Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt programa potpora primarnim poljoprivrednim proizvođačima koji koriste poljoprivredno zemljište zaštićeno kao kulturno dobro

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gradski muzej Vinkovci PROGRAM POTPORA PRIMARNIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA KOJI KORISTE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ZAŠTIĆENO KAO KULTURNO DOBRO, 1. UVOD ''Postoji ograničenje u korištenju zemljišta zbog prisutnosti arheoloških kulturnih slojeva na zaštićenom području, u takvim se situacijama Rješenjem određuje mjera dozvoljene dubine obrade zemlje bez posebnih ograničenja – uglavnom je riječ o dubini od 20-30 cm (te rijetko 40 cm). Obrada zemlje (oranje i sl.) nije dozvoljena na većim dubinama bez provedbe dodatnih mjera zaštite (odnosno provedbe zaštitnih arheoloških istraživanja).'' Ova je mjera u praksi gotovo neprovediva, pogotovo kada su lokaliteti dio velikih čestica koje obrađuju pojedinci ili zadruge s teškom poljoprivrednom mehanizacijom. I kako bi jedan konzervator arheolog po Županiji trebao kontrolirati provođenje ove mjere ukoliko nije na lokalitetu tijekom oranja ili nekoliko dana nakon njega, jer nakon toga gotovo je nemoguće utvrditi koliko duboko se u stvari oralo? Nije li bolja mjera pretvaranje poljoprivrednih površina, kada i gdje je to moguće, u travnjake? Time su arheološki lokaliteti najbolje zaštićeni i nema potrebe za ionako neprovedivom kontrolom dubine oranja. Osim isplate naknade vlasnicima, jedan od mogućih modela možda bi bila i zamjena zemljišta (državno za privatno) ukoliko u blizini postoje odgovarajuća zemljišta? Primljeno na znanje Prihvatljive aktivnosti za ostvarivanje prava na potporu između ostalog obuhvaćaju i troškove pripreme poljoprivrednog zemljišta za promjenu načina korištenja iz oranice u travnjak (livada ili pašnjak) ili zapuštene parcele u travnjak, odnosno, livadu ili pašnjak. Naglasak na prethodno navedenu aktivnost bit će na površinama kod kojih nije dozvoljena obrada tla na većim dubinama bez provedbe dodatnih mjera zaštite. Ostale prihvatljive aktivnosti obuhvaćaju: obnovu zapuštenih poljoprivrednih površina, financiranje izrade tehničke dokumentacije, provođenje poljoprivredne prakse adekvatne za zaštitu kulturnog dobra i nabavu mehanizacije za provedbu takve poljoprivredne prakse.
2 Gradski muzej Vinkovci PROGRAM POTPORA PRIMARNIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA KOJI KORISTE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ZAŠTIĆENO KAO KULTURNO DOBRO, 7. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI I TROŠKOVI ''Primjerice na katastarskoj čestici površine 10.000 m 2 nalazi se arheološko nalazište uz rubni dio katastarske čestice u površini od 1.000 m 2'' i ''roškovi izrade geodetskog elaborata za parcelaciju katastarske čestica na dva dijela, a prema potrebi i više dijelova na način da će se površina katastarske čestice koja obuhvaća stvarno područje arheološkog nalazišta formirati kao jedna katastarska čestica na kojoj će se primjenjivati propisane mjere zaštite kulturnog dobra, a od preostale površine na kojoj nema arheoloških nalaza će se formirati druga katastarska čestica koja ne treba biti prema posebnom propisu predmet zaštite ako kulturno dobro'' Osim geofizičkih istraživanja ili drugih nedestruktivnih istraživanja, na koji način bi se precizno i ekonomski i stručno racionalno, jer istraživanja čitavih površina da bi se utvrdile granice rasprostiranja prilično su skupa i besmislena, utvrđivale granice lokaliteta kako bi se moglo pristupiti podjeli katastarskh čestica? Ovisno o tipu lokaliteta često temeljem samo površinskih nalaza nije moguće precizno utvrditi granice raprostiranja, pa bi ovako dijelovi lokaliteta ili čitavi lokaliteti potencijalno bili ugroženi jer bi bili izuzeti iz zaštite. Iako je RH površinom relativno velika i raznolika po vrsti podloga, možda bi sustavno snimanje cijele površine RH LIDARom omogućilo precizniju primjenu ove mjere, kao i drugu najveću korist u vidu dobivanja puno realnije slike o količini arheoloških lokaliteta i krajolika na području RH? Primljeno na znanje U odabiru financiranja pristiglih programa na javni poziva za dodjelu potpore predviđena je suradnja sa konzervatorima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, kako bi se potpora dodijelila sukladno prioritetnim lokacijama. U odabiru financiranja prednost će biti dana lokacijama kod kojih je poznata granica rasprostiranja lokaliteta na temelju ranijih istraživanjima, dok lokacije na kojima tek treba utvrditi stvaran opseg lokaliteta nisu predmet financiranja ovog ministarstva u dijelu programa koji se odnosi na preparcelaciju katastarskih čestica.
3 Gradski muzej Vinkovci PROGRAM POTPORA PRIMARNIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA KOJI KORISTE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ZAŠTIĆENO KAO KULTURNO DOBRO, 4. FINANCIRANJE Govoreći o ravničarskim krajevima (Slavonija, Baranja i Srijem), uprosječena zarada po hektaru zemljišta iznosi oko 7.500,00 kn godišnje (ovisno o godini i cijenama na tržištu to može biti i manje i više). Ne bi li bilo bolje za trajnu zaštitu arheoloških lokaliteta, ali i ekološku mrežu, nuditi iznos od 7.500,00 kn za ''neobrađivanje'' zemlje, odnosno uspostavu pašnjaka ili livade, a ne za obrađivanje i uzgoj tradicionalnih nasada? Predložena sredstva bila bi dovoljno atraktivna za vlasnike zemljišta, najpovoljnija za lokalitete jer ne bi dolazilo do oštećenja obradom, stimulativna za smanjenje emisije plinova i potrošnju goriva kroz smanjenje potrebe za korištenjem strojeva na istima, te ekološki stimulativna za biljni i životinjski svijet s dodatnom prednošću povećanja bioraznolikosti i oprašivača. Gledajući Vukovarsko-srijemsku županiju, u njoj se nalazi 76 arheoloških lokaliteta u statusu trajne zaštite, a od njih jedno 50 je na poljoprivrednim površinama koje se obrađuju. Za potrebe misaone vježbe, ako bi zamislili da je svaki lokalitet koji se obrađuje površine 1 Ha, a nije jer su uglavnom manje površine, došli bi do iznosa od 375.000,00 kn u VSŽ i 50 hektara livada i/ili pašnjaka. Pregledom okolnih županija vidimo da broj lokaliteta varira (124 u Osječko-baranjskoj ili 44 u Brodsko-posavskoj), ali i da ovisi o dimenzijama županije (OBŽ površinom je najveća županija na SBS prostoru). Neki od tih lokaliteta su u trajnom nasadu (voćnjaci i slično), a neki su zapušteni. Predlažemo da naglasak potpora bude u pretvaranju poljoprivrednih površina u travnjake. Primljeno na znanje Sredstva osigurana ovim programom predstavljat će izravnu pomoć poljoprivrednim proizvođačima i dodjeljivat će se kao jednokratna potpora. Sredstva se dodjeljuju na način i prema kriterijima utvrđenim ovim Programom, a detaljnije će se definirati putem Javnog poziva.
4 Jadran Kale PROGRAM POTPORA PRIMARNIM POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA KOJI KORISTE POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ZAŠTIĆENO KAO KULTURNO DOBRO, 1. UVOD "Na pojedinim dijelovima zaštićenih kulturnih krajolika, čije sastavnice čine očuvane povijesne strukture (parcelacija područja, povijesni poljski putevi, suhozidi, povijesna regulacija vodenih tokova, tradicijska gradnja i sl.), potrebna je revitalizacija poljoprivredne proizvodnje na zapuštenim parcelama. Mjerama zaštite kulturnog dobra određeno je zadržavanje povijesne namjene prostora kao poljoprivrednog zemljišta, uz poticanje obrađivanja takvih zapuštenih poljoprivrednih površina i sadnje tradicijskih poljoprivrednih kultura." Dobrodošla je i pohvalna pažnja temeljne poljoprivredne djelatnosti spram pridanih kulturnih kvalifikacija! Za globalni programski predložak usp. FAO GIAHS, za nacionalnu regulaciju usp. talijansku. Ovaj je pionirski hrvatski program konzervatorski artikuliran za arheološka nalazišta. Neobvezne i nerazrađene formulacije poput "potrebna je revitalizacija" noviju konzervatorsku kategoriju kulturnog krajolika ostavljaju faktički nepoduprtu, tako da bi u ovom obliku trebalo promijeniti naslov programa. Test primjenljivosti je Starogradsko polje gdje je ovaj program i bio najavljen: status mu je regulacijski začet kao arheološka zona da bi u Popisu svjetske baštine postao kulturni krajolik, i prije no što je taj pojam ušao u domaći zakon. Na mjestu gdje se razrađuju potpore mehaniziranim kultivacijama stoga nedostaje dio vezan za kulturne krajolike: prilagodbe krajobraznih artikulacija prostora (ograda, nasipa, terasa) da se zadrže svojstva kulturnog dobra a olakša temeljna konzervacijska djelatnost - kultivacija kakva stvara ta svojstva. Za sve različite ambijente (nagibi, sastavi tla, pristupačnosti, demografske okolnosti) to nije moguće propisati jednoobraznim tekstom već predvidjeti nužnost takve polazne konzervacije kulturnog dobra (krajolika) a konzervatorska služba treba biti poduprta i osposobljena propozicionirati forme i prakse na pojedinačnim lokalitetima. Toga nema mnogo, jer su kulturni krajolici u Registru kulturnih dobara rijetki. U praksi se to nenadzirano već zbiva npr. na Dingaču gdje vinogradari obzirno i s taktom mijenjaju prijašnja stepeništa među terasama u rampe za prilaz motokultivatora. Svrha programa bi bila takve dodatne napore potaknuti, a konzervatorskoj službi steći samopouzdanja i stručnosti (sam Dingač nije u režimu kulturne zaštite). Osim te primjedbe ažuriranja na kulturne pojmove iz 1990-tih, današnja bi primjena imala uključiti i aspekte nematerijalnih kulturnih dobara, o kakvima se u osnovi i radi - to su same kultivacije. UNESCO takve uvrštava u Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva od 2014. i dosad ih je upisano nekoliko. Taj je aspekt vezan s programom GIAHS. Arheološko istančavanje ovog prijedloga pokazuje kako Ministarstvo kulture za tretman kulturnih dobara potreban ovakvom poljoprivrednom programu treba angažirati odgovarajuću vanjsku službu, jer je i povezivo registrirano nematerijalno kulturno dobro umijeća suhozidne gradnje u jedan koš svrstalo sve lokalne prakse kakvima bi opisi sami za sebe pomogli u konzervatorskom odmjeravanju prihvatljivih aktivnosti unutar zaštićenih kulturnih krajolika. Dosadašnjom konzervatorskom regulacijom smo ostali bez takvog alata, standardnog za današnji stručni standard i propisanog obvezujućom Konvencijom (NKB, čl. 15). Stoga predlažem: 1. dodati ovlast konzervatora da, po odgovarajućem stručnom naputku, dozvoljava prilagodbe unutar zaštićenih kulturnih krajolika i time kultivatore kvalificira za potpore, 2. otvoriti vrata podupiranju osnovnog fenomena, a to je kultivacija regulirana i kao nematerijalno kulturno dobro. Za potonje po predloženim materijalima ne vidim kako bi ga Ministarstvo kulture moglo artikulirati na zadovoljavajući način, stoga preporučam specijaliziranu konzultaciju (npr. UNESCO-SCBD ili GIAHS) koju će MK implementirati - ili uložiti u osposobljavanje vlastitog kadra. Ne radi se samo o primorskim krajolicima jer smo putem bioraznolikosti i na kondicioniranju autohtonih sorti/pasmina, nekultiviranju živica i sl. Još jednom zahvaljujem na inicijativi, s poštovanjem, izv. prof. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol. autor registracija kulturnih dobara jednog kulturnog krajolika, jednog nematerijalnog kulturnog dobra i četiri suhozidne građevine Primljeno na znanje U odabiru financiranja pristiglih programa na javni poziv za dodjelu potpore predviđena je suradnja sa konzervatorima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, kako bi se potpora dodijelila sukladno prioritetnim lokacijama, u prvom redu s obzirom na stupanj fizičke ugroze zaštićenih kulturnih dobara koja se koriste kao poljoprivredno zemljište. S obzirom da je jedan od glavnih ciljeva programa uskladiti poljoprivrednu proizvodnju na parcelama pod zaštitom s konzervatorskim mjerama propisanima u Rješenju o zaštiti kulturnog dobra, potrebna je provedba cijelog niza praktičnih radnji koje će omogućiti nastavak poljoprivredne proizvodnje te u isto vrijeme i punu zaštitu kulturnog dobra. Uvjeti i način provedbe programa potpora detaljno će se razraditi javnim pozivom, a kriteriji za odabir bit će u skladu s konzervatorskim smjernicama. U javnom pozivu naglasak je stavljen na kulturna dobra koja su kategorizirana kao arheološka nalazišta, jer je stupanj njihove fizičke ugroze poljoprivrednom eksploatacijom zemljišta naročito izražen, a ograničenja u korištenju koja se stavljaju pred vlasnike parcela često dovode do konfliktnih situacija i otežavaju poljoprivrednu proizvodnju. Isto tako, među prihvatljive aktivnosti Programa uvrštena je i obnova zapuštenih parcela poljoprivrednih parcela koja se nalaze u okviru granica zaštite svih kulturnih dobara, pa tako i kulturnih krajolika sa svim njihovim sastavnicama. U praksi, to znači ponovnu aktivaciju poljoprivredne proizvodnje u skladu s konzervatorskim mjerama propisanim u Rješenju o zaštiti te u skladu s konzervatorskim podlogama i elaboratima koji su doneseni za pojedina zaštićena područja.