Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o aktivnostima i postupcima za poboljšanje sigurnosti cestovne infrastrukture i reviziji cestovne sigurnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Izrada Ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, Članak 34. Potrebno je definirati da li Pravilnik o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti (NN16/16) ostaje na snazi ili se stavlja van snage. Prihvaćen Prihvaća se.
2 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Uvjeti za predavača, Članak 20. Primjedba na stavak (1): Predlaže se korigirati dodatni uvjet iz stavka 1 na način: , uz uvjet da imaju iskustvo vezano uz provođenje ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu ili revizija cestovne sigurnosti ili prethodnog provođenja programa osposobljavanja i usavršavanja u svojstvu predavača. Prihvaćen Prihvaća se.
3 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Nositelj programa osposobljavanja i usavršavanja, Članak 18. Predlaže se korigirati dodatni uvjet iz stavka 4 u dijelu: - životopisi predavača (iskustva revizije, predaje revizor), u - životopisi predavača (iskustva revizije ili prethodnog provođenja programa osposobljavanja i usavršavanja, predaje revizor), Prihvaćen Prihvaća se.
4 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Obuhvat postupka procjene sigurnosti mreže TEM cesta, autocesta i primarnih cesta, Članak 12. Nije jasno da li se tim sastoji od minimalno 4 ili 5 članova – u tekstu se navodi minimalno 5, ali se nabraja 4 člana tima. Predlažemo navedeno uskladiti. Prihvaćen Prihvaća se. Broj članova će se uskladiti.
5 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRAVILNIK O AKTIVNOSTIMA I POSTUPCIMA ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI CESTOVNE INFRASTRUKTURE I REVIZIJI CESTOVNE SIGURNOSTI, PRILOG II. Primjedba na 3. Kriterij: Faza prije puštanja u promet je faza tehničkog pregleda i izdavanja uporabne dozvole. Predlaže se da revizor u ovoj fazi sudjeluje s mišljenjem ili suglasnošću, a ne s cjelokupnom revizijom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
6 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Produljenje ovlaštenja, Članak 29. Predlaže se brisati uvjet izrade minimalno jedne ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu ili reviziji ili ciljanoj provjeri, ili kombinirati s programom usavršavanja – izrada ocjene sigurnosti ili revizije ili ciljanje provjere; ili program usavršavanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Intencija propisanog uvjeta je osigurati minimalnu aktivnost ovlaštenih revizora s ciljem eliminiranja neaktivnih nositelja ovlaštenja u svrhu osiguranja kvalitete postupaka.
7 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Postupanje po izvješću o reviziji cestovne sigurnosti, Članak 10. Predlažemo izostaviti stavak (1). Obrazloženje: Sklapanje i raskidi ugovora definirani su drugim propisima, te ukoliko se ovakva formulacija zadrži, istu je potrebno ugraditi u ostalu zakonsku regulativu, primjerice u Zakon o javnoj nabavi (ZJN 2016). Primjedba na stavak (2): Predlaže se izostaviti odredbe vezane uz razloge i način raskida ugovora, jer su sklapanje i raskidi ugovora definirani drugim zakonima, te ovakva formulacija dozvoljava raskid ugovora samo u nabrojanim slučajevima, pri čemu proizlazi da raskid nije dozvoljen u drugim slučajevima, te bi onda ovu formulaciju trebalo uvrstiti i u drugu zakonsku regulativu kojom se uređuje sklapanje i raskidi ugovora, pri čemu svakako u Zakon o javnoj nabavi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ove odredbe specifično uređuju situaciju opisanu stavkom 1. ovog članka. Stavak 2. ne nabraja taksativno razloge i način raskida ugovora već definira obavezu preuzimanja dostavljenih nalaza i napomena prijašnjeg revizora bez obzira na razlog raskida ugovora. Oba stavka imaju za cilj osigurati neovisnost provođenja revizije.
8 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Postupanje po izvješću o reviziji cestovne sigurnosti, Članak 9. Primjedba stavak (1): PRAVILNIKOM O REVIZIJI CESTOVNE SIGURNOSTI I OSPOSOBLJAVANJU REVIZORA CESTOVNE SIGURNOSTI (NN 16/16), određeno je da Ministarstvo daje konačno mišljenje za izvješće u bilo kojoj fazi. Predlaže se na isti način predvidjeti postupanja i u ovom pravilniku, a ne samo nakon završnog izvješća. Primjedba: Konačno mišljenje mora obvezivati sve strane u postupku, a ne samo jednu – naručitelja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Izmjenama odredbi u odnosu na do sada važeći Pravilnik („Narodne Novine“ broj 16/16) želi se jasnije definirati prava i obaveze u slučaju neprihvaćanja odgovora naručitelja od strane revizora. Revizor nakon dostave konačnog izvješća Ministarstvu nema daljnjih prava i obveza.
9 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Postupanje po izvješću o reviziji cestovne sigurnosti, Članak 8. Primjedba stavak (8): Predlaže se brisati izvješće o reviziji u postupku prije puštanja u promet. Revizor cestovne sigurnosti može u okviru tehničkog pregleda dati mišljenje kao i ostali revidenti drugih dijelova građevine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
10 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Obveze u postupku revizije cestovne sigurnosti, Članak 7. Primjedba stavak (2): Ukoliko je revizor izradio reviziju glavnog projekta, nema potrebe za revizijom infrastrukture prije puštanja u promet – to se radi na tehničkom pregledu. Predlaže se da revizor prije puštanja u infrastrukture u promet sudjeluje s mišljenjem ili suglasnosti u odnosu na reviziju glavnog projekta. Primjedba stavak (4): Predlaže se brisati mogućnost ponovnog razmatranje konačnih zaključaka iz prethodnih postupaka revizije u svakom trenutku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
11 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Obuhvat revizije cestovne sigurnosti, Članak 6. Ukoliko je revizor izradio reviziju glavnog projekta, nema potrebe za revizijom infrastrukture prije puštanja u promet – to se radi na tehničkom pregledu. Predlaže se da revizor prije puštanja u infrastrukture u promet sudjeluje s mišljenjem ili suglasnosti u odnosu na reviziju glavnog projekta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
12 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Obveze u postupku ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, Članak 5. Primjedba na stavak (6): Naručitelj osim zaključaka revizora mora uzeti u obzir i zakonsku regulativu kojom se regulira gradnja, norme, i uvjete zaštite okoliša, te se predlaže ovje uvjete uvrstiti u stavak (6) Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Definiranje takve obaveze u ovom Pravilniku je suvišno s obzirom da se radi o obvezi koja nedvojbeno proizlazi iz zakonskih akata više razine.
13 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Obveze u postupku ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, Članak 5. Nepotrebno je definirati tko kome što dostavlja. Stoga se predlaže iz Pravilnika brisati takve odredbe. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Intencija ovih odredbi je na nedvosmislen način definirati prava i obveze svih sudionika u postupcima koji su predmet ovog Pravilnika.
14 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Uvjeti za ovlaštenje, Članak 26. Člankom 26. stavak 1 podstavak 2. određen je uvjet za ovlaštenje revizora - završen studij (diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, tijekom kojega je osoba stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog ili preddiplomskog stručnog studija) građevinske ili prometne struke. S obzirom da Ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu i Revizija cestovne sigurnosti, obuhvaćaju i geometriju ceste i njezinih dijelova (mostovi, tuneli, raskrižja), smatramo da ovlašteni revizor mora posjedovati znanja iz navedenog strukovnog područja. Stoga predlažemo dokaz posjedovanja znanja iz strukovnog područja koje se bavi određivanjem geometrije ceste i njezinih dijelova, staviti kao uvjet za izdavanje ovlaštenja revizoru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Projektiranje, izgradnja i upravljanje cestovnom infrastrukturom obuhvaća cijeli niz specifičnih znanja iz specifičnih područja te nije moguće zasebno propisati iskustvo iz svakog pojedinog područja.
15 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA PRAVILNIK O AKTIVNOSTIMA I POSTUPCIMA ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI CESTOVNE INFRASTRUKTURE I REVIZIJI CESTOVNE SIGURNOSTI, PRILOG II. U Prilogu II. točku 3 c) predlaže se brisati. Obrazloženje: Tehničkim pregledom se provjerava/utvrđuje se je li građevina izgrađena prema građevinskoj dozvoli i s kojim izmjenama i/ili dopunama, ako ih je bilo (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 46/18, NN 98/19), članak 5., stavak (3), točka 1.), te je nepotrebno raditi reviziju tek izgrađene cestovne infrastrukture – isto je predmet tehničkog pregleda. Prometni znakovi i oznake moraju biti i projektirani, i izvedeni sukladno pripadajućim normama, isto kao i stanje pločnika, te uvođenje revizije istih prije puštanja u promet predstavlja dvostruku kontrolu istog (isto se radi u sklopu tehničkog pregleda). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
16 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Ovlaštenje, Članak 25. Iz odredbe stavka (2) proizlazi da se revizorom može biti maksimalno 10 godina – 5 godina po položenom ispitu, te se može produžiti za još jedan isti rok. Predlaže se preformulirati da se po ispunjavanju uvjeta iz članka 17. ovlaštenje može produžiti za narednih 5 godina, ili nadodati da se ovlaštenje može produživati sve dok stručnjak ispunjava uvjete određene Zakonom i ovim pravilnikom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredbama stavka 2. ovog članka nije ograničen broj produživanja ovlaštenja.
17 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Usavršavanje, Članak 17. Predlaže se kao jedan od oblika stručnog usavršavanja uvrstiti i iskustvo na izradi ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu ili reviziji cestovne sigurnosti ili ciljane provjere sigurnosti cesta. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak usavršavanja obuhvaća cjeloživotnu razmjenu iskustava i najnovije svjetske dobre prakse iz područja sigurnosti cestovne infrastrukture te kao takva ne može biti nadomješten iskustvom provođenja postupaka sukladno ustaljenoj praksi.
18 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Obveze stručnih timova u postupku Procjene sigurnosti mreže TEM cesta, autocesta i primarnih cesta, Članak 13. Potrebno je definirati postupanje u slučaju cesta izvan naselja koje nemaju mogućnost izravnog prilaza na cestu, a financiraju se sredstvima Europske unije, s obzirom da se sukladno Zakonu o cestama, i na njih odnosi upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak se odnosi isključivo na već izgrađene ceste iz kategorija TEM cesta, autocesta i primarnih cesta.
19 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Obuhvat postupka procjene sigurnosti mreže TEM cesta, autocesta i primarnih cesta, Članak 12. U stavku 2. potrebno je uključiti i ceste izvan naselja koje nemaju mogućnost izravnog prilaza na cestu, a financiraju se sredstvima Europske unije, a sukladno odredbama Zakona o cestama. Vezano uz stavke 4. i 6. potrebno je definirati postupanje u slučaju cesta izvan naselja koje nemaju mogućnost izravnog prilaza na cestu, a financiraju se sredstvima Europske unije, s obzirom da se sukladno Zakonu o cestama, i na njih odnosi upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture. Primjedba: Nije jasno da li se tim sastoji od minimalno 4 ili 5 članova – u tekstu se navodi minimalno 5, ali se nabraja 4 člana tima. Predlažemo navedeno uskladiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak se odnosi isključivo na već izgrađene ceste iz kategorija TEM cesta, autocesta i primarnih cesta.
20 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Postupanje po izvješću o reviziji cestovne sigurnosti, Članak 10. Predlažemo brisati stavak 1. Obrazloženje: Sklapanje i raskidi ugovora definirani su drugim propisima, te ukoliko se ovakva formulacija zadrži, istu je potrebno ugraditi u ostalu zakonsku regulativu, primjerice u Zakon o javnoj nabavi (ZJN 2016). U stavku 2. predlaže se izostaviti odredbe vezane uz razloge i način raskida ugovora, jer su sklapanje i raskidi ugovora definirani drugim zakonima, te ovakva formulacija dozvoljava raskid ugovora samo u nabrojanim slučajevima, pri čemu proizlazi da raskid nije dozvoljen u drugim slučajevima, te bi onda ovu formulaciju trebalo uvrstiti i u drugu zakonsku regulativu kojom se uređuje sklapanje i raskidi ugovora, pri čemu svakako u Zakon o javnoj nabavi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ove odredbe specifično uređuju situaciju opisanu stavkom 1. ovog članka. Stavak 2. ne nabraja taksativno razloge i način raskida ugovora već definira obavezu preuzimanja dostavljenih nalaza i napomena prijašnjeg revizora bez obzira na razlog raskida ugovora. Oba stavka imaju za cilj osigurati neovisnost provođenja revizije.
21 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Postupanje po izvješću o reviziji cestovne sigurnosti, Članak 9. Na stavak 1. Predlaže se ovaj postupak izvršiti u fazi izrade revizije glavnog projekta (Faza 2), a ne kad je već sve izgrađeno. Time bi se sve neusklađenosti i nesuglasice riješile u fazi projektiranja, što je neusporedivo lakše i jeftinije rješenje nego nakon što je građevina izgrađena. Predlaže se odredbe uskladiti s odredbama PRAVILNIKA O REVIZIJE CESTOVNE SIGURNOSTI I OSPOSOBLJAVANJU REVIZORA CESTOVNE SIGURNOSTI (NN 16/16), gdje je Ministarstvo daje konačno mišljenje za izvješće u bilo kojoj fazi. Predlaže se da stavak (3) glasi: Konačno mišljenje obvezujuće je za sve strane u postupku. Obrazloženje: Konačno mišljenje Ministarstva mora obvezivati sve strane a ne samo jednu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupci iz ovog članka odnose se na sve faze izrade revizije cestovne sigurnosti, uključujući i fazu 1. i 2. u kojima se razrađuje projektna dokumentacija.
22 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Postupanje po izvješću o reviziji cestovne sigurnosti, Članak 8. Na stavak 5. i 7. Samo dokaz da je revizija cestovne sigurnosti u postupku prije puštanja u promet nepotrebna. Predlaže se brisati izvješće o reviziji cestovne sigurnosti u postupku prije puštanja u promet. Revizor cestovne sigurnosti može biti sudionik na tehničkom pregledu i može dati mišljenje kao i ostali revidenti drugih dijelova građevine, no nema potrebe za izradom novog izvješća. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
23 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Obuhvat revizije cestovne sigurnosti, Članak 6. Predlaže se u stavku 1. brisati podstavak 3. Obrazloženje: Tehničkim pregledom se provjerava/utvrđuje se je li građevina izgrađena prema građevinskoj dozvoli i s kojim izmjenama i/ili dopunama, ako ih je bilo (Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 46/18, NN 98/19), članak 5., stavak (3), točka 1.), te je nepotrebno raditi reviziju tek izgrađene cestovne infrastrukture – isto je predmet tehničkog pregleda. Prometni znakovi i oznake moraju biti i projektirani, i izvedeni sukladno zakonima i pripadajućim normama, isto kao i stanje pločnika, te uvođenje revizije istih prije puštanja u promet predstavlja dvostruku kontrolu istog (isto se radi u sklopu tehničkog pregleda). S obzirom na redoslijed postupanja po izvješću o reviziji, a koje je definirano Pravilnikom o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti, zaista nema potrebe za novom revizijom izgrađene cestovne infrastrukture u postupku prije puštanja u promet (Faza 3). Revizor može sudjelovati u postupku tehničkog pregleda sa mišljenjem, kao i revidenti ostalih dijelova građevine. Revizor nije sudionik u gradnji i nema ovlasti na tehničkom pregledu. Ni jedan od ostalih revidenta ne radi dva puta reviziju glavnog projekta, pa nema potrebe ni da to radi revizor cestovne sigurnosti. Također postavlja se pitanje što u slučaju kada se ne ide na lokacijsku dozvolu onda nema faze 1., ( treba na taj način brojčano označavati faze). Slijedom svega navedenog mišljenja smo da bi revizija trebala ići na prometni elaborat. Revizija cestovne sigurnost glavnog projekta treba završiti prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. U stavku 2 navodimo da važeće Smjernice za reviziju cestovne sigurnosti obuhvaćaju i glavne gradske ceste i druge ceste kroz naselja. Stoga je nejasno da li se ovaj pravilnik odnosi i na te ceste ili ne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda.
24 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Obveze u postupku ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, Članak 5. Na stavak 1. Smatramo da je definiranje tko kome dostavlja stručne podloge prenormirano. Predlaže se preformulirati članak na način da se izostavi definiranje tko dostavlja kome što, već da dostava potrebnih podloga, a i eventualno drugih dokumenata, bude predmet dogovora između naručitelja i revizora. Obrazloženje: Normiranje svakog koraka stavlja van zakona bilo koji drugi korak. Primjerice, sukladno ovoj odredbi, revizor ne smije preuzeti stručne podloge od naručitelja prilikom potpisivanja ugovora, jer je člankom određeno da naručitelj podloge dostavlja revizoru, a ne da ih revizor prikuplja od naručitelja. Predlaže se preformulirati stavak 6. na slijedeći način: Prilikom odabira varijantnog rješenja naručitelj mora uzeti u obzir zaključke revizora vodeći pri tome računa o zaštiti okoliša, te troškovima i koristima različitih opcija koje se procjenjuju, a uzimajući u obzir i druge naručitelju poznate čimbenike izgradnje cestovne infrastrukture koji nisu razmatrani ovim postupkom. Obrazloženje: Odabir optimalnog varijantnog rješenja u cestogradnji vrlo je često povezano sa studijom / elaboratom utjecaja zahvata na okoliš. Smatramo da i cestovnu sigurnost stoga treba promatrati u tom širem okviru, odnosno da je potrebno pronaći optimalno rješenje i s aspekta zaštite okoliša i s aspekta prometne sigurnosti, a i raspoloživih financijskih sredstava. (ne smije se smetnuti s uma da je gotovo pola teritorija Republike Hrvatske u NATURI 2000). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Intencija ovih odredbi je na nedvosmislen način definirati prava i obveze svih sudionika u postupcima koji su predmet ovog Pravilnika. Nema razloga zašto revizor ne bi smio preuzeti podloge odmah po potpisu ugovora. Postojećim odredbama obuhvaća se uzimanje u obzir svih čimbenika, uključujući i zaštitu okoliša, ali i druge čimbenike koji, ovisno o situaciji, mogu biti brojni.
25 Pravobranitelj za djecu RH Uvjeti za ovlaštenje, Članak 26. Uočavamo da se kroz propisivanje uvjeta za nositelja programa osposobljavanja i usavršavanja i za revizora zahtijeva samo dostava uvjerenja o nekažnjavanju, izdanog od nadležnih općinskih sudova odnosno da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak. Smatramo da je u ovim i sličnim postupcima bitno isključiti mogućnost da u ovim poslovima sudjeluju osobe koje su primjerice pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz domene kaznenih dijela protiv sigurnosti prometa, naročito članka 226. obijesne vožnje u cestovnom prometu i članka 227. izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, što se provjerava putem potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog bi nametnuo dodatni administrativni teret na postupak osposobljavanja i usavršavanja revizora uz minoran stvarni utjecaj na postupak osposobljavanja i usavršavanja revizora, posebice s obzirom da se osposobljavanje i usavršavanja odnosi isključivo na provjeru elemenata cestovne infrastrukture i njene interakcije s korisnicima neposredno prije, za vrijeme događanja i nakon prometne nesreće.
26 Pravobranitelj za djecu RH Nositelj programa osposobljavanja i usavršavanja, Članak 18. Uočavamo da se kroz propisivanje uvjeta za nositelja programa osposobljavanja i usavršavanja i za revizora zahtijeva samo dostava uvjerenja o nekažnjavanju, izdanog od nadležnih općinskih sudova odnosno da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak. Smatramo da je u ovim i sličnim postupcima bitno isključiti mogućnost da u ovim poslovima sudjeluju osobe koje su primjerice pravomoćno osuđene za kazneno djelo iz domene kaznenih dijela protiv sigurnosti prometa, naročito članka 226. obijesne vožnje u cestovnom prometu i članka 227. izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, što se provjerava putem potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog bi nametnuo dodatni administrativni teret na postupak osposobljavanja i usavršavanja revizora uz minoran stvarni utjecaj na postupak osposobljavanja i usavršavanja revizora, posebice s obzirom da se osposobljavanje i usavršavanja odnosi isključivo na provjeru elemenata cestovne infrastrukture i njene interakcije s korisnicima neposredno prije, za vrijeme događanja i nakon prometne nesreće.
27 Pravobranitelj za djecu RH Značenje pojmova, Članak 3. Uočavamo da u točki 5. u značenju pojma „zaštićenog sudionika u cestovnom prometu“, ali i kroz cijeli tekst Pravilnika i njegove priloge, izostaje kategorija putnika, iako u prometnim nesrećama u cestovnom prometu najviše djece do 18 godina strada u svojstvu putnika. Smatramo da bi se u Prilozima Pravilnika trebao staviti poseban naglasak odnosno točka koja bi se odnosila na djecu do 18 godina, kako bi se naglasila potreba posebnog osvrta kada djeca stradavaju u svojstvu putnika, pješaka i vozača, naročito kad je riječ o slučaju smrtnog stradavanja i teških tjelesnih ozljeda te podataka koji se odnose na uporabu sigurnosne opreme. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Direktivom 2008/96/EZ izmjenama i dopunama kroz Direktivu (EU) 2019/1936 putnici nisu definirani kao zasebna kategorija korisnika ceste. Uporaba sigurnosne opreme nije predmet ovog Pravilnika.
28 IVO POLJAK Uvjeti za predavača, Članak 20. (1) Koliko ECTS predavači moraju imati ? ( ... naime,njihovi učenici, revizori uvjetom moraju imati 300 ECTS) (2) Stručno iskustvo predavača mora se nekako kvantificirati (broj stručnih radova, projekata kao i svaka potvrda mora imati vrijednost izraženu brojem, a ne dojmom), ... jesu li to npr. publicirani stručni rad prom.stručnjaka sa 10 ECTS, primjenjeni sadržaj iz stručnog rada sa 15 ECTS i dr.. Potrebno je ispravno UREDITI i kvantificirati NEFORMALNI način stjecanja ECTS pridruživanjem FORMALNOM bodovnom ECTS kontu određenog prom.stručnjaka, a što je ispravno i uobičajeno kao i u drugim srodnim strukama. Radi jasnijeg prepoznavanja problema i boljih rješenja u resoru, valja pogledati i povezati moje komentare iz nedavne slabo posjećene javne rasprave o Komori inženjera prometa. Izgleda da sigurnost cestovnog prometa se još uvijek bolje plasira i prati pred tv kamerama - medijima ,a manje na stručnim forumima i dr. relevantnim područjima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iskustvo predavača dokazuje se iskustvom na provođenju ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu i revizija cestovne sigurnosti.
29 dr. sc. Davor Krasić, znanstveni savjetnik Značenje pojmova, Članak 3. Kao revizor cestovne sigurnosti od 2018. godine dajem svoj komentar i prijedlog za izmjenu dijela članka 2. i PRILOGA I s obrazloženjem. Članak 2., stavak 3. Predlažem da navedeni stavak treba izmijeniti tako da glasi: Jedinice područne [regionalne] i lokalne samouprave mogu propisom iz svoje nadležnosti propisati obvezu provođenja ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu odnosno revizije cestovne sigurnosti na cestama za koje Zakonom o cestama nije utvrđena obveza provođenja. Obrazloženje: Stanje sigurnosti cestovnog prometa U Hrvatskoj već je niz godina vrlo loše. Prema službenim podacima EU, Hrvatska se nalazi na samom dnu među zemljama EU po relevantnim pokazateljima sigurnosti prometa, uglavnom među tri zemlje s najlošijim pokazateljima. Usprkos tomu, kada je u pitanju revizija sigurnosti u cestovnom prometu, Zakon propisuje obvezu izrade revizije na vrlo malom broju cesta. Od aktivnosti koje su predviđene ovim Pravilnikom, gotovo su u potpunosti izuzeti gradovi s obzirom da je praktički sva cestovna mreža na njihovom području kategorizirana kao “nerazvrstane ceste”. S druge strane, podaci o prometnim nesrećama ukazuju da je to potpuno pogrešan pristup. Npr., 2019. godine se na svim cestama u Hrvatskoj dogodilo 31.367 prometnih nesreća, a u samo četiri najveća grada [Zagreb, Split, Rijeka, Osijek] se dogodilo 10.058 nesreća, odnosno čak 32% od svih nesreća. Znači, trećina svih zabilježenih prometnih nesreća se dogodilo u četiri grada. Prijedlog koji sam iznio omogućio bi da se propiše obveza provođenja aktivnosti iz ovog Pravilnika, što znači ne samo na javnim cestama, ukoliko to pojedina jedinica regionalne ili lokalne samouprave želi učiniti. Propisi iz nadležnosti jedinica regionalne i lokalne samouprave su npr. Odluka o sigurnosti prometa, Odluka o donošenju prostorno-planskih dokumenata itd. Kao primjer mogu navesti Grad Zagreb, koji u svojim dokumentima ima kategorije cesta kao što su: gradske autoceste, gradske avenije, glavne gradske ulice, itd. a niti za nijednu od njih nije obvezno provoditi aktivnosti iz ovog Pravilnika usprkos tomu što se na njima odvija promet vozila veći od onog na državnim autocestama. PRILOG I 1. Obvezni sadržaj ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu Prijedlog: Izostaviti alineju e] usporedba mogućnosti, uključujući analizu troškova i koristi Obrazloženje: Razina tehničke dokumentacije koju revizor cestovne sigurnosti ima na raspolaganju u fazi ocjene utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu nije dostatna da bi se mogla napraviti analiza troškova i koristi. To su uglavnom idejna rješenja ili prostorno-prometna rješenja iz prostorno-planske dokumentacije koja ne omogućavaju izradu troškovne analize jer ne sadržavaju potrebne elemente za to. Stoga se ne može revizoru nametnuti obveza izrade takvih analiza jer to nije moguće. 2. Elementi koje treba uzeti u obzir Prijedlog: Izostaviti alineju h] seizmička aktivnost Obrazloženje: Smatram da nije primjereno da se revizoru cestovne sigurnosti nameće obveza da se bavi seizmičkom aktivnošću. Njegova primarna zadaća je analizirati sigurnost cestovnog prometa u okviru struke prometa, a ne i svih rubnih struka koje eventualno mogu imati utjecaj. Kada bi se ovako proširivali zadaci revizora, onda bi netko mogao tražiti i da procjenjuje utjecaj elementarnih nepogoda [vjetra, oluja, poplava, itd.) što je apsurdno. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Proširenje primjene Direktive 2008/96/EZ izmjenama i dopunama kroz Direktivu (EU) 2019/1936 prvenstveno se odnosi se na ceste koje spadaju u skupinu TEM cesta te cesta ispod kategorije autocesta i to izvan naselja. Dodavanjem „nerazvrstanih“ cesta u stavak 3. ovog Pravilnika ostavlja se mogućnost dobrovoljnog provođenja postupaka propisanih ovim Pravilnikom i na cestama u nadležnost jedinica regionalne i lokalne samouprave.
30 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA V. PERIODIČNE I ZAJEDNIČKE PROVJERE SIGURNOSTI CESTA, Članak 14. U članku se malo govori o stručnim službama upravitelja cesta, a malo o upraviteljima cesta. Radi jasnoće podzakonskog akta predlaže se ujednačiti nazive. Primjedba: Potrebno je definirati postupanje u slučaju cesta izvan naselja koje nemaju mogućnost izravnog prilaza na cestu, a financiraju se sredstvima Europske unije, s obzirom da se sukladno Zakonu o cestama, i na njih odnosi upravljanje sigurnošću cestovne infrastrukture. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pojmovi će se uskladiti. Postupak se odnosi isključivo na izgrađene ceste iz kategorija TEM cesta, autocesta i primarnih cesta.
31 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Obveze u postupku revizije cestovne sigurnosti, Članak 7. U stavku 2. predlaže se izbaciti reviziju izgrađene infrastrukture prije puštanja u promet, jer se isto vrši u okviru tehničkog pregleda. Revizija izgrađene cestovne infrastrukture u postupku prije puštanja u promet (Faza 3) samo predstavlja kontrolu usvojenog od revizije glavnog projekta (Faza 2). Za isto je dovoljno mišljenje izrađivača revizije. Ovako se pregledi dupliciraju, čime se stvaraju nepotrebni troškovi. U stavku 4. predlaže se izbaciti mogućnost za ponovno razmatranje konačnih zaključaka iz prethodnih postupaka revizije u svakom trenutku. Obrazloženje: Konačno mišljenje, koje je obvezujuće, daje Ministarstvo – članak 3. Pravilnika o reviziji cestovne sigurnosti i osposobljavanju revizora cestovne sigurnosti, i članak 9. ovog prijedloga pravilnika. Ukoliko su zaključci konačni, onda su konačni za sve sudionike u postupku revizije, te nema potrebe za ponovnim razmatranjem. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Postupak Revizije cestovne sigurnosti u fazi prije puštanja u promet (terenski pregled) obveza je koja proizlazi iz Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936, a kojom se posebno provjeravaju elementi cestovne infrastrukture i njezine interakcije s korisnicima u različitim uvjetima, a koje nisu nužno obuhvaćene postupkom tehničkog pregleda. Prihvaćaju se primjedbe vezano stavak 4. te se isti briše.
32 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Značenje pojmova, Članak 3. Predlaže se brisati točku 2. Obrazloženje: Upravitelji javne ceste ili koncesionari već imaju imenovanu svoju odgovornu osobu – u sudskom registru, što je javni podatak. Ukoliko je intencija imenovanje osobe koja će se brinuti samo o sigurnosti u cestovnom prometu i revizijom cestovne sigurnosti, onda bi tu osobu trebalo nekako drugačije nazvati, a ne odgovornom osobom. U točki 4. predlaže se naziv: nalazi i napomene, preimenovati u nalazi i preporuke. Ili u: nalazi, napomene i preporuke. Obrazloženje: Napomene nisu preporuke. Stoga je potrebno jasno naznačiti što se traži. Iz samog opisa naziva: nalazi i napomene, proizlazi da se zapravo radi o: nalazima i preporukama, te se predlaže onda i naziv uskladiti na taj način. Djelomično prihvaćen Djelomično prihvaćeno. Pod pojmom „odgovorna osoba naručitelja“ u smislu ovog Pravilnika misli se na osobu koje je odgovorna za provođenje postupka po ugovoru. Prihvaća se promjena „napomena“ u „preporuke“.
33 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA XI. IZVJEŠĆE O PROMETNIM NESREĆAMA, Članak 33. U stavku 2. je navedeno da izvješće o prometnoj nesreći sa smrtnom posljedicom izrađuje pravna osoba koja upravlja TEM ili primarnom cestom i dostavlja ga Ministarstvu. Trebalo bi stajati: „izrađuje MUP“ ili „izrađuje Državno odvjetništvo“ i „dostavlja ga Ministarstvu i upravitelju ceste“ Obrazloženje: pravna osoba koja upravlja cestom ne sudjeluje u očevidu niti ima pristup podacima koji se traže. Sudjeluje samo u čišćenju ceste i popravku infrastrukture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Određene podatke iz Izvješća o prometnim nesrećama biti će teže prikupiti, međutim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u suradnji s MUP-om i DORH-om će potaknuti međusobnu razmjenu podataka.
34 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA XI. IZVJEŠĆE O PROMETNIM NESREĆAMA, Članak 33. U stavku 2. je navedeno da izvješće o prometnoj nesreći sa smrtnom posljedicom izrađuje pravna osoba koja upravlja TEM ili primarnom cestom i dostavlja ga Ministarstvu. Trebalo bi stajati: „izrađuje MUP“ ili „izrađuje Državno odvjetništvo“ i „dostavlja ga Ministarstvu i upravitelju ceste“ Obrazloženje: pravna osoba koja upravlja cestom ne sudjeluje u očevidu niti ima pristup podacima koji se traže. Sudjeluje samo u čišćenju ceste i popravku infrastrukture. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Određene podatke iz Izvješća o prometnim nesrećama biti će teže prikupiti, međutim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u suradnji s MUP-om i DORH-om će potaknuti međusobnu razmjenu podataka.
35 Pravobranitelj za djecu RH XI. IZVJEŠĆE O PROMETNIM NESREĆAMA, Članak 33. Izostaje uređenje o tome na koji se način analiziraju izvješća o prometnim nesrećama koja se dostavljaju Ministarstvu, kao i pristup objedinjenim podacima odnosno objava stanja na godišnjoj razini, naročito vezano za stradavanja djece kao ranjive skupine sudionika u prometu. Smatramo da bi se Izvješća o prometnim nesrećama trebala izrađivati u svakom slučaju smrtnog stradavanja djeteta i zadobivanja teških tjelesnih ozljeda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeno nije predmet Direktive 2008/96/EZ te izmjena i dopuna navedene direktive kroz Direktivu (EU) 2019/1936 kao ni ovog Pravilnika.
36 Pravobranitelj za djecu RH VI. CILJANE PROVJERE SIGURNOSTI CESTA, Članak 15. Prema podacima kojima raspolažemo, u Hrvatskoj ne postoji mehanizam sustavne, nezavisne i samostalne analize cestovnih prometnih nesreća, po uzoru na Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, radi utvrđivanja uzroka nesreća te davanje sigurnosnih preporuka s ciljem njihovog sprječavanja u budućnosti. Ovakve analize i sigurnosne preporuke bile bi dragocjene i zasigurno bi doprinijele mogućnosti unaprjeđenja cestovne sigurnosti, imajući u vidu broj poginulih, teško i lako ozlijeđenih osoba na hrvatskim cestama svake godine, a naročito djece. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Postupci koji proizlaze iz ovog Pravilnika rezultat su međunarodne dobre prakse proaktivnog djelovanja u smjeru smanjenja broja teških prometnih nesreća i njihovih posljedica.
37 Miroslav Majsec PRAVILNIK O AKTIVNOSTIMA I POSTUPCIMA ZA POBOLJŠANJE SIGURNOSTI CESTOVNE INFRASTRUKTURE I REVIZIJI CESTOVNE SIGURNOSTI, XI. IZVJEŠĆE O PROMETNIM NESREĆAMA Mišljenja sam da dostavu podataka treba urediti na drugačiji način jer postojeće nije dobro regulirano. Pravna osoba ima obvezu dostave podataka u roku od 8 dana, a da nije propisan način kako iste prikupiti. Prilikom obavljanja očevida policija ne daje podatke ophodarskoj službi, naknadnim traženjem podataka koji su potrebni za popunjavanje izvješća iz stavka 2. policija nas upućuje na Općinsko državno odvjetništvo od kojih dobivamo dogovor daje spis sukladno članku 58. stavak 3. točki 2. Zakona o državnom odvjetništvu označen stupnjem tajnosti ograničeno do donošenja odluke povodom kaznene prijave, te nam tražene podatke ne mogu ustupiti. Kako se ovaj slučaj ponavlja mišljenja sam da treba uskladiti zakonsku regulativu na način da se pravnoj osobi koja upravlja TEM cestom mogu ustupiti traženi podaci, ili da državna tijela podatke razmjenjuju međusobno npr. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i MUP. Miroslav Majsec Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Određene podatke iz Izvješća o prometnim nesrećama biti će teže prikupiti, međutim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u suradnji s MUP-om i DORH-om potaknuti međusobnu razmjenu podataka.