Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o tretmanu zatvorenika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice Pogodnosti kod premještaja, povratka s prekida i kod stegovnog postupka, Članak 36. U stavku 4., predlažemo riječi „ protiv zatvorenika“ zamijeniti riječima „u kojem je zatvorenik proglašen krivim“. Naime, ako je zatvorenik u stegovnom postupku oslobođen krivnje, nema potrebe za preispitivanjem programa izvršavanja, odnosno za donošenjem nove procjene uspješnosti te odluke o vrsti i opsegu pogodnosti. Prihvaćen Stavak 3. mijenja se i glasi: U slučaju saznanja o počinjenom stegovnom prijestupu, zatvoreniku se privremeno uskraćuje korištenje pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, do donošenja pravomoćne odluke u stegovnom postupku. Ukoliko zatvorenik u stegovnom postupku pravomoćnom odlukom bude oslobođen krivnje, omogućit će mu se naknadno korištenje pogodnosti, pod uvjetima iz članka 34. st. 2.
2 Ured pučke pravobraniteljice Pogodnosti kod premještaja, povratka s prekida i kod stegovnog postupka, Članak 36. U stavku 3., predlažemo brisati riječi: „ne može naknadno koristiti uskraćene pogodnosti, osim ako ih koristi unutar istog mjeseca u kojem su privremeno uskraćene.“ Umjesto njih, iza riječi „krivnje“ predlaže se dodati riječi: „omogućit će mu se naknadno korištenje pogodnosti, pod uvjetima iz članka 34. st. 2..“ Naime, ako je osoba oslobođena krivnje, a zbog pokretanja stegovnog postupka nije mogla koristiti pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, trebalo bi joj se omogućiti da navedene pogodnosti naknadno iskoristi u opsegu koji joj je prethodno odobren. Prihvaćen Stavak 4. mijenja se i glasi: Po završenom stegovnom postupku u kojem je zatvorenik proglašen krivim obvezno se preispituje program izvršavanja, donosi se nova procjena uspješnosti te odluka o vrsti i opsegu pogodnosti.
3 Vladimir Jurum Pogodnostičešćih dodira s vanjskim svijetom u kaznionici, odnosno zatvoru, Članak 28. U Prijedlogu je članak 28. stavak 1. točka 2. potrebno izmijeniti. Naime, već duže vrijeme u zatvorskom se sustavu se za kontakt putem audio-video konferencije koristi pojam posjet, a pravilnije bi bilo virtualni posjet. Naime, jedno je kad osoba fizički posjeti muzej Louvre, kada u živo vidi izložbeni postav, a drugo je kada to učini virtualnim putem. Jedno je virtualno, a drugo stvarno prijateljstvo. Slijedom navedenog valjalo bi naglasiti razliku između stvarnog posjeta u kaznionici i virtualnog posjeta putem audio -video konferencijske veze. Psiholozi bi o ovoj temi mogli malo više reći, naročito o intenzitetu emocija koje se javljaju kod stvarnog, odnosno virtualnog posjeta. Nije prihvaćen Sukladno članku 124. stavku 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, posjet se, uz suglasnost zatvorenika, može osigurati putem audio-video konferencije. Članak 28. Pravilnika predviđa istu mogućnost i kod pogodnosti češćih i dužih posjeta. Uvažavajući činjenicu da virtualni kontakt nije isto što i neposredni, ovom se odredbom ne smanjuje/ograničava broj neposrednih posjeta, nego se zatvoreniku kojeg članovi obitelji zbog udaljenosti ili drugih razloga ne mogu posjećivati neposredno, omogućuje da dio posjeta koje inače ne bi mogao realizirati, sada realizira putem audio-video konferencije.
4 Vladimir Jurum Stručni tim i tim tretmanske skupine, Članak 15. Slažem se s komentarom Ureda pučke pravobraniteljice, s tim da bi valjalo razmisliti o donošenju posebnog pravilnika - Pravilnik o načinu izvršavanja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja. Brojni su problemi probleme vezani uz provođenje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja kad je ona izrečena uz kaznu zatvora, te bi, psihijatrijska struka trebala predložiti provedbeni propis. Nije prihvaćen Tim tretmanske skupine predstavlja tek prvu razinu predlaganja izmjena i dopuna sadržaja programa izvršavanja i ocjenjivanja uspješnosti provedbe programa, te se liječnik, a osobito liječnik specijalist na ovoj razini u pravilu ne uključuje kao član tima (niti za time postoji potreba), nego pisano liječničko mišljenje, ako je relevantno za program izvršavanja i njegovo ocjenjivanje, članovima tima tretmanske skupine prezentira i pojašnjava voditelj tima tretmanske skupine. Liječnik i/ili liječnik specijalist se u predlaganje i odlučivanje uključuje na razini stručnog tima kaznionice, odnosno zatvora, sukladno članku 14. stavcima 1. i 2. Pravilnika. S druge strane, formulacija stavka 1. ne onemogućuje da u slučaju potrebe liječnik može sudjelovati u radu tima tretmanske skupine, s obzirom da stavak kao članove tima tretmanske skupine predviđa „….i druge službenike koji sudjeluju u provedbi programa izvršavanja zatvorenika iz tretmanske skupine“. U odnosu na komentar o potrebi donošenja posebnog pravilnika kojim bi se reguliralo izvršavanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja, ističemo da donošenje ovakvog pravilnika nije predviđeno Zakonom o izvršavanju kazne zatvora te da bi pravilnik koji regulira ovu sigurnosnu mjeru bio u nadležnosti ministarstva nadležnog za zdravstvo.
5 Ured pučke pravobraniteljice Stručni tim i tim tretmanske skupine, Članak 15. Predlaže se na kraju stavka 1 dodati i riječi: „i liječnik koji sudjeluje u provođenju sigurnosnih mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili obveznog liječenja od ovisnosti.“. Kada se, primjerice, sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ne provodi u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu već u drugom kaznenom tijelu, neprihvatljivo je da psihijatar, koji je najčešće vanjski suradnik nije član tima tretmanske skupine. Nije prihvaćen Tim tretmanske skupine predstavlja tek prvu razinu predlaganja izmjena i dopuna sadržaja programa izvršavanja i ocjenjivanja uspješnosti provedbe programa, te se liječnik, a osobito liječnik specijalist na ovoj razini u pravilu ne uključuje kao član tima (niti za time postoji potreba), nego pisano liječničko mišljenje, ako je relevantno za program izvršavanja i njegovo ocjenjivanje, članovima tima tretmanske skupine prezentira i pojašnjava voditelj tima tretmanske skupine. Liječnik i/ili liječnik specijalist se u predlaganje i odlučivanje uključuje na razini stručnog tima kaznionice, odnosno zatvora, sukladno članku 14. stavcima 1. i 2. Pravilnika. S druge strane, formulacija stavka 1. ne onemogućuje da u slučaju potrebe liječnik može sudjelovati u radu tima tretmanske skupine, s obzirom da stavak kao članove tima tretmanske skupine predviđa „….i druge službenike koji sudjeluju u provedbi programa izvršavanja zatvorenika iz tretmanske skupine“.
6 Ured pučke pravobraniteljice Sadržaj i postupak donošenja programa izvršavanja, Članak 12. U stavku 2. predlažemo izbrisati riječi „dok mu se odluka može uručiti.“ i umjesto toga dodati riječi „i uručuje odluka.“ Smatramo da nema razloga da se zatvoreniku ne uruči odluka o izmjenama njegovog programa izvršavanja. Nije prihvaćen Članak je usklađen s člankom 75., stavkom 6. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, koji propisuje samo obvezu upoznavanja zatvorenika s programom izvršavanja, no ne i obvezu njegovog uručivanja. Kako bi se unaprijedilo razumijevanje programa izvršavanja od strane zatvorenika, Pravilnikom je uređeno da se o donesenom inicijalnom programu uručuje odluka, međutim neće se propisivati obveza uručivanja odluke o svakoj izmjeni programa izvršavanja, jer bi to u kaznenim tijelima s velikim brojem zatvorenika dovelo bi do nepotrebnog dodatnog opterećenja službenika tretmana administrativnim poslovima. Ističemo da se u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godine na primjenu Zatvora u Sisku kao problem ističe prevelik obim administrativnih poslova službenika Odjela tretmana, zbog čega ostaje manje vremena za stručni rad na provođenju pojedinačnih programa zatvorenika. Odredba ovog stavka ne sprječava kaznena tijela s manjim brojem zatvorenika, da uvedu ili nastave s pozitivnom praksom uručivanja zatvorenicima i odluka o izmjenama programa izvršavanja.
7 Ured pučke pravobraniteljice Sadržaj i postupak donošenja programa izvršavanja, Članak 11. U stavku 2. predlažemo izbrisati riječi „ mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora u kojem zatvorenik izdržava kaznu zatvora“. Naime, nakon što stručni tim kaznenog tijela donese inicijalni program izvršavanja, koji se, između ostalog, donosi na temelju orijentacijskog programa izvršavanja izrađenog u Centru za dijagnostiku u Zagrebu, njegove kasnije izmjene ne bi trebale ovisiti i o mogućnostima kaznenog tijela, već bi zatvorenika, u slučaju da u određenom kaznenom tijelu nema uvjeta za provođenje njegovog programa izvršavanja, trebalo iz tretmanskih razloga premjestiti u kazneno tijelo u kojem postoje uvjeti za provođenje njegovog programa izvršavanja. Nije prihvaćen Stavak je usklađen s člankom 75. stavkom 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, kojim je propisano da se program izvršavanja sastoji od psihosocijalnih, socijalno-pedagoških, obrazovnih, radnih, okupacijskih, zdravstvenih i sigurnosnih postupaka primjerenih rizicima, potrebama i osobinama zatvorenika, usklađenih s mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora. Program izvršavanja treba biti realan i ostvariv te ga je, između ostalog, nužno uskladiti i s mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora. Navedeno će se, kao i do sada najviše odnositi na modalitete provođenje određenih aktivnosti i programa - npr. provođenje psihosocijalnog tretmana grupno ili individualno, radno mjesto ili slobodne aktivnosti ovisno o mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora i sl., kojima se različitim metodama, aktivnostima i intervencijama/programima ostvaruju ciljevi programa izvršavanja. Već kod odluke o upućivanju ili premještaju zatvorenika vodi se računa o dostupnosti intervencija/programa i aktivnosti kojima će se ostvarivati ciljevi programa izvršavanja (članak 10. Pravilnika).
8 Ured pučke pravobraniteljice Procjena rizika i tretmanskih potreba , Članak 8. Na kraju stavka 2, dodaju se riječi: „sukladno propisima iz područja zdravstva.“ Naime, kako radna mjesta na kojima se zapošljavaju zatvorenici obuhvaćaju i poslove s posebnim uvjetima rada, smatramo važnim da preporuke mogućeg rasporeda zatvorenika na rad za vrijeme izvršavanja kazne zatvora na tim radnim mjestima izrađuju specijalisti medicine rada. Nije prihvaćen U Centru za dijagnostiku u Zagrebu donosi se tek orijentacijski program izvršavanja te prijedlog kaznionice ili zatvora u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora i uvjeta izdržavanja kazne, dok se konkretni radni angažman zatvorenika određuje kao dio programa izvršavanja u kaznenom tijelu u kojem zatvorenik nastavlja izdržavati kaznu zatvora, ovisno o mogućnostima i potrebama kaznenog tijela. Stoga bi procjena radne sposobnosti zatvorenika u Centru za dijagnostiku u Zagrebu bila nesvrsishodna i neopravdano opterećivala državni proračun. Postupak procjene radne sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada može se provesti u kaznionicama i zatvorima, sukladno propisima iz područja zdravstva.
9 Vladimir Jurum Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora, Članak 27. U čl.27. st. 1. točka 1. osim TV prijemnika ne propisuje se mogućnost korištenja niti jednog drugog uređaja. Dakle, ne predviđa se pogodnost korištenja DVD playera, digitalnog DVB-T2 uređaja, CD playera, informatičkih uređaja bez mogućnosti komunikacije. Članak 133. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (NN/14/21) je propisao pravnu osnovu korištenja informacijskih tehnologija pod nadzorom, ali bi u Pravilniku o tretmanu zatvorenika valjalo detaljnije opisati i propisati jer pojam informatička tehnologija pokriva vrlo široki spektar softverskih i hardverskih rješenja i dostignuća. Nije prihvaćen Odredba mora biti usklađena s člankom 138. stavkom 1. točkom 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, kojim je kao pogodnost propisano isključivo korištenje vlastitog televizijskog prijamnika. Ostale uređaje upravitelj zatvoreniku može odobriti sukladno članku 67. citiranog Zakona i sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora.
10 Vladimir Jurum Pogodnost korištenja godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora, Članak 33. Čl. 33. st. 6., na samom kraju nejasan mi je dio predložene odredbe: "...a može se spojiti s otpustom zatvorenika iz kaznionice, odnosno zatvora." Dakle, nije mi jasno na koji se otpust zatvorenika misli. Siguran sam da se ne misli na uvjetni otpust. Ako se misli na otpust zatvorenika iz kaznenog tijela u postupku premještaja zatvorenika u blaže uvjete izdržavanja kazne, onda bi to trebalo preciznije formulirati. Čl.33. st. 4. - predloženo je: "...zatvorenik može započeti od 16,00 sati", a moj prijedlog je:"... zatvorenik će započeti od 16,00 sati", dakle brisati "može" i zamijeniti sa "će", čime bi se jasno utvrdilo vrijeme odlaska zatvorenika na pogodnosti. Nije prihvaćen Odredbom članka 33. stavka 4. propisano je da zatvorenik može započeti koristiti pogodnost godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora u mjestu prebivališta, boravišta ili drugom mjestu od 16,00 sati nadalje (sukladno članku 34. stavku 5. sve do 22 sata), pri čemu vrijeme početka korištenja ove pogodnosti odobrava stručni tim, odnosno upravitelj, ovisno o mogućnostima (javnog) prijevoza zatvorenika. Međutim, u odnosu na komentar/prijedlog, odredba se sada dodatno ublažuje kako bi se iznimno omogućilo i drugo vrijeme početka korištenja pogodnosti (npr. vezano uz dostupnost javnog prijevoza ili vezano uz radno vrijeme nekih radnih mjesta u kaznionici, odnosno zatvoru). Napominjemo da je iz istog razloga odredbom članka 34. stavka 5. Pravilnika na sličan način omogućena iznimka u odnosu na početak i povratak sa svih pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora. Stavak 4. mijenja se i glasi: S korištenjem pogodnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka zatvorenik može započeti na dan koji neposredno prethodi prvom danu godišnjeg odmora, odnosno koji neposredno prethodi neradnim danima ili blagdanu koji prethodi prvom danu godišnjeg odmora, u pravilu od 16,00 sati nadalje. Odredba članka 33. stavka 6. Pravilnika propisuje da se pogodnost korištenja godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora u mjestu prebivališta, odnosno boravišta, ili drugom mjestu može spojiti s otpuštanjem zatvorenika u smislu članka 178. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (zatvorenika se otpušta iz kaznionice odnosno zatvora nakon izdržane kazne ili po odluci o uvjetnom otpustu, pomilovanju ili oprostu). U odnosu na komentar, riječ "otpustom" zamjenjuje se riječju "otpuštanjem", kako bi odredba bila jasnija. Novi stavak 6. mijenja se i glasi: Pogodnost iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne može se spojiti ni koristiti istog dana s drugim pogodnostima češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, ni s izvanrednim izlaskom iz članka 136. Zakona, a može se spojiti s otpuštanjem zatvorenika iz kaznionice, odnosno zatvora.
11 Vladimir Jurum OSNOVNE ODREDBE, Članak 1. Brisati: "pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora" - ostaviti samo program izvršavanja. Zakon o izvršavanju kazne zatvora (NN/21) u pravnoj odredbi iz čl. 75. propisuje PROGRAM IZVRŠAVANJA, čime je iz zakona izbačen pojam POJEDINAČNI PROGRAM IZVRŠAVANJA KAZNE ZATVORA koji se koristio posljednjih 20-tak godina, stoga bi provedbeni propis trebalo terminološki uskladiti sa zakonskom osnovom. Nije prihvaćen Zakon o izvršavanju kazne zatvora i nadalje propisuje naziv pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora. Puni naziv navodi se u članku 13. stavku 1. citiranog Zakona, uz napomenu da će se u daljnjem tekstu koristiti skraćeni naziv program izvršavanja.
12 Vladimir Jurum TRETMAN ZATVORENIKA, Obrazovanje zatvorenika Predlažem primiti na znanje i ako je moguće u Pravilnik uvrstiti slijedeće: "Obrazovanje zatvorenika označava djelatnost formalnog obrazovanja odraslih koju izvodi ovlaštena pravna osoba prema odobrenim programima, radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe te potrebe tržišta rada, a koje se dokazuju javnom ispravom koju izdaje pravna osoba ovlaštena za provedbu formalnog obrazovanja odraslih. Neformalno učenje zatvorenika je organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom. Zatvorenike se savjetuje i usmjerava na neformalno učenje, te kaznionica sukladno mogućnostima osigurava uvjete za ovaj oblik učenja." Kao službenik kaznionice koja veliku pažnju poklanja neformalnom učenju zatvorenika, uvažavajući koncept cjeloživotnog učenja, dodatno bih naglasio pojam neformalno učenje kao vrlo važnu aktivnost zatvorenika. Za pojam neformalno učenje pogledati - PRIJEDLOG ZAKONA O OBRAZOVANJU ODRASLIH stavak 2. Prijedloga https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=16574 Djelomično prihvaćen U stavku 23. stavku 5. ispred riječi "interesima" dodaju se riječi "potrebama i", kako bi se naglasila obveza kaznionica, odnosno zatvora da organiziraju neformalno obrazovanje zatvorenika kada god za tim postoji potreba. Sukladno navedenom, stavak 5. mijenja se i glasi: U skladu s potrebama i interesima zatvorenika, kaznionica, odnosno zatvor organizirat će tečajeve znanja i vještina kojima se ne stječu formalne kvalifikacije. U ostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća jer su pojam i sadržaj obrazovanja odraslih već definirani i propisani općim propisima iz područja kojim se uređuje obrazovanje odraslih te ih nema potrebe ponavljati u Pravilniku.
13 Vladimir Jurum Procjena uspješnosti i postupak odobravanja pogodnosti, Članak 17. Članak 17.stavak 1. ne odgovara činjeničnom stanju u kaznionici otvorenog tipa. Zatvorenik već samim dolaskom u kaznionicu otvorenog tipa ima pogodnost nezaključavanja sobe, te mnogih drugih pogodnosti unutar kaznionice koje su determinirane tipom ustanove, tako a bi ovo trebalo preciznije urediti, primjerice na slijedeći način: "(1) Do donošenja prve procjene uspješnosti zatvorenik je neprocijenjen te ne koristi pogodnosti, osim ako kućnim redom kaznionice nije drugačije propisano." Djelomično prihvaćen Stavak 1. mijenja se i glasi: Do donošenja prve procjene uspješnosti zatvorenik je neprocijenjen te ne koristi pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, a pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice odnosno zatvora ne koristi osim ako kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora nije drugačije propisano. Vezano uz komentar/prijedlog, ova odredba se dodaje i za procjenu programa izvršavanja na razini „ne zadovoljava“ te se u članku 18. dodaje novi stavak 3. koji glasi: Zatvoreniku čija je uspješnost provođenja programa izvršavanja procijenjena na razini IV - „ne zadovoljava“ ne mogu se odobriti pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, a pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora mogu se iznimno odobriti ako je to propisano kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora. Dosadašnji stavci 3. i 4. članka 18. postaju stavci 4. i 5.
14 Vladimir Jurum Opće tretmanske intervencije, Članak 22. Ovaj članak mi je najmanje jasan i previše je općenito napisan. Naime opće tretmanske intervencije odnose se na glavu XV Zakona o izvršavanju kazne zatvora, dakle na članke 103., 104., 105., i 106., a prema mojem mišljenju, utemeljenom na znanju i iskustvu od 12 godina rada na poslovima organiziranja slobodnog vremena ovdje treba temeljitija dorada. Primjerice predloženi članak 22. stavak 2., okvirno bih uredio na slijedeći način, s tim da moram reći da sam ovo pisao žurno: „Opći programi tretmana imaju svrhu sinergijskog djelovanja na specijalizirane tretmanske intervencije. Kroz strukturirano i svrhovito provedeno slobodno vrijeme zatvorenika intencija je dati poticaj uspostavljanju ravnoteže u promijenjenim uvjetima lišavanja slobode, s naglaskom na unapređivanje zdravlja zatvorenika, te razvoj radnih i stvaralačkih sposobnosti. Usmjeravanjem zatvorenika u sportsko rekreativne aktivnosti koje su primjerene aktualnom zdravstvenom statusu zatvorenika, primarno će se djelovati na zadovoljavanje biopsihosocijalne potrebe za kretanjem, na psihološko rasterećenje, te na očuvanje i unapređivanja zdravlja u širem smislu ovog pojma. Programi tretmana koji pripadaju skupini kulturno-umjetničkih i zabavnih aktivnosti (likovne, glazbene, literarne, dramske, novinarske radionice, filmski klub) usmjereni su na oplemenjivanje osjetilnog, emocionalnog i kognitivnog iskustva zatvorenika te na razvoj stvaralaštva kao izraza zdrave osobnosti. Široki spektar općih tretmanskih intervencije iz ovog područja pridonosi razonodi, zadovoljstvu, rasterećenju i ugodno provedenom slobodnom vremenu, odnosno ublažavanju dinamičkih kriminogenih čimbenika.“ Ovom članku nemoguće je pristupiti s aspekta isključivo socijalno pedagoških intervencija, a da se pri tome ne uvažavaju znanstvene spoznaje primjerice kineziologije kad je riječ o sportskoj rekreaciji zatvorenika i tjelovježbi. Uzimo za primjer jednostavniju kineziološku aktivnost kao što je "škola trčanja" u koji će se planirano i programirano uključiti neki zdrav, a motorički zapušten zatvorenik. Nakon razdoblja od samo 30 dana takav trening ostvarit će značajan utjecaj na antropološka obilježja, od antropometrijskih (redukcija potkožnog masnog tkiva), preko funkcionalnih sposobnosti (povećanje aerobnog kapaciteta), do motoričkih sposobnosti (izdržljivost). Ovakva aktivnost ima biološke, zdravstvene, ekonomske, kulturne, psihološke i pedagoške vrijednosti što je i smisao općih tretmanskih intervencija, stoga bi ovaj članak trebalo sveobuhvatnije i temeljitije propisati. Djelomično prihvaćen Članak 22. stavak 2. mijenja se i glasi: Općim programima tretmana doprinosi se ostvarivanju principa normalizacije, strukturi i svrhovitosti provođenja vremena zatvorenika tijekom izvršavanja kazne, unaprjeđenju zdravlja zatvorenika, razvoju vještina i sposobnosti zatvorenika te otklanjanju, odnosno ublažavanju dinamičkih kriminogenih čimbenika vezanih uz funkcionalnost i razinu ostvarenosti u području obrazovanja i rada te uz način provođenja slobodnog vremena. U ostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća. Organiziranje slobodnog vremena zatvorenika regulirano je glavom XV. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, dok se ovim člankom naglašava važnost svih općih programa kao dijela programa izvršavanja, uređuje se tko su provoditelji općih programa te se pojašnjava doprinos provođenja općih programa ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora.
15 Ured pučke pravobraniteljice TRETMAN ZATVORENIKA, Obrazovanje zatvorenika Uvažavajući čl. 100. st. 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, predlaže se Pravilnikom detaljnije urediti mogućnost stjecanja kvalifikacije u visokom obrazovanju na trošak zatvorenika. Djelomično prihvaćen Mogućnost stjecanja visoke kvalifikacije i uvjeti za omogućavanje stjecanja visokog obrazovanja u dovoljnoj su mjeri propisani člankom 100. stavkom 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju na vlastiti trošak ako se studijski program može uskladiti sa sigurnosnim razlozima). Međutim, u skladu s prijedlogom, u članku 24. uvodi se novi stavak 2. kojim se detaljnije uređuje mogućnost neposrednog pohađanja nastave i polaganja ispita za sve oblike obrazovanja odraslih, a dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4. Novi stavak 2. glasi: Izlazak iz kaznionice, odnosno zatvora radi neposrednog pohađanja nastave, odnosno polaganja ispita, uz nadzor službenika pravosudne policije ili bez nadzora, može se odobriti sukladno procjeni rizika, u pravilu na vlastiti trošak zatvorenika te se ne smatra izvanrednim izlaskom u smislu članka 136. Zakona, odnosno pogodnošću izlaska u smislu članka 138. stavka 2 . Zakona.
16 Vladimir Jurum Način korištenja pogodnostičešćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, Članak 34. U čl. 34.st. 1., kod propisivanja uvjeta pod kojima će zatvorenik koristiti pogodnosti valjalo bi taksativno navesti obvezu: a)pridržavanja protuepidemioloških mjera i b)zabranu upravljanja motornim vozilom. O obvezi pridržavanja protepidemioloških mjera nije potrebno elaborirati, dok je zabrana upravljanja motornim vozilima obveza kojom se minimizira rizik od specijalnog povrata kod zatvorenika koji izvršavaju kaznu zatvora zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. Djelomično prihvaćen Kod nabrajanja mogućih uvjeta pod kojima zatvorenik koristi pogodnost, zbog svoje važnosti i učestalosti potrebe utvrđivanja, dodaje i zabrana upravljanja motornim vozilom, a slijedom navedenog, dodaje se i zabrana konzumiranja alkohola i/ili drugih psihoaktivnih tvari. Obveza pridržavanja protuepidemijskih mjera neće se posebno isticati, s obzirom da je riječ o privremenoj mjeri za trajanja epidemije, koja se može podvesti pod drugo. Novi stavak 1. glasi: Prilikom odobravanja pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, zatvoreniku će se utvrditi uvjeti pod kojima koristi pogodnost i obveze koje mora izvršiti tijekom korištenja pogodnosti (neposjećivanje određenih mjesta i javnih priredbi, javljanje policijskoj upravi, odnosno postaji, ispunjavanje obveza i mjera propisanih programom izvršavanja, zabrana konzumiranja alkohola i/ili drugih psihoaktivnih tvari, zabrana upravljanja motornim vozilom i drugo.
17 Vladimir Jurum TRETMAN ZATVORENIKA, Članak 3. Prijedlog: Članak 3. st.1 Tretman zatvorenika u smislu ovog Pravilnika obuhvaća skup općih i specijaliziranih, individualnih i individualiziranih tretmanskih intervencija i programa, temeljenih na procjeni kriminogenih i sigurnosnih rizika i tretmanskih potreba, a kojima je cilj smanjivanje rizičnih čimbenika, odnosno otklanjanje okolnosti koje su pridonijeli počinjenu kaznenog/kaznenih djela ili poticajno djeluju na moguće počinjenje novog kaznenog djela te osnaživanje zaštitnih čimbenika koji omogućuju nastanak i održavanje ciljanih promjena i ishoda, radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (u daljnjem tekstu: Zakon). Prijedlog je naglasiti individualan i individualiziran tretmanski pristup programa izvršavanja prema zatvoreniku. U prijedlogu među ostalim stoji: “…koji su pridonijeli počinjenju kaznenih djela”. Istina, neki su zatvorenici počinili više kaznenih djela, ali neki su počinili jedno kazneno djelo, Ako u Pravilniku ostane množina zaključak je da su svi počinili više kaznenih djela što ne odgovara činjenici. Za razliku od želje (…održavanje poželjnih promjena, kako je predloženo), koja predstavlja samo neku vrstu “mekog”, maglovitog i neuvjerljivog pozitivnog očekivanja u budućnosti, cilj je nešto što je jasno utvrđeno i konkretno planirano i programirano, vremenski ograničeno, zapisano, te postoji jasna strategija za njegovu realizaciju i postizanje ciljanih ishoda kako bi zatvorenik, poslijepenalno, život uskladio sa zakonskim i moralnim normama. Stoga mislim da je umjesto poželjne promjene opravdanije napisati ciljane promjene. Djelomično prihvaćen U stavku 1. riječi "kaznenih djela" zamjenjuju se riječima "kaznenog djela", a riječ "poželjnih" zamjenjuje se riječju "pozitivnih", no neće se zamijeniti riječju "ciljanih", jer se u smislu ovog članka radi općenito o različitim pozitivnim promjenama, uključujući i one koje nisu jasno ciljane tretmanom. Novi stavak 1. glasi: Tretman zatvorenika u smislu ovog Pravilnika obuhvaća skup općih i specijaliziranih tretmanskih intervencija i programa, temeljenih na procjeni kriminogenih i sigurnosnih rizika i tretmanskih potreba, a kojima je cilj smanjivanje rizičnih čimbenika koji su pridonijeli počinjenju kaznenog djela te osnaživanje zaštitnih čimbenika koji omogućuju nastanak i održavanje pozitivnih promjena, radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (u daljnjem tekstu: Zakon). U ostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća. Individualni, odnosno individualizirani pristup zajamčen je Zakonom o izvršavanju kazne zatvora i stavkom 2. ovog članka, dok same intervencije i programi mogu, ali i ne moraju biti individualizirani, s obzirom da je poznato kako postoje rizični i zaštitni čimbenici karakteristični za skupine počinitelja kaznenih djela koji imaju neka zajednička obilježja i prema kojima se mogu primijeniti isti programi (npr. ovisnici, počinitelji nasilja, seksualnih delikata i dr.).