Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 30. U odnosu na stavak 1. točku 3. članice Udruženja investicijskih fondova predlažu dodatno pojasniti što se smatra „profilom rizičnosti fonda“. Potreba za preciziranjem koje se promjene kod upravljanja rizicima smatraju bitnima proizlazi upravo iz pravne nesigurnosti definicije „profila rizičnosti“ ili „cjelokupnog profila rizičnosti“ i obvezom definiranja sklonosti svakom pojedinom riziku. Također, u odnosu na točku 1. navedenoga stavka, moli se potvrda, odnosno predlaže se dodatno pojasniti da nije riječ o bitnim izmjenama ukoliko dolazi do promjena koje rezultiraju manjim troškovima. Nadalje, u članku 29. stavku 2. točki 12., dodana je nova obveza kojom je propisano da prospekt mora sadržavati i okolnosti u kojima je moguće koristiti druge alate za upravljanje likvidnošću. S tim u vezi, u odnosu na ovdje predloženi stavak 1. točku 6., postavlja se pitanje hoće li HANFA smatrati da se radi o bitnoj promjeni i prilikom usklađivanja DZU sa ovim izmjenama i dopunama ZOIF-a jer će u tom slučaju DZU morati platiti izmjene prospekata jer će se raditi o bitnim izmjenama? Prihvaćen Nakon dodatnih razmatranja, odustaje se od uvođenja mogućnosti korištenja drugih alata za upravljanje likvidnošću, osim mogućnosti obustave izdavanja i otkupa udjela.
2 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. Članice Udruženja investicijskih fondova HGK predlažu brisati predloženi članak jer smatraju kako je nejasno što se postiže s obvezom društva za upravljanje „da, osim u prospektu UCITS fonda, strategiju ulaganja za svaki UCITS fond kojim upravlja propiše i internim aktom, na način da strategija ulaganja pruža jasne smjernice o ulaganju imovine UCITS fonda u pojedine vrste imovine.“ Strategija ulaganja i ograničenja ulaganja definirani u prospektu već daju detaljne i jasne smjernice o ulaganju imovine. Postavlja se pitanje kakva detaljnija razrada je potrebna/moguća u internom dokumentu te s kojim ciljem. Iz ove odredbe proizlazi da strategija ulaganja objavljena u prospektu nije jasna niti transparentna. Raspisivanjem dodatnih detalja u internom dokumentu ili pak izbacivanjem nekih detalja u javnom dokumentu, otvara se prostor krivim tumačenjima ili neusklađenostima, a svakako netransparentnosti. U konačnici će pravno najsigurnije biti kopiranje identičnog teksta na dva mjesta. U kakvom su međuodnosu strategija ulaganja iz prospekta i interna strategija ulaganja? Kako i koliko često bi se takav interni dokument trebao ažurirati? Predstavljaju li izmjene interne strategije ulaganja bitne izmjene o kojima je potrebno obavijestiti HANFA-u, ulagatelje? Prihvaćen Tekst odredbe članka 6. Nacrta prijedloga zakona je brisan.
3 Sutvid Uglešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM Člankom 255. propisana su ograničenja ulaganja kod repliciranja indeksa, što je slučaj kod ETF-a kojim upravlja INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - SBI TOP. Navedena ograničenja dozvoljavaju ulaganje maksimalno 20% u pojedini papir, uz iznimku da se u jedan papir može ulagati do 35% NAV-a fonda. Navedeno je u skladu s odredbom članka 53. stavka 2. UCITS direktive. Smisao navedene odredbe jest smanjiti koncentracijski rizik. U slučaju sastavnica indeksa SBI TOP, dvije sastavnice prelaze iznos od 20%, te bi udovoljavanje zakonskim odredbama značilo da društvo nije u mogućnosti adekvatno replicirati prinos indeksa, odnosno ispuniti investicijski cilj ETF-a. Navedeni indeks je jedini dostupni specijalizirani indeks koji prati kretanje slovenskog tržišta kapitala, te Društvo nije u mogućnosti odabrati drugi indeks koji bi svojim sastavom zadovoljavao odredbe ZOIF-a. Svrha osnivanja ETF-a bila je podizanje razine trgovanja na Ljubljanskoj i Zagrebačkoj burzi te omogućavanje jednostavnijeg pristupa malih ulagatelja tržištu kapitala. Restrikcije koje ZOIF nameće utječu na kvalitetu praćenja referentnog prinosa slovenskog tržišta kapitala, te se SBI TOP indeks neće moći replicirati na način da vjerno odražava njegove sastavnice u smislu njihovog omjera. Pri tome ne nalazimo razlog za ovakvim rješenjem u smislu zaštite ulagatelja, s obzirom da se koncentracijski rizik u ovom slučaju ne povećava materijalno u odnosu na trenutnu košaricu. Dapače, mislimo da je praćenje sastavnica indeksa u postojećim omjerima više u interesu ulagatelja u ETF. U protivnom, svaki indeks koji ima dvije sastavnice koje čine više od 20% ne bi mogao biti adekvatno repliciran. Stoga predlažemo da se odredba članka 255. stavak 3. ZOIF-a izmijeni na način da se dopusti prethodno opisana izloženost, sve kako bi se omogućilo vjerno repliciranje indeksa. Nije prihvaćen Naime, članak 255. je direktna implementacija članka 53. stavka 2. UCITS direktive kojim je propisana mogućnost ulaganja do 35% NAV-a u vrijednosni papir, ali samo jednog izdavatelja. Member States may raise the limit laid down in paragraph 1 to a maximum of 35 % where that proves to be justified by exceptional market conditions in particular in regulated markets where certain transferable securities or money market instruments are highly dominant. The investment up to that limit shall be permitted only for a single issuer. Također napominjemo da je uvjet da UCITS fond može slijediti strategiju replikacije indeksa, upravo i to da je indeks dovoljno diverzificiran. Ukazujemo i na točku 50. ESMA Smjernice o investicijskim fondovima čijim se dionicama trguje na burzi (ETF-ovima) i drugim pitanjima u vezi s UCITS fondovima (subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire): „UCITS fond ne smije ulagati u financijski indeks koji ima jednu sastavnicu koja utječe na ukupan prinos indeksa koji prelazi odgovarajuće zahtjeve u pogledu diverzifikacije, tj. 20 %/35 %.“.
4 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM Članice Udruženja investicijskih fondova HGK, vezano uz odredbe koje nisu obuhvaćene NPZ-om, koriste priliku ponovo istaknuti i ukazati na problem koji stvara odredba članka 119., stavak 4. važećega Zakona, u smislu da se isplata iznosa od otkupa udjela doznačuje imatelju udjela u roku od sedam dana. Predlaže se spomenuti rok izmijeniti na sedam radnih dana. Trenutna odredba de facto znači da je isplatu potrebno doznačiti u roku 5 dana, što se dodatno smanjuje u slučaju praznika. U određenim scenarijima, moguće je da rok smanji i za dva dana, u slučaju bliskih praznika poput prijašnjih 22.6./25.6. ili trenutnih praznika za Dan državnosti i blagdan Tijelova. Uzimajući u obzir da je fond ponekad prinuđen likvidirati dio imovine za namiru takvih isplata, potrebno je uračunati i dva dodatna dana za namiru transakcija (a i više u slučaju neradnih dana na tržištu gdje se transakcija namiruje). Odredba od sedam dana, bez obzira je li riječ o radnim ili kalendarskim, sama po sebi spada među strože rokove za isplatama u EU. Stoga naše članice smatraju kako ovakav stav ne potiče upravljanje likvidnošću fondova na hrvatskom tržištu, već ga dodatno otežava. Nije prihvaćen Produljenje rokova isplate ide direktno na štetu ulagatelja te se bez detaljne komparativne analize navedena primjedba ne može uvažiti.
5 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 2. Postojeće zakonodavno rješenje predviđa da depozitar može biti kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj te podružnica kreditne institucije iz treće države koja je osnovana u Republici Hrvatskoj, uz ispunjenje dodatnih odgovarajućih pretpostavki. Rješenja koja su propisana Direktivom 2014/91/EU (dalje u tekstu: „Direktiva“) prepoznaju širi krug pravnih subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara te propisuju da može biti riječ i o investicijskom društvu, odnosno drugom pravnom subjektu. Pri tome, Direktiva dopušta svakoj državi članici da autonomno uredi ovo pitanje, što je domaći zakonodavac i prihvatio. U odnosu na navedeno, pojedine članice Udruženja investicijskih fondova HGK su mišljenja kako bi bilo potrebno, u okviru predloženih izmjena Zakona o UCITS-u, omogućiti da poslove depozitara obavlja i investicijsko društvo uz ispunjenje pretpostavki predviđenih Direktivom. Takvo rješenje prihvaćeno je i u komparativnom pravu pa je tako u Republici Francuskoj omogućeno investicijskim društvima da obavljaju poslove depozitara kako za UCITS-e, tako i za AIF-ove. Također, omogućavanje investicijskim društvima da obavljaju poslove depozitara bilo bi i u skladu s rješenjima i intencijama EU regulatornog okvira. Naime, Prijedlog EU Komisije za izmjene UCITS direktive iz 2012. godine, kao i Izvješće o učinku UCITS direktive iz navedene godine, izričito navode da su upravo kreditne institucije i investicijska društva institucije podobne za obavljanje poslova depozitara za UCITS fondove. Nadalje, u spomenutom Izvješću o učinku UCITS Direktive (Impact assessment) iz 2012. godine zaključeno je da i kreditne institucije i investicijska društva pružaju dovoljna jamstva u smislu prudencijalne regulacije, kapitalnih zahtjeva i učinkovitog nadzora da bi djelovali u svojstvu UCITS depozitara. Naposljetku, u Prijedlogu EU Komisije za izmjene UCITS direktive iz 2012. godine izričito je navedeno kako različita pravna rješenja država članica u pogledu institucija koje su ovlaštene obavljati poslove depozitara predstavljaju uzrok pravne nesigurnosti i mogu dovesti do različitog stupnja zaštite ulagatelja u EU: “National divergences as to the entities that can act as depositaries for a UCITS fund may be at the origin of significant legal uncertainty and could lead to differential levels of investor protection. Furthermore, allowing entities that are not either credit institutions or investment firms to act as depositaries without applying minimum capital requirements entails considerable risk in relation to the resources available to these entities.” Propisivanje da su investicijska društva ovlaštena obavljati takve poslove, nesporno bi imalo pozitivan utjecaj na cjelokupno tržište kapitala Republike Hrvatske, pri čemu za navedeno ne postoje pravne zapreke, a kao što pokazuje i prethodno iznesen komparativni primjer. Opisano bi za posljedicu imalo i daljnji razvoj investicijskih društava koja bi time mogla postati relevantnija i na inozemnim tržištima. Investicijska društva su također značajno regulirani subjekti, sa snažnim kapitalnim zahtjevima te su dovoljno robusna da mogu obavljati poslove depozitara UCITS fondova. Slijedom navedenoga, članice Udruženja investicijskih fondova HGK predlažu razmotriti mogućnost izmjene ovdje odredbi članka 4. stavka 1. točke 7. te članka 216. stavak 3. važećega Zakona kako bi se omogućilo da poslove depozitara mogu, uz postojeće subjekte, obavljati i investicijska društva. Nije prihvaćen Kao što je i u samoj primjedbi navedeno, radi se o nacionalnoj diskreciji koja je ostavljena na odluku svakoj državi članici. Iako i UCITS Direktiva i AIFM Direktiva načelno dozvoljavaju investicijskim društvima da obavljaju poslove depozitara (ako im to nacionalno dozvole države članice), karakteristike, profili rizika i profil ulagatelja u te fondove je različit. UCITS fondovi su prije svega namijenjeni malim ulagateljima za koje je nužna veća razinu zaštite. U tom smislu, iako UCITS Direktiva i AIFM Direktiva sadrže slične uvjete koji se primjenjuju na investicijska društva koja bi obavljala takve poslove, postoji bitna razlika: - AIFMD za investicijsko društvo koje ima odgovarajući kapital i dozvolu za skrbništvo ne traži ponovnu autorizaciju za poslove depozitara - UCITS direktiva traži zasebnu autorizaciju tog investicijskog društva baš za poslove depozitara. Navedeno također odražava tu nužnu višu razinu zaštite za ulagatelje u UCITS fondove. U tom smislu se u ovom trenutku, a s obzirom i na fazu razvoja tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj, kao i trenutni opseg poslova investicijskih društava, u zakon ne bi uključivala ova nacionalna diskrecija za UCITS fondove.
6 Sutvid Uglešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM Predlažemo da se u članku 226. iza stavka (7) nadoda novi stavak (8) koji glasi: 8. Depozitar odgovara za štetu koja nastane društvu za upravljanje u slučaju da otkaže ugovor o obavljanju poslova depozitara, osim ako ugovorom pitanje odgovornosti za štetu nije drugačije određeno. OBRAZLOŽENJE: otkaz ugovora o obavljanju poslova depozitara, kao redoviti način prestanka obveznog odnosa između depozitara i društva za upravljanje, dovodi do nastanka štete društvu za upravljanje radi potrebe prijenosa imovine fondova pod upravljanjem na drugog depozitara. Prilikom prijenosa nastaju značajni transakcijski troškovi društvu za upravljanje. Kako bi se onemogućilo depozitara da jednostrano otkaže ugovor i time društvu za upravljanje uzrokuje štetu, predlažemo da se ovakva odredba uključi u navedeni članak. Pri tome se, u skladu s načelom slobode uređivanja obveznih odnosa (čl. 2. Zakona o obveznim odnosima), dopušta ugovornim stranama da ovo pitanje urede drugačije, odnosno da isključe ili ograniče odgovornost depozitara za štetu koja je društvu za upravljanje nastala uslijed otkaza ugovora. Nije prihvaćen Odgovornost depozitara propisana je važećim Zakonom te Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2016/438 o obvezama depozitara, i ne može se proširivati nacionalnim zakonom. Smatramo kako je predmetno pitanje najispravnije urediti ugovorom između društva za upravljanje i depozitara.
7 TOMISLAV BORAS III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 36. Erste Asset Management d.o.o.: Predlažemo da se u čl. 249. st. 2. uključe troškovi korištenja financijsko-informacijskih servisa kao troškovi koji se mogu izravno plaćati iz imovine UCITS fonda. Navedena praksa je prisutna u drugim državama članicama. Tako je npr. Austrijski regulator iskoristio mogućnosti iz čl. 90. UCITS direktive te omogućio plaćanje navedenih troškova izravno iz imovine UCITS fonda. Nije prihvaćen Nije obrazložen razlog radi kojega bi takav trošak bio opravdan. Članak 90. UCITS direktive omogućava državama članicama da samostalno propisuju troškove i naknade. Obzirom da bi taj trošak išao izravno na trošak fonda odnosno ulagatelja u fond, bez detaljne analize utjecaja na imovinu fonda ovakav se prijedlog ne može prihvatiti
8 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 29. U nastavku iznosimo mišljenje članica Udruženja investicijskih fondova HGK u odnosu na stavak 2. točku 16. S obzirom da definiranje prihvatljivih razina svakog pojedinog rizika, bilo u tabelarnom prikazu ili drugačije, kao ni definiranje načina upravljanja svakim rizikom, nisu elementi prospekta prema UCITS direktivi, predlaže se brisanje tih odredbi iz točke 16. Navedene odredbe ne postoje u ostalim jurisdikcijama pa prospekti stranih fondova uopće ne sadrže ovakve informacije. Odredba se u praksi pokazala problematičnom jer unosi brojne probleme: poput npr. uspostavljanja master-feeder struktura gdje u prospektu master fonda ne postoje definirane sklonosti svakom riziku, a koje HANFA rješava neujednačenom praksom, čime ne stavlja sve fondove/društva u ravnopravan položaj. Nadalje, definiranjem načina upravljanja nekim rizikom u prospektu, društvo više nema poticaj unaprjeđivati ili mijenjati navedeni način upravljanja rizikom jer bi to pokretalo proces bitnih izmjena prospekta. Članice Udruženja investicijskih fondova smatraju kako je navedeno u suprotnosti s ciljem stalnog unaprjeđenja sustava upravljanja rizicima. Kako je izmjenama u članku 56. obveza definiranja prihvatljivih razina svakog pojedinog rizika i načina njihovim upravljanjem stavljena u interni dokument društva, naše članice mišljenja su kako se iste odredbe mogu ukloniti iz prospekta bez smanjenja kvalitete upravljanja rizicima ili otvaranja prostora za njihovim nesavjesnim upravljanjem. Djelomično prihvaćen Članak 69. UCITS direktive zahtjeva da prospekt UCITS fonda uključuje, neovisno o instrumentima u koje se ulaže, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti fonda. U tom smislu se ne može ići ispod ovog minimalnog zahtjeva, i kako je u određenom dijelu predloženo, brisati cijelu točku 16. Također se napominje da se upravo predloženom izmjenom članka 192. stavka 1. točke 3. kao bitna promjena prospekta navodi samo promjena profila rizičnosti UCITS fonda, dok se sklonost prema riziku i sposobnost nosivosti rizika brišu i ne predstavljaju više bitne promjene prospekta Međutim, prihvaća se prijedlog da se odredba točke 16. izmijeni na način da ne uključuje obvezu prikaza maksimalno prihvatljive razine rizika i načina upravljanja istima, te se u tom smislu mijenja i glasi: „15. neovisno o instrumentima u koje UCITS fond ulaže, jasno i lako razumljivo objašnjenje profila rizičnosti UCITS fonda te sažeto, jasno i lako razumljivo objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom UCITS fonda, uz tabelarni prikaz tih rizika. Međutim, napominje se da je društvo za upravljanje i dalje dužno dokumentirati podatke o profilu rizičnosti UCITS fonda, a koji uključuju detaljno objašnjenje rizika povezanih s ulaganjima i sa strukturom UCITS fonda, njihovu maksimalno prihvatljivu razinu (eng. risk limit system), s obrazloženjem načina kako su postavljeni takvi limiti, te obrazloženjem načina upravljanja navedenim rizicima, a u skladu s postojećim zakonskim obvezama. Prospekt UCITS fonda čini dio ugovorne dokumentacije povjereničkog odnosa društva i ulagatelja te nisu niti se mogu smatrati jedinim dokumentom koji na sveobuhvatan način uređuje obavljanje djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima. Prospekt UCITS fonda predstavlja poziv na davanje ponude za izdavanje udjela UCITS fonda te je kao takav tek produkt svih unutarnjih strategija i procesa društva namijenjen ulagateljima (javnosti), a on proizlazi iz sveobuhvatnog i zaokruženog sustava svih poslova koji su obuhvaćeni djelatnošću upravljanja investicijskim fondovima koji na širi i detaljniji način trebaju biti regulirani internim aktima društva (i pri tome obuhvatiti sve propisane aktivnosti, mjere i tehnike društva). Dok je točno da pojam „profil rizičnosti“ nije detaljnije pojašnjen u samoj UCITS direktivi, isti je detaljnije razrađen u Smjernicama CESR-a o načelima upravljanja rizicima za UCITS (dostupno na stranicama Hanfe, kao i na stranicama ESMA-e), a koje su društva za upravljanje u EU dužna primjenjivati. Također napominjemo da je društvo za upravljanje prema ovim smjernicama dužno unutar svoje politike upravljanja rizicima utvrditi uvjete interakcije između funkcije upravljanja rizicima i organizacijske cjeline zadužene za provođenje ulaganja, kako bi se profil rizika UCITS-a držao pod kontrolom i u skladu s investicijskom strategijom UCITS-a. S obzirom na ove odredbe, kao i na ostale odredbe Zakona, te sadržaj KIID-a UCITS fonda, jasno je da se radi o konkretnom profilu rizičnosti konkretnog UCITS fonda.
9 HGK III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. Termin „profil rizičnosti“ u stranim prospektima označava jednostavan popis rizika povezanih s ulaganjem fonda te njihov kratki opis, stoga članice Udruženja investicijskih fondova HGK smatraju kako ostaje nejasno i nedorečeno što se smatra „profilom rizičnosti“ ili „cjelokupnim profilom rizičnosti“ u ovome članku, kao i u slučaju članka 29. NPZ-a u svezi članka 191., stavka 2. točke 16. Djelomično prihvaćen Radi ujednačavanja izričaja u članku 6. kojim se mijenja članak 56. stavak 2. u odredbi točke b) briše se riječ: „cjelokupnim“.
10 TOMISLAV BORAS III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 29. Erste Asset Management d.o.o.: Predlažemo da se izbaci tablica sa sklonostima riziku iz obveznih dijelova prospekta (čl 191. st. 2a) točka 16.). Obveza objave navedene tablice u prospektu ne postoji u drugim državama članicama i stvara goleme probleme u operativi, s upitnim koristima za klijente. Djelomično prihvaćen Obrazloženje je dano u prethodnim očitovanjima na primjedbe Hrvatske gospodarske komore.