Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o revidiranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2022. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ADMIR DILBEROVIĆ OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU U potpunosti se slažem sa prijedlozima kolegica Leontić, Mirković kao i sa Medicinskim fakultetom sveučilišta u Osijeku. Dopune zakona o djelatnostima u zdravstvu se predugo odgađaju i već godinama imaju direktan utjecaj na pad kvalitete zdravtvenih usluga jer se "ne zna ko pije ko plaća". Ignoriranje profesija kao što je "magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike" koji je kroz prediplomsku i diplomsku sveučilišnu obrazovnu vertikalu stekao znanja o predanalitici odnosno uzimanju i transportu uzoraka, analitičkom dijelu i postanalitičkom dijelu mikrobiologije, hematologije, biokemije, molekularne dijagnostike itd. dovodi do svakodnevnih primjera u kojoj se testiranja na COVID provode kod zubara (?!), privatnih nezdravstvenih poduzetnika u iznajmljenim kućicama. Kako bi zdravstveni sustav funkcionirao u praksi se treba znati točno koje su točno zdravstvene profesije zajedno sa njihovim nivoima obrazovanja i što je njihov posao odnosno kompetencije. Sve to imate na gotovo dobiveno od hrvatskih komora u zdravstvu i hrvatskih obrazovnih institucija pa je na vama da to legalizirate kroz zakone i pravilnike. O kompetencijama pojedinih zdravstvenih struka mogu odlučivati samo stručna društva, fakulteti i komore a ne pravnici birokrati i pripadnici drugih profesija. S poštovanjem, Admir Dilberović, mag.med.lab.diag. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 TANJA LEONTIĆ OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Tanja Leontić magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike članica HKZR, SR MLD KBC ZAGREB Nastavno na prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2022. godinu objavljenom 22.11. 2021. godine gdje je planirano donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu u IV. tromjesečju, ovim putem podržavam prijedloge Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, HKZR, SR MLD, voditeljice i zamjenice SR MLD, te sve ostale slične prijedloge. Predlažem i podržavam potrebu hitnog donošenja predmetnog Zakona tako da se navedene zakonodavne aktivnosti planiraju već u prvom ili drugom tromjesečju 2022. godine, a ne kako je planirano tek u četvrtom. Svjedoci smo kako se Plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva unazad nekoliko godina nije poštovao, te je po pitanju donošenja predmetnog zakona bio tek mrtvo slovo na papiru. Prilog tome govori činjenica da je samo u posljednje dvije godine odgođeno njegovo donošenje čak 4 puta. Time se zbog „šutnje administracije zakonodavca“ nisu rješavala vrlo važna pitanja kao što su utvrđivanje standarda obrazovanja, kao i prava i odgovornosti zdravstvenih radnika, a zbog toga im se ograničavao pristup tržištu rada. Podsjećam da zdravstveni radnici koji su unazad desetak godina završili viši stupanj obrazovanja i stekli naziv magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, trenutno u svojim ustanovama rade na radnom mjestu – prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Zbog toga, ova kategorija radnika biva diskriminirana po osnovi rada i prava na jednaki pristup tržištu rada što smatram jednim oblikom diskriminacije u odnosu na radnike u istoj ili slično usporedivoj situaciji. Naše znanje i iskustvo poslodavci konzumiraju, ali naš rad ne žele adekvatno valorizirati. Naglašavam, da posjedujemo „licencu tj. odobrenje za samostalan rad“ i za razinu VI. i za razinu VII. stupnja obrazovanja. Isto tako, među našim kolegicama i kolegama koje su stekle ovu višu razinu obrazovanja, postoji ne mali broj onih koji su stekli akademski status dr.sc. i doc.dr.sc., te već dugi niz godina sudjeluju i rade na raznim visokim učilištima kao asistenti, stručni suradnici, predavači i sl. kao vrsni stručnjaci koji obrazuju nove generacije zdravstvenih radnika, osobito zdravstvenih radnika u području medicinsko-laboratorijske dijagnostike, odnosno u širem kontekstu laboratorijske medicine. Medicinsko - laboratorijska djelatnost NIJE isto što i medicinsko-biokemijska djelatnost. Zdravstveni radnici medicinsko-laboratorijske djelatnosti imaju nesporne stručne kompetencije i kvalifikacije da rade u svim vrstama (medicinskih, istraživačkih, javno-zdravstvenih i sl.) dijagnostičkih laboratorija, odnosno imaju mogućnost medicinsko-laboratorijskog rada u širem području laboratorijske medicine u odnosu na usko područje rada u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Kao aktivni član staleža kojeg zastupa HKZR, SR-MLD smatram da o njenim javnim ovlastima i poslovima - NE MOGU odlučivati članovi neke DRUGE staleške udruge. Stoga je nedopustivo, a nadam se i protuzakonito, ovakvo zadiranje predstavnika jednog drugog staleža i djelatnosti u javne ovlasti i poslove HKZR, SR-MLD. HKZR, SR -MLD kao pravna osoba s javnim ovlastima zastupa isključivo staleška pitanja i interese svojih članova, a između ostalih među njima su i staleški interesi magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Podcrtat ću ono što i sami navodite u ovom e-savjetovanju, odnosno da je potrebno sljedeće: - utvrditi i definirati djelatnosti zdravstvenih radnika sukladno standardima zanimanja, kvalifikacijama te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija; - utvrditi standarde obrazovanja, prava i odgovornosti zdravstvenih radnika; - utvrditi i redefinirati djelatnosti zdravstvenih radnika; - uskladiti postojeće zakonodavstvo s potrebama zdravstvenog sustava. Nadalje navodite da za sve gore navedeno: - neće imati gospodarski učinak; - neće imati učinaka na tržišno natjecanje; - neće imati socijalnih učinaka; - neće imati učinke na zaštitu okoliša; - neće imati učinaka na zaštitu ljudskih prava; - neće imati učinke na male i srednje poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja; - neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije; - da se ne uvode naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te ne postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa; - te neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike; - te neće imati učinke na male i srednje poduzetnike. Nastavno na sve navedeno, a radi kontinuiranog razvoja struka na koje se odnosi predmetni zakon potrebno je USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA s potrebama zdravstvenog sustava i izrada PROCJENE PROPORCIONALNOSTI kako bi se otklonila postojeća diskriminacija ove kategorije zdravstvenih radnika uz uvažavanje zakonom propisanih javnih ovlasti HKZR, SR MLD BEZ MOGUĆNOSTI DALJNJEG UPLIVA druge strukovne i staleške udruge, te utjecaja iste na položaj staleža SR-MLD, a posebno staleža magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Erna Mirković OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Da se problematika medicinsko laboratorijske djelatnosti iz Zakona o djelatnostima u zdravstvu ne rješava, već povećava, razvidno je da postoji „ogluha stručnih pravnih službi“ u Ministarstvu zdravstva koji nanose nesagledivu štetu sa ozbiljnim posljedicama po sve zdravstvene radnike a za neučinak ne snose nikakvu odgovornost vidi se iz sljedećg: 1. PRIJEDLOGA PLANA NORMATIVNIH AKTIVNOSTI MZ ZA 2016. GODINU: Redni broj 7.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu (EU) Upućivanje u proceduru Vlade RH: III. Tromjesečje 2016.g !!! 2. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2019. GODINU (Otvoren od 28.09.2018. do 13.10.2018.g.) Redni broj 4.:Zakon o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: IV. Tromjesečje 2019.g. !!! 3. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU (Otvoren od 30.10.2019. do 14.11.2019.g.) Redni broj 1: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: za I. tromjesečje 2020.g. 4. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU (Otvoreno od 02.12.2019. do 17.12.2019.g) Redni broj 1.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: I. tromjesečje 5. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU (Otvoreno od 10.12.2020 .do 25.12.2020.g) Redni broj 3.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: II. tromjesečje 6. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU (Otvoreno 22.11.2021. do 07.12.2021.g.) Redni broj 6.:Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: IV. Tromjesečje 2022.g. !? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Erna Mirković OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Da se problematika medicinsko laboratorijske djelatnosti iz Zakona o djelatnostima u zdravstvu ne rješava, već povećava, razvidno je da postoji „ogluha stručnih pravnih službi“ u Ministarstvu zdravstva koji nanose nesagledivu štetu sa ozbiljnim posljedicama po sve zdravstvene radnike a za neučinak ne snose nikakvu odgovornost vidi se iz sljedećg: 1. PRIJEDLOGA PLANA NORMATIVNIH AKTIVNOSTI MZ ZA 2016. GODINU: Redni broj 7.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu (EU) Upućivanje u proceduru Vlade RH: III. Tromjesečje 2016.g !!! 2. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2019. GODINU (Otvoren od 28.09.2018. do 13.10.2018.g.) Redni broj 4.:Zakon o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: IV. Tromjesečje 2019.g. !!! 3. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU (Otvoren od 30.10.2019. do 14.11.2019.g.) Redni broj 1: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: za I. tromjesečje 2020.g. 4. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU (Otvoreno od 02.12.2019. do 17.12.2019.g) Redni broj 1.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: I. tromjesečje 5. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2021. GODINU (Otvoreno od 10.12.2020 .do 25.12.2020.g) Redni broj 3.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: II. tromjesečje 6. PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU (Otvoreno 22.11.2021. do 07.12.2021.g.) Redni broj 6.:Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu Upućivanje u proceduru Vlade RH: IV. Tromjesečje 2022.g. !? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Erna Mirković OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTIMA U ZDRAVSTVU Podržavam prijedlog gđe Matić iz HKZR, Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnosti kopiram ga u cijelosti: Poštovani, Prijedlozi plana zakonodavnih ( 2015. godine normativnih) aktivnosti ministarstva zdravstva više puta su sadržavale Zakon o izmjenama i dopunama zakona o djelatnostima u zdravstvu. Nema pravnog uporišta da se nisu uvažile primjedbe glede Obrasca prethodne procjene a niti to što se nikada nije konkretno pristupilo izradi istog iako je dostavljen ministarstvu. Ispred Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a na Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti ministarstva zdravstva za 2022. godinu uz priloženi Obrazac prethodne procjene za zakon o izmjenama i dopunama zakona o djelatnostima u zdravstvu dajemo komentar kako slijedi te očekujemo da se konkretan zakon i objavi u što skorije vrijeme obzirom na odavno prošle rokove. Predlažemo da se pri izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu u dijelu medicinsko laboratorijska djelatnost uvaže činjenice: Medicinsko laboratorijska djelatnost važećeg Zakona o djelatnostima u zdravstvu. NN. 87/09 nema izrijekom implementirane odredbe Direktive (EU) 2005/36., Direktive (EU) 2013/55/EU., Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti. Medicinsko laboratorijska djelatnost važećeg Zakona o djelatnostima u zdravstvu. NN. 87/09 nema izrijekom navedenu sveučilišnu razinu obrazovanja (prvostupnici i magistri MLD) Nije primijenjena klasifikacija ESCO-a kojom se utvrđuju i kategoriziraju vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja relevantna za tržište rada EU-a iz područja zdravstva za zanimanja sveučilišni prvostupnik i magistar MLD sukladno ISCED-u u području zdravstva sa kodom 0914 na način kako je to međunarodno priznato i razvrstano: Usko polje: 091 Health ( 0911 Dental studies, 0912 Medicine, 0913 Nursing and midwifery, 0914 Medical diagnostic and treatment technology, 0915 Therapy and rehabilitation, 0916 Pharmacy, 0917 Traditional and complementary medicine and therapy Zanemarena je primjena postojećeg i važećeg Šifrarnika HZZO-a: Tip zdravstvenog radnika ili suradnika u zdravstvu (774-magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike, 773-inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, 747-prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike i 764-zdravstveno-laboratorijski tehničar u Medicinsko laboratorijskoj djelatnosti. U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske radi oko 4000 medicinsko laboratorijski radnika u području: PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA: Laboratorijska dijagnostika ( šifra djelatnosti:1070000) i u DJELATNOSTI POLIKLINIČKO-KONZILIJARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: ( Šifra djelatnosti : 2550000-Medicinska biokemija, 2540000-Medicinska mikrobiologija s parazitologijom, 2560000-Patohistološka dijagnostika, 2530000-Klinička citologija, 2520000-Transfuzijska medicina, 2090900-Medicinska genetika, 2520100-Imunogenetika - tipizacija tkiva i 2550100-Analitička toksikologija) kao dio tima. Anketa za potrebom magistara MLD u zdravstvenim ustanovama urađena na traženje Ministarstva zdravstva pokazala je potrebu za ovim visokoobrazovanim analitičarima obzirom da su obrazovani sukladno preporukama i smjernicama europske i krovne svjetske organizacije (European Association for Professionals in Biomedical s Scientists ( EPBS) i International Federation of Biomedical Laboratory Science (IFBLS) koji imaju svoje mjesto i u Bazi reguliranih profesija Europske komisije. Za sveobuhvatnost zdravstvene zaštite potrebno je iskoristiti sve resurse na raspolaganju posebno one koji si izrijekom neizostavni dio tima a to je zdravstveni radnik u javnoj djelatnosti a što je ministar u svojim istupima više puta isticao. E-mail: voditeljica@mld.hkzr.hr HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA 02.12.2021 22:270 0 Hrvatska komora zdravstvenih radnika podržava najavljen Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Podupiremo i obrazloženje da je utvrđena potreba za donošenjem navedenog zakona posebice nakon donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18). Molimo naslovno tijelo dopunu točaka na način kako predlažemo: (točka 2.1.): Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? PRIJEDLOG HKZR-a da se taksativno navedu slijedeći problemi: 1. Reguliranja profesija kod novo stečenih visokoškolskih naobrazbi, te usklađivanja i reguliranja stečenih obrazovnih kvalifikacija u sustavu reguliranih profesija iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije . Naime obrazovni sustav RH definirao je studijske programe visokoškolske naobrazbe i kvalifikacija, koji nisu definirani u sustavu reguliranih profesija 2. Nemogućnost progresije i razvoja pojedinih posve različitih zdravstvenih struka, djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko-laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije u postojećem organizacijskom sustavu. 3. Neprepoznavanje određenih profesija kao neizostavnog dijela sustava zdravstvene djelatnosti. 4. Upravljanje i odlučivanje kod poslova prenesenih javnih ovlasti 5. Razvoj privatne prakse navedenih djelatnosti 6. Sustavna provedba kontrole i nadzora zdravstvenih radnika u obavljanju djelatnosti zdravstvenih radnika članova Komore i njihovih radnih uvjeta, kao i način utvrđivanja suradnje s nadležnim tijelima i institucijama kod provedbe navedenih poslova. 7. Zanemarivanja statusnog pozicioniranja djelatnosti i profesija na tržištu rada, u obavljanju poslova i djelatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim institucijskim oblicima u kojima se obavlja zdravstvena zaštita i skrb 8. Definiranje planova i programa pripravničkog staža i polaganja stručnih ispita za zdravstvene radnike kojim je predmetno utvrđeno kao zakonska obveza pristupa tržištu rada 9. Obavljanje i provođenje pripravničkog staža za zdravstvene radnike (točka 2.2. ):Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona? PRIJEDLOG HKZR-a: 1. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu definira se pojam reguliranih profesija, novo stečenim kvalifikacijama npr. magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistri radiološke tehnologije 2. Dodatno se utvrđuju poslovi, znanje, vještine zdravstvenih radnika djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, djelatnosti radne terapije i medicinsko-laboratorijske djelatnosti 3. Definira se način obavljanja poslova u ustanovama, drugim tijelima i način i mogućnost obavljanja privatne prakse 4. Utvrđuju se standardi obrazovanja kao i postupci izdavanja odobrenja za samostalan rad 5. Definiranje Komore kao pravne osobe i poslova Komore te javnih ovlasti 6. Utvrđuju se dodatno kaznene odredbe kod provedbe stručnih nadzora. (točka 3.1.):Što je cilj koji se namjerava postići? PRIJEDLOG HKZR-a: Cilj koji se želi postići normativnim rješenjem 1. Utvrđivanje i definiranje reguliranih profesija sukladno standardima zanimanja, kvalifikacija te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija. 2. Unaprjeđenje profesija i utvrđivanja standarda profesije sukladno preporukama EK, te načela prepoznatih u zemljama EU. (Naime profesije iz sustava Hrvatske komore zdravstvenih radnika prepoznate su kao takve u svim državama EU, te je istima zakonskim propisima i normativnim rješenjima omogućen samostalan i sustavan razvoj. Komora ovakvim pristupom želi omogućiti svojim članovima jednake uvjete razvoja, te profilirati profesije po preporučenim načelima EK). 3. Jasno i nedvojbeno utvrditi iste djelatnosti kao isključivo zdravstvene djelatnosti, odnosno djelatnosti u sustavu zdravstvene zaštite i skrbi. 4. Omogućiti rad na svim razinama zdravstvene zaštite i skrbi 5. Utvrditi nedvosmisleno javne ovlasti i provedbu postupka sukladno načelima upravnog postupanja 6. Utvrditi mogućnosti i način obavljanja privatne prakse 7. Definirati status, radna mjesta, timove, poslove u okviru kojih se u zdravstvenim ustanovama trebaju obavljati djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije 8. Jasno utvrditi plan i program način obavljanja i provedbu pripravničkog staža te način i uvjete polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike kojima je propisana predmetna obveza (točka 4.1.):Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. PRIJEDLOG HKZR-a: Normativno rješenje: 1. Definirati nove kvalifikacije u sustav reguliranih profesija 2. Dodatno utvrđivanje poslova, znanje, vještina zdravstvenih radnika 3. Utvrđivanje standarda obrazovanja 4. Dodatno utvrđivanje postupaka izdavanja odobrenja za samostalan rad 5. Utvrđivanje uvjeta obavljanja privatne prakse 6. Definiranje Komore i poslova Komore 7. Dodatno utvrđivanje javnih ovlasti Komore 8. Utvrđivanje kaznenih odredbi za poslodavce 9. Utvrđivanja poslova zdravstvenih radnika iz njihove djelatnosti kao poslova u sustavu zdravstvene zaštite 10. Definiranje poslova i radnih mjesta zdravstvenih radnika u sustavima zdravstvenih ustanova 11. Utvrđivanje planova i programa obavljanja pripravničkog staža 12. Utvrđivanja postupaka i načina stručnog usavršavanja uz nadzor Komore (točka 4.2.):Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. PRIJEDLOG HKZR-a: Nenormativno rješenje: 1. potreba edukacije stručnih kadrova te suradnja sa visokoškolskim obrazovnim institucijama, 2. suradnja s drugim Komora iz sustava zdravstva, 3. suradnja sa međunarodnim i europskim sličnim organizacijama i udruženjima, 4. utvrđivanje standarda razvoja i smjernica razvoja pojedinih djelatnosti: sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Erna Mirković OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Komentar na Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti Molim naslovno tijelo da uvaži komentar i primjedbe sa posebnim naglaskom na točke 2.1 i 3.1 i 3.2. Ispred Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika, ukazujem na slijedeće taksativno nabrojane probleme uz točke kako slijedi: 2.1: Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? Komentar: Važećim zakonodavstvom usklađenim sa Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15, 70/19 i 47/20), ukazujem da se temeljem navedene Direktive može priznati isključivo specijalizacija iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (EC4 European Syllabus for Post-Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine). OBRAZLOŽENJE: Direktive EU i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija na koje se referira Ministarstvo zdravstva u točki 2.1. Obrasca prethodne procjene, krivo se tumače jer medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija. Kako će to biti moguće ostaje za vidjeti jer medicinski biokemičar sukladno Direktivi 2005/365 spada u regulirane profesije u Glavi V. Predlagatelj mora voditi računa da se stručni naziv sveučilišni/a magistar/ magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine stječe na poslijediplomskom specijalističkom studiju Medicinska biokemija i laboratorijska medicina na Sveučilištu u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u trajanju 1 godine (60 ECTS-a) a kratica je univ. mag. pharm iz koje nije jasno o kojem zanimanju je riječ. Provjeriti se može u objavi “Integrirani popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica te integrirani popis stručnih naziva i njihovih kratica”. Dostupno na: http://www.rektorski-zbor.hr/vijesti/article/objavljen-integrirani-popis-akademskih-naziva-i-akademskih-stupnjeva-te-njihovih-kratica-te-integrir/ Dodatno, u najmanju ruku, iznimno je neuobičajeno da se završetkom diplomskog studija stječe jednaki akademski naziv kao i završetkom postdiplomskog specijalističkog studija – „magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine“, kad je nedvojbeno svrha specijalizacije stjecanje dodatnih znanja i kvalifikacija iz određenog područja, a s time i odgovarajućeg akademskog naziva što dovodi i do nelogičnosti u točki 2.2.: (Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?) jer je nejasan argument da „ Nazivlje specijalista medicinske biokemije i drugih zdravstvenih radnika u medicinsko-biokemijskom laboratoriju nije usklađeno s odgovarajućim pozitivnim propisima te je isto potrebno uskladiti.“ Napominjamo da se temeljem dopusnice od. lipnja 2005.g. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izvodi integrirani preddiplornski i dlplomski sveučilišni studij Medicinska biokemija u trajanju pet godina (300 ECTS) kojim se stječe naslov magistar/magistra medicinske biokemije (kratica mag. med. biochem.) Nadalje u rujnu 2008.g po pribavljenom mišljenju Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, izdaje se Dopusnica Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za izvođenje poslijediplomskoga specijalističkog studija studijskog programa Mediclnska biokemija i laboratorijska medicina koji traje jednu godinu. Završetkom studija stječe se 60 ECTS bodova i naziv sveučilišni/a magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine (kratica univ. mag. pharm.) Odluka 16. redovite sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu u 345. akademskoj godini (2013./2014.) održane 8. srpnja 2014.g kojom se promjenio akademski naziv koji se postiže završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicinske biokemije; magistar/magistra medicinske biokemije u magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine je pravno neutemeljena obzirom na postojanje poslijediplomskog specijalističkog studija studijskog programa Medicinska biokemija i laboratorijska medicina pa je pravno upitna teza da u predmetnom studijskom programu medicinske biokemije nema promjena u ishodima učenja temeljem čega se prihvatila promjena akademskog naziva koji se postiže završetkom integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicinske biokemije Farmaceutsko- biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, odnosno magistar/magistra medicinske biokemije u magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. To je trebalo biti polazište kako bi se mogao pokrenuti postupak promjene akademskog naziva u Dopusnicu za izvođenje integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicinske biokemije što nije zaživjelo. točka 3.1.: Što je cilj koji se namjerava postići? Komentar: Namjera iz točke 3.1.Obrasca da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti da je cilj postići redefiniciju poslova i javnih ovlasti Hrvatske komore zdravstvenih radnika, usklađivanje nazivlja specijalista medicinske biokemije i drugih zdravstvenih radnika u medicinsko-biokemijskom laboratoriju s pozitivnim propisima pravno je posve neutemeljena i ako se to usvoji, diskriminirajuće je prema sveučilišnim prvostupnicima i magistrima medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji trebaju biti regulirani Izmjenom i dopunom Zakona o djelatnostima u zdravstvu, odnosno drugim zakonom. OBRAZLOŽENJE: Obrazovni sustav RH definirao je diplomski sveučilišni studijski program medicinsko-laboratorijske dijagnostike iz područja biomedicine i zdravstva koji nisu izrijekom definirani u sustavu reguliranih profesija obzirom da se provode kroz drugi ciklus sveučilišnog obrazovanja po Bolonji što nije uvjet za uvrštenje Bazu reguliranih profesija Europske komisije jer se unose samo temeljne razine iako za profesiju Prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike (Croatia) u odjeljku Informacije o proporcionalnosti - Proportionality (until 18.1.2016)., u točki 7. izrijekom stoji: „ Molimo objasnite u kojoj mjeri stupanj složenosti ili priroda rezerviranih aktivnosti opravdavaju da te aktivnosti mogu obavljati isključivo stručnjaci koji posjeduju određenu stručnu kvalifikaciju? Medicinsko laboratorijska dijagnostika u Republici Hrvatskoj regulirana je struka i organizirana je edukativno i praktično u: •Srednjoškolska razina • Stupanj prvostupnika •Master stupanj Svaka od ove tri razine obrazovanja ima svoj popis poslova. Prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike obrazuje stručni i sveučilišni studij zdravstvene djelatnosti u trajanju od tri godine i stečenih 180 ECTS, po programu multidisciplinarne prirode i uključuje dobro poznavanje prirodnih, humanističkih i medicinskih znanosti kao temelj za razumijevanje patoloških stanja. ljudskog tijela, razvoj bolesti i utjecaj bolesti na normalan rad tijela. Završetkom edukacije stječu se znanja i vještine za izvođenje složenih analitičkih postupaka iz svih područja laboratorijske medicine (medicinska biokemija, transfuzijska medicina, laboratorijska hematologija, imunologija, bakteriologija, histopatologija, citologija, eksperimentalna i nuklearna medicina), molekularne dijagnostike i drugih područja laboratorija. dijagnoza, skrining ( screening ) i analizirani citološki brisevi eksfolijativna i aspiracijska citologija, izrada preparata tkiva, tjelesnih tekućina, operacija, te biopsija nekroptičkog materijala, kolor dijapozitiva odgovarajućim tehnikama te obavljanje brzog pregleda preparata vrši se kontrola kvalitete od posla. Odgovoran je za organiziranje, transport, skladištenje i obradu ljudskih uzoraka. Jednako vode administrativne poslove za dnevni rad i planove vezane uz proces rada. U osposobljavanju novih kadrova sudjeluje i prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike. Sve ove aktivnosti moguće je obavljati samostalno stjecanjem licencije za prvostupnika medicinsko - laboratorijske dijagnostike koju stječe nakon odrađenog pripravničkog staža i položenog stručnog ispita te postaje članom Hrvatske komore zdravstvenih radnika koja je nadležna za davanje ovlaštenja.“ Dostupno na: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=regprof&id_regprof=40472&tab=pro Točka 3.2.: Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti? Komentar: Posve netočni navodi OBRAZLOŽENJE: Navedena teza glede bolje i kvalitetnije skrbi o pacijentima u djelatnosti medicinske biokemije po uzoru na druge europske države te izmjene općih uvjeta za obavljanje medicinsko-biokemijske djelatnosti dovodi u zabludu jer su medicinski biokemičari analitičari a ne liječnici te time ne skrbe o pacijentima. ZAKLJUČNO: Sektor za pravne poslove i Služba za pravne i normativne poslove Ministarstva zdravstva sa potpisom ministra zdravstva obznanili su dokument naslova „Izmjena godišnjeg plana rada ministarstva zdravstva za 2021.g. u kolovozu 2018.g.“ ( KLASA: 030-02/21-01/23, URBROJ: 534-02-1-2/1-21-2). U Godišnjem planu rada za 2021. godine definirane su aktivnosti koje će se provoditi u cilju realizacije mjera sadržanih u Provedbenom programu Ministarstva zdravstva za razdoblje 2021.-2024.,usklađenim s Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020-2024. Plan zakonodavnih aktivnosti za 2021.g. nije proveden glede Izmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Objavljeni Obrazac prethodne procjene nije izmijenjen na način kako je to tražila Hrvatska komora zdravstvenih radnika pa je objavljen identičan/prepisan Obrazac objavljen 29. listopada 2019. godine. Služba za pravne i normativne poslove MZ nije zgotovila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu po prijedlogu Hrvatske komore zdravstvenih radnika kako bi isti bio na e-savjetovanje u IV. kvartalu 2021.godine. Nejasno je da Uprava za bolničku zdravstvenu zaštitu, transplantaciju, biomedicinu i kvalitetu zdravstvene zaštite, Uprava za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i Uprava za pravne poslove u zdravstvu ponovi identični Obrazac prethodne procjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti i daje ga ponovo na e-savjetovanje kada profesija magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine nigdje u svijetu ne postoji osim u RH. . Nejasno je tko snosi odgovornost za neprovedbu mjere; Državni tajnik, ravnateljica ili načelnik Sektora. Erna Mirković, Predsjednica Povjerenstva za staleška pitanja Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Hrvatsko logopedsko društvo OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU U Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2022. godinu objavljenom 22.11. 2021. godine na stranicama e-Savjetovanja potrebno je predvidjeti i donošenje Zakona o logopedskoj djelatnosti te utvrdit i definirati logopedsku djelatnost kao djelatnost zdravstvenih radnika sukladno standardima zanimanja, kvalifikacijama te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija, te da se utvrde standardi obrazovanja, prava i odgovornosti logopeda kao zdravstvenih radnika. (kao što je bilo definirano u ZZZ NN 82/2013 čl.124). Naime,klasifikacija djelatnosti logopedije kao zdravstvene djelatnosti nalazi se u klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije www.who.int/hrh/statistics/workforce_statistics) te u preporukama Europske komisije i ISCO-08 klasifikaciji (2008/ 824/EC). Logopedska djelatnost regulirana je npr. u Belgiji, Cipru, Češkoj, Francuskoj, Italiji, Irskoj, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj i u svakoj od navedenih država postoji regulatorno tijelo (Komora) koje izdaje dopusnice za rad logopeda (magistara logopedije) i definira potrebne kompetencije za rad u logopedskoj djelatnosti, a prema Direktivi Europske unije 2005/36 EC vezane za potrebe priznavanja stručnih kvalifikacija za pristupnike iz Europskog gospodarskog prostora (EEA). S poštovanjem, Hrvatsko logopedsko društvo Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Sanja Kuštreba OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI Poštovani, Kako je moguće da cilj Izmjena i dopuna zakona o jednoj djelatnosti (Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti) bude redefinicija poslova i javnih ovlasti strukovne Komore koja predstavlja i zastupa interese pripadnika drugih djelatnosti !!! Hrvatska komora zdravstvenih radnika predstavlja i zastupa interese zdravstvenih radnika djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstvenih radnika zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, zdravstvenih radnika djelatnosti radne terapije i zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Hrvatska komora zdravstvenih radnika je samostalna i neovisna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima. Zastupa 4 zdravstvene djelatnosti od kojih ni jedna nije djelatnost medicinske biokemije. Komoru su osnovali Ministarstvo zdravstva i predstavnici 4 djelatnosti koju komora zastupa. Javne ovlasti i poslovi Hrvatske komore zdravstvenih radnika definirane su Statutom HKZR i Zakonom o djelatnostima u zdravstvu. Te dokumente mogu redefinirati i mijenjati samo članovi Hrvatske komore zdravstvenih radnika u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Javne ovlasti i poslove jedne strukovne komore NE MOGU mijenjati članovi druge strukovne komore. Medicinsko-laboratorijske djelatnost nije isto što i medicinsko-biokemijska djelatnost. Zdravstveni radnici medicinsko-laboratorijske djelatnosti rade u svim vrstama dijagnostičkih laboratorija, ne samo u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Stoga je nedopustivo, a nadam se i protuzakonito ovakvo zadiranje predstavnika jedne djelatnosti u javne ovlasti i poslove ustanove s javnim ovlastima koja zastupa druge. Sanja Kuštreba, Zamjenica voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku djelatnost Hrvatska komora zdravstvenih radnika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Medicinski fakultet Osijek OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Poštovani, Uočili smo da je u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2022. godinu objavljenom 22.11. 2021. godine na stranicama eSavjetovanja planirano donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. S obzirom da se ovim Zakonom trebaju riješiti brojna pitanja vezana za regulaciju položaja različitih profesija u sektoru zdravstvene zaštite podržavamo ovaj prijedlog, no ne podržavamo planirani termin za IV. tromjesječje 2022. godine. Razlog je činjenica da se donošenje ovog Zakona odgađa godinama (samo u posljednje dvije godine odgođeno je njegovo donošenje 4 puta), te se tako se ne rješavaju vrlo važna pitanja kao što su utvrđivanje standarda obrazovanja, kao i prava i odgovornosti zdravstvenih radnika. Kao visokoškolska institucija koja obrazuje stručnjake iz područja biomedicine i zdravstva (doktore medicine, prvostupnike i magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike) smatramo izuzetno važnim konačno zakonski regulirati stečene obrazovne kvalifikacije visokoobrazovanih zdravstvenih radnika kao neizostavnog dijela sustava zdravstvene djelatnosti, a koji moraju dobiti status koji imaju zdravstveni radnici iste struke u svim drugim europskim državama. Molimo da se u Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2022. godinu donošenje ovog Zakona premjesti iz IV. tromjesječja 2022. godine u I. ili II. tromjesječje 2022. godine. S poštovanjem, Medicinski fakultet Osijek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Poštovani, Prijedlozi plana zakonodavnih ( 2015. godine normativnih) aktivnosti ministarstva zdravstva više puta su sadržavale Zakon o izmjenama i dopunama zakona o djelatnostima u zdravstvu. Nema pravnog uporišta da se nisu uvažile primjedbe glede Obrasca prethodne procjene a niti to što se nikada nije konkretno pristupilo izradi istog iako je dostavljen ministarstvu. Ispred Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a na Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti ministarstva zdravstva za 2022. godinu uz priloženi Obrazac prethodne procjene za zakon o izmjenama i dopunama zakona o djelatnostima u zdravstvu dajemo komentar kako slijedi te očekujemo da se konkretan zakon i objavi u što skorije vrijeme obzirom na odavno prošle rokove. Predlažemo da se pri izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu u dijelu medicinsko laboratorijska djelatnost uvaže činjenice: Medicinsko laboratorijska djelatnost važećeg Zakona o djelatnostima u zdravstvu. NN. 87/09 nema izrijekom implementirane odredbe Direktive (EU) 2005/36., Direktive (EU) 2013/55/EU., Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti. Medicinsko laboratorijska djelatnost važećeg Zakona o djelatnostima u zdravstvu. NN. 87/09 nema izrijekom navedenu sveučilišnu razinu obrazovanja (prvostupnici i magistri MLD) Nije primijenjena klasifikacija ESCO-a kojom se utvrđuju i kategoriziraju vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja relevantna za tržište rada EU-a iz područja zdravstva za zanimanja sveučilišni prvostupnik i magistar MLD sukladno ISCED-u u području zdravstva sa kodom 0914 na način kako je to međunarodno priznato i razvrstano: Usko polje: 091 Health ( 0911 Dental studies, 0912 Medicine, 0913 Nursing and midwifery, 0914 Medical diagnostic and treatment technology, 0915 Therapy and rehabilitation, 0916 Pharmacy, 0917 Traditional and complementary medicine and therapy Zanemarena je primjena postojećeg i važećeg Šifrarnika HZZO-a: Tip zdravstvenog radnika ili suradnika u zdravstvu (774-magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike, 773-inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, 747-prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike i 764-zdravstveno-laboratorijski tehničar u Medicinsko laboratorijskoj djelatnosti. U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske radi oko 4000 medicinsko laboratorijski radnika u području: PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA: Laboratorijska dijagnostika ( šifra djelatnosti:1070000) i u DJELATNOSTI POLIKLINIČKO-KONZILIJARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: ( Šifra djelatnosti : 2550000-Medicinska biokemija, 2540000-Medicinska mikrobiologija s parazitologijom, 2560000-Patohistološka dijagnostika, 2530000-Klinička citologija, 2520000-Transfuzijska medicina, 2090900-Medicinska genetika, 2520100-Imunogenetika - tipizacija tkiva i 2550100-Analitička toksikologija) kao dio tima. Anketa za potrebom magistara MLD u zdravstvenim ustanovama urađena na traženje Ministarstva zdravstva pokazala je potrebu za ovim visokoobrazovanim analitičarima obzirom da su obrazovani sukladno preporukama i smjernicama europske i krovne svjetske organizacije (European Association for Professionals in Biomedical s Scientists ( EPBS) i International Federation of Biomedical Laboratory Science (IFBLS) koji imaju svoje mjesto i u Bazi reguliranih profesija Europske komisije. Za sveobuhvatnost zdravstvene zaštite potrebno je iskoristiti sve resurse na raspolaganju posebno one koji si izrijekom neizostavni dio tima a to je zdravstveni radnik u javnoj djelatnosti a što je ministar u svojim istupima više puta isticao. E-mail: voditeljica@mld.hkzr.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Hrvatska komora zdravstvenih radnika podržava najavljen Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Podupiremo i obrazloženje da je utvrđena potreba za donošenjem navedenog zakona posebice nakon donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18). Molimo naslovno tijelo dopunu točaka na način kako predlažemo: (točka 2.1.): Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? PRIJEDLOG HKZR-a da se taksativno navedu slijedeći problemi: 1. Reguliranja profesija kod novo stečenih visokoškolskih naobrazbi, te usklađivanja i reguliranja stečenih obrazovnih kvalifikacija u sustavu reguliranih profesija iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije . Naime obrazovni sustav RH definirao je studijske programe visokoškolske naobrazbe i kvalifikacija, koji nisu definirani u sustavu reguliranih profesija 2. Nemogućnost progresije i razvoja pojedinih posve različitih zdravstvenih struka, djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko-laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije u postojećem organizacijskom sustavu. 3. Neprepoznavanje određenih profesija kao neizostavnog dijela sustava zdravstvene djelatnosti. 4. Upravljanje i odlučivanje kod poslova prenesenih javnih ovlasti 5. Razvoj privatne prakse navedenih djelatnosti 6. Sustavna provedba kontrole i nadzora zdravstvenih radnika u obavljanju djelatnosti zdravstvenih radnika članova Komore i njihovih radnih uvjeta, kao i način utvrđivanja suradnje s nadležnim tijelima i institucijama kod provedbe navedenih poslova. 7. Zanemarivanja statusnog pozicioniranja djelatnosti i profesija na tržištu rada, u obavljanju poslova i djelatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim institucijskim oblicima u kojima se obavlja zdravstvena zaštita i skrb 8. Definiranje planova i programa pripravničkog staža i polaganja stručnih ispita za zdravstvene radnike kojim je predmetno utvrđeno kao zakonska obveza pristupa tržištu rada 9. Obavljanje i provođenje pripravničkog staža za zdravstvene radnike (točka 2.2. ):Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona? PRIJEDLOG HKZR-a: 1. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu definira se pojam reguliranih profesija, novo stečenim kvalifikacijama npr. magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistri radiološke tehnologije 2. Dodatno se utvrđuju poslovi, znanje, vještine zdravstvenih radnika djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, djelatnosti radne terapije i medicinsko-laboratorijske djelatnosti 3. Definira se način obavljanja poslova u ustanovama, drugim tijelima i način i mogućnost obavljanja privatne prakse 4. Utvrđuju se standardi obrazovanja kao i postupci izdavanja odobrenja za samostalan rad 5. Definiranje Komore kao pravne osobe i poslova Komore te javnih ovlasti 6. Utvrđuju se dodatno kaznene odredbe kod provedbe stručnih nadzora. (točka 3.1.):Što je cilj koji se namjerava postići? PRIJEDLOG HKZR-a: Cilj koji se želi postići normativnim rješenjem 1. Utvrđivanje i definiranje reguliranih profesija sukladno standardima zanimanja, kvalifikacija te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija. 2. Unaprjeđenje profesija i utvrđivanja standarda profesije sukladno preporukama EK, te načela prepoznatih u zemljama EU. (Naime profesije iz sustava Hrvatske komore zdravstvenih radnika prepoznate su kao takve u svim državama EU, te je istima zakonskim propisima i normativnim rješenjima omogućen samostalan i sustavan razvoj. Komora ovakvim pristupom želi omogućiti svojim članovima jednake uvjete razvoja, te profilirati profesije po preporučenim načelima EK). 3. Jasno i nedvojbeno utvrditi iste djelatnosti kao isključivo zdravstvene djelatnosti, odnosno djelatnosti u sustavu zdravstvene zaštite i skrbi. 4. Omogućiti rad na svim razinama zdravstvene zaštite i skrbi 5. Utvrditi nedvosmisleno javne ovlasti i provedbu postupka sukladno načelima upravnog postupanja 6. Utvrditi mogućnosti i način obavljanja privatne prakse 7. Definirati status, radna mjesta, timove, poslove u okviru kojih se u zdravstvenim ustanovama trebaju obavljati djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije 8. Jasno utvrditi plan i program način obavljanja i provedbu pripravničkog staža te način i uvjete polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike kojima je propisana predmetna obveza (točka 4.1.):Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. PRIJEDLOG HKZR-a: Normativno rješenje: 1. Definirati nove kvalifikacije u sustav reguliranih profesija 2. Dodatno utvrđivanje poslova, znanje, vještina zdravstvenih radnika 3. Utvrđivanje standarda obrazovanja 4. Dodatno utvrđivanje postupaka izdavanja odobrenja za samostalan rad 5. Utvrđivanje uvjeta obavljanja privatne prakse 6. Definiranje Komore i poslova Komore 7. Dodatno utvrđivanje javnih ovlasti Komore 8. Utvrđivanje kaznenih odredbi za poslodavce 9. Utvrđivanja poslova zdravstvenih radnika iz njihove djelatnosti kao poslova u sustavu zdravstvene zaštite 10. Definiranje poslova i radnih mjesta zdravstvenih radnika u sustavima zdravstvenih ustanova 11. Utvrđivanje planova i programa obavljanja pripravničkog staža 12. Utvrđivanja postupaka i načina stručnog usavršavanja uz nadzor Komore (točka 4.2.):Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. PRIJEDLOG HKZR-a: Nenormativno rješenje: 1. potreba edukacije stručnih kadrova te suradnja sa visokoškolskim obrazovnim institucijama, 2. suradnja s drugim Komora iz sustava zdravstva, 3. suradnja sa međunarodnim i europskim sličnim organizacijama i udruženjima, 4. utvrđivanje standarda razvoja i smjernica razvoja pojedinih djelatnosti: sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Irena Franolić OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Mr.sc.Irena Franolić, ZZJZ Ličko senjske, spec.kliničke mikrobiologije Molim lijepo zakonodavno riješiti i ukinuti obavezni pregled stolice za bijelo osoblje. (Zna se koliko smo pronašli asimptomatskih nositelja u svojem životnom radnom vijeku). Rasteretiti poduzetnike i eventualne sanitarne kontrole prebaciti na sanitarno inžinjerstvo koje to može raditi brzim testovima. Stolice nitko u EU više ne sadi. Maknuti HES ispostave iz djelokruga kliničke mikrobiologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 TVRTKO ANDRIJANIĆ OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Sa promjenom zakona ili ne prosvjedi će se nastaviti kao što možete vidjeti diljem eu pa i ostatka svijeta, ali ako to napravite na ovakav diktatorskofašistički način porast će nezadovoljstvo i neposluh, a nezadovoljstvo i neposluh vodi ka nasilju. Da li stvarno to želite svima nama, a i Vama? Budite pametni i ne kopirajte druge već mućnite svojom glavom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Marica Cipetić OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Poštovani,prije donošenja konačnih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva.... dobro razmislite. Želim naglasiti da je ovo ,sad već predugo, maltretiranje i prisiljavanje ljudi na cjepiva i covid zatvaranja nedopustivo i prije svega protivno Božjoj volji,jer samo Bog odlučuje o našem životu. Ako to radi čovjek ,onda radi sam protiv sebe i svojih bližnjih. Čovjek ne smije drugom čovjeku oduzimati život. Gospodo,stanite dok vam je vrijeme,svaki čovjek ima pravo na život. Nitko ne smije eksperimentirati nad tuđim životom. Ovo korona ludilo uništilo je puno nedužnih života i to je pred Bogom vapijući grijeh. Dajte pravo glasa ljudima,znanstvenicima,humanistima čija je savjest čista i čija mišljenja,znanja i iskustva itekako treba uvažavati i cijeniti. Zašto diskriminirati dr Sladoljeva,dr Pavelića,dr Jurinčić,dr Demirović,dr Gajski,dr Lovrinović i druge čija su znanja hvale vrijedna. Oni su dostojanstveno stali u zaštitu ljudskog života. Gospodo,radite za svoj narod,slušajte samo Božji glas,oduprite se svjetskim moćnicima. Nitko ne negira bolest ali i malo dijete može zaključiti da je tu nešto drugo u igri. Puno moždanih udara,puno tromboza,puno smrti nakon cijepljenja,još više zaraženih nakon cijepljenja,pacijentima se ne pruža osnovna zdravstvena zaštita ni potrebna onkološka ni druga redovna terapija ,to je katastrofa i tome se treba stati na kraj.NE-cjepivo,. NE-covid propusnice Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Boris Margan OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTIMA U ZDRAVSTVU Stovani, ja i moja obitelj uopce se ne slazemo sa zakonom koji zelite donijeti a koji je apsolutno diskriminatoran po svim elementima i koji ce u buducnosti izazvati potrese nesagledivih razmjera u drustvu... Uvoditi obavezno cijepljenje cijepivom oko cijeg je koristenja toliko kontradiktornosti i nevidjenog otpora diljem svijeta svakako stvara strah i nepovjerenje u isto...Nas glas definitivno nemate... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Vida Čulić OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Cijenjeni, saborski zastupnici, kolege liječnici, molim Vas da poslušate komentare ljudi koji nisu zadovoljni s prijedlozima promjena u zakonu od zaraznim bolestima. Mnogo toga oko virusa i gena ne znamo ni mi koji smo liječnici ( a ja sam uz to i genetičar). Sigurno da učimo svi zajedno s ovim situacijama. Kako je izgleda virus sam sebe ubio mutirajući (što je prof. Miroslav Radman i predvidio prošle godine), a što se upravo dogodilo u Japanu, zemlji koja je imala veliku procijepljenost i opet veliku smrtnost, odgodite te oštre mjere s covid potvrdama, cijepljenju i otkazima, te sačekajte da se ista situacija kao u Japanu desi i u Europi i u Hrvatskoj pa tek onda o tome razgovarajte u Saboru i donosite zaključke. Što se tiće bilo kojeg cijepljenja, mišljenja sam kao pedijatar genetičar da svako ciepivo mora biti ispitano prije nego što se primijeni na populaciju. Drugo, već mnogo godina se ponašamo (još u staroj državi) kao da to nije ništa cijepiti djecu, mlade i zahtijevati od njihovog organizma da stvore dobar imunitet na sve ono što im dajemo odjednom. Treba svako dijete, svaku mladu osobu dobro pregledati, uzeti ozbiljnu osobnu i obiteljsku anamnezu i možda neke pretrage (naročito vezano uz imunitet i bolesti povezane s njim) te onda odrediti da li s može cijepiti i kada. Stihijski ništa u medicini u praksi ne prolazi dobro, jer uvijek imate nekog tko je na nešto alergičan, koji je u inkubaciji neke druge virusne ili bakterijske upale te mu imunološki sustav nije spreman stvoriti dobru otpornost na ono što želimo postići (treba se sjetiti posljedica cijepljenja u epidemiji od Variole npr.). Treba oprezno prema svakom posebno određivati od čega se cijepi i kada se cijepiti. Molim Vas uzmite u obzir i ciepiva koja se pripremaju izvan naše zemlje i koja se kupuju kao i lijekovi da nisu najjeftiniji i da su pročišćeni. Podatke koje imamo o cjepivima i lijekovima kao i o hrani treba redovito objavljivati da i liječnici i laici mogu doći do informacija. Ispitati da li imaju neke druge viruse koji mogu izazivati neke promjene u tijelu kao što su npr. encefalitis, miokarditis, jer tada je neka skupina djece i ljudi više izložena od drugih. Molim vas sve ovo treba uzeti u obzir kada se raspravlja o zakonskim odredbama za poduzimanje nekih radnji vezanih sa zdravljem osoba i ne stavljati svih pod isti nazivnik. Cijepljenje mora biti personalizirano kao i liječenje jer to je preventivno liječenje. prof.dr. sc. prim. Vida Čulić, dr. med. pedijatar genetičar u mirovini Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 IVAN DUŠAN OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2022. GODINU Ustavni sud naložio je 2017. godine Saboru da se donese novi Zakon kojim bi se regulirao prekid trudnoće, a osobito imajući u vodu da je postojeći Zakon koji regulira to pitanje donesen 1978. godine. Zašto ministarstvo Zdravstva nije stavilo u prijedlog zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu i donošenje tog Zakona? Napominjem da je donošenje novog Zakona naložio Ustavni sud i da postoji obaveza da se taj zakon donese. Rok od 2 godine za donošenje tog Zakona je odavno prošao. Ministarstvo, Vlada i Sabor ovakvim postupanjem ne poštuju odluku Ustavnog suda, što je neprihvatljivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.