključivo na osiguranike - osobe s invaliditetom. Osiguranici - obrtnici, koji su samostalni obveznici doprinosa i nisu u radnom odnosu, ne mogu se putem analogije (koja se kod instituta staža osiguranja ne primjenjuje) poistovjetiti s osiguranicima iz članka 1. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona za koje Zakon izričito utvrđuje postojanje zaposlenja u punom radnom vremenu ili u skraćenom radnom vremenu koje se prema općem propisu kojim se uređuju radni odnosi i kolektivnom ugovoru smatra punim radnim vremenom.
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Prilog 1. Obrazac prethodne procjene za Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Poštovani, slažemo se s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao predlagateljem izmjena i dopuna Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (a i sami smo kod Ministarstva inicirali izmjene istog zbog problema koje smo uočili), kako bi se staž osiguranja s povećanim trajanjem odnosio na sve osiguranike, odnosno kako pojedini osiguranici – osobe s invaliditetom, ovdje govorimo u najvećem broju o obrtnicima i ostalim osiguranicima koji na temelju posebnih propisa obavljaju samostalne djelatnosti, ne bi bili uskraćeni za svoja prava. Naime, u svim tim posebnim propisima njihova djelatnost je izjednačena sa radnim odnosom pa je tako: Člankom 8. stavkom 2. Zakona o obrtu Narodne novine“, broj 143/13, 127/19 i 41/20) propisano da: „(2) Radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi.“ Iz koje odredbe proizlazi namjera zakonodavca da obrtnika ne ograniči u njegovim radnim pravima u odnosu na ostale radnike/zaposlenike te da dobije status zaposlenika u svojem obrtu. Što bi značilo da je obavljanje obrta ili samostalne djelatnosti izjednačeno sa obavljanjem radnog odnosa. O navedenom govori i Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 - OUSRH, 62/18, 115/18 i 102/19) (dalje u tekstu: ZOMO) kod definicije pojmova u ZOMO-u u svom članku 8. stavak 1. točka 2. navodi da pojam osiguranik znači: „2. Osiguranik je fizička osoba koja je na osnovi radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti i dr.) obvezno osigurana na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.“ Što znači da se osiguranikom smatra i osoba koja obavlja neku djelatnost – radnu aktivnost o čemu govori i članak 10. stavak 1. točka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, gdje je radni odnos izjednačen sa obavljanjem djelatnosti i obrta. Da se Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno pravo na uvećani radni staž odnosi na sve osiguranike govori i članak 1. stavak 1. točka 3. Zakona o stažu osiguranja sa povećanim trajanjem („Narodne novine“, broj 115/18) u kojem se navodi da: „Članak 1. Osobe koje ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema odredbama općeg propisa o mirovinskom osiguranju i prema odredbama ovoga Zakona su: 1. osiguranici zaposleni na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima 2. osiguranici kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla 3. osiguranici – osobe s invaliditetom: osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom.“ Ovom odredbom se govori da se pravo na beneficirani radni staž odnosi na sve osiguranike – osobe s invaliditetom koji posjeduju određene dijagnoze, invaliditet, pobrojane u točci 3. Premda su ovdje poslodavac i posloprimac ista osoba i obrtnik sam sa sobom ne može sklopiti ugovor o radu to ga ne smije ograničavati u njegovim pravima. Da je tome tako govori i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-2966/16-2 od 28. rujna 2016. koja u obrazloženju izjednačava obavljanje obrta sa obavljanjem radnog odnosa kao i ostvarivanjem svih prava koja za osiguranika iz njega proizlaze. Iz te presude, iz obrazloženja iste izdvajamo: „Ovo iz razloga što je tužitelj po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta bio obvezno osiguran, te je bio obveznik doprinosa, prema odredbama Zakona o doprinosima („Narodne novine“ 84/08., 152/08., 94/09.), koji je bio mjerodavan u 2010. godini. Osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, koji od tih djelatnosti utvrđuje dobit, sam je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje (članak 80. Zakona o doprinosima), a mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest iznos poduzetničke plaće (članak 82. stavak 1. Zakona o doprinosima). Iz te osnovice tužitelj je morao obračunati doprinos za mirovinsko osiguranje i doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, a na tu osnovicu morao je obračunati doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (članak 81. Zakona o doprinosima). Tužitelj je dakle po sili Zakona bio dužan obračunavati i plaćati doprinose iz poduzetničke plaće i na poduzetničku plaću, što je tužitelj i činio. Obveza obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak i prireza na poduzetničku plaću vezana je uz isplatu plaće, a obračunava se kao kod plaće na temelju radnog odnosa. Činjenica što tužitelj nije bio u radnom odnosu u svom obrtu, nije međutim utjecala na obvezu tužitelja da na poduzetničku plaću obračunava i plaća doprinose te porez na dohodak i prirez.“ Navodimo da je prijašnjim Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem bila drugačije i spretnije regulirana odredba članka 3. stavka 2. istog. Kako ne bi dolazilo do diskriminacije pojedinih osiguranika osoba s invaliditetom, podržavamo od strane nadležnog Ministarstva najavljene što skorije izmjene i dopune Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 SUZANA ZGONJANIN Prilog 1. Obrazac prethodne procjene za Zakon o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem Poštovani, suglasna sam sa donošenjem Zakona o dopuni Zakona o stažu osiguranja sa povećanim trajanjem. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.