Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 A1 Hrvatska d.o.o. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj A1 Hrvatska d.o.o. (A1) pozdravlja donošenje predloženog Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine (dalje: Nacionalni plan) i definiranih ciljeva čije ostvarenje predstavlja preduvjet za razvoj digitalnog društva u Republici Hrvatskoj. A1 je već godinama predana ostvarenju tih ciljeva kroz izgradnju pokretnih i nepokretnih mreža nove generacije te dovođenje kvalitetnog širokopojasnog pristupa u sve krajeve Republike Hrvatske. Definirane mjere za provođenje Nacionalnog plana, poput smanjenja troškova postavljanja mreža i olakšavanje same izgradnje uz unapređenje zakonodavnog okvira precizno su definirane i uz koordinaciju svih dionika nužne su za provedbu i realizaciju Nacionalnog plana. Razdoblje koje je definirano Nacionalnim planom bit će tehnološki i investicijski vrlo dinamično s obzirom na potrebna ulaganja u mreže vrlo velikog kapaciteta pri čemu prvenstveno mislimo na svjetlovodne i 5G mreže čija je važnost prepoznata u Programu Vlade Republike za razdoblje 2020-2024. Definirana mjera efikasnog korištenja programa državnih potpora od strane privatnog sektora uz osiguranje adekvatnog udjela sufinanciranja je od izrazite važnosti za realizaciju tih investicija. Stoga pozdravljamo uključivanje privatnog sektora u sve aktivnosti programiranja i korištenja EU fondova za gradnju mreža vrlo velikog kapaciteta i digitalnih usluga koje se pružaju putem tih mreža. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
2 MASH ICT d.o.o. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj Komentari tvrtke MASH ICT d.o.o. na Prijedlog Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine: U podpoglavlju 6.4 Mjera 4 – Poticanje uvođenja 5G mreža predlažemo dodavanje sljedećih stavaka: - Smatramo da je nužno poticati izgradnju privatnih lokalnih 5G mreža u ruralnim područjima što će uvelike doprinijeti de-konsolidaciji tržišta nepokretnih komunikacijskih mreža, odnosno razvoju konkurentnog i inovativnog tržišta. - Mali lokalni operateri, mali i srednji sistem integratori uvelike prepoznaju potrebe zajednice u kojoj žive i prihvaćaju se zadatka izgradnje mreže u tom ruralnom području što omogućava jednake mogućnosti u pogledu brzine pristupa kao i razvijenim urbanim područjima. Druge članice EU se suočavaju sa istim izazovima u ruralnim područjima te su našle načina da omoguće svojim građanima visoke brzine pristupa kao i nastanak malih operatera koji doprinose održavanju lokalne ekonomije i zadržavanju radne snage u ruralnoj zajednici. Video „Rural Broadband - Wireless Fibre Extension“ (izvor: YouTube). - Također, smatramo da je nužno poticati izgradnju privatnih 5G mreža za potrebe industrije, proizvodnje, logistike s obzirom da je ovo jedan od segmenata u kojem članice EU vide velike mogućnosti razvoja inovacija, suradnje velikog broja tehnoloških partnera te posljedično razvoj svoje privrede i stvaranje novih radnih mjesta. - Posebno za Mjeru 4.3. Provedba postupaka dodjele dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskim pojasevima za 5G mreže predlažemo da se u plan dodjele spektra na području 3.X GHz isti fragmentira tako da se osigura dovoljno spektra za industriju, velika privatna/javna poduzeća, JLS-ove, male operatore (WISP). Kao primjer možemo navesti Siemens koji će za 10 godina uporabe 100 MHz spektra u 3.7 -3.8 GHz području za pokrivanje jedne svoje tvornice u Njemačkoj platiti iznos od 5.500 EUR. Njemački regulator je već rezervirao i dodjeljuje spektar za industriju, a slično je u planu u Engleskoj, Švedskoj i nekim drugim europskim zemljama. U radnu skupinu koja je već formirana pri HAKOM-u predlažemo dodavanje i dodatnih predstavnika: - Predstavnika JLS-ova - Predstavnika malih operatora (WISP) - Predstavnika sistem integratora telekomunikacijskih sustava Eventualno, navedene predstavnike dodati u podskupinu za ruralna područja gdje oni imaju interes, a interes velikih operatora je manji. U podpoglavlju 6.4 Mjera 5 - Program potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta predlažemo: - omogućiti sufinanciranje izgradnje antenskih stupova za 5G mreže budući da su isti ključni za ubrzanu implementaciju 5G mreža, posebno u ruralnim područjima s obzirom na sporu i skupu izgradnju optičkih mreža u ovim područjima. - Dodatno se zakonskim mjerama prostornog planiranja može omogućiti postavljanje 5G antena na dalekovode ili druge stupove koji nisu primarno namijenjeni za telekomunikacijske potrebe. U poglavlje 5. Ciljevi s ključnim pokazateljima ishoda predlažemo: - Ambicioznije postavljen udio ruralnih područja u Republici Hrvatskoj koja su pokrivena 5G mrežama do 2025. na barem 50%. - dodavanje točke 5: Uvođenje privatnih 5G mreža za potrebe industrije, proizvodnje, logistike čime bi im se omogućio jednak stupanj digitalizacije i daljnjeg razvoja poslovanja kao i u drugim članicama EU. U poglavlje 5 Ciljevi s ključnim pokazateljima ishoda, Posebni cilj 3 - Uvođenje 5G mreža u urbana područja i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca smatramo da: - treba više istaknuti željezničke pruge kao segment koji treba obuhvatiti s obzirom da se trenutno ulažu velika sredstva u modernizaciju njegove infrastrukture što će omogućiti puno veće brzine kretanja vlakova kao i povezivanje na međunarodne koridore za prijevoz ljudi i dobara. - Kako bi se uvođenje 5G mreže i ostvarilo, potrebna je veća aktivnost nadležnih tijela RH na razini EU i sudjelovanje u relevantnim inicijativama s obzirom da one trenutno ne obuhvaćaju koridore u RH https://eimrail.org/wp-content/uploads/2020/04/EIM-CER-SDA-5G-connectivity-Spectrum-.pdf Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Uz postojeće aktivnosti mjere M4 NP-a kojima se potiče uvođenje 5G mreža, daljnja operativna razrada i provedba poticanja uvođenja i 5G mreža i mreža vrlo velikog kapaciteta planirana je kroz Program potpora (P1). Pri planiranju i provedbi Programa potpore vodit će se računa da se ciljevi NP-a, odnosno uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža, ostvare i u ruralnim područjima, jer, u pravilu, upravo u tim područjima izostaje odgovarajući tržišni interes operatora za ulaganja. Program potpore provodit će se u skladu sa svim mjerodavnim pravilima državnih potpora, vodeći računa da pristup potporama bude osiguran i za male (lokalne) operatore. Preduvjet za uvođenje 5G mreža je provedba postupka dodjele dozvola za uporabu RF spektra u frekvencijskim pojasevima za 5G mreže. Napominjemo kako je pristup RF spektru preduvjet za izgradnju lokalnih 5G mreža. Donošenje plana dodjele spektra u nadležnosti je HAKOM-a. HAKOM je proveo javno savjetovanje o budućoj dodjeli frekvencijskih pojaseva 700 MHz, 800 MHz, 900 MHz, 3,6 GHz i 26 GHz u razdoblju od 24.6.-15.7.2020. (https://e-rasprave.hakom.hr/erasprava/public/discussions/571). Operativni detalji oko namjene i načina dodjele pojedinih dijelova spektra, kako se predlaže, ne mogu biti dio NP-a, kao akta strateškog planiranja. Radna skupina pri HAKOM-u, koja je već formirana i čije je jačanje predviđeno kroz aktivnost M4.1, otvorena je za sve operatore, a zainteresirane skupine se potiču da kontaktiraju HAKOM (radiokomunikacije@hakom.hr) radi iskazivanja svog interesa. U odnosu na podpoglavlje 6.4. Mjera 5.: modaliteti sufinanciranja uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući i 5G mreže, bit će detaljnije razrađeni unutar Programa potpore (P1), i nisu predmet NP-a. Program potpore pripremit će se i provoditi u skladu sa svim mjerodavnim pravilima državnih potpora, vodeći računa i da Programom potpora budu obuhvaćena i ruralna područja, te da se potpore dodjeljuju za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta putem odgovarajuće i ekonomski optimalne elektroničke komunikacijske infrastrukture, što može uključivati i stupove. Kroz aktivnost M2.2 NP-a, odnosno mjeru 2 općenito, predviđene su aktivnosti koje će olakšati postavljanje baznih postaja elektroničkih komunikacijskih mreža. U odnosu na poglavlje 5.: Smatramo da nema potrebe za povećanjem ciljne vrijednosti udjela ruralnih područja koja su pokrivena 5G mrežom u sklopu Cilja 4. Naime, tržišna implementacija 5G mreža tek je u početnoj fazi, te nije za očekivati da bi se veće ciljne vrijednosti pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima mogle postići u zadanom vremenskom okviru NP-a, a uzevši u obzir i ostale ciljeve NP-a. Predloženo uvođenje dodatnog cilja vezanog uz uvođenje privatnih 5G mreža za potrebe industrije, proizvodnje i logistike se ne prihvaća, budući da je isto već obuhvaćeno kroz ciljeve 3 i 4 NP-a. Također, unutar postojećeg cilja 3 predviđeno je uvođenje 5G mreža i uzduž željezničkih pruga u Republici Hrvatskoj koje su uključene u transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), tj. u međunarodne željezničke koridore u Republici Hrvatskoj.
3 Šibensko-kninska županija 6 Pregled mjera, aktivnosti i projekta, 6.2 M2 - Unapređenje i ujednačena primjena zakonodavnog okvira u području gradnje te poboljšanje prakse prostornog planiranja vezano uz postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta Prepoznata potreba usklađivanja prostorno planske dokumentacije s potrebama projekta. HAKOM kao regulatorna agencija usklađuje lokacije baznih stanica između privatnih operatora u cilju jednolike raspoređenosti potrebnih infrastrukturnih objekata. U ovom slučaju HAKOM bi povezao pomoću edukacijsko-informacijskih radionica potrebe privatnih operatora I prostorno planske politike jedinica lokalne i regionalne samouprave, što se u prethodnom iskustvu pokazalo kao poteškoća u ostvarivanju projekata I dobivanju potrebnih dozvola. Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća. Prilikom provedbe aktivnosti M2.1 NP-a obuhvatit će se i pitanja usklađivanja prostorno planske politike jedinica lokalne samouprave s planiranim lokacijama baznih stanica u Objedinjenom planu razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture, koji je sastavni dio Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Prostorno-planska dokumentacija čije je donošenje u nadležnosti JLP(R)S) mora biti u skladu s predmetnom Uredbom. S obzirom kako se u praksi pokazao nesklad između prostornih planova i zahtjeva koji su propisani Uredbom, unutar poglavlja 6.2 pod mjerom M2.1 predviđeno je održavanje informativnih radionica, stručnih skupova i ciljanih prezentacija na istu temu.
4 Hrvatski Telekom d.d. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj Komentari Hrvatskog Telekoma d.d. na Prijedlog Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine prosinac 2020. Izgradnja mreža novih generacija i nastavak digitalizacije hrvatskog društva preduvjet su gospodarskog razvoja RH. Donošenje novog Nacionalnog plana korak je u pravom smjeru te zahvaljujemo na prilici da damo svoj doprinos pri izradi finalnog dokumenta. Prijedlog Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine (dalje: Prijedlog Nacionalnog plana) kao prioritete javne politike ističe osiguranje preduvjeta za uvođenje mreža velikog kapaciteta na cijelom području RH kao i osiguranje preduvjeta za uvođenje 5G mreža u RH. U cilju ostvarenja ovih prioriteta, Nacionalni plan bi dodatno trebao staviti naglasak na sljedeće ključne teme: 1. Uklanjanje prepreka investicijama u optičke mreže kroz značajno smanjenje postojeće razine naknada za pravo puta 2. Osiguravanje poticajnih regulatornih uvjeta za ulaganja operatora u 5G mreže, kroz postupke dodjele radiofrekvencijskog spektra koji će biti stimulativni za investicije 3. Omogućavanje brže i jednostavnije izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) 4. Povećanje potencijala dostupnih EU fondova kroz poticanje privatnih investicija Navedene ključne teme su u skladu i s mjerama koje se predviđaju Preporukom Europske komisije (EU) 2020/1307 od 18. rujna 2020. o zajedničkom Unijinom paketu mjera za smanjenje troškova postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta i osiguravanje pravodobnog i investicijski poticajnog pristupa radiofrekvencijskom spektru za mreže 5G radi poticanja povezivosti u cilju pružanja potpore gospodarskom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 u Uniji (dalje: Unijin paket mjera za poticanje povezivosti). Konkretne prijedloge dopuna pojedinih dijelova Prijedloga Nacionalnog plana iznosimo u nastavku. Ad. 1 Uklanjanje prepreka investicijama u optičke mreže kroz značajno smanjenje postojeće razine naknada za pravo puta Prijedlog Nacionalnog plana prepoznaje naknade za pravo puta kao prepreku investicijama operatora u mreže nove generacije. Upravo se prilagodba iznosa naknada za pravo puta ističe kao prilika za jačanje investicijskog potencijala operatora u poglavlju 4. SWOT analiza. U cilju provedbe navedenog i oslobađanja investicijskog potencijala operatora, potrebno je prilagodbu, odnosno smanjenje naknade za pravo puta predvidjeti kao konkretnu mjeru u Nacionalnom planu. Plaćanje naknada za pravo puta jedan je od značajnijih financijskih čimbenika na poslovanje operatora, a što je prepoznato već prethodnom Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa za period od 2016. do 2020. Kako bi se utvrdile konkretne mjere koje će pozitivno djelovati na investicijski potencijal gospodarstvenika, predmetnom Strategijom je bilo utvrđeno da je nužno provesti detaljnu analizu visine naknada za pravo puta i njihovog utjecaja na investicijski potencijal poduzetnika, a zbog čega je kao planirana aktivnosti za taj period i definirana Izrada studije utjecaja propisane naknade za pravo puta te predlaganje izmjena mjerodavnih propisa u skladu s nalazima iz studije. Sukladno definiranoj aktivnosti izrađena je „Studija MMPI-ja o utjecaju propisane visine naknada na investicijski potencijal privatnog sektora za razvoj širokopojasnih mreža sljedeće generacije“ iz studenog 2017. kojom je utvrđeno kako je za povećanje investicijskog potencijala gospodarstvenika nužno provesti smjeru smanjenja naknade za pravo puta. Također, u srpnju 2018. Ekonomski Institut u Zagrebu izradio je studiju „Analitičke odrednice naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu“ kojom je, također, utvrđeno kako je za investicijski potencijal gospodarstvenika nužno značajno smanjiti visinu naknade za pravo puta, a koja je u HR znatno iznad europskog prosjeka. Usprkos jasnim rezultatima analiza kako je naknada za pravo puta previsoka te stoga čini otežavajući faktor za ulaganja, mjera smanjenja naknade za pravo putu nije provedena, a što je konstatirano i „Studijom analize učinaka provedenih mjera i aktivnosti iz akcijskog plana Strategije širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine“. Temeljem prethodno navedenog, smatramo da su zadovoljeni svi preduvjeti iz prethodne Strategije razvoja širokopojasnog pristupa te da je pravi trenutak za jasno i konkretno definiranje smanjenja visine naknade za pravo kao konkretne mjere u novom Nacionalnom planu, s provedbom putem izmjene mjerodavnih propisa u sljedećem kratkoročnom razdoblju. Konkretan prijedlog dopune Prijedloga Nacionalnog plana nalazi se u Prilogu. Ad. 2 Osiguravanje poticajnih regulatornih uvjeta za ulaganja operatora u uvođenje i razvoj 5G mreža Prijedlog Nacionalnog plana predviđa da je osiguravanje potrebnih preduvjeta za uvođenje 5G mreža u RH prioritet javne politike. Ključan preduvjet za uvođenje 5G mreža su investicije privatnih operatora. Stoga Nacionalni plan, kao krovni dokument u ovom području, treba jasno odrediti poticanje privatnih investicija kao ključnu odrednicu razvoja 5G mreža u RH. Visoki iznos naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra ili određivanje pojedinih dodatnih obveza nositeljima budućih dozvola može smanjiti investicijski potencijal operatora te ugroziti željenu dinamiku izgradnje 5G mreža. Stoga predlažemo da se Nacionalnim planom, na načelnoj razini, u vidu smjernice, naglasi da postupci dodjele radiofrekvencijskog spektra trebaju biti poticajni za ulaganja operatora u izgradnju i razvoj 5G mreža. Navedeno je u skladu i s predloženim mjerama u Unijinom paketu mjera za poticanje povezivosti. Konkretno, kada je riječ o poticajima za ulaganje, od država članica se očekuju relevantne mjere čiji ciljevi su između ostalog i sljedeći: - promicanje odgovarajućih rezerviranih cijena koje odražavaju minimalne razine naknada za prava korištenja radiofrekvencijskim spektrom; - kombiniranje financijskih poticaja s obvezama ili formalnim obvezama ubrzavanja ili proširivanja visokokvalitetne bežične pokrivenosti; - izbjegavanje nestašice spektra osiguravanjem dodjele cjelokupnog opsega radiofrekvencijskog spektra usklađenog na razini Unije; - pružanje mogućnosti da se naknade za prava korištenja radiofrekvencijskim spektrom na ne diskriminirajući način plaćaju u obrocima u razdoblju trajanja tih prava. Mišljenja smo kako je navedene mjere potrebno izričito navesti i u Nacionalnom planu na način da se predvide aktivnosti kojima su obuhvaćene navedene mjere. Međutim i uz sve navedeno, potrebno je voditi računa da se predviđene ciljane vrijednosti pokazatelja (100% pokrivanje urbanih područja i dionica autocesta, državnih cesta i željezničkih pruga 5G mrežama, odnosno pokrivanje ruralnih područja 5G mrežama od 25% do 2025., te 50% do 2027.) ne preslikaju u potpunosti kao obveze pokrivanja za nositelje dozvola. Kao što je u Prijedlogu Nacionalnog plana predviđeno, na područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, ostvarivanje ciljanog pokrivanja trebalo bi se osigurati, između ostalog, putem korištenja sredstava iz dostupnih fondova za poticanje izgradnje širokopojasne infrastrukture u kojima ne postoji tržišni interes operatora za izgradnju odgovarajuće širokopojasne infrastrukture, a ne kroz obvezu koja bi bila određena dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Uz navedeno, edukacija i informiranje javnosti o dobrobitima 5G mreža kao i o sigurnosti korištenja mobilnih tehnologija ključan je preduvjet za daljnji razvoj 5G mreža. Prijedlog Nacionalnog plana predviđa aktivnosti u tom smjeru. Smatramo da bi iste trebalo proširiti kao i predviđene aktivnosti učiniti dostupnijima javnosti . Dodatno, potrebno je razmotriti usklađivanje najviših razina elektromagnetskih polja, te način njihova mjerenja s EU preporukom i ICNIRP smjernicama. Konkretne prijedloge dopuna Prijedloga Nacionalnog plana dostavljamo u Prilogu. Ad. 3 Omogućavanje brže i jednostavnije izgradnje EKI Prijedlog Nacionalnog plana prepoznaje područje gradnje kao ključno za nastavak ulaganja u optičke i mobilne mreže. Pozdravljamo aktivnosti koje su predviđene u tom dijelu te dodatno naglašavamo da su ključne aktivnosti: • ujednačavanje prakse jedinica lokalne samouprave (JLS) prilikom prostornog planiranja te uklanjanje današnje ograničavajuće regulacije postavljanja antenskih prihvata na sljedeći način: - donošenjem Državnog plana prostornog razvoja (DDPR-a), kao krovnog dokumenta na državnoj razini, koji bi regulirao postavljanje EKI te s kojim bi lokalni i regionalni prostorni planovi morali biti usklađeni, - do donošenja DDPR-a, osigurati izravnu primjenu Uredbe Vlade o mjerilima razvoja EKI koja definira da se antenski prihvati ne planiraju u dokumentima prostornog planiranja, - izmijeniti Zakon o gradnji na način da se gradnja mobilne EKI definira kao iznimka od obveze usklađenosti s prostornim planovima; umjesto toga da se navede obveza usklađenosti s Uredbom; • pojednostavljenje gradnje kroz izmjene Pravilnika o jednostavnim građevinama na način da se: - omogući gradnja bez izrade glavnog projekta i ishođenja uporabne dozvole za zamjenu/dodavanje postojeće radijske opreme na mobilnoj lokaciji ako ne utječe na temeljne zahtjeve građevine te za postavljanje malih ćelija (small cells), - omogući gradnja tehnologijom mini/mikro rovova samo temeljem glavnog projekta, bez ishođenja građevinske dozvole - omogući postavljanje uličnih ormarića bez izrade glavnog projekta, temeljem tehničkog rješenja - omogući uvlačenje novih kabela/zamjena starih s novima u postojeći DTK bez izrade glavnog projekta, temeljem tehničkog rješenja • Uspostaviti punu funkcionalnost jedinstvene informacije točke (JIT), u skladu sa Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina u 2021.g. Detaljne prijedloge dopuna Prijedloga Nacionalnog plana dostavljamo u Prilogu. Ad. 4 Povećanje potencijala dostupnih EU fondova kroz poticanje privatnih investicija Ključni preduvjeti za apsorpciju raspoloživih sredstava iz novog programskog razdoblja su slijedeći: - uključiti privatni sektor u izradu predviđenog Programa potpore prije provođenja javne rasprave, - Program potpore fokusirati na razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa vrlo velikog kapaciteta u bijelim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (nastavak ONP-a) i na privatnom DBO investicijskom modelu, jer je privatni sektor pokazao veći potencijal apsorpcije fondova, - smanjiti prag za privatni udio ulaganja kako bi se povećao potencijal upotrebe raspoloživih sredstava u odnosu na tekuće razdoblje financiranja, - povećati maksimalni iznosa financiranja po projektu kako bi se omogućilo financiranje većih projekata. Predlažemo da se predmetna načela ugrade u tekst poglavlja 6.5., 8. i 11. Prijedloga Nacionalnog plana kao načela na kojima će se temeljiti predstojeći postupci izrade novog Programa potpore. Dodatno, u tekućem financijskom razdoblju 2014. – 2020. RH je znatno kasnila s provođenjem pripremnih aktivnosti, koje su bili preduvjeti za povlačenje sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova (dalje u tekstu: ESI fondovi). U Prijedlogu Nacionalnog plana je navedeno da će se organizacijski okvir i modaliteti provedbe novog planiranog Programa potpore temeljiti na iskustvima provedbe ONP-a uz potrebna poboljšanja s obzirom na sve uočene nedostatke. Stoga HT predlaže da se osigura što skorija provedba pripremnih aktivnosti kako bi se spriječio rizik nedostatnog i nepravovremenog povlačenja EU fondova koji će biti RH na raspolaganju u slijedećem financijskom razdoblju. Prijedlog Nacionalnog plana trebao bi uključiti i sredstva iz Programa Slijedeće Generacije EU (engl. Next Generation EU), dostupnih od kraja 2020. do 2024 godine. Program Sljedeće Generacije EU služi za daljnja ulaganja u mjere koje će pridonijeti oporavku gospodarstva EU-a od posljedice korona virusa. Između ostalog, sredstva će biti usmjerena prema ulaganjima u digitalne investicije i investicije namijenjene poticanju rasta gospodarstva te osiguravanju otpornosti nacionalnih ekonomija na krize. Jedan od već uspostavljenih ciljeva Programa je omogućavanje ulaganja u infrastrukturu koja omogućava osnovne usluge građanima (npr. usluge pristupa Internetu). Zbog kratkog vremena pripreme podloga za povlačenje sredstava Europska komisija se zalaže da Program Slijedeće Generacije EU financira projekte koji su već sada u zreloj fazi pripreme. S tim u vezi, HT predlaže da se iz fondova dostupnih u okviru Programa Sljedeće Generacije EU, konkretno - fondova dostupnih iz Fonda oporavka i otpornosti (engl. Recovery and Resilience Facility), sufinancira što veći broj od pripremljenih 50 projekata razvoja širokopojasnog pristupa temeljem ONP-a, koji su od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU odabrani kao projekti za koje je je iskazan valjani iskaz interesa u prvoj fazi javnog poziva za izgradnju NGA pristupnih mreža na bijelim područjima, ali koji u drugoj fazi javnog poziva, zbog izostanka ponuda operatora uslijed nedostatnih sredstava i restriktivnih kriterija odabira, nisu odabrani za su-financiranje iz ESI fondova u tekućem programskom razdoblju . Naime, ukupna alokacija ONP-a iznosila je 123 mio eura, a ostalo je neiskorišteno 24 mio eura unatoč činjenici da RH prema DESI 2020 indeksu znatno zaostaje za razvijenim državama članicama po širokopojasnoj povezanosti. Ostalo Vezano uz Tablicu 5-1 – „Ciljevi Nacionalnog plana i povezani pokazatelji ishoda“, u vezi posebnog cilja „Uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta za kućanstva“– HT napominje da u Republici Hrvatskoj ne postoji dostupna baza s podacima o broju kućanstava odnosno stambenih jedinica po pojedinoj adresi. Navedeni podaci dostupni su isključivo kao sumarna brojka na razini statističkog kruga na osnovu kojeg nije moguće nedvojbeno utvrditi točan broj kućanstava i stambenih jedinica na nekom području, pa samim time niti točan postotak dostupnosti širokopojasnog pristupa s brzinom u smjeru korisnika od najmanje 100 Mbit/s, uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s. Slijedom navedenog smatramo kako je za ostvarivanje predviđenih ciljanih vrijednosti, odnosno za jednoznačno praćenje ostvarivanja ovog pokazatelja te kako bi se izbjeglo dvostruko brojanje nužno dionicima na tržištu koji pridonose ostvarivanju ciljeva iz Prijedloga Nacionalnog plana – nužno osigurati dostupnost detaljnijih podataka o broju kućanstava odnosno broju stambenih jedinica na određenom području (grad, četvrt, ulica, adresa). Konkretni prijedlozi dopune Prijedloga Nacionalnog plana nalaze se u Prilogu (niže). Prilog Prijedlozi dopuna Prijedloga Nacionalnog plana Ad 1. Uklanjanje prepreka investicijama u optičke mreže kroz značajno smanjenje postojeće razine naknada za pravo puta HT predlaže da se u mjeru M1 - Smanjenje troškova postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta doda nov aktivnost M1.4: - M1.4 Izmjene propisa iz područja elektroničkih komunikacija i donošenje drugih relevantnih propisa kojima će se značajno smanjiti postojeća razina naknada za pravo puta - Nadležna tijela: MPPI, HAKOM - Pokazatelj rezultata: Donesene su izmjene propisa iz područja elektroničkih komunikacija i drugih relevantnih propisa kojima se značajno smanjuje postojeća razina naknada za pravo puta 1H 2021 Kao obrazloženje aktivnosti navesti: „Aktivnost M1.4 smanjuje troškove postavljanja mreža vrlo velikog kapaciteta kroz prilagodbu iznosa naknada za pravo puta, budući da je Nacionalni plan kao priliku prepoznao jačanje investicijskog potencijala operatora kroz prilagodbu iznosa naknada za pravo puta“. Ad. 2 Osiguravanje poticajnih regulatornih uvjeta za ulaganja operatora u 5G mreže, kroz postupke dodjele radiofrekvencijskog spektra koji će biti stimulativni za investicije • Poglavlje 5 „Ciljevi s ključnim pokazateljima ishoda“ Prijedloga Nacionalnog plana, Treći i Četvrti posebni cilj u tablici 5-1 dopuniti tekstom „kroz postupke dodjele radiofrekvencijskog spektra koji će biti poticajni za ulaganja operatora u uvođenje i razvoj 5G mreža“. • Poglavlje 6.4. M4 – Poticanje uvođenja 5G mreža, aktivnost M4.3 Provedba postupaka dodjele dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskim pojasevima za 5G dopuniti tekstom „na način koji potiče investicije operatora u izgradnju i razvoj 5G mreža“. • poglavlje 6.3 M3 – „Informiranje i educiranje javnosti u vezi elektromagnetskih polja“ – prijedlog izmjene i dopune „Tablice 6-3 – M3 – pregled aktivnosti, pokazatelja rezultata i vremenskih rokova“: u M3.1 dodati pokazatelj rezultata: „Organizirani su barem jednom godišnje javni skupovi/paneli na nacionalnoj razini na kojima bi se okupili priznati i eminentni stručnjaci, gosti i institucije (npr. predstavnici ICNIRP-a, akademske zajednice, te predstavnici medicinske struke, HAKOM-a). Obrazloženje Točka M3.1 Predlaže se da se u stupcu „Pokazatelj rezultata“ navedu konkretnija očekivanja – npr. barem jednom godišnje organiziranje javnog skupa/panela na nacionalnom nivou koji bi okupio priznate i eminentne stručnjake, goste i institucije (npr. pozvati ICNIRP, akademsku zajednicu, uključujući i medicinsku struku, HAKOM). Naime, Ministarstvo zdravstva je kroz prijašnje aktivnosti temeljem prethodne Strategije širokopojasnog pristupa 2016-2020 izdao brošure i video (https://zdravlje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/javnozdravstvena-zastita/zastita-od-zracenja/komunikacija-ministarstva-zdravstva-sa-stanovnistvom-rh-vezano-za-utjecaj-elektromagnetskih-polja-na-zdravlje-ljudi/1782 ) međutim isti nisu polučili značajan rezultat niti smanjili zabrinutost javnosti. Stoga predlažemo navedenu dodatnu aktivnost. Dodatno, predlažemo da se razmotri i mogućnost da se u pokazateljima rezultata aktivnosti u točki M3.1 navede i sljedeće: „Izrađena je brošura s informacijama o utjecaju elektromagnetskih polja“, koja može poslužiti i uz mjeru M2.1 (informiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave oko ključnih odredbi propisa o gradnji). Ovakva brošura mogla bi se dugoročno koristiti za temu elektromagnetskih polja i temu gradnje, a vezano uz prepoznati nedostatak nedovoljne educiranost lokalne/regionalne zajednice, (su)vlasnika zgrada i predstavnika stanara o gradnji - ali i o elektromagnetskim poljima). Primjer brošure objavljene u Njemačkoj: https://www.informationszentrum-mobilfunk.de/mediathek/broschueren/infobaukasten-mobilfunk-2-4-infrastruktur-und-technik Ad. 3 Omogućavanje brže i jednostavnije izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture (EKI) • izmjene i dopune „Tablice 6-1-M1 – pregled aktivnosti, pokazatelja rezultata i vremenskih rokova“: u M1.1HT predlaže da se vremenski okvir „do kraja 2027.“ zamijeni vremenskim okvirom „do kraja 2021“. • izmjene i dopune „Tablice 6-2-M2 – pregled aktivnosti, pokazatelja rezultata i vremenskih rokova“ na način kako je označeno niže: - M 2.1: - nadležno tijelo:HAKOM MPPI - Pokazatelj rezultata: Organizirana je ciljana prezentacija JLS-ovima te najmanje jedan informativni događaj godišnje na stručnim skupovima. - HT predlaže da se umjesto predložene aktivnosti navedene slijedeća aktivnost: „Ukazivanje JLS-ovima i Ministarstvu graditeljstva o ključnim odredbama Uredbe o mjerilima razvoja EKI te Zakona o elektroničkim komunikacijama vezanih uz postavljanje EK mreža u odnosu na dokumente prostornog planiranja, osobito glede postavljanja antenskih prihvata koji se sukladno Uredbi i ZEK-u ne planiraju dokumentima prostornog planiranja. Ukazati JLS-ovima i na praksu nadležnih tijela (Visoki upravni sud te Državni inspektorat) po tom pitanju.„ - M 2.2.: U ključne sastavnice elektroničkih komunikacijskih mreža dodati „ulični ormari, antenski stupovi i prihvati“. - HT predlaže novu aktivnost M2.5 - Aktivnost: Osigurati postupanje javnopravnih tijela u postupku izdavanja građevinske dokumentacije putem sustava e-Dozvola u rokovima propisanim Zakonom o gradnji - Nadležno tijelo:MGIPU - Pokazatelj rezultata: Javnopravna tijela postupaju u zakonom definiranim rokovima. Obrazloženje Točka M1.1. Obzirom na Preporuku Komisije (EU) 2020/1307 od 18. rujna 2020.g. i dosadašnje neprimjenjivanje Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, smatramo da je neophodno dovesti jedinstvenu informacijsku točku utvrđenu Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina do pune funkcionalnosti bez odgode. 2027.g. kao rok za dovođenje do pune funkcionalnosti jedinstvene informacijske točke se čini neprimjereno predugim. Točka M2.1. Uredba o mjerilima razvoja EKI propisuje, između ostaloga, obvezu JLS-ova „…da usklade odredbe dokumenata prostornog uređenja iz svog djelokruga s odredbama Uredbe prigodom njihove prve izrade, ili prve izrade njihovih izmjena i/ili dopuna nakon stupanja na snagu Uredbe“, a da se sve „do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama Uredbe neposredno primjenjuje Uredba“ (čl.13. Uredbe). Nadalje, Uredba u čl. 5. st 9. definira kako se „antenski prihvati, koji se postavljaju na postojeće građevine, ne predviđaju dokumentima prostornog uređenja“. Također, prijelazne i završne odredbe ZEK-a iz 2011. (čl 118. st 3. prijelaznih i završnih odredbi) propisuju da se do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama ZEK-a primjenjuje Uredba. Međutim, unatoč Uredbi, JLS-ovi putem dokumenata prostornog uređenja i dalje reguliraju postavljanje antenskih prihvata, i to vrlo ograničavajuće. Iako bi se, u slučaju neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja s Uredbom ista trebala izravno primjenjivati, nadležna tijela u domeni graditeljstva ne prihvaćaju primjenu Uredbe. Zbog navedenog, operatori su i nadalje u nemogućnosti od JLS-ova (kada se iste pojavljuju kao javnopravna tijela ili upravna tijela u postupku gradnje) ishoditi posebne uvjete građenja koja predstavljaju preduvjet za izradu planerske dokumentacije i početak gradnje. Točka M2.2 I za antenske stupove i prihvate je također potrebno pojednostavljenje gradnje kroz donošenje izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima: - ukidanje obveze izrade glavnog projekta za radove nadogradnje radijske opreme na postojećem antenskom prihvatu ili stupu. Navedena obveza predstavlja veliko administrativno, vremensko i financijsko opterećenje te značajno usporava implementaciju 5G tehnologija. Smatramo da se ista može ukinuti jer za puštanje u rad radijske opreme postoje obveze ishođenja prethodnih dozvola od strane Ministarstva zdravstva i HAKOM-a temeljem propisa koji reguliraju postavljanje i puštanje u rad radijskih postaja i zaštitu od elektromagnetskog zračenja. Navedeno ukidanje je moguće pod uvjetom da takva nadogradnja nema utjecaja na statiku postojećeg stupa/prihvata (propisati potvrdu statičara). - ukidanje obveze izrade glavnog projekta za radove postavljanja i zamjene kabela na postojećim stupovima jer izvođenje takvih radova ne predstavlja zahvat koji bi bio od utjecaja na prostor; - ukidanje obveze ishođenja uporabne dozvole za antenske prihvate. Postavljanje antenskih prihvata izvodi se temeljem glavnog projekta koji mora biti izrađen sukladno uvjetima priključenja i posebnim uvjetima. Posebne uvjete za antenski prihvat utvrđuje cijeli niz javnopravnih tijela prije izrade glavnog projekta sukladno posebnim propisima, a koja potom izrađeni glavni projekt još dodatno kontroliraju te potvrđuju njegovu usklađenost s tim uvjetima u vidu izdavanja posebnih potvrda. Kontrola postavljanja antenskih prihvata ostvaruje se i izdavanjem dozvola Ministarstva zdravstva i HAKOM-a za njihovu uporabu; - prepoznavanje uličnih ormara kao vrste građevine (opreme) i postavljanja iste samo temeljem tehničkog rješenja, a bez obveze izrade glavnog projekta. Točka M2.5. Potrebno je osigurati postupanja javnopravnih tijela (JPT) u zakonom definiranim rokovima obzirom da je u praksi česta situacija da JPT-ovi u propisanom roku od 15 dana ne izdaju posebne uvjete gradnje i/ili potvrdu na glavni projekt, odnosno da nije moguće zatvoriti e-Dozvolu u propisanim rokovima i krenuti u izradu glavnog projekta, odnosno pokrenuti aktivnosti izgradnje. Zbog nepoštivanja zakonom propisanim rokova nepotrebno se produljuju ishođenje dokumentacije, a obzirom da ista čini preduvjet za početak izgradnje, posljedično se investicije ne realiziraju u planiranim rokovima. Ad. 4 Povećanje potencijala dostupnih EU fondova kroz poticanje privatnih investicija • Izmjene i dopune „Tablice 6-5 – P1 – pregled aktivnosti, pokazatelja rezultata i vremenskih rokova“ na način kako je navedeno niže. - P1.2: HT predlaže da se vremenski okvir „do kraja 2021.“ zamijeni vremenskim okvirom „do sredine 2021“. - P1.4: HT predlaže da se vremenski okvir „do sredine 2023.“ zamijeni vremenskim okvirom „do sredine 2022“.: - Nova točka P1.6: - Aktivnost: Analiza potencijala su-financiranja aktivnosti izgradnje mreža vrlo velikog kapaciteta u bijelim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja iz Fonda za oporavak i otpornost (engl. Recovery and Resilience Fund), provedba potrebnih postupaka prijave projektnih prijedloga i provedba projekata - Nadležno tijelo: MMP, HAKOM, MRRFEU - Pokazatelj rezultata: Usvojen Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2023. (engl. Recovery and Resilience Plan) s uključenom reformom izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa vrlo velikog kapaciteta u bijelim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja - Vremenski rok: Do travnja 2021. • Izmjene i dopune „Tablice 8-1 Procjena financijskih sredstava za provedbu mjera i projekta Nacionalnog plana” na HT predlaže da se u točki P1.5 kod Aktivnosti "Provedba projektnih cjelina u Programu potpora" umjesto teksta „Privatna sredstva (operatori i ostali investitori)“ navede slijedeći tekst: „Minimalni prag privatnih sredstava (operatori i ostali investitori) od ukupnih investicijskih troškova projekata iz Programa potpora“ te da se umjesto teksta „1.865.000.000,00 (2021.-2027.)“ navedene slijedeći tekst: „25% (2021.-2027.)“ Obrazloženje Tablica 8.1. - točka P1.5. U poglavlju 11. Prijedloga Nacionalnog plana „Kriteriji ispunjenja za korištenje europskih fondova u razdoblju 2021.-2027.“, u okviru Tablice 11-1 „Pregled ispunjenja kriterija za korištenje europskih fondova u razdoblju 2021.-2027.“, prvi kriterij ispunjenja odnosi se na procjenu manjka ulaganja koji treba riješiti kako bi se osiguralo da svi građani Europske unije imaju pristup mreži vrlo visokog kapaciteta. S obzirom da iz Tablice 11-1 proizlazi da se navedeni kriterij ispunjenja temelji, između ostalog, na savjetovanju o planiranim ulaganjima koje će biti provedeno kroz aktivnost P1.2 Programa potpore, a koja se planira izvršiti tijekom 2021.g. te uključuje definiranje organizacijskog okvira Programa potpore, projektnih cjelina, svih oblika i iznosa financijske pomoći za provedbu Programa potpore, uključujući i određivanje ukupnih iznosa financijske pomoći, uz specifikaciju svih oblika financijske pomoći po svim programskim cjelinama - smatramo preuranjenim u Prijedlogu Nacionalnog programa izrijekom navoditi konkretan iznos privatnih sredstava operatora i ostalih investitora u ovom trenutku, a prije provedbe najavljenih analiza i savjetovanja s, između ostalih, operatorima elektroničkih komunikacija, te prije definiranja jasnog opsega Programa potpore. Iako opseg Programa potpore tek treba biti definiran tijekom 2021., u poglavlju 6.5 P1 – „Program potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta“ navedeno je da će, između ostalog, Program potpore predstavljati nastavak programa i projekata potpore proširenju dostupnosti širokopojasnih mreža iz financijskog razdoblja 2014.-2020. iz ONP-a te da će se organizacijski okvir i modaliteti provedbe Programa potpore temeljiti na iskustvima provedbe ONP-a uz potrebna poboljšanja s obzirom na sve uočene nedostatke. S obzirom da je za projekte s investicijskim modelom A – privatni DBO model, koji su bili u odabiru za su-financiranje u financijskom razdoblju 2014.-2020., u ONP-u bilo navedeno da se očekuje se da će privatna ulaganja iznositi u prosjeku 40% investicijskih troškova projekta, dok će preostali investicijski troškovi projekta biti pokriveni javnim sredstvima, smatramo važnim da se u okviru Prijedloga Nacionalnog programa, a u svrhu utvrđivanja privatnih sredstava (operatora i ostalih investitora) uzme u obzir manja komercijalna isplativost 50 preostalih tj. pripremljenih projekata s investicijskim modelom A – privatni DBO temeljem ONP-a, a koji nisu odabrani za su-financiranje u financijskom razdoblju 2014.-2020. Konkretno, iz analize navedenih 50 projekata proizlazi potreba za značajnim smanjenjem privatnog udjela operatora (minimalni prag privatnih sredstava 25% od ukupnih investicijskih troškova projekata) iz Programa potpora uzevši u obzir ključne faktore koji će imati značajan utjecaj na komercijalni interes operatora za prijavu na nadolazeće pozive za dodjelu EU sredstva u programskom razdoblju 2021.-2027. Naime, za razliku od projekata s investicijskim modelom A – privatni DBO koji su odabrani za su-financiranje u financijskom razdoblju 2014.-2020., u okviru preostalih 50 projekata pokrivena su udaljenija naselja uz postojeću manju gustoću naseljenosti s trendom pada te je procijenjen znatno veći trošak gradnje po korisničkoj jedinici (privatne, poslovne i javne korisničke jedinice) te manja postojeća širokopojasna penetracija. Djelomično prihvaćen Prijedlozi se djelomično prihvaćaju. U odnosu na istaknute ključne teme: 1. prijedlog se ne prihvaća. Prilagodba iznosa naknada za pravo puta planirana je nakon donošenja novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, u okviru redovnih aktivnosti tijela državne uprave. 2. očitovanja su navedena u idućim komentarima u kojima se daju konkretni prijedlozi dopuna Prijedloga Nacionalnog plana povezanih s ovom temom. Modaliteti postupka dodjele radiofrekvencijskog spektra za 5G mreže, i s njim povezane obveze u dozvolama, ne mogu biti dio sadržaja NP-a, kao akta strateškog planiranja. 3. očitovanja su navedena u idućim komentarima u kojima se daju konkretni prijedlozi dopuna Prijedloga Nacionalnog plana povezanih s ovom temom. Važnost usklađenja prostornih planova jedinica lokalne samouprave s Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme naglašena je i u uvodnom dijelu NP-a (poglavlje 3.3 – Prioriteti javne politike), a predviđene su i informativne aktivnosti s tom temom prema jedinicama lokalne samouprave u okviru aktivnosti M2.1. 4. očitovanja su navedena u idućim komentarima u kojima se daju konkretni prijedlozi dopuna Prijedloga Nacionalnog plana povezanih s ovom temom. Vezano uz Tablicu 5-1 – „Ciljevi Nacionalnog plana i povezani pokazatelji ishoda“, prijedlog se prima na znanje. Osiguranje dostupnosti detaljnijih podataka o broju kućanstava odnosno broju stambenih jedinica na određenom području analizirat će se tijekom pripreme Programa potpore (P1). U odnosu na prijedloge dopuna NP-a: Ad.1. Prijedlog se ne prihvaća - Prilagodba iznosa naknada za pravo puta planirana je nakon donošenja novog Zakona o elektroničkim komunikacijama, u okviru redovnih aktivnosti tijela državne uprave. Ad.2. Prijedlog se prihvaća na odgovarajući način. U poglavlju 6.4, kod obrazloženja aktivnosti M4.3 nadopunjuje se postojeći tekst tako da glasi: „Kroz aktivnost M4.3 HAKOM treba provesti postupke dodjele radiofrekvencijskog spektra za potrebe 5G mreža, koji će biti poticajni za ulaganja operatora u razvoj i povećavanje dostupnosti 5G mreža u skladu s trećim i četvrtim ciljem Nacionalnog plana.“ Poglavlje 6.4. M4 - Prijedlog se prihvaća. U skladu s očitovanjem na prethodni komentar, odgovarajući tekst dodan je u obrazloženje aktivnosti M4.3. Poglavlje 6.3.M3 - Prijedlog se prihvaća. Obrazloženje aktivnosti M3.1, i prateća tablica, nadopunjeni su na način da je naglasak stavljen na prezentacije na javnim skupovima, edukacijsko-informativne kampanje na nacionalnoj razini, a uz sudjelovanje priznatih i eminentnih stručnjaka i institucija iz medicinske struke i akademske zajednice. Pokazatelji rezultata u M3.1. - Prijedlog se prihvaća na odgovarajući način. U obrazloženju aktivnosti M3.1 izdavanje letaka ili brošura navedeno je kao mogućnost, u slučaju da se pri provedbi aktivnosti ocijeni da isto može dati dodatni doprinos provedbi aktivnosti. Ad.3. Prijedlog se ne prihvaća. Prema očitovanju nadležnog tijela, predloženi rok „do kraja 2021.“ nije moguće ostvariti. U odnosu na prjedlog izmjene i dopune „Tablice 6-2-M2 - Prijedlog se prihvaća na odgovarajući način. Sadržaj aktivnosti M2.1 predviđa informiranje jedinica lokalne i regionalne samouprave oko ključnih odredbi prostornih planova vezanih uz postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža, osobito oko postavljanja elektroničkih komunikacijskih kabela i baznih postaja pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža. U tom smislu kroz aktivnost je predviđeno i informiranje JLS-ova vezano uz Uredbu o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i njenog utjecaja na prostorno planiranje. U odnosu na M2.2. - Prijedlozi se prihvaćaju na odgovarajući način. U ključne sastavnice elektroničkih komunikacijskih mreža unutar aktivnosti M2.2 dodatni su i „ormari, kabineti i kontejneri namijenjeni za smještaj elektroničke komunikacijske opreme te zamjena elektroničke komunikacijske opreme na postojećim antenskim stupovima i prihvatima“. U odnosu na prijedlog nove aktivnosti M2.5. - Prijedlog se ne prihvaća. Rokovi su propisani mjerodavnim zakonskim i podzakonskim propisima, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje. Navedeno nije moguće propisivati Nacionalnim planom, kao aktom strateškog planiranja. Ad.4. U odnosu na prijedlog izmjena Tablice 6-5-P1- Prijedlozi se ne prihvaćaju. Predloženo skraćivanje rokova za aktivnosti P1.2 i P1.4 nije moguće prihvatiti, s obzirom na očekivano vrijeme za donošenje NP-a i uobičajene rokove za odobrenje državnih potpora. U odnosu na prijedlog dodavanja nove aktivnosti P1.6. - Prijedlog se ne prihvaća. Aktivnosti na izradi i donošenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti već su tijeku i planirano je da budu dovršene u prvoj polovici 2021. godine. U odnosu na prijedlog izmjene i dopune Tablice 8-1. - Prijedlog se ne prihvaća. U Tablici 8-1, pod aktivnosti P1.5 navedeni su indikativni iznos potrebnih sredstava za postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža u područjima u kojima će biti potrebno provoditi Program potpora P1, kao što je opisano u uvodnom dijelu poglavlja 8 NP-a. Precizniji proračun potrebnih sredstava za provedbu aktivnosti P1.5 bit će utvrđen naknadno, po završetku provedbe aktivnosti P1.2 i P1.3, odnosno nakon definiranja svih projektnih cjelina u Programu potpora, pripadajućih oblika financijske pomoći te iznosa i udjela financiranja po izvorima (državni proračun, sredstva europskih i strukturnih fondova, sredstva Instrumenta za povezivanje Europe od 2021. (CEF2), sredstva privatnih operatora i investitora, i dr.). Stoga u ovom trenutku nije moguće u NP, kao akt strateškog planiranja, unositi vrijednosti privatnog udjela financiranja, niti bilo koje druge iznose ili parametre financiranja unutar Programa potpora koji će biti naknadno definirani u okviru aktivnosti P1.2 i P1.3.
5 Odašiljači i veze d.o.o. 6 Pregled mjera, aktivnosti i projekta, 6.2 M2 - Unapređenje i ujednačena primjena zakonodavnog okvira u području gradnje te poboljšanje prakse prostornog planiranja vezano uz postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta - Poglavlje 6.2 M2 - Unapređenje i ujednačena primjena zakonodavnog okvira u području gradnje te poboljšanje prakse prostornog planiranja vezano uz postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta u rečenici: o „Aktivnost M2.2 predviđa donošenje izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, s ciljem pojednostavljenja gradnje ključnih sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža, kao što su: odvojci i ogranci mreže; kabelska kanalizacija tehnologijom mini i mikro rovova te bežične pristupne točke kratkog dometa (u skladu s čl. 57 EECC-a).“ predlaže se dopuna kako slijedi: o ‘’ Aktivnost M2.2 predviđa donošenje izmjena i dopuna Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, s ciljem pojednostavljenja gradnje ključnih sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža, kao što su: priključci, odvojci i ogranci mreže; kabelska kanalizacija tehnologijom mini i mikro rovova, ormari, kabineti i kontejneri tlocrtne površine do 15m2 namijenjeni za smještaj elektroničke komunikacijske opreme te bežične pristupne točke kratkog dometa (u skladu s čl. 57 EECC-a).’’ o Pojašnjenje: Potrebno je omogućiti postavljanje kontejnera, ormara i kabineta za smještaj elektroničke komunikacijske opreme bez ishođenja građevinske dozvole, a prema glavnom projektu, kako bi se olakšala i ubrzala gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture. Posljedično je promjene potrebno načiniti dalje u dokumentu: Tablica 6-2 – M2 - pregled aktivnosti, pokazatelja rezultata i vremenskih rokova i Tablica 8-1 – Procjena financijskih sredstava za provedbu mjera i projekta Nacionalnog plana. - Poglavlje 6.2 M2 - Unapređenje i ujednačena primjena zakonodavnog okvira u području gradnje te poboljšanje prakse prostornog planiranja vezano uz postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta u rečenici: o „Uslijed neujednačene primjene zakonodavnog okvira u području gradnje, u dijelu koji se odnosi na postupke izdavanja dozvola od strane MPGI i upravnih tijela, predviđeno je da nadležno tijelo državne uprave donese tumačenje propisa iz djelokruga gradnje u pogledu postavljanja sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža (aktivnost M2.3), a u skladu s Preporukom Europske komisije (EU) 2020/1307. Tim bi se tumačenjem precizno definirao obuhvat potrebnih suglasnosti kod gradnje pojedinih sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža.“ predlaže se dopuna kako slijedi: o „Uslijed neujednačene primjene zakonodavnog okvira u području gradnje, u dijelu koji se odnosi na postupke izdavanja dozvola od strane MPGI i upravnih tijela, predviđene su izmjene i dopune propisa iz djelokruga gradnje u pogledu postavljanja sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža (aktivnost M2.3) ), a u skladu s Preporukom Europske komisije (EU) 2020/1307. Tim bi se izmjenama i dopunama propisa precizno definirao obuhvat potrebnih suglasnosti kod gradnje pojedinih sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža.“ o Pojašnjenje: Tumačenjem propisa se neće postići jasno i precizno rješenje kao što je poznato iz prakse, stoga je nužno donijeti izmjene i dopune propisa iz postojeće regulative predmetnog područja. Samo tumačenje neće donijeti potrebnu preciznost i brzinu koja je nužna za brzi razvoj elektroničkih komunikacija. - Poglavlje 6.2 M2 - Unapređenje i ujednačena primjena zakonodavnog okvira u području gradnje te poboljšanje prakse prostornog planiranja vezano uz postavljanje mreža vrlo velikog kapaciteta u rečenici: o „Mjerodavni propisi također ne definiraju dovoljno precizno modalitete pristupa i zajedničkog korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža poslovnih i stambenih zgrada. Stoga se kroz aktivnost M2.4 predviđa donošenje odgovarajućeg podzakonskog propisa ili tumačenja Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojima bi se otklonio uočeni nedostatak preciznih odredbi oko postavljanja i zajedničkog korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža u zgradama.“ predlaže se dopuna kako slijedi: o „Mjerodavni propisi također ne definiraju dovoljno precizno modalitete pristupa i zajedničkog korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža poslovnih i stambenih zgrada. Stoga se kroz aktivnost M2.4 predviđa donošenje odgovarajućeg podzakonskog propisa kojim bi se otklonio uočeni nedostatak preciznih odredbi oko postavljanja i zajedničkog korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža u zgradama.’“ o Pojašnjenje: Tumačenjem ZEK-a se neće postići jasno i precizno rješenje kao što je poznato iz prakse, stoga je nužno donijeti podzakonski akt. Istu izmjenu potrebno je posljedično napraviti i kasnije u dokumentu: Tablica 6-2 – M2 - pregled aktivnosti, pokazatelja rezultata i vremenskih rokova, za M2.4. Djelomično prihvaćen Prijedlog se djelomično prihvaća. Uz već navedene sastavnice elektroničke komunikacijske mreže koje bi bile obuhvaćene izmjenama i dopunama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima u okviru aktivnosti M2.2, bit će dodani i „ormari, kabineti i kontejneri namijenjeni za smještaj elektroničke komunikacijske opreme“. Priključci mreže već su obuhvaćeni čl. 3 t. 5 Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima. Unutar aktivnosti M2.3 bit će predviđeno donošenje „izmjena i dopuna ili tumačenja propisa iz djelokruga gradnje“. U odnosu na Poglavlje 6.2. M2 prijedlog se ne prihvaća: Tijekom provedbe aktivnost M2.4 bit će, između ostalog, i donesena odluka o izradi i donošenju odgovarajućeg podzakonskog akta, ili izradi i donošenju tumačenja, a uzevši u obzir identificirani obuhvat nužnih preciznih odredbi oko postavljanja i zajedničkog korištenja elektroničkih komunikacijskih mreža u zgradama.
6 Markoja d.o.o. Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj Komentari Markoja d.o.o. na Prijedlog Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine: Dostupnost mobilnih mreža pete generacije ključan je preduvjet i velika prilika za budući razvoj gospodarstva te digitalnu sliku Republike Hrvatske stoga pozdravljamo inicijativu. S obzirom da se u godinama navedenim u ciljevima (2025./2027.) očekuje već puna primjena 5G mreža, proizvoda i usluga smatramo da bi se iste prilike trebale omogućiti kako u urbanim tako i u ruralnim sredinama a u cilju smanjena digitalnog i gospodarskog jaza. Nastavno na navedeno predlažemo značajno povećanje ciljane vrijednosti za: Cilj 4. Udio ruralnih područja u Republici Hrvatskoj koja su pokrivena 5G mrežom. U svrhu što brže implementacije 5G mreža, posebno u ruralnim područjima, preporučamo da se u modele sufinanciranja predvidi i izgradnja antenskih stupova. Kako se monetizacija 5G mreža poglavito očekuje od poslovnog/industrijskog segmenta, smatramo da bi se trebali definirati određeni ciljevi i pokazatelji uključivosti ostalih industrijskih vertikala koje će u konačnici biti važan dio 5G ekosustava. Za što bolju sliku o budućim potrebama za 5G infrastrukturom te povezanim proizvodima i uslugama predlažemo da se u radnu skupinu uključe i sistem integratori, općine/gradovi i zainteresirani industrijski subjekti. Primljeno na znanje Prijedlog se prima na znanje. Smatramo da nema potrebe za povećanjem ciljne vrijednosti udjela ruralnih područja koja su pokrivena 5G mrežom u sklopu Cilja 4. Naime, tržišna implementacija 5G mreža tek je u početnoj fazi, te nije za očekivati da bi se veće ciljne vrijednosti pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima mogle postići u zadanom vremenskom okviru NP-a, a uzevši u obzir i ostale ciljeve NP-a. Modeli sufinanciranja uvođenja mreža vrlo velikog kapaciteta i 5G mreža, predmet su daljnje razrade u okviru Programa potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (P1). Uključenost ostalih industrijskih vertikala koje će biti dio 5G ekosustava, planirano je u okviru aktivnosti M4.1 – Jačanje uloge radne skupine za 5G mreže, kroz suradnju s tijelima državne uprave nadležnim za digitalno društvo, a vezano uz planiranje, testiranje i implementaciju inovativnih usluga putem 5G mreža. Kako bi se ostvarila sveukupna dobrobit društva i gospodarstva, detaljnije i dodatne obaveze, što uključuje i pokrivenost pojedinih ciljanih područja (npr. danas slabije pokrivenih), će se propisati u postupku dodjele radiofrekvencijskog spektra koji će provesti HAKOM, o čemu će prethodno biti provedena javna rasprava te se potencijalni korisnici RF spektra potiču da se jave sa iskazom svojih interesa.
7 Šibensko-kninska županija Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, 4 SWOT analiza Problem jednoznačnih izvora podataka za sve jedinice lokalne samouprave, a s tim povezane poteškoće u dobivanju ulaznih podataka u projektima. Prepoznata mogućnost uvrštavanja potrebnih podataka u novi popis stanovništva Republike Hrvatske 2021. godine. Primljeno na znanje Primjedba se prima na znanje. Iskustva u provedbi dosadašnjih programa državnih potpora, u dijelu dobavljanja potrebnih ulaznih podataka, bit će iskorištena kod pripreme Programa potpore (P1), s ciljem poboljšanja postupaka oko dobavljanja i interpretacije potrebnih ulaznih podataka.
8 PETAR PRPIĆ 3 Zahtjevi za digitalnu povezivost, 3.3 Prioriteti javne politike Posebni naglasak za uvođenje širokopojasnog brzog interneta treba dati žurnim službama. Vatrogasnim postajam, policijskim postajama, hitnoj medicinskoj pomoći, operativnim centrima 112... Primljeno na znanje Prijedlog se prima na znanje. Cilj mjera i aktivnosti NP-a je, između ostalih, uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta za javne namjene: za javne korisnike (osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave, tijela JL(R)S te zdravstvene ustanove) i prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika (autobusni kolodvori, željeznički kolodvori, zračne luke, putničke pomorske i riječne luke). Na svim navedenim lokacijama mreže vrlo velikog kapaciteta trebaju podržavati širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s. Budući da su žurne službe dio tijela državne uprave i/ili tijela JL(R)S, za njih će se također osigurati dostupnost mreža koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s.
9 Damir Vrbanec 2 Analiza postojećeg stanja razvoja širokopojasnog pristupa, 2.2 Pokazatelji stanja širokopojasnog pristupa Svakako treba povećati brinu internetske veze do svakakog kućanstva, barem na 100Mb/s ili više. Ustanove poput osnovnih škola sad su na nekakvih 100Mb/s što je svakako daleko premalo s obzirom da u jednoj školi imamo i više sototina uređaja spojenih na istu mrežu i priključak! Primljeno na znanje Prijedlog se prima na znanje. Cilj mjera i aktivnosti NP-a je omogućiti dostupnost mreža vrlo velikog kapaciteta svim kućanstvima s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku (download), uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s te uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta za javne namjene: za javne korisnike (osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave, tijela JL(R)S te zdravstvene ustanove) i prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika (autobusni kolodvori, željeznički kolodvori, zračne luke, putničke pomorske i riječne luke). Na svim navedenim lokacijama mreže vrlo velikog kapaciteta trebaju podržavati širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s. Nacionalni plan naglasak stavlja na dostupnost širokopojasne mreže vrlo velikih kapaciteta i mogućnost priključenja na istu, dok korisnik (škola) ima izbor hoće li postati korisnik (pretplatnik), u skladu sa svojim potrebama.