Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marija Trapić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ, I. Poštovani, na kojoj je poveznici moguće vidjeti javni poziv za radnu skupinu za izradu kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj? Srdačno! Nije prihvaćen Poštovana, navedeno nije predmet ovoga javnog savjetovanja.
2 Marija Trapić Sadržaj, Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje za umjetničke škole prema odgojno-obrazovnim ishodima predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo Poštovani, što predlažete da kažemo roditeljima učenika (koji odreda pristupaju maturi) o tome zašto oni čitaju manje obveznih djela propisanih na razini države od onih koje čitaju učenici npr. ekonomskih škola, kada je izlaznost učenika umjetničke škole na maturu podjednaka? Također, kako ovakvu razliku u ishodima i sadržajima objasniti onima koji su svoju djecu upisali prema do sada važećem planu i programu te ne znajući da će se učenicima uskratiti znanje potrebno za pristupanje višoj razini mature i za upisivanje željenih fakulteta? Zašto se potiče neravnopravnost zbog kojeg će pristup znanju imati samo oni koji mogu platiti instrukcije i pripreme za maturu? Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
3 Vanja Miškić Srb D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Srednja umjetnička škola Hrvatski jezik 4. razred – 96 sati godišnje Poštovani, kurikul za četvrti razred u umjetničkim školama mora biti isti kao za gimnazije, neovisno o broju sati tjedno (3 ili 4) jer je važno tijekom nastavne godine ostvariti zadane ishode koji se mogu ostvariti i s manjim brojem sati, stoga nema smisla za umjetničke škole s tri sata tjedno u četvrtom razredu primjenjivati kurikul za strukovne škole. Međutim, zaista bi bilo bolje da i umjetničke škole imaju satnicu od 4 sata tjedno u trećem razredu. Vanja Miškić Srb, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
4 Vanja Miškić Srb D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Srednja umjetnička škola Hrvatski jezik 3. razred – 105 sati godišnje Poštovani, kurikul za treći razred u umjetničkim školama mora biti isti kao za gimnazije, neovisno o broju sati tjedno (3 ili 4) jer je važno tijekom nastavne godine ostvariti zadane ishode koji se mogu ostvariti i s manjim brojem sati, stoga nema smisla za umjetničke škole s tri sata tjedno u trećem razredu primjenjivati kurikul za strukovne škole. Međutim, zaista bi bilo bolje da i umjetničke škole imaju satnicu od 4 sata tjedno u trećem razredu. Vanja Miškić Srb, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
5 Vanja Miškić Srb ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Poštovani, slažem se s komentarima dviju kolegica, Sonje Delimar i Katarine Parać Vukić te stoga ne bih ponavljala već rečeno. Kurikul za treći i četvrti razred u umjetničkim školama mora biti isti kao za gimnazije, neovisno o broju sati tjedno (3 ili 4) jer je važno tijekom nastavne godine ostvariti zadane ishode koji se mogu ostvariti i s manjim brojem sati. Međutim, zaista bi bilo bolje da i umjetničke škole imaju satnicu od 4 sata tjedno u trećem i četvrtom razredu. Vanja Miškić Srb, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
6 Vanja Miškić Srb ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani! Slažem se s kolegicama i kolegama koji su napisali da satnica Hrvatskoga jezika u umjetničkim školama treba biti 4+4+4+4. Većina učenika umjetničkih škola upisuje fakultete i akademije te je potrebno da i kurikul za 3. i 4. razred bude usklađen s gimnazijskim kurikulom kako bi i učenici umjetničkih škola ravnopravno sudjelovali na ispitima državne mature kao i učenici gimnazija. O razlici među ishodima upozorila je kolegica Anđela Zanki pa nema potrebe ponavljati. Posebice se slažem s komentarima kolegica Sanje Kostaničar i Ivom Siber. Vanja Miškić Srb, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
7 Daniela Samarzija ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, budući da radim u Školi za primijenjenu umjetnost u Rijeci kao nastavnica hrvatskoga jezika i knjižničarka, ovom bih se prilikom osvrnula na (siromašan) izbor obveznih lektirnih djela... to što su učenici umjetničkih škola u samome startu zakinuti satnicom 4+4+3+3 ne bi trebalo značiti da bi ih trebalo zakinuti i trenutnim izborom obveznih djela. I sami smo svjesni toga da srednjoškolci čitaju sve manje pa zašto onda inzistirati na djelima koja im je teško približiti... Dubravka, Smrt Smail-age Čengića djela su koja se izvrsno mogu predstaviti ulomcima, a ono što mi nije jasno je da su Salinger, Orwell, Camus, Kafka, Dostojevski, Zola, Krleža, Begović, Desnica, Andrić, Šoljan... da ne nabrajam dalje, dakle književnici čijim se djelima možemo lakše približiti učenicima i učiniti čitanje privlačnijim i svijet razumljivijim, svedeni na ulomke. To mi je prežalosno... znajući i to da Krležine Glembajeve već generacije (raspo)znaju po velikanima hrvatskoga glumišta, a ne po peru Miroslava Krleže... itd. Dakle, prvo satnica 4+4+4+4, a ako ne može... onda barem da im čitanje odnosno književnost učinimo jednako atraktivnom kao što im je likovnost, glazba, ples... Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
8 Ana Genzić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, složila bih se s argumentima koje su kolege iznijeli a odnose se na smanjivanje satnice predmeta sa 4 na 3 sata tjedno u višim razredima. Naime, kao nastavnica predmeta klasični balet, koje od 2013. napokon ima svoju obrazovnu vertikalu u visokom obrazovanju, smatram ključnim da se svim učenicima umjtničkih škola omogući jednako obrazovanje kao i gimnazijalcima, kako bi mogli konkurirati na željenim fakultetima i akademijama. Također predlažem da se oko kurikularnih izmjena svakako surađuje s predstavnicima Stručnih vijeća ukoliko je to moguće. Lijep pozdrav, Ana Genzić Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Nije došlo do smanjivanja satnice u srednjim umjetničkim školama. Nastavnim planom određuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati i njihov raspored po razredima prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08) i prema Zakonu o umjetničkom obrazovanju (NN 130/2011). Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
9 Tomislav Špoljar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, kako su i kolege već navele, a napose kolegice Sieber i Meglić, kao nastavnik instrumenta na Umjetničkoj školi smatram da se u Umjetničkim srednjim školama mora gradivo svih predmeta odvijati na najvišem mogućem nivou, a opet prilagođeno satnici predmeta u glazbenim, plesnim i inim školama. Umjetnici su ogledalo svakog društva i nedopustivo je da imaju manjkavo obrazovanje te da sustav dopušta takvu degradaciju. Umjetničke, glazbene i plesne gimnazije postoje u svijetu (Mađarska, Portugal, Belgija, Slovenija...) i imaju bogatije satnice od nas te s time svoje učenike bolje pripremaju za život. Nije svrha da proizvodimo "fah-idiote", nego bi cilj trebao biti da smo svijesni činjenice kako će učenici jednom postati ljudi koji putuju i predstavljaju svoju domovinu pa ih shodno tome treba i pripremiti da ne ispadne kako vrhunski sviraju ili plešu, no ne znaju ništa drugo. Osobno prije 30 godina nisam upisao Umjetničku srednju školu, nego sam pohađao dvije srednje škole (glazbenu i gimnaziju) upravo iz svih do sada navedenih razloga kao i većina mojih kolega. Također, mnogi kolege danas žale za propuštenim znanjem i svijesni su svojih obrazovnih nedostataka. Jednako kao što oni pate za obrazovanjem, mi koji smo radili dvije škole se pitamo bi li nam karijere drugačije izgledale da smo imali drugačije raspoređeno vrijeme u jednoj školi. Ovdje pričamo o predmetu Hrvatski jezik i kolegica Sieber je apsolutno sve točno napisala, no radi se i o drugim predmetima (strani jezici, povijest, geografija itd.). Srdačan pozdrav, Tomislav Špoljar, prof. izvrstan savjetnik Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
10 Kata Lamešić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, smatram da je za ostvarenje ishoda predviđenih navedenim kurikulom nužno povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4. Uz to, na popis dodati kao obvezne naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
11 Anđela Zanki ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. S obzirom na predloženi kurikul, moramo se zapitati koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ukoliko je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav! Anđela Zanki Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
12 Sanja Kostanjčar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, izbacivanjem dijela ishoda te u velikoj mjeri izjednačavanjem kurikula hrvatskog jezika u umjetničkim školama sa strukovnim kurikulima nanesena je velika šteta učenicima umjetničkih škola. Osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima, kurikuli hrvatskog jezika u strukovnim i umjetničkim školama uopće se ne razlikuju. Usporedbom predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature utvrđena je razlika od 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja čime se učenike umjetničkih škola dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na ostale učenike kojima je omogućen pristup državnoj maturi. Problem je u tome što učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, svoje obrazovanje najčešće nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima, koji kao preduvjet upisa postavljaju polaganje ispita državne mature pri čemu se maksimum bodova daje učenicima koji imaju položenu A razinu. Zbog toga bi ishodi kurikula za umjetničke škole trebali biti bliži kurikulu koji će ih u jednakoj mjeri pripremiti za nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. S obzirom na diskriminaciju koja proizlazi iz predloženog kurikula, a budući da Zakon o odgoju i obrazovanju kao jedno od temeljnih načela utvrđuje „jednakost obrazovnih šansi“ za sve učenike u Republici Hrvatskoj, nadam se da ćete zbog dobrobiti učenika ponovo razmotriti ovu problematiku. Svakako podržavam rješavanje problema kurikula umjetničkih škola uz sustavnije uključivanje i uvažavanje prijedloga ravnatelja i nastavničkih aktiva umjetničkih škola. Srdačan pozdrav, Sanja Kostanjčar Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
13 SRĐAN JELISIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, kao jedan od roditelja učenika ŠPUD-a smatram da bi naša djeca ovakvim kurikulumom bili u neravnopravnom položaju u odnosu na gimnazije i to smatram neprihvatljivim. Očito je da je prilikom donošenja Kurikuluma zaboravljeno da učenici umjetničkih škola trebaju usvojiti ishode potrebne za polaganje više razine mature, jer većina učenika ŠPUD-a nastavlja svoje obrazovanje na ALU, ADU, Studiju dizajna ili nekoj drugoj visokoobrazovnoj ustanovi. Mislim da je nužno osmisliti kvalitetan kurikulum Hrvatskog jezika za umjetničke škole kako učenici ne bi bili u neravnopravnom položaju u odnosu na svoje prijatelje iz gimnazija. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
14 Martina Majcen Starček ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
15 Sonja Delimar ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Poštovani, budući da učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature, a strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske, zbog navedenog bi kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Smatram da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
16 Iva Sieber ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, s obzirom da predajem predmet Hrvatski jezik u umjetničkoj školi (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb) iz prve ruke s terena mogu iznijeti svoje dosadašnje iskustvo u nastavi s učenicima umjetničkog profila. Naime, učenici umjetničkih škola su senzibilizirani za sve vrste umjetnosti, a kao što je poznato - književnost je umjetnost riječi. Stoga treba biti vrlo pažljiv i oprezan pri donošenju ovog dokumenta jer uskraćivanje ishoda učenicima umjetničkih škola koji su dostupni gimnazijskim učenicima je onemogućavanje budućih javnih djelatnika u kulturi - slikara, kipara, grafičara, arhitekata, glazbenika, restauratora i inih drugih koji srednjoškolsko obrazovanje pohađaju u specifičnim umjetničkim školama da svoje sposobnosti, a i potrebe ne razviju u okviru Nacionalnog kurikuluma na razini Republike Hrvatske. Poznato je svima da Ustav RH jamči svim svojim građanima ravnopravnost i osigurava jednaka prava za sve pa apeliram na sve one koji sudjeluju u donošenju ovog Nacrta da imaju na umu kako se strukovno obrazovanje srednjoškolaca u nastavi Hrvatskog jezika nikako ne smije izjednačiti s obrazovanjem srednjoškolaca umjetničkih škola. Budući javni djelatnici u kulturi svojom širokom naobrazbom moraju biti uzor cjelokupnoj zajednici, pismenost i medijska i jezična potrebna im je u svakodnevnom radu, a poznavanje djela svjetske i hrvatske književnosti je neiscrpan izvor za njihovo buduće stvaralaštvo. Kurikulum Hrvatskog jezika je temelj za cjelokupnu obrazovanost budućih generacija i treba imati na umu da loše odluke mogu imati dalekosežne posljedice. S obzirom da je poznato kako učenici umjetničkih škola pohađaju i slušaju nastavu Hrvatskog jezika u satnici 4+4+3+3, a učenici ekonomskih škola 4+4+4+4, postavlja se pitanje prema kojem kriteriju je ekonomskoj struci potrebnija takva satnica u odnosu na učenike umjetničkog profila. Stoga, na koncu, ne treba zanemariti činjenicu da su učenici umjetničkih škola uskraćeni već niz godina smanjenom satnicom, a sada ih se želi uskratiti i kurikulumom koji apsolutno nije prilagođen njihovim sposobnostima i potrebama. Za sve eventualne konkretnije informacije rada u nastavi Hrvatskog jezika s učenicima umjetničke škole stojim na raspolaganju jednako kao i sve kolegice aktiva Hrvatskog jezika škole s najdugovječnijim umjetničkim stažom koji se neprekidno odvija više od 140 godina. U nadi da ćete ozbiljno razmotriti problematiku Nacrta kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje umjetničke škole, prihvaćajući konstruktivne prijedloge onih koji izvode nastavni proces te imajte na umu da su ovi komentari dobronamjerni jer dobrobit učenika uvijek je na prvom mjestu, srdačan pozdrav, Iva Sieber, prof. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
17 BOJANA ŠĆEPANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Kurikulum za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali bi biti bliži kurikulumu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit učenika bilo nužno u bližoj budućnosi povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog i strukovnog kurikula (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
18 Mak Melcher ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. S obzirom na predloženi kurikul, moramo se zapitati koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ukoliko je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
19 Monika Meglić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, smatram da je apsolutno nedopustivo da; 1) u izradu kurikuluma za umjetničke škole nisu direktno uključeni: a) predstavnici/ravnatelji umjetničkih škola u Republici Hrvatskoj, b) stručni kolektivi koji rade u umjetničkim srednjoškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, 2) da je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu odluke o donošenju kurikuluma za nastavne predmeta za srednje umjetničke škole donesen pred kraj nastavne godine bez informiranja svih zainteresiranih strana o istom. Primjećujem da se ishodi kurikuluma za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (satnica 4+4+3+3) izjednačavaju, što učenicima umjetničkih škola onemogućava nastavak obrazovanja na nekim fakultetima. Najčešći fakulteti koje upisuju naši učenici su: Akademija likovnih umjetnosti, Akademija dramskih umjetnosti, Muzička akademija, Tekstilno tehnološki fakultet, Filozofski fakultet, Grafički fakultet, Učiteljski fakultet. U Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Kao bivša učenica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu i sadašnja nastavnica umjetničkih predmeta u istoj školi, te kao likovni umjetnik, smatram da je hrvatski jezik i književnost temelj umjetničkog odgoja u Republici Hrvatskoj, te da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika u umjetničkim školama sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4. Jednako tako, smatram da je ovakav nacrt kurikuluma koji razlikuje 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja umjetničkog i gimnazijskog programa, te izostavljanje obaveznih lektirnih naslova „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“ degradacija mog dosadašnjeg obrazovanja. Srdačan pozdrav, Monika Meglić Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Navedeno pod točkom 1. a i 1. b te pod točkom 2. nije predmet ovoga javnog savjetovanja. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
20 MARIN POPOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
21 Ana Bedek ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima, za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Statistički, u umjetničkoj školi 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskog jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa u trećem i četvrtom razredu čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i strukovnim kurikulom (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obvezne naslove romane "Zločin i kazna" i "Povratak Filipa Latinovicza". S obzirom na predloženi kurikul, mora se postaviti pitanje koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ako je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
22 Katarina Parać Vukić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, dat ću prijedlog za poboljšanje gore navedenog Kurikuluma u ime Stručnog aktiva iz Hrvatskog jezika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru. Umjesto dosadašnja tri sata u trećim i četvrtim razredima, predložili bismo četiri sata. Smatramo da bi se naši učenici tako kvalitetnije spremili za državnu maturu na koju ih većina izlazi svake godine. Puno je odgojno-obrazovnih ishoda koji se trebaju ostvariti kroz predmetna područja, a malo sati u trećem i četvrtom razredu da bismo to mogli kvalitetno napraviti. Smatramo kako su naši učenici tu zakinuti u odnosu na gimnazijalce čije udžbenike praktički i koristimo u nastavi. Satnica kakvu imamo nije zadovoljavajuća osobito stoga što je Hrvatski jezik kao nastavni predmet, nacionalni predmet, općekulturni, predmet bez kojega učenici ne mogu učiti druge predmete, obvezni predmet na državnoj maturi i predmet s niz važnih obilježja. Srdačan pozdrav! Stručni aktiv iz Hrvatskog jezika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
23 Filip Pintarić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, likovne umjetničke škole u Republici Hrvatskoj dio su vertikale, učenici se kroz školovanje pripremaju i obrazuju za nastavak školovanja na srodnim fakultetima, školama i akademijama u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji i to u postotku iznad 90% učenika. Ako već postoje kurikuli za gimnazije i kurikuli za strukovne škole bilo bi logično da postoje i kurikuli za umjetničke škole (likovne, glazbene i plesne). Kurikuli općeobrazovnih predmeta morali bi biti usklađeni s umjetničkom stručnom nastavom kroz satnicu i koliko je moguće kroz sadržaj. Nadam se da je ovo samo prijelazna faza do konačnog ishoda koji će likovne, glazbene i plesne umjetničke škole tretirati dostojno njihovom ugledu i značaju u okvirima srednjoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Filip Pintarić, ravnatelj ŠPUD (Zagreb) Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
24 Marina Ćurković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
25 Petra Held Potočnjak ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog i strukovnog kurikula (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. S obzirom na predloženi kurikul, moramo se zapitati koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ukoliko je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
26 Andro Grdinic ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
27 Matej Pašalić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
28 Filip Pintarić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog i strukovnog kurikula (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. S obzirom na predloženi kurikul, moramo se zapitati koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ukoliko je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
29 Tatjana Varga ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s Odlukom o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj. Lijep pozdrav. Tatjana Varga Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
30 LUCIJA DOVRANIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, važno je istaknuti da se ishodi kurikuluma za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3) uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Učenici umjetničkih škola (za razliku od učenika strukovnih škola) svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. Strukovni im kurikulum onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikuluma za umjetničke škole i gimnazijskog kurikuluma koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikulum za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulumu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Za dobrobit naših učenika bilo bi nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada je svakako važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog kurikuluma (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obvezne naslove romana „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Ako ne postoji suštinska razlika između strukovnog I umjetničkog kurikuluma, zašto se toliko čekalo s donošenjem ovog drugog? Smatram da je nužno kurikulum za umjetničke škole prilagoditi posebnosti škole I to u prvom redu povećanjem satnice, ishodima koji proizlaze iz posebnosti škole te neizbježnim lektirnim naslovima. S poštovanjem, Lucija Dovranić Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
31 Ivana Kotarski ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s kolegicom Martom Lazić. Dodatno naglašavam kako učenici umjetničkih škola (konkretno likovna umjetnost i glazbena umjetnost) svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama, fakultetima s humanističkim usmjerenjem (nastavnički smjer), odnosno fakultetima srodnim njihovu zanimanju, stoga je učenicima umjetničkih škola polaganje državne mature uvjet za nastavak školovanja i obrazovanja. Smatram kako bi kurikul za umjetničke škole trebao biti bliži gimnazijskome kurikulu. Srdačno Kotarski, I. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
32 Marta Lazić Sadržaj, Popis obveznih književnih tekstova za cjelovito čitanje za umjetničke škole prema odgojno-obrazovnim ishodima predmetnoga područja književnost i stvaralaštvo Poštovani, autori i djela Kranjčević (izbor iz poezije), Calderon de la Barca (Život je san) navedeni su na popisu obveznih djlea, ali i na popisu tekstova za čitanje ulomka. (!?) Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Navedeni autori nalaze se na oba popisa zbog načela kurikulskog programiranja i planiranja.
33 Marta Lazić D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Srednja umjetnička škola Hrvatski jezik 4. razred – 96 sati godišnje Vezano za ovaj dio prijedloga kurikula (Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima) mišljenja sam da učenike i u okviru Nacionalne strategije za poticanje čitanja, ali i tijekom nastave HJ treba ohrabrivati, poticati na čitanje, a ne ograničavati smanjivanjem (samo 2 obvezna naslova). Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
34 Marta Lazić D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Srednja umjetnička škola Hrvatski jezik 3. razred – 105 sati godišnje Vezano za ovaj dio prijedloga kurikula (Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima) mišljenja sam da učenike i u okviru Nacionalne strategije za poticanje čitanja, ali i tijekom nastave HJ treba ohrabrivati, poticati na čitanje, a smanjivanje broja djela (samo 2 obvezna naslova) ne pridonosi tome. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
35 Marta Lazić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog i strukovnog kurikula (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. S obzirom na predloženi kurikul, moramo se zapitati koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ukoliko je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
36 JASMINKA LISAC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, umjetničke (kao i većina četverogodišnjih strukovnih škola) u neravnopravnom su položaju u odnosu na gimnazije. Razumljivo je da je pretpostavka da "strukovnjaci" ne moraju nužno nastavljati školovanje te da postoji opcija razlikovnih programa, no, s druge strane, želimo i priželjkujemo visokoobrazovane stručnjake što bez položene državne mature nije izvedivo. Isto tako, s obzirom na digitalizaciju, distraktore i sustavno zanemarivanje čitateljskih i govorničkih vještina, mišljenja sam da bi fond sati trebalo povećati na četiri sata tjedno u svim četverogodišnjim školama. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
37 Božica Ditrih ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Imam dojam da je prilikom donošenja Kurikuluma zaboravljeno da učenici trebaju usvojiti ishode potrebne pa polaganje više razine mature jer većina učenika ovih škola nastavlja obrazovanje na Akademiji ili nekoj drugoj visokoobrazovnoj ustanovi.. Mislim da je nužno povećanje broja sati HJ kako učenici ne bi bili u neravnopravnom položaju u odnosu na učenike iz gimnazija. Lijep pozdrav! B. D. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
38 Nikolina Anković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog i strukovnog kurikula (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini imaju propisana 2 naslova tijekom školske godine. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
39 Katarina Parać Vukić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ, IV. Poštovani, dat ću prijedlog za poboljšanje gore navedenog Kurikuluma u ime Stručnog aktiva iz Hrvatskog jezika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru. Umjesto dosadašnja tri sata u trećim i četvrtim razredima, predložili bismo četiri sata. Smatramo da bi se naši učenici tako kvalitetnije spremili za državnu maturu na koju ih većina izlazi svake godine. Puno je odgojno-obrazovnih ishoda koji se trebaju ostvariti kroz predmetna područja, a malo sati u trećem i četvrtom razredu da bismo to mogli kvalitetno napraviti. Smatramo kako su naši učenici tu zakinuti u odnosu na gimnazijalce čije udžbenike praktički i koristimo u nastavi. Satnica kakvu imamo nije zadovoljavajuća osobito stoga što je Hrvatski jezik kao nastavni predmet, nacionalni predmet, općekulturni, predmet bez kojega učenici ne mogu učiti druge predmete, obvezni predmet na državnoj maturi i predmet s niz važnih obilježja. Srdačan pozdrav! Stručni aktiv iz Hrvatskog jezika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zadru Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
40 Marija Trapić D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Srednja umjetnička škola Hrvatski jezik 4. razred – 96 sati godišnje Poštovani, nije jasno zašto su učenici umjetničkih škola svedeni na čitanje dvaju naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) kada je književnost također umjetnost te se umjetnost riječi često veže uz struku umjetnika (likovnih, glazbenih, plesnih, dramskih...) na različite načine (kao inspiracija, uprizorenje ili što slično. Također, nečitanje svih književnih djela koja mogu doći na državnoj maturi, otežava pripremu učenika umjetničkih škola za taj ispit bez kojeg mogu dobiti zvanje, ali im se bez njega onemogućava nastavak obrazovanja u obrazovnoj vertikali koja je na njihovim profesijama izgrađena (umjetničke akademije, studij Povijesti umjetnosti, učiteljskih zanimanja s pojačanim likovnim usmjerenjem itd.). Zaista se čini nevjerojatno da djelo poput "Povratak Filipa Latinovicza" koji tematizira život i preispitivanja jednog umjetnika, nije obavezno djelo za cjelovito čitanje u umjetničkim školama kao što je to u gimnazijskom i kurikulumu strukovnih škola (4+4+4+4). Srdačno! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
41 Marija Trapić D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Srednja umjetnička škola Hrvatski jezik 3. razred – 105 sati godišnje Poštovani, nije jasno zašto su učenici umjetničkih škola svedeni na čitanje dvaju naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) kada je književnost također umjetnost te se umjetnost riječi često veže uz struku umjetnika (likovnih, glazbenih, plesnih, dramskih...) na različite načine (kao inspiracija, uprizorenje ili što slično. Također, nečitanje svih književnih djela koja mogu doći na državnoj maturi, otežava pripremu učenika umjetničkih škola za taj ispit bez kojeg mogu dobiti zvanje, ali im se bez njega onemogućava nastavak obrazovanja u obrazovnoj vertikali koja je na njihovim profesijama izgrađena (umjetničke akademije, studij Povijesti umjetnosti, učiteljskih zanimanja s pojačanim likovnim usmjerenjem itd.). Srdačno! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
42 Marija Trapić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primjećuje se da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, bez obzira na stečeno zanimanje i završnu svjedodžbu, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama i srodnim fakultetima za što im je nužno polaganje državne mature. S druge strane, strukovni im kurikul onemogućava nastavak napredovanja u obrazovnoj vertikali Republike Hrvatske. Iskustvo rada u umjetničkoj školi pokazuje da 98 % učenika polaže državnu maturu i pri tome veći dio učenika bira višu razinu iz Hrvatskoga jezika. Između predloženog kurikula za umjetničke škole i gimnazijskog kurikula koji priprema učenike za višu razinu mature razlika je pak u 22 odgojno-obrazovna ishoda na razini razrade ishoda i opsega sadržaja. Upravo bi zbog navedenog kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži kurikulu koji omogućava učenicima nastavak obrazovanja u našem obrazovnom sustavu jer su na ovaj način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale učenike Republike Hrvatske koji pristupaju državnoj maturi. Jasno je da bi za dobrobit naših učenika bilo nužno u bližoj budućnosti povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4, ali do tada svakako je važno ne diskriminirati učenike umjetničkih škola. Posebno je važno istaknuti i uključiti ishode gimnazijskog i strukovnog kurikula (4+4+4+4) B...3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C…4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Vezano uz lektirne naslove, nedopustivo je da učenici umjetničkih programa na trećoj i četvrtoj godini čitaju dva naslova godišnje u kojima se podudaraju s gimnazijskim i kurikulom strukovnih škola (4+4+4+4) te nemaju na popisu kao obveze naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. S obzirom na predloženi kurikul, moramo se zapitati koja je suštinska razlika između strukovnog i umjetničkog kurikula te, ukoliko je nema, zašto se toliko čekalo s donošenjem potonjeg? Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
43 Mirjana Boloban ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s Odlukom o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj. Pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
44 Irena Labaš-Veverec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, analizirajući i uspoređujući ishode kurikula za Hrvatski jezik u umjetničkim i strukovnim školama (sa satnicom 4+4+3+3), primijetila sam da se oni uopće ne razlikuju, osim u uputama o uključivanju tekstova povezanih sa strukovnim sadržajima. Međutim, učenici umjetničkih škola, za razliku od učenika strukovnih škola, svoje obrazovanje nastavljaju na umjetničkim akademijama za što im je nužno polaganje državne mature. Također iz iskustva dugogodišnjeg rada u umjetničkoj školi znam da 98% učenika polaže državnu maturu i to veći dio učenika bira A razinu iz Hrvatskoga jezika. Stoga smatram da bi kurikul za umjetničke škole, odnosno njegovi ishodi, trebali biti bliži gimnazijskim jer su na ovaj sadašnji način učenici umjetničkih škola u neravnopravnom položaju u odnosu na gimnazijalce i učenike strukovnih škola s većom satnicom. Isto tako smatram da je nužno povećati satnicu nastave Hrvatskoga jezika sa sadašnjih 4+4+3+3 na 4+4+4+4. Posebno bih istaknula ishode gimnazijskog ( i strukovnog) kurikula B…3 (Učenik istražuje i objašnjava društveno-povijesni i kulturni kontekst književnoga teksta.) te C… 4 (Učenik samostalno odabire i posjećuje kulturne i umjetničke događaje prema vlastitom interesu.). Naime, učenici umjetničkih škola i sami su kao izvođači/izlagači uključeni u takve događaje, a i u strukovnim predmetima susreću se s društveno-povijesnim i kulturnim kontekstima. Što se tiče obveznih lektirnih naslova, mislim da je neobično da učenici umjetničkih programa nemaju na popisu kao obvezne naslove romane „Zločin i kazna“ i „Povratak Filipa Latinovicza“. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole. Vezano uz naslove književnih tekstova za cjelovito čitanje, učenik osim obveznih književnih tekstova analizira i pet odabranih književnih tekstova koje svaki nastavnik izabire radi ostvarivanja predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda.
45 Karolina Buljević KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2., Sadržaj Poštovani, primijetila sam da je kurikul za umjetničke škole u 1. razredu (140 sati) i u 2. razredu (140 sati) kao i kurikul za gimnazije, a za 3. razred (105 sati) i za 4. razred (96 sati) kao i kurikul za strukovne škole, vidjet ćemo hoće li to biti uspješno za učenike, s obzirom da su dosad bili gimnazijski programi za sva četiri razreda umjetničkih škola, smatram i predlažem da tako i ostane, odnosno da kurikul za sva četiri razreda bude kao i u gimnaziji jer su umjetničke škole drugačije od strukovnih i gimnazija upravo zbog gimnazijskog obima gradiva i ishoda u teorijskim predmetima i posebnosti koje su učenicima potrebne kao dio njihove opće kulture i otprilike 80% učenika ipak polaže i državnu maturu, nadam se da ćete razmotriti ovaj prijedlog. No, moglo se to učiniti i prije dvije godine kad su umjetničke škole nepravedno zaboravljene i to je javno bivša ministrica Divjak i priznala, sramotno je tada bilo jer nitko nije razmišljao o učenicima u umjetničkim školama. Nakon dvije godine i učenici i nastavnici umjetničkih škola postaju ravnopravni sa svim ostalim učenicima u gimnazijama i strukovnim školama. Nadam se da je to dobro rješenje. Radim u umjetničkoj školi i svjedokinja sam svega navedenog. S poštovanjem, Karolina Buljević Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Nije došlo do smanjivanja satnice u srednjim umjetničkim školama. Nastavnim planom određuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati i njihov raspored po razredima prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08) i prema Zakonu o umjetničkom obrazovanju (NN 130/2011). Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
46 DAMIR ČOLIG ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, podržavam Nacrt Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj. Lijep pozdrav ! Primljeno na znanje Poštovani, hvala na komentaru.
47 Željka Kalabek ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, uglavnom se slažem s Odlukom o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj. Radim u osnovnoj školi i ne znam koliki je fond sati Hrvatskoga jezika bio do sada za srednje umjetničke škole na razini 4.2. Mišljenja sam da broj sati Hrvatskoga jezika u trećem i četvrtome razredu u odnosu na prvi i drugi razred ne bi trebao biti manji jer znam da manji broj sati i u nekim drugim srednjim školama stvara problem učenicima u ovladavanju nastavnim gradivom i učiteljima kako da što kvalitetnije pripreme učenike za život, a dio tog života je i matura. S poštovanjem, Željka Kalabek. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru. Kurikulum je napisan sukladno važećem nastavnom planu za srednje umjetničke škole.
48 Ksandra Sinožić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s Odlukom o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
49 Ivana Dubovečak A. SVRHA I OPIS, Uvod Slažem se sa svim navedenim. Jezik i jezično obrazovanje jako su važni za komunikaciju i cjeloživotno učenje. Ovaj predmet ima veliku važnost jer su jezične kompetencije i jezično obrazovanje važni za cijeli život. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
50 BARBARA MARKULINČIĆ A. SVRHA I OPIS, Uvod Poštovani, slažem se sa svim navedenim. Hrvatski jezik se uči od prvog razreda osnovne škole, nadodala bih, od rođenja djeteta u obiteljskom okruženju pa sve do kraja života. No u odgojno obrazovnom sustavu, učenik dobiva prave smjernice i alate kojima obogačuje svoje poznavanje jezika i njegovo korištenje u komunikaciji. Jezične kompetencije svakog učenika su ključne za njegov budući profesionalni i osobni razvoj stoga je po mom skromnom mišljenju, ovaj predmet ima posebnu važnost. s poštovanjem Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.
51 RENATA MIHALJEVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE UMJETNIČKE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, slažem se s Odlukom o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik za srednje umjetničke škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Poštovana, hvala na komentaru.