Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 3. Ovim se člankom u Stečajni zakon dodaje novi stavak 7. kojim se propisuje kada se može provesti predstečajni postupak nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za teška kršenja računovodstvenih i knjigovodstvenih obveza. S obzirom da propisima nije definirano koja su to teška kršenja računovodstvenih i knjigovodstvenih obveza, ukazujemo da predložena odredba sadrži prazninu koja će zahtijevati daljnja tumačenja, čime se utvrđivanje teškog kršenja prepušta subjektivnoj ocjeni i stvara pravnu nesigurnost jer neće biti moguće unaprijed znati je li neko kršenje obveze teško ili nije. Prihvaćen Odredba je preformulirana na način da su taksativno navedeni članci Kaznenog zakona koji se odnose na teška kršenja računovodstvenih i knjigovodstvenih obveza.
2 HRVATSKA NARODNA BANKA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 24. predlažemo u stavku 3. članka 48.. iza riječi "povjerenik" brisati "ako je imenovan" Obrazloženje: Riječ je o grešci. Prihvaćen Prihvaća se.
3 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 68. U čl.68 Prijedloga Zakona o izmjeni i dopuni Stečajnog zakona umjesto sadašnjeg teksta predlažemo: " U članku 132 st.2. dodaje se zadnja rečenica koja glasi: Stečajni upravitelj nema obvezu dostavljanja godišnjih financijskih izvješća i dodatnih podataka Financijskoj agenciji radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe kao i podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi porezne uprave." Obrazloženje Predmetni prijedlog dopune Stečajnog zakona u čl. 132 st.2 nije sastavljen u skladu sa Zakonom o računovodstvu te računovodstvenom i poreznom terminologijom. Zakon o računovodstvu ne poznaje pojam "podnošenja" godišnjih financijskih izvješća već samo pojam "dostavljanja godišnjih financijskih izvještaja" i drugih podataka FINA-i radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe. Isto tako postoji samo pojam podnošenja prijave poreza na dobit , a godišnji financijski izvještaji (bilanca, račun dobiti i gubitka i bilješke) su samo prilozi porezne prijave, a isti se ne podnose poreznoj upravi već se podnosi samo porezna prijava. Dakle, godišnji financijski izvještaji se nikome ne podnose. Podnosi se prijava poreza na dobit , a FINA-i se financijski izvještaji ne podnose već se dostavljaju godišnji financijski izvještaji radi javne objave i statističkih potreba. Ako ostane sadašnja formulacija prijedloga izmjene čl. 132 tada neće doći do očekivane promjene postupanja nadležnih tijela budući će i dalje Porezna uprava tražiti da se nakon brisanja poslovnog subjekta iz sudskog registra podnese prijava poreza na dobit za razdoblje od otvaranja (i istovremenog zaključenja) stečajnog postupka do brisanja subjekta iz sudskog registra za što zna proći i više mjeseci, a poseban problem nastaje ako se prilikom čekanja brisanja subjekta iz registra prijeđe iz jedne u drugu poslovnu godinu. Isto tako FINA će i nadalje tražiti dostavljanje godišnjih financijskih izvještaja i drugih podataka radi javne objave i statističkih potreba budući nije izrijekom navedeno da se godišnja financijska izvješća ne dostavljaju FINA-i već je navedeno da se ista ne podnose, a na koga se to podnošenje odnosi FINA-u ne interesira. Prihvaćen Prihvaća se.
4 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 69. Članice Udruženja banaka HGK predlažu da se dodana točka 4. u stavku 1. koja glasi „4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona“ nadopuni riječima „ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća“. Prihvaćen Prihvaća se.
5 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 67. Članice Udruženja banaka HGK smatraju da u slučaju opisanom u stavku 8. predmetnog članka (ako je tijekom prethodnog postupka, do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, dužnik prestao postojati spajanjem ili pripajanjem), rješenjem kojim se utvrđuje da je preuzimatelj pristupio dugu sud ne bi trebao obustaviti stečajni postupak, već bi sud nakon donošenja rješenja o pristupu dugu trebao odgoditi ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka na razdoblje u kojem se društvo preuzimatelj obvezalo podmiriti tražbinu za koju je pristupilo dugu te u slučaju da društvo preuzimatelj ne ispuni tražbinu u predmetnom roku, sud bi trebao nastaviti prethodni postupak protiv društva preuzimatelja kao univerzalnog pravnog slijednika pripojenog društva. Stoga se predlaže preformulirati navedeni stavak. Također se predlaže u navedeni stavak dodati rečenicu da rješenje o pristupu dugu iz ovog stavka sud može donijeti samo jednom tijekom postupka. Prihvaćen Prihvaća se. Briše se članak 67. Nacrta. Nastavak stečajnog postupka nad društvom preuzimateljem regulira se izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji se istodobno šalju u zakonodavnu proceduru.
6 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. Izmjene stavka 2. nisu u skladu s člankom 68. Stečajnog zakona, a kojeg je također predložena izmjena ovim Nacrtom prijedloga te nije jasno od kada teče rok iz predloženog stavka 2. članka 50. Nadalje, predložene izmjene članka 50. mogu za posljedicu imati da vjerovnici kojima tražbina u konačnici bude osporena sudjeluju jednako u planu kao i vjerovnici čije tražbine nisu osporene. Slijedom navedenog, članice Udruženja banaka HGK predlažu jasno definirati od kada teče rok u kojem će sud odlučiti o upućivanju na parnicu radi osporavanja tražbine. Prihvaćen Prihvaća se, odustaje se od izmjene članka 50. stavka 2. Stečajnog zakona.
7 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 20. S obzirom da se člankom 13. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona ostavlja mogućnost dužniku da uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka ne dostavi odmah i prijedlog plana restrukturiranja već isto može učiniti najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, članice Udruženja banaka HGK smatraju da je potrebno dodatno izmijeniti i članak 38. Stečajnog zakona na način da se u stavku 1. razlučnim vjerovnicima ostavi mogućnost da uz prijavu tražbine nisu dužni dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje ako dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka nije odmah dostavio i prijedlog plana restrukturiranja obzirom da u tom slučaju dužnik nema na osnovu čega donijeti odluku hoće li se ili neće odreći prava na odvojeno namirenje. Također, u navedenom članku potrebno je razlučnim vjerovnicima ostaviti primjereni rok (primjerice 15 dana od objave plana restrukturiranja) u kojem su dužni dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje. Prihvaćen Prihvaća se.
8 Jelena Čuveljak NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA U čl. 168. SZ-a bi možda trebalo dodati i "zahtjev za otvaranje stečajnog postupka", naime sadašnja praksa nekih općinskih sudova tumači da ne dolazi do obustave ovršnih postupaka ako je stečajni postupak započeo zahtjevom FINA-e a ne prijedlogom. Prihvaćen U tekst Nacrta je dodano da se odredba članka 168. stavka 1. Stečajnog zakona odnosi i na zahtjeve za provedbu skraćenoga stečajnog postupka koje podnosi Financijska agencija.
9 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 77. Predlažemo promjenu „ od dostave“ uskladiti s čl. 276 st.1, prva rečenica i terminom „ nakon objave“. Prihvaćen Pojam „nakon objave“ zamijenjen je terminom „nakon dostave“.
10 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 63. Predlažemo zamijeniti iz stavka 1. pojam „ zahtjev“ za pojam “prijedlog“ radi usklađivanja sa stavkom 2. Prihvaćen Prihvaća se.
11 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 49. Izmjene u članku je potrebno uskladiti s čl. 432, imenovanje upravitelja u skraćenom stečajnom postupku. Prihvaćen Prihvaća se. U članku 432. Stečajnog zakona te se riječi: „s liste A stečajnih upravitelja i s liste B“ zamjenjuju riječima „s liste stečajnih upravitelja“.
12 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. (Čl. 23 .stavak 2) Predlažemo da, radi preciznijeg uređenja, stavak glasi: Povjerenik prestaje obavljati dužnost s danom pravomoćnosti donesenog rješenja o potvrdi plana restrukturiranja na dan otvaranja stečajnoga postupka ili odlukom vjerovnika. Prihvaćen Prihvaćena je predložena izmjena.
13 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 81. Smatram da treba zadržati postojeće uređenje po kojem samo stečajni upravitelj ima pravo podnijeti stečajni plan. Otvaranjem stečajnog postupka stečajni upravitelj postaje zakonski zastupnik i vodi poslove dužnika (ako se nastavlja poslovanje), dužan je utvrditi vrijednost stečajne mase, dok će se vrijednost obveza utvrditi tek nakon ispitnog ročišta, prema tome, jedino stečajni upravitelj može ocijeniti ima li izgleda da se uopće ide u sanaciju. Dužnik, ukoliko sam podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, može dati smjernice za izradu plana kao polazišnu osnovu za pregovore s vjerovnicima, no iste ne bi trebale obvezivati stečajnog upravitelja. Nije prihvaćen Prijedlog je protivan europskoj pravnoj stečevini te ga nijemo moguće usvojiti.
14 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 69. Predlaže se dodati još jednu točku – troškovi financijsko-računovodstvenog vještačenja dokumentacije stečajnog dužnika od otvaranja stečajnog postupka, ako je stečajni upravitelj za provođenje istog dobio suglasnost suda ili skupštine vjerovnika. Obrazloženje: isto je potrebno kod utvrđivanja možebitne pobojnosti pravnih radnji dužnika i zahtjeva za naknadu štete. U slučaju da nema slobodnih sredstava od kojih bi se isto moglo financirati, trebalo bi omogućiti da se sredstva osiguraju u Fondu za namirenje troškova stečajnog postupka. Nije prihvaćen Ovi troškovi su već obuhvaćeni odredbom članka 155. stavka 1. točke 4. Stečajnog zakona koja je na snazi.
15 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 52. Stavke 1) i 2) predlažem izmijeniti na način da omogući jednom ili više stečajnih upravitelja osnivanje d.o.o.-a za stečajnoupraviteljsku službu. Naime, za ovaj članak je očito kao predložak poslužila analogna odredba Zakona o odvjetništvu koja uređuje osnivanje d.o.o.-a za odvjetništvo. Međutim, treba uvažiti specifičnosti stečajnoupraviteljske službe po kojoj sud uvijek imenuje jednu fizičku osobu za stečajnog upravitelja te ga na ročištima, za razliku od odvjetnika, ne može zamijeniti drugi stečajni upravitelj, pomoćnik ili vježbenik. Također, stečajni upravitelj je zakonski zastupnik dužnika s ovlastima direktora koje ne može prenijeti na drugog stečajnog upravitelja. Ukoliko bi dva stečajna upravitelja osnovala d.o.o., dogodila bi se situacija da svojim radom ostvaruju različite iznose prihoda po osnovi nagrada, ovisno kakvi su kome stečajevi dodijeljeni i u kojoj su fazi, pa tako jedan može u jednoj godini uprihoditi 500.000,00 kn od nagrada, a drugi npr. 50.000,00 kn, a ako su im udjeli u temeljnom kapitalu jednaki, dobit bi trebali dijeliti pola-pola. Također, predlažem brisanje stavka 5) jer iz obrazloženja prijedloga nije jasno koja je svrha tako visokog iznosa temeljnog kapitala. Isti nema učinak zaštite trećih osoba, tj. ne pruža nikakvu sigurnost vjerovnicima društva (promatrajući temeljni kapital kao računovodstvenu kategoriju pasive u bilanci koja pri osnivanju i uplatom sredstava ima protustavku u imovini – kratkotrajna imovina – novac na računu, moguće je sasvim legalno nakon uplate temeljnog kapitala na transakcijski račun sredstva isplatiti nazad kao pozajmicu), za razliku od police osiguranja od profesionalne odgovornosti koju su stečajni upravitelji dužni sklapati svake godine (vidjeti detaljnije u literaturi : J. Barbić: Pravo društava: Knjiga druga – društva kapitala, svezak II. Organizator, Zagreb, 2020., str.10). Neke druge usporedive profesije, poput revizora, poreznih savjetnika i sudskih vještaka, nemaju to ograničenje. Kod nekih drugih subjekata koji imaju propisanu posebnu visinu temeljnog kapitala, poput banaka i financijskih institucija, je to logično, s obzirom da vrše velike financijske transakcije i potreban im je kapital za početni obrtaj sredstava, ali u slučaju stečajnoupraviteljske službe se radi o nepotrebnom ograničavanju poduzetničke slobode. Također, trebalo bi propisati dodatne djelatnosti koje bi takva društva mogla obavljati uz temeljnu, poput savjetovanja u vezi restrukturiranja (u smislu predloženog čl. 7a ovog zakona) , izrade planova restrukturiranja i sanacije i sl. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Smisao osnivanja društva stečajnih upravitelja sastoji se u udruživanju više stečajnih upravitelja u društvo. Dodatne djelatnosti nije potrebno popisivati jer je dopušteno sve što nije zabranjeno
16 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 51. Po Zakonu o računovodsvu, srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: - ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna - prihod 300.000.000,00 kuna - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine - 250 radnika. (5) Veliki poduzetnici su: 1. poduzetnici koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 4. ovoga članka. Banke i financijske institucije smatraju se velikim poduzetnicima. Kako je broj poduzetnika u stečaju koji zadovoljavaju ove kriterije razmjerno malen, a stečajni upravitelji ne biraju sami kakve će predmete voditi, ispunjavanje ovih uvjeta više ovisi o sreći, nego o stručnosti i znanju stečajnog upravitelja, pa smatram diskriminatornim na ovakav način uvoditi listu privilegiranih upravitelja, nakon što svi moraju proći sve rigoroznije uvjete od određene diplome i radnog iskustva, pripreme za ispit, polaganja ispita, obuke i stalnog usavršavanja. Također, kriterij uspješnog dovršetka najmanje dva postupka potvrdom stečajnog plana također ne govori ništa o sposobnosti pojedinog stečajnog upravitelja. Naime, ovim zakonom svrha stečajnog postupka definirana je kao unovčenje imovine dužnika i namirenje vjerovnika pri čemu se dužnik u pravilu likvidira. Stečajni plan je alternativna mogućnost ako vjerovnici procijene da će se više namiriti ako dužnik nastavi poslovati. Prema tome, uspješan stečaj nije nužno onaj u kojem je dužnik saniran pod svaku cijenu, već onaj u kojem se postiglo maksimalno namirenje vjerovnika. Ako je stečajnim planom, primjerice, predviđeno obročno namirenje dužnika kroz 5 godina od izlaska iz stečaja, može se govoriti da je stečajni plan uspješno proveden tek ako je dužnik nakon tih 5 godina podmirio sve obroke tražbina, a ne odmah kada je stečajni plan potvrđen. U praksi se događalo da nakon potvrde stečajnog plana dužnici ne ispunjavaju obveze te se protiv njih pokreću ovršni postupci te novi stečajni postupak. Smatram da ovaj članak treba brisati. Nije prihvaćen Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima.
17 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 48. Kako bi se osigurala provedba u praksi novog čl. 74. st. 2 potrebno je i dopuniti članak 64. – obustava predstečajnog postupka na načun da se umetne novi stavak 6. koji glasi: ako ne podmiri troškove postupka o dospijeću i ne izvijesti o tome sud i/ili povjernika. Obrazloženje: na ovaj način izbjegla bi se situacija u kojoj dužnik ne isplati nagradu povjereniku koji onda mora pokrenuti prisilnu naplatu. Nije prihvaćen Izmjena članka 64. Stečajnog zakona nije predviđena izmjenama i dopunama.
18 HRVATSKA NARODNA BANKA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 42. Predlažemo u članku 68. stavak 1. pored parničnih i arbitražnih postupaka dodati upravni spor. Obrazloženje: Slažemo s komentarom Hrvatske udruga stečajnih upravitelja od 31.10.2021 u 14:46, u dijelu; Stečajnim zakonom trebalo bi obuhvatiti i Upravni spor u kojem se odlučuje o poreznim rješenjima sa znatnim iznosima. Spor se u tom slučaju ne prekida a trebalo bi odlučiti o tražbini koja je predmet spora Nije prihvaćen Važećom odredbom Stečajnog zakona nisu obuhvaćeni upravni sporovi, a predlagatelj nije naveo obrazloženje za uvođenje upravnih sporova u ovaj članak niti je konkretno predloženo na koji način bi to trebalo uraditi.
19 HRVATSKA NARODNA BANKA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 12. Predlažemo da ostane mogućnost vjerovnika da da prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka. Obrazloženje: Uz članak 12. je u obrazloženju je navedeno je da se krug podnositelja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka proširuje na dužnika, međutim, u dosadašnjem članku 25. Stečajnog zakona to pravo imao je dužnik ili vjerovnik, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom, iz čega proizlazi da navedena promjena sužava krug podnositelja. Nije prihvaćen U dosadašnjoj praksi nije zamijećena korisnost predloženog rješenja. Obrazloženje uz članak 12. je dorađeno.
20 HRVATSKA NARODNA BANKA NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Predlažemo da se u Stečajni zakon iza članka 134. koji uređuje pojam stečajne mase doda novi članak 134a koji bi glasio:" Novčana sredstva i druga imovina koja je posebnim zakonima izuzeta od ovrhe nad institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac ne ulazi u stečajnu masu tih institucija." Obrazloženje: Smatramo da bi navedena odredba trebala biti i u Stečajnom zakonu a ne samo u posebnim zakonima u članku 100. st. 3. Zakona o platnom prometu i u članku 35 .st.5 Zakona o elektroničkom novcu. Navedeno predlažemo opreza radi. Nije prihvaćen Radi se o odredbi koju nije potrebno unijeti u Stečajni zakon jer već važeće odredbe o navedenom postoje u posebnim propisima.
21 HRVATSKA NARODNA BANKA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 3. Pored već predloženog dodavanja stavka 7. u članak 3., HNB predlaže još jednu dopunu i to u stavku 2. (koji sadrži popis osoba nad kojima se ne može provesti predstečajni i stečajni postupak) istoga članka. Predložena dopuna glasi: "U članku 3. stavku 2. iza 1. podstavka dodaje se novi podstavak 2. koji glasi: " – Hrvatskom narodnom bankom." Dosadašnji podstavci 2., 3. i 4. postaju podstavci 3., 4. i 5." Obrazloženje predložene dopune: Prema članku 53. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske, u svom radu je samostalna i neovisna, a njezin cilj, zadaci i nadležnost uređuju se zakonom – ovdje konkretno Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine br. 75/2008, 54/2013 i 47/2020) dalje u tekstu kratko: Zakon). Člankom 2. Zakona propisano je da je Hrvatska narodna banka središnja banka Republike Hrvatske (stavak 1.) te da je Hrvatska narodna banka u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske (stavak 9.). Člankom 1. stavkom 2. Zakona propisano je da za obveze Hrvatske narodne banke jamči Republika Hrvatska. Isto tako, člankom 57. stavkom 7. predviđena je i mogućnost da se, kod iskazanog gubitka Hrvatske narodne banke u propisanom postupku, potreban iznos do visine njenog temeljnog kapitala osigurava u državnom proračunu. Iako je iz gornjih odredbi moguće razaznati da iza Hrvatske narodne banke i njenog rada na određeni način stoji Republika Hrvatska, imajući u vidu činjenicu da Hrvatska narodna banka ima svojstvo pravne osobe (stavak 3. članka 2. Zakona), Hrvatsku narodnu banku nije moguće podvesti pod postojeću iznimku ("Republikom Hrvatskom i fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske") iz članka 3. stavka 2. podstavka 1. Stečajnog zakona. Dakle, zbog činjenice da je HNB u smislu Ustava samostalno i neovisno tijelo javne vlasti te posebno zbog činjenice da za njene obveze izrijekom Zakona jamči Republika Hrvatska, protiv HNB-a se ne može voditi predstečajni niti stečajni postupak. Međutim, u odsutnosti izričite odredbe kojom bi se nedvosmisleno propisalo kako se protiv HNB ne mogu voditi predstečajni ni stečajni postupci, redovito je na zahtjev drugih ugovornih strana s kojima HNB vodi pregovore oko sklapanja određene vrste ugovora u ostvarenju njenih zakonskih zadaća (primarno u vezi sa upravljanjem međunarodnim pričuvama RH iz članka 18. Zakona) potrebno izvoditi pravnu interpretaciju svih navedenih odredbi Ustava i Zakona kako bi se dokazalo da otvaranje stečajnog postupka nad Hrvatskom narodnom bankom ne bi bilo moguće. Međutim, povremeno, druge ugovorne strane, posebno one iz drugačijih pravnih sustava, takve zaključke i interpretacije jednostavno ne prihvaćaju kao dostatne te u svoje ugovore ugrađuju mehanizme zaštite, uključujući i one financijske, kao da se protiv HNB mogu voditi predstečajni i stečajni postupci. Upravo bi iz navedenih razloga uvođenje iznimke kojom bi Hrvatska narodna banka bila uvrštena u popis osoba nad kojima nije moguće provesti predstečajni i stečajni postupak, kako je to uvodno predloženo, uvelike olakšao ostvarivanje pojedinih zakonskih zadataka Hrvatske narodne banke i pridonijelo većoj pravnoj sigurnosti u pogledu promatranog pitanja. Također se slažemo se s komentarom Hrvatskom udrugom stečajnih upravitelja od 31.10.2021 u 13:52: "Smatramo potrebnim definirati pojam „teškog kršenja „ i „ primjerene mjere“" Obrazloženje: Ovako napisana odredba nije jasna, te je kao takva teško provediva. Nije prihvaćen Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci se, među ostalim, uređuje status, položaj, cilj, zadaci i ustroj Hrvatske narodne banke te druga pitanja važna za funkcioniranje i rad Hrvatske narodne banke. Slijedom navedenoga, prijedlog u vezi provedbe stečajnog i predstečajnog postupka nad Hrvatskom narodnom bankom bi trebalo regulirati posebnim zakonom.
22 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 54. Predlaže se u predloženom članku izmijeniti stavak 1., podstavak 2. t. 2.. tako da ista sada glasi: "2. ako je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja, za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti", te da se stavku 1. podstavak 2. doda točka 9: "9. ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrana obavljanja poslova stečajnog upravitelja" Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Radi se o velikoj izmjeni za koju bi trebalo provesti dubinsku analizu, a predlagatelj ne navodi niti razloge izmjene.
23 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 53. Predlaže se u predloženom članku izmijeniti naslov članka, st. 1 i 2., te dodati stavak 4. i 5. U naslovu članka predlažem zamijeniti riječ „dužnosti“ i staviti riječ „poslova“. Predlažemo da se stavak (1) izmijeni na način da isti glasi: (1) Stečajni upravitelj može se udaljiti od obavljanja poslova stečajnog upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela koje ga čine nedostojnim za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja. (2) u stavku zamijeniti riječ „dužnosti“ i staviti riječ „poslova“. Dodati stavak: (4) U slučaju pravomoćne oslobađajuće odluke u postupcima temeljem kojih je stečajni upravitelj udaljen od obavljanja poslova stečajnog upravitelja, izrečena odluka o udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti oslobađajuće odluke. (5) U slučaju ispunjenja uvjeta iz prethodnog stavka, stečajni upravitelj ima pravo na naknadu štete. Obrazloženje: U trenutno predloženom članku koji regulira udaljenje od obavljanja dužnosti propisano je obvezno udaljenje u slučaju pokretanja kaznenog postupka. Samo pokretanje postupa ne znači ujedno i da je osoba protiv koje je postupak pokrenut, kriva. Udaljenjem stečajni upravitelj više ne može obavljati poslove, i dalje se nalazi na listi (jer to nije razlog za brisanje sa liste stečajnih upravitelja). Nije jasno što točno nastupa udaljenjem ukoliko stečajni upravitelj je i dalje upisan na listi. Znači li to da i dalje radi poslove stečajnog upravitelja u imenovanim predmetima a u novima ne bude imenovan? S obzirom da je stečajni upravitelj tijelo postupka koji se provodi pred Trgovačkim sudom, za usporedbu rješenja oko reguliranja mogućnosti udaljenja, mirovanja i prestanka prava na obavljanje službe uzeo sam odredbe iz Zakona o odvjetništvu i Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Zakon o odvjetništvu poznaje institut obustave, mirovanja i u čl.56 propisuje da prestaje pravo na obavljanje odvjetništva ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci. Državno sudbeno vijeće je nadležno odlučivati o razrješenju sudaca. Vijeće će razriješiti suca: - ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. Glava VII. Zakona regulira udaljenje od obavljanja dužnosti (za suce). Zakon poznaje i pravi razliku između mogućnosti udaljenja i obveze udaljenja. Čl. 73. st.1. Sudac će biti udaljen s dužnosti: – ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru, – zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili – zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela. Sudac može biti udaljen s dužnosti: – ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina. I jako bitna stvar, Zakon propisuje i naknadu u slučaju da udaljena osoba bude oslobođena i odluka o udaljenju joj se stavi izvan snage. Nezanemariva je i činjenica da osoba ima naknadu u određenom iznosu za cijelo vrijeme udaljenja. Zakon to regulira ovako: (2) Za vrijeme privremenog udaljenja s dužnosti sudac ima pravo na jednu polovinu plaće. (3) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke Vijeća. U tom slučaju ili u slučaju da je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, sudac ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja dužnosti. Trenutnim prijedlogom predlagatelja koji predlaže da u slučaju pokretanja kaznenog postupka obavezno nastupa udaljenje, a da ne regulira neku vrstu naknade štete u slučaju (kasnije utvrđenog) neopravdanog udaljenja, moguće je nastupanje velike materijalne štete za stečajnog upravitelja. Nemojmo zaboraviti da su postupci dugotrajni. Stečajni upravitelj nije osuđen, nije kriv, a zabranjuje mu se rad. Ukoliko bude pravomoćno osuđen, zakon svakako propisuje brisanje sa Liste i prestaje biti stečajni upravitelj. Pravomoćno osuđen stečajni upravitelj se po sili zakona briše sa Liste. Trebalo bi propisati (materijalnu) odgovornost za naknadu štete prouzročene odlukom o udaljenju stečajnom upravitelju koji je pravomoćno oslobođen (zato i propisati mogućnost da se može udaljiti, a ne da se automatski udaljava pokretanjem postupka). Nije prihvaćen Smatramo da je odredba precizna u smislu udaljenja. ovom odredbom se na određeni način ublažava odredba članka 81. Stečajnog zakona sukladno kojoj se stečajni upravitelj briše s liste stečajnih upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Katalog kazneni djela nije određivan isključivo radi činjenice što je od 2015. ovakvih slučajeva malo, a dosadašnji slučajevi bili su iz sfere kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju. Udaljenje traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Člankom 63. ovog Nacrta propisano je da će po izvršnosti rješenja o udaljenju stečajnog upravitelja stečajnom upravitelju prestati dužnosti odnosno sud će ga razriješiti iz postojećih predmeta. Isto tako izvršnošću rješenja o udaljenju stečajni upravitelj će biti isključen i iz dodjele novih predmeta.
24 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 82. Članice Udruženja banaka HGK predlažu da se u tekst Zakona ne unese predložena točka 4. u stavku 1. članka 308. s obzirom da na temelju navedenog nije moguće kvantificirati glasačka prava, a ujedno samo otvaranje stečaja predmnijeva postojanje stečajnih razloga uključujući i prezaduženost (obveze veće od imovine) uslijed čega tražbine navedenih osoba nemaju ekonomsku vrijednost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Potrebno je omogućiti formiranje posebnu skupinu za dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba, ako se stečajnim planom zadire u njihova dioničarska, nositeljska odnosno osnivačka prava.
25 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 72. Članice Udruženja banka HGK predlažu da se stavak 3. ne briše s obzirom da dosadašnji rok od godine i pol smatraju dovoljnim i primjerenim, osobito uzimajući u obzir interese manjinskih vjerovnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iz prakse je utvrđeno da je predmetni rok potrebno brisati.
26 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 41. Članice udruženja banaka HGK smatraju da je članak 67.a u obliku kako je predložen suprotan osnovnim načelima Zakona o obveznim odnosima, osobito načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu i načelu dužnosti ispunjenja obveze obzirom da iz članka 67.a proizlazi da je samo jedna strana u obvezi ispuniti svoje obveze iz dvostrano – obveznog ugovora. Obzirom na navedeno, predlaže se brisanje članka 67.a. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće usvojiti jer se ovom odredbom prenosi europska pravna stečevina iz Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 172, 26.6.2019.) u vezi tzv. „osnovnih izvršivih ugovora“ (vidi članak 7. Direktive).
27 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 39. Članice Udruženja banaka HGK smatraju da je stavak 3. članka 66. kako je predložen ovim Nacrtom protivan stavku 4. članka 38. čija je izmjena također predložena. Stoga predlažu preformulaciju stavka 3. članka 66. na način da bude usklađen sa stavkom 4. članka 38., odnosno da se utvrdi da se prava razlučnih vjerovnika ne mogu ograničiti planom restrukturiranja bez njihove suglasnosti. Nije prihvaćen Nema nesuglasnosti između navedenih odredbi. U prijedlogu nije navedeno o kakvoj nesuglasnosti se radi. Prava razlučnih vjerovnika su u potpunosti zaštićena jer oni ne smiju biti stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema i da je otvoren stečajni postupak.
28 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 30. Članice Udruženja banaka HGK predlažu da se utvrdi da sud u svakom slučaju neće potvrditi plan restrukturiranja ako zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali za plan ne prelazi dvostruko zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali protiv plana. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer je suprotan pravilu o nadglasavanju među kategorijama iz Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 172, 26.6.2019.).
29 DAVOR PETERA NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Predmet ovog osvrta je najavljena promjena instituta stečajnog upravitelja reguliranog odredbama Setčajnog zakona ( NN 71/15 i 104/17; dalje: SZ). U čl.54. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (dalje: Nacrt) predviđena je izmjena čl.81. SZ-a na način da se uvodi dobno ograničenje za obavljanje poslova stečajnog upravitelja. Prema predloženom tekstu, osoba koja se nalazi na lististečajnih upravitelja, brisat će se sa liste stečajnih upravitelja kad navrši 70 godina života. Navedeni prijedlog nije ničim obrazložen osim što se općenito navodi ( u obrazloženju Nacrta), da se novelom SZ-a unapređuje postojeći pravni okvir za stečajne upravitelje na način da će se postaviti restriktivniji ulaz u profesiju. predložena promjena se ne može smatrati unapređenjem postojećeg instituta stečajnog upravitelja, a pogotovo se ne može shvatiti kao kriterij "ulaska u profesiju" već obratno kao kriterij izlaska iz profesije. Zašto je ustanovljen taj kriterij to samo po sebi nije jasno, a predlagatelj je propustio dati suvislo i svrsishodno obrazloženje koje bi trebalo počivati na analizi postojećeg stanja usmjerenog na unapređenje stečajnog postupka, a ne obratno. Prema postojećem pravnom uređenju SZ-a, stečajni upravitelj je fizička osoba ( čl.79. ) koja,zajedno sa sudom, skupštinom i odborom vjerovnika, spada u tijela stečajnog postupka (čl.75). Za razliku od drugih tijela, stečajni upravitelj je operativni voditelj postupka koji se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. U tom smislu, stečajni upravitelj je najvažnija osoba za ostvarivanje ciljeva stečaja ( čl.2.st.2.SZ-a). Iz zakonskog teksta se ne može iščitati koliko je to kompleksan posao za koji su potrebna interdisciplinarna znanja koja se ne stječu niti na jednom visokom učilištu. Zbog toga je zakonodavac propisao poseban uvjet za upis na listu stečajnih upravitelja, osim završenog diplomskog sveučilišnog studija, a to je stručni ispit koji se polaže pred stručnom komisijom i prema propisanom programu u Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske. Sljedeći uvjet je vezan za dodatnu obuku u trajanju od jedne godine nakon položenog stručnog ispita i to je jedini uvijet koji je vezan za vrijeme koje bi trebalo predstavljati zamjenu za radno iskustvo osobe koja namjerava postati stečajni upravitelj. Spomenuti uvjet je neodgovarajući jer ne jamči da će budući stečajni upravitelj biti osoba dovoljno iskusna za obavljanje tog zahtjevnog posla. Prema svakidašnjem iskustvu znanje koje se stječe formalnim obrazovanjem nije dovoljno za uspješno obavljanje poslova i radnih zadataka pojedinog radnog mjesta osim za tzv. vježbenička radna mjesta gdje radno iskustvo nije potrebno već je neposredni cilj na tom radnom mjestu stjecanje radnog iskustva. Iz stečajne literature, a još više iz svakidašnjeg života je jasno da uspješan upravitelj može biti samo osoba koja ima iskustva u tzv.kriznom menadžmentu, a takav uvjet radnog iskustva za stavljanje na listu stečajnih upravitelja zakonodavac ne postavlja. Za stečajne postupke se može reći da u nekom smislu predstavljaju " školu kriznog menadžmenta" pa bi iskusne stečajne upravitelje, a pogotovo one s navršenih 70 godina života, trebali smatrati dragocijenim članovima tima zaduženog za provođenje stečajnog postupka, a ne obratno. Kod toga nije sporno da s godinama života opadaju životne funkcije čovjeka, ali je taj proces jako individualan i nipošto nije linearan i vezan za navršenje baš određene dobi života. Zato predložena novela ne predstavlja dobro rješenje za stečajne postupke nego je izraz formalističke logike na pogrešnom mjestu. Nije sporno da stečajni upravitelj obavlja javnu službu i da postoje primjeri ograničavanja dobne granice za obavljanje takve službe. Primjer toga su suci (po Zakonu o državnom sudbenom vijeću), javni bilježnici ( po Zakonu o javnim bilježnicima). Međutim, između tih javnih funkcija se ne može staviti znak jednakosti.I suci i javni bilježnici se imenuju na stalnu funkciju dok se stečajni upravitelji tek stavljaju na listu stečajnih upravitelja, a njihovo imenovanje je od slučaja do slučaja. Kod toga i nakon imenovanja ( čl.85. SZ-a), stečajnog upravitelja se može zamijeniti na prvom ili kasnijem ročištu odlukom skupštine vjerovnika ( čl.87. SZ-a) što znači da je trajanje njihove službe u konkretnom slučaju već ograničeno trajanjem stečajnog postupka u kome su imenovani odlukom suda ili skupštine vjerovnika. Postavljanje dobne granice za poslove stečajnog upravitelja u suprotnosti je s propisanim kriterijem za njihov izbor ( čl.84.st.2.SZ-a) koji novela SZ-a ne dovodi u pitanje, a to je stručnost i poslovno iskustvo. Prema važećoj odredbi SZ-a, ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnog odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom za vođenje stečajnog postupka, za stečajnog upravitelja može izabrati drugu osobu s liste A stečajnih upravitelj za područje nadležnog suda (čl.84.st.2.SZ-a). Čvrsta je pretpostavka, temeljena na životnom iskustvu, da osoba koja ima 70 godina i još uvijek, po svom izboru i izboru suda, radi kao stečajni upravitelj, raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom, jer u protivnom bila bi zamijenjena za što postoje dovoljne pravne mogućnosti prema važećem SZ-u (čl.91. SZ-a). Zbog toga se propisivanje dobne granice za rad stečajnih upravitelja na opisani način čini promašenim za svrhu stečajnog postupka. Dodatni argumenti protiv predloženog dobnog ograničenja za rad stečajnih upravitelja nalaze se u najavljenim reformama radnog zakonodavstva i aktualnim propisima iz mirovinskog osiguranja gdje se potiče rad osiguranih osoba i nakon navršenih određenih godina života i staža osiguranja.Stečajni upravitelji su osobe koje nisu plaćene na teret državnog proračuna već prihode ostvaruju odlukom suda koji ih je imenovao na teret sredstava stečajne mase i prema uspješnosti. Zbog toga se ne čini razumnim ljude koji rade na principu "samozapošljavanja" staviti u kategoriju, "prisilnih umirovljenika"plaćenih iz ograničenih sredstava mirovinskog fonda i/ili državnog proračuna. Logika koja je rukovodila autore Nacrta nije nam poznata osim što je očito da je inspirirana neadekvatnim primjerima sudačke i javnobilježničke službe. Zbog toga smatramo da predloženu promjenu instituta stečajnog upravitelja novelom SZ-a ne bi trebalo prihvatiti, jer bi u protivnom moglo doći do štete za samu stvar stečajnog postupka, održivost državnog proračuna i proklamirani javni interes za što duži rad ljudi kojima to dozvoljava njihovo fizičko i umno zdravlje i radne sposobnosti. Kad se radi o stečajnim upraviteljima one su podložne ocjeni drugih tijela stečajnog postupka ( suda, skupštine i odbora vjerovnika) i to bi trebalo biti dovoljno. Nije prihvaćen Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i npr. služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim.
30 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 74. Predlažemo u stavku 1. iza riječi nekretnine dodati “ ili odlukom skupštine vjerovnika uz suglasnost razlučnih vjerovnika.“ Nije prihvaćen Nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo prodaje se u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Pravila o obustavi postupka ne primjenjuju se. Dakle, ako razlučni vjerovnik predloži prodaju ista će se provesti te nije potrebno dodavati mogućnost da se prodaja provodi na temelju odluke skupštine vjerovnika uz suglasnost razlučnih vjerovnika.
31 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 73. Budući da više nema naknadnih ispitnih ročišta, ovom odredbom onemogućuje se Ministarstvu financija, Poreznoj upravi da prijavi svoje tražbine s osnove poreza, doprinosa i dr. javnih davanja koje se utvrđuju na godišnjoj razini. (npr. prijava tražbine s osnove poreza na dobit za tekuću godinu, odnosno razdoblje od 01.01. do dana otvaranja stečajnog postupka – prema ovoj odredbi stečajni dužnik ima rok za predaju Prijave poreza na dobit 8 dana NAKON održavanja izvještajnog ročišta. Nije prihvaćen Naknadno ispitno ročište ne postoji niti sada ako se stečajni postupak odmah zaključi zbog nedostatka stečajne mase ili nakon provedenog skraćenog stečajnog postupka.
32 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 71. Predlažemo zadržati prethodno uređenje stavka 4. ovog članka. Nije prihvaćen Novom regulacijom odredbe (članak 212. stavak 1. Stečajnog zakona) omogućeno je da stečajni vjerovnici pobijaju pravne radnje stečajnog dužnika te nije moguće zadržati uređenje iz trenutno važećeg stavka.
33 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 58. Smatramo da bi u ovoj odredbi, pa tako i u Stečajnom zakonu trebalo izrijekom navesti Hrvatsku udrugu stečajnih upravitelja kao strukovnu udrugu, koja se u ovom članku navodi u stavku 2. Na taj način će se spriječiti da nekoliko stečajnih upravitelja, sklonijih nekoj političkoj grupaciji osnuje udrugu te da je Ministarstvo odredi kao strukovnu udruge unatoč tome što Hrvatska udruga stečajnih upravitelja godinama djeluje kao strukovna udruga te okuplja veći broj stečajnih upravitelja. Nije prihvaćen Uvođenje Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja pokazalo se kao nužnost i smatramo da, kao što je već navedeno, HUSU ne predstavlja sve stečajne upravitelje i stoga je i ostavljena mogućnost svim stečajnim upraviteljima za davanje prijedloga izmjena i dopuna Kodeksa. Uvažavanjem ovog prijedloga ograničilo bi se pravo na slobodno udruživanje stečajnih upravitelja koji nisu članovi HUSU.
34 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 57. Predlažemo dopunu stavka. 1 „na način da formira posebno tijelo za praćenje i nadzor rada, uz prethodno mišljenje strukovne udruge“. Smatramo da je nespretno određena konstrukcija „ prati rad i ponašanje“, te da se ta nadležnost preklapa s ovlastima Suda. Alternativno predlažemo ukinuti cijeli članak. Nije prihvaćen Smisao ove odredbe je praćenje rada i ponašanje stečajnih upravitelja u statusnom smislu. Nadzor nad radom stečajnih upravitelja u stečajnom postupku provodi isključivo sud. Stoga je nejasno koja bi bila točna uloga posebnog tijela i strukovnih udruga u obavljanju poslova nadzora nad radom stečajnih upravitelja.
35 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 54. (Stavak 1. točka 1.)Smatramo da je potrebno utvrditi tko određuje prestanak postojanja uvjeta i kada. ( Stavak 1 . točka 7.) Kriterij brisanja osobe s liste stečajnih upravitelja po službenoj dužnosti kad osoba navrši 70 godina života predlažemo nadopuniti iznimkom mogućnosti nastavka obavljanja dužnosti uz podnošenje molbe 6 mjeseci prije isteka navršenih godina za ostanak na listi naredne dvije godine te uz dostavljanje valjanog dokaza o zdravstvenoj sposobnosti. Nije prihvaćen Upis i brisanje s liste stečajnih upravitelja u nadležnosti je ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, pa tako i utvrđenje uvjeta za brisanje. Nejasan je prijedlog dopune članka 54. stavka 1. točke 6. Obveza stručnog usavršavanja razrađena je podzakonskim aktom Stečajnog zakona te je prema važećem rješenju stečajni upravitelj dužan prisustvovati na tri stručne radionice u periodu od dvije godine. Upis na listu nije ograničen na određeni vremenski period te stoga nije jasna primjedba u pogledu podnošenja molbe za ostanak na listi.
36 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 44. ( Stavak 2.i 3.) Smatramo da Sud treba odlučiti o mogućnosti da Vjerovnik zatraži od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe. Nije prihvaćen Dosadašnja mogućnost da sud odlučuje odnosila se na okolnost kada povjerenik nije imenovan. U skladu sa izmjenama i dopunama povjerenik se obavezno imenuje u svakom postupku.
37 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 42. Smatramo da je će navedena promjena biti otežana u provedbi te da je potrebno napraviti prethodnu analizu mogućnosti provedbe. Ovim člankom trebalo bi obuhvatiti i Upravne sporove, regulirati utječe li se na njih ili ne otvaranjem predstečajnog postupka, a kasnije i stečajnog postupka. Stečajnim zakonom trebalo bi obuhvatiti i Upravni spor u kojem se odlučuje o poreznim rješenjima sa znatnim iznosima. Spor se u tom slučaju ne prekida a trebalo bi odlučiti o tražbini koja je predmet spora. Nije prihvaćen Važećom odredbom Stečajnog zakona nisu obuhvaćeni upravni sporovi, a predlagatelj nije naveo obrazloženje za uvođenje upravnih sporova u ovaj članak niti je konkretno predloženo na koji način bi to trebalo uraditi.
38 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 39. (Stavak 1 točka 2.)Smatramo potrebnim urediti pojam“ namjerno počinjene nedopuštene radnje“ jer isto nije određeno kao kazneno djelo ili prekršaj, a ako jest, onda je određeno točkom 3. ovog članka. (Stavak 1. točka 3.) Smatramo da se ovom izmjenom državu stavlja u povoljniji položaj u odnosu na vjerovnike koji imaju npr. tražbinu po ugovornoj kazni ili tražbinu za naknadu štete. (Stavak 5. točka 1, podstavak 1-3) Napominjemo da obvezu obavješćivanja ima predlagatelj/dužnik. Je li rađena analiza scenarija primjene gore navedenih promjena i čija je obveza provedba odredaba ovog članka? Nije prihvaćen U skladu sa važećim odredbama predstečajni postupak ne utječe, među ostalim, na mjere osiguranja u kaznenom postupku i porezne postupke utvrđivanja zlouporabe prava te je stavkama 1. točkama 2. i 3. redefiniran pojam tražbina na koje predstečajni postupak ne utječe. Sud u predstečajnom postupku po službenoj dužnosti pazi na tražbine na koje predstečajni postupak ne utječe.
39 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 20. Čl.38, stavak 4.i 5.)Radi same svrhe postizanja predstečajnog sporazuma potrebno je jasno i nedvojbeno urediti da razlučni vjerovnik može dati svoju izjavu kojim odgađa odvojeno namirenje i nakon davanja obavijestiti i prijave tražbine. Takva mogućnost je jasno bila određena u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i u praksi je funkcionirala dobro. Naime, u praksi razlučni vjerovnik u samom početku predstečajnog postupka kada mora dati obavijest o razlučnom pravu u pravilu ne može donijeti racionalnu odluku jer postoji još niz pitanja oko samog postupka, u najmanju ruku niti se ne zna koliko će biti ukupno prijavljenih tražbina. U takvom slučaju razlučni vjerovnici uskraćuju odgodu, a sudovi kasnije prema postojećem i predloženim rješenjima ne dopuštaju davanje nove izjave…Predmeti razlučnog prava su nekretnine i bitne pokretnine (strojevi, postrojenja, vozni parkovi i sl.) u vlasništvu predstečajnog dužnika bez kojih se vrlo teško zadržava tehnološka cjelina, pa samim time planovi restrukturiranja u kojima nema sudjelovanja razlučnih vjerovnika u pravilu nemaju nikakvog ekonomskog ni životnog smisla i vode u produženje agonije koje je loše i za vjerovnike. Slijedom navedenog predlažemo izmijenjeni stavak 4. te stavak 5. ovog članka urediti analogno članku 59 st. 1) i 2) Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, NN 112/13, koji glase: "(1) Razlučni vjerovnik je vjerovnik u postupku predstečajne nagodbe ako mu je dužnik osobno odgovoran i ako se odrekne prava na odvojeno namirenje tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe. Razlučni vjerovnik ne može sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe kao vjerovnik niti davati naknadno odricanje od prava na odvojeno namirenje ako nije podnio prijavu tražbine u roku za prijavu tražbina, a postojanje i visinu njegove tražbine i razlučnog prava dužnik nije naveo u izvješću iz članka 42. i članka 67. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Izjava o odricanju od prava na odvojeno namirenje obvezuje razlučnog vjerovnika samo tijekom trajanja postupka predstečajne nagodbe i obvezuje ga na propuštanje pokretanja odvojenog namirenja iz predmeta založnog i drugog prava koji predmet je sastavni dio imovine dužnika dok postupak predstečajne nagodbe traje i za vrijeme do dužnikovog kašnjenja u ispunjenju obveze dužnika prema tom vjerovniku iz sklopljene i odobrene predstečajne nagodbe." Nije prihvaćen U skladu sa odredbom članka 66. Stečajnog zakona predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika te izlučnih vjerovnika.
40 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 15. Smatramo da je izmjena izvedena točkom 2. nepotrebna, te je treba izbaciti. Nije prihvaćen Potrebno je da prijedlog plana restrukturiranja sadržava podatke o identitetu povjerenika, ako se prijedlog plana restrukturiranja podnosi nakon otvaranja predstečajnoga postupka jer se time postiže veća transparentnost plana te se svim vjerovnicima koji izvrše uvid u plan omogućuje se da odmah dođu do podataka o identitetu povjerenika.
41 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 11. ( Točka 7.i 8 .)Povjerenicima je neizvedivo obavljanje dužnosti iz točke 7. i 8., iz razloga što povjerenik nije upravitelj dužnika u predstečajnom postupku, niti su prava takva, niti ovlasti, niti predviđena nagrada. ( Točka 11.) Potrebno je pojasniti dinamiku podnošenja izvješća, što sadržava propisani obrazac i kako se unos traženih podataka odnosi na poslovnu tajnu. Nije prihvaćen Ovlasti i dužnosti iz točke 7. i 8. napisane su u duhu Zakona te se odnose na postojeće ovlasti povjerenika u predstečajnom postupku. Naknada i nagrada za rad povjerenika predviđena je Uredbom o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. Planira se da će izmjene i dopune Uredbe biti donesene nakon stupanja na snagu Zakona. Nakon donošenja Zakona izvršiti će se odgovarajuće izmjene i dopune Pravilnika o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku.
42 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 9. ( Stavka 1.točka 3)Predlažemo pojasniti način procjene krajnje nepažnje i koje su posljedice istog. Nije prihvaćen Krajnja nepažnja je pojam koji je definiran Zakonom o obveznim odnosima i nije ga potrebno posebno definirati ovim Zakonom.
43 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 5. Predlažemo zadržati postojeće obrasce i odredbu ( prijedlozi za ovrhu elektroničkim putem također se popunjavaju pomoću obrasca), a dosadašnjom praksom usvojena je propisana forma sadržaja obrasca. Nije prihvaćen Obrasci i dalje ostaju. Ovom odredbom se želi suzbiti pretjerani formalizam koji bi nalagao odbacivanje unatoč činjenici što podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu.
44 Dragan Josip Knežević NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Čl. 81 Životna dob SU 70 godina Iako imam još do te granice osobno ovo ograničenje držim diskriminatorskim u odnosu na praksu EU koja čak potiče i financira svoje "trećedobaše" na različite aktivnosti. I tako ovdje možemo doći i do pitanja tko je stečajni upravitelj u smislu npr. poduzetništva. Svakako da nije pravosudni dužnosnik i da granica od 70 g.na njega nije primjenjiva . Međutim jeste ono što se kolokvijalno zove "privatnik" i kao takav svugdje u svijetu nije ograničen godinama života niti ga se smije i može ograničavati u ukoliko vladaju načela slobodnog poduzetništva, prava na izbor zanimanja i poduzetničke inicijative. Svakako da je moj prijedlog brisati navedenu dobnu granicu. Nije prihvaćen Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i npr. služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim.
45 HRVOJE ŠIMIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 64. Članku 104. stavak 1. točka 3. treba izmjeniti tako da glasi"3. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika na temelju ocjene suda prelazi petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima" Obrazloženje izuzetno je komplirano skupiti četiri vjerovnika koji imaju 40% svih prijavljenih tražbina koji bi donosili odluke, pa se na ovaj način smanjuje na 20% čime potiče mogućnost da vjerovnici predlože sazivanje skupština vjerovnika, te utječu na tijek stečajnog postupku. naime sudovi sazivaju skupštine vjerovnika koje predlažu stečajni upravitelji, a rijetke su skupštine vjerovnika sazvane na prijedlog stečajnih vjerovnika zbog visokog cenzusa od 40% Nije prihvaćen U skladu s odredbom članka 104. stavka 1. točke 4. Stečajnog zakona propisano je da će se skupština vjerovnika sazvati na zahtjev jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina na temelju ocjene suda prelazi dvije petine iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne pripadaju nižim isplatnim redovima. Dakle, u skladu s ovom odredbom dovoljno je da jedan od vjerovnika ima 40 % tražbina, a ne četiri vjerovnika kako se pogrešno navodi. S druge strane, točkom 3. iste odredbe zajamčeno je pravo na sazivanje skupštine 5 ili više vjerovnika koji imaju 20 % tražbina.
46 HRVOJE ŠIMIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 74. U članku 247. stavak 5 i 6. se mijenjaju i glase: „ (5) Nekretnina se ne može prodati: – na prvoj dražbi ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti nekretnine – na drugoj dražbi ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti nekretnine (6) Ako na drugoj dražbi nekretnina nije prodana po cijeni od barem jedne polovine, za prodaju po nižoj cijeni mora postojati suglasnost skupštine vjerovnika. Obrazloženje Nekretnine u stečajnim postupcima se često prodaju po niskim cijenama, jer tržište nekretnina nije stablino. Bilo je više žalbi stečajnih vjerovnika koje su odbacivane jer stečajni vjerovnici nisu mogli utjecati na najnižu početnu cijenu po kojoj se prodaju nekretenine, a smisao vođenja stečajnog postupka namirenje vjerovnika, a ne prodaja imovine stečajnog dužnika po bilo kojoj cijeni Nije prihvaćen Odredbe o najnižim cijenama po kojoj se nekretnina može prodati uvedene su radi nezainteresiranosti kupaca za predmet dražbe te smatramo da bi se usvajanjem prijedloga dodatno odužio stečajni postupak, a bez garancije da će doći do namirenja.
47 srakarec NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Nije prihvatljiv prijedlog ograničenja rada stečajnog upravitelja na 70 godina života. Osobno imam 59 godina ali sam mišljenja da navedena odredba nije realna i nema osnove. Predlažem da se umjesto navedene odredbe , u članku Zakona navede da stečajni upravitelji su dužni nakon 70 godine života svake dvije godine dostaviti potvrdu medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje stečajno upraviteljskog posla. Smatram da je ponižavajuća odluka za sve osobe da nakon 70 godine ne mogu biti stečajni upravitelji. Po toj logici Predsjednik države, Vlade, Sabora ukoliko bi navršio 70 godina ne bi bio sposoban za službu , predsjednici članovi uprava raznih kompanija, tvrtki , društava, političkih stranaka, ministri i mnogi drugi ne bi smjeli obnašati dužnosti. Sud može u svakom trenutku razriješiti upravitelja koji zbog godina ne može obnašati dužnost, medicina rada isto će utvrditi zdravstveno stanje i to treba biti jedini kriterij za nemogućnost upisa na listu stečajnih upravitelja zbog zdravstvenih razloga osoba koje obavljaju stečajno upraviteljsku službu. Nije prihvaćen Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i npr. služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim.
48 Bože Guvo NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Za prijedlog izmjena članka 81. člankom 54 predlaže se dobna granica od 70 godina. Ovo je diskriminatorski prijedlog, jer u drugim zanimanjima nema te granice. Recimo u najmoćnijim državama svijeta, predsjednici država su stariji i obnašaju uspješno svoje dužnosti. Možda bi bilo razumno tražiti da nakon tih godina dostave lječničku svjedožbu o radnoj sposobnosti. Ako se želi uvesti ograničenje nakon 70 godina, onda bi bilo racionalno, da ne dobivaju nove predmete. Zakon o radu potiče rad penzionera, naročito deficitarnih zanimanja, i ZOR je to propisao za sva zanimanja, te nema potrebe a u sukobu je s ZOR-om, uvoditi ovo ograničenje samo za stečajne upravitelje. Nije prihvaćen Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i npr. služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim.
49 srakarec NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA U članku 80. dodati stavak koji glasi U slučaju da st. upravitelj bude oslobođen tijekom kaznenog postupka ili upravnim postupkom se utvrdi da nije bilo povreda Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja stečajni upravitelj ima pravo na naknadu štete zbog udaljavanja sa dužnosti. Člankom 81 propisati nastavak rada na predmetima koje je vodio stečajni upravitelj koji je navršio 70 godina života, U svezi razrješenja stečajnog upravitelja odlukom skupštine vjerovnika zbog primijećenih čestih zlouporaba u praksi gdje se dogovorno razrješuju upravitelji radi imenovanja podobnog upravitelja ili koji je u poslovnom odnosu sa vjerovnikom potrebno je dodati odredbu da prijedlog za razrješenje stečajnog upravitelja od strane skupštine vjerovnika, odnosno pojedinih vjerovnika koji imaju većinu glasova treba biti obrazložen te treba dobiti suglasnost suda Nije prihvaćen Stečajnim zakonom se ne uređuje pitanje naknade štete. Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim. Smisao stečajnog postupka je namirenje vjerovnika stečajnog dužnika. U tom smislu neosnovano je nametati skupštini vjerovnika imenovanje stečajnog upravitelja s čijim radom nije zadovoljna skupština vjerovnika.
50 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 62. Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica) dostavlja svoje mišljenje vezano uz Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (dalje u tekstu: Zakon) koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja. Primjedbe Pravobraniteljice odnose se na odredbu čl.89. st.1. Stečajnog zakona, a koja propisuje dužnosti stečajnog upravitelja. Naime, Pravobraniteljica je već u svojim godišnjim izvješćima o radu (za 2018., 2019. i 2020.) ukazivala na slučajeve majki - zaposlenica tvrtki nad kojima je proveden postupak stečaja za vrijeme dok su one koristile rodiljni i/ili roditeljski dopust. Naime, u navedenim slučajevima majke su prvenstveno isticale poteškoće koje su imale pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji im je, uslijed brisanja tvrtke poslodavca, retroaktivno s danom brisanja tvrtke iz sudskog registra ukidao status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, zbog čega su one bile pozivane na povrat novčanih sredstava koja su im bila isplaćena na ime rodiljnih i roditeljskih naknada u spornom periodu. Također, pritužiteljice su ukazivale i na poteškoće koje su imale prilikom ostvarivanja svojih prava pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ), kao i na nejasnoće, odnosno potencijalne propuste u radu stečajnih upravitelja. S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske je (14.2.2019.), a na prijedlog (tadašnjeg) Ministarstva rada i mirovinskog sustava, donijela „Odluku o obustavi, nepokretanju postupaka naknade štete i o otpisu tražbina na ime naknade štete po osnovi nepripadno ostvarenih prava na rodiljne i roditeljske potpore te o podmirenju naknade štete iz obveznog zdravstvenog osiguranja“ (Odluka) koja je objavljena u Narodnim novinama, br. 16/2019 od 15.2.2019. U obrazloženju navedene Odluke, između ostaloga, navodi se kako je utvrđeno „da postoji neujednačena praksa postupanja stečajnih upravitelja u primjeni odredbi Stečajnog zakona glede odjave svih radnika u slučajevima otvaranja i zatvaranja stečaja istog dana (slučajevi nepostojanja imovine stečajnog dužnika), te da su se odredbe Stečajnog zakona različito tumačile u pogledu odgovornosti stečajnog upravitelja. Posljedično to je proizvelo pravnu nesigurnost za radnike i bezizlaznu situaciju vezano uz daljnja ostvarivanja prava radnika (pravo na zdravstvenu zaštitu kao nezaposlene osobe – zbog propuštanja roka za prijavu i slično).“ Predloženo rješenje Pravobraniteljica je svakako smatrala pozitivnim pomakom u cilju konačnog rješavanja ove problematike pri čemu je ukazivala i da bi ovu problematiku trebalo riješiti na načelnoj i zakonskoj razini kako bi se u budućnosti prevenirali slični slučajevi, a obzirom kako se navedena Odluka primjenjuje na stečajne postupke koji su provedeni do 16.2.2019. godine. Nadalje, sklopljen je Sporazum o međusobnoj suradnji u razmjeni podataka o zaposlenim osobama (osiguranicima) u trgovačkim društvima u provedbi Stečajnog zakona između (tadašnjeg) Ministarstva pravosuđa, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a njegov sastavni dio je Protokol o razmjeni podataka (2019.). Time je bilo omogućeno sucima trgovačkih sudova da u provođenju Stečajnog zakona elektroničkim putem žurno dobiju podatke o broju zaposlenika stečajnog dužnika, što je trebalo rezultirati pravilnim reguliranjem prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i slično. Međutim navedene aktivnosti nažalost nisu u potpunosti spriječile pojavu sličnih slučajeva, a što je vidljivo iz pojedinih pritužbi po kojima je Pravobraniteljica postupala tijekom 2020. i 2021. godine. Tako je tijekom 2021. Pravobraniteljica zaprimila pritužbu iz koje je proizlazilo kako je ovako neadekvatno postavljen sustav majku s djetetom u dobi od jedne godine, po isteku roditeljskog dopusta, doveo u apsurdnu situaciju da se, nakon što je saznala da više nije zaposlena jer je tvrtka poslodavca brisana u stečajnom postupku, ne može prijaviti u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ostvariti naknadu za vrijeme nezaposlenosti jer nije odjavljena s mirovinskog osiguranja, da bi se u konačnici u takvoj socijalnoj situaciji suočila s rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojim se utvrđuje da je u obvezi vratiti HZZO-u preko 12.000,00 kn isplaćenih na ime novčane naknade za vrijeme roditeljskog dopusta (kojeg je koristila kao zaposlena osoba iako je poslodavac već neko vrijeme bio brisan iz sudskog registra, o čemu ona nije imala saznanja). Naime, iz analize predmetnih slučajeva proizlazilo je kako stečajni upravitelji/ice nisu raspolagali informacijama o svim zaposlenicima/icama poslodavca u postupku stečaja te kako je time svakako dovedeno u pitanje je li se postupalo savjesno i uredno, kao što to nalaže čl.89.st.1. Stečajnog zakona. S druge strane, zahtjev za naknadu štete nastale zbog povrede dužnosti stečajnog upravitelja iz čl.93.st.1. Stečajnog zakona, o kojem odlučuje sud u parničnom postupku, po mišljenju Pravobraniteljice ne predstavlja adekvatno i pristupačno sredstvo zaštite u ovakvim slučajevima (posebice ako se ima u vidu kako se radi o majkama djece koje su za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta ostale bez posla, ne ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti te su još u obvezi vratiti HZZO-u određena novčana sredstva). Pravobraniteljica ukazuje kako je u obrazloženju spomenute Odluke Vlade Republike Hrvatske (od 14.2.2019.) navedeno da će, pored donošenja predmetne Odluke, a kako bi se u budućnosti spriječili slični ili isti slučajevi, Ministarstvo pravosuđa donijeti Okružnicu svim trgovačkim sudovima kojom će se obvezati stečajni suci da ne mogu zaključiti stečaj ako nisu odjavljeni svi radnici sa obveznih osiguranja. Međutim, Pravobraniteljica ukazuje kako je razvidno da niti Okružnica niti sklopljeni Sporazum, kao nenormativna rješenja, nisu jamstvo da se slučajevi zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske pristupila donošenju predmetne Odluke neće ponoviti, odnosno da i dalje postoje rizici koji dovode do pravne nesigurnosti za radnike/ce zbog neujednačene prakse stečajnih upravitelja. Polazeći od utvrđene „neujednačene prakse postupanja stečajnih upravitelja u primjeni odredbi Stečajnog zakona“ (kako se to navodi i u obrazloženju Odluke Vlade Republike Hrvatske), koja je u konačnici rezultirala i fiskalnim učinkom na državni proračun, Pravobraniteljica je i tijekom 2019., 2020. i 2021. ponovila svoj stav kako bi ovu problematiku trebalo riješiti prije svega izmjenom Stečajnog zakona. Stoga je Pravobraniteljica dala slijedeće preporuke za izmjene Stečajnog zakona vezano uz predmetnu problematiku: - da se u čl.89.st.1. kao jedna od obveza stečajnih upravitelja/ica navede dostavljanje isprava koje se odnose na radnopravni status osiguranika/ica i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i to posebice u slučajevima u kojima su radnici/ice privremeno nesposobni/e za rad kao i u slučajevima u kojima radnici/ice koriste prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, - da se zakonski obveže stečajne suce i sutkinje da ne mogu zaključiti stečaj ako nisu odjavljeni svi radnici/ice s obveznih osiguranja, - da se stečajne upravitelje/ice obveže da radnicima/icama koji/e su u trenutku brisanja poslodavca (uslijed stečajnog postupka) iz Registra trgovačkih društava privremeno nesposobni/e za rad ili koriste prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, dostave obavijesti o brisanju njihovog poslodavca iz sudskog registra (kako bi isti imali saznanja o navedenom, a što bi im omogućilo da pravovremeno ostvaruju svoja prava iz ostalih sustava). Uvidom u Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona vidljivo je kako je uvažena samo jedna od preporuka te kako će se čl.89.st.1.toč.8. dopuniti na način da će se, pored obveze stečajnog upravitelja da dostavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika, navedena obveza propisati i u odnosu na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kojem će ubuduće stečajni upravitelj također morati dostaviti navedene isprave. Međutim, preostale dvije preporuke Pravobraniteljice nisu implementirane u Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona te Pravobraniteljica i nadalje smatra kako bi ih svakako trebalo čim prije ugraditi u zakon, jer izmjena koja se predlaže Stečajnim zakonom, po mišljenju Pravobraniteljice, nije jamstvo da se isti slučajevi neće pojavljivati u budućnosti. Stoga se predlaže da se u predmet izmjena i dopuna Stečajnog zakona uključi problematiku nedosljedne provedbe odredbe čl.89.st.1.t.8. Stečajnog zakona u praksi te predvidi normativno rješenje koje će osigurati da se ne može dogoditi da se poslovni subjekt briše iz Sudskog registra u stečajnom postupku, a da su radnici/e ostali/e prijavljeni/e na obvezna osiguranja pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa. S poštovanjem, Višnja Ljubičić, dipl.iur. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Djelomično prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog u dijelu u kojem se traži da se stečajni postupak ne može zaključiti za vrijeme trajanja radnog odnosa jer bi tada trajanje stečajnog postupka bilo neizvjesno i protivno načelu hitnosti. Međutim, sa ciljem zaštite prava radnika i potrebe da isti budu informirani o činjenici zaključenja stečajnog postupka koja ima implikacije na radnopravni status radnika Nacrtom su, među ostalim, izvršene izmjene i dopune članaka 132. i 286. Stečajnog zakona te je propisano da će se rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka kao i rješenje o zaključenju stečajnog postupka dostaviti radnicima dužnika. Na navedeni način će se omogućiti da radnici u svakom slučaju budu obavješteni o prekidu radnog odnosa.
51 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA I. Komentar na članak 20. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se mijenja članak 38. Stečajnog zakona: Smatramo da je, obzirom se člankom 13. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona ostavlja mogućnost dužniku da uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka ne dostavi odmah i prijedlog plana restrukturiranja već isto može učiniti najkasnije u roku od 21 dan od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, odnosno od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama, potrebno dodatno izmijeniti i članak 38. Stečajnog zakona na način da se u stavku 1. razlučnim vjerovnicima ostavi mogućnost da uz prijavu tražbine nisu dužni dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje ako dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka nije odmah dostavio i prijedlog plana restrukturiranja obzirom da u tom slučaju dužnik nema na osnovu čega donijeti odluku hoće li se ili neće odreći prava na odvojeno namirenje. Također, u navedenom članku potrebno je razlučnim vjerovnicima ostaviti primjereni rok (primjerice 15 dana od objave plana restrukturiranja) u kojem su dužni dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje. II. Komentar na članak 25. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se mijenja članak 50. Stečajnog zakona: Izmjene stavka 2. nisu u skladu s člankom 68. Stečajnog zakona izmjena kojeg je također predložena ovim Nacrtom prijedloga te nije jasno od kada teče rok iz predloženog stavka 2. članka 50. Nadalje, predložene izmjene članka 50. mogu za posljedicu imati da vjerovnici kojima tražbina u konačnici bude osporena sudjeluju jednako u planu kao i vjerovnici čije tražbine nisu osporene. Slijedom navedenog predlažemo jasno definirati od kada teče rok u kojem će sud odlučiti o upućivanju na parnicu radi osporavanja tražbine. III. Komentar na članak 30. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se dodaje članak 59.a u Stečajnom zakonu: Predlažemo da se utvrdi da sud u svakom slučaju neće potvrditi plan restrukturiranja ako zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali za plan ne prelazi dvostruko zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali protiv plana. IV. Komentar na članak 39. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se mijenja članak 66. Stečajnog zakona: Smatramo da je stavak 3. članka 66. kako je predložen ovim Nacrtom protivan stavku 4. članka 38. čija je izmjena također predložena. Stoga predlažemo preformulaciju stavka 3. članka 66. na način da bude usklađen sa stavkom 4. članka 38. odnosno da se utvrdi da se prava razlučnih vjerovnika ne mogu ograničiti planom restrukturiranja bez njihove suglasnosti. V. Komentar na članak 41. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se dodaje članak 67.a u Stečajni zakon: Članak 67.a u obliku kako je predložen smatramo suprotnim osnovnim načelima Zakona o obveznim odnosima, osobito načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu i načelu dužnosti ispunjenja obveze obzirom da iz članka 67.a proizlazi da je samo jedna strana u obvezi ispuniti svoje obveze iz dvostrano – obveznog ugovora. Obzirom na navedeno, predlažemo brisanje članka 67.a. VI. Komentar na članak 67. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se u članku 124. Stečajnog zakona dodaje stavak 8.: Smatramo da u slučaju opisanom u stavku 8. predmetnog članka (ako je tijekom prethodnog postupka, do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, dužnik prestao postojati spajanjem ili pripajanjem), rješenjem kojim se utvrđuje da je preuzimatelj pristupio dugu sud ne bi trebao obustaviti stečajni postupak već bi sud nakon donošenja rješenja o pristupu dugu trebao odgoditi ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka na razdoblje u kojem se društvo preuzimatelj obvezalo podmiriti tražbinu za koju je pristupilo dugu te u slučaju da društvo preuzimatelj ne ispuni tražbinu u predmetnom roku, sud bi trebao nastaviti prethodni postupak protiv društva preuzimatelja kao univerzalnog pravnog slijednika pripojenog društva. U tom smislu predlažemo preformulaciju navedenog stavka. Također predlažemo u navedeni stavak dodati rečenicu da rješenje o pristupu dugu iz ovog stavka sud može donijeti samo jednom tijekom postupka. VII. Komentar na članak 69. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se mijenja članak 155. Stečajnog zakona: Predlažemo da se dodana točka 4. u stavku 1. koja glasi „4. troškovi vođenja knjigovodstveno-računovodstvenih usluga po ugovoru iz članka 89. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona“ nadopuni riječima „ako stečajni upravitelj podnosi godišnja financijska izvješća“. VIII. Komentar na članak 72. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se briše stavak 3. članka 217. Stečajnog zakona: Predlažemo da se stavak 3. ne briše obzirom dosadašnji rok od godine i pol smatramo dovoljnim i primjerenim, osobito uzimajući u obzir interese manjinskih vjerovnika. IX. Komentar na članak 82. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se mijenja članak 308. Stečajnog zakona: Predlažemo da se u tekst Zakona ne unese predložena točka 4. u stavku 1. članka 308. obzirom da na temelju navedenog nije moguće kvantificirati glasačka prava, a ujedno samo otvaranje stečaja predmnijeva postojanje stečajnih razloga uključujući i prezaduženost (obveze veće od imovine) uslijed čega tražbine navedenih osoba nemaju ekonomsku vrijednost. X. Komentar na članak 87. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se mijenja članak 330. Stečajnog zakona: Isto kao u komentaru na članak 30. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kojim se dodaje članak 50.a u Stečajnom zakonu i ovdje predlažemo da se utvrdi da sud u svakom slučaju neće potvrditi stečajni plan ako zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali za plan ne prelazi dvostruko zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali protiv plana. Djelomično prihvaćen I. Prihvaća se. II. Prihvaća se. Briše se predložena izmjena ču članku 50. stavku 2. Stečajnog zakona III. Prijedlog nije moguće prihvatiti jer je suprotan pravilu o nadglasavanju među kategorijama iz Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 172, 26.6.2019.). IV. Nema nesuglasnosti između navedenih odredbi. U prijedlogu nije navedeno o kakvoj nesuglasnosti se radi. Prava razlučnih vjerovnika su u potpunosti zaštićena jer oni ne smiju biti stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema i da je otvoren stečajni postupak. V. Prijedlog nije moguće usvojiti jer se ovom odredbom prenosi europska pravna stečevina iz Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 172, 26.6.2019.) u vezi tzv. „osnovnih izvršivih ugovora“ (vidi članak 7. Direktive). VI. Prihvaća se. Briše se članak 67. Nacrta. Nastavak stečajnog postupka nad društvom preuzimateljem regulira se izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji se istodobno šalju u zakonodavnu proceduru. VII. Prihvaća se. VIII. Ne prihvaća se. Iz prakse je utvrđeno da je predmetni rok potrebno brisati. IX. Ne prihvaća se. Potrebno je omogućiti formiranje posebnu skupinu za dioničare, nositelje udjela te nositelje drugih osnivačkih prava pravnih osoba, ako se stečajnim planom zadire u njihova dioničarska, nositeljska odnosno osnivačka prava. X. Navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti bez dubinske analize.
52 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 88. ( Stavak 2.) Riječi „ planu restrukturiranja“ treba zamijeniti s riječima „ stečajnom planu“. ( Stavak 2. točka 4) Potrebno je dodatno pojasniti ovu izmjenu, jer nije jasno na koga se odnosi i u kojim okolnostima. Djelomično prihvaćen Riječi „planu restrukturiranja“ zamijenjene su s riječima „stečajnom planu“. Izmjenom u točci 4. se propisuje pravilo da dužnik, dioničar, nositelj udjela i nositelj drugih osnivačkih prava pravnih osoba neće primiti imovinsku korist. Iznimka je ostavljena za slučaj ako je sudjelovanje navedenih osoba u stečajnom planu nužno u vidu vođenja poslovanja odnosno osobnih sposobnosti za ostvarenje stečajnoga plana.
53 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 52. Možda bi trebalo pravilnikom razraditi uvjete za osnivanje društva, tj. treba li osnivač/direktor priložiti javnom bilježniku i registarskom sudu potvrdu/svjedodžbu o položenom ispitu za stečajnog upravitelja ili treba kakva potvrda od Ministarstva pravosuđa o ispunjenim uvjetima/odobrenje za registraciju, hoće li nadležno ministarstvo voditi upisnik društava i sl. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 JOSIP JADRAN SEKSO V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 62. Ovaj dodatak je nepotreban jer računovodstvo kod nas nije regulirana profesija, pa ne postoje fizičke ili pravne osobe ovlaštene za pružanje računovodstvenih usluga, niti postoji tijelo s javnopravnim ovlastima koje dodjeluje takva ovlaštenja. Obveza vođenja poslovnih knjiga propisana je Zakonom o računovodstvu i odnosi se i na stečajne dužnike koji ih mogu voditi sami ili ugovoriti isto s računovodstvenim servisima koji slobodno pružaju takve usluge na tržištu. Vezano na komentar pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, smatram da je bolje rješenje da stečajni sud rješenje o istodobnom otvaranju i zaključenju stečajnog postupka dostavi elektroničkim putem HZMO-u te da isti sam provodi daljnje radnje. Naime, kod stečajnih postupaka po čl. 132. u pravilu je teško stupiti u kontakt s bivšom upravom i prikupiti bilo kakvu dokumentaciju, pa tako i radnopravnu za radnike. Stoga mislim da stečajnim upraviteljima ne bi trebalo propisivati dodatne obveze i odgovornost u vidu dostave dokumentacije do koje je objektivno teško doći, tim više što u tim slučajevima zbog nepostojanja stečajne mase ne mogu biti plaćeni za poslove koje eventualno trebaju obaviti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
55 JOSIP JADRAN SEKSO NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Vezano na problematiku dugog trajanja stečajnog postupka te tendenciju da se, kako se navodi, omogući efektivno restrukturiranje održivih dužnika te očuvanje već stvorene vrijednosti, smatram da još uvijek postoji problem kasnog otvaranja stečajnog postupka u subjektima kod kojih je nesporno nastupio stečajni razlog nesposobnost za plaćanje. Naime, u dosadašnjoj praksi, iako nesposobnost za plaćanje nastupa sa 60 dana kontinuirane blokade računa, gotovo svi stečajni postupci se otvaraju na prijedlog Financijske agencije nakon 120 dana blokade računa. Iako su zakonski zastupnici dužnika sami dužni u roku od 21 dana od nastupanja nesposobnosti za plaćanje podnijeti nadležnom sudu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, to gotovo nitko ne čini, bez ikakvih posljedica. Vjerovnici također, u pravilu, ne podnose prijedlog da ne bi morali plaćati predujam za troškove. Od 81. do 120. dana blokade ne događa se ništa, te tek nakon 120 dana blokade FINA po službenoj dužnosti podnosi prijedlog za otvaranje stečaja, nakon čega u pravilu slijedi nekoliko tjedana ili mjeseci prethodnog postupka, prijedlozi za odgodu i sl. Smatram da bi efikasnije rješenje bilo da FINA automatizmom podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nakon 60 dana blokade, tj. čim nastupi stečajni razlog, dok bi dužnik i dalje imao mogućnost sam podnijeti prijedlog prije 60. dana blokade, tj. u slučaju prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Eventualno odrediti rok unutar kojeg sud treba odlučiti o otvaranju stečajnog postupka, ovisno provodi li se prethodni postupak, je li imenovan privremeni stečajni upravitelj i sl. Time bi se potaklo dužnike na pravodobno i aktivno poduzimanje izvansudskog i sudskog (predstečajni postupak) restrukturiranja poslovanja, manje bi se gomilali dugovi uslijed nelikvidnosti, sačuvala bi se veća imovinska supstanca i smanjila potreba za dugotrajnim, skupim i neizvjesnim parnicama za pobijanje pravnih radnji dužnika, što su neke od pretpostavki za veće namirenje vjerovnika, odnosno, za sanaciju dužnika putem stečajnog plana, dok isti još obavlja djelatnost i raspolaže materijalnim i ljudskim resursima za nastavak poslovanja. Nadalje, sama kovanica „stečajni plan“ nastala je doslovnim prijevodom iz njemačkog Insolvenzordunga (der Insolvenzplan) te je semantički neprecizna, budući da istodobno predstavlja pravni institut kojim se vjerovnici namiruju iz budućih prihoda i/ili dokapitalizacije stečajnog dužnika koji nastavlja poslovati te dokument koji kroz pripremnu i provedbenu osnovu uređuje uvjete i način nastavka poslovanja i namirenja vjerovnika (a kod manje upućenih čitatelja može stvoriti i dojam da se redoviti likvidacijski stečajni postupak provodi stihijski, bez da su tijek postupka i obveze svih sudionika u istom utvrđeni, što, naravno, nije točno). Stoga, cijeneći nužnost razlikovanja postupaka restrukturiranja (koji se provodi izvansudski ili kroz predstečajni postupak temeljem plana restrukturiranja) i sanacije (kroz institut stečajnog plana temeljem istoimenog dokumenta), u smislu stadija poslovnih poteškoća u kojima se dužnik nalazi te (kombinacije) mjera koje je potrebno poduzeti radi učinkovitog i održivog nastavka poslovanja (vidjeti detaljnije u : I. Marković: Financijsko restrukturiranje i sanacija poduzeća, RRIF, 2010.), predlažem izmijeniti naziv Glave VII. Stečajnog zakona iz „ Stečajni plan“ u „Sanacijski stečajni postupak“ (alternativno: „Sanacija u stečaju“ ili slično – iz istog razloga, iako boljim, prijašnji termin „stečaj s preustrojem“ također smatram nedostatno preciznim), dok se dokument kojim se definiraju uvjeti sanacije treba zvati „sanacijski plan“. Primljeno na znanje Prijedlozi u vezi skraćivanja roka u kojem bi Financijska agencija podnosila prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ima višeznačne implikacije te ga nije moguće usvojiti bez dubinske analize koju nije moguće napraviti u kratkom vremenu. Termin stečajni plan je već duže uvriježen u našoj zakonskoj terminologiji. Prilikom donošenja novog Stečajnog zakona u budućnosti izvršiti će se podrobna analiza postojeće terminologije te će se razmotriti i ovaj prijedlog.
56 HOK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 4. Načelno pozdravljajući uspostavu mehanizama ranog upozoravanja dužnika, upozoravamo da obrtnici tijekom godine institucijama nisu dužni iskazivati svoje obveze te se protivimo nametanju takve nove obveze. Također se protivimo propisivanju obveze poslodavca o informiranju radnika. Nove obveze predstavljaju dodatno administrativno opterećenje i u suprotnosti su sa svrhom uvođenja mehanizama ranog upozoravanja koja se sastoji u sprječavanju poslovne krize. Primljeno na znanje Ovom odredbom se ne nameću nove obveze obrtnicima. Obveza u vezi informiranja radnika vezana je u prijenos europske pravne stečevine iz Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 172, 26.6.2019.).
57 HOK NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Ovom prilikom ponovo ističemo problematiku otvaranja stečajnog postupka nad obrtom, za koje vrijeme obrtnik ne može upravljati obrtom jer poslove uprave vodi stečajni upravitelj. Obrtnik ne može svojom voljom odlučiti o brisanju obrta iz Obrtnog registra i ne može ostvariti pravo na mirovinu iako je stekao uvjete, a kroz cijelo to razdoblje još je obvezan uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dodatne poteškoće nastaju ako se dogodi da obrtnik za vrijeme stečaja premine. U potpunosti uvažavajući pravo na namirenje vjerovnika i uzimajući u obzir da obrtnici za obveze koje nastaju u obavljanju obrta odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, izmjenama i dopunama Stečajnog zakona potrebno je priznati stečena prava obrtnika i zaštititi ih od nametanja novih obveza. Primljeno na znanje Stečajni zakon poznaje institut osobne uprave (GLAVAS VIII. Stečajnog zakona). Problematika otvaranja stečajnog postupka nad obrtom zahtijeva podrobnu analizu te ju nije moguće na ovaj način ad hoc mijenjati, a osobito ne u slučaju kada konkretan prijedlog izmjena nije iznesen. Napominje se da osim stečajnog postupka obrtnik može inicirati otvaranje stečaja potrošača ako zadovoljava uvjete iz članka 4. Zakona o stečaju potrošača u sklopu kojeg mu je u skladu s uvjetima iz članka 66. Zakona o stečaju potrošača omogućeno obavljanje samostalne djelatnosti.
58 Anita Velić Fabijanić NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Komentar na čl.51 Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama SZ-a - Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja Nejasno je kojim kriterijem (statističkim podatkom, procjenom) se predlagatelj vodio kad je propisao da na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja može biti upisana osoba koja je upisana na listu stečajnih upravitelja najmanje sedam godina ( zašto kriterij nije 5 godina ili 10 godina ?) . Provedba stečajnog plana, kao uvjet za upis na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja, stavlja pred stečajnog upravitelja uvjet na čije ispunjenje sam ne može utjecati obzirom o provedbi stečajnoga plana odlučuju vjerovnici. Također, trebalo bi provjeriti koliko bi stečajnih upravitelja, kada bi se aktivirala lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja odmah po donošenju zakona, bilo upisano na novu listu te da li je taj udio stečajnih upravitelja statistički značajan u odnosu na sada formiranu A listu stečajnih upravitelja. Osim što stečajnim upraviteljima mlađe životne dobi otežavate upis na listu visokokvalificiranih stečajnih upravitelja ne bi bilo dobro da stvorite efekt nekolicine "povlaštenih" te dodatno obeshrabrite nove osobe da pristupaju ovoj profesiji. Uvođenje liste u predloženom obliku treba brisati iz prijedloga. Komentar na čl.54, st 1, točka 7. Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama SZ-a Dobnu granicu od 70 godina treba brisati iz prijedloga, obzirom da je diskriminatorna u odnosu na druge profesije (slobodna zanimanja )jednake ili veće odgovornosti za koje dobna granica nije propisana. Ovom odredbom se neće u značajnijoj mjeri omogućiti ulazak mlađim osobama u profesiju obzirom broj stečajnih upravitelja na listama nije zakonom ograničen. Komentar na čl.55,st 2, tč.1 Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama SZ-a Obzirom da postoji stručni ispit za stečajnog upravitelja nejasno je zašto se mogući pristupnici ograničavaju na osobe koje imaju završen studij pravne ili ekonomske struke. Komentar na čl.60,st 2 Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama SZ-a Treba dopuniti jasnim kriterijima kada to stečajni upravitelj ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnog postupka, u suprotnom ponovno pojačavate spregu između određenih stečajnih upravitelja i sudaca te dozvoljavate "ručne odabire". Primjenom ove odredbe profesija će se dodatno zatvoriti za mlađe stečajne upravitelje koji neće moći steći potrebno iskustvo, bavljenje ovom profesijom za njih će biti neprofitabilno te će u konačnici dovesti do smanjenja broja zainteresiranih osoba za posao stečajnog upravitelja. Svi kriteriji koji nisu jasno definirani ostavljaju mogućnost malverzacija u postupku. Primljeno na znanje Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima. Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i npr. služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim. Prema podacima o stečajnim upraviteljima na listama stečajnih upravitelja upisano je 53% pravnika, 36% ekonomista, 8% inženjera te 3% ostalih struka. Navedena struktura zanimanja smatra se dovoljnim pokazateljem da je prijedlog opravdan te je u skladu i s praksama zemalja država članica, kao i preporukama iz provedenog Projekta „Podrška jačanju okvira za stečajne upravitelje u Hrvatskoj“. Sustav vodi bilješku o svakom pojedinom slučaju u kojem je učinjena iznimka od metode slučajnog odabira stečajnog odabira te stoga svaki pokušaj malverzacije sa odabirom stečajnog upravitelja podliježe disciplinskoj odnosno kaznenoj odgovornosti.
59 HRVATSKA NARODNA BANKA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 34. Slažemo se s komentarom Hrvatske udruge stečajnih upravitelja od 31.10.2021 u 14:36: "Smatramo da će ovakvim uređenjem plan restrukturiranja možda biti teško provediv, zbog neprijavljenih tražbina, i znači li to da će neprijavljene tražbine biti moguće namiriti? Također, drugim vjerovnicima se onemogućuje eventualno osporavanje tih tražbina." Obrazloženje: Opći komentar Primljeno na znanje Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovom otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.
60 MILORAD ZAJKOVSKI NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Komentar na čl.51. Nacrta zakona o izmjenama i dopunama SZ-a - Lista visokokvalificiranih stečajnih upravitelja. Prije svega nejasna je svrha formiranja liste VK stečajnih upravitelja i kada se ona aktivira. Na ovaj način metoda slučajnog odabira stečajnih upravitelja je diskvalificirana. Sami kriteriji za imenovanje na ovu listu nisu ničim opravdani. Vremensko ograničenje od 7 godina je obeshrabrujući uvjet za mlade stečajne upravitelje. Stečajni upravitelji se biraju slučajnim odabirom, svaki stečaj je specifičan, pa netko može steći iskustvo odmah nakon jednog ili dva stečaja, a netko tko zna kada. Uvjet od dva stečajna postupka sa potvrdom stečajnog plana. Pa nije stečajni plan "atomska fizika". Zašto, po toj logici nisu uvjet dva ( ili ne znam koliko )stečajna postupka sa elementima međunarodnog stečajnog postupka. Ili zašto bi stečajni plan u nekom hotelu bio zahtjevniji od "običnog" stečaja nad Viaduktom d.d. kao vjerojatno najvećim stečajem, ili "običnim" stečajem nad nekom bankom. Osim toga netko tko je preko stečajnog plana stekao status VK stečajnog upravitelja možda nikada više neće biti u prilici da provede niti jedan stečajni plan, pa mu to iskustvo neće niti trebati. Ipak vjerovnici su ti koji odlučuju da li će se provesti stečajni plan ili ne. Smatram da uvođenje Liste VK stečajnih upravitelja treba brisati iz prijedloga. Uzajamnim povezivanjem odredaba iz Nacrta zakona i to čl.51-Lista VK stečajnih upravitelja, čl.54-brisanje sa liste stečajnih upravitelja osoba starijih od 70.god. i čl.55.-eliminiranjem svih struka osim pravne i ekonomske, potencijalno se omogućuje jednom manjem broju osoba da upravljaju ogromnom imovinom tečajnih dužnika. Primljeno na znanje Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima. Prema podacima o stečajnim upraviteljima na listama stečajnih upravitelja upisano je 53% pravnika, 36% ekonomista, 8% inženjera te 3% ostalih struka. Navedena struktura zanimanja smatra se dovoljnim pokazateljem da je prijedlog opravdan te je u skladu i s praksama zemalja država članica, kao i preporukama iz provedenog Projekta „Podrška jačanju okvira za stečajne upravitelje u Hrvatskoj“.
61 MILORAD ZAJKOVSKI V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 52. MILORAD ZAJKOVSKI Čl. 52. Nacrta zakona o izmjenama i dopunama SZ-a ne može štetiti, ali unosi zabunu i dosta nejasnoća u pogledu poslovanja Društva stečajnih upravitelja. Naime, ovo je već viđeno u ranijim odredbama Stečajnog zakona kada je bilo ultimativno, a ne samo kao mogućnost, određeno da se stečajno upraviteljska služba obavlja putem javnog trgovačkog društva. Bez obzira na izričitu zakonsku odredbu od toga se ubrzo odustalo. Po sadašnjem principu dodjele stečajeva i isplate nagrada stečajnim upraviteljima ne vidim koji bi bio interes za osnivanjem takvog društva. Nagrada se obračunava stečajnom upravitelju koji je u režimu drugog dohotka, a fakturu izdaje Društvo. Ako je Društvo obveznik PDV-a onda ga na bruto nagradu stečajnog upravitelja i zaračunava-fakturira stečajnom dužniku. To je udar na likvidnost stečajnog dužnika. Ako stečajni dužnik nije u sustavu PDV-a onda mu je to dodatni trošak. Osim toga nagrada se isplaćuje po završetku stečajnog postupka, prihodi za Društvo su neredoviti i u nepoznatim iznosima. Možda bi ovakvu mogućnost mogli koristiti samo VK stečajni upravitelji sa velikim stečajevima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 KREŠIMIR PEROŠ Zabrana ovrhe i osiguranja, Članak 169. Predlaže se nadopuna članka 169. novim st. 10 "Upisi iz stavka 9. ovog članaka koji će se dopustiti i provesti u javne knjige mogu biti isključivo i jedino vezani uz postupke ovrhe i osiguranja." Primljeno na znanje Nije predviđena izmjena i dopuna članka 169. Stečajnog zakona. Predložena izmjena bi mogla imati veće implikacije te istu nije moguće usvojiti bez provedbe dubinske analize.
63 HGK V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 87. Članice udruženja banaka HGK predlažu da se utvrdi da sud u svakom slučaju neće potvrditi stečajni plan ako zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali za plan ne prelazi dvostruko zbroj svih tražbina vjerovnika koji su glasali protiv plana. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog nije moguće prihvatiti bez dubinske analize.
64 KREŠIMIR PEROŠ Zabrana ovrhe i osiguranja, Članak 169. Ukazuje se na problematično i neujednačeno tumačenje i postupanje ZK odjela Općinskih sudova kao i daljnjih drugostupanjskih rješenja u ZK predmetima, a koji se pozivaju na čl. 169 st. 9 Stečajnog zakona. Naime u praksi se ekstenzivno primjenjuje tumačenje čl. 169 st. 9 i dopuštaju i provode ZK upisi vezani uz vlasništvo, a ne samo uz postupke ovrhe i osiguranja na nekretninama stečajnog dužnika i to mjesecima nakon otvorenog stečajnog postupka i provedene zabilježbe istoga. Takvo tumačenje i primjena ovog članka po zahtjevima radi upisa vlasništva, a ne ovrhe i osiguranja u ZK knjigama je u suprotnosti sa naslovom istog odnosno proširuje se primjena na pitanja vlasništva nad imovinom stečajnog dužnika s kojima čl. 169 nema i ne bi trebao imati nikakve veze budući su ista regulirana drugim odredbama Stečajnog zakona o načinu promjene i stjecanja vlasništva nad imovinom dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka. Istim se u potpunosti poništava svaki smisao provedene zabilježbe otvorenog stečajnog postupka kao instrumenta osiguranja imovine dužnika budući se takvom praksom unatoč postojanja zabilježbe stečajnog postupka dopušta upis promjene vlasništva po formalnom ZK zahtjevu trećih strana koji ne sudjeljuju u stečajnom postupku. Stoga se predlaže izmjena odnosno dopuna novim st. 10 kojim se jasno navodi da se upisi iz st. 9 odnose isključivo i samo na postupke ovrhe i osiguranja kao što i sam naslov članka navodi. Primljeno na znanje Nije predviđena izmjena i dopuna članka 169. Stečajnog zakona. Predložena izmjena bi mogla imati veće implikacije te istu nije moguće usvojiti bez provedbe dubinske analize.
65 MILORAD ZAJKOVSKI NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Komentar na čl.54. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama SZ-a kojim se mijenja čl.81. SZ-a Ovom izmjenom uvodi se dobno ograničenje za obavljanje poslova stečajnog upravitelja, što znači da će se osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja brisati sa iste kada navrši 70 godina života. Ovo je klasična diskriminacija određene dobne skupine ljudi obzirom da im se uskraćuju ranije stečena prava. Uzimajući u obzir da je djelatnost stečajnog upravitelja individualizirana, ne postoji niti jedan opravdani razlog za donošenje te odredbe. Ovakva odredba ničim nije dokumentirana, niti je znanstveno dokazano da osoba sa navršenih 70 godina odjednom postaje nesposobna za rad. Zašto nije određena dob od 63 ili 83 godine života? I da li to znači da su odvjetnici i sudski vještaci vitalniji u tim godinama od stečajnih upravitelja, obzirom da oni nemaju ta ograničenja? Rad stečajnog upravitelja kontrolira stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika koji u svakom momentu mogu utjecati na rad stečajnog upravitelja ili ga smijeniti i imenovati novog. Osim toga odredba o prestanku rada stečajnog upravitelja zbog dobne granice sasvim je nepotrebna obzirom da odredba čl. 84.st.2. važećeg SZ-a daje mogućnost stečajnom sucu da umjesto stečajnog upravitelja koji je izabran metodom slučajnog odabira, može izabrati drugu osobu sa A liste stečajnih upravitelja ako smatra da odabrani stečajni upravitelj ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom. Isto tako uskraćeno je temeljno pravo stečajnih vjerovnika da sami izaberu stečajnog upravitelja koji će voditi određeni stečajni postupak. Postoje i drugi negativni efekti ovakve odredbe, ovisno u kojoj se fazi nalazi stečajni postupak u momentu prestanka funkcije stečajnog upravitelja. U pravilu će se događati da će svaki stečajni postupak imati dva stečajna upravitelja, te će biti potrebno isplatiti dvije nagrade. Kod stečajnih postupaka gdje nema unovčenja imovine nagrade će se isplatiti iz fonda za nagrade, pa će fond biti oštećen. U stečajnim postupcima sa velikom imovinom može se dogoditi da oba stečajna upravitelja ostvare maksimalnu nagradu, pa će tako biti oštećeni stečajni vjerovnici, uglavnom vjerovnici I. višeg isplatnog reda, što znači radnici. U praksi će se dogoditi ( pogotovo kod prodaje imovine putem FIN-e ) da jedan stečajni upravitelj obavi poslove vezane uz početak prodaje, a drugi nakon završetka prodaje. Pitanje je koji će stečajni upravitelj obračunati iznos ostvarene kupovnine u svoju nagradu? Smatram da dobnu granicu treba brisati iz prijedloga. Eventualna alternativa mogla bi biti da se stečajnim upraviteljima nakon ( ničim opravdane ) određene dobne granice više ne dodjeljuju novi stečajevi, što bi značilo da im se zadržava ranije stečeno pravo imenovanja, odn. dozvoljava im se da dovrše stečajeve za koje su imenovani. Primljeno na znanje Tijela stečajnog postupka su, među ostalim, sud i stečajni upravitelj. I suci i stečajni upravitelji u stečajnom postupku nastupaju na temelju javnih ovlasti koje su im dodijeljene za obavljanje poslova u konkretnom stečajnom predmetu. Imajući u vidu da sudačka dužnost kao i npr. služba javnih bilježnika prestaje navršenjem 70 godina potrebno je uskladiti dobnu granicu za obavljanje poslova stečajnih upravitelja sa navedenim.
66 HRVOJE ŠIMIĆ NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA U članku 266. Stečajnog zakona treba dodati stavak 5. koji glasi:"Ovršne isprave u smislu ovog zakona su : ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava u kojoj je utvrđena novčana tražbina" Obrazloženje Pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanskog odjela Broj: Su-IV-168/16-9 od 07. studenoga 2016. godine je da "Zadužnica nema značenje pravomoćno presuđene stvari." Pravno shvaćanje iz Rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl br Rev 167/16 od 10. listopada 2017. godine cit. „Naime, ovršnost je samo svojstvo određene isprave da se na temelju nje može tražiti prisilno ostvarenje tražbine koja je u ispravi utvrđena, odnosno da se može tražiti ovrha radi ostvarenja te tražbine, PA SE POTVRDI OVRŠNOSTI STAVLJENOJ NA ODREĐENU ISPRAVU NE MOŽE DATI ZNAČAJ NEKE "NOVE ODLUKE KOJOM SE STVARA NEKA NOVA OBVEZA", kakav joj se nižestupanjskim odlukama ovdje daje: ta potvrda samo označava da se temeljem te isprave može zahtijevati ovrha radi prisilnog namirenja tražbine koja je u njoj određena – i načelno (sve ovisno o njezinom sadržaju) ona i ne treba sadržavati određenje trenutka u kojem je isprava postala ovršnom.“ Stečajni sudovi daju i zadužnicama koje su izdane kao instrumenti osiguranja te sporazumima o okvirnom osiguranju novčane tražbine svojstvo presuđene stvari, pa se rijetko i stečajni upravitelji i stečajni vjerovnici upuštaju u osopravanje takvih tražbina a takve tražbine nose i pravo glasa na skupštinama vjerovnika po članku 106. stavak 2. SZ, a te tražbine NISU utvrđene u sudskom, arbitražnom, upravnom ili u postupku pred javnim bilježnikom Primljeno na znanje Pitanje ovršnosti isprva nije predmet Stečajnog zakona. Ovršne isprave propisane su odredbama Ovršnog zakona.
67 HRVOJE ŠIMIĆ NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Članak 252. do 272 Stečajnog zakona ISPITIVANJE I UTVRĐIVANJE TRAŽBINA RAZLUČNIH Prema dosadašnjoj sudskoj praksi VTSRH Pž-7461/2019-2 od 14. siječnja 2020. godine: "Prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 110. OZ-a koja propisuje da osoba koja se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utječe na njezino namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja, ocijenio da stečajni vjerovnici ... nisu osobe koje se namiruju iz prodajne cijene i zato nisu ovlašteni razlučnom vjerovniku iz bilo kojeg razloga osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja, jer to ne utječe na njihovo namirenje. Navedeno stoga što iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da navedeni stečajni vjerovnici nikada u svoju korist nisu imali upisano bilo kakvo založno pravo na predmetnoj nekretnini." Za tražbine razlučnih vjerovnika, niti je predviđen način na koji se one ispituju i/ili utvrđuju, pa treba uz ispitivanje tražbina stečajnih vjerovnika u člancima 252-270 SZ omogućiti ispitivanje i utvrđivanje kako bi se izbjegla neravnomjernosti namirenja stečajnih vjerovnika. Naime postojanje razlučnog prava (uglavnom upisanog prava zaloga u zemljišne knjige) ne znači i da postoji tražbina koja je osigurana tim razlučnim pravom. Primljeno na znanje Tražbine razlučnih vjerovnika utvrđene su ovršnom ispravom. U skladu sa Nacrtom ako za tražbinu postoji ovršna isprava, sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja. Ako se tijekom stečajnog postupka namiruje nepostojeća tražbina, a vjerovnik je svjestan nepostojanja tražbine radi se o kaznenom djelu koje nije predmet koji se uređuje Stečajnim zakonom.
68 HRVOJE ŠIMIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 74. Tražbine razlučnih vjerovnika nisu utvrđene, niti je predviđen način na koji se one ispituju i/ili utvrđuju, pa je nejasno kako bi stečajni upravitelj mogao obavještavati razlučne vjerovnike, kad nisu ispitane i/ili utvrđene tražbine razlučnih vjerovnika osim ukoliko nisu i stečajni vjerovnici kojima stečajni dužnik jamči zasebnim djelom svoje imovine. Primljeno na znanje Nekretnina na kojoj postoji razlučno pravo prodaje se u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Dakle, tražbina razlučnih vjerovnika utvrđivati će se u skladu sa pravilima ovršnog postupka.
69 HRVOJE ŠIMIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 75. Tražbine razlučnih vjerovnika nisu utvrđene, niti je predviđen način na koji se one ispituju i/ili utvrđuju, pa je nejasno kako bi stečajni upravitelj mogao obavještavati razlučne vjerovnike, kad nisu ispitane i/ili utvrđene tražbine razlučnih vjerovnika osim ukoliko nisu i stečajni vjerovnici kojima stečajni dužnik jamči zasebnim djelom svoje imovine. Primljeno na znanje Dužnost stečajnog upravitelja nije obavijestiti o tražbini razlučnog vjerovnika već o stanju stvari i o tražbini koju je dužnik ustupio radi osiguranja nekoga prava.
70 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 82. (Stavak 1. točka 4.) Ova dopuna nije dobra iz više razloga. teško da će se uz nju moći donijeti odnosno izglasati bilo koji stečajni plan, pogotovo d.d.-ova. ( Stavak 5.)Smatramo potrebnim preciznije urediti pojam „ranjivih vjerovnika“ i „malih dobavljača“, te značenje i provedba pojma „ posebna briga Primljeno na znanje Zabrana opstrukcije iz odredbe članka 331. Stečajnog zakona onemogućuje da dioničari, nositelji udjela te nositelji drugih osnivačkih prava pravnih osoba, opstruiraju donošenje plana ako te osobe nisu u lošijem položaju od onoga u kojem bi bili da stečajnoga plana nema. Navedene pojmove će sud tumačiti u skladu s okolnostima svakog pojedinog slučaja.
71 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 67. ( Stavak 8.)Može li se takvo postupanje može tretirati kao prijevara u gospodarskom poslovanju? Primljeno na znanje Prijevara u gospodarskom nije predmet uređivanja Stečajnog zakona.
72 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 62. Smatramo nepotrebnim dostavljati podatke HZZO, jer isto preuzima podatke od HZMO-a. Predlažemo dodati odredbu koja određuje da je HZMO obvezan preuzeti arhivsku građu koja se odnosi na radnika. (Stavak 1. točka 1.) Potrebno je urediti način podmirenja tih obveza iz Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka, ako nema dostupnih likvidnih sredstava u stečajnoj masi. Primljeno na znanje Obveza dostave podataka HZZO-u se uspostavlja jer u nekoliko predmeta HZZO nije bio obaviješten o radnopravnom statusu osiguranika te su radnici izgubili prava iz zdravstvenog osiguranja. Preuzimanje arhivske građa u vezi radnika nije niti može biti obveza HZMO-a jer HZMO nije u obvezi čuvati arhivsku građu poslovnih subjekata.
73 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 60. Smatramo da se ove izmjene poništavaju svrhu postojanja lista A i B te liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja. Primljeno na znanje Izmijene su učinjene samo u pogledu naziva liste te je primjedba nejasna
74 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 59. Pozdravljamo osnivanje Etičkog vijeća. Smatramo da je potrebno jasnije odrediti sastav Etičkog vijeća Ministarstva te predlažemo da Etičko vijeće bude tijelo koje radi poslove praćenja i nazora iz čl. 83a. , te sukladno tome izmijeniti članak. U stavku 3. potrebno je usklađivanje s prethodnim člankom 83b te umjesto „ stečajnih upravitelja“ navesti „strukovna udruga stečajnih upravitelja“ Smatramo da bi rad Etičkog vijeća trebalo koordinirati s Hrvatskom udrugom stečajnih upravitelja. Primljeno na znanje Pravo na izbor u Etičko vijeće imaju svi stečajni upravitelji. HUSU ne predstavlja sve stečajne upravitelje i stoga je i ostavljena mogućnost svim stečajnim upraviteljima za davanje prijedloga izmjena i dopuna Kodeksa. Uvažavanjem ovog prijedloga ograničilo bi se pravo na slobodno udruživanje stečajnih upravitelja koji nisu članovi HUSU.
75 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 56. Smatramo potrebnim definirati pojam „udaljenje od obavljanja dužnosti“. Primljeno na znanje Iz odredbe jasno proizlazi smisao uvođenja instituta udaljenja, pa stoga nema potrebe za definiranjem.
76 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 55. Suglasni smo s izmjenama koje se tiču potrebnih godina iskustva, no oštro se protivimo ograničenju struka. U obavljanju stečajnoupraviteljske djelatnosti smatramo važnijim poslovno i životno iskustvo nego struku. Vjerovnici uvijek mogu izabrati drugog stečajnog upravitelja sa liste. U komparativnoj usporedbi sa zemljama zapadne Europe, nema uvjeta u pogledu struka za imenovanje stečajnih upravitelja Trenutačno je dobra mogućnost za sud i vjerovnike odabir s liste stečajnih upravitelja različitih struka koji će moći odgovoriti na specifične zahtjeve pojedinog predmeta (nastavak poslovanja, stečajni plan, dovršetak poslova…). Ne smatramo svrhovitim obveznu pripremu za polaganje ispita u trajanju od godine dana, kad nakon polaganja ispita slijedi obvezna stručna obuka. Dio odredbi ovog članka ostao iz trenutnog uređenja " Liste A i Liste B," pa ako liste B više nema, smatramo da priprema nije nužna jer se nakon polaganja završne provjere i upisa na listu provodi obvezna obuka. Stečajni postupak je interdisciplinarno područje na kojemu se susreću ne samo ekonomski i pravni sustavi razmišljanja i izražavanja, a ako je središnja uloga stečaja u modernim kapitalističkim gospodarstvima ohrabrivanje restrukturiranja, restrukturiranje poslovanja stečajnih dužnika izlazi duboko van okvira ekonomskog i pravnog okvira. Ograničavanjem pristupa ispitu za stečajnog upravitelja samo osobama koji imaju visoko obrazovanje samo ekonomske ili pravne struke negativno će utjecati na uspješnost restrukturiranja stečajnih dužnika, jer su za restrukturiranje i razumijevanje poslovnih procesa zatečenih kod stečajnih dužnika potrebna vrlo specifična znanja, od raznih inženjerskih struka pa sve do liječničke struke. Teško je i pretpostaviti da će pravnik ili ekonomist biti efikasniji stečajni upravitelj i više moći pridonijeti restrukturiranju stečajnog dužnika od npr. ing. agronomije ako je djelatnost stečajnog dužnika poljoprivreda, ili od ing. strojarstva ako je djelatnost stečajnog dužnika djelatnost strojarstva ili od veterinara ako je djelatnost stečajnog dužnika pružanje veterinarskih usluga. Postojanje stečajnih upravitelj koji imaju visoko obrazovanje iz različitih područja omogućuje širi izbor i specifična stručna znanja za restrukturiranje stečajnih dužnika, a sam ispit za stečajnog upravitelja kao i naknadno obavezno stručno usavršavanje zahtijeva usvajanje potrebnih osnovnih znanja iz područja ekonomske ili pravne struke za djelovanje stečajnog upravitelja. Primljeno na znanje Prema podacima o stečajnim upraviteljima na listama stečajnih upravitelja upisano je 53% pravnika, 36% ekonomista, 8% inženjera te 3% ostalih struka. Navedena struktura zanimanja smatra se dovoljnim pokazateljem da je prijedlog opravdan te je u skladu i s praksama zemalja država članica, kao i preporukama iz provedenog Projekta „Podrška jačanju okvira za stečajne upravitelje u Hrvatskoj“. Obvezne pripreme za polaganje stručnog ispita za stečajnog upravitelja uvedene su prije svega radi u praksi uočene potrebe odnosno traženja osoba koje pristupaju polaganju ispita, a dodatno i u svrhu uvođenja u stečajnoupraviteljsku profesiju te upoznavanje s osnovama stečajnog postupka. Zakonom nije propisano trajanje obveznih priprema. Stručna obuka je propisana u trajanju od godine dana i obavlja se nakon položenog ispita, a prije upisa na listu stečajnih upravitelja.
77 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 53. Smatramo da su izmijenjene odredbe u najmanju ruku previše široko (uopćeno) određene, te bi u tom smislu trebalo precizirati radi kojih točno kaznenih djela, a za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, nastupaju ovakve posljedice. Nadalje smatramo potrebnim slijedeće: - odrediti koja je definicija udaljenja i koje su posljedice primjene istog (znači li to da neće dobiti nove predmete? Znači li to da će ga se razriješiti?), - tko snosi štetu stečajnom upravitelju ako bude pravomoćno oslobođen ( pogotovo ako mu je stečajni upravitelj jedino zanimanje), - odrediti kada stupa na snagu udaljenje (pravomoćnošću rješenja ili po konačnosti rješenja Ministarstva – nije propisano u daljnjem tekstu, - isključiti djela iz prometa koja se mogu počiniti moguće iz nehaja, - uvesti prethodni postupak radi ispitivanja osnovanosti pokretanja postupka za povredu Etičkog kodeksa. Primljeno na znanje Smatramo da je odredba precizna u smislu udaljenja. ovom odredbom se na određeni način ublažava odredba članka 81. Stečajnog zakona sukladno kojoj se stečajni upravitelj briše s liste stečajnih upravitelja ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Katalog kazneni djela nije određivan isključivo radi činjenice što je od 2015. ovakvih slučajeva malo, a dosadašnji slučajevi bili su iz sfere kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju. Udaljenje traje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Člankom 63. ovog Nacrta propisano je da će po izvršnosti rješenja o udaljenju stečajnog upravitelja stečajnom upravitelju prestati dužnosti odnosno sud će ga razriješiti iz postojećih predmeta. Isto tako izvršnošću rješenja o udaljenju stečajni upravitelj će biti isključen i iz dodjele novih predmeta. Uvođenje prethodnog postupka radi ispitivanja pokretanja postupka premet je samog Kodeksa, a ne i ovog Nacrta.
78 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 52. Može li društvo stečajnih upravitelja pružati druge usluge (npr. knjigovodstvo, administrativni i tajnički poslovi, izrada stečajnog plana)? Primljeno na znanje Sve što nije zabranjeno dopušteno je.
79 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 51. Predloženom izmjenom ne ispunjava se cilj da zahtjevne predmete vodi adekvatno stručan stečajni upravitelj. Upitna je svrha postojanja ovakve liste jer vjerovnici uvijek mogu odabrati drugog stečajnog upravitelja s liste. Kriteriji visokokvalificiranih stečajnih upravitelja su upitni: stečajni plan se može napraviti i u jednostavnim predmetima, kategorija „srednji i veliki poduzetnik“ određuje se zbog drugih razloga, a relativno „mali“ poduzetnik može napraviti „velike“ probleme i obrnuto. Uvođenje kategorije VK stečajnih upravitelja je korak unazad u pogledu transparentnosti i sprečavanja zloupotreba stečajnog postupka. Osnovno pitanje je koliko uopće sadašnjih stečajnih upravitelja može zadovoljiti predložene zahtjeve za upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja: 1. koja je imenovana za stečajnog upravitelja u najmanje dva stečajna postupka u kojima se stečajni dužnici mogu označiti kao srednji i veliki poduzetnici u smislu računovodstvenih propisa 2. koja je uspješno dovršila najmanje dva stečajna postupka potvrdom stečajnog plana. Stvaranje liste kategorije VK stečajnih upravitelja, odnosno „nad“ stečajnih upravitelja ruši sve principe ravnopravnosti stečajnih upravitelja. Također bi uvođenje liste VK stečajnih upravitelja pobudilo sumnje u pogodovanje. Lista A i B su stvorene na pretpostavki da stečajni upravitelj s liste B uz mentora s liste A savladaju osnovna praktična znanja, te da su nakon odrađenog „staža“ sposobni samostalno djelovati kao stečajni upravitelji. Ako se stečajni upravitelj bira slučajnim odabirom, otvara se pitanje zašto izabrati stečajnog upravitelja s liste VK stečajnih upravitelja, a ne s liste A. Iskustva nabrojana pod 1. i pod. 2 neće značiti puno ako se stečajni dužnik bavi djelatnošću koja ima malo dodira s obrazovanjem stečajnog upravitelja i njegovim životnim iskustvom. Za restrukturiranje i razumijevanje poslovnih procesa zatečenih kod stečajnih dužnika potrebna su vrlo specifična znanja, od raznih inženjerskih struka pa sve do liječničke struke. Teško je i pretpostaviti da će osoba koja je ispunila uvjete pod 1. i pod 2. biti efikasniji stečajni upravitelj i više moći pridonijeti restrukturiranju stečajnog dužnika od npr. ing. agronomije ako je djelatnost stečajnog dužnika poljoprivreda, ili od ing. kemije ako je djelatnost stečajnog dužnika kemijski proces ili od liječnika ako je djelatnost stečajnog dužnika pružanje palijativne skrbi. Postojanje stečajnih upravitelj koji imaju visoko obrazovanje iz različitih područja omogućuje širi izbor i specifična stručna znanja za restrukturiranje stečajnih dužnika, a sam ispit za stečajnog upravitelja kao i naknadno obavezno stručno usavršavanje zahtijeva usvajanje potrebnih osnovnih znanja iz područja ekonomske ili pravne struke za djelovanje stečajnog upravitelja. (Također bi u stečajni zakon trebalo ugraditi mogućnost da stečajni upravitelj ima mogućnost sam tražiti smjenu zbog razloga nedovoljnog poznavanja poslovnih procesa zatečenih kod stečajnog dužnika.) Ukoliko se želi istaknuti stečajne upravitelja s iskustvom, rješenje koje uvažava osnovni princip ravnopravnosti bi bilo uvođenje dodatne liste npr. A1 (ili VK) za stečajne upravitelje koji imaju iskustvo 5 godina rada kao stečajni upravitelji, ali se metodom slučajnog odabira biraju zajedno između svih stečajnih upravitelja s liste A i liste A1 (ili VK). Oznaka A1 (ili VK) ne bi smjela otvarati pitanje zašto izabrati stečajnog upravitelja s liste A1 (ili VK), a ne s liste A i oznaka A1 (ili VK) ne bi smjela nikako utjecati na izbor metodom slučajnog odabira, već bi trebala samo označavati iskustvo i kao takva pomoći vjerovnicima koji sami žele izabrati stečajnog upravitelja. Rješenje za razrješenje svake sumnje i zadržavanje ravnopravnosti stečajnih upravitelja je uvođenja lista opterećenja stečajnih upravitelja za svaki trgovački sud zasebno, te bi se u tome slučaju većina stečajnih upravitelja prijavila na listu stečajnih upravitelja na većinu sudova, te bi se minimalizirala mogućnost pogodovanja pojedinom stečajnom upravitelju. Primljeno na znanje Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima.
80 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 50. ( Stavak 1. točka 1.) Smatramo potrebnim Precizirati koji je to „vid/stupanj“ zdravstvene sposobnosti te kako se procjenjuje. Gleda pojma kaznenih djela u postojećem stavku 2., smatramo da su odredbe u najmanju ruku previše široko (uopćeno) određene, te bi u tom smislu trebalo precizirati radi kojih točno kaznenih djela, a za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti, nastupaju ovakve posljedice. Primljeno na znanje Stečajni upravitelji trebaju imati zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova stečajnog upravitelja. Stipulacija je analogna odredbama Zakona o odvjetništvu i Zakona o javnom bilježništvu kojima se propisuje zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova. Postojeći stavak 2. nije predmet ovih izmjena i dopuna.
81 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 48. Što ako se ne namiri, odnosno ne pruži odgovarajuće osiguranje, koje su posljedice? Opći komentar za odredbe Zakona koje se tiču Predstečajnog postupka: odredbe Zakona su teško čitljive i presloženo formulirane. Treba voditi računa da Zakon čitaju, ne samo pravni stručnjaci već i laici. Primljeno na znanje Ako se troškovi predstečajnoga postupka, nesporne dospjele tražbine vjerovnika koje su nastale nakon otvaranja predstečajnoga postupka ne namire, odnosno ako se ne pružiti odgovarajuće osiguranje za sporne tražbine predstečajni postupak nije moguće zaključiti.
82 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 43. Nema smisla voditi predstečajni postupak ako će se postupci paralelno voditi. Primljeno na znanje Paralelno se mogu voditi isključivo taksativno nabrojani postupci, a ne svi postupci.
83 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 41. ( Stavak 1.) Smatramo da je će navedena promjena biti otežana u provedbi te da je potrebno napraviti prethodnu analizu mogućnosti provedbe u realnoj situaciji (npr. isključenje struje od strane dobavljača). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 38. Smatramo potrebnim urediti kako će Sud utvrditi da vjerovnici neće prihvatiti plan. Primljeno na znanje Sud utvrđuje činjenice na temelju dokaza.
85 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 37. Smatramo da je će navedena promjena biti otežana u provedbi te da je potrebno napraviti prethodnu analizu primjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Izmjene u vezi najvišeg trajanja odgode ovrhe proizlaze iz europske pravne stečevine
86 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 36. Smatramo da je će navedena promjena biti otežana u provedbi te da je potrebno napraviti prethodnu analizu primjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zaštita drugih transakcija povezanih s restrukturiranjem proizlazi iz europske pravne stečevine.
87 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 35. Predlažemo uskladiti stavak 6. i 7. ovog članka sa člankom 137., vezano uz isplatne redove. Primljeno na znanje Prioritetno namirenje vjerovnika s osnova novog i privremenog financiranja je obveza koja proizlazi iz europske pravne stečevine te radi iste nije potrebno posebno redefinirati isplatne redove.
88 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 34. Smatramo da će ovakvim uređenjem plan restrukturiranja možda biti neprovediv, zbog neprijavljenih tražbina, i znači li to da će neprijavljene tražbine biti moguće namiriti? Također, drugim vjerovnicima se onemogućuje eventualno osporavanje tih tražbina. Primljeno na znanje Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak, premda je uredno bio obaviješten o njegovom otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi dotični vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.
89 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 32. ( Stavak 3.)Sud će uskratiti potvrdu plana ako je dužnik sposoban za plaćanje (a biti će jer od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnog postupka FINA prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje, osim one za plaće radnika), i ne postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje. Dakle, kako će to sud utvrditi? Primljeno na znanje Pojmovi sposobnost za plaćanje i prijeteća nesposobnost za plaćanje nisu isključivo vezani za stanje na računu već ovise o ukupnoj aktivi i pasivi predstečajnog dužnika.
90 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 28. Podržavamo ovu promjenu jer smatramo da će doprinijeti sudjelovanju vjerovnika na ročištu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 25. Utvrđuje li se opseg od iznosa prijavljene tražbine ili u iznosu navedenom u planu restrukturiranja? Primljeno na znanje Opseg se utvrđuje u visini iznosa prijavljene tražbine
92 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 21. Predlažemo razmotriti ponovno vraćanje odredbe koja je omogućavala da dužnik sastavi konačni popis tražbina nakon proteka roka za prijavu tražbina i objavu tablice Fine. U novom članku 39. nije jasno na koga bi se ta izmjena mogla odnositi Primljeno na znanje Odredba novog članka 39. Stečajnog zakona odnosi se na sve vjerovnike na koje predstečajni postupak utječe.
93 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 18. ( Izmjena st.1, točka 4) Nejasna je svrha promjene i otežava osporavanje tražbina od strane drugih vjerovnika, sadržaj bi trebao biti isti kao kod prijave tražbina u stečaju, te na istom obrascu. Dodatno predlažemo da se u postojećem članku u kojem se definira sadržaj obrasca za prijavu tražbina (Obrazac 16); dodatno unosi i IBAN vjerovnika koji tražbinu prijavljuje. Primljeno na znanje Izmjenom se propisuje da se prijavi tražbine može priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja ako je dužnik uz prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka dostavio plan prijedloga restrukturiranja. Ako plan prijedloga restrukturiranja nije podnesen prijavi nije moguće priložiti popunjeni obrazac za glasovanje o planu restrukturiranja. Nakon donošenja Zakona izvršiti će se odgovarajuće izmjene i dopune Pravilnika o sadržaju i obliku obrazaca na kojima se podnose podnesci u predstečajnom i stečajnom postupku.
94 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 14. Smatramo da nije potrebno mijenjati postojeće odredbe uvođenjem ovog članka. Primljeno na znanje Navedenom odredbom se ne mijenjaju postojeće već se Zakonu dodaje novi članak kojim se propisuje tko ima pravo podnošenja plana restrukturiranja
95 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 13. (Čl. 26, Stavak 1, podstavak 3) Smatramo da nije potrebno mijenjati postojeće odredbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 4. ( Stavak 1.)Sam dužnik najbolje ima uvid u svoje poslovanje i slobodu ugovaranja poslova. Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava (pažnja dobrog gospodarstvenika) regulirana je Zakonom o obveznim odnosima. Vođenje poslovnih knjiga regulirano je Općim poreznim zakonom, Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvima. Prema tome, ukoliko dužnik postupa u skladu sa propisima, on je jedini koji raspolaže podacima i može najranije uočiti moguće probleme u poslovanju. (Stavak 2.)Porezna uprava ne raspolaže podacima na temelju kojih bi mogla upozoravati dužnika na negativni razvoj u njegovom plaćanju. Ovaj prijedlog bi zahtijevao nova Izvješća (koja bi u biti bila novo administrativno opterećenje i novi trošak za sve poduzetnike) i nove prilagodbe računovodstvenih software-a (sama izmjena bi bila novi trošak za poduzetnika, a i za Poreznu upravu, odnosno Državni proračun). Reviziji ne podliježu mikro i mali poduzetnici, obrtnici (Obveza revizije - Zakon o računovodstvu čl. 20.). Prema podacima sa FINA-e: U 2020. godini poslovalo je 139.009 poduzetnika, od čega je najviše mikro poduzetnika, njih 124.348 (udio 89,5%), malih je 12.638 (udio 9,1%), srednjih 1.632 (udio 1,2%), a velikih 391 (udio 0,3%). Prema ovome revizori nemaju uvid u poslovanje 98,6% društava. ( Stavak 3.)Dužniku to ni do sada nije bilo zabranjeno. I sada na tržištu postoje privatne organizacije koje se bave poslovnim i financijskim savjetovanjima i izradama poslovnih planova, strategija i sl. Svaki poduzetnik bi trebao voditi računa o svom poslovanju i ulagati u svoje znanje. Postoji niz besplatnih seminara koje organiziraju komore, a postoje i razne Udruge koje također organiziraju razne radionice, uostalom postoje i online radionice. (Stavak 5.) Sustav ranog upozoravanja ima smisla ako postoje aktualni podaci (npr. ne stariji od 3 mjeseca). Primljeno na znanje Obveza uspostave sustava ranog upozoravanja propisna je Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (Tekst značajan za EGP.) (SL L 172, 26.6.2019.). Komentarom nisu predloženi modaliteti kako bi se ovaj sustav mogao unaprijediti.
97 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 3. Smatramo potrebnim definirati pojam „teškog kršenja „ i „ privremene mjere“ Primljeno na znanje Navedene pojmove će sud tumačiti u skladu s okolnostima svakog pojedinog slučaja.
98 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Izvršni odbor Hrvatske udruge stečajnih upravitelja analizirao je radni tekst prijedloga izmjena Stečajnog zakona, te nastavno daje zaključke analize i komentare po predloženim izmjenama pojedinih članaka. Nakon analize predloženih izmjena zaključujemo slijedeće: 1. U dijelu izmjena predstečajnog postupka, pozdravljamo promjene koje će omogućiti lakše restrukturiranje poduzetnika u poteškoćama, odnosno u ranijem stadiju kad se očekuje veći uspjeh restrukturiranja. Obzirom da nemamo informaciju o analizi postojećeg stanja, odnosno o projekcijama scenarija te očekivanim rezultatima izmjena zakona smatramo kako prilikom predlaganja izmjena nije posvećeno dovoljno pažnje projekciji očekivanog (i neočekivanog) tijeka predloženih novih postupaka. Ovo s obzirom na slijedeće: a. sustav ranog upozoravanja je nepostojeći što samo po sebi onemogućuje pretpostavljamo pozitivne očekivane učinke predloženih promjena b. dodatna odgovornost i očekivanja koja proizlaze iz novog uređenja položaja povjerenika u predloženim izmjenama nisu u skladu sa resursima, ovlaštenjima, a nepoznata je predviđena naknada i nagrada za rad povjerenika. Prema trenutnom uređenju sustava predviđena nagrada za rad nije u skladu sa obimom rada i odgovornosti povjerenika, a predloženim izmjenama isto se značajno povećava. c. uvođenje mnogobrojnih novih instituta u dijelu različitih postupaka u isto vrijeme mogao bi stvoriti oprečne stavove kod vjerovnika i dužnika što će prouzročiti preispitivanja sudskih odluka koje će barem u prvo vrijeme produžiti postupke – u tom smislu predlažemo ograničiti broj novina u postupcima 2. U dijelu izmjena koje se tiču stečajnih upravitelja suglasni smo sa potrebom uređenja statusa naše struke u cjelini. Uvrštenje pojma strukovnih udruga, etičkog kodeksa te društva za stečajnoupraviteljsku djelatnost su promjene koje smo predlagali i ranije. Ukidanje Liste B držimo za pozitivni pomak. Kako bi predložene promjene imale i konkretni učinak potrebno je jasno definiranje: a. Kod dijela strukovnih udruga, jasno navesti da se isto odnosi na Hrvatsku udrugu stečajnih upravitelja b. kod društva za stečajnoupraviteljsku djelatnost definirati opseg rada, odnosno mogućnosti pružanja dodatnih usluga dužnicima u predstečajnom i stečajnom postupku, te urediti status kako bi bio sukladan sa obavljanjem drugih djelatnosti stečajnih upravitelja c. kod ukidanja Liste B urediti sustav opterećenja kako skraćeni stečajni postupci ne bi povećavali opterećenje stečajnih upravitelja, te jasno propisati obveze stečajnih upravitelja kod takvih postupaka Izričito se protivimo ograničenju broja struka koje kvalificiraju osobe za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja. Za uspješno obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja potrebno znanje, vještine i iskustvo koje nisu nužno vezane uz nijednu struku. U dijelu uvođenja uvjeta za obavljanje dužnosti moguće je razmotriti radno iskustvo koje je svakako bitan faktor koji utječe na uspješno obavljanje dužnosti kao mogući dodatni uvjet za upis na listu. Izričito se protivimo uvođenju liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja. Obzirom na automatski sustav izbora stečajnih upravitelja u zadnjih 6 godina, ispunjenje predloženih uvjeta (koji su također pogrešno određeni) je prvenstveno rezultat „faktora sreće“ da je stečajni upravitelj bio imenovan u predmetu gdje je dužnik ispunjavao uvjete u pogledu veličine poduzetnika (što je kriterij iz drugog propisa), a samo stanje dužnika i okolnosti slučaja omogućavale izradu stečajnog plana. Zanemarena je činjenica da vjerovnici uvijek mogu izabrati stečajnog upravitelja, a prilikom prvog izbora istu mogućnost ima i stečajni sudac te je ovakva podjela u ovom trenutku nepotrebna obzirom na već postojeća rješenja. 3. Izmjene koje se odnose na sam stečajni postupak su minimalne. U tom dijelu potrebno je dodatno definirati obaveze stečajnog upravitelja pogotovo u dijelu porezno knjigovodstvenih obveza koje su zadnjih godina postale tema prekršajnih postupaka koji su primarno predviđeni za uprave društava, no u pojedinim slučajevima ovisno o datumu otvaranja postupka prekršajni nalozi se protivno svrsi podižu protiv stečajnih upravitelja. Također je potrebno regulirati temu Fondova za pokriće troškova stečajnih postupaka pri trgovačkim sudovima u dijelu koji se odnosi na osiguranje sredstava za pokriće (barem) dijela obveza stečajne mase koje se odnose na troškove knjigovodstva. Primljeno na znanje 1a. Sustav ranog upozoravanja će biti razvijen u skladu sa Pravilnikom koji će se donijeti nakon donošenja Zakona. 1b. Naknada i nagrada za rad povjerenika predviđena je Uredbom o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. Planira se da će izmjene i dopune Uredbe biti donesene nakon stupanja na snagu Zakona. 1c. nije navedeno od kojih novina se predlaže odustati te stoga nije moguće postupiti u skladu s primjedbom. 2a. Zakonom nije pogodno definirati određenu konkretnu udrugu jer je udruživanje i izlazak iz udruge ovisan o slobodnoj volji pojedinaca. Budući da Hrvatska udruga stečajnih upravitelja ne predstavlja sve stečajne upravitelje upisane na listama stečajnih upravitelja te da nije propisano obvezno članstvo stečajnih upravitelja u HUSU, kao ni u drugim oblicima udruživanja ovaj prijedlog nije prihvatljiv 2b. predlagatelji samo paušalno navode što bi trebalo odrediti, ali konkretno nije moguće postupiti po prijedlogu. 2.c Primjedba nije dovoljno obrazložena. Prema podacima o stečajnim upraviteljima na listama stečajnih upravitelja upisano je 53% pravnika, 36% ekonomista, 8% inženjera te 3% ostalih struka, pa je to dovoljan pokazatelj da je prijedlog opravdan te je u skladu i s praksama zemalja država članica. Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima. 3. U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije. Dio reforme tiče se redefiniranja sustava liste A i B kao i sustava dodjele predmeta, a što se postiže uvođenjem liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja. Obveze stečajnih upravitelja u vezi knjigovodstvenog poslovanja su dodatno definirane – odredbom članka 62. Nacrta kojom se uvodi obveza sklapanja ugovora s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga. Nadalje, odredbom članka 68. Nacrta propisuje se da stečajni upravitelj nema obvezu podnošenja godišnjih financijskih izvješća u slučajevima u kojima se otvoreni stečajni postupak ne provodi.
99 Dragan Josip Knežević NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Čl. 63 ZID (čl. 91 SZ-a) St. 1. - da bi se izbjegle neke moguće situacije režirane od strane vjerovnika smatram potrebnim da prijedlog za razrješenje ne smije sadržavati općenite floskule već potpuno jasne činjenice zbog čega predlagatelj drži da svoju dužnost SU ne obavlja uspješno itd, ili ako se radi o nečemu "iz drugih važnih razloga" jasno i nedvojbeno navesti o što je u pitanju. Stečajnom sucu treba ostaviti dovoljno vremena da odluči a stečajnom upravitelju također za očitovanje. Novi stavak 2. držim dobrim budući da bi stečajni upravitelj imao pravo žalbe protiv rješenja o razrješenju. Primljeno na znanje Zakonskom odredbom nije moguće obuhvatiti sve moguće slučajeve u kojima će biti potrebno razriješiti stečajnog upravitelja te je u ovom konkretnom slučaju potrebno ostaviti dovoljno diskrecijskih prava sudu da može samostalno i u skladu sa načelom zakonitosti o tome odlučiti.
100 Dragan Josip Knežević NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Čl. 60 ZID (84.SZ-a) Nejasno je iz kojeg se razloga u prijedlogu novog st. 4. ističe kategorija VK stečajnih upravitelja mimo svih ostalih stečajnih upravitelja. Neusvajanjem čl. 79a i ovaj bi stavak bio bespotreban. Primljeno na znanje Stipulacijom navedene odredbe jasno je određeno da se pravila koja vrijede za odabir stečajnog upravitelja s liste stečajnih upravitelja na odgovarajući način primjenjuju i na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja.
101 Dragan Josip Knežević NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Čl. 79a Lista VK stečajnih upravitelja za područje nadležnosti svih sudova. Mislim da ovo rješenje nije dobro i da je članak bespotreban.. SZ i sada ima mehanizam u slučaju da SU izabran metodom slučajnog odabira nema dovoljno znanja sudac može imenovati drugoga. Također nije jasno iz kojeg se razloga predlagatelj drži kriterija iz st. 2. t. 2. - najmanje dva st. postupka dovršena potvrdom stečajnog plana. Zbog čega kriterij onda nije stupanj namirenja vjerovnika ili potvrda prestečajnog sporazuma u predstečajnom postupku gdje je društvo spašeno stečaja ili npr.kombinacija svih tih kriterija ? Srednji poduzetnik: koji ne prelazi dva od ova tri uvjeta - ukupna aktiva 150 mil. kn, neto prihod 300 mil kn i radnika do 250. Veliki poduzetnik: koji zadovoljava dva od tri gore navedena uvjeta. Primljeno na znanje U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije. Dio reforme tiče se redefiniranja sustava liste A i B kao i sustava dodjele predmeta, a što se postiže uvođenjem liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja. Nadalje, cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način.
102 HRVOJE ŠIMIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 76. U članku 266. treba dodati stavak 5. koji glasi:"Ovršne isprave u smislu ovog zakona su : ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava u kojoj je utvrđena novčana tražbina" Obrazloženje Pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Građanskog odjela Broj: Su-IV-168/16-9 od 07. studenoga 2016. godine je da "Zadužnica nema značenje pravomoćno presuđene stvari.". Pravno shvaćanje iz Rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl br Rev 167/16 od 10. listopada 2017. godine cit. „Naime, ovršnost je samo svojstvo određene isprave da se na temelju nje može tražiti prisilno ostvarenje tražbine koja je u ispravi utvrđena, odnosno da se može tražiti ovrha radi ostvarenja te tražbine, PA SE POTVRDI OVRŠNOSTI STAVLJENOJ NA ODREĐENU ISPRAVU NE MOŽE DATI ZNAČAJ NEKE "NOVE ODLUKE KOJOM SE STVARA NEKA NOVA OBVEZA", kakav joj se nižestupanjskim odlukama ovdje daje: ta potvrda samo označava da se temeljem te isprave može zahtijevati ovrha radi prisilnog namirenja tražbine koja je u njoj određena – i načelno (sve ovisno o njezinom sadržaju) ona i ne treba sadržavati određenje trenutka u kojem je isprava postala ovršnom.“ Stečajni sudovi daju i zadužnicama koje su izdane kao instrumenti osiguranja te sporazumima o okvirnom osiguranju novčane tražbine svojstvo presuđene stvari, pa se rijetko i stečajni upravitelji i stečajni vjerovnici upuštaju u osopravanje takvih tražbina a takve tražbine nose i pravo glasa na skupštinama vjerovnika po članku 106. stavak 2. SZ, a te tražbine NISU utvrđene u sudskom, arbitražnom, upravnom ili u postupku pred javnim bilježnikom Primljeno na znanje Pitanje ovršnosti isprva nije predmet Stečajnog zakona. Ovršne isprave propisane su odredbama Ovršnog zakona
103 HRVOJE ŠIMIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 74. Iza članka 248. ispred stavka 2. SZ, treba dodati stavak . "(2) Tražbine koje se namiruju iz unovčenja stvari ili prava na kojemu postoji razlučno pravo ovlašteni su osporavati, svi razlučni vjerovnici koji su imali razlučno pravo koje prestaje prodajom stvari ili prava, stečajni upravitelj, te svi stečajni vjerovnici stavak 2. postoje stavak 3., iza stavka 3 dodaje se stavak 4. koji glasi: "Rješenje o namirenju o ovlašteni su pobijati razlučni vjerovnici koji su imali razlučno pravo koje prestaje prodajom stvari ili prava, stečajni upravitelj, te svi stečajni vjerovnici" Obrazloženje Prema dosadašnjoj sudskoj praksi VTSRH Pž-7461/2019-2 od 14. siječnja 2020. godine:"Prvostupanjski sud je pozivom na odredbu čl. 110. OZ-a koja propisuje da osoba koja se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utječe na njezino namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja, ocijenio da stečajni vjerovnici ... nisu osobe koje se namiruju iz prodajne cijene i zato nisu ovlašteni razlučnom vjerovniku iz bilo kojeg razloga osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja, jer to ne utječe na njihovo namirenje. Navedeno stoga što iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da navedeni stečajni vjerovnici nikada u svoju korist nisu imali upisano bilo kakvo založno pravo na predmetnoj nekretnini." Razlučna prava i tražbine koje su osigurane nisu predmet ispitivanja, pa ispada da bi ih mogao eventualno osporiti samo stečajni upravitelj, što je suprotno načelu iz članka 263. OZ, pa jedini pravni put koji tada ostaje stečajnim vjerovnicima osporavanje propuštanja osporavanja te izjavljivanja žalbe po stečajnom upravitelju protiv stečajnog dužnika i razlučnog vjerovnika koji se namiruje , ali može doći do neravnomjernosti takvog namirenja stav VTSRH Pž-5848/2019-2 od 29. travnja 2020. godine "Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-122/2019-18 od 4. srpnja 2019. odbačena je tužba za utvrđenje da je pobojno propuštanje podnošenja žalbe protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-240/16 od 21. prosinca 2017., o dosudi nekretnina prvotuženika, upisanih u zk. ul. 16815 k.o. Grad Zagreb, drugotuženiku, kao nepravovremena..... Osnovano ističe tužitelj da je donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe članka 71. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08., 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) kojima su propisani rokovi za podnošenje tužbe za pobijanje. Tim je odredbama propisano da se tužba za pobijanje može podnijeti u roku od jedne godine za raspolaganje iz članka 67. stavka 1. ovog Zakona, a za ostale slučajeve u roku od tri godine (stavak 1.). Rok se računa od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju (stavak 2.). Rokovi za podnošenje tužbe za pobijanje propisani citiranim odredbama su građanskopravni rokovi jer proizlaze iz odredaba građanskog materijalnog prava (ZOO-a). Međutim, suprotno žalbenim navodima, ti rokovi su i prekluzivni (peremptorni) jer njihovo propuštanje dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje procesne radnje. Na prekluzivne rokove sud pazi po službenoj dužnosti pa je, suprotno žalbenim navodima, sud U konkretnom slučaju pobojna pravna radnja u odnosu na koju je tužba odbačena kao nepravovremena predstavlja propuštanje podnošenja žalbe protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-240/2016 od 21. prosinca 2017., o dosudi nekretnina prvotuženika, upisanih u zk. ul. 16815 k.o. Grad Zagreb, drugotuženiku. ...Pobojna pravna radnja propuštanja podnošenja žalbe predstavlja po ocjeni ovoga suda besplatnu pravnu radnju, odnosno pravnu radnju bez naknade kao što to osnovano ističe žalitelj. Stoga se, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, na tužbu kojom se pobija predmetna pravna radnja primjenjuje trogodišnji rok iz članka 71. stavka 1. ZOO-a, kao što to osnovano ističe žalitelj, a ne jednogodišnji rok kao što je to pogrešno utvrdio prvostupanjski sud. Budući da se u konkretnom slučaju radi o propuštanju određene radnje, u skladu s odredbom članka 71. stavka 2. ZOO-a, rok za podnošenje tužbe počinje teći od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju." Primljeno na znanje Navedeno pitanje riješeno je putem sudske prakse.
104 srakarec NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA U svezi liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja kako je Prijedlogom izmjena Zakona određeno koje uvjete moraju zadovoljavati osobe, navedena lista bi bila zatvorenog tipa jer druge osobe nikad ne bi mogle steći uvjete za upis na listu iz razloga što bi se predmeti sa srednjim i velikim poduzetnicima u stečaju dodjelivali osobama koje trenutno zadovoljavaju uvjete a nije propisana mogućnost stjecanja uvjeta za druge osobe jer druge osobe neće moći dobivati predmete srednjih i velikih poduzetnika u stečaju Primljeno na znanje Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima. Potrebno je uzeti u obzir i zahtjevnost takvih stečajnih postupaka, kao i radnu opterećenost stečajnog upravitelja na već postojećim predmetima što će svakako utjecati na broj takvih stečajnih postupaka za pojedinog stečajnog upravitelja. Na listi stečajnih upravitelja upisani su stečajni upravitelji koji ispunjavaju uvjete za ovu listu.
105 srakarec NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Društvo stečajnih upravitelja Nejasna je uloga i svrha osnivanja društva stečajnih upravitelja osim da ima ulogu voditi velike stečaje temeljem liste visokokvalificiranih stečajnih upravitelja. Ako je bio cilj profesionalizirati stečajno upraviteljsku struku onda ovako nejasne odredbe nisu kvalitetne jer ništa bitno ne mijenjaju u radu stečajnih upravitelja. Nadalje nema logike da ukoliko visokokvalificirani stečajni upravitelj ili sadašnji upravitelj dobije predmet velikog poduzetnika da to bitno ne utjeće na opterećenje algoritma, mišljenja sam da bi kvalitetu rada upravitelja trebalo riješiti da opterećenje stečajnih upravitelja ovisi o veličini poduzetnika prema Zakonu o računovodstvu, jer teoretski jedan visokokvalificirani upravitelj može imati 10 velikih poduzetnika u stečaju što fizički i umno kvalitetno ne može odraditi već će predmete dati drugim osobama na obradu i rad a formalno će voditi postupak što je nastavak prakse imenovanja i zlouporaba prije uvođenja kompjuterskog imenovanja stečajnih upravitelja Primljeno na znanje U cilju uspješnog sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II i uvođenja eura Republika Hrvatska se obvezala na provedbu više mjera u reformskim područjima koja su od velike važnosti za ostvarivanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješno sudjelovanje u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije. Dio reforme tiče se otvaranje mogućnosti da se stečajnoupraviteljska služba obavlja u sklopu društva stečajnih upravitelja. Cilj predložene odredbe odnosno utvrđivanje liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je omogućiti sudu izbor stečajnog upravitelja koji raspolaže stručnim znanjima i iskustvom u obavljanju poslova stečajnog upravitelja u složenijim stečajnim postupcima, a što za cilj ima ekonomičnost i učinkovitost stečajnog postupka. Upis na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja je dobrovoljan. Isto tako, ova lista nije ni na koji način ograničavajuća u odnosu na izbor odnosno imenovanje stečajnog upravitelja na postojeći način niti će utjecati na odabir drugih stečajnih upravitelja u sličnim postupcima. Potrebno je uzeti u obzir i zahtjevnost takvih stečajnih postupaka, kao i radnu opterećenost stečajnog upravitelja na već postojećim predmetima što će svakako utjecati na broj takvih stečajnih postupaka za pojedinog stečajnog upravitelja. Stečajni upravitelji koji bi prema ovom prijedlogu trebali biti upisani na listu visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja trenutno se nalaze na listi A stečajnih upravitelja, pa je neosnovana primjedba da stečajni upravitelji neće moći ispuniti uvjete za ovu listu. Koeficijent radnog opterećenja za predmete za koje se stečajni upravitelj izabere s liste visoko kvalificiranih stečajnih upravitelja odredit će se podzakonskim propisom.