Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023.
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | DEJAN RISTIĆ | ODLUKU | Poštovani, podržavam nacrt Odluke o početku i završetku nastavne godine, veći broj kraćih odmora za učenike smatram boljim rješenjem od onoga koji je bio prethodnih godina kada su imali manji broj odmora koji su dulje trajali. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
2 | Sandra Labinac Bilić | ODLUKU | Poštovani, slažem se s Nacrtom odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora za učenike. Jesenski, zimski odmor u dva dijela te proljetni odmor omogućavaju ravnomjerniji raspored rada i odmora. Češći i kraći odmori pozitivno se odražavaju kako na učenike tako i na učitelje te su ove godine bili dobro prihvaćeni. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
3 | Slavica Pavlović | ODLUKU | Poštovani, slažem se s Nacrtom odluke o početku i završetku nastavne godine za školsku godinu 2022./2023. Lp | Prihvaćen | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
4 | Slavica Pavlović | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, slažem se s datumom početka nastavne godine, za kraj predlažem 23. lipnja - petak. Lp, Slavica | Prihvaćen | Zahvaljujemo na dosatvljenom mišljenju. |
5 | Dubravka Scharmitzer | ODLUKU | Poštovani, uglavnom se slažem napisanim u Odluci o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora. Vrijeme odmora učenika, a i nastavnika dobro je planirano. Učenicima daje predah pred novim izazovima, a nastavnicima da analiziraju postignuća te da se i oni uključe u predah za nastavak rada u ovom stresnom razdoblju. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
6 | Danijela Valenta | ODLUKU | Poštovani, s obzirom na raspored učeničkih praznika ove školske godine, sve mi se čini u redu - nema pritužbi učenika, nema pritužbi roditelja - pa bih se složila s prijedlogom za sljedeću školsku godinu. Srdačno, Danijela Valenta, prof. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
7 | Klementina Đurić | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, smatram da je vremenik praznika odgovarajući i potpuno se slažem da je potrebno imati i kraće praznike - učenici se malo odmore, napune "baterije" i lakše nastavljaju s radom. Srdačan pozdrav, Klementina Đurić, učiteljica RN | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
8 | Sunčica Sabljak | ODLUKU | Poštovani, nacrt Odluke mi se čini primjerenim i slažem se u potpunosti. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
9 | Ana Marinić | ODLUKU | Poštovani, smatram da je bolje da učenici imaju nekoliko kraćih odmora tijekom nastavne godine jer su tako spremniji za rad. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
10 | MARICA JURIĆ | ODLUKU | Poštovani! U potpunosti se slažem s nacrtom Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Mišljenja sam da je bolje i korisnije imati više kraćih odmora za učenike, nego jedan duži. Duži obrazovni ciklus bez odmora je iscprljujuć i dovodi do zasićenja, dok predugi odmor narušava kontinuitet rada i učenja. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
11 | Mirjana Crnković | ODLUKU | Poštovani, slažem se s nacrtom Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Više kraćih praznika se pokazalo kao dobro rješenje budući da su učenici nakon predaha motiviraniji za rad, a nastavnici mogu lakše planirati radionice i edukacije. Srdačan pozdrav, Mirjana Crnković | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
12 | SUZANA MATKOVIĆ | ODLUKU, Članak 1. | Slažem se s predloženim prijedlogom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika za iduću školsku godinu. Lijep pozdrav, Suzana Matković | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
13 | ZDRAVKA MARTINIĆ-JERČIĆ | ODLUKU | Poštovani, Slažem se s nacrtom Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Koncept je već provjeren i iskušan. Srdačan pozdrav | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
14 | Ksenija Kezele | ODLUKU | Poštovani! U potpunosti se slažem s nacrtom Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Koncept je već provjeren i iskušan, mišljenja sam da je dobar te ga podržavam. Srdačan pozdrav, Ksenija Kezele | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
15 | LILI OVČARIĆ | ODLUKU | Poštovani! U potpunosti se slažem s ovom Odlukom i smatram da je puno bolje imati više kraćih praznika. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
16 | ANICA VALENTA | ODLUKU | Poštovani, kao zaposlena učiteljica razredne nastave mogu reći da se u praksi zimski odmor u dva dijela dobro pozao za učenike. Naime, ove smo godine imali prvi put realizirani i jesenski odmor za učenike te zimski odmor u dva dijela, što se pokazalo za učenike optimalno raspoređeno kako bi se učenici odmorili i s većom motivacijom nastavili rad. Iz gore navedenih razloga slažem se s gore obrazloženim Nacrtom. Srdačan pozdrav, mag.prim.educ. Anica Valenta, učiteljica RN, mentor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
17 | Andrea Kirinčić | ODLUKU | Poštovani! U potpunosti se slažem s ovom Odlukom i smatram da je puno bolje imati više manjih praznika. Smatram i da je dobar datum početka i kraja školske godine. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
18 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ODLUKU | Podržavam Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Više kraćih odmora za učenike tijekom godine smatram boljim i korisnijim za rad i koncentraciju. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
19 | MARGARETA ZDELAR | ODLUKU | Poštovani! U potpunosti se slažem s ovom Odlukom i smatram da je puno bolje imati više manjih praznika, nego biti 3 tjedna u kontinuitetu na zimskim praznicima (kao proteklih godina) jer se učenici potpuno odviknu od pohađanja nastave i teško ih je ponovo vratiti u nastavni proces. Ukoliko učenici nekoliko mjeseci u kontinuitetu pohađaju nastavu bez odmora ili praznika postaju preumorni i manje usredotočeni. Važno je kvalitetno iskoristiti vrijeme namijenjeno poučavanju, omogućiti učenicima životnu ravnotežu i druženje s prijateljima i obitelji izvan škole posebice tijekom kraćih praznika. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
20 | ĐURĐICA LUCEK | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, slažem se s prijedlogom odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenik osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Povećanje kraćih odmora se pokazalo jako dobro i za učenike i za nastavnike. Srdačan pozdrav, Đurđica Lucek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
21 | NIKOLINA ŠTURLIĆ | ODLUKU | Poštovani, budući da sam zaposlena na radnom mjestu učiteljice razredne nastave, a ove godine smo imali jesenski odmor za učenike te zimski odmor u dva dijela, te s obzirom na činjenicu da 2. polugodište traje dugo, iako neki roditelji negoduju zbog 2. dijela zimskog odmora (za njih je vjerojatno organizacijski složenije ako i sami ne koriste godišnji odmor), pokazalo se da su jesenski odmor i zimski odmor u dva dijela za učenike optimalno raspoređeni kako bi se učenici odmorili i s većom motivacijom nastavili rad. Stoga podržavam navedeni Nacrt. Uz poštovanje, mr. Nikolina Šturlić, dipl. učitelj RN, mentor | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
22 | Ksandra Sinožić | ODLUKU | Poštovani, slažem se s prijedlogom kalendara za novu školsku godinu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
23 | IVANA OZIMEC | ODLUKU | Poštovani, uglavnom se u potpunosti slažem s prijedlogom o početku i završetku nastavne godine te trajanjem odmora učenika. Ovaj model nastave mnogo je bolji za učenike. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
24 | Monika Idlbek | ODLUKU | Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlogom o trajanju nastavne godine te početku i završetku nastave kao i rasporedu odmora za učenike. Mislim da je izvrsno da učenici imaju više kraćih odmora jer iz iskustva znam kako je učenicima vrlo teško pratiti tempo učenja i rada od zimskih do proljetnih praznika bez ijednog dana odmora. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
25 | Viktorija Mrđenović | ODLUKU | Poštovani! Mišljenja sam da je ovaj model praznika sasvim dobar,ne traje predugo da bi učenici izgubili ritam učenja a dajem im potrebni odmor. Dnevni odmori su dobro raspoređeni. L.P Viktorija Mrđenović | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
26 | Mirjana Vuletic | ODLUKU | Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlogom o trajanju nastavne godine te početku i završetku nastave kao i rasporedu odmora za učenike. Mislim da je izvrsno da učenici imaju više kraćih odmora jer se lakše i brže uključuju u nastavak rada. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
27 | Ingrid Sau | ODLUKU | Poštovani, slažem se s prijedlogom Odluke i smatram da je više kraćih odmora dobro i za učenike i za nastavnike. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
28 | NIKOLA IVEK | ODLUKU | Poštovani, smatram ovaj Nacrt vrlo dobrim. Radni dani su dobro raspoređeni i u školama ne bi trebalo biti gubitaka ili nadoknađivanja sati. Također, smatram da je više kraćih odmora učenika dobro za učenike, ali i za učitelje i nastavnike. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
29 | Ivanka Biskup | ODLUKU | Slažem se s prijedlogom o trajanju nastavne godine te početku i završetku nastave kao i rasporedu odmora za učenike. Mislim da je dobro da učenici i nastavnici imaju više kraćih odmora jer se lakše i brže uključuju u nastavak rada. Lijep pozdrav, Ivanka | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
30 | DUNJA KUFNER | ODLUKU | Poštovani, u potpunosti podržavam Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. S poštovanjem, Dunja Kufner | Prihvaćen | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
31 | Mirela Generalić | ODLUKU, Članak 1. | Poštovani, u praksi se pokazalo da učenicima, a i nama nastavnicima, dobro dođe više kraćih odmora od direktne nastave. S obzirom svakodnevni tempo učenja i poučavanja koji je intenzivan, slažem se s navedenim prijedlogom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
32 | INES LOVRIĆ | ODLUKU | Poštovani, u potpunosti podržavam Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
33 | Željka Marković-Bilić | ODLUKU | Prijedlog je dobar, učenicima treba više kratkih odmora. Bilo bi dobro da je jesenski odmor i 2.11. zbog svih onih koji putuju izvan mjesta stanovanja. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
34 | RANKO KLANEČEK | ODLUKU | Poštovani, smatram da je kalendar školske godine koncipiran na način da učenici imaju zimski odmor u dva dijela jako dobar. Prema mojim iskustvima u nastavi, nakon zimskog odmora od tri tjedna odjednom, učenicima je jako teško priviknuti se natrag na obveze koje se od njih iziskuju tijekom obrazovnog procesa. Stoga pozdravljam predloženi nacrt. S poštovanjem, Ranko Klaneček, dipl. ing. kemije | Prihvaćen | Zahvaljujem na mišljenju. |
35 | JELENA CVRKOVIĆ | ODLUKU | Poštovani, slažem se sa svim navedenim! Sve pohvale za drugi dio zimskog odmora, učenicima se pokazao kao prijeko potreban. Srdačan pozdrav, | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
36 | Nensi Araminčić | ODLUKU | Poštovani, podržavam zimski odmor za učenike u dva dijela jer se u pandemijskim uvjetima to pokazalo jako dobrom odlukom. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
37 | Željko Simić | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti podržavan prijedlog odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora za učenike. Također podržavam prijedlog nekih osoba koje predlažu raniji završetak nastavne godine (prije 21. lipnja) uz uvjet da se skrate praznici u travnju. Sviđa mi se što je planirano po 36 ponedjeljaka, utoraka, četvrtaka i petaka te 38 srijeda (ukoliko sam dobro izbrojio), a ne kao ove godine kad je planirano samo 34 četvrtka. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
38 | DARIO GEC | ODLUKU | Poštovani, slažem se s odlukom o početku i završetku nastavne godine 2022./2023. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
39 | RAJKA ŠAGODIĆ | ODLUKU | Poštovani, slažem se s predmetnom odlukom da više manjih odmora psihološki i edukacijski bolje djeluju na učenike. Ne stignu se previše opustiti i zaboraviti sve što su do tada učili. Mislim da ove kraće odmore niti ne iščekuju tako kao ljetni odmor te su koncentriraniji na nastavi. S poštovanjem, Rajka Šagodić | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
40 | KLARA JASNA ŽAGAR | ODLUKU | Poštovani, slažem se s predmetnom odlukom. Stručnjaci iz područja psihologije i psihijatrije preporučuju više kraćih odmora tijekom godine umjesto jednog ili dva duža. Moje zapažanje je da je učenicima lakše izdržati nastavu i bolje se koncentriraju kad je nastava organizirana s više kraćih odmora, iako uočavam da je prisutna komponenta opuštanja pred iščekivani odmor. S poštovanjem, Jasna Žagar | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
41 | Ana Graša | ODLUKU | Poštovani, slažem se s odlukom o početku i završetku nastavne godine. | Prihvaćen | Zahvvaljujemo na mišljenju. |
42 | Vesna Trope | ODLUKU | Slažem se s prijedlogom o trajanju nastavne godine te početku i završetku nastave kao i rasporedu odmora za učenike. Mislim da je dobro da učenici imaju više kraćih odmora jer se lakše i brže uključuju u nastavak rada. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
43 | Karmela Anzulović | ODLUKU | Više kraćih odmora je puno bolje i za učenike i za nastavnike. Kod svih se smanjuje onaj nelagodni osjećaj da se ništa ne stiže. Učenici koji su vrijedni i redovito rade imaju više vremena za predah, a oni koji malo kasne ili su se preračunali s vremenom, lakše mogu nadoknaditi propušteno. Bez obzira što to za nastavnike nisu praznici, nego nenastavni dani i nama se je lakše organizirati te bolje odraditi sve naše obveze. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
44 | JASENKA CELIĆ | ODLUKU | Odličan je prijedlog više kraćih odmora tijekom nastavne godine i za učenike i za nastavnike. Smanjuje stres, lakše se i bolje odradi posao. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
45 | Suzana Barnaki | ODLUKU | Sviđa mi se ideja o više kraćih odmora. Ovogodišnje iskustvo tako raspoređenih odmora uglavnom je lijepo prihvaćeno od učenika. Iako to nisu odmori i za učitelje, oni u tom vremenu uspijevaju detaljnije pripremiti daljnje aktivnosti, te analizirati i sistematizirati već održane. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
46 | FLORIS MILOHANOVIĆ | ODLUKU | Svaka županija ima svoje specifičnosti, ali iste bi do izražaja posebno mogle doći kada bi se moglo utjecati na termine početka i završetka školske godine, ali to se definira odlukom Ministarstva na nivou čitave države i smatram da nije dobar prijedlog kojeg su mnogi i naveli a to je da se nastava u svim županijama odvija po jedinstvenom kalendaru. Vezano za ponuđenu prijedlog, mišljenja sam da je prihvatljivija opcija dužih praznika u siječnju jer je zasigurno poznat podatak da već više od 10 godina oko 200.000 naših građana putuje na zimski odmor i skijanje u siječnju. Među njima su uglavnom roditelji s školskom djecom. Taj „hrvatski skijaški tjedan“, kada su cijene puno prihvatljivije kako smještajnih kapaciteta, tako i ski karata iduće godine pada od 7.1.-14. siječnja. Ukoliko se izuzmu skijaši moramo uzeti u obzir i činjenicu da jedan dio roditelja i učenika ne odlazi na snijeg, već koriste zimski odmor u našim hotelima koji u tom terminu pružaju usluge po prihvatljivim cijenama, a ukoliko ima interesa ostanu otvoreni u periodu nakon Nove godine. tu bi se mogao primijeniti i program „Tjedan odmora vrijedan“. Stoga početkom nastave 16. siječnja povećao bi se broj potencijalnih putnika i osigurale povoljne cijene obiteljskih aranžmana. Uvažavajući domaću ekonomsko gospodarsku situaciju koja će se u narednom periodu posebno osjetiti, da će posljedice uzrokovane koronavirusom imati dalekosežne posljedice na gospodarstvo to je itekako važno. Moramo imati u vidu da mogućnost odmora u veljači nije dobar iz razloga što će djeca provoditi vrijeme u zatvorenom prostoru, većina učenika po čitave dane biti na kompjuterima i mobitelima, u tom zimskom periodu neće boraviti u prirodi, a to je i period u godini kada se ne planiraju putovanja, dok odlazak na snijeg kako se radi o periodu visoke sezone moći će si priuštiti samo oni dubljeg džepa. Proljetni praznici su u redu, možda ih malo skratiti kako bi školska godina završila malo ranije. Kao roditelj tri školarca mišljenja sam da se čestim praznicima prekida i kontinuitet učenja i usvajanja znanja. | Nije prihvaćen | Mišljenja i iskustva su pokazala da je istovremeni početak i završetak nastavne godine dobro rješenja kao i više kraćih odmora za učenike tijekom nastavne godine. Nadalje, pri donošenju Odluke potrebno je voditi računa o interesu i potrebama svih učenika i njihovih roditelja kao i o mišljenju odgojno-obrazovnih radnika. S obzirom da većina sudionika e-savjetovanja nema primjedaba na dužinu trajanja zimskoga odmora za učenike, a velik broj smatra da ne bi trebali ni zimski praznici u veljači, prijedlog nije moguće prihvatiti. |
47 | Udruga hrvatskih putničkih agencija | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, kako je nacrtom Oduke predviđen zimski odmor u dva dijela ( prvi od 27. prosinca 2022. do 5. siječnja 2023. godine, te drugi od 20. do 24. veljače 2023. godine), onemogućio bi se tradicionalni „hrvatski skijaški tjedan“ koji započinje nakon blagdana. Udruga hrvatskih putničkih agencija se od početka 2000-tih zalagala za produljenje termina zimskih praznika kojim bi se omogućilo hrvatskim građanima odlazak na skijanje u razdoblju nižih cijena na skijalištima Austrije, Italije i Slovenije ( cijene su 25 do 30 % niže nego u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika i veljače). U svojim nastojanjima naišli smo na razumijevanje resornog ministarstva te je kalendar za školsku godinu 2002./2003. i sve naredne godine predvidio tri tjedna zimskih praznika. Navedena izmjena rezultirala je popularizacijom skijaških aranžmana, ali i zimskih putovanja općenito, te je oko 200 tisuća hrvatskih građana, među kojima je veliki dio obuhvaćao obitelji sa školskom djecom, koristilo upravo taj treći tjedan praznika za zimski odmor te se određeni broj turističkih agencija specijalizirao upravo za takvu vrstu ponude. U zadnje dvije godine i nemogućnost putovanja izvan granica RH, procvat je doživjela i turistička ponuda u gorskim i planinskim dijelovima naše domovine što je imalo višestruke efekte na sve dionike tih slabije razvijenih područja. Turistička industrija je tijekom pandemije pretrpila ogromne gubitke, a turističke agencije osjetile najveći udar. Pred nama je dug put oporavka i podrška i razumijevanje svih dionika nam je od izuzetne važnosti, posebice imajući u vidu važnosti turizma za hrvatsko gospodarstvo. U skladu s gore navedenim, definiranje zimskog odmora u trajanju od tri tjedna, odnosno od 27.12.2022. do 13.01.2023. godine, ne bi umanjio vrijednost niti trajanje samog odmora za učenike ali bi dalo mogućnost njihovim roditeljima da zimovanje planiraju u razdoblju nižih cijena smještaja i općenito usluga koje nastupaju nakon 7. siječnja. Dodatno, izbjeglo bi se remećenje početka redovne nastave i povećanja broja izostanaka do kojeg bi vjerojatno došlo u „hrvatskom skijaškom tjednu“. | Nije prihvaćen | Mišljenja i iskustva su pokazala da je istovremeni početak i završetak nastavne godine dobro rješenja kao i više kraćih odmora za učenike tijekom nastavne godine. Nadalje, pri donošenju Odluke potrebno je voditi računa o interesima i potrebama svih učenika i njihovih roditelja kao i o mišljenju odgojno-obrazovnih radnika. S obzirom da većina sudionika e-savjetovanja nema primjedaba na dužinu trajanja zimskoga odmora za učenike, a velik broj smatra da ne bi trebali ni zimski praznici u veljači, prijedlog nije moguće prihvatiti. |
48 | Danijal Morankić | ODLUKU | Poštovani, ne slažem s nacrtom Odluke, specifično u dijelu definiranja zimskog odmora iz dva dijela. Zimski odmor bi trebao trajati neprekinuta tri tjedna. Fragmentiranje zimskog odmora nema nikakvog smisla iz pozicije i roditelja i učenika. Tri tjedna zimskog odmora u punini omogućuje tjelesnu i mentalnu pripremu za drugo polugodište. Dodatno, organiziranje adekvatno ispunjenog vremena zimskog odmora u veljači, pogotovo za djecu u nižim razredima osnovne škole, je izazovno. To bi iziskivalo roditeljima dodatni godišnji odmor i to izvan uobičajene sezone, a sve kako djeca ne bi bila u situaciji da 5 radnih dana provode bez nadzora i kvalitetno ispunjeng slobodnog vremena. Dodatno, tih predloženih tjedan dana odmora u veljači nije dovoljno za opuštanje od školskih obveza, niti je dobra prilika za izvanškolske aktivnosti bez roditeljske podrške. Veliku većinu komentara su podijelili prosvjetni radnici (dovoljno je 5 minutna Google pretraga da potvrdite to), pohvala za njihov iznimam angažman, za razliku od roditelja. U mnogim komentarima vidim da je nastavnička perspektiva drukčija, ali svi komentari zapravo polaze od neutemeljenih pretpostavki o tome što je za djecu i roditelje dobro. Zapravo su izneseni iz perspektive prosvjenih radnika, što je normalno i očekivano. Ali nastavnici su odraslu ljudi, imaju ideju kako provesti dodatni odmor u veljači. Također, vidim da slično meni komentiraju i drugi roditelji i turističke agencije, koji su zapravo pogodili srž lošeg dijela nacrta Odluke. Lijep pozdrav Predlažem izmjenu odluke u člancima 2 i 4, gdje bi stajalo: Članak 2. (1) Nastavna godina počinje 29. kolovoza 2022. godine, a završava 21. lipnja 2023. godine, odnosno 26. svibnja 2023. godine za učenike završnih razreda srednje škole. (2) Nastava se ustrojava u dva polugodišta. (3) Prvo polugodište traje od 29. kolovoza 2022. godine do 23. prosinca 2022. godine. (4) Drugo polugodište traje od 16. siječnja 2023. godine do 21. lipnja 2023. godine, a za učenike završnih razreda srednje škole do 26. svibnja 2023. godine. Članak 4. Jesenski odmor za učenike počinje 31. listopada 2022. godine i traje do 1. studenoga 2022. godine, s tim da nastava počinje 2. studenoga 2022. godine. Zimski odmor za učenike počinje 27. prosinca 2022. godine i traje do 13. siječnja 2023. godine, s tim da nastava počinje 16. siječnja 2023. godine. Proljetni odmor za učenike počinje 6. travnja 2023. godine i završava 14. travnja 2023. godine, s tim da nastava počinje 17. travnja 2023. godine. | Nije prihvaćen | Mišljenja i iskustva su pokazala da je istovremeni početak i završetak nastavne godine dobro rješenja kao i više kraćih odmora za učenike tijekom nastavne godine. Nadalje, pri donošenju Odluke potrebno je voditi računa o interesu i potrebama svih učenika i njihovih roditelja kao i o mišljenju odgojno-obrazovnih radnika. S obzirom da većina sudionika e-savjetovanja nema primjedaba na dužinu trajanja zimskoga odmora za učenike, a velik broj smatra da ne bi trebali ni zimski praznici u veljači, prijedlog nije moguće prihvatiti. |
49 | Ivana Slaviček | ODLUKU | Poštovani, smatram da bi zimski praznici trebali biti u jednom dijelu, a ne podijeljeni na dva dijela. Naime prekidanje nastave u veljači donosi do niza problema - učenici se tek priviknu na školu i nastavu kada se vrate s prvog dijela praznika kako bi onda išli na tjedan dana odmora i ponovno se opustili a onda ih je potrebno ponovno vratiti u nastavu i obaveze. Time se remeti kontinuirani rad koji je potreban jer se nakon prvih zimskih praznika kreće sa usvajanjem drugog dijela nastavničkog sadržaja koji se taman usred usvajanja tematike u sredini prekida te se ponovno nakon odmora u veljači treba ponavljati te opet nastaviti dalje. Ujedno se prekida i kontinuitet ispitivanja novog usvojenog znanja u vidu usmenog ili pismenog polaganja znanja. Tako da sam mišljenja da su ti praznici u veljači nepotrebni i da je sasvim u redu da ostanu dio praznika u mjesecu siječnju ili da se dio dana pripoji proljetnim praznicima. Jer ako su ljetni praznici po pitanju trajanja od praktički 2 i pol mjeseca sasvim i redu, zašto su zimski praznici u trajanju od 3 tjedna toliko problematični da ih treba prekidati u dva dijela? S druge strane roditelji i djeca bi mogli iskoristiti zimske benefite što se tiče nižih cijena smještaja i općenito usluga koje nastupaju u niskoj sezoni odnosno nakon 7. siječnja što bi nekim roditeljima dalo mogućnost da odu na zimske radosti a da pritom zaštede po pitanju tog vida odmora i aktivnosti, ovako dosta roditelja neće biti u mogućnosti ići na zimske radosti jer u siječnu do 7.1. i u veljači 20.2.-27.2. su termini visoke sezone kada cijene svega divljaju u nebo. Što donosi do zaključka da si neke obitelji neće priuštiti obiteljske aktivnosti koje i roditeljima i djeci uvelike znače - naravno neće svi ići na takav zimski odmor ali biti će onih koji nisu razmišljali o tom vidu odmora ali zbog povoljinijih cijena će se možda ipak odlučiti a oni koji inače idu zbog termina od 7.1. sačuvati će novce za neke druge odmore ili ostale dječje aktivnosti. Lijep pozdrav, Ivana | Nije prihvaćen | Mišljenja i iskustva su pokazala da je istovremeni početak i završetak nastavne godine dobro rješenja kao i više kraćih odmora za učenike tijekom nastavne godine. Nadalje, pri donošenju Odluke potrebno je voditi računa o interesima i potrebama svih učenika i njihovih roditelja kao i o mišljenju odgojno-obrazovnih radnika. S obzirom da većina sudionika e-savjetovanja nema primjedaba na dužinu trajanja zimskoga odmora za učenike, a velik broj smatra da ne bi trebali ni zimski praznici u veljači, prijedlog nije moguće prihvatiti. |
50 | Višnja Popović | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, predlažem da: 1.jesenski odmor za učenike počinje 31. listopada 2022 a završava 02. studenog 2022 godine , s tim da e nastava počinje 03. studenim 2022 godine. 2.školska godina traje od 05.09.2022-16.6.2023 Obrazloženje: 1. imamo dovoljno planiranih nastavnih dana, a kako je taj period godine predviđen i za posjete najmilijima kojih više nema dodatni dan omogućava svima koji putuju da se na vrijeme vrate kućama i pripreme za školu. 2. obzirom da nakon završetka nastavne godine idu i ostali poslovi, ispiti, dodatna nastava ako se ista završi 21.6.2023 sve se pomiče u srpanj i stvara dodatne probleme a sada je po kalendaru predviđeno 181 nastavni dan, te ako završimo nastavnu godinu 16.6. nećemo narušiti potreban broj nastavnih dana za regularnu školsku godinu | Nije prihvaćen | Minimalan broj nastavnih dana propisan je Zakonom, a godišnjim planom i programom rada škole utvrđuje se plan i raspored broja nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnoga plana i programa/kurikuluma te broj, plan i raspored ostalih nenastavnih ili nastavnih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno-obrazovne programe škole (ispite državne mature, nacionalne ispite, školske priredbe, natjecanja, dan škole, dan župe, dan općine i grada te za izlete, ekskurzije i slično). Slijedom navedenoga nije moguće izraditi Odluku s minimalnim brojem nastavnih dana. |
51 | Mihaela Martinčić | ODLUKU, Članak 4. | Članak 4. stavak1 mijenja se i glasi: Jesenski odmor za učenike počinje 31. listopada 2022. godine i traje do 2. studenoga 2022. godine, s tim da nastava počinje 3. studenoga 2022. godine. Obrazloženje i komentar: Malo je nespretno da jesenski odmor učenika traje jedan dan. Zadnje dvije školske godine jesenski odmor učenika trajao je dva dana i mišljenja sam da tako treba ostati i dalje. U Nacrtu za šk. god. 2022./2023. predloženo je za osnovnu školu 180 nastavnih dana, a kako se nastava organizira i izvodi najmanje u 175 nastavnih dana ima prostora za proširenje jesenskog odmora za učenike za jedan dan. Predloženi kalendar za nastavnu godinu 2022./2023. podijeljen je na 36 ponedjeljka, 36 utoraka, 38 srijeda, 35 četvrtaka i 35 petaka, a 2. studenoga pada u srijedu tako da i s te strane nema zapreke da se jesenski odmor učenika produži za jedan dan. | Nije prihvaćen | Minimalan broj nastavnih dana propisan je Zakonom, a godišnjim planom i programom rada škole utvrđuje se plan i raspored broja nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnoga plana i programa/kurikuluma te broj, plan i raspored ostalih nenastavnih ili nastavnih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno-obrazovne programe škole (ispite državne mature, nacionalne ispite, školske priredbe, natjecanja, dan škole, dan župe, dan općine i grada te za izlete, ekskurzije i slično). Slijedom navedenoga nije moguće izraditi Odluku s minimalnim brojem nastavnih dana. |
52 | Mario Keča | ODLUKU | Poštovani, budući da je broj radnih dana obuhvaćen prijedlogom dovoljan, predlažem da, kao dio proljetnih praznika, budu i 6. i 7. travnja, kao Veliki Četvrtak i Veliki Petak, što je i u dosadašnjim Kalendarima školskih godina bio običaj! S poštovanjem! | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti zbog broja minimalnog nastavnih dana koje treba ostvariti sukladno odredbi Zakona. |
53 | MLADEN MILIČEVIĆ | ODLUKU | U potpunosti podržavam Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Lijepo je planirati više kraćih odmora, što je puno bolje i za učenike i za nastavnike. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti zbog broja minimalnog nastavnih dana koje treba ostvariti sukladno odredbi Zakona. |
54 | GRAD ROVINJ-ROVIGNO | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, zimski odmor u dva djela je bespotreban, loš i diskriminatoran. Osim što se prekida fokusiranost djece na školu i školsko gradivo, drugi dio zimskog odmora događa se u vrijeme najskuplje skijaške sezone (a građani Republike Hrvatske uglavnom nisu bogati). Iz tog razloga, a kako bi obitelji ipak priuštili svojoj djeci uživanje u snježnim radostima, roditelji opravdavaju izostanak djece iz škola tjedan nakon prvog dijela zimskih praznika (nakon Sveta tri kralja). Dok je djeci omogućen ljetni odmor i u nižoj sezoni, to nije omogućeno u onoj zimskoj, diskriminirajući tako djecu iz priobaljnog područja koji uglavnom ne putuju ljeti već to mogu, zbog zauzetosti roditelja, samo zimi. | Nije prihvaćen | Mišljenja i iskustva su pokazala da je istovremeni početak i završetak nastavne godine dobro rješenja kao i više kraćih odmora za učenike tijekom nastavne godine. Nadalje, pri izradi Odluke potrebno je voditi računa o interesima i potrebama svih učenika i njihovih roditelja kao i o mišljenju odgojno-obrazovnih radnika. S obzirom da većina sudionika e-savjetovanja nema primjedaba na dužinu trajanja zimskoga odmora za učenike, a velik broj smatra da ne bi trebali ni zimski praznici u veljači, prijedlog nije moguće prihvatiti. |
55 | Ivana Katalenac | ODLUKU, Članak 2. | Ne vidim razlog zašto nastavna godina završava usred tjedna. Nekada je tako završavala jer je Tijelovo bilo u tom tjednu, a 22. lipnja je bio praznik, ali budući više nije smatram da nastavna godina ne bi trebala završiti usred tjedna pogotovo jer tijekom nastavne godine imamo najmanje radnih četvrtaka. Po ovome planu radnih je 36 ponedjeljaka, 36 utoraka, 38 srijeda, 34 četvrtka i 36 petaka tako da smatram da bi nastavna godina trebala trajati do 23. lipnja (ili do 16. lipnja). Zimske praznike u dva dijela smatram jako dobrom idejom koja je ove godine potvrdila da učenici bolje rade kada imaju nekoliko manjih odmora. Kako sam već napisala po ovom prijedlogu bismo imali 38 radnih srijeda, a jesenski praznici su planirani samo 2 dana pa smatram da ima dovoljno prostora da i 2. studenoga budu praznici tako da učenici mogu posjetiti i groblja svojih najmilijih koja su udaljena od njihova prebivališta i sljedeći dan se pripremiti za nastavak nastave. | Nije prihvaćen | Zakonom je propisan minimalan broj nastavnih dana, a godišnjim planom i programom rada škole utvrđuje se plan i raspored broja nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnoga plana i programa/kurikuluma te broj, plan i raspored ostalih nenastavnih ili nastavnih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno-obrazovne programe škole (ispite državne mature, nacionalne ispite, školske priredbe, natjecanja, dan škole, dan župe, dan općine i grada te za izlete, ekskurzije i slično. Slijedom navedenoga, pri izradi Odluke potrebno je voditi računa i o navedenim aktivnostima. |
56 | JELENA UDOVIČIĆ | ODLUKU, Članak 4. | Predlažem da se omogući županijama na izbor - korištenje drugog dijela zimskog odmora ili raniji završetak nastavne godine (14. lipnja umjesto 21. lipnja). | Nije prihvaćen | Predložena mogućnost stvorila je u praksi probleme oko organizacije nastave te se prijedlog ne može prihvatiri. |
57 | Mirela Šprajc | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, slažem se s odlukom o povećanju broja kraćih praznika. Jesenski odmor mogao bi se produžiti za 1-2 dana. Povećanje kraćih odmora je jako dobro za učenike. Srdačan pozdrav Mirela Šprajc | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
58 | NEVIA GRBAC | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, podržavam veći dio predloženog kalendara školske godine. Slažem se s datumom početka i prijedlogom termina učeničkih odmora. Više kraćih odmora je puno bolje. Ono što mislim da je moguće izmijeniti je dan završetka školske godine, 21. lipanj. Prema predloženom planiran je 181 radni dan, a i školska godina završava usred tjedna. Moj je prijedlog da školska godina završi u petak, 16. lipnja 2022., što su samo 3 radna dana manje, odnosno 178 radnih dana. | Djelomično prihvaćen | Minimalan broj nastavnih dana propisan je Zakonom, a godišnjim planom i programom rada škole utvrđuje se plan i raspored broja nastavnih dana potrebnih za provedbu nastavnoga plana i programa/kurikuluma te broj, plan i raspored ostalih nenastavnih ili nastavnih dana tijekom školske godine potrebnih za druge odgojno-obrazovne programe škole (ispite državne mature, nacionalne ispite, školske priredbe, natjecanja, dan škole, dan župe, dan općine i grada te za izlete, ekskurzije i slično). Slijedom navedenoga nije moguće izraditi Odluku s minimalnim brojem nastavnih dana. |
59 | IVANA OZIMEC | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, pozdravljam odluku o povećanju broja kraćih praznika. Jesenski odmor mogao bi se produžiti za 1-2 dana te za toliko produžiti trajanje nastave u lipnju. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju. |
60 | Vanja Paleka | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, Slažem se s podjelom zimskog odmora na dva dijela samo držim da bi drugi dio zimskog odmora mogao biti kraći, slično jesenskom odmoru, kako bi nastava mogla završiti 16. lipnja. Mislim da većina učionica u školama nije klimatizirana pa su uvjeti za rad u lipnju za učenike dosta teški. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
61 | Martina Novak | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, smatram da je izrazito dobra koncepcija kalendara nastavne godine s više kraćih praznika tijekom iste. Tekuća nastavna godina je dobar pokazatelj da je to bila ispravna odluka. Zbog poprilično otežanih uvjeta rada (zbog čestih vrućina) u lipnju, ideja nastave do 21. lipnja je upitna. Predlažem da nastavna godina započne 1. rujna 2022. i završi 16. lipnja 2023. čime bi se ukupan broj nastavnih dana smanjio sa 180 na 179, ali bi se uravnotežio broj po radnim danima u tjednu. Prva dva radna dana bi tako bili dani s uvodnim satima u novu nastavnu godinu i smatram da bi bili daleko podnošljiviji od predložena posljednja tri dana u nastavnoj godini prema nacrtu ove Odluke. Sa svim ostalim prijedlozima se slažem. Srdačan pozdrav, Martina Novak | Djelomično prihvaćen | Primljeno na znanje. |
62 | Agata Smoljan | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, smatram da je raniji završetak nastavne godine puno bolji odabir od njezinog produljenja zbog proljetnog odmora za učenike stoga što su tad uvjeti rada puno ugodniji od ljetnih vrućina. Također kasniji rokovi upisa učenika prvih razreda u srednje škole i učeničke domove produljuju period stresa i neizvjesnosti kod učenika i njihovih roditelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
63 | Slavica Pavlović | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, predlažem da jesenski odmor učenika bude i 2. studeni, da nastava počinje 3. studenoga 2022. godine. Zimski odmor učenika je u redu, i prvi i drugi dio. Proljetni odmor je u redu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
64 | Irina Kosanović | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, osobno smatram da je za učenike dobro da imaju više kraćih praznika. Ali isto tako, veliki broj učenika odlazi s roditeljima na skijanje te izostaju s nastave u tjednu u siječnju kada su niže cijene smještaja i usluga. Drugi dio zimskog odmora u veljači je nepotreban, prekida fokusiranost djece na školu i školsko gradivo a taman su se vratili u školu (od 9. siječnja). Mišljenja sam da je bolje da se produži prvi dio zimskog odmora ili skrati nastavna godina u lipnju (do 14. lipnja). Nastava odnosno uvjeti za rad su tada (21. lipanj) itekako otežani kako učenicima tako i nastavnicima. Temperature u učionicama su velike i teško je biti skoncentriran na neki rad. Srdačan pozdrav Irina Kosanović, prof. matematike i informatike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
65 | Ivana Marić Zerdun | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, mislim da je dobar vremenik praznika po modelu češće, a kraće, ali svakako treba uzeti u obzir suodnos uloga odgoja, obrazovanja i društva. Dugi praznici povezani su s "gubitcima" koji su izraženiji u područjima koja uključuju pamćenje i proceduralno mišljenje (pisanje, prirodoslovlje - pojmovi) jer su takvi izvori manje dostupni. Manje je gubitaka u domenama koje zahtijevaju konceptualno razumijevanje (razumijevanje čitanja, zaključivanje, prirodoznanstvene kompetencije). Predlažem kraće proljetne praznike u korist ranijeg završetka nastavne godine radi visokih temperatura zraka tijekom lipnja. Kraj nastavne godine je najstresnije razdoblje većine učenika, a vanjski distraktori svakako negativno pridonose tom razdoblju. Srdačan pozdrav, Ivana Marić Zerdun, prof. biologije i kemije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
66 | Nikolina Stulić | ODLUKU | Poštovani, predlažem kraće proljetne praznike kako bi nastava završila ranije od 21. lipnja zbog poznatih nam razloga. Srdačan pozdrav! Nikolina Stulić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
67 | Marijana Curić | ODLUKU | Poštovani, predlažem da se skrate proljetni praznici te da traju od 6. travnja do 10. travnja. Smatram da je to dovoljno učenicima za odmor i da je bolje da nastavna godina završi koji dan ranije, zbog vrućina. Ostale prijedloge kalendara za 2022./2023. podržavam. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
68 | Jadranka Jelisavac | ODLUKU | Poštovani, slažem se s nacrtom Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Jedino bih skratila kraj školske godine jer je koncentracija učenika tada izuzetno slaba. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
69 | Ivona Trtanj Šneler | ODLUKU | Poštovani, prijedlog kalendara za školsku 2022./2023. godinu podržavam osim u dijelu završetka nastavne godine. Smatram da bismo trebali nastavnu godinu zavšiti najmanje tjedan ranije budući da se učenici s početkom vrućina teško koncentriraju, a i to otežava i rad s učenicima koji nisu savladali dio gradiva i upućeni su na "produžnu nastavu". | Primljeno na znanje | Zakonom o odgoju i obrazovanju propisan je minimalan broj nastavnih dana te ljetni praznici ne mogu započeti ranije. |
70 | Karmen Tonšetić | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, predlažem da se jesenski odmor učenika produži i na 2.11.2022. (Dušni dan), i da nastavna godina ne završava 21.6.2023. u sredini tjedna, već u petak, 23.6.2023. S poštovanjem, Karmen Tonšetić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
71 | DIJANA TOLJANIĆ | ODLUKU | Poštovani, lijepi pozdrav. Prijedlog kalendara za školsku 2022./2023. godinu podržavam osim u dijelu završetka nastavne godine. Predlažem da se razmisli o skraćivanju proljetnih praznika na 4 radna dana u tjednu nakon uskrsnog ponedjeljka kako bi se osigurao raniji završetak nastave za učenike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
72 | Ljiljana Samardžić | ODLUKU | Poštovani, djelomično se slažem s prijedlogom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana kao i rasporedu odmora za učenika. Podržavam prijedlog da nastavna godina počne ranije, odmah 1.rujna, kako bi ranije završili u lipnju budući je nekima od nas izuzetno teško raditi u učionicama/uredima bez rashladnih uređaja, a učenici su zbog nesnosnih vrućina iscrpljeni i demotivirani. Zimske praznike bi bilo korisno spojiti u jedne, od 23.12.-13.01. kako bi se svi, a posebice učenici, mogli kvalitetno aktivno odmoriti, družiti sa svojim roditeljima i pripremiti za drugo polugodište. S poštovanjem, Ljiljana Samardžić, stručna suradnica savjetnica Socijalna pedagoginja | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
73 | Senija Horvat | ODLUKU | Poštovani, slažem se sa češćim praznicima koji traju kraće. Čini mi se da to jako dobro funkcionira ove godine. Moj je prijedlog da se proljetni odmor još skrati, pa bi prema tome odmor mogao biti od 6. travnja do 10. travnja s tim da nastava počne 11. travnja. I to je sasvim dosta odmora za sve. Možda bi na taj način zadnji dan nastave mogao biti 14. lipnja. Senija Horvat, učitelj mentor | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
74 | petra tiric | ODLUKU | Slažem se sa češćim praznicima s koje traju kraće. To je učenicima potrebno za bolji rad. Dobro je da učenicima praznici ne traju predugo jer zaborave gradivo. Ne slažem se da školska godina završava 21. lipnja jer mnoge škole nemaju rashladne uređaje. Petra Tirić | Primljeno na znanje | Minimalan broj nastavnih dana propisan je Zakonom te je u skladu s navedenim planiran i završetak nastavne godine. |
75 | Zrinka Perković Dodig | ODLUKU | Mislim da kalendar sljedeće školske godine treba promijeniti u jednoj značajnoj stavci. Godinama upozoravam na nesrazmjer trajanja prvoga i drugoga polugodišta. Polugodište – po etimologiji bi trebalo značiti pola godišta. A pola bi trebalo biti pola nečega. Znamo ako je nešto cijelo 3, onda je pola 1.5; ako je nešto 4 cijelo, onda je pola dva. Matematika za drugi razred osnovne škole. Što je pola zna se i u sportu: nogometna utakmica ima dva poluvremena: svako po 45 minuta traje; rukometna utakmica ima dva poluvremena- svako traje po trideset minuta. Samo je u školstvu pola oko 40 posto. Ali, ako sada naše Ministarstvo traži mišljenje nastavnika oko trajanju školske godine, možda stignemo štogod i promijeniti. Drugo je polugodište gotovo duplo duže od prvog. Zalažem se za uvođenje kalendara kao na fakultetima primjerice: da prvo polugodište traje do 15. siječnja, zimski odmor do 31. siječnja, a 1. veljače da bude početak drugoga polugodišta. Takav je raspored bio u vrijeme kada sam se i ja školovala. Dakako da je potreban odmor u razdoblju božićnih blagdana, ali mislim da bi prvo polugodište trebalo trajati do polovice siječnja. Kada bi se slučajno moj prijedlog usvojio, izjednačila bi se polugodišta i u broju nastavnih dana. Time bi se ne samo ravnomjerno rasporedilo vrijeme nego bi se i raspored mogao lakše napraviti: primjerice, da jedne predmete slušate u prvom, a jedne u drugom polugodištu, što bi olakšalo učenje i učenicima i nastavnicima. | Primljeno na znanje | Činjenica je da trajanje prvoga i drugog polugodišta nije isto, ali sada nema zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta već se napredovanje učenika prati tijekom cijele nastavne godine te vrijeme trajanja prvoga polugodišta ne utječe na ishode učenika. Uz navedeno, više kraćih odmra planirano je temeljem zahtjeva koje je Ministarstvo zaprimalo proteklih godina i u skladu je s odmorima učenika u većini država EU. |
76 | Marinela Bušelić | ODLUKU, Članak 5. | Poštovani, Podržavam Nacrt odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./23., i to u dijelu koji se odnosi na početak nastavne godine, završetak 1. polugodišta, početak drugog polugodišta, kao i od ove školske godine uvedeni jesenski odmor i zimski odmor u 2 dijela. Ove novine pokazale su se izuzetno korisne i za učenike i nastavnike. Međutim, smatram da je završetak nastavne godine 21. lipnja kasno, jer uvjeti rada u školama (barem u mojoj školi) nisu prilagođeni klimatskim uvjetima u to vrijeme. Kada se uzme u obzir da u strukovnim školama tek tada slijedi naporan posao oko dopunskog nastavnog rada, završnih ispita, upisa i sl., smatram da bi se proljetni praznici trebali skratiti na račun ranijeg završetka nastave u lipnju. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
77 | Ante Vetma | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, dijelom podržavam Odluku o početku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Iz osobnog iskustva u radu s učenicima, preporučam više kraćih odmora za učenike tijekom godine. Smatram takav sustav rada boljim i u konačnici korisnijim za učenike. Ipak, u „južnim“ županijama su u lipnju velike vrućine, a tek rijetki razredi su klimatizirani. Mišljenja sam kako stoga nastavna godina treba završiti najkasnije do 15. lipnja jer su uvjeti rada i učenja izuzetno teški, nisu po pedagoškom standardu i učenici/učitelji su bitno manje koncentrirani i motivirani za rad. Svjestan sam kako dani u kojima su državni blagdani utječu na kalendar rada ali bi se taj prostor mogao dobiti kada ne bi bilo „spajanja“ dana pred državne blagdane i za Dušni dan. Srdačan pozdrav, Ante Vetma | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
78 | Martina Simić Meznarić | ODLUKU | Poštovani uglavnom se slažem s nacrtom ODLUKE O POČETKU I ZAVRŠETKU NASTAVNE GODINE, BROJU RADNIH DANA I TRAJANJU ODMORA UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ZA ŠKOLSKU GODINU 2022./2023. Ja bih jedino skratila proljetni odmor za učenike na tjedan dana. Mislim da bi učenicima bilo dovoljno da su doma od 6.4.2023. do 12.4.2023. i da u četvrtak 13.4.2023. počinje nastava. Srdačan pozdrav, Martina Simić Meznarić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
79 | Sanja Marolin Brljačić | ODLUKU | Poštovani, uglavnom podržavam Odluku o početku i završetku nastavne godine. Više kraćih praznika se pokazalo kao dobro rješenje. I učenicima i učiteljima potreban je predah. Ipak, školska godina bi trebala završiti ranije zbog otežanih uvjeta u školskim učionicama (nedostatak klima uređaja, boravak pod klima uređajima, velike vrućine...). Mislim da odmori nemaju svrhu, ako će školska godina trajati skoro do kraja 6. mjeseca, kada su svi već vidno iscrpljeni. Uzmimo u obzir poslove razrednika, poslove učitelja koji su pripremali i vodili djecu na natjecanja (državna natjecanja su u 5. mjesecu) ...mnogo je tu dodatnog posla osim same nastave. A dodatni posao čeka učitelje i nakon zadnjeg dana nastave. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
80 | NATALIJA KNEZIĆ-MEDVEDEC | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani! Slažem se s predloženi vremenikom učeničkih praznika. Za učenike mnogo je bolje imati više kraćih praznika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju. |
81 | Nataša Pongrac | ODLUKU | Poštovani, smatram da bi nastava trebala početi 1. rujna, bez obzira što je to četvrtak i završiti 16. lipnja. Slažem se s ostalim rasporedom odmora za učenike u više manjih dijelova. S poštovanjem, Nataša Pongrac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
82 | Đani Škara | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, podržavam predložene termine odmora učenika u školskom kalendaru. Međutim smatram kako školska godina treba završiti prije 21. lipnja 2023. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
83 | VEDRAN TATAREVIĆ | ODLUKU | Poštovani, smatram kako je 21. lipnja kasno za završetak godine zbog uvjeta rada i za nastavnike i za učenike. Slažem se s odlukom o broju radnih dana i trajanju odmora učenika. Smatram da je početak školske godine u redu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
84 | KREŠIMIR KURAN | ODLUKU, Članak 6. | Poštovani, mišljenja sam kako u kalendaru za iduću školsku godinu, kao i sve školske godine ubuduće, treba upisati članak ili stavak u već nekom postojećem članku, kako je 5. listopada, Svjetski dan učitelja, nenastavni dan u svim školama u RH. Podržavam prijedlog sa više manjih odmora za učenike tijekom školske godine. | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
85 | RENATA MILKOVIĆ DOMAZET | ODLUKU, Članak 9. | Uglavnom se slažem s odlukom o broju radnih dana i trajanju odmora učenika, ali smatram kako je 21. lipnja kasno za završetak godine. Možda bi bili bolje kad bi školska godina počinjala ranije, na primjer 1.rujna. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
86 | Jelena Ivaci | ODLUKU | Poštovani, Uglavnom podržavam Odluku o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2022./2023. Moj prijedlog je da nastavna godine počne 1. rujna 2022. godine. To nije prerano, nakon dugog ljetnog odmora učenika, a dobila bi se dva dana za kombiniranje. Nastavna godina bi mogla završiti 16. lipnja 2023. godine. (Ne treba zaboraviti dodatni nastavni rad nakon završetka nastavne godine.) Slažem se s prijedlogom da je bolje i korisnije imati više kraćih odmora za učenike, nego jedan duži. Duži obrazovni ciklus bez odmora je iscprljujuć i dovodi do zasićenja, dok predugi odmor narušava kontinuitet rada i učenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
87 | SANJA FILAKOVIĆ | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani! U potpunosti se slažem s predloženim kalendarom školske godine.Iako sam bila pomalo skeptična u pogledu većeg broja kraćih praznika, ova je školska godina pokazala kako i učenicima i učiteljima dobro dođe više kraćih odmora.Iz pozicije roditelja sam uočila kako učenici osim što se mogu odmoriti, imaju priliku i nadoknaditi eventualne "zaostatke". Jesenskim odmorom se ne gubi veliki broj radnih dana, a svi imamo priliku za kratki predah. Mislim da je i drugi dio zimskog odmora jako dobra odluka.I do sada su mnogi učenici molili dopust s nastave posljednji tjedan u veljači radi odlaska na skijanje.Sada svi, neovisno o razlogu, mogu planirati u veljači neke svoje aktivnosti i odmor. S poštovanjem, Sanja Filaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju. |
88 | Renata Horžić | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, Obzirom na evidentne klimatske promjene, blage zime i vruća ljeta, smatram da je drugi dio zimskih praznika nepotreban. Većina škola nema klimatizirane učionice te je rad u lipnju otežan. Stoga smatram da je bolje da nastava završi tjedan dana ranije od predviđenog. S poštovanjem, Renata Novalić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju. |
89 | BENITA VLADUŠIĆ | ODLUKU | Poštovani, Nekoliko manjih odmora tijekom školske godine pokazali su se dobro. Učenici se odmore ali se previše ne opuste te ih je lakše uvesti u radne obveze. Smatram da je 21.lipnja kasno za završetak školske godine. Početkom vrućina rad u razredu je otežan, učenicima pada koncentracija i volja za rad. Pokazalo se da su zadnji dani nastave neučinkoviti. Posebno je teško u školama koje nemaju klimatizaciju. Ranijim završetkom nastave pogodovalo bi boljem organiziranju Dodatne nastave, učenici bi imali više vremena za pripremu za državnu maturu, nastavnici bi bez stresa mogli održati sjednice, pripremiti dokumentaciju i podijeliti svjedodžbe. Predlažem da se skrate zimski praznici, tj. da se ukinu oni u veljači kako bi nastava u lipnju ranije završila. S poštovanjem, Benita Vladušić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
90 | Slađana Milješić Ćićić | ODLUKU, Članak 1. | Poštovani, uglavnom se slažem s prijedlogom o početku nastavne godine te trajanjem odmora učenika. Kao profesor, ali i kao roditelj mislim da je zimski odmor u dva dijela za učenike dobro rješenje kako bi se učenici odmorili i s većom motivacijom nastavili rad. Stoga podržavam navedeni Nacrt. Mislim samo da bi bilo bolje da nastavna godina ipak završi nešto ranije i da bi se par radnih dana nekako već uklopilo u školski kalendar. Lijep pozdrav, Slađana Milješić Ćićić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
91 | Leo Kranjec | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, zamolio bih vas da razmotrite odluku o ukidanju drugog dijela zimskih praznika u veljači. Naime, velik broj učenika odlazi s roditeljima na skijanje i nema ih u prvom tjednu nastave u siječnju. Također smatram da ukoliko već ne spojite zimske praznike u jednu cjelinu, bolje je umjesto tih praznika u veljači skratiti nastavnu godinu u lipnju. Srdačan pozdrav, Leo Kranjec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
92 | Zvonko Koprivnjak | ODLUKU | Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog, ali predlažem da se nastava završi ipak 16. 6.2023. ako je to ikako moguće preorganizirati. Naime učiteljima koji imaju nastavu svaki drugi tjedan, ako nastava ne završava petkom, stvara određene teškoće ranog zaključivanja ocjena. Nadalje napominjem da mi je to čudno da se zove jesenski odmor, a traje samo jedan dan jer 1.11.2022. je ionako blagdan pa se to ne može pripisivati odmoru. Dosada se ne sjećam da se to tako pisalo. Slažem se da taj dan bude slobodan, ali možda da se u Godišnjem planu i programu to riješi jer ionako nam je kraće prvo u odnosu na drugo polugodište. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
93 | DARKO JEMBREK | ODLUKU | Poštovani, Uglavnom se slažem sa prijedlogom učeničkih odmora, više puta po manje dana. Ali, mislim da bi bilo dobro da nova nastavna godina počne odmah 1.9.2022., makar su u pitanju samo 2 dana. Svjedoci smo da već u lipnju budu velike vrućine i da je svima teško u nastavi. Pozdrav, Darko Jembrek | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
94 | Krešimir Tuk | ODLUKU | Poštovani, podržavam i potpuno se slažem sa ovakvim formatom školskog kalendara sa više manjih odmora za učenike. Upravo preveliki odmori učenika doprinose onome što ne želimo: zaboravu i slabljenju radnih navika kod učenika. Često se referiramo na Finsku, eto i tamo imamo više manjih odmora za učenike. Ako netko od komentatora misli drugačije (a očito da ih ima dosta) neka potraže na Google-u: "shorter or longer holidays". Za eventualne promjene bolje onda započeti 1. rujna, ionako je to prvi, naglašavam UVODNI TJEDAN. Pa bi na taj način mogli završiti nastavnu godinu nešto ranije u lipnju. Ako bi tako krenuli mogli bi završiti 16. lipnja sa 179 radnih dana (175 dana je minimum). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
95 | Jasmina Dželadinov Milošević | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, mislim da bi školska godina trebala početi i završiti tjedan dana ranije od navedenog datuma. Slažem se s više kraćih odmora tijekom školske godine. Lijep pozdrav, Jasmina Dželadinov Milošević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
96 | IVANA OZIMEC | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, smatram kako bi završetak nastave trebao biti petkom, a ne u sredini tjedna. U praksi se završetak nastave u sredini tjedna ne pokazuje prednost već manu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
97 | Kristijan Ovčarić | ODLUKU, Članak 5. | Poštovani, podržavam prijedlog kalendara za novu školsku godinu. Smatram da je dobro da imaju jesenske i proljetne praznike kao i zimske u dva dijela. Nastava u lipnju bi mogla svejedno završiti ranije. | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
98 | MARTINA BARTOLIĆ | ODLUKU | Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom o početku i završetku nastavne godine 22/23. Mislim da bi zimski praznici trebali biti 23.12.-13.1.23. bez praznika u 2.mjesecu. Ljetni praznici nam traju duže od 2 mjeseca pa ne vidim problem da zimski praznici traju 3 tjedna. Mislim da bi bilo pametno da se Ministarstvo turizma i sporta uključi u raspravu obzirom da termini zimskih praznika utječu i na turizam. Srdačan pozdrav, Martina Bartolić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
99 | BARBARA MARKULINČIĆ | ODLUKU | Poštovani, radim u školi 24 god. i svake godine vidim kako zbog vrućina u lipnju, učenici više nisu sposobni za efikasan rad, stoga mislim da završetak šk.god. treba biti puno ranije i da drugi dio zimskih praznika samo prekida kontinuitet u radu pa bi se trebao ukinuti. Srdačno! :) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
100 | Tomislav Ćosić | ODLUKU | Poštovani, djelomično se slažem s prijedlogom Odluke. Smatram da je više kraćih odmora dobro i za učenike i za nastavnike, ali drugi dio zimskog odmora je došao vrlo brzo nakon zimskog odmora. Tek što su se učenici ponovo uhodali uslijedio je odmor! Zato mislim da je on trebao biti zajedno s 1. dijelom zimskog odmora! Srdačan pozdrav! Tomislav Ćosić Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
101 | Ankica Pokos | ODLUKU | Poštovani, djelomično se slažem s prijedlogom Odluke o raspodjeli školskih odmora. Jedino smatram da bi se jesenski odmor trebao ukinuti, a proljetni praznici trebali bi se skratiti zbog ljetnih vrućina i uvjeta u mnogim školama koje nemaju klimatizirane prostore. Nastava bi trebala završiti već oko 12. lipnja. Treba razmisliti i o drugom dijelu zimskih praznika, je li uopće potreban. Srdačno! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
102 | DUŠAN VULETIĆ | ODLUKU | Poštovani, smatram da drugi dio zimskih praznika nije potreban jer prerano i nepotrebno prekida ritam drugog polugodišta. Također smatram da zbog vrućine nastavna godina treba završiti tjedan dana prije planiranoga roka, dakle 14. lipnja. Sa svim ostalim se slažem. Srdačan pozdrav! Dušan Vuletić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
103 | Krunoslav Matijašić | ODLUKU | Poštovani, podržavam datum početka nastavne godine, ali mislim da je cjepkanje praznika na više manjih odmora više kontraproduktivno nego produktivno. Dolazi do gubitka koncentracije, prekida rutine u koju se otežano vraća, a u konačnici to može utjecati i na uspjeh učenika. Mislim kako bi za učenike bilo bolje da bez jesenskih praznika i skraćivanjem proljetnih i/ili zimskih praznika za koji dan nastavna godina završi nekih tjedan dana ranije, kako bi skratili vremenski period slabe koncentracije i izlaganja učenika visokim vrućinama. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
104 | VESNA MARINČIĆ | ODLUKU | Poštovani, u načelu se slažem s prijedlogom Odluke o raspodjeli školskih odmora. Jedino smatram da bi se proljetni praznici trebali skratiti zbog činjenice da u lipnju učenici zbog ljetnih vrućina i uvjeta u mnogim školama koje nemaju klimatizirane prostore prilično teško prate nastavu i općenito kod njih nastupa nervoza i iščekivanje kada će nastava završiti te je vidljiv manjak koncentracije. Također, nakon završetka nastavne godine tu je niz obaveza, osobito za srednje škole koje provode Državnu maturu, održava se Dopunski rad, završavaju projekti i ostalo te bi zaista bilo korisnije da nastavna godina završi nešto ranije. Čak sam i mišljenja da maturanti drukčije percipiraju nastavu nakon duljih proljetnih praznika - smatraju da imaju još dosta vremena dovršiti "nedovršene poslove" te im ta dulja pauza sugerira kako sada slijedi još jedan vremenski dostatan obrazovni period u kojem mogu rješavati svoje zaostatke pa ih planiraju "rješavati" nakon praznika, a to je zaista malo vremena koje imaju na raspolaganju. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
105 | Igor Prašnikar | ODLUKU, Članak 5. | Poštovani! Mišljenja sam da je planirana Odluka o početku i završetku nastavne godine, broja radnih dana za školsku 2022./23. dobro osmišljena. Dobro je planirano više kraćih odmora tijekom školske godine, bolje nego dva ili tri duga. Mišljenja sam i da je ljetni odmor učenika predug, jer radne navike koje se stječu tijekom školske godine, lako se izgube u tih 2-3 mjeseca ljetnih praznika. Jasno mi je da su praznici tako struktuirani, zbog klimatskih specifičnosti u našoj državi, pa bi bilo poželjno porazmisliti o organizaciji ljetnog raspusta u nekom od budućih planiranja školskog kalendara. Šro se tiče zimskih raspusta, dobro je da su organizirani u dva dijela, čime se omogućuje onoj djeci koja će sa roditeljima poći na neka od ponuđenih skijališta. Ona su većinom u stranim zemljama, jer mi nemamo tako organiziran zimski turizam, i planirani tjedan je puno jeftiniji nego onaj koji je vezan uz novogodišnje praznike. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
106 | horvat turizam d.o.o. | ODLUKU | Kalendar zimskih praznika je jako loš. Onaj drugi termin u Veljači nema nikakvog smisla. Praznici trebaju biti nastavljeni na Božić/Nova godina u drugom tjednu. Ima cijeli niz razloga (razvodnjavanje pedagoškog procesa, rupa u drugom mjesecu gdje roditelji ne znaju što bi sa djecom, navika da se na zimske praznike ide poslije Nove godine itd...) nama kao putničkoj agenciji naravno to ne odgovara jer u tjednima kada je nacrt predvidio praznike su najskuplji termini. To su termini kada cijela zapadna Evropa ima praznike. To su termini koji su nedohvatljivi financijski za većinu roditelja. Zašto ukidati praznike koji su tradicionalno bili u drugom tjednu nakon Nove godine. Sve skupa loše i bez ikakvog smisla, umjesto da idemo u korak sa vremenom i prema naprijed ovaj potez je korak nazad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
107 | Nevenka Belančić | ODLUKU | Poštovani, Ne slažem se s prijedlogom Odluke u segmentu zimskih školskih praznika. Drugi dio zimskih praznika u veljači je nepotreban a na uštrb njega su zimski praznici u siječnju skraćeni što smatram lošom odlukom iz više razloga. Prvi je, ukoliko se praznici odobravaju djeci između ostalog sa ciljem odmora, djeca se zbog vjerskih blagdana i šušura oko njih ne stignu odmoriti a isto vrijedi i za doček Nove godine. Drugi u nizu razloga je taj što se djeci ne daje mogućnost bavljenja sportovima na snijegu - ne mora biti nužno skijanje - u skopu zimskog obiteljskog odmora. Ta mogućnost je oduzeta mnogima ovakvim prijedlogom. Svi želimo djecu koja se bave sportskim aktivnostima, svi želimo zdravu djecu a sprečavamo onaj mali broj ljudi koji izdvajaju sredstva da bi im djeca boravila 7 dana u prirodi ne iz nekog luksuza već zbog dobrobiti te djece. Ovakvim prijedlogom roditeljima koji planiraju zimski odmor sa svojom djecom, financijski otežavate situaciju jer svoj zimski odmor i početkom siječnja i u veljači plaćaju do 40% skuplje nego ranije kada su zimski školski praznici bili u trajanju 3 tjedna pa su mogli koristiti termin niske sezone i znatno povoljnijih cijena. Zbog ovakvog prijedloga termina zimskih školskih praznika, mnoga djeca će biti zakinuta za zimski obiteljski odmor. Neke zemlje posebnu pažnju posvećuju upravo bavljenju zimskim sportovima a dobar primjer možemo naći u susjednoj Sloveniji, Austriji itd., u zemljama koje razmišljaju o zdravlju koje se postiže sportovima na otvorenom tijekom zimskog perioda i određuju sportske praznike u tijeku kojih se djeca organizirano upućuju na bavljenje zimskim sportovima. Kada već nemamo takve programe, olakšajte roditeljima koji izdvajaju sredstva za takav odmor, na način da im omogućite zimske školske praznike kakvi su bili unatrag nekoliko godina. Razmišljajte na način da ti roditelji čine dobro a ne na način da se radi o luksuznom odmoru malog broja građana. Srdačan pozdrav, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
108 | Iva Pajić | ODLUKU | Poštovani, slažem se s prijedlogom Odluke i smatram da je više kraćih odmora dobro i za učenike i za nastavnike. Naročito ne treba skraćivati proljetne praznike koji su zaista potrebni kao dodatno punjenje baterija za sam kraj školske godine koji je ionako jako stresan: učenici se jako vesele proljetnim praznicima, mnogi idu posjetiti rodbinu, pune baterije na svježem zraku a neki se sigurno i pripremaju za poboljšanje ocjena. Preveliki razmak bi bio između zimskih i ljetnih praznika bez proljetnih, to bi se osjetilo i na nama i na učenicima. Zimski praznici u 2 djela isto nisu loša ideja, prvo učenici se ne uspavaju previše tokom prva 2 tjedna a zadnji tjedan zimskih praznika koriste da dođu 'malo k sebi' od intenzivnog početka drugog polugodišta. Možda će neke smetati ovaj komentar, ali taj zadnji tjedan u veljači su mnogi koristili i kao odlazak na skijanje koji je znatno jeftiniji nego u udarnom terminu oko Nove godine kada su roditelji inače vodili djecu na snijeg. Isto tako, 'ljetne vrućine' koje brinu mnoge, u raznim djelovima Hrvatske krenu u različito vrijeme i više manje je svejedno za tjedan dana 'gore dole' ali svakako bi teže podnjeli kraj svi mi bez proljetnih praznika. Sve u svemu, prijedlog stoji i podržavama ga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
109 | GORDANA GREGUROVIĆ PETROVIĆ | ODLUKU | Poštovani, podržavam odluku o početku nastavne godine. Što se tiče zimskih praznika smatram da bi trebali biti u jednom dijelu jer se u praksi zimski odmor u dva dijela nije pokazao kao najbolje rješenje. Također sam mišljenja da bi završetak nastave trebao biti do 16. lipnja. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
110 | DAVOR LJUBIĆ | ODLUKU, Članak 9. | Slažem s predloženim prijedlogom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika za iduću školsku godinu. Pokazalo se, barem iz moje perspektive, da su ovogodišnji odmori za učenike došli u pravo vrijeme. Prije je bilo predugo razdoblje između zimskih i proljetnih praznika. Osjetilo se zasićenje kako kod učenika tako i kod profesora. Nakon proljetnih praznika praktički je nastavna godina bila gotova. | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
111 | IVICA OPAČAK | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, osobno smatram da je drugi dio zimskog odmora nepotreban. Mislim da nastavna godina treba završiti minimalno tjedan dana ranije od predviđeno 21. lipnja, posebice zbog velikih vrućina, pogotovo ako znamo da veliki dio učionica nije klimatiziran. Lijep pozdrav ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
112 | IŠTVAN KEREKEŠ | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani, Mislim da razbijanje zimskih praznika na dva dijela dovodi do većeg "nerada" učenika jer jednostavno izgube radni kontinuitet, znači da taj drugi dio praznika treba ukinuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
113 | SANJA ŠKRABIĆ | ODLUKU | Poštovani, slažem se s prijedlogom početka nastavne godine,ali mislim da bi se mogao skratiti proljetni odmor učenika i nastavnu godinu ranije završiti. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
114 | Marija Matana Bazdan | ODLUKU | Poštovani, podržavam datum početka nastavne godine, međutim, ne slažem se s datumom njegova završetka. Smatram da bismo trebali nastavnu godinu zavšiti najmanje tjedan ranije budući da se učenici s početkom vrućina teško koncentriraju, a i mnoge škole nemaju klime koje bi im olakšale uvjete rada. Također, smatram da to otežava i rad s učenicima koji nisu savladali dio gradiva te su upućeni na "10 dana" , a što bi posljedično otežalo i provođenje ispita državne mature koji se odvijaju u to vrijeme. Predlažem skraćivanje drugoga dijela zimskih praznika. Srdačan pozdrav! Marija Matana-Bazdan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
115 | Majda Milevoj Klapčić | ODLUKU | Poštovani, podržavam strukturiranje nastavne godine tako da ima praznike kao i ostali obrazovni sustavi u većini članica Europske unije. Pomaknula bih početak školske godine za jedan tjedan. Iako znam da je ovo prijedlog za odluku za ovu godinu, i da ova primjedba zbog toga neće biti vjerojatno uvažena, ljubazno vas molim da se zbog potreba sudjelovanja u Erasmus projektima odluke donose za dvije godine. Uvidjeli smo u planiranju projekata da ostale zemlje imaju raspored praznika za dvije godine unaprijed, pa bismo, uzevši u obzir njihovu dobru praksu (što smo na kraju i učinili i strukturom praznika) mogli i mi isto primijeniti. Zahvaljujem na čitanju! Srdačan pozdrav! Majda Milevoj Klapčić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odluka se donosi sukladno odredbi Zakona za svaku školsku godinu. |
116 | SILVANA VULAS | ODLUKU, Članak 4. | Poštovani/a, osobno smatram korisnim podjelu školske godine na više malih odmora u skladu i s Europskom obrazovnom praksom. Moja zabilješka (ne nužno komentar) se odnosi na dva dana koja se odnose na 29.05. ponedjeljak (30.05. 2023. utorak je državni praznik) te 9.06.2023. petak (8.03. četvrtak je državni praznik) gdje se u praksi počesto dogodi potreba roditelja za povezivanjem tih dana s vikendom prije ili poslije o čemu bi se moglo razmišljati u budućim planiranjima. Zahvaljujem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
117 | MARTINA ŠPADIĆ | ODLUKU | Poštovani, podržavam odluku o početku nastavne godine. Također, smatram da je završetak školske godine jako kasno. Predlažem da se proljetni praznici skrate da bi školska godina mogla završiti do 16. lipnja. Razlog tomu je što počinje sezona, gužve, vrućina a i učenici nisu tada baš koncentrirani na nastavu. Lijep pozdrav, Martina | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
118 | IVA ILIĆ STANIĆ | ODLUKU | Poštovani, podržavam odluku o početku i završetku nastavne godine. Također podržavam prijedlog da se dio proljetnih praznika ipak skrati kako bi školska godina završila do 16. lipnja. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
119 | LUČI LONČAR | ODLUKU | Poštovani, predlažem da kraj nastavne godine bude najkasnije do 16. lipnja. Zemlja smo koja živi od turizma, te veliki dio naših učenika, pogotovo u u Dalmaciji, pomaže obitelji već u lipnju. Predlažem da se skrate proljetni praznici te traju 4 radna dana i na taj način nastava može završiti 16. lipnja. Apsolutno podržavam jesenske i zimske praznike u dva dijela. Srdačan pozdrav, Luči Lončar, učitelj rehabilitator | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
120 | ANITA VIDOVIĆ | ODLUKU | Poštovani!¨ Podržavam Nacrt odluke o početku i završetku nastavne godine. Posebno mi se sviđa više kraćih odmora za učenike tijekom nastavne godine. Predložila bih jedino da se jesenski odmor učenika produži i na 02.11. kako bi se olakšalo onim učenicima koji putuju na udaljenija mjesta (na udaljenija groblja). Lijep pozdrav! Anita Vidović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jesenski odmor nije moguće produžiti zbog minimalnog broja nastavnih dana koje treba ostvariti sukladno odredbi Zakona. |
121 | KAĆA SVEDRUŽIĆ | ODLUKU | Poštovani, smatram da je 23. lipnja vrlo kasan završetak školske godine. Učenicima nedostaje koncentarcije, počinju vrućine, gužve, a nastava jedva da se može održati. Predlažem da se neki praznici u toku godine skrate ili ukinu (drugi dio zimskih praznika ili kraći proljetni praznici) te se na taj način zadnji tjedan nastave u lipnju ukine i ljetni odmor počne 16. lipnja. Srdačno, Kaća Svedružić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
122 | Suzana Đanić | ODLUKU | Poštovani! Podržavam odluku o početku i završetku nastavne godine i trajanje odmora učenika, osim datuma završetka nastavne godine za koji smatram da bi trebao biti 16.6.2023., obzirom da efektivnost rada učenika ta dva zadnja dana zbog visokih temperatura nije dobra. Možda malo preraspodijeliti ostale kraće odmore kako bi se dobila ta dva radna dana. S poštovanjem, suzana Đanić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
123 | MARIJA PINTARIĆ | ODLUKU | Poštovani, ne podržavam dio nacrta odluke o završetku nastavne godine 21. lipnja 2023. godine. Za završetak nastavne godine predlažem 16. lipnja 2023. Tri dana koja se 'gube' promjenom završetka, nadoknaditi smanjivanjem drugog dijela zimskih praznika. Drugi dio zimskih odmora, kao i jesenski, dobro dođu kao prilika za kraće osvježenje tijekom polugodišta, no nema potrebe da drugi dio zimskog odmora traje tjedan dana. Predlažem skraćivanje na dva dana oko vikenda u veljači, čime se dobije 'produženi' vikend za odmor (kao kod jesenskog odmora), a ne narušava značajno kontinuitet u radu. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
124 | STIPE JOLIĆ | ODLUKU | Poštovani, ne sviđa mi se što i u ovom planu zadnjim tjednom nastave praktično ulazimo u ljeto. U zadnjem tjednu 21./22. samo su dva dana nastavna, a u 22./23. samo tri. Takav krnji tjedan malo kome koristi i smatram da je to proforma kako bi se zadovoljila tradicionalna norma od 175 dana. Smatram i predlažem da se nastavna godina odvija unutar 170-180 dana i minimalno 35 tjedana. Na takav bismo način imali veću slobodu u planiranju kalendara i ne bismo imali ovakve krnje tjedne na kraju školske godine. | Primljeno na znanje | Minimalan broj nastavnih dana propisan je Zakonom. |
125 | Viktorija Vranešić | ODLUKU, Članak 5. | Poštovani, jako je dobro da učenici imaju više kraćih odmora tijekom godine, zbog čega, kako bi ostvarili dovoljan broj nastavnih radnih dana i radnih tjedana, završetak nastavne godine ne može biti prije 21. lipnja. Sve što u lipnju ulazi u 3. tjedan nije dobro. Učenici su premoreni, učitelji sagorjeli, a klimatski uvjeti često nepodnošljivi (vrućine). U tim uvjetima izuzetno je teško održati visoku razinu koncentracije kakvi zahtjeva završetak nastavne godine. Osim toga time se i upisi u srednju školu završavaju u drugoj polovici srpnja, a o čemu se ne vodi računa. Mišljenja sam da je potrebno uvesti korjenite promjene u Odluku. Nakon samostalnosti RH zimski odmor učenika vezao se je uz Božić i Novu godinu čime nam je prvo obrazovno razdoblje prekratko (zaostatak iz vremena kada smo imali 3 obrazovna razdoblja), a drugo obrazovno razdoblje predugačko - što se i uvidjelo i zbog čega sada imamo zimski odmor u 2 dijela. Mišljenja sam da ministar treba donijeti korjenite promjene, a ne samo prepisivati početke i završetke odmora učenika i usklađivati ih s danima tjednoga odmora. Treba nanovo promisliti i osmisliti nastavnu godinu po mjeri učenika, onu koja će osigurati da se kvalitetno mogu ostvariti predmetni i školski kurikulumi. | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
126 | KSENIJA GABRIČEVIĆ | ODLUKU | Poštovani, podržavam više kraćih praznika tijekom nastavne godine. Osobno mislim da bi svakih 6 tjedana dobro došlo par dana predaha i mislim da smo se ovom Odlukom tome i približili. Nastava završava kasno i u sredini tjedna, no ukinemo li npr. drugi dio zimskih praznika onda sljedeća 3 mjeseca nema predaha. Mislim da je to predug period. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
127 | MIRTA GRANDIĆ | ODLUKU, Članak 4. | Smatram da nastava treba u lipnju završiti ranije, kako je do nedavno i bilo, dakle oko sredine lipnja, 16.06.2023. Nastava do druge polovice lipnja kada su već velike vrućine biti će vrlo neugodna jer vruće je već i sredinom lipnja. Većina škola nema uvjete za to - klima uređaje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
128 | Ana Horvat | ODLUKU | Postovani, molim da se skrati jedan tjedan praznika tijekom godine kako bi nastava zavrsila ranije. Predugo je djecu ' drzati' za knjigom kada vani bude vruce. Osobno mislim da tako puno praznika steti djeci nizoh razreda koji se neprestano onda moraju uhodovati u gradivo i navike jer ne uce samostalno. Dodatno smatram da se treba sagledati online nastava koja se upotrebljava i za sve sruge aktivnosti a ne samo za koronu. Molim da se vrati model nadoknade nastave u slucaju natjecanja u skoli i slicno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
129 | Svjetlana Mihelić | ODLUKU | Poštovani,uglavnom se slažem napisanim u Odluci o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora. Vrijeme odmora učenika dobro je planirano i učenicima daje predah pred novim izazovima. Kako bismo odradili nastavu što bolje treba poraditi na sredstvima rada i uvjetima rada. a ne produljem za jedan radni tjedan u ljetnim mjesecima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
130 | Nataša Major | ODLUKU | Poštovani, na osnovu iskustva sa školskim praznicima u više dijelova, slažem se s prijedlogom da učenici imaju više kraćih praznika. Međutim, s obzirom na ljetne vrućine, loše uvjete u školama i pad koncentracije učenika u lipnju smatram da je ipak bolje skratiti drugi dio zimskih praznika kako bi nastava završila ranije. Srdačan pozdrav, Nataša Major | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
131 | GORAN SAMARDŽIĆ | ODLUKU | Poštovani, osobno smatram da je drugi dio zimskog odmora nepotreban. Mišljenja sam da nastavna godina treba završiti minimalno tjedan dana ranije od predviđenog 21. lipnja, posebice zbog velikih vrućina gdje je otežano praćenje nastave učenicima, pogotovo ako znamo da veliki dio učionica nije klimatiziran. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
132 | Dragana Plosnić | ODLUKU | Poštovani, s obzirom u kojim sve okolnostima radimo i djeca pohađaju nastavu, ideja o rascjepkanim praznicima je dobra i odluka ispravna. Međutim, čini mi se problematičan završetak školske godine 21. lipnja. U drugoj polovici lipnja uglavnom je u učionicama neizdrživo za rad, ne zaboravite da većina učionica nije klimatizirana.U takvim uvjetima djeca neće izvući najbolje iz sebe, stoga mi se čini da bi bilo pametnije ukinuti drugu polovicu zimskoga odmora i nastavnu godinu završiti 16. lipnja. Uskršnji praznici su početkom travnja tako da nije predug period između zimskog i proljetnog odmora. Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
133 | Slavica Škrobo-Siladi | ODLUKU, Članak 5. | Ljetni odmor učenika bilo bi dobro da počne ranije stoga su korekcije na osnovu ljetnog odmora nužne na kompletan kalendar a prostora za korekciju ima. | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
134 | Osnovna glazbena škola Pakrac | ODLUKU, Članak 2. | Kraj drugog polugodišta bi trebao biti tjedan ranije, jer većina škola nema klimatizirane prostore i to nam svake godine stvara sve veći problem s obzirom na klimatske promjene i ranija topla razdoblja. Mi imamo nastavu u potkrovlju i dosta je teško ju izvoditi, jer se radi o sviranju, uglavnom, puhačkih instrumenata i vrućina je tu veliki problem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
135 | Osnovna glazbena škola Pakrac | ODLUKU, Članak 4. | Ne slažem se sa durgim dijelom zimskih praznika, kod nas se pokazao nepotrebnim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
136 | Romana Ana Reščić | ODLUKU | Poštovani, uglavnom se slažem s predloženom Odlukom. Drugi dio zimskog odmora je dobro došao, ali nije presudan...mogao bi biti i u drugom tjednu siječnja kao što je i bio nekada. Završetak školske godine u srijedu 21.6.2023 je u potpunosti apsurdan što zbog klimatskih uvjeta te neopremljenost škola klima uređajima, što zbog kratkog vremena za održavanje dopunske nastave, održavanje sjednica, podjele svjedodžbi te upisa u prve razrede srednjih škola. Školska godina 2023/2024. će početi 3. 9. te ukoliko predhodna školska godina završi 21.6. 2023. skraćena je priprema za sljedeću školsku godinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
137 | Claudia Mašinović | ODLUKU | Ne slažem se sa navedenim prijedlogom. Drugi dio zimskih praznika je stvarno nepotreban, velika većina učenika ne ide na skijanje (samo manjina) te zbog tih praznika školska godina kasno završava. Učenici su već početkom lipnja umorni, nekoncentrirani na rad, užasne sparine su vani, a škole neopremljene klima-uređajima, roditeljima već počinje sezona - svi smo nezadovoljni. Umjesto da skratite školsku godinu, Vi ju ovim prijedlogom još produžujete. Zašto u Hrvatskoj mora biti sve naopako, umjesto da se prijedlogom nešto poboljša, Vi sve samo pokvarite??? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
138 | Mirjana Skukan | ODLUKU | Poštovani, smatram da je drugi dio zimskog odmora bespotreban jer učenici gube kontinuitet u radu što se pokazalo i ove školske godine. Također, zbog mogućih vrućina i činjenice da nemaju sve škole klimatizirane učionice (osobito je to problem kod smjenskog rada- poslijepodnevne smjene) smatram da nastavna godina treba ranije završiti. Predlažem stoga da umjesto drugog dijela zimskog odmora nastava završi ranije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
139 | Krunoslav Samardžić | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, slažem se s prijedlogom o rascjepkanosti praznika jer je ova godina pokazala koliko dobro dođe barem malo pauze. Također se slažem s mišljenjem kolega da je kraj nastave dobro pomaknuti bliže sredini lipnja. Kao što su kolege već napisale uvjeti rada sa dolaskom viših temperatura zaista postanu teški. U uvjetima kad veći dio škola nema klimatizirane prostore kvalitetna nastava nije moguća. Učionice su često sparne, a rad je moguć samo u ranim jutarnjim satima. LP | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
140 | Sanja Vidović | ODLUKU | Poštovani, mišljenja sam kako je drugi dio zimskog odmora učenika totalno nepotreban. Učenici se teško ponovno prilagođavaju na rad, teško ih je ponovno pridobiti na pažnju i učenje. Time im prekidamo kontinuitet rada. Također nastavna godina završava jako kasno, budući u školama nema rashladnih uređaja jako teško je provoditi nastavu u razredu zbog velike vrućine i kod nas u Slavoniji velike sparine. S poštovanjem, Sanja Vidović, mag.ing.stroj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
141 | MARIJA ZEGNAL KORETIĆ | ODLUKU | Poštovani, mišljenja sam da su praznici u veljači nepotrebni već da se za toliko dana skrati nastavna godina. Te predlažem da se pomaknu datumi upisa u učeničke domove za početak 7. mjeseca kako bi ljudi mogli do 15.7. otići na godišnji odmor. Pozdrav, dr.sc. Maja Zegnal Koretić, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
142 | Lana Lončar | ODLUKU | Poštovani, pohvaljujem bolju raspodjelu dana za učeničke odmore. U praksi se pokazalo bolje kada su učenici više puta manji broj dana slobodni pa se nakon povratka brže vraćaju u rutinu, a odmorni su. Ipak, trajanje nastave skoro do konca lipnja nepotrebno je jer se zadnji tjedni svode na čuvanje djece u šk. dvorištu. Nemoguće je s njima raditi bilo što u učionicama po toj vrućini, o popodnevnoj smjeni da ne govorim. Predlažem da se drugi dio zimskog odmora te proljetni odmor skrate za koji dan što će dati prostora da nastavna godina završi 4 dana ranije, tj. 16. lipnja 2023. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
143 | Maja Lukman Šprajc | ODLUKU | Poštovani, smatram da bi zimski praznici trebali biti u jednom dijelu, a ne podijeljeni na dva dijela. U praksi se to nije pokazalo kao dobra solucija jer se učenici tek priviknu na školu i nastavu kada se vrate s prvog dijela praznika kako bi onda išli na tjedan dana odmora i ponovno se opustili što nama u školi zahtjeva da uložimo dodatni napor da ih motiviramo i ponovno uvedemo u optimalno stanje za učenje. Teško nam je u tom periodu organizirati i pisane ispite znanja upravo zbog gore navedenog razloga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
144 | Goran Rebraca | ODLUKU, Članak 4. | Mišljenja sam da je kontinuitet rada, sa manje "praznika", puno bolja opcija, od "rascjepkanosti". Raniji završetak, kasniji početak, je posljedica toga; po meni bolji, zbog upisa "osmaša", organiziranosti državnih natjecanja (travanj/svibanj - šira lepeza). Uvijek, nakon što krenemo sa radom, ako je par dana pauza--dočeka nas opetovano ponavljanje gradiva (u biti gubitak tog sata). Zimski neka budu kao i prije - u komadu (početak 16.1.2023.), blagdani i državni praznici su neradni. Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
145 | MARGARETA VUKOJEVIĆ | ODLUKU | Poštovani, imam zamjerku na trajanje proljetnog odmora, tj. datum početka. Smatram da je u manjim sredinama važno očuvanje tradicije u smislu crkvenih običaja gdje se obilježava početak Velikog tjedna (i traje kroz cijeli tjedan) obredi, mise, procesije... te učenici koji su u školama izvan mjesta stanovanja ne mogu sudjelovati u tim događajima jer škola završava na Veliki četvrtak. Predlažem da se proljetni odmor, umjesto nakon Uskrsa prebaci tjedan ranije, tj. da proljetni odmor počne od Cvjetnice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
146 | Dajana Mitić | ODLUKU | Poštovani, smatram da su jesenski praznici nepotrebni, odnosno to se niti ne može nazvati praznicima, stoga bi bez njih i skraćivanjem drugog dijela zimskih praznika nastava trebala trajati najduže do 16. lipnja 2023. jer je sve iza toga datuma previše i za učenike i nastavnike. Koncentracije nema, vruće je, većina škola nije klimatizirana, skraćen je rok za održavanje dopunske nastave što izaziva stres i učenicima i roditeljima i učiteljima, plus produžuju se rokovi za upise u srednje škole, domove, fakultete. Sve se pomiče zbog nekoliko bespotrebnih dana praznika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
147 | Doroteja Vojedilov | ODLUKU, Članak 2. | Poštovani, budući da je ova školska godina pokazala da su zimski praznici u dva dijela dobra odluka, jer učenici dobiju mogućnost kratkog predaha, podržavam odluku da takva podjela zimskih praznika ostane i dalje. No smatram da je 21. lipanj vrlo visok datum za završetak nastavne godine. U to vrijeme su temperature već iznimno visoke te je kvalitetan rad gotovo nemoguć, tako da ne vidim svrhu održavanja nastave čak do tog datuma. Osim toga, veliki broj škola još uvijek nema ugrađene klima uređaje u učionice koje bi olakšale rad u takvim uvjetima, kada zbog pretjeranih vrućina i učenici i nastavnici postaju nervozni i razdražljivi. Predlažem da nastavna godina ipak završi 16. lipnja 2023. te da se ta tri dana uzmu od drugih praznika ili preraspodjele na drugi način. Razumijem da je broj nastavnih dana točno određen te ne tražim da se taj broj smanji, već da se pronađe rješenje da ako je ikako moguće nastavna godina završi sredinom lipnja. Vjerujem da je svima poznato koliko posla nakon toga još imaju nastavnici, posebice razrednici. U iskrenoj nadi da ćete ovo obrazloženje uzeti u obzir, srdačno vas pozdravljam. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
148 | SANDRA VLAHEK | ODLUKU | Poštovani, uglavnom se slažem s predloženom Odlukom. Iz iskustva učitelja i učiteljica iz moje škole, ovaj drugi dio zimskih praznika je dobrodošao prekid za učenike. Ipak, trajanje nastavne godine do 21.lipnja predstavlja problem ne samo zbog klimatskih uvjeta i vrućine za koje većina škola nije pripremljena (nema uređaja za hlađenje po učionicama) nego i zbog kratkog vremena za održavanje dopunske nastave, održavanja sjednica i podjele svjedodžbi za učenike te upisa učenika. Učitelji svakako trebaju započeti s korištenjem svojih godišnjih odmora najkasnije do 10.srpnja kako bi od 20.kolovoza mogli pripremiti sljedeću školsku godinu. Predlažem da se proljetni praznici skrate za 2 dana pa bismo imali nastavu do 17.lipnja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
149 | VLATKA ZAHIROVIĆ | ODLUKU | Poštovani, drugi dio zimskog odmora učenika je nepotreban, a nastava prekasno završava. Predlažem tih 5 dana drugog dijela zimskog odmora rasporediti na 22. i 23. prosinca 2022. te na 19., 20. i 21. lipnja 2023. Uvođenje drugog dijela zimskih praznika narušava kontinuitet rada, a produljuje nastavnu godinu što utječe i na ostale aktivnosti koje su dane osnovnim školama. Zbog ovako kasnog završetka nastavne godine, upisi u srednje škole i učeničke domove traju do početka kolovoza. Osim za razrednike osmih razreda i stručnu službu škole, to produljenje opterećenje je i za učenike osmih razreda i njihove roditelje jer cijeli srpanj provode u prijavama i upisima. S poštovanjem, Vlatka Zahirović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
150 | Tomislav Sorić | ODLUKU | Poštovani Nisam suglasan s navedenim prijedlogom. Mislim da su praznici u veljači nepotrebni. Razdoblje od zimskih praznika do Uskrsa učenici mogu izdržati bez praznika i u tom vremenu se mogu najviše posvetiti školi. S druge strane, u lipnju su učenici umorni, koncentracija pada, u neklimatiziranim razredima je teško usvajati novo gradivo. Nastava u lipnju se uglavnom svodi na završna ispitivanja i zaključivanje ocjena, a za to su dva tjedna i više nego dovoljna. Ovo pogotovo vrijedi za jug Hrvatske gdje su vrućine veće, a zahuktava se i turistička sezona u koju je na razne načine uključena većina roditelja. Predlažem da se barem južnim županijama nastava odvija po kalendaru na koji smo navikli: bez drugog dijela zimskih praznika, ali da nastava bude gotova do 15.6. S poštovanjem, Tomislav Sorić, nastavnik matematike i fizike. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
151 | TAJANA UROIĆ | ODLUKU | Poštovani, slažem se s prijedlogom kalendara za novu školsku godinu . Smatram da je za učenike jako dobro da imaju jesenske, zimske u dva dijela te proljetne praznike, jer se kod učenika vrlo brzo osjeti zasićenost i umor i ovakvi kratki odmori više puta tijekom nastavne godine su pun pogodak. Mislim da je kraj nastavne godine mogao biti prije 21. lipnja što se može postići skraćivanjem ostalih praznika. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
152 | MELITA GRGANTOV | ODLUKU | Cijenjeni! Nemam većih zamjerki po pitanju početka nastave i samih praznika. Najveći je problem svaka nastava nakon 15.6. kada je stvarno prevruće i doslovno neizdrživo za bilo kakav suvisao rad s učenicima. Drugi dio zimskih praznika u veljači je dobrodošao najviše zbog eventualnog perioda viroze i gripe, ali inače razbija kontinuitet rada. Koliko god su dobrodošli kraći prekidi toliko oni remete radni niz i teže je učenike iznova dovesti u radno raspoloženje. Pojednostavljeno, sve ima svojih prednosti, ali i nedostataka. Uistinu će biti teško svima udovoljiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
153 | Alemka Lovnički | ODLUKU | Poštovani! Nisam u potpunosti suglasna s navedenim prijedlogom u Odluci. Mišljenja sam da u planiranju učeničkih praznika treba razmotriti i planiranje sadržaja prema kurikulumima kao i motiviranost učenika za rad nakon prekida nastave. U mnogim nastavnim predmetima tematske cjeline planirane su prema mjesecima te se , po broju sati, tako mogu i planirati sadržaji. Vrlo je malo mjeseci u nastavnoj godini koji ne podliježu prekidima. Time se remeti kontinuirani rad, a učenici vrlo teško nastavljaju s radom jer se prekidanje spoznavanja i uvježbavanja sadržaja određene tematske cjeline manifestira zaboravljanjem onoga dijela koji je učen, ali nije usvojen u cjelosti jer sadržaj nije potpun. To se posebno odnosi na mjesec veljaču. Mislim da su ti praznici nepotrebni i da je sasvim u redu da ostanu dio praznika u mjesecu siječnju ili da se dio dana pripoji proljetnim praznicima, a dio ljetnim praznicima kako bi se smanjio broj radnih dana u lipnju kada umor, nemotiviranost i dekoncentracija zbog vremenskih prilika ometaju normalan rad. Isto tako, mišljenja sam da se jedan slobodan dan u listopadu ne može nazvati jesenskim odmorom te se uz određen broj nastvanih radnih dana može u potpunosti ukinuti. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
154 | JELICA LAZAREVIĆ | ODLUKU, Članak 9. | Poštovani, iz osobnog iskustva uviđam da su učenici dobro prihvatili podjelu zimskog odmora na dva dijela. Također, u školama južne regije i priobalju već u lipnju su velike vrućine, koncentracija učenika u vidnom opadanju te smatram da bi nastavna godina trebala završiti najdalje do 15.6. Broj nastavnih dana bi se mogao postići skraćivanjem proljetnog odmora ili ranijim početkom nastavne godine primjerice 1.rujna. Srdačan pozdrav, Jelica Lazarević | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
155 | Maja Kalebić | ODLUKU | Poštovani, obzirom na opremljenost rashladnim uređajima i uvjetima rada u školama, svaka nastava nakon 18.lipnja nije nastava nego zadržavanje učenika u školi. Također, odmor učenika dulji od 5 radnih dana učenike izbacuje iz radnog modusa te je moj prijedlog skratit Uskršnji odmor na tjedan dana, tj. 4 radna dana i time završiti nastavnu godinu s 18. lipnja. Srdačno, Maja Kalebić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
156 | DAMIR GOBEC | ODLUKU | Poštovani. Da li itko razmišlja imalo o praznicima i terminima zimskih praznika u odnosu na turističku ponudu u navedenim razdobljima. Hrvatska unazad dvije godine ulazi u termine praznika Njemačke, Austrije, Italije i ostalih zapadnoeuropskih zemalja te time ulazi u visoku sezonu što znači da Hrvati u to vrijeme plaćaju nepotrebni i do 30% skuplje aranžmane. Time se direktno iz države iznosi značajan iznos sredstava koji bi mogao ostati građanima za potrošnju u Hrvatskoj. Ovakvim nepromišljenim odlukama direktno se utječe i na BDP Hrvatske. Praznike treba ili produžiti do 15. siječnja bez praznika u veljači ili skratiti do 02.01. pa dodatni tjedan dati u drugoj polovici siječnja kada nije visoka sezona. Ovim potezom sigurno bi utjecali i na održavanje radnih mjesta u turizmu i turističkim agencijama kao jednoj od važnih gospodarskih grana Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
157 | Vanja Borčić | ODLUKU, Članak 9. | Poštovanje, radim u školi trideset godina i podržavam prijedlog kalendara za novu školsku godinu. Kod učenika se vrlo brzo osjeti umor i zasićenost i smatram da je dobro da imaju jesenske i proljetne praznike kao i zimske u dva dijela. Iako, osobno smatram da je visok datum u mjesecu lipnju za kraj nastavne godine, jer živim na otoku i koncentracija učenika u radu je znatno manja. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Komentar nije vezan uz tekst članka. |
158 | Dijana Arbanas | ODLUKU | Poštovani, nekoliko manjih odmora od tjedan dana pokazali su se kao dobri u one dane kada nije bilo zatvaranja škola i izolacija. Ukoliko su se dogodili praznici pa izolacija dolazilo je do velikih prekida redovne nastave. Stoga smatram da bi trebalo unijeti stavku u kojoj bi učenici ukoliko su bili u izolaciji mogli nadomjestiti nastavu na praznicima, odnosno da škola sama odredi kako će raditi. Također odmori od dva dana narušavaju broj radnih dana u godini (broj ponedjeljaka, utoraka, srijeda...) te bi i na to trebalo obratiti pažnju ili uvijek završavati krajem tjedna(odnosno počinjati početkom). Također se nastava ne bi trebala odvijati dulje od 15.lipnja jer se onda pomiču dani dopunske nastave, ispitivanja. | Primljeno na znanje | U skladu s propisima škole mogu i trebale bi imati aktivnosti za učenike i tijekom odmora. |
159 | Tajana Rihtarec Višnić | ODLUKU | Poštovani, sviđa mi se ideja kraćih odmora. Jedina zamjerka koju imam je trajanje nastave do 21. lipnja. U to doba dolaze već jako topli dani, škola nema klimu. Koncentracija učenika a i učitelja je u velikom padu i jako je teško raditi. Po mom mišljenju, možemo započeti već 1. rujna a završiti najkasnije 15. lipnja. Hvala. Srdačno, Tajana Rihtarec Višnić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
160 | Karla Blaslov | ODLUKU | Poštovani, ne radim dugo u prosvjeti ( sad će 6 godina), ali sam prošla i "stare dulje praznike" i "nove kraće". I za učenike i za učitelje je bolje više kraćih praznika, prvenstveno mislim na dijeljenje zimskih praznika jer je uvijek taj period iza ove godine do Uskrsa bio strašno dug i koncentracija učenika vrlo smanjena jer jedva čekaju praznike. Skratila bih uskrsne praznike i skratila završetak nastavne godine jer je većina 6.mjeseca izgubljena - učenici misle samo na kupanje, ljeto i praznike, vanka je vruće, učionice nemaju klime i jednostavno tih zadnjih par tjedana je vrlo teško raditi, i nama i njima. Ako škola može završiti sredinom tjedna, zašto ne bi mogla i početi sredinom tjedna? Pa nek počne 1. rujna. Ukoliko su ikakve izmjene još moguće, neka se skrate dani u lipnju. Hvala! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
161 | ESTER GRUBICA | ODLUKU, Članak 4. | Podjela zimskih praznika u dva djela nije loše obzirom koliko duže traje drugo polugodište- ali kraće polugodište bi možda bilo bolje rješenje. U lipnju je jako vruće i na obali ima već puno turista; učenici se teško usredotoče, idu na more umjesto da uče i izuzetno ih je teško motivirati- kolokvijalno rečeno zadnji tjedni su "izgubljeni". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
162 | NENSI LUČIĆ KINKELA | ODLUKU | Poštovani, smatram da bi bilo bolje da se zimski praznici ne razdvajaju u dva dijela, već da se drugi dio spoji s prvim dijelom. Također sam mišljenja da bi nastavna godina trebala trajati najkasnije do 15. - 18. 06. Nakon toga datuma počinju topliji dani i učenici već nisu koncentrirani na nastavu. Nensi Lučić Kinkela | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
163 | Kazimir Berljavac | ODLUKU | Poštovani, Kao nastavnik koji radi u školi 23 godine i koji je prošao sve moguće varijante "odmora" ,ukratko želim savjetovati slijedeće. Molim ukinuti pod hitno drugi dio zimskog odmora, te pripojiti te dane zimskim ili još bolje proljetnim(Uskrsnim) praznicima/blagdanima. Upravo suprotno od brojnih mojih kolega mislim da je cjepkanje praznika na više manjih odmora kontraproduktivno za koncentraciju,rutinu i sam uspjeh učenika. U proljeće nema gripe, duži su dani te je moguća bolje organizirana izvanučionična nastava a i obitelji su u mogućnosti da se bolje organiziraju te isplaniraju neki obiteljski izlet koji će povoljno utjecati na psihofizički razvoj i stanje povjerene nam djece. U suprotnom više malih odmora izbace djecu i nas nastavnike iz rutine a nedovoljan broj dana za odmor ne dopušta nam da organiziramo neki obiteljski ili školski izlet. Sa štovanjem,Kazimir Berljavac | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
164 | SANJA DŽALTO | ODLUKU | Ljetni praznici trebali bi počinjati svakako neki ponedjeljak u 6.mjesecu, a ne usred tjedna ili početkom tjedna i po mogućnosti do 18.6. da je gotova nastava, to je nekakav datum oko kojeg se uvijek vezao početka praznika, sad se skroz nekako to produžuje još dalje u 6.mjesec, što nije dobro s obzirom na vrućine i kasnije obaveze, produžne i sl. Zimski praznici u dva dijela su poželjni, jesenski su svakako prekratki da se uopće poimaju praznicima, proljetni su u redu, iako bi možda bilo bolje njih skratiti za koji dan prije početka ljetnih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |