Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlog uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aneta Karakaš III. NAKNADA ZA RAD VJEŠTAKA, Članak 11. Državno tijelo, odnosno pravna osoba, koje daje mišljenje, trebalo bi biti registrirano za vještačenje, u protivnom opet se radi o diskriminaciji. U pravilniku o sudskim vještacima trebalo bi navesti koliko najmanje treba biti registriranih stalnih sudskih vještaka u toj pravnoj osobi. Prihvaćen Članak 11. Uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. će biti izmijenjen i usklađen s člankom 25. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19).
2 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA Naknada za pisani prijevod, Članak 16. Ovim prijedlogom Uredbe kod prijevoda izgovorenog teksta u predloženu cijenu od 80,00 kn bruto po započetom satu prevođenja uračunat je i PDV od 25%, što znači da neto iznos po satu izgovorenog teksta iznosi 64,00 kn, dok prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008, čl. 26) cijena za istu uslugu iznosi 150,00 + PDV. Smatramo da ovim prijedlogom Uredbe propisana cijena od 64,00 kn neto po započetom satu ni na koji način ne odgovara razini specijalističkog znanja koju sudski tumači u pružanju svojih usluga moraju imati. Takvu razinu cijene, koje na tržištu trenutno vrijede za NKV djelatnosti, npr. 1h usluge čišćenja kreće se od 65 kn + PDV, 1 norma sat dimnjačara košta 80 kn + PDV, smatramo ne samo neadekvatnima, već diskriminatornim, što će s vremenom posljedično samo dovesti do osipanja već ionako malog broja aktivnih sudskih tumača. Za usporedbu ističemo da se cijena komercijalnog prevođenja po satu (konsekutivno-simultano) na tržištu kreće u rasponu od 300 do 500 kuna, stoga je čak i trenutno propisana cijena aktualnim Pravilnikom u iznosu od 150,00 + PDV sama po sebi nedopustivo niska. Nadalje, smatramo potrebnim ukazati da je Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2019. godinu u odnosu na Uredbu iz 2018. godine vrijednost boda za odvjetnike podignuta na 7,00 kn (dok prema „Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika” vrijednost boda iznosi 10,00 kn + PDV), što je značilo uvećanje vrijednosti boda za čak 40%, dok je istom Uredbom za 2019. godinu naknada za rad sudskih tumača za pisani prijevod kao i za prevođenje izgovorenog teksta ostala ista kao i svih prethodnih godina, a u svakom slučaju nesrazmjerno i degradirajuće niska. U obrazloženju se porast vrijednosti boda za rad odvjetnika s dotadašnjih 5,00 kuna na 7,00 kn za 2019. godinu (čl. 3, st. 2) argumentira potrebom osiguranja pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći. Istovremeno cijena retka/sata prevođenja za sudske tumače i dalje je ostala ista, iako su i sudski tumači dio tog istog sustava besplatne pravne pomoći te im se analogno povećanju tarifa za rad odvjetnika (porast od 40%) također još 2019. moralo odobriti barem razmjerno isto povećanje za sve kategorije prijevoda (usmeni i pismeni prijevodi). Temeljem gore izloženog apeliramo da se za sve usluge sudskog tumačenja pružene u okviru sekundarne pravne pomoći zadrže aktualne cijene iz Pravilnika o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008). Nije prihvaćen Prilikom utvrđivanja vrijednosti i raspona bodova radi utvrđivanja naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju tumači pošlo se od odredba Pravilnika o stalnim sudskim tumačima („Narodne novine“, br. 88/09, 19/08 i 28/13), ali i činjenice da se naknada za rad tumača isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna.
3 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Vrijednost naknade utvrđuje se u bruto iznosu (s uključenim javnim davanjima iz naknade) za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći uključujući u isto i PDV. Ukazujemo na nužnu potrebu utvrđivanja ove naknade u neto iznosu, jer ovako definirani bruto iznos stavlja u nejednaki položaj sudske tumače koji su različito registrirani, odnosno one koji jesu ili nisu u sustavu PDV-a, oni koji rade preko ugovora o djelu i dr., slijedom čega izračunom unatrag i odbijanjem javnih davanja iz naknade i PDV-a konačni neto iznos za pružanje 1 sata usmenog tumačenja dolazi na razinu cijene od cca. 54,72 kn neto (npr. kod rada putem ugovora o djelu). Sudski tumači djeluju u funkciji omogućavanja funkcioniranja pravne države i vladavine prava, u smislu dostupnosti usluge za sve imovinske kategorije. Međutim, upravo zbog neodrživo niskih naknada koje se ovdje predlažu, sudski tumači ne mogu financirati svoje poslovanje i opstanak na tržištu rada, stoga ukazujemo na mogućnost osipanja sudskih tumača i posljedično mogući pad kvalitete ili nemogućnost osiguranja usluge sudskog tumačenja, čime bi se osobe nižeg imovinskog statusa stavile u nepovoljniji i neravnopravan položaj. Ovdje također ukazujemo na još jedan ogroman problem s kojim se suočavaju sudski tumači da tijela javne uprave račune sudskih tumača plaćaju i sa zakašnjenjem od 6 do 12 mjeseci, iako je to oprečno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojim su propisani rokovi plaćanja. Istodobno su sudski tumači dužni platiti PDV po izdanim, a ne naplaćenim računima, što ih dovodi u nezavidan položaj. Nije prihvaćen Opredjeljenje stručnog nositelja izrade propisa je da je zbog ograničenih sredstava koja su za ovu namjenu osigurana u državnom proračunu u vrijednost iznosa naknade koja je utvrđena u bruto iznosu za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći, s uključenim javnim davanjima, sadržan i iznos poreza na dodanu vrijednost. Stalni sudski tumači svoju djelatnost obavljaju na različite načine, npr. samostalno kao glavnu djelatnost ili kao drugu djelatnost uz radni odnos ili kao pravne osobe te su prema načinu na koji su odabrali obavljati svoju djelatnost u obvezi plaćati pojedina javna davanja. Postupak i uvjeti za isplatu naknade za pružatelje sekundarne pravne pomoći propisan su člancima 38. i 39. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13. i 98/19.) u skladu s kojima su tumači dužni nadležnom upravnom tijelu dostaviti pravomoćnu sudsku odluku o odmjeravanju troškova, račun i obračun troškova, a upravna tijela svakog mjeseca dostavljaju Ministarstvu pravosuđa i uprave obračun troškova s pripadajućom dokumentacijom. S obzirom na propisani postupak, od dostave obračuna troškova upravnom tijelu do isplate od stane Ministarstva pravosuđa i uprave može proći nekoliko tjedana.
4 DRUŠTVO SUDSKIH TUMAČA I PREVODITELJA Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu S konsternacijom i čuđenjem reagiramo na Prijedlog uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu, s obzirom da u ovom prijedlogu Ministarstvo nije uvažilo nijednu izmjenu prema primjedbama Društva sudskih tumača i prevoditelja na Prijedlog uredbe iz 2020. godine. Ovim putem stoga iznova apeliramo na Ministarstvo da se o svim izmjenama propisa koji se tiču sudskih tumača pravovremeno obavijeste postojeća strukovna udruženja sudskih tumača kako bi na vrijeme mogli dati očitovanja struke te sudjelovati u donošenju kvalitetnih prijedloga za izmjene i dopune ili nove propise. Posebno ukazujemo na činjenicu da su sudski tumači profesionalni kadar koji pružanjem specifične stručne usluge omogućava i osigurava funkcioniranje pravne države i vladavine prava, odnosno pravilnog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći, u istom smislu kao i odvjetnici, vještaci, suci ili državni odvjetnici odnosno svi aktivni čimbenici pravosudnog sustava. Budući da suci i državni odvjetnici za postupke sekundarne pravne pomoći ne dobivaju umanjene plaće, a istovremeno su stalno zaposleni i sve doprinose i javna davanja podmiruju im se iz državnog proračuna, izražavamo neslaganje s time da se sudskim tumačima, kao visokokvalificiranim pružateljima usluge, već ionako niske tarife prema Pravilniku o stalnim sudskim tumačima (NN 88/2008), ovakvim prijedlogom Uredbe utvrđuju zapravo na razini vrijednosti rada NKV radnika. Ističemo također da cijene utvrđene Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima iz 2008. nisu mijenjane više od 12 godina, dok su troškovi života i poslovanja u tom razdoblju višekratno rasli. Nije prihvaćen Ministarstvo pravosuđa i uprave svake godine provodi javno savjetovanje o prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći te se, prije upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske prijedlog uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći dostavlja na mišljenje strukovnim udruženjima i udrugama u čiji djelokrug spadaju pitanja koja se uređuju uredbom, a to su Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatsko društvo sudskih vještaka i procjenitelja i Hrvatska strukovna udruga sudskih tumača. Uloga sudskih tumača je da, po potrebi, pružaju stručne usluge prevođenja u sudskim postupcima. Troškovi prevođenja u pravilu padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiču odnosno koji predlaže izvođenje dokaza te se nagrada i naknada troškova za rad stalnih sudskih tumača određuje u skladu s Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima („Narodne novine“, br. 88/08, 119/08, 28/13) . U slučaju kada je stranci u postupku odobrena sekundarna pravna pomoć, troškovi prevođenja, koje ona ne može snositi zbog toga što su njezine materijalne prilike takve da bi plaćanje predujma za troškove tumača moglo ugroziti njezino uzdržavanje i uzdržavanje članova njezinog kućanstva, nadoknadit će se iz sredstava državnog proračuna. Prilikom određivanja vrijednosti iznosa naknade za rad tumača vodilo se računa o činjenici da su sredstva državnog proračuna osigurana za ovu namjenu ograničena.
5 Marijan Bruketa OBRAZLOŽENJE, II. NAKNADA ZA RAD ODVJETNIKA (članci 3. do 9.) Marijan Bruketa, odvjetnik Predlagatelj uredbe istiće da je pri izradi Uredbe uzeo u obzir i odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) a u cilju očuvanja realnih odnosa između vrijednosti naknada za pojedine pravne radnje i vrste sudskih postupaka. Smatram da je predlagatelj, morao, u tom cilju uzeti u obzir i odredbu tarifnog broja Tbr. 42.koja glasi: "Na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost." Na ovaj način su odvjetnici, koju su u sustavu PDV diskirminirani u odnosu na one koji nisu u tom sustavu. jer od ukupno priznate naknade, moraju odbiti 25% iznosa na ime PDV, dakle, i od te i te kako niske naknade za pruženu besplatnu pravnu pomoć, jednu četvrtinu moramo vratiti državi kroz iskazni PDV. Nije prihvaćen Opredjeljenje stručnog nositelja izrade propisa je da je zbog ograničenih sredstava koja su za ovu namjenu osigurana u državnom proračunu u vrijednost iznosa naknade koja je utvrđena u bruto iznosu za pojedine oblike sekundarne pravne pomoći, s uključenim javnim davanjima, sadržan i iznos poreza na dodanu vrijednost.
6 HRVATSKO DRUŠTVO SUDSKIH VJEŠTAKA I PROCJENITELJA Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu E-savjetovanje je ponovno samo ispunjenje forme u nizu proteklih godina jer se može utvrditi da uopće niste uzeli u obzir naše izrečene stavove 2018.g.,2019.g. i 2020.g., pa članovi uopće više ne žele niti sudjelovati u e-savjetovanjima, ali mnogi više ne žele niti vještačiti. U vašem prijedlogu Uredbe nemate obrazloženja o razlici vrijednosti bodova za vještake i odvjetnike: vrijednost boda za rad odvjetnika iznosi 7 kn, za 2021. godinu, a vrijednost boda za rad vještaka iznosi 1,25 kn, za 2021. godinu., pa tražimo odgovor na to pitanje - tko to određuje takvu enormnu razliku ?! Pregledom Uredbi o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći u razdoblju od 2011.g. do 2019.g. može se utvrditi sljedeće: - od 2011. do 2013.g. bile su propisane naknade samo za rad odvjetnika, a vrijednost boda bila je 5,00 kn s uključenim PDV-om, - od 2014. do 2018.g. osim odvjetničkih, uvedene su i naknade za rad vještaka, a vrijednost boda bila je 5,00 kn za odvjetnike i 1,25 kn za vještake (sve s uključenim PDV-om), - u 2019.godini vrijednost boda za rad odvjetnika povećana je sa 5,00 kn na 7,00 kn (povećanje za 40 %), međutim vrijednost boda za obračun rada vještaka prema prijedlogu ostaje ista (1,25 kn s uključenim PDV-om)!!! Isto se nastavlja 2020. i 2021. g. Diskriminatorna i uvredljiva postojeća satnica sudskih vještaka i procjenitelja (za 35 bodova po satu dobivamo 43,75 kn s uključenim PDV-om, odnosno 35,00 kn bez PDV-a), je očito bila početna pozicija Ministarstva pravosuđa kod izračuna smanjenih vrijednosti bodova za ovu Uredbu. Za sve navedene radnje u Uredbi je ograničen broj bodova bez stvarnog uvida u predmet vještačenja, složenost i obimnost predmeta, nema troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, pa znači li to da vještak snosi troškove pravosuđa ??? Nema cjenika izrade procjembenih elaborata za građevine različitih namjena i veličine, za davanje odgovora na raspravi, a ne samo na glavnoj raspravi. Ukoliko broj bodova za izradu pisanog nalaza i mišljenja prelazi maksimalni broj bodova iz Uredbe, za složenije i obimnije predmete, obrazloženje suda u rješenju za isplatu bi trebalo biti prihvaćeno i dovoljno za isplatu usluge vještaku. Cjenik ne sadrži troškove odgode rasprave kada je vještak već pristupio na raspravu. U prijedlogu navedene Uredbe za 2021.g. Ministarstvo je vrijednost boda za obračun rada odvjetnika obrazložilo i dalje sa 7,00 kn po bodu (s uključenim PDV-om)! Ne možemo se složiti s nastavkom istog vrednovanja vrijednosti rada za odvjetnike jer vještaci rade i redovna vještačenja za sudove sa višestruko potplaćenim satom pa u smislu navedenoga, inzistiramo na jednakoj vrijednosti boda za vještake, odvjetnike i tumače, dakle 7,00 kn po bodu. Naime, vrijednost radnog sata za sudske vještake uključujući i procjenitelje, nije promijenjena od 1995.g. tj. od prvog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (NN 98/1995.) gdje je u čl.20 određeno da se vrijednost nagrade određuje u bodovima, a vrijednost boda je bila 2,00 kune bruto. I za odvjetnike je tada to bila propisana vrijednost boda koja je danas 10,00 kn/bodu. U važećem Pravilniku o stalnim sudskim vještacima (NN 38/2014,123/2015.,29/2016) određena je u čl.24 vrijednost nagrade za vještaka od 2,00 kn bez PDV-a, dakle jednako kao prije 25 godina !!! U brojnim servisima automehaničarske i dr. obrtničko-servisne struke (npr.popravci perilica) javno su izvješene cijene radnog sata tih obrtnika od 250 kn.-). Stoga i dalje kao i prethodnih godina ne prihvaćamo apsurdne i nepoštene iznose vrednovanja našeg rada, a dosadašnje postupanje Ministarstva pravosuđa tumačimo kao diskriminatorno i omalovažavajuće prema našim brojnim strukama. Tražimo uvažavanje naših primjedbi i povećanje minorne cijene rada u redovnim sudskim postupcima, a u postupcima u kojima se naplaćujemo iz sredstava sekundarne pravne pomoći trebamo imati vrijednost od 7,00 kn/po bodu s uključenim PDV-om. Pogrešno se u obrazloženju tvrdi da je pri određivanju visine boda za naknadu a/ odvjetnika uzeto u obzir " Pri utvrđivanju visine boda uzeta su u obzir sredstva osigurana za ovu namjenu u državnom proračunu", odnosno za b/ vještaka " Pri utvrđivanju visine boda uzeta je u obzir potreba osiguranja učinkovitog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći i mogućnosti državnog proračuna. " jer u prvom slučaju bod vrijedi 7,00 kn a u drugom 1,25kn!? - NAVEDENO UPUĆUJE NA VRLO JASNU DISKRIMINACIJU IZMEĐU REGULIRANIH PROFESIJA ODVJETNIKA I DRUGIH STRUKA SA RAZLIČITIM ECTS BODOVIMA. Obzirom da su pri tome definirane usluge akademski obrazovanih stručnjaka istog ranga, ili čak višeg ranga na strani vještaka, potpuno je pogrešno izbalansiran sustav vrednovanja - pa iznose bodova treba dovesti minimalno u istu ravan ili pak ovisno o razini ECTS bodova i pri tome dati višu razinu boda onom stručnjaku koji ima više ECTS bodova. Nije prihvaćen Prilikom propisivanja vrijednosti i raspona bodova na temelju kojih se određuje naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć pošlo se od vrijednosti i raspona bodova utvrđenih odredbama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19; dalje: Pravilnik) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), ali i činjenice da se naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć odvjetnicima i vještacima isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna. Visina naknade za obavljeno vještačenje nije uvjetovana samo vrijednošću boda, već ovisi i o drugim parametrima koji utječu na visinu naknade. Za usporedbu, odvjetnici u skladu s Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje: Uredba) mogu ostvariti pravo na naknadu za pruženu sekundarnu pravnu pomoć u prvostupanjskom parničnom postupku u iznosu do najviše 300 bodova, i to ako su obavili svih šest pravnih radnji, što iznosi 2.100,00 kuna, pri čemu im se ne plaćaju ostali troškovi (npr. poštanski troškovi ili putni troškovi). S druge strane Uredbom je za pojedine radnje vještaka propisana naknada u fiksnom iznosu, dok je za druge radnje propisan najniži i najviši broj bodova. Tako je za naknadu za izradu pisanog nalaza i mišljenja, koja predstavlja radnju koji najviše pridonosi visini naknade za obavljeno vještačenje, Uredbom propisan raspon broja bodova od 150 do 4000, a sud određuje visinu naknade za obavljeno vještačenje uvažavajući predmet vještačenja te složenost i obimnost predmeta. Iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), a Ministarstvo pravosuđa i uprave uredno izvršava isplatu vještacima po tim rješenjima. I prilikom utvrđivanja vrijednosti radnog sata vještaka pošlo se od odredaba Pravilnika kojim je vrijednost radnog sata, jednako kao i Uredbom, utvrđena u iznosu od 35 bodova. Naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke, čiji je sastavni dio procjembeni elaborat, Uredbom je određena u iznosu od 150 do 4000 bodova. Stoga, sud pri donošenju rješenja o odmjeravanju troškova vještačenja utvrđuje visinu naknade za izradu pisanog nalaza i mišljenja uvažavajući posebne značajke konkretnog predmeta vještačenja. Nadalje, Uredbom je propisana naknada za pristup na glavnu raspravu. Hoće li vještaku biti priznata naknada za pristup na ročište za glavnu raspravu koje je odgođeno, ovisi o ocjeni suda. Kada bi vrijednost boda za na temelju kojeg se utvrđuje naknada za obavljeno vještačenje iznosila 7,00 kuna, samo naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja bi iznosila od 1.050,00 do 28.000,00 kuna, koji iznosi nisu realni i za isplatu kojih nema mogućnosti u državnom proračunu.
7 Marijan Bruketa Ovršni postupak i postupak osiguranja , Članak 5. Marijan Bruekta, odvjetnik Smatram da se odobrena odobrena besplatna pravna pomoć odnosno korištenje pravne pomoći na temelju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći odnos i na postupak ovrhe pred FINOM . Stoga predlažem da se u čl.5.pod točkom 4. doda tekst: "za za sastavljanje ostalih podnesaka i poduzimanje ostalih radnji u ovršnom postupku, postupku pred FINOM radi provođenja ovrhe na računima ovršenika radi naplate novčane tražbine i u postupku osiguranja" Nije prihvaćen Člankom 12. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) određeno je da sekundarna pravna pomoć obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.
8 Aneta Karakaš OBRAZLOŽENJE, III. NAKNADA ZA RAD VJEŠTAKA (članci 10. do 15.) Kada se usporedi vrijednost boda odvjetnika, vrijednost boda vještaka i vrijednost rada tumača, rezultat je da ovom društvu vještaci nisu potrebni, odnosno treba učiniti sve da bi se omalovažio njihov rad i da ljudi ne bi imali interes biti vještaci. Do sada je bod bio 2,00 kn. Ako je ova naknada prilagođena prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, zbog čega je povećana vrijednost boda odvjetnika, a smanjena vještacima? Nije prihvaćen Odvjetnici u skladu s Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje: Uredba) mogu ostvariti pravo na naknadu za pruženu sekundarnu pravnu pomoć u prvostupanjskom parničnom postupku u iznosu do najviše 300 bodova, i to ako su obavili svih šest pravnih radnji, što iznosi 2.100,00 kuna, pri čemu im se ne plaćaju ostali troškovi (npr. poštanski troškovi ili putni troškovi). S druge strane Uredbom je za pojedine radnje vještaka propisana naknada u fiksnom iznosu, dok je za druge radnje propisan najniži i najviši broj bodova. Tako je za naknadu za izradu pisanog nalaza i mišljenja, koja predstavlja radnju koji najviše pridonosi visini naknade za obavljeno vještačenje, Uredbom propisan raspon broja bodova od 150 do 4000, a sud određuje visinu naknade za obavljeno vještačenje uvažavajući predmet vještačenja te složenost i obimnost predmeta. Iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), a Ministarstvo pravosuđa i uprave uredno izvršava isplatu vještacima po tim rješenjima. Kada bi vrijednost boda za na temelju kojeg se utvrđuje naknada za obavljeno vještačenje iznosila 7,00 kuna, samo naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja bi iznosila od 1.050,00 do 28.000,00 kuna, koji iznosi nisu realni i za isplatu kojih nema mogućnosti u državnom proračunu.
9 Aneta Karakaš Medicinska sekcija , Članak 14. Zbog čega niste uz medicinsku sekciju stavili i veterinarsku? Vještaci iz veterinarstva spojeni su s Medicinskoj sekciji danas, ali to ne znači da će tako ostati i u nekom bliskom vremenu. Nije prihvaćen Ako Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje u tekstu: Uredba) nije drukčije propisano, za rad vještaka utvrđuje se naknada na temelju članka 12. Uredbe.
10 Aneta Karakaš Zajedničke odredbe za sve sekcije, Članak 12. Nalaz i mišljenje ne spadaju pod sekundarnu pravnu pomoć. Ako spada, onda vještaku treba povećati vrijednost boda. Nije prihvaćen Člankom 12. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) određeno je da sekundarna pravna pomoć obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi. Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. se u skladu s člankom 37. ZBPP-a određuje iznos naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača u slučajevima kada je stranci u sudskom postupku rješenjem nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba u skladu s odredbama ZBPP-a odobrena sekundarna pravna pomoć. Prilikom propisivanja vrijednosti i raspona bodova na temelju kojih se određuje naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju vještaci pošlo se od vrijednosti bodova utvrđenih odredbama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19), ali i činjenice da se naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć vještacima isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna.
11 Aneta Karakaš III. NAKNADA ZA RAD VJEŠTAKA, Članak 10. Bod odvjetnika ne može biti 7,00 kn, dok je bod vještaka 1,25 kn. Osim što je diskriminatorna odredba, osobno sam diskriminirana, jer jedan odvjetnik sa završenim Pravnim fakultetom i odvjetničkim ispitom, vrijedi 5,6 puta više od mene sa završenim Veterinarskim fakultetom, magisterijem i doktoratom o stručnim ispitom, a često bez stručnog mišljenja vještaka, onaj koji vrijedi 5,6 puta više, ne može braniti svoju stranku. Nije prihvaćen Odvjetnici u skladu s Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje: Uredba) mogu ostvariti pravo na naknadu za pruženu sekundarnu pravnu pomoć u prvostupanjskom parničnom postupku u iznosu do najviše 300 bodova, i to ako su obavili svih šest pravnih radnji, što iznosi 2.100,00 kuna, pri čemu im se ne plaćaju ostali troškovi (npr. poštanski troškovi ili putni troškovi). S druge strane Uredbom je za pojedine radnje vještaka propisana naknada u fiksnom iznosu, dok je za druge radnje propisan najniži i najviši broj bodova. Tako je za naknadu za izradu pisanog nalaza i mišljenja, koja predstavlja radnju koji najviše pridonosi visini naknade za obavljeno vještačenje, Uredbom propisan raspon broja bodova od 150 do 4000, a sud određuje visinu naknade za obavljeno vještačenje uvažavajući predmet vještačenja te složenost i obimnost predmeta. Iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), a Ministarstvo pravosuđa i uprave uredno izvršava isplatu vještacima po tim rješenjima. Kada bi vrijednost boda za na temelju kojeg se utvrđuje naknada za obavljeno vještačenje iznosila 7,00 kuna, samo naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja bi iznosila od 1.050,00 do 28.000,00 kuna, koji iznosi nisu realni i za isplatu kojih nema mogućnosti u državnom proračunu.
12 Aneta Karakaš II. NAKNADA ZA RAD ODVJETNIKA, Članak 3. Zbog čega je vrijednost boda odvjetnika za pružanje sekundarne pravne pomoći 7,00 kn, a vještacima 1,25? Zbog čega mislite da jedan odvjetnik vrijedi 5,6 puta više od jednog vještaka? Nije prihvaćen Odvjetnici u skladu s Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje: Uredba) mogu ostvariti pravo na naknadu za pruženu sekundarnu pravnu pomoć u prvostupanjskom parničnom postupku u iznosu do najviše 300 bodova, i to ako su obavili svih šest pravnih radnji, što iznosi 2.100,00 kuna, pri čemu im se ne plaćaju ostali troškovi (npr. poštanski troškovi ili putni troškovi). S druge strane Uredbom je za pojedine radnje vještaka propisana naknada u fiksnom iznosu, dok je za druge radnje propisan najniži i najviši broj bodova. Tako je za naknadu za izradu pisanog nalaza i mišljenja, koja predstavlja radnju koji najviše pridonosi visini naknade za obavljeno vještačenje, Uredbom propisan raspon broja bodova od 150 do 4000, a sud određuje visinu naknade za obavljeno vještačenje uvažavajući predmet vještačenja te složenost i obimnost predmeta. Iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), a Ministarstvo pravosuđa i uprave uredno izvršava isplatu vještacima po tim rješenjima. Kada bi vrijednost boda za na temelju kojeg se utvrđuje naknada za obavljeno vještačenje iznosila 7,00 kuna, samo naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja bi iznosila od 1.050,00 do 28.000,00 kuna, koji iznosi nisu realni i za isplatu kojih nema mogućnosti u državnom proračunu.
13 Aneta Karakaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Nije precizirano na koja zanimanja i koje poslove će moći obaviti osoba koja će plaćati porez po odbitku ako znamo da se porez po odbitku određuje strancima? Nije prihvaćen Članak 2. stavak 2. Uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. primjenjuje se na sve primatelje naknade koji plaćaju porez po odbitku u skladu s propisima koji uređuju poreze i druga javna davanja.
14 Aneta Karakaš I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Nije precizirano što je to sekundarna pravna pomoć prema ovom prijedlogu Uredbe za sudske vještake. Da li u to spada kompletno mišljenje sudskog vještaka sa svim posrednim i neposrednim poslovima, koje će on/ona napraviti da da svoje mišljenje ili samo ono što otpada pod sekundarnu pravnu pomoć, a to je pravni savjet. Nije prihvaćen Člankom 12. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19; dalje u tekstu: ZBPP) propisani su oblici sekundarne pravne pomoći. Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje u tekstu: Uredba) se u skladu s člankom 37. ZBPP-a određuje iznos naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača u slučajevima kada je stranci u sudskom postupku rješenjem nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba u skladu s odredbama ZBPP-a odobrena sekundarna pravna pomoć. Uredbom se od 10. do 15. članka propisuje način utvrđivanja naknade za rad vještaka za pojedine troškove ili aktivnosti. Osim toga, iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.).
15 DELTA POINT d.o.o. III. NAKNADA ZA RAD VJEŠTAKA, Članak 10. Nije u redu određena visina boda naknade za rad vještaka i naknade za rad odvjetnika. Pogrešno se u obrazloženju tvrdi da je pri određivanju visine boda za naknadu a/ odvjetnika uzeto u obzir "sredstva osigurana za ovu namjenu u državnom proračunu", odnosno za b/ vještaka "mogućnosti državnog proračuna" jer u prvom slučaju bod vrijedi 7,00 kn a u drugom 1,25kn!? - ŠTO UPUĆUJE NA DISKRIMINACIJU.- Budući su po srijedi usluge akademski obrazovanih stručnjaka istog ranga, ili čak višeg ranga na strani vještaka, očito je pogrešno izbalansiran sustav - pa iznose bodova treba dovesti minimalno u istu ravan ili pak ovisno u razini ECTS bodova dati višu razinu boda onom stručnjaku koji ima više ECTS bodova. Nije prihvaćen Prilikom propisivanja vrijednosti i raspona bodova na temelju kojih se određuje naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju odvjetnici, vještaci i tumači pošlo se od vrijednosti bodova utvrđenih odredbama Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“, br. 38/14, 123/15, 29/16 i 61/19; dalje: Pravilnik), Pravilnika o stalnim sudskim tumačima („Narodne novine“, br. 88/08, 119/08, 28/13), Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15), ali i činjenice da se naknada za pruženu sekundarnu pravnu pomoć odvjetnicima, vještacima i tumačima isplaćuje u okviru ograničenih mogućnosti državnog proračuna. Odvjetnici u skladu s Uredbom o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. (dalje: Uredba) mogu ostvariti pravo na naknadu za pruženu sekundarnu pravnu pomoć u prvostupanjskom parničnom postupku u iznosu do najviše 300 bodova, i to ako su obavili svih šest pravnih radnji, što iznosi 2.100,00 kuna, pri čemu im se ne plaćaju ostali troškovi (npr. poštanski troškovi ili putni troškovi). S druge strane Uredbom je za pojedine radnje vještaka propisana naknada u fiksnom iznosu, dok je za druge radnje propisan najniži i najviši broj bodova. Tako je za naknadu za izradu pisanog nalaza i mišljenja, koja predstavlja radnju koji najviše pridonosi visini naknade za obavljeno vještačenje, Uredbom propisan raspon broja bodova od 150 do 4000, a sud određuje visinu naknade za obavljeno vještačenje uvažavajući predmet vještačenja te složenost i obimnost predmeta. Iako Uredbom nije predviđena naknada troškova prijevoza, parkiranja i cestarine, u praksi sud te troškove priznaje vještacima u rješenjima o odmjeravanju troškova vještačenja na temelju članka 256. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03, 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19.), a Ministarstvo pravosuđa i uprave uredno izvršava isplatu vještacima po tim rješenjima. Kada bi vrijednost boda za na temelju kojeg se utvrđuje naknada za obavljeno vještačenje iznosila 7,00 kuna, samo naknada za izradu pisanog nalaza i mišljenja bi iznosila od 1.050,00 do 28.000,00 kuna, koji iznosi nisu realni i za isplatu kojih nema mogućnosti u državnom proračunu.
16 Marijan Bruketa Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu Marijan Bruketa, odvjetnik Obzirom na činjenicu da su ovršni postupci izrazito dugotrjani, želim predlagatleju ukazati na probleme koji se događaju u praksi u odnosu na postupanje Suda odnosno FINE. Naima na većinu starih ovršnih predmeta primjenjuje u cjelosti Ovršni zakon objavljen u NN br.112/2012. U članku 82 Zakona o izmjenama i dopunama Ovršenog zakona određeno je da: (1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbi Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12. i 25/13.). Naime upravo u takvim predmetima nadlažni Općinski sud je donio Rješenj o ovrsi a ne radi se o slučaju da bi ovrhovoditelj podnosio ZAHTJEV ZA IZRAVNU NAPLATU. Naime radi se o starom predmetu i u takvim predmetima FINA nije preuzela dio uloge koju je do sada imao sud. FINA je preuzela dio uloge suda samo u onim predmetima, kroz postupak IZRAVNOM NAPLATOM novčane tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda, upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca i to za ovršne isprave koje su postale ovršne nakon 15. listopada 2012. godine. Za sve ovršne isprave koje su postale ovršne prije 15. listopada 2012. godine, a to znači da su postale pravomoćne i da je protekao paricijski rok tj. rok za dobrovoljno ispunjenje tražbine prije 15. listopada 2012. godine, ovrhovoditelj mora tražiti od suda, i to općinskog suda (osim za domaće i strane arbitražne odluke za koje je nadležan trgovački sud), donošenje rješenja o ovrsi na novčanim sredstvima ovršenika, a koje će rješenje sud onda dostaviti FINI na provedbu. Postupci u tijeku dovršit će se prema odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, dakle, ako je postupak ovrhe bio pokrenut na dan 15. listopada 2012. godine, nema nikakvih promjena. U praksi se često radi i o ovršnom postupku koji je zapravo nastavak ovrhe koja je vođena na nekretninama ovršenika, radi naplate navedene tražbine, koja ovrha je dovršena, a ako se ovrhovoditelj nije u cijelosti ili uopće naplatio, traži se se nastavak ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika pred FINOM. U takvim postupcima FINA se poziva na odredbe Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na naovčanim sredstvima( NN br.71/18) a koji je donešen na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (objavljen u NN br.68/2018) i koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 4.kolovoza 2018.godine. Njegove doredbe, kao i odredbe navedenog Pravilnika, se ne prijenjuje RETROAKTIVNO. Stoga smatram da u slučaju kada je stranci odobrena BESPLATNA PRAVNA POMOĆ, ovrhovoditelj: 1. ne snosti troškove plaćanja predujma ( osim eventualno u dijelu, ako mu nije odobrene pomoć u visini od 100%) i to bez obzira da li se radi o postupku, gdje je Sud donio Rješenje o ovrsi radi provođenja ovrhe na računima ovršenika radi naplate novčane tražbine, ili 2. ovrhovoditelj pokreće ovrhu podnošenjem ZAHTJEVA ZA IZRAVNU NAPLATU ili ZAHTJEVA ZA NAPLATU. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na Uredbu o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. kojom se u skladu s člankom 37. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) određuje iznos naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača.
17 Marijan Bruketa Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu Marijan Bruketa, odvjetnik Uvodno smatram da treba istaći, obzirom na problemu u praksi, da je potrebno urediti da se odobrena besplatna pravna pomoć odnosno korištenje pravne pomoći na temelju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći odnosi i na postupak pred FINOM radi provođenja ovrhe na računima ovršenika radi naplate novčane tražbine, tj. na postupak uplate predujma za provođenje ovrhe sukladno odredbama Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na naovčanim sredstvima( NN br.71/18) a koji je donešen na temelju Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (objavljen u NN br.68/2018) i koji je stupio na snagu i primjenjuje se od 4.kolovoza 2018.godine. Naime u praksi, FINA postupa na način da vraća SUDU izdano rješenje o ovrsi iz razloga-"jer nije uplaćen predujem" odnosno ovrhovoditelju u slučaju kada ovrhovoditelj pokreće ovrhu podnošenjem ZAHTJEVA ZA IZRAVNU NAPLATU ili ZAHTJEVA ZA NAPLATU, a prije toga mu je odobrena besplatna pravna pomoć odnosno korištenje pravne pomoći na temelju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na Uredbu o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. kojom se u skladu s člankom 37. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) određuje iznos naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača.
18 ZORAN SAMBOL Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. godinu U redu je napraviti vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknada za pružanje sekundarne pravne pomoći... u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. No, zar ne bi trebalo u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći u člancima 40, 41 i 42. uz deklarirane mehanizme/procedure Nadzora; stručnog i upravnog staviti i izravnu poveznicu s ovom Uredbom na način kako bi se "penaliziralo" __nesavjesno_i_nestručno_ pružanje besplatne pravne pomoći? Apsurdno je to što u gore spomenutim člancima pokretač postupka utvrđivanja "nesavjesnog i nestručnog" pružanja pravne pomoći ne može biti "Korisnik pravne pomoći". Bez utjecaja Korisnka na iznose naknada Pružatelju besplatne pravne pomoći nije moguće imati učinkovit i pravedan pravni sustav. Bez pravednog i poštenog pravnog sustava nema ni naprednog društva i Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na Uredbu o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2021. kojom se u skladu s člankom 37. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) određuje iznos naknade za rad odvjetnika, vještaka i tumača.