Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 83. | Odredbom članka 83. stavka 1. Prijedloga pravilnika, propisuje se da, ako privedenu osobu treba smjestiti u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva, prije provođenja te mjere mora se utvrditi pod utjecajem kojeg opojnog sredstva se osoba nalazi i kojoj količini tog sredstva je izložena, te po potrebi organizirati pružanje liječničke pomoći, a prema odredbi stavka 2. istoga članka Prijedloga pravilnika, predviđeno da će se, u slučaju da se osoba odbije podvrgnuti provjeri na prisustvo alkohola ili droge u organizmu, pozvati liječnik koji će pregledati osobu. Predlažemo Prijedlogom pravilnika, radi izbjegavanja eventualnih naknadnih dvojbi u npr. slučajevima zdravstvenih komplikacija privedene osobe, propisati mogućnost da u slučaju sumnje da se osoba pod utjecajima opojnih sredstava uslijed kojih postoji realna opasnost za narušavanje njenog zdravlja, prije smještaja u posebnu prostoriju, preveze u nadležnu liječničku ustanovu kako bi se odmah utvrdilo o kojem se sredstvu radi i kojoj je količini tog sredstva izložena, kao i radi procijene potrebe za daljnjom medicinskom intervencijom. | Prihvaćen | Prijedlog prihvaćen |
| 2 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 58. | Čl. 58. st. 5. – umjesto pojmova „briga i skrb“ koji imaju isto značenje, treba koristiti izraze „skrb i odgoj“ što je ujedno sukladno drugim propisima. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 3 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 139. | Predlažemo u članku 139. stavku 4. u djelu Pravilnika 22. Uporaba sredstava prisile, koristiti termine osoba s invaliditetom koja sukladno Konvenciji obuhvaća osobe s tjelesnim, intelektualnim, mentalnim i osjetilnim oštećenjima, slijedom čega nije potrebno zasebno navoditi „duševni bolesnik“ i „teški invalid“. Obrazloženje: Navedena terminologija je zastarjela te je istu potrebno usuglasiti sa konvencijskom terminologijom. Naime, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom kao službeni termin koristi umjesto“ djece s posebnim potrebama “- djeca s teškoćama u razvoju te umjesto termina „invalidnih osoba“- osobe s invaliditetom, stoga smatramo da je potrebno terminologiju uskladiti sa konvencijskom terminologijom (primjerice, duševnim bolesnik je osoba s mentalnim oštećenjima, teški invalid je osoba s teškim invaliditetom). | Prihvaćen | Prijedlog prihvaćen. |
| 4 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 50. | Predlažemo iza čl. 50., u djelu Pravilnika pod nazivom VI. Pojedine policijske ovlasti, 1. Prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, Prikupljanje podataka, dodavanje novog članka koji bi obuhvaćao način prikupljanja podataka od osoba s invaliditetom, a koji bi glasio: Prilikom prikupljanja podataka potrebno je obazrivo postupati i prema osobama s invaliditetom uvažavajući specifičnosti koje proizlaze iz vrste i stupnja invaliditeta, prilagođavajući postupanje osobitostima obzirom na invaliditet, poštujući njihovo urođeno dostojanstvo i zaštitu njihove privatnosti. Obrazloženje: Pojedine vrste invaliditeta ili oštećenja zdravlja mogu za posljedicu imati manifestaciju ponašanja koja se mogu doimati ili se lako mogu zamijeniti za neke oblike neprihvatljivog ponašanje ili za stanje, a što može dovesti u zabludu te proizvesti štetne posljedice (primjerice, osoba koja boluje od multiple skleroze i ima poremećaj ravnoteže može ostaviti dojam da je u alkoholiziranom stanju, osoba s intelektualnim oštećenjima se može doživjeti da ne razumije sadržaj svoje prijave/iskaza te je potrebno provjeriti razumijevanje i pridavati vjeru njezinom iskazu, visoko slabovidnoj osobi/slijepoj je potrebno tekst pročitati ukoliko treba potpisati određeni podnesak. Nagluhoj ili gluhoj osobi je potrebno uz pomoć tumača ili napismeno objasniti svrhu i način prikupljanja podataka. Smatramo kako je važno ne postupati s predrasudama te ukoliko postoji indicija da se radi o osobi s invaliditetom, potrebno je postupanja i komunikaciju prilagoditi osobama s invaliditetom na njima pristupačan način. Ako je potrebno kontaktirati obitelj, osobu od povjerenja, udruge koje se bave zaštitom osoba s pojedinom vrstom oštećenja. Republika Hrvatska ratificirala je Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom koja u čl.2. definira što sve podrazumijeva komunikacija sa osobama s invaliditetom: »Komunikacija« uključuje jezike, prikazivanje teksta, Brailleovo pismo, taktilnu komunikaciju, uvećani tisak, dostupne multimedijalne sadržaje, kao i pisani oblik istih, zvučne zapise, obični jezik, osobne čitače i augmentativne i alternativne oblike, sredstva i formate komunikacije, uključujući dostupnu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. | Prihvaćen | (dodaje se stavak 3. članka 50.) |
| 5 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 170. | Poštovani/e, Pravobraniteljica predlaže da se u poglavlju 23. Zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba, Opća prava žrtava, u st. 3. članka 170. Pravilnika, u zagradama (pored djece žrtava, žrtava kaznenog djela protiv spolne slobode, žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima, žrtava kaznenog djela nasilja, žrtava stranaca i žrtava osoba s invaliditetom) izrijekom navedu i žrtve rodno utemeljenog nasilja kao posebna kategorija žrtava čija su prava također posebno propisana (primjerice Istanbulskom konvencijom). S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl. iur. | Prihvaćen | Prijedlog prihvaćen. |
| 6 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 123. | Odredbom članka 123. stavka 3. Prijedloga pravilnika, propisano je da, ako postoje razlozi za ulazak u tuđi dom i s njime povezan prostor, policijski službenik može nasilno otvoriti dom ili zatvorene prostorije doma te će policijski službenik, prilikom nasilnog otvaranja tuđeg doma, postupati na način da uzrokuje najmanju moguću štetu. Prema odredbi članka 34. Ustava Republike Hrvatske, dom je nepovrediv te samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugoga prostora, a u skladu s uvjetima što ih predviđa zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole držatelja stana ući u dom ili prostorije te izvršiti pretragu bez nazočnosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi hvatanja počinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. Slijedom navedenog, predmetnim člankom Prijedloga pravilnika, predlažemo propisati razloge koji predstavljaju pravni temelj za ulazak policijskih službenika u dom građana nasilnim putem, kao što je to propisano člankom 112. stavkom 3. važećeg Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika. | Nije prihvaćen | Predloženo je već opisano u članku 74. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te nije potrebno da se isto propisuje Pravilnikom. |
| 7 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 78. | Odredbom članka 78. stavka 4. Prijedloga pravilnika, propisuje se iznimka od pravila o utvrđenim modalitetima dovođenja ili privođenja osoba (u pravilu se obavlja službenim vozilom koje ima odvojeni prostor za smještaj osobe prema kojoj se postupa) i to na način da se dovođenje ili privođenje iznimno može obaviti javnim prijevozom tako da se osobu koju se dovodi ili privodi, ako to mogućnosti dozvoljavaju, smjesti izdvojeno od ostalih putnika. Smatramo da propisana iznimka može u praksi predstavljati ponižavajuće postupanje prema osobi koja se dovodi ili privode, te može u eklatantnim slučajevima dovesti i do ugrožavanja sigurnosti putnika, među kojima može biti i ranjivih skupina, pa smo stoga mišljenja da predložene normativno rješenje može rezultirati izlaganju nepotrebnim rizicima drugih osoba te predlažemo istu odredbu brisati. | Nije prihvaćen | Iznimka propisana stavkom 4. članka 78. Pravilnika nužna je zbog nemogućnosti prethodnog predviđanja načina dovođenja i privođenja, a što se u praksi događa iznimno rijetko. |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 62. | U čl. 62. st.2. se navodi da se utvrđivanje identiteta osobe provodi: 1. prema osobi kojoj se identitet ne može provjeriti 2. prema osobi koja ne posjeduje javnu ispravu na osnovu koje se može provjeriti identitet 3. prema osobi za koju postoje osnove sumnje da je sudjelovala u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili prekršaja za koje se može izreći kazna zatvora 4. za osobu prema kojoj se primjenjuje mjera uhićenja ili mu je određena mjera smještaja u posebnoj prostoriji do prestanka djelovanja opojnog sredstva 5. kada postoji sumnja u vjerodostojnost isprave ili iskaza osobe kojoj je identitet provjeren 6. na zahtjev suda, državnog odvjetništva ili drugog nadležnog tijela. Mišljenja smo da se točka 2. odnosi na situaciju koja je već obuhvaćena sadržajem točke 1. te predlažemo njeno brisanje. U prethodnim odredbama, u kojima se regulira provjera identiteta, su navedene tri mogućnosti i to kroz uvid u osobni dokument, uvid u IS MUP-a ili na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet provjeren. Stoga, osoba kojoj se ne može provjeriti identitet može biti i osoba koja ne posjeduje javnu ispravu na osnovu koje se može on provjeriti, no ujedno samo neposjedovanje odgovarajuće javne isprave automatski ne dovodi do potpune nemogućnosti utvrđivanja identiteta, jer očito postoji mogućnost i drugih načina provjere. | Nije prihvaćen | Sadržaj iz točke 1. se ne odnosi na osobu koja trenutno, odnosno tijekom provjere identiteta, ne posjeduje javnu ispravu na osnovu koje se može provjeriti identitet već se odnosi na osobu koja iz objektivnih razloga ne može niti na bilo koji način dati informacije o svojem identitetu (npr. zdravstveno stanje osobe). Sadržaj točke 2. ne odnosi se na osobu koja trenutno kod sebe nema javnu ispravu na osnovu koje se može provjeriti identitet, već na osobu koja takvu javnu ispravu uopće ne posjeduje. |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 59. | Sukladno članku 59. stavku 1., policijski službenik će provjeriti identitet osobe na zahtjev službenih osoba tijela državne uprave, pravnih ili fizičkih osoba ako je vjerojatno da je ta osoba povrijedila neko njihovo pravo. Iz ovako formulirane odredbe nije u dovoljnoj mjeri jasno tko i temeljem čega ocjenjuje vjerojatnost da je neka osoba povrijedila pravo fizičke osobe, koja traži provjeru identiteta. Iz dosadašnje komunikacije s Ministarstvom unutarnjih poslova RH upoznati smo sa stavom da ne postoji zakonska odredba prema kojoj policija ima obvezu utvrđivati vjerojatnost povrede nečijeg prava samo na temelju obraćanja privatne osobe ili njenog opunomoćenika radi dostave podataka druge osobe, koja pri tom izražava samo osobnu sumnju da je povrijeđeno neko njeno pravo. Postupajući po pritužbama građana uočili smo različitu praksu policije, primjerice, u jednom slučaju se provodila provjera identiteta osobe kako bi se njeni osobni podatci, prije podnošenja tužbe sudu, dostavili opunomoćeniku privatne osobe, dok se u drugom slučaju dostava osobnih podataka vezala isključivo uz podnošenje odgovarajuće tužbe i zahtjeva suda u tom smislu. Pri tome, ocjena o postojanju vjerojatnosti da je jedna osoba povrijedila pravo druge osobe, koja onda traži provjeru identiteta, trebala bi biti dana od odgovarajuće nadležne institucije, a ne od strane policije. Nakon toga, policija može poduzeti odgovarajuće radnje, sukladno članku 30. stavak 1. točka 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Stoga, predlažemo da odredba članka 59. stavka 1. Prijedloga pravilnika dodatno precizira. Uočena praksa policije da se u svakom konkretnom slučaju razmatra mogućnost dostave osobnih podataka tražitelju, a koja ovisi o vrsti događaja, sudionicima koji su u njemu sudjelovali, tijelu koje je podatke zatražilo, razlozima dostave podataka i dr., nije prihvatljiva jer upućuje na mogućnost arbitrarnog postupanja. Ustavna vrednota vladavine prava zahtjeva strogo pridržavanje, osim Ustava, i zakona od strane svih državnih tijela, dok zakonitost u službi vladavine prava podrazumijeva zabranu svake arbitrarnosti pri odlučivanju i postupanju državnih tijela. I praksa Europskog suda za ljudska prava postavlja opći zahtjev da tumačenje i primjena domaćeg prava od nadležnih tijela moraju biti „oslobođeni od samovolje“, te je upravo arbitrarnost čest razlog zbog kojeg ESLJP odstupa od općeg pravila nemiješanja u tumačenje i primjenu domaćeg prava država stranaka. | Nije prihvaćen | U članku 30. stavak 1. točka 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kao i u članku 59. stavak 4. Pravilnika propisano je da u slučaju sumnje da bi provjereni osobni podaci mogli biti zlouporabljeni, policijski službenik ih neće ustupiti osobi koja je zatražila provjeru te će je uputiti da ih može zatražiti pisanim putem od nadležne ustrojstvene jedinice policije. Slijedom navedenog, policijski službenik mora imati mogućnost procjene da li se radi o vjerodostojnoj povredi nečijeg prava ili mogućoj zlouporabi kada će postupiti kako je prethodno navedeno. |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 58. | Prema čl. 58. st.4. provjera identiteta osobe koja nema kod sebe osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom iznimno može biti provedena uvidom u informacijski sustav Ministarstva ili na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet provjeren. U važećem Pravilniku, čl.49. st.4. se navodi da provjera identiteta osobe koja nema kod sebe javnu ispravu može se provesti i na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet provjeren. Smatramo da postojeća odredba Pravilnika treba ostati, odnosno da se kao alternativni način, ukoliko osoba nema osobnog dokumenta provjeri na temelju vjerodostojnog iskaza osobe čiji je identitet provjeren, a ne samo iznimno jer u tom slučaju, samo po procjeni policijskog službenika će biti provjeren identitet, a u drugim okolnostima (prema slobodnoj procjeni službenika) će biti osoba dovedena u policijske prostorije radi utvrđivanja identiteta. Treba napomenuti da se prilikom utvrđivanja identiteta osobi ograničava sloboda kretanja i obavljaju se policijske radnje u samoj postaji, te je stoga potrebno da se ova policijska ovlast primjenjuje samo kada su iscrpljene druge radnje provjere identiteta. Dolazak u policijsku postaju je dodatni stres za svaku osobu te se sloboda kretanja može ograničiti samo u posebnim okolnostima predviđenim zakonom i međunarodnim standardima. Stoga predlažemo da se u čl. 58. st. 4. Prijedloga pravilnika briše riječ iznimno. | Nije prihvaćen | Mora se ostaviti mogućnost policijskom službeniku da li će pokloniti vjeru osobi čiji je identitet provjeren ili neće te će u podrednom slučaju, ukoliko ne pokloni vjeru, izvršiti provjeru identiteta za osobu koja nema kod sebe osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu sa fotografijom, uvidom u Informacijski sustav MUP-a za što je neophodno dovođenje u policijsku postaju. Naime, u praksi se može dogoditi da se iskaz druge osobe koja nam potvrđuje identitet osobe čiji se identitet provjerava ocijeni kao nevjerodostojan obzirom da smo npr. već ranije postupali prema toj osobi, vodimo ju u našim evidencijama kao počinitelja kaznenih djela i prekršaja i slično. |
| 11 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 34. | Prema odredbi članka 33. Prijedloga pravilnika, policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može obavljati policijske poslove i primijeniti policijske ovlasti uz prisutnost ili koordinaciju policijskog službenika Republike Hrvatske. Odredbom članka 34. stavka 1. Prijedloga pravilnika, kada pri obavljanju policijskih poslova policijske ovlasti primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela, osobu prema kojoj se one primjenjuju mora se upoznati s činjenicom da ih primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela, dok je stavkom 2. istoga članka Prijedloga pravilnika, utvrđena iznimka na način da se osoba neće upoznati sa činjenicom da su primijenjene ovlasti od strane policijskog službenika strane države ili međunarodnog tijela kada se obavljaju policijski poslovi uz prikrivanje svojstva policijskog službenika. Imajući u vidu naprijed navedene odredbe članka 33. i 34. Prijedloga pravilnika, razvidno je da prema navedenom normativnom rješenju policijski službenik strane državne može na teritoriju Republike Hrvatske primjenjivati pojedine policijske ovlasti bez prisustva hrvatskih policajaca te bez upoznavanja osobe prema kojoj je ovlast primijenjena o činjenici da su u konkretnom slučaju postupali strani policijski službenici. Predlažemo predloženo rješenje ponovno razmotriti budući da smo mišljenja da na opisani način može doći u praksi do nerazumijevanja od strane građana u Republici Hrvatskoj posebice ukoliko se radi o policajcima koji prilikom postupanja ne nose službenu odoru jer su na prikrivenom zadatku. U tom kontekstu, kao argument, upućujemo na odredbu članka 32. stavka 1. Prijedloga pravilnika, prema kojoj, kada obavljanje pojedinog policijskog posla policijskog službenika strane države ili međunarodnog tijela na području Republike Hrvatske nije regulirano međunarodnim pravom, odobrenje za njegovo postupanje daje ministar unutarnjih poslova na prijedlog glavnog ravnatelja policije, temeljem čega je razvidno da strani policijski službenici u RH mogu dobiti i ovlasti koje nisu regulirane međunarodnim pravom što im, sukladno našem shvaćanju, može dati široke ovlasti postupanja na teritoriju RH. | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbe u svezi članka 33., odnosno 34. Pravilnika koje je dao Ured pučke pravobraniteljice u kojem se predlaže ponovno razmatranje odredbe da se građanin prema kojem se primjenjuju policijske ovlasti neće upoznati s činjenicom da ovlasti primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela tijekom prikrivanja svojstva policijskog službenika (čl. 34. st. 2) ne bi trebalo prihvatiti. Naime, ukoliko se prikriva svojstvo policijskog službenika sukladno zakonskim propisima tada se građanin ne upoznaje sa činjenicom da prema njemu postupa policijski službenik, pri čemu nije važno je li policijski službenika RH ili strane policije/međunarodnog tijela. Isti su sukladno zakonskim odredbama izjednačeni u pravima i obvezama/ovlastima s policijskim službenikom RH, odnosno kada strani policijski službenik na osnovu međunarodnog prava ili odobrenja ministra postupa u skladu sa zakonskim ovlastima isti se smatra policijskim službenikom RH (čl.2. stavak 1. točka 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, odnosno čl. 202. st. 24. Zakona o kaznenom postupku). Također, primjedba da bi strani policijski službenik odobrenjem ministra unutarnjih poslova mogao dobiti ovlasti koje nisu regulirane međunarodnim pravom ne stoji, jer u praksi dobivanje odobrenja za obavljanje pojedinih policijskih poslova primjenjuje se kada u nekom međunarodnom aktu nisu pojedinačno navedeni svi mogući ili posebni oblici suradnje već samo općenito policijska suradnja. U tim slučajevima može se izdati odobrenje stranom policijskom službeniku za obavljanje pojedinih policijskih poslova, ali samo u okviru ovlasti koje policijski službenik (RH ili strani) može primijeniti u skladu s Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima. Konkretno, strani policijski službenik nema šire ovlasti u postupanja u odnosu na policijske službenike RH, štoviše primjena sredstava prisile je ograničena, a posebno uporaba oružja koje je ograničena na slučajeve nužne obrane ili krajnje nužde. |
| 12 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 33. | Prema odredbi članka 33. Prijedloga pravilnika, policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela može obavljati policijske poslove i primijeniti policijske ovlasti uz prisutnost ili koordinaciju policijskog službenika Republike Hrvatske. Odredbom članka 34. stavka 1. Prijedloga pravilnika, kada pri obavljanju policijskih poslova policijske ovlasti primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela, osobu prema kojoj se one primjenjuju mora se upoznati s činjenicom da ih primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela, dok je stavkom 2. istoga članka Prijedloga pravilnika, utvrđena iznimka na način da se osoba neće upoznati sa činjenicom da su primijenjene ovlasti od strane policijskog službenika strane države ili međunarodnog tijela kada se obavljaju policijski poslovi uz prikrivanje svojstva policijskog službenika. Imajući u vidu naprijed navedene odredbe članka 33. i 34. Prijedloga pravilnika, razvidno je da prema navedenom normativnom rješenju policijski službenik strane državne može na teritoriju Republike Hrvatske primjenjivati pojedine policijske ovlasti bez prisustva hrvatskih policajaca te bez upoznavanja osobe prema kojoj je ovlast primijenjena o činjenici da su u konkretnom slučaju postupali strani policijski službenici. Predlažemo predloženo rješenje ponovno razmotriti budući da smo mišljenja da na opisani način može doći u praksi do nerazumijevanja od strane građana u Republici Hrvatskoj posebice ukoliko se radi o policajcima koji prilikom postupanja ne nose službenu odoru jer su na prikrivenom zadatku. U tom kontekstu, kao argument, upućujemo na odredbu članka 32. stavka 1. Prijedloga pravilnika, prema kojoj, kada obavljanje pojedinog policijskog posla policijskog službenika strane države ili međunarodnog tijela na području Republike Hrvatske nije regulirano međunarodnim pravom, odobrenje za njegovo postupanje daje ministar unutarnjih poslova na prijedlog glavnog ravnatelja policije, temeljem čega je razvidno da strani policijski službenici u RH mogu dobiti i ovlasti koje nisu regulirane međunarodnim pravom što im, sukladno našem shvaćanju, može dati široke ovlasti postupanja na teritoriju RH. | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbe u svezi članka 33., odnosno 34. Pravilnika koje je dao Ured pučke pravobraniteljice u kojem se predlaže ponovno razmatranje odredbe da se građanin prema kojem se primjenjuju policijske ovlasti neće upoznati s činjenicom da ovlasti primjenjuje policijski službenik strane države ili međunarodnog tijela tijekom prikrivanja svojstva policijskog službenika (čl. 34. st. 2) ne bi trebalo prihvatiti. Naime, ukoliko se prikriva svojstvo policijskog službenika sukladno zakonskim propisima tada se građanin ne upoznaje sa činjenicom da prema njemu postupa policijski službenik, pri čemu nije važno je li policijski službenika RH ili strane policije/međunarodnog tijela. Isti su sukladno zakonskim odredbama izjednačeni u pravima i obvezama/ovlastima s policijskim službenikom RH, odnosno kada strani policijski službenik na osnovu međunarodnog prava ili odobrenja ministra postupa u skladu sa zakonskim ovlastima isti se smatra policijskim službenikom RH (čl. 2. stavak 1. točka 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, odnosno čl. 202. st. 24. Zakona o kaznenom postupku). Također, primjedba da bi strani policijski službenik odobrenjem ministra unutarnjih poslova mogao dobiti ovlasti koje nisu regulirane međunarodnim pravom ne stoji, jer u praksi dobivanje odobrenja za obavljanje pojedinih policijskih poslova primjenjuje se kada u nekom međunarodnom aktu nisu pojedinačno navedeni svi mogući ili posebni oblici suradnje već samo općenito policijska suradnja. U tim slučajevima može se izdati odobrenje stranom policijskom službeniku za obavljanje pojedinih policijskih poslova, ali samo u okviru ovlasti koje policijski službenik (RH ili strani) može primijeniti u skladu s Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima. Konkretno, strani policijski službenik nema šire ovlasti u postupanja u odnosu na policijske službenike RH, štoviše primjena sredstava prisile je ograničena, a posebno uporaba oružja koje je ograničena na slučajeve nužne obrane ili krajnje nužde. |
| 13 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 9. | Članak 9. Prijedloga pravilnika ne predviđa izradu plana postupanja prema osobama s duševnim smetnjama, iako se članak 6. odnosi na pružanje pomoći i postupanje policije prema tim osobama. Pučka pravobraniteljica je u svom godišnjem izvješću iz 2017. godine preporučila osposobljavanje policijskih službenika sukladno odluci ESLJP Shchiborshch i Kuzmina protiv Rusije (2014.), u kojoj se navodi da policija treba proći obuku o postupanju prema osobama s duševnim smetnjama. U tom smislu, predlažemo da se u članku 9. Prijedloga pravilnika, glede pružanja pomoći i postupanja policije prema osobama s duševnim smetnjama, prilikom izrade plana postupanja propiše postupanje najmanje jednog posebno osposobljenog policijskog službenika za osobe s duševnim smetnjama. Kao primjer može poslužiti stavak 4. navedenog članka, koji propisuje da će se, u cilju zaštite interesa djece i maloljetnika, kod pružanja pomoći prilikom prisilnog oduzimanja i predaje djeteta ili maloljetnika, kao i kod drugih na zakonu utemeljenih oblika pružanja pomoći kod kojih se unaprijed zna, ili se provjerama utvrdi nazočnost djece ili maloljetnika na mjestu pružanja pomoći, planom postupanja odrediti i postupanje najmanje jednog posebno osposobljenog policijskog službenika za mladež. | Nije prihvaćen | Događaji u kojima su uključene osobe s mentalnim oštećenjima, kao i druge posebne kategorije osoba koje zahtijevaju posebno postupanje policije, ne predstavljaju učestale situacije s kojim se policija u svom radu susreće, a koje bi zahtijevale posebno osposobljenog policijskog službenika obzirom je cjelokupni policijski sastav, kako temeljne tako i kriminalističke policije, educiran u odnosu na osiguravanje uvjeta za zaštitu života, zdravlja i sigurnosti osobe sa duševnim smetnjama kao i zaštitu njegove privatnosti. Slijedom navedenog, u akutnim odnosno ad hoc situacijama u kojima se kao sudionik određenog događaja pojavljuje osoba sa duševnim smetnjama policija postupa s posebnom pažnjom, štiti dostojanstvo svih osoba te se drži uputa zdravstvenog osoblja i liječnika. Napominjemo, da je ministar zdravstva u suradnji sa MUP-om donio Naputak o postupanju policije o dovođenju osobe s duševnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu gdje su precizno propisani pojedini modaliteti postupanja policijskih službenika u skladu sa uputama zdravstvenog osoblja Potrebno je napomenuti da te ad hoc situacije podrazumijevaju da policija prije postupanja niti ne raspolaže informacijom („unaprijed ne zna“) da je sudionik događaja takva osoba. Policija će i nadalje nastaviti sa kontinuiranom edukacijom i senzibilizacijom policijskih službenika koji postupaju prema osobama sa duševnim smetnjama, kao i drugim posebnim kategorijama osoba, kako bi na odgovarajući način svoje postupanje prilagodila specifičnostima situacije koju takvo postupanje zahtijeva, kako u odnosu na osobu s duševnim smetnjama tako i na druge osobe koje su uključene u događaj skopčan sa takvom osobom sve s ciljem zaštite njihovih interesa i privatnosti, a primjenjujući policijske ovlasti na koje je zakonom ovlaštena. |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 5. | Odredbom čl. 5. st. 1. Prijedloga pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika (u daljnjem tekstu: Prijedlog pravilnika) navedena je mogućnost snimanja obavljanja policijskih poslova i primjena policijskih ovlasti, zvučno, vizualno ili na drugi način. Prema čl. 5. st.2. Prijedloga pravilnika, snimanje iz stavka 1. ovog članka mora se prekinuti kada je prestala potreba radi koje je započeto. S obzirom da je snimanje obavljanja policijskih poslova i primjena policijskih ovlasti navedena kao mogućnost, a ne obveza, predlažemo njeno dodatno preciziranje. Naime, pružanje opcije mogućnosti snimanja može predstavljati potencijalnu opasnost od arbitrarnog postupanja policijskih službenika prilikom procjenjivanja potrebe za snimanjem obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti. Slijedom navedenog, predlažemo propisivanje kriterija i okolnosti (potreba) u kojima se snimanje provodi, čime bi se znatno doprinijelo predvidivosti pravne norme i jačanju pravne sigurnosti. | Nije prihvaćen | Ovlast snimanja obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti dovoljno je detaljno opisano člankom 3.a Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Policiji je dana mogućnost, a ne obveza snimanja postupanja te možemo napomenuti da kada se steknu tehnički preduvjeti policija će detaljnije razraditi kriterije za donošenje odluke o snimanju obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti. |
| 15 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 170. | Čl. 170. st. 3. – na kraju predlažemo dodati rečenicu: „Ako je žrtva dijete, o tome će se žurno izvijestili nadležni centar za socijalnu skrb“. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 132. Obiteljskog zakona i članku 7. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji policija o svakom postupku u vezi s povredom djetetovog prava obavještava nadležni centar za socijalnu skrb djetetova prebivališta, što podrazumijeva i obavijest da je utvrđena djetetova viktimizacija. |
| 16 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 67. | Čl. 67. st. 2. – na kraju predlažemo dodati rečenicu: „Obavijesti od djeteta prikupljat će se u prisutnosti roditelja, skrbnika, odgovorne osobe kojoj je dijete povjereno na skrb i odgoj ili stručnog djelatnika centra za socijalnu skrb.“ | Nije prihvaćen | Obveza prikupljanja obavijesti od djeteta u nazočnosti roditelja, skrbnika, udomitelja, osobe kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj ili stručne osobe centra za socijalnu skrb propisana je odredbom čl. 38 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Pravilnikom se dodatno regulira mjesto prikupljanja obavijesti od djeteta, odnosno korištenje u za tu svrhu posebno opremljenih prostorija za obavljanje razgovora s djecom. |
| 17 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, I. UVODNE ODREDBE | Poštovani/e, Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica smatra da bi se u isti svakako trebalo uvrstiti odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Pravilniku korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl. iur. | Nije prihvaćen | Predmetno je definirano Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima u članku 2. stavak 2., a Pravilnik se donosi temeljem navedenog Zakona. |
| 18 | MATEO STRUNIĆ | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 185. | kompletna izmjena stavka (7) koji glasi : Nadležni rukovoditelj onemogućit će daljnje obavljanje policijskih poslova policijskom službeniku iz stavka 6. podstavaka 2 i 3. ovog članka te će od istoga privremeno oduzeti službeno naoružanje i pokrenuti službeni postupak protiv policijskog službenika te udaljiti sa dužnosti do okončanja postupka. Komentar: Kakva je to neozbiljnost ako uhvatite naoružanog policijskog službenika pod utjecajem koji se odbija podvrgnuti testiranju da mu se to prašta pa kad se otrjezni daš mu pištolj natrag? Suludo i neralno prizivanje divljeg zapada sa takvim propustima. | Nije prihvaćen | Povrede radne discipline i disciplinski postupak propisan je Zakonom o policiji. |
| 19 | MATEO STRUNIĆ | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 143. | stavak (3) molim pojašnjenje, čime se smatra takvo postupanje onda? Nasiljem nad životinjama? Kazneno djelo? | Nije prihvaćen | Kod uporabe raspršivača sa nadražujućom tvari prema životinjama od kojih prijeti opasnost, kao jedne od policijskih ovlasti, procijenjeno je da se ne radi o uporabi sredstava prisile prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima. |
| 20 | MATEO STRUNIĆ | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 123. | Opasan presedan, molim hitno defnirati razloge i situacije kada je dopušteno policijskom službeniku ući u tuđi dom. Podjetit ću Ustavom je definirano da je dom nepovrediv, te shodno tome predlažem definiciju novog stavka (1) Dom je nepovrediv, te shodno tome policijski službenik pristupa ulasku u tuđi dom isključivo po pisanom nalogu nadležnog rukovoditelja, ministarstva ili pripadajućih institucija nadležnih za takve naloge, ili ako je ulazak u tuđi dom neophodan Iz sljedećeg razloga: 1. to držatelj stana ili stanar traži, 2. je to prijeko potrebno zbog poziva u pomoć ili radi provjere dojave o smrti osobe, 3. je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega, 4. radi izvršenja zapovjedi ili naloga o dovođenju. pri čemu vodeći brigu na nepovredivost doma poštujući stanare i imovinu na najodgovorniji mogući način. Dopuštam slobodu definicije stavka na način kojim bi se pokrila cijela navedena tematika ali na stručniji način. | Nije prihvaćen | Predloženo je već opisano u članku 74. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima te nije potrebno da se isto propisuje Pravilnikom. |
| 21 | MATEO STRUNIĆ | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 5. | Nadodati u stavak (6) ",osim ako je objavljivanje potrebno radi mjera traganja ili interesa javnosti." Razlog tome je očit, kako se postupanja policijskih službenika ne bi skrivala od očiju javnosti a time i identitet službenika koji možda neće obnašati svoju dužnost časno, jer ako nije ništa loše napravio ne mora se sakrivati. | Nije prihvaćen | Zaštitu identiteta policijskih službenika i drugih uključenih osoba propisuje Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) i prijedlog bi bio u suprotnost sa predmetnom Općom uredbom. |
| 22 | MATEO STRUNIĆ | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 5. | Nadodati stavak (4) Policijski službenik pri zahtjevu osoba u postupku za snimanjem postupka, dužan je po zahtjevu voditi zvučnu i vizualnu evidenciju, tj. snimati postupanje. čime stavak(4) postaje stavak (5), stavak (5) postaje stavak (6), stavak (6) postaje stavak (7) i stavak (7) postaje stavak (8). | Nije prihvaćen | Ovlast snimanja obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti detaljno je opisano člankom 3.a Zakona o policijskim poslovima i ovlastima u kojem se ne predviđa mogućnost snimanja postupanja na zahtjev građana. |
| 23 | MATEO STRUNIĆ | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 2. | (4) Policijski službenik neće se predstaviti pokazivanjem službene značke i službene iskaznice kada za to postoje razlozi propisani Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (u daljnjem tekstu: Zakon). Smatram da bi policijski službenik trebao biti dužan osobi u postupanju obrazložiti razlog ne pokazivanja službene značke i službene iskaznice, ukoliko to ne ugrožava istragu ili postupanje. Razlog je što se policijski službenici mogu u svakom postupanju bez obzira postojao opravdan razlog ili ne, koristiti ovim člankom koji je nedefiniran. | Nije prihvaćen | Okolnosti i razlozi na koje se ukazuje kroz navedeni komentar/primjedbu propisani su u članku 17. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Navedenim člankom propisani su slučajevi kada se policijski službenik prilikom primjene policijske ovlasti neće predstaviti pokazivanjem službene značke i službene iskaznice. Točnije stavak 3. određuje iznimne okolnosti kada se policijski službenik neće predstaviti pokazivanjem službene značke i iskaznice, odnosno kada okolnosti primjene policijske ovlasti ukazuju da bi predstavljanje moglo ugroziti postizanje cilja ovlasti koja se primjenjuje (npr. uhićenje, postoje okolnosti koje ukazuju na moguće pružanje otpora, bijeg osobe, osoba je naoružana i sklona nasilju i sl) . Stavkom 4. propisuje se da kada takve okolnosti prestanu postojati, policijski službenik se je dužan predstaviti na propisani način. Također stavkom 5. navedenog članka propisuje se da se policijski službenik neće predstaviti službenom značkom i službenom iskaznicom kada poduzima prikrivene policijske radnje koje su propisane člankom 80. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ili kada postupa sukladno odredbama posebnog zakona, odnosno poduzima posebne dokazne radnje koje su propisane člankom 332. Zakona o kaznenom postupku. Članak 17. ZOPPO (1) Policijski službenik u građanskom odijelu, dužan je, prije početka primjene policijske ovlasti, predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice. (2) Policijski službenik u odori dužan je predstaviti se pokazivanjem službene značke i službene iskaznice na zahtjev osobe prema kojoj će primijeniti policijsku ovlast. (3) Iznimno, policijski službenik se neće predstaviti na način propisan stavcima 1. i 2. ovog članka, ako okolnosti primjene policijske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti postizanje njenoga cilja. (4) Čim prestanu okolnosti iz stavka 3. ovog članka, policijski službenik će se predstaviti na način propisan u stavku 1. i 2. ovog članka. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovog članka ne primjenjuju se na postupanje policijskog službenika koji poduzima prikrivene policijske radnje ili koji prema posebnom zakonu poduzima posebne dokazne radnje. |
| 24 | Pravobranitelj za djecu RH | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, I. UVODNE ODREDBE | Načelno predlažemo da se u svim člancima terminološki jasnije barata pojmom „dijete“, budući da se na pojedinim mjestima govori o „djetetu i o maloljetniku“ te nije dovoljno jasno na koju se dobnu skupinu odnose odredbe u kojima se barata samo pojmom „dijete“ (kod odredbi o zaštiti žrtava). Naše kazneno i prekršajno zakonodavstvo djetetom smatra osobu do 14 godina, a maloljetnikom od 14-18 godina, dok Konvencija o pravima djeteta definira dijete kao osobu u dobi do 18 godina. Stoga preporučamo i predlažemo da se svugdje koristi termin „dijete“ sukladno Konvenciji, a da se po potrebi navede dob djeteta (na primjer - dijete mlađe od 14 godina, dijete od 14 do 18 godina, dijete starije od 16 godina i slično). Osim što je u skladu s međunarodnim dokumentima i standardima, ovakav izričaj bi otklonio dvojbe o postupanju kada je riječ o različitim skupinama djece (na primjer kod uporabe sredstava prisile ili kod zaštite djeteta žrtve). Ukoliko Pravilnik bude koristio pojmove „dijete i maloljetnik“, nužno je u njegovom uvodu objasniti na koju dob se pojmovi odnose te ih koristiti i kod odredbi koje reguliraju postupanje s djetetom žrtvom (dijete je u tom slučaju osoba u dobi do 14 godina, maloljetnik u dobi od 14-18 godina). Ujedno naglašavamo da je za sve zaštitne odredbe nužno da se, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, jednako i bez razlike primjenjuju na svu djecu do 18 godina. Također preporučamo i predlažemo da se zbog odredbi gdje se izričito ne navodi postupanje prema djeci, u uvod Pravilnika unese odredba o tome da se sva postupanja prema djeci moraju voditi posebno pažljivo i obazrivo, poštujući njihovo dostojanstvo i njihova prava. | Djelomično prihvaćen | U propisivanju policijskog postupanja prema djeci žrtvama koristi se Konvencijski pojam djeteta kao osobe mlađe od 18 godina, dok se u propisivanju postupanja prema kazneno odgovornoj djeci, dakle maloljetnicima sukladno odredbama Zakona o sudovima za mladež koristi pojam maloljetnik, a koji se odnosi na osobe u životnoj dobi od 14 do navršenih 18 godina života. U tom smislu djelomično se uvažava preporuka ureda Pravobraniteljice za djecu i usklađuju se pojmovi koji se odnose na postupanje prema djeci žrtvama te se u članku 6. st. 2 iza riječi djeteta brišu riječi ili maloljetnika, u članku 9. st. 4 brišu se riječi i maloljetnika, ili maloljetnika te i maloljetnika, a u članku 163 st. 2 riječ maloljetnoj osobi zamjenjuje se riječju djetetu. Obzirom je čl. 14. i 18 Zakona o policijskim poslovima i ovlastima izrijekom propisana obveza obazrivog postupanja prema djeci i maloljetnicima te da policijsku ovlast prema maloljetnim osobama, mlađim punoljetnim osobama i u predmetima kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika, primjenjuje posebno osposobljen policijski službenik, pri čemu je dužan voditi računa o zaštiti najboljeg interesa maloljetnika kao i o zaštiti njegove privatnosti, a člankom 53. Zakona o Sudovima za mladež obveza obazrivog postupanja te da su prava maloljetnih počinitelja kao i prava djece žrtava jasno propisana Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o sudovima za mladež u Pravilniku nije potrebno propisivati zakonima već propisane odredbe o posebnoj zaštiti djece. Ova izmjena ugrađuje se i u obrazac Poziva sukladno članku 40. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, te u Zapisnik o prijavi nestale osobe. |
| 25 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | PRAVILNIK O NAČINU POSTUPANJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, Članak 170. | Pozdravljamo određenje čl. 17O. u djelu Pravilnika 23. Zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba-Opća prava žrtava koji, uz ostale kategorije obuhvaća i osobe s invaliditetom te ukazuje (ili obvezuje) na potrebu da se u zaštiti prava žrtava vodi računa o specifičnim potrebama pojedinih kategorija osoba. | Primljeno na znanje | Ističemo kako policija prilikom postupka pojedinačne procjene potrebe žrtava za zaštitom posebnu pozornost usmjerava upravo na specifične potrebe osoba s invaliditetom |