Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana razvoja javne uprave od 2021. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VITOMIR BEGOVIĆ 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda,     Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj: 70/19) , predviđeno je da se državni ispit polaže pisanim putem. Ministarstvo uprave i pravosuđa u vezi polaganja državnog stručnog ispita najavilo je: Riječ je o novom sustavu polaganja državnog ispita, koje bi se trebalo odvijati isključivo elektroničkim putem. Sadašnji način polaganja državnog ispita potpuno je zastario, a temelji se na usmenom ispitivanju službenika, pri čemu je ispitivanje neujednačeno, kao i sustav ocjenjivanja. Iz Ministarstva uprave i pravosuđa najavljeno je „da će se državni ispit ubuduće polagati po suvremenim metodama, putem zadataka višestrukog izbora, verificiranih na metodološkoj i stručnoj razini. Navedeno je i kako će se ispitivanje u prvoj fazi provoditi u ispitnom centru u sjedištu Ministarstva, kako bi se moglo pratiti i nadzirati u kontroliranim uvjetima postupak polaganja ispita računalnim putem. U drugoj fazi, ispitivanje će se provoditi na regionalnoj razini u Rijeci, Splitu, Osijeku, a poslije i u drugim mjestima. Nov način polaganja državnog ispita donio bi i uštede, pa u Ministarstvu računaju da bi se troškovi trebali smanjiti za više od 50 posto.No, ključni benefit ovakvog načina ispitivanja je činjenica da elektroničko ispitivanje kandidatima osigurava jednake mogućnosti i izglede za prolaz na ispitu, kroz objektivnu usporedbu i procjenu razine znanja, poručuju iz resornog ministarstva“. Dakle, ovu najavu potrebno je što prije realizirati, a tim putem ttebaju krenuti idrruga državna tijela, ka npr. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitečlji isocijalne politike vezano za polagnaje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu, i dr. U mnogim drugim područjima napušten je institut usmenog ispita , i on se odvija elektronički ili pismeno pod individualnom zaporkom svakog kandidata, bez bilo kakve mogućnosti subjektivnosti, pa državna uprava to treba slijediti i prednjačiti. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Ciljevi i aktivnosti uvođenja novoga sustava polaganja državnog ispita dodat će se u tekst Posebnog cilja 3. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi. Napominjemo da je razvoj i uspostava novoga sustava polaganja ispita odnosno uvođenje e-Državnog ispita jedna od ključnih aktivnosti Provedbenog programa Ministarstva pravosuđa i uprave za razdoblje 2021.–2024. godine, te da je jedna od investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. upravo e-Državni ispit, unutar podkomponente 2.2. „Daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave“. Ministarstvo pravosuđa i uprave aktivno provodi aktivnosti vezane za uspostavu novoga sustava polaganja državnog ispita.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja javne uprave od 2021. do 2027. godine Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ističe načelnu primjedbu na očekivano razdoblje primjene dokumenta (2021.-2027.), s obzirom da se isti planira donijeti i započeti primjenjivati u 2022. godini, a što se odnosi i na prvi od dva najavljena akcijska plana. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. S obzirom da se Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja javne uprave nastavlja na prethodnu Strategiju razvoja javne uprave koja se provodila do kraja 2020. godine, te operacionalizira provedbu strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije koja je usvojena u veljači 2021. godine, a uključuje mjere koje su se provodile tijekom 2021. godine s obzirom da su za njih osigurana sredstva iz europskih izvora, iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.-2020. i Mehanizma za oporavak i otpornost koji je započeo s provedbom u 2021. godini, smatramo primjerenim da akt obuhvaća razdoblje provedbe koje uključuje 2021. godinu, što je sukladno Zakonu o strateškom planiranju i upravljanju razvojem RH („Narodne novine“, broj br. 123/17) i europskoj praksi donošenja strateških akata.
3 VITOMIR BEGOVIĆ 2. Analiza stanja, 2.1. Kvaliteta pružanja javnih usluga i digitalizacija Na neefikasnost tijela države uprave utječe i dislokacija, koja često puta nema opravdanja. Primjera radi , već tri godine od prestanka rada javne ustanove i preuzimanja službenika u ministarstvo njih nekoliko kao jedna služba ostalo je na jednoj lokaciji udaljenoj cca.6-7 km od druge službe i Uprave za rad i zaštitu na radu !? Potpuno neracionalno i nelogično da se ne mogu osigurati ukupno 3 ureda na jednoj lokaciji tj. na mjestu gdje je i sjedište Uprave. U pitanju je prije svega nedovoljan interes i angažiranost da se to pitanje riješi. Zasigurno da to predstavlja problem u svakodnevnoj koordinaciji, održavanju kolegija i u operativnom radu. Zato i ovakve „probleme“ treba žurno rješavati odnosno ne dopuštati da se uopće tako nešto u praksi pojavljuje, pri čemu glavna tajništva i ravnatelji uprava trebaju poduzimati odgovarajuće i pravodobne aktivnosti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Moguća manja dislociranost pojedinih Službi u određenoj fazi u području zaštite na radu nije bila niti će biti od utjecaja za kvalitetu pružanja javnih usluga i njihovu efikasnost.
4 VITOMIR BEGOVIĆ 1. Uvod, 1.3. Osvrt na provedbu Strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine U ovom dijelu se između ostalog konstatira: „Dodatno je racionaliziran broj pravnih osoba s javnim ovlastima te drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, čim su otklonjene institucionalne, ustrojstvene i funkcionalne nepreglednosti“. Međutim, nakon proteka 3 godine od zaključka Vlade od 2.8.2018.g. pitanje je koliki je stvarni učinak te "racionalizacije" , budući isti zaključak nije u cijelosti prema priloženoj tablici proveden, a programski sadržaji, poduzetnost, kreativnost ,inovativnost i razvojni koncept je bitno smanjen, npr. kad je riječ o slijedećem području. Pored toga, ESF projekt vrijednosti više od 5 mil.kn koji je ugovorio i kojeg je nositelj bio Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao nacionalna javna ustanova ,prestankom rada te institucije nije započet niti je završen u ugovorenom roku do proljeća 2020., dakle u protekle 3 godine nije realiziran. Koliko je time izgubljeno u jačanju prevencije i unapređivanju ovog važnog područja dalo bi se konkretno argumentirati. Međutim, kad je već tako učinjeno, mora se ukazati da su i nadalje određena pitanja ostala nedorečena, o čemu svjedoči slijedeće: Vlada je 2.8.2018.prihvatila zaključak o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima "u cilju racionalizacije državne uprave". Cilj je učinkovita, brza, jednostavna i transparentna javna uprava", istaknuo je predsjednik Plenković te dodao da će nadležna ministarstva nakon današnjeg zaključka pristupiti daljnjim koracima kako bi poduzela zakonske i druge promjene za smanjenje broja tijela“. To će biti ozbiljna i kvalitetna reforma koja će dovesti do racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima na korist hrvatskih građana i imati i određene financijske uštede", ocijenio je premijer Plenković. Netom poslije ,donijet je novi Zakon o državnom inspektoratu, s primjenom od 1. travnja 2019. godine, te je između ostalog istim određeno da Državni inspektorat obavlja inspekcijske poslove na području rada i zaštite na radu. Pored toga u članku 90. st.(1) Zakona o zaštiti na radu stoji : „Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim odredaba koje se odnose na rad zdravstvenih ustanova“. Pored toga, vrlo precizno su utvrđene i prekršajne odredbe koje inspektori zaštite na radu izriču u slučaju utvrđivanja određenih propusta u radu ovlaštenih osoba za posve zaštite na radu, što govori u prilog njihovoj nadležnosti za to područje, kao i mogućnosti promptnog djelovanja. U Uredbi o unutrašnjem ustrojstvu Sektora Državnog inspektorata navedeno je : „Služba za prevenciju i nadzor ozljeda na prostorima poslodavca i međunarodnu suradnju …………………..obavlja inspekcijske nadzore provedbe propisa koji se odnose na osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu,…………….. Vlada je odluku o jedinstvenom Državnom Inspektoratu obrazložila na način da će obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela dovesti do odgovarajuće koordinacije između svih inspekcija, učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, a posljedično do manjeg broja nadzora te ujednačavanja postupanja inspekcija“, a što je u skladu sa opredjeljenjem za smanjenje nepotrebnog opterećenja redovnog poslovanja gospodarskih subjekata. Slijedom zaključka Vlade a vezano za organizacijske promjene u području zaštite na radu izmijenjen je brzinski i djelomično na kraju 2018.g. Zakon o zaštiti na radu u dijelu koji je regulirao osnivanje ,odnosno prestanak rada javne ustanove ;Zavod za unapređivanje zaštite na radu, a izostalo je slijedom zaključka Vlade i obrazloženja predsjednika Plenkovića, cjelovito usklađivanje Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih propisa (Pravilnik o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu), kako bi se odista ostvarila namjera „racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima“ i „određene financijske uštede". Tim povodom objavljeno je niz sličnih analitičkih komentara, pa se tako u jednom od njih kaže :“Odluku treba podržati jer ona predstavlja konkretizaciju neprestano najavljivanih rezova i reformi usmjerenih na smanjivanje opterećenja koje funkcioniranje državne uprave predstavlja investitorima, pravnim i fizičkim osobama, svim građanima“. Hrvatskoj nisu potrebne promjene radi promjena, a bez najavljenih efekata, već temeljite reforme s vidljivim učincima; financijskim i organizacijskim. Kad se Vlada opredijelila za promjene onda je iste potrebno provesti do kraja, a ne polovično. Vlada je odlučila, a zadaća je administracije da to učini i provede, ne čekajući neke daljnje zaključke ili odluke ili naloge Vlade i ministra, ili pritiske javnosti. Tajming i način na koji se odvijalo ukidanje agencija, zavoda i drugih institucija s javnim ovlastima te za nekoliko mjeseci kasnije početak rada Državnog inspektorata, moguće je uzrokovao nedovoljnu pozornost na cjelovito usklađivanje propisa u području zaštite na radu i ostvarivanja najave predsjednika Vlade: “Učinkovita, brza, jednostavna i transparentna javna uprava", i „Ozbiljna i kvalitetna reforma koja će dovesti do racionalizacije državne uprave i tijela s javnim ovlastima na korist hrvatskih građana i imati i određene financijske uštede". U ovom području uslijedile su promjene ministara, državnih tajnika , pomoćnika ministara, načelnika i sve je ostalo nedovršeno, jer administracija nije pripremila i provela ono što je bilo logično i što je trebala učiniti. Uredbom o unutrašnjem ustrojstvu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ustrojena je Uprava za rad i zaštitu na radu, te Sektor za zaštitu na radu, s dvije Službe ;Služba za zaštitu na radu i Služba za unapređivanje sigurnosti na radu i ovlaštenja (prethodno je u ustroju Zavoda za unapređivanje zaštite na radu bila Služba za zaštitu na radu, ovlaštenja, nadzor i analize. Dakle, vidljivo je da je iz samog naziva Službe u sastavu ministarstva izdvojeno „ovlaštenja, nadzor i analize“, ali isto nije provedeno kroz daljnje usklađivanje podzakonskog propisa i Uredbe ministarstva tj. djelokrug poslova. Nakon ukidanja javne ustanove s javnim ovlastima, ministarstvo nadležno za rad i zaštitu na radu ,trebalo je zadržati ovlasti provjere ispunjavanja uvjeta i temeljem toga izdavanja ovlaštenja za rad ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu (odgovarajući podaci su lako dostupni i mogu se provjeravati i razmjenjivati u okviru sustava državne uprave ), te na osnovu zahtjeva stranke donositi rješenja o određenim promjenama i prestanku rada , a na osnovu zapisnika inspekcije zaštite na radu donositi rješenja o poništenju ovlaštenja, odnosno o ukidanju ili djelomičnom ukidanju ovlaštenja na osnovu utvrđenih nalaza. Zatim, u nadležnosti ministarstva rada treba biti vođenje registra ovlaštenih osoba i unos podataka u informacijski sustav ( radi razmjene podataka npr. povlačenja određenih podataka od strane inspekcije zaštite na radu), dok nadzor nad radom ovlaštenih osoba u cijelosti treba biti u nadležnosti inspekcije zaštite na radu. Pri tome nitko od službenika ne ostaje bez posla, već naprotiv postiže se racionalno raspoređivanje kadrova i nadležnosti, postiže se viša razina stručnosti , veća učinkovitost, i potrebne najavljene uštede (poduzetnici ne plaćaju naknadu za rad Povjerenstva, ministarstvo nema putnih troškova, hotelskog smještaja, dnevnica i naknade za članove Povjerenstva) a te uštede se mogu preusmjeriti u određene prioritete u području zaštite na radu ,kao što je edukacija, e-ispiti, kampanje, akcije osvješćivanja, provedba istraživanja, analiza i sl. Prema sadašnjoj neusklađenoj odredbi u Pravilniku o obavljanju poslova zaštite na radu: “Nadzor nad radom ovlaštene osobe i reviziju danog ovlaštenja obavlja Povjerenstvo sastavljeno od 3 člana, koje imenuje ministar nadležan za rad. A ovlaštena osoba dodatno snosi i troškove Povjerenstva za nadzor nad radom ovlaštene osobe. Dakle, nema logike da povjerenstvo iz Zagreba odlazi npr. u Split, Osijek, Dubrovnik, Pulu, Sisak itd. ,kad na tim područjima djeluju organizacijske jedinice Državnog inspektorata, koje su nadležne za područje zaštite na radu, i koje sukladno ovlastima i znanju mogu vršiti cjeloviti nadzor rada ovlaštenih osoba, po svim pitanjima, kao i vršiti određene provjere kod korisnika usluga, a što je utemeljeno na Zakonu o državnom inspektoratu i inspekciji u području zaštite na radu. Na taj način bi se ostvarilo i načelo rasterećenja poduzetnika, kako financijsko , tako i ono vremensko. Poduzetnici takav racionalan pristup s opravdanjem očekuju, a za vjerovati je i da Vlada i premijer nisu od toga odustali. Potrebno je brisati čl.82 st.7 Zakona i sukladno navedenom izmijeniti predmetni Pravilnik. Kako je kod izmjena Zakona 2018..g učinjen još jedan previd potrebno je istovremeno izmijeniti i čl.21.st.1 toč.6., a postoji potreba i usklađivanja odredbe o izdvojenom mjestu rada i mjerama zaštite na radu u kontekstu najavljene izmjene općeg propisa o radu, i primjene prakse po tom pitanju drugih zemalja, te zakonom regulirati obveze iz zaštite na radu za samozaposlene osobe. Dakle, ovo je jedan od primjera nedosljednosti u provedbi „reformi državne uprave“, pa isto treba što prije uskladiti. Ministarstvo nadležno za upravu treba koordinirati i nadzirati provedbu odluka, zaključaka, planova racionalizacije i reforme svih segmenata uprave. Isto tako potrebno je na osnovu odgovarajuće metodologije izrađivati i nadzirati pripremu Uredbi o unutrašnjeg ustrojstvu svih tijela, kao i Pravilnika o unutarnjem redu, kako bi se otklonili previdi i postigli potrebni učinci. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Vezano za pitanja provedbe Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine o smanjenju broja agencija, zavoda, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima ističe se kako su obveze tijela državne uprave utvrđene Zaključkom u najvećem dijelu provedene te je došlo do značajnog smanjenja broja pravnih osoba, čim je značajno racionaliziran broj takvih osoba s posljedicom smanjenja troškova koje su te pravne osobe imale. Vezano za tvrdnju kako „Ministarstvo nadležno za upravu treba koordinirati i nadzirati provedbu odluka, zaključaka, planova racionalizacije i reforme svih segmenata uprave.“ ističe kako nije jasno što davatelj komentara neprecizno navodi pod „svim segmentima uprave“, odnosno da takvo što ne postoji u političko-pravnom sustavu Republike Hrvatske, dok je djelokrug tijela državne vlasti i tijela državne uprave utvrđen odgovarajućim zakonima, pa tako i u pogledu sustav državne uprave, sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima. Nadalje, ističe se kako Ministarstvo pravosuđa i uprave, sukladno svome djelokrugu utvrđenom Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20) i posebnom zakonu, Zakonu o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) obavlja upravne i stručne poslove nadziranja usklađenosti nacrta prijedloga zakona kojima se uređuje stvarna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave ili utvrđuje povjeravanje poslova državne uprave ili utvrđuju ovlaštenja za donošenje provedbenih propisa i privremenih interventnih mjera s odredbama ovoga Zakona, prijedloga uredbi o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave s odredbama ovoga Zakona i odredbama uredbe o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave te prijedloga pravilnika o unutarnjem redu tijela državne uprave s uredbama o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. U provedbi navedenih nadzora ministarstvo nadležno za sustav državne uprave može Vladi predložiti donošenje opće upute radi osiguranja usklađenosti nadziranih akata s odredbama Zakona o sustavu državne uprave. Stoga, nejasno je što podnositelj smatra pod time da bi bilo „potrebno je na osnovu odgovarajuće metodologije izrađivati i nadzirati pripremu Uredbi o unutrašnjeg ustrojstvu svih tijela, kao i Pravilnika o unutarnjem redu, kako bi se otklonili previdi i postigli potrebni učinci“ kada su isti poslovi uređeni odgovarajućim zakonima. ESF projekt „E-učenje u zaštiti na radu" je u provedbi, a njegova konačna realizacija predviđena je za kraj rujna 2022. godine. Određeno kašnjenje u realizaciji projekta posljedica je promjene Ugovora zbog preustroja Zavoda, a kasnije i ministarstva nadležnog za rad te drugih administrativnih obveza u vezi s tim. U odnosu na nadzor nad radom ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu, različita je nadležnost Povjerenstva za nadzor iz sastava ministarstva, koje ima ovlasti provjeravati ispunjavanje propisanih uvjeta te pratiti kvalitetu obavljenih poslova ovlaštenih osoba s krajnjim mogućim mjerama ukidanja ovlaštenja, dok je inspekcija rada iz sastava Državnog inspektorata nadležna za pokretanje prekršajnog postupka protiv ovlaštene osobe u slučajevima propisanih Zakonom o zaštiti na radu i u tom pogledu nema preklapanja nadležnosti dvaju tijela državne uprave. Informacijski sustav zaštite na radu postupno se razvija u skladu sa raspoloživim sredstvima.
5 VITOMIR BEGOVIĆ 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, Posebni cilj 1. Korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje usluga U okviru Državnog inspektorata ,Sektora za rad, Službe za zaštitu na radu objediniti nadzor rada ovlaštenih osoba za poslove zaštite na rad, kako bi se završila racionalizacija određenih poslova koje su obavljala do 31.12.2018. tijela s javnim ovlastima a potom na osnovu zaključka Vlade od 2.8.2018.g. preuzela tijela državne uprave, ali uz izostanak logične podjele nadležnosti i međusobnog razgraničenja, te usklađivanja podzakonskih propisa i Uredbi o unutrašnjoj organizaciji i djelokrugu pojedinih organizacijskih jedinica. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Državni inspektorat provodi inspekcijski nadzor, dok je provođenje nadzora nad radom ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite upravni nadzor.
6 VITOMIR BEGOVIĆ 2. Analiza stanja, 2.3. Upravljanje ljudskim potencijalima Konstatira se da je „smanjen broj dužnosnika imenovanih po političkoj odluci u državnoj upravi, a određene funkcije koje su obavljali ti dužnosnici sada obavljaju viši državni službenici izabrani temeljem javnog natječaja. Takva depolitizacija predstavlja pozitivan napredak, međutim potrebno je nastaviti u ovom smjeru te dodatno ojačati mehanizme odgovornosti, transparentnosti i nadzora u državnoj upravi“. Međutim, navedeno nije još uvijek provedeno npr.u Upravi za rad i zaštptu na radu, gdje se još uvijek na dužnosti nalazi pomoćnik ministra, iako bi bilo logično da se imenovao vršitelj dužnosti ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu do raspisivanja natječaja i imenovanja osobe po istom ! Dakle predlaže se žurno primijeniti zakon kako bi se osigurala profesionalizacija i depolitizacija u svim dijelovima državne uprave, a prije svega poštivanje zakona. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19) propisano je da upravnom organizacijom u sastavu ministarstva rukovodi ravnatelj za uprave, zavode i urede te glavni inspektor za inspektorate. Riječ je vrlo značajnoj i bitnoj reformskoj mjeri, budući da upravnim organizacijama u sastavu ministarstva rukovode osobe koje su rukovodeći državni službenici, koje Vlada Republike Hrvatske imenuje na temelju javnog natječaja na vrijeme od 4 godine, umjesto prijašnjeg zakonskog rješenja prema kojem su upravnim organizacijama u sastavu ministarstava upravljali pomoćnici ministara koji su bili državni dužnosnici. Ovom reformskom mjerom nastavljena je depolitizacija i profesionalizacija državne uprave uz istovremeno značajno smanjenje broja državnih dužnosnika, čime se uz navedenu depolitizaciju i profesionalizaciju jača i stručnost, kapacitiranost i učinkovitost tijela državne uprave u cjelini. Međutim, vezano za pomoćnike ministara koji još obnašaju dužnost ističe se kako je člankom 69. stavkom 2. Zakona o sustavu državne uprave propisano da pomoćnici ministara nastavljaju obavljati dužnost i ostvarivati prava sukladno zakonu kojim se uređuju prava državnih dužnosnika do imenovanja ravnatelja.
7 Udruga Biom 1. Uvod, 1.2. Postupak izrade i uključenost dionika u oblikovanje Nacionalnog plana Udruge koje se spominju u članku nisu organizacije civilnog društva nego interesne udruge koje okupljaju pojedine segmente društva - nikako ne civilnog društva. Stoga nije ispravno reći da su predstavnici civilnog društva sudjelovali u radu stručne radne skupine i smatramo neophodnim da se navedeno ispravi. Potrebno je prepoznati da u izradu Nacionalnog plana nažalost nisu bili uključeni predstavnici civilnog društva i da će se to ispraviti prilikom provedbe Nacionalnog plana. Za uključivanje predstavnika organizacija civilnog društva potrebno je obratiti se Savjetu za razvoj civilnog društva koji onda nominira predstavnike. Za detaljnije pojašnjenje pogledati: https://udruge.gov.hr/objavljujemo-doprinose-organizacija-civilnoga-drustva-na-prijedlog-rjesenja-temeljnih-pitanja-uredjenja-statusa-organizacija-koje-u-republici-hrvatskoj-djeluju-za-opce-dobro/679 Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Predstavnici civilnog društva uključeni su u rad Stručne radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja javne uprave 2021.-2027. temeljem rezultata javnog poziva Savjeta za razvoj civilnoga društva (poveznica na objavljeni natječaj: https://udruge.gov.hr/vijesti/5329) posredstvom Ureda za udruge. U odabiru članova Stručne radne skupine, Ministarstvo pravosuđa i uprave u cijelosti je i ispravno primijenjeno načelo partnerstva prema čl. 8. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17).
8 Udruga Biom 4. Provedbeni okvir, 4.3. Mehanizmi za praćenje provedbe S obzirom da u Stručnu radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana nisu bili uključeni predstavnici civilnog društva potrebno je u omogućiti da se u stalno savjetodavno tijelo Ministarstva pravosuđa i uprave - Savjet za razvoj javne uprave uključe i predstavnici civilnog društva - organizacije civilnog društva. Kako je već navedeno, Hrvatska zajednica županije, Udruga gradova u RH i Hrvatska udruga poslodavaca nisu predstavnici civilnog društva. U RH postoji Savjet za razvoj civilnog društva putem kojeg se u radne skupine imenuju predstavnici organizacija civilnog društva te ovim putem apeliramo da Ministarstvo pravosuđa i uprave ispravi ovaj propust i u najkraćem roku pozove organizacije civilnog društva u Savjet za razvoj javne uprave. Jedino na taj način će provedba Nacionalnog plana doista poštovati načela partnerstva i transparentnosti. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Ne prihvaća se netočan navod da u izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog plana razvoja javne uprave nisu uključeni predstavnici civilnoga društva. Predstavnici civilnog društva uključeni su u rad Stručne radne skupine za izradu Nacionalnog plana razvoja javne uprave 2021.-2027. temeljem rezultata javnog poziva Savjeta za razvoj civilnoga društva (poveznica na objavljeni natječaj: https://udruge.gov.hr/vijesti/5329) posredstvom Ureda za udruge. U odabiru članova Stručne radne skupine, Ministarstvo pravosuđa i uprave u cijelosti je i ispravno primijenjeno načelo partnerstva prema čl. 8. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17). Jednako će tako načelo partnerstva, na način na koji predlažete, biti primijenjeno i prilikom formiranja Savjeta za razvoj javne uprave.
9 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 3. Strateški okvir, 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda U odnosu na točku 3.2. Posebni ciljevi i pokazatelji ishoda, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje da jednakost postupanja, kao načelo, podrazumijeva da se s uvođenjem pojedinih javnih e-usluga u okviru sustava e-Građani istovremeno uvedu istovrsne javne e-usluge i za druge kategorije korisnika koje zakoni izjednačavaju u statusu i pravima s kategorijama na koju se nova javna e-usluga odnosi. Primjerice, Pravobraniteljica je tijekom 2020. godine zaprimila nekoliko pritužbi na diskriminaciju zbog okolnosti da je tadašnje Ministarstvo uprave pokrenulo novu uslugu e-Prijava vjenčanja u okviru sustava e-Građani, koja omogućava prijavu sklapanja braka u građanskom obliku putem interneta, a istovremeno nije omogućilo istovrsnu javnu uslugu osobama koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo. S obzirom da niti u fazi izrade Izvješća o radu Pravobraniteljice za 2020. godinu još uvijek nije bila uvedena analogna usluga za prijavu sklapanja životnog partnerstva, Pravobraniteljica je smatrala da se time osobe koje namjeravaju sklopiti životno partnerstvo dovodi u nejednak položaj i narušava načelo jednakosti, te je u svrhu dosljedne provedbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola preporučila žurnu uspostavu usluge e-Prijava životnog partnerstva, koja je tijekom 2021. godine i uvedena. Zaključno, u cilju prevencije sličnih situacija u daljnjem razvoju digitalizacije javnih usluga, Pravobraniteljica preporučuje da uvođenju novih usluga prethodi procjena eventualnog učinka na načelo jednakosti postupanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Područje osobnih stanja građana je područje koje prednjači po broju e-usluga kao što su: e-Matične knjige, e-Novorođenče, e-Prijava vjenčanja, e-Prijava životnog partnerstva te e-Birači. Vremenska razlika između puštanja u produkciju usluge e-Prijava vjenčanja i e-Prijava životnog partnerstva ne može se nikako tumačiti kao povreda načela jednakosti postupanja. Riječ je o sličnim uslugama, ali koje je zbog različite pravne osnove i određenih procesnih razlika trebalo razvijati odvojeno. Zbog objektivnih okolnosti, uzrokovanih u prvom redu manjkom ljudskih resursa za razvoj usluga, te dvije usluge se nisu mogle paralelno razvijati nego jedna po jedna pa su tako sukcesivno s razmakom od par mjeseci puštene i u produkciju.
10 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova 2. Analiza stanja, 2.5. Politika boljih propisa U odnosu na točku 2.5. Politika boljih propisa, u kojoj se zaključno ističe da je potrebno osigurati da savjetovanja s javnošću budu smislen proces usmjeren poboljšanju kvalitete propisa i demokratskom uključivanju javnosti u kreiranje javnih politika, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje da je jedan od ključnih elemenata koji procesu savjetovanja daju smisao i svrhu pravovremeno objavljivanje izvješća o provedenom savjetovanju, kao skupa povratnih informacija sudionicima savjetovanja o stajalištima i argumentaciji nadležnih tijela vezanim uz podnesene prijedloge i komentare. Premda se radi obvezi iz čl.11. Zakona o pravu na pristup informacijama, Pravobraniteljica je u svom radu uočila da pojedina tijela nisu bila dosljedna u primjeni navedene odredbe te, stoga, predlaže da se proces savjetovanja unaprijedi u tom smislu. Nadalje, u okviru Politike boljih propisa, potrebno je ukazati i na nedosljednost koju je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u više navrata tijekom ranijih godina uočavala na razini provedbenih propisa, prije svega pravilnika koji nisu na odgovarajući način uzimali u obzir odredbe Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola pa je slijedom toga davala preporuke da se podzakonski propisi usklade s navedenim Zakonom, osobito u odnosu na propisane obrasce i izvatke, a što je pretpostavka ostvarivanja načela jednakosti postupanja proklamiranog u uvodu dokumenta, kao jednog od načela dobrog upravljanja, kojim se izravno onemogućava sve oblike diskriminacije korisnika. Stoga, Pravobraniteljica predlaže da se i na razini strateškog planiranja predvide aktivnosti koje će osigurati da su provedbeni propisi u potpunosti usklađeni sa zakonima iz područja ravnopravnosti spolova, osobito s obzirom na njihovu organsku pravnu prirodu. Primljeno na znanje Sukladno Uredbi o Uredu za zakonodavstvo ("Narodne novine", broj 63/19) nadležan je za koordinaciju rada tijela državne uprave u području savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata u suradnji s Uredom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i tijelom državne uprave nadležnim za razvoj digitalnog društva te razvoj i unaprjeđenje sadržaja središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću (e-Savjetovanja) u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za razvoj digitalnog društva. Sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13 i 85/15), tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba. Tijelo nadležno za neposrednu primjenu odredbi članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama je Povjerenik za informiranje.
11 Ured pučke pravobraniteljice Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja javne uprave od 2021. do 2027. godine Nacrt prijedloga NAP-a obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. godine, no obzirom da je prije njenog donošenja protekla 2021. godina, smatramo potrebnim prilagoditi naziv dokumenta. Također, cjelokupni dokument je potrebno i jezično urediti. U uvodnom dijelu se, uz navođenje kako će se upravo navedenim Planom riješiti desetljećima nagomilani problemi u radu i funkcioniranju javne uprave, posebno izdvaja problem pronalaženja i zadržavanja motiviranih i kompetentnih službenika čija znanja, vještine i motivacija imaju znatan utjecaj na produktivnost i kvalitetu javne uprave. Stoga se, kao jedan od najvažnijih ciljeva NAP-a ističe razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi. S istim se slažemo, pri čemu u pogledu osiguravanja produktivnosti i kvalitete javne uprave posebice ističemo važnost motiviranih i kompetentnih rukovodećih državnih službenika (odnosno pitanje kriterija napredovanja državnih službenika na rukovodeća mjesta), kao i važnost postavljanja stručnih i visoko motiviranih čelnika tijela, o čijem radu, u suradnji sa službenicima, suštinski ovisi njena učinkovitost i spremnost na prilagođavanje ubrzanim društvenim, tehnološkim i gospodarskim promjenama. O istome je svakako važno voditi računa i kada se govori o razinama etičnosti u javnom životu i sprječavanju sukoba interesa u javnoj upravi. Kako se u NAP-u navodi, administrativno opterećenje, opetovano traženje podataka koje različita tijela javne uprave imaju u svojim evidencijama, sporost u rješavanju (upravnih) predmeta te komplicirane procedure i propisi najčešći su izazovi s kojima se suočavaju građani i poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj. Obzirom na navedeno, za izgradnju učinkovite javne uprave izuzetno je važno propisivati jednostavne i logične procedure čija primjena ne dovodi do nepotrebnog opterećenja, kako samog sustava tako i njegovih korisnika. Isto tako važno je voditi računa da javna uprava, u pravilu, ne određuje sama svoje poslovne procese i propise, nego je to u nadležnosti donositelja odluka, prije svega Hrvatskog sabora te članova Vlade RH. Nadalje, načela dobrog upravljanja u javnoj upravi na kojima se temelji NAP su, između ostalog, načelo dostupnosti i odgovora na potrebe korisnika, temeljem kojega javna uprava mora omogućiti ravnopravan pristup javnim uslugama svim korisnicima, te u razumnom roku razumljivo odgovoriti na zahtjeve za informacijom, upite, prijedloge i podneske građana i drugih korisnika, kao i načelo jednakosti postupanja, koje bi, kombinirano s prethodnim načelom dostupnosti, trebalo onemogućiti sve oblike diskriminacije korisnika i stjecanja koristi koje nisu ostvarive temeljem propisa. Navedena načela su posebno naglašena u ostvarivanju posebnog cilja 1. Korisnički orijentirana javna uprava i učinkovito pružanje usluga, ako u obzir uzmemo dostupnost javne uprave najranjivijim i potencijalno diskriminiranim skupinama poput osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi, ali i osoba slabijeg imovnog stanja. Stoga, iako pozdravljamo razvoj i digitalizaciju javnih usluga budući da mogu doprinijeti olakšanju i ubrzavanju pojedinih procesa u javnoj upravi, ukazujemo da pritom ne smiju biti zanemareni i drugi načini pristupa ostvarivanju javnih usluga za one građane kojima e-usluge nisu dostupne iz bilo kojeg razloga (npr. nedostupnosti informatičke opreme/telekomunikacijske opreme/internetske veze ili nepoznavanja rada na računalu/služenja internetom). U razdoblju za koje se Strategija donosi, odnosno do 2027. godine zasigurno nije realno očekivati da će svi građani znati i moći koristiti e-usluge (npr. 87,5% pripadnika romske nacionalne manjine na posjeduje osobno računalo, 56.0% ih nema završeno obavezno osnovnoškolsko obrazovanje, a 28,4% ih ima završenu samo osnovnu školu). Stoga, sve dok se ne ostvare uvjeti da svi građani mogu i znaju koristiti dostupne e-usluge, paralelno s razvojem javnih e-usluga treba planirati uspostavu sustava podrške za ostvarivanje e-usluga onim građanima koji ih iz bilo kojeg razloga ne mogu samostalno koristiti, što uključuje i osiguravanje pristupa tim uslugama ne samo kroz korisničku podršku te raditi na unaprjeđenju pružanja javnih usluga i u njihovom nedigitalnom obliku. Istovremeno je važno paralelno ulagati dodatne napore u obrazovanje, kompjutersko opismenjivanje ali i osiguravanje materijalnih uvjeta onima koji ih nemaju, kako bi u budućnosti veći broj građana mogao koristiti e-usluge. Također, kako bi se maksimalno ostvarilo osiguravanje jednakog pristupa uslugama javne uprave svim građanima, kao srednjoročnog prioriteta unutar prvog posebnog cilja, u Nacionalnom planu je potrebno staviti naglasak na promicanje digitalne pristupačnosti i usklađivanje tijela javnog sektora sa odredbama Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora („Narodne novine“, broj 17/2019), kojim se utvrđuju mjere kojima se osigurava pristupačnost mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora korisnicima, osobito osobama s invaliditetom i starijim osobama, ali i drugim ranjivim skupinama. U odnosu na najavljeno donošenje Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine također napominjemo kako treba voditi računa o tome da sva digitalna rješenja budu prilagođena korisnicima za jednostavno korištenje (engl. user friendly). Smatramo potrebnim naglasiti važnost osiguranja transparentnosti rada digitalnih sustava posebice onih koji će automatski zaključivati i donositi odluke primjerice u sustavu socijalne skrbi, jer građani moraju znati koji podaci se obrađuju i na temelju kojih podatka je odluka donesena. Pritom je potrebno osigurati i dodatni ljudski nadzor nad radom takvih sustava, posebice imajući u vidu moguća kršenja ljudskih prava i diskriminaciju do koje može doći njihovim korištenjem. Iako više od milijun građana koristi usluge eGrađani, ipak postoji i veliki broj građana koji nemaju povjerenje u digitalne usluge ili se ne koriste internetom (pogotovo osobe starije dobi ili slabijeg imovinskog statusa) što utječe i na razvoj odnosno primjenu digitalnih alata. Unaprjeđivanje ostvarivanja javnih usluga samo kroz digitalizaciju može dovesti do stvaranja dodatnih nejednakosti kod pristupa javnim uslugama između građana temeljem obrazovanja, imovnog stanja, a posredno i etničke pripadnosti, kada ovakvom načinu ostvarivanja usluga, unatoč njihovoj formalnoj dostupnosti, u praksi ne mogu svi pristupiti. Stoga smatramo da bi kao jedan od pokazatelja ishoda za drugi posebni cilj Digitalna transformacija javne uprave trebao biti i mjerenje zadovoljstva korisnika digitalnim javnim uslugama vezano uz brzinu, učinkovitost i transparentnost usluga, a ne samo u odnosu na broj korisnika odnosno broj digitaliziranih usluga iz kataloga usluga. Naime, s obzirom da su prioriteti digitalizacije između ostalog i jačanje povjerenja građana i poslovnih subjekata u digitalna rješenja, ali i zadovoljstvo građana korištenjem javnih e-usluga, predlažemo da se kao pokazatelj učinka unese i istraživanje koje će se provesti na početku primjene strateškog dokumenta, kao i na kraju razdoblja za koji je donesen, te kojim će se utvrditi zadovoljstvo korisnika digitalnim rješenjima te eventualno povećanje povjerenja u takva rješenja. Nadalje, kod uvođenja digitalizacije javne uprave, kao jedne od najvažnijih zadaća, svakako treba voditi računa i o infrastrukturnom deficitu u brojnim krajevima RH u kojima nema kvalitetnog pristupa internetu te i u tim područjima osigurati dostupnost kvalitetne i brze usluge javne uprave. Smatramo izuzetno važnim da se Nacrtom prvog Akcijskog plana predvidi i izrada jedinstvenog registra svih aplikacija odnosno sustava koji će se koristiti za automatsko donošenje odluka vezano uz pojedine usluge čiji učinci mogu dovesti do povreda ljudskih prava, radi povećanja transparentnosti te izrada posebnih protokola za adresiranje problematičnih i moguće diskriminatornih učinaka takvih sustava na ljudska prava. Isto tako, osim osposobljavanja svih službenika zaposlenih u TDU, TJV i LS s ciljem njihove prilagodbe digitalnom dobu i razvoju vještina potrebnih za rad u području umjetne inteligencije, smatramo kako je u Planu potrebno predvidjeti i edukacije razvojnih programera o etičkim smjernicama te vezano za mandate naše institucije posebice vezano za rizike za ljudska prava i moguće diskriminatorne učinke primjene sustava koji će automatski zaključivati i donositi odluke o pojedinim uslugama. Također, unutar posebnog cilja 2. Digitalna transformacija Javne uprave, ističe se kako će se omogućiti ponovna uporaba informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, pravo korisnika omogućeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama temeljem preuzimanja Direktive (EU) o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija. Radi se o informacijama iz javnih registara, baza i sl., a koje su pogodne za ponovnu uporabu na način da se računalno mogu iskoristiti, primjerice u svrhu izrade digitalnih aplikacija. Sa navedenim je povezan dio posebnog cilja 4. Jačanje kapaciteta javne uprave za oblikovanje i provedbu javnih politika, u kojem se navodi kako proaktivna objava informacija na internetskim stranicama tijela javne uprave predstavlja ključan način informiranja javnosti i osiguravanja transparentnosti u suvremenom društvu te je alat demokratske kontrole putem kojeg građani mogu pratiti rad i financiranje tijela te se uključiti u procese odlučivanja. U skladu s tim valja istaknuti kako Vlada RH još uvijek nije donijela Akcijski plan za provedbu politike otvorenih podataka, iako je još 19. srpnja 2018. donijela Politiku otvorenih podataka, čime je propušteno ostvarivanje svrha i ciljeva navedene Politike, a slijedom čega je neizbježno došlo do zaostajanja hrvatske javne uprave u provedbi Direktive (EU) o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija i bez čega se neće moći u potpunosti ostvariti posebni ciljevi 2. i 4. U konačnici, NAP-u se, kao jedan od prioriteta, spominje i pristup boljim propisima kroz otvaranje zakonodavnog postupka za sudjelovanje javnosti (građanima) i zainteresirane javnosti (poslovna zajednica, civilni sektor, stručna javnost, akademska zajednica i dr.) kako bi se, kroz analizu stanja i sagledavanje posljedica buduće primjene javnih politika, zakona i propisa, došlo do onog prijedloga javne politike, zakona i propisa, kojima se rješavaju utvrđeni problemi. Iako je sudjelovanje javnosti u zakonodavnim procedurama osigurano kroz sustav e-savjetovanja, u praksi se to u pravilu prečesto svodi na zadovoljavanje forme uz, u pravilu neobrazloženo odbijanje pristiglih prijedloga i komentara ili njihovo primanje na znanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. S obzirom da se Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja javne uprave nastavlja na prethodnu Strategiju razvoja javne uprave koja se provodila do kraja 2020. godine, te operacionalizira provedbu strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije koja je usvojena u veljači 2021. godine, a uključuje mjere koje su se provodile tijekom 2021. godine s obzirom da su za njih osigurana sredstva iz europskih izvora, Europskih strukturnih i investicijskih fondovia za razdoblje 2014.-2020. i Mehanizma za oporavak i otpornost koji je započeo s provedbom u 2021. godini, smatramo primjerenim da akt obuhvaća razdoblje provedbe koje uključuje 2021. godinu, što je sukladno Zakonu o strateškom planiranju i upravljanju razvojem RH („Narodne novine“, broj 123/17) i europskoj praksi donošenja strateških akata. Kao jedan od najvažnijih ciljeva Nacionalnog plana razvoja javne uprave je razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi. Ministarstvo pravosuđa i uprave svjesno je važnosti motiviranih i kompetentnih službenika, osobito rukovodećih državnih službenika, kao i važnosti postavljanja stručnih i visoko motiviranih čelnika tijela, o čijem radu, u suradnji sa službenicima, suštinski ovisi njena učinkovitost i spremnost na prilagođavanje ubrzanim društvenim, tehnološkim i gospodarskim promjenama. U kontekstu dostupnosti javnih usluga, osobito građanima i korisnicima koji iz bilo kojeg razloga ne mogu pristupiti uslugama digitalnim putem, oni će i dalje moći tzv. redovnim putem ostvariti svoja prava na fizičkim lokacijama. Dodatno će biti omogućena brza i učinkovita usluga uspostavom jedinstvenih upravnih mjesta. U cilju daljnjeg razvoja korisnički orijentirane javne uprave i učinkovitog pružanja usluga jedna od važnijih mjera jest daljnja implementacija standarda upravljanja kvalitetom u pružanju usluga javne uprave. Ostvarenje ovog cilja zahtjeva uspostavljanje učinkovitog sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi, koji mora obuhvatiti organizacijsku strukturu, definirati standarde procesa i potrebne kapacitete za obavljanje poslova u javnoj upravi. Preduvjet za izradu standarda procesa je definiranje funkcija i procesa javne uprave, ali i praćenje i vrednovanje rezultata, ishoda i učinaka u javnoj upravi, primjenjujući načela strateškog planiranja. Prednosti metodologije upravljanja kvalitetom u javnoj upravi su: prilagođenost zahtjevima organizacija javnog sektora, razvijanje zajedničkog jezika u organizaciji, koji omogućava njenim zaposlenicima i rukovodstvu konstruktivnu raspravu o organizacijskim pitanjima, čime se promiče i komparativno učenje među organizacijama javne uprave, povećanje uključenosti zaposlenika organizacije , te omogućavanje odlučivanja o organizaciji i poboljšanja organizacije na temelju podataka (dokaza), u okviru čega se potiče prikupljanje, analiziranje i vrednovanje podataka o organizaciji i njezinim učincima. U kontekstu administrativnog rasterećenja građana, poslovni procese u javnoj upravi će biti pojednostavnjeni. Neučinkoviti poslovni procesi bit će ispitani i optimizirani ili ukinuti radi smanjenja administrativnog opterećenja i postizanja djelotvornije javne uprave. Kako bi se navedeno postiglo potrebno je analizirati propise i utvrditi njihovu suvremenost i prilagođenost novim tehnologijama i potrebama građana. Prethodno pojednostavljenje i ukidanje nepotrebnih procesa je nužno za uspješnu digitalizaciju. Uzimajući u obzir već izrađene analize životnih situacija u projektu „Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu RH“, pristupit će se ažuriranju navedenih analiza i izradi akcijskog plana u cilju daljnjeg administrativnog rasterećenja građana planiranog kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (pokazatelj # 152), a također i razvoju metoda mjerenja zadovoljstva korisnika (građana) sa uslugama koje pruža javna uprava (pokazatelj: SDG 16.6.2.). Nastavno na mjerenje zadovoljstva korisnika uslugama e-javne uprave, isto će biti razmotreno u kontekstu praćenja općenito zadovoljstva korisnika sa uslugama koje pruža javna uprava (pokazatelj: SDG 16.6.2.). Usklađenost sa spomenutom Direktivom (EU) o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija osigurat će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, čim budu na razini EU-a poznate jasne obveze i precizan popis skupova visokovrijednih podataka na koje se odnose obveze objavljivanja.
12 VITOMIR BEGOVIĆ 3. Strateški okvir, 3.1. Srednjoročna vizija razvoja Program jednogodišnjeg stručnog usavršavanja rukovodećih državnih službenika u okviru nekadašnjeg Središnjeg državnog ureda za upravu bio je jako dobar i kvalitetan. Isto je potrebno reaktivirati. Poslovi načelnika sektora prema visini plaće su pristojno vrednovani , ali trebaju biti visokoobrazovani, stručni i kompetentni profesionalci i zato je važan proces praćenja rada službenika, popunjavanje na osnovu motivacije, internih ili vanjskih oglasa ,napredovanje isključivo na osnovu postignutih rezultata rada i zalaganja ,te potvrđenom istinskom interesu za rad u državnoj službi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Napominjemo da Državna škola za javnu upravu provodi Program za rukovodeće državne službenike. Unutar Posebnog cilja 3. Razvoj ljudskih potencijala u javnoj upravi, poseban naglasak je stavljen upravo na jačanje kompetencija rukovodećih službenika za upravljanje ljudskim potencijalima. Naime, uspostava kompetencijskog okvira i definiranje rukovodećih kompetencija omogućit će provedbu ciljanih programa usavršavanja i drugih metoda jačanja rukovoditeljskih kompetencija. Dodatno, potrebno je osigurati da rukovoditelji posjeduju, ne samo potrebna znanja u okviru opisa poslova što je nužno, već i kompetencije u kontekstu vođenja i upravljanja, strateškog planiranja, upravljanja kvalitetom i sl.
13 VITOMIR BEGOVIĆ 1. Uvod, 1.2. Postupak izrade i uključenost dionika u oblikovanje Nacionalnog plana Iz ovog dijela vidljiva je uključenost šireg kruga dionika u pripremu dokumenta, posebno struke, što nije slučaj u pristupu drugih tijela prilikom izrade strateških dokumenata, zakona i podzakonskih propisa, pa takav pristup treba mijenjati, jer to omogućava da se postigne odgovarajuća kvaliteta. Proces e-savjetovanja nije uvijek dovoljan već je potrebno kako to i Zakon o pravu na pristup informacijama upućuje organizirati i tribine, konferencije, okrugle stolove, fokus grupe,.... jer sve to može unaprijediti proces postizanja odgovarajućih u praksi primjenjivih propisa,... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Ministarstvo pravosuđa i uprave u cijelosti je primijenilo načelo partnerstva prema čl. 8. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17). Nadalje, Ministarstvo podržava uključivanje zainteresiranih dionika u postupke planiranja i praćenja provedbe akata strateškog planiranja te oblikovanje javnih usluga, te je u postupak izrade prijedloga Nacionalnog plana, pored Stručne radne skupine, uključilo i Savjet za reformu lokalne i područne (regionalne) samouprave te Povjerenika za informiranje, a unutar Nacionalnog plana predloženi su prioriteti i mjere koji se odnose na i) snažnije uključivanje dionika (građana, akademske zajednice, gospodarstva, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva) kroz savjetovanje i sudjelovanje u oblikovanju i provedbi javnih politika (unutar Posebnog cilja 4) i ii) poticanje uključenosti dionika (korisnika i pružatelja usluga) u oblikovanje javnih e-usluga (unutar Posebnog cilja 1).
14 VITOMIR BEGOVIĆ 2. Analiza stanja, 2.5. Politika boljih propisa Potreba je ukazati na praksu koju je potrebno mijenjati radi osiguranja uvjeta za cjelovitu primjenu zakona, i pravnu sigurnost, a u slučaju zaštite na radu, očuvanja zdravlja i radne sposobnosti radno aktivnog stanovništva. Naime, svjedočimo da je proteklo punih 7,5 godina u kojem razdoblju nisu donijeti određeni provedbeni podzakonski propisi, a temeljem čl.103 st.5 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14,154/14,94/18,96/18) u kojem je određeno da će "Ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra rada donijeti propise iz članka 17.st.7, čl.36 st.6,čl.56 st.4 i čl.81 st.2. , i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu".Predmetni Zakon stupio je na snagu u kolovozu 2014.godine a obveza do danas nije izvršena ! Od četiri pravilnika tek u lipnju 2021.g.tj. u sedmoj godini ,donijet je konačno jedan; Pravilnik o zaštiti na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu. Izostalo je do sada (od 2014.g. !?) donošenje Pravilnika koji treba propisati poslove s posebnim uvjetima rada i uvjete koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove,zatim,Pravilnika kojim se propisuje postupak pružanja prve pomoći,sredstva,vrsta i količina sanitetskog materijala koji mora biti osiguran na mjestu rada te način i rokovi osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći, te Pravilnik kojim je nužno propisati ovisno o vrsti djelatnosti i aktivnosti poslodavca,procjeni rizika,broju radnika i broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada,najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada,a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada. Dakle, kao što je vidljivo radi se o izuzetno značajnim podzakonskim propisima, pa je krajnje vrijeme da se prekine s praksom donošenja zakona, u kojima se poziva na podzakonske akte,a koji se zatim godinama ne donose, iz nerazumljivih i neopravdanih razloga. Zato bi bilo logično tražiti da predlagatelji zakona prekomjerno ne prenose određenu materiju na podzakonske propise, a koju je moguće i potrebno odmah ugraditi u zakone, te ih obvezati da uz prijedloge zakona dostavljaju i nacrte pozakonskih propisa kako bi nakon donošenja zakona isti u primjerenom roku bili završeni i donijeti, a što je još važnije kako bi se mogla sagledati šira i cjelovita „slika“ propisa i međusobna usklađenost istih. Uz to bilo bi logično da se Vlada RH putem svojeg Ureda za zakonodavstvo,pa i nadležni odbor Hrvatskog sabora, barem jednom godišnje izvijesti o izvršavanju obveza u pogledu donošenja podzakonskih propisa, od strane pojedinih nositelja, kako bi se kontroliralo izvršenje obveza preuzetih i utvrđenih pojedinim zakonima. Očekujem, kao uostalom i stručna te opća javnost,angažiranjem svih nadležnih čimbenika unapređenje zakonodavnih aktivnosti, kvalitetnije propise i cjelovito donošenje istih u propisanim rokovima, što je ključni preduvjet funkcioniranja pravne države, a u području zaštite na radu, jačanja preventivnog djelovanja, promicanja i održavanja najvišeg stupnja sigurnosti i zdravlja na radu, te stvaranja uvjeta za sprječavanje nastanka nesreća na radu i narušavanja zdravlja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem uključivanju u e-Savjetovanje. Donošenje propisa, koji se navode i koji još nisu doneseni, je u djelokrugu Ministarstva zdravstva, a ministarstvo nadležno za rad je u proteklom razdoblju učestalo poticalo i surađivalo u prethodnim postupcima koji su potrebni za donošenje navedenih propisa. Nadalje, sukladno Uredbi o Uredu za zakonodavstvo ("Narodne novine", broj 63/19), Ured daje mišljenja na uredbe i druge propise, upravne akte, akte poslovanja i druge akte koje donosi Vlada, odnosno koje Vlada predlaže Hrvatskom saboru. Iz navedenog proizlazi da Ured za zakonodavstvo ne daje mišljenja na podzakonske propise koje donose čelnici tijela državne uprave. U odnosu na praćenje zakonodavnog procesa, Ured prati provedbu Plana zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u kojem su sadržani isključivo zakonski prijedlozi.