Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Kristina Hodak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 2 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Prihvaćen | U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
| 3 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlaže se u članku 102. stavku 5. iza riječi „suradnika“ dodati zarez i riječ „broja vanjskih suradnika“. | Prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona uređuje se samo pojam suradnik. |
| 4 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | U članku 96. stavku 3. iza riječi „fondova“ predlaže se dodati riječi „i programa“. | Prihvaćen | Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 5 | Ana Pavković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, da kratice akademskih naziva budu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovim imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom te su lako prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 6 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Predlaže se u članku 52. stavku 2. iza riječi „znanstvenom“ dodati riječi „odnosno umjetničkom“. | Prihvaćen | Stavak 2. će se nadopuniti. |
| 7 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Ovakvu odredbu nacrta prijedloga zakona obavezno trebaju pratiti adekvatne promjene u važećem radnom i socijalnom zakonodavstvu. Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19.) u članku 112. stavku 1. podstavku 4. propisuje da ugovor o radu, između ostalog, prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore. Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.) u članku 33. stavku 1. propisuje da pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 8 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Potrebno je uskladiti terminologiju sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama ("Narodne novine" br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17., 37/20.) koji predviđa rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust. | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 9 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. stavak 3. ne predviđa mogućnost da se na integriranom sveučilištu to jest njegovoj umjetničkoj sastavnici osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti može zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjesto. U tom smislu predlaže se iza riječi „akademija“ dodati riječi „ili sastavnica integriranog sveučilišta koja izvodi studij u umjetničkom području“ . | Prihvaćen | Stavak 3. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 10 | IVAN SOBOL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 11 | Nikolina Sobol | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 12 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Potrebno je uskladiti terminologiju, naslov iznad članka 36. glasi Imenovanje i razrješenje ravnatelja, dok stavci 3., 5. i 6. tog članka reguliraju izbor ravnatelja, a ne imenovanje. | Prihvaćen | Članak 36. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 13 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Prema članku 20. stavku 4. nacrta prijedloga Zakona prodekane imenuje i razrješava fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće na prijedlog dekana. Dakle, prodekani se ne izabiru se već imenuju, pa je potrebno tu odredbu uskladiti na odgovarajući način. | Prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 14 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12. stavak 3. podstavak 10. potrebno je uskladiti s člankom 13. stavkom 4. nacrta prijedloga Zakona koji propisuje da prorektore imenuje Senat. Dakle, ne provodi se postupak izbora prorektora već imenovanje, pa je iz tog razloga potrebno na odgovarajući način uskladiti tu odredbu. | Prihvaćen | Stavak 3. podstavak 10 će se urediti. |
| 15 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Kako je predloženo stavkom 1. diplomantima prijediplomskog studija se, kao i osobama koje su završile kratki stručni studij u trajanju od dvije godine, izdaje svjedodžba, a ne diploma, što predstavlja korak unatrag u odnosu na trenutno važeće odredbe ZZDVO čijim je člankom 84. propisano da se studentu koji završi preddiplomski sveučilišni studij izdaje diploma. Navedenim prijedlogom sustav visokog obrazovanja odmiče se od uobičajene prakse zemalja EU i bolonjskog procesa visokog obrazovanja prema kojom se diplomantima preddiplomskih studija izdaje diploma. Predloženo rješenje svakako utječe i na njihov status na tržištu rada gdje bi trebali biti prepoznati kao stručnjaci koji su razinom kvalifikacije i stečenim kompetencijama osposobljeni za čitav niz složenih i zahtjevnih poslova za čije obavljanje se traži visoka razina obrazovanja. No, izdavanjem svjedodžbe umjesto diplome, šalje se poruka da se fakultetska naobrazba odnosno nekadašnja visoka stručna sprema stječe tek nakon diplomskog studija, a da su prvostupnici zapravo VŠS ili još niži stupanj obrazovanja. Stoga smatramo da je, kako za pojašnjavanje stečenih znanja i kompetencija prvostupnika, ispravom koja se izdaje na kraju prijediplomskog studija potrebno poslati jasnu poruku da je riječ o stručnjacima koji su sposobni obavljati poslove radnih mjesta na kojima se nekada tražila VSS, a što je bio i jedan od ciljeva bolonjskog sustava visokog obrazovanja. | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Uvjeti za odlazak u mirovinu nastavnika u sustavu visokog obrazovanja produženi su u odnosu na uvjete iz Zakona o radu kojim je regulirano obvezno umirovljenje po sili zakona sa navršenih 65 godina života. Obzirom da navedeno predstavlja pogodnost za već zaposlene nastavnike u sustavu visokog obrazovanja koji imaju mogućnost ostanka na tržištu rada do 67. godine života, što s druge strane može imati negativan učinak i na zapošljavanje mladih u sustavu visokog obrazovanja i znanosti, smatramo da bi u obrazloženju trebalo jasno navesti razloge zbog kojih se propisuje takva iznimka koja bi morala, svojom primjerenošću, doprinijeti nekom legitimnom cilju Također, zakonom je potrebno jasno propisati je li ostanak na tržištu rada do 67. godine života obveza nastavnika u sustavu visokog obrazovanja, ili je to samo mogućnost koju nastavnik na javnom visokom učilištu može, ali i ne mora koristiti. Nadalje, nejasno je zašto se navedenom odredbom različito tretiraju nastavnici na javnom visokom učilištu koji su obavezni otići u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života (sukladno članku 70. akademska godina traje od 01. listopada tekuće do 30. rujna iduće godine), a znanstveniku na javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67. godina. Tako postavljenim uvjetima osoba koja je, primjerice 01. listopada navršila 67 godina života, a zaposlena je na javnom visokom učilištu, može raditi punih 9 mjeseci duže od osobe koja je rođena na isti dan, ali radi u javnom znanstvenom institutu. Također, a s obzirom na to da nastavnici i znanstvenici imaju povlasticu duljeg ostanka na tržištu rada, smatramo da je potrebno dodatno obrazložiti iznimku iz stavka 2. navedenog članka, kojom im se, u slučaju trajnog zvanja, mogućnost ostanka na tržištu rada produljuje sve do 70. godine života. | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 17 | DORA KOVAČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 18 | Ines Luketić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlog zakona podržavam, ali smatram da je potrebna izmjena čl. 74 i 113 vezanih uz akademske nazive odnosno kratice istih. Smatram da bi primjerenije kratice akademskog naziva bile bacc. i mag. (stručni studij) te univ.bacc i univ.mag. (sveučilišni studij) Na ovaj način smanjuje se dosadašnja diskriminacija stručnih studija, ali je ujedno jasno vidljiva razlika između stručnih i sveučilišnih studij. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 19 | TANJA AKRAP | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Svugdje u svijetu su prepoznatljivi naveden nazivi samo mi u HR smo naopaki. Struc.spec. kao da neko kašljuca i štuca a ne da ima akademski naziv. Strucni specijalista (prije se u specijalnu skolu islo tko ima neke poteskoce) a sada u HR su specijalci akademski obrazovani ljudi. Nigdje veze. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 20 | SARA BESTULIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 21 | Demi Janko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 22 | MONIKA ZEREC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u potpunosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. Isto tako za diplomsku raqzinu mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 23 | MARIO-EMANUEL RADELIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 24 | Lucija Labura | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 25 | Lucija Bastiančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju nudim jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 26 | BRANKO PERKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 27 | Tomislav Riđan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 28 | IVONA JAKUBEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 29 | Matea Markiš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kao kraticu akademskog naziva predloži bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovime bismo imali jasnu distinkciju između dva studija te, još bitnije, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 ! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 30 | GABRIJELA PERKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 31 | Dina Kralj | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | U cilju ispravljanja diskriminacije studenata stručnih studija neophodno je da svaki student koji završi studij i ostvari 300 ects ima apsolutno pravo na titulu mag. po uzoru na sve države članice Europske unije, jednako kako je neophodno da svi studenti koji se obrazuju u RH imaju apsolutno pravo nastavka studija (poslijediplomski, doktorat) neovisno o studiju koji su završili. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 32 | PERICA PERKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 33 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | U odnosu na stavak 3. ističemo kako ostaje nejasno koje su pravne posljedice zadržavanja stečenih znanstvenih zvanja, odnosno, ima li to ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe koja zadržava stečeno (posebice više zvanje od onog trenutno potrebnog za radno mjesto na kojemu je zaposlena) i njena prava i mogućnosti u sustavu, posebice prilikom izbora na radno mjesto, ili je to tek titula bez formalnog značaja? Potrebno je precizirati da se odredba stavka 4. odnosi na nastavnika odnosno znanstvenika kojemu je temeljem trenutno važećeg Zakona iznimno produljen radni odnos i to na određeno vrijeme, pa će sukladno ovoj odredbi njegov radni odnos prestati istekom sklopljenog aneksa o produljenju radnog odnosa nakon 65. godine, dok će u odnosu na zaposlenike koji su u trenutku stupanja na snagu ovog zakona navršili 65 godina, ali im još nije prestao ugovor o radu s obzirom da još uvijek nije istekla kalendarska/akademska godina u kojoj su navršili 65 godina, prestanak radnog odnosa biti reguliran sukladno odredbama novog Zakona. Nije propisano da se bilo kakvim podzakonskim propisima treba predvidjeti odgovarajuće prijelazno razdoblje za primjenu novih uvjeta izbora/reizbora koji se tek trebaju definirati. To znači da bi se neke osobe mogle naći u vrlo nezavidnoj poziciji jer bi im moglo preostati relativno kratko razdoblje (manje od 5 godina, jer se rokovi računaju od zadnjeg reizbora, a ne od stupanja na snagu novog zakona ili novih uvjeta za izbor/reizbor), u kojem će moći ispuniti uvjete reizbora koji će im tek naknadno biti poznati. Ovo pitanje je svakako potrebno primjereno regulirati da se izbjegne takva pozicija zaposlenika koja bi im potencijalno mogla ugroziti i radni odnos. | Prihvaćen | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Stavak 4. istog članka će se doraditi. |
| 34 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Stavak 3. posebno regulira trajanje mandata samo u odnosu na rektore i dekane koji su prije stupanja na snagu ovog Zakona izabrani po drugi put, međutim ništa ne govori o aktualnim mandatima rektora odnosno dekana koji su po prvi puta izabrani. Smislenije bi bilo propisati da rektori odnosno dekani koji se nađu na toj dužnosti u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na istoj dužnosti do isteka mandata na koji su izabrani, a da oni koji su izabrani po drugi puta nemaju mogućnost ponovnog izbora. | Prihvaćen | Stavak 3. članka 108. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 35 | ŽELJKA ČORAPOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 36 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | U odnosu na stavak 1. upozoravamo na omašku u točci 2. u kojoj je dva puta spomenut članak 42., pri čemu se u drugom navođenju vjerojatno mislilo na članak 43. U odnosu stavak 1. točke 3. i 4., ističemo kako se u slučaju iz čl. 51. ovog Zakona niti u slučaju iz čl. 42. ne radi o ispunjenu uvjeta koji dovode do otkazivanja ugovora o radu. U navedenim slučajevima ne postoji obveza poslodavca da pod određenim uvjetima otkaže ugovor o radu, već se radi o prestanku ugovora po sili zakona kako je navedeno u čl. 42. odnosno prestanku ugovora o radu radi odlaska u mirovinu sukladno čl. 51. | Prihvaćen | Točke 2., 3. i 4. stavka 1. članka 107. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 37 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Smatramo kako odredba stavka 2. predstavlja nepotrebno ograničavanje rada studenata, posebice uzevši u obzir činjenicu da se neki studijski programi izvode samo u redovitom statusu, zbog čega student mora birati između studija i rada. Prema našem mišljenju potrebno je relaksirati ovu odredbu u smjeru omogućavanja studentima u redovitom statusu zasnivanja radnog odnosa i obavljanja samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja, uz ograničavanje pojedinih prava iz studentskog standarda. | Prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
| 38 | Mate Šakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 39 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Iako smatramo da je potrebno i poželjno, kako u nastavi tako i u znanosti, zadržati najbolje nastavnike odnosno znanstvenike i nakon navršetka 67 godina života, ne vidimo smisao ovakvog prijedloga odredbe koja produljuje radni vijek svih nastavnika i znanstvenika do isteka akademske/kalendarske godine u kojoj su navršili 67 godina života, a posebice uzevši u obzir utjecaj takve odredbe na mogućnosti zapošljavanja mladih. Mišljenja smo kako bi posljedice ovako predviđenog produljenja radnog vijeka mogle biti pogubne za kadrovsku obnovu sustava i krajnje demotivirajuće za mlađe kategorije nastavnika i znanstvenika. Nije jasno što je politika Vlade u RH. Zaustaviti odlazak mladih ljudi ili ih motivirati na odlazak iz ove zemlje? Zašto je moguće na vlastita sredstva produljiti radni odnos samo osobama na najvišim radnim mjestima? Ako ih financiraju iz vlastitih prihoda, ne bi li potreba za nastavkom njihova rada (primjerice u vođenju određenog projekta ili sl.) trebala biti odlučujuća odrednica temeljem koje će visoko učilište samostalno odrediti je li i kome je potrebno produljiti ugovor i do 70-e godine života? Stavkom 2 stvara se dodatna nejednakost između ustanova koje imaju priliku i ustanova koje nemaju priliku stjecati vlastite prihode na tržištu. Zadržavanje vrhunskog kadra u sustavu je doprinos znanosti i nastavi u zemlji, ali zar taj doprinos ne zaslužuju znanstvene i umjetničke discipline na ustanovama koje ne ostvaruju vlastite prihode? Država mora i takvim institucijama dati priliku da zadrže najbolje kadrove. Treba stvoriti fond za izravnanje između ustanova koje mogu i koje ne mogu ostvarivati vlastite prihode i iz tih sredstava platiti takve ljude. Neshvatljivo je da na sveučilištu ne postoji solidarnost između javnih ustanova. Zakonu nedostaju proceduralne odredbe o tome kako se na ustanovama odlučuje o tome tko može ostati iza 70 godine života. To je veoma česti kamen spoticanja. | Prihvaćen | Stavak 1. i 2. će se urediti. |
| 40 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Potrebno je propisati da se postupak traženja i izdavanja suglasnosti uređuje općim aktom ustanove – tako da se izbjegne arbitrarnost u izdavanju suglasnosti. | Prihvaćen | Članak 49. će se urediti. |
| 41 | davor buterin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 42 | MATEO MILINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 43 | FILIP KOŠČAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu. Smatram da bi najadekvatnije kratice akademskog naziva bile bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na ovaj način postigla bi se jasna distrakcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 44 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Članak 62., stavak (4): Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Uvjete upisa na doktorski studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Dakle, prema ovom stavku, doktorski studij ne mogu upisati oni koji su završili sveučilišni specijalistički studij, unatoč tome što su, da bi završili sveučilišni specijalistički studij sakupili: na stručnom diplomskom 300 ECTS + na razlikovnim kolegijima za prijelaz na sveučilišnu vertikalu barem još dodatnih 30 ECTS (sada sa barem 330 ECTS imaju izjednačeni status glede sveučilišne vertikale s onima koji su završili sveučilišni diplomski studij od 300 ECTS) + sveučilišni specijalistički studij (120 ECTS) sveukupno to čini 420 ECTS Sa ukupno 420 ECTS, u sveučilišnoj su vertikali, a ne mogu na doktorske studije, na koje mogu oni sa „samo“ 300 ECTS. Zašto ih sad trebamo zaustaviti u namjerama daljnjeg obrazovanja!? Je li to društveni interes? Prijedlog: Dopuniti stavak tako da glasi: Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, kao i osoba koja je završila sveučilišni specijalistički studij. | Prihvaćen | Članak 62. će se urediti. |
| 45 | Tonko Kovačević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Mišljenja sam da završetkom preddiplomskog stručnog studija stručni naziv treba da bude prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), a završetkom specijalističkog diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 46 | Martina Miškulin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | U članku 21. stavak 5. u točci 4. dodati iza riječi „drugom pravnom osobom“ dodati i „i klinikom“ izvan sveučilišta. | Prihvaćen | Članak 21. će se urediti. |
| 47 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | nedostaje stavak 5. Treba propisati prava i obveze višeg asistenta! | Prihvaćen | Dodat će se stavak 5. |
| 48 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | stavak 7. dopuniti rečenicom: Kriterije odabira višeg asistenta utvrđuje sveučilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. | Prihvaćen | Stavak 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 49 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | stavak (6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se suradnik iz reda izrazito uspješnih studenata Kriterije odabira izrazito uspješnog studenta utvrđuje sveučilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Obrazloženje Pojmovi „natprosječno“ i „posebno“ uspješan student nisu iste kategorije i otvaraju vrata pravnoj nesigurnosti. Zakonska odredba mora biti jasna: iz „reda izrazito uspješnih studenata“. | Prihvaćen | Stavak 6. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 50 | ANTONIJA BARIŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Već godinama imam problema s prijevodom diplome, što je zaista smiješno jer imamo ECTS bodove i mislim da je sve jasno. Zašto smo ih uopće uvodili?! 300=300 Antonija Barišić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 51 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U navođenju općih kriterija za izbor na stručno radno mjesto izostavljeni su znanstveni instituti. | Prihvaćen | Stavak 4. članka 39. prijedloga Zakona uredit će se. |
| 52 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Dodati da predstavnik predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu, bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. | Prihvaćen | Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 53 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Dodati da predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Studenti nisu neprijatelji nego partneri i najveći dionici u sustavu visokog obrazovanja te u svim, a posebno krovnim tijelima relevantnima za djelovanje tog sustava treba osigurati zastupljenost predstavnika studenata. | Prihvaćen | Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 54 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Članak 101 izmijeniti da glasi: Članak 101. (1) Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju procjene uspješnosti u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja utvrđenih programskim ugovorom. (2) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut u pregovaračkom postupku odabiru strateške i posebne ciljeve i s njima povezane mjerljive pokazatelje, te predlažu početne i ciljne vrijednosti izabranih pokazatelja. Uz zadane ciljeve i pokazatelje, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može predložiti i vlastite ciljeve i mjerljive pokazatelje, koji su u skladu s njihovom razvojnom strategijom. (3) Udio izvedbene (varijabilne) proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 15 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 101. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 55 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Članak 100 izmijeniti da glasi: Članak 100. (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a posebice se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. izdatke za studentski standard 3. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 4. izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti 5. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucionalne suradnje 7. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje 8. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 9. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 10. sredstva za izdavačku djelatnost 11. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj 12. sredstva za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, 13. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 14. preustroj i okrupnjavanje javnih znanstvenih instituta 15. upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa 16. ostvarenje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve i njima pripadne aktivnosti koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a čija je ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. (3) Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom. | Prihvaćen | Članak 100 stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 56 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Članak 99 izmijeniti da glasi: Članak 99. (1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene ovim Zakonom, a posebice se odnose na: 1. plaće i materijalna prava zaposlenih 2. materijalne troškove poslovanja 3. sredstva za druge osnovne troškove. (2) Osnovna proračunska komponenta obuhvaća obrazovnu i znanstvenu, odnosno umjetničku potkomponentu obavljanja temeljne djelatnosti javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, čiji se iznos i udio u ukupnom financijskom planu utvrđuju programskim ugovorom. | Prihvaćen | Članak 99. stavak 1. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 57 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Financijski plan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta donosi se u skladu sa statutom i programskim ugovorom za svaku kalendarsku godinu. | Prihvaćen | Stavak 1. članka 98. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 58 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Stavak 3 izmijeniti da glasi: (3) Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom i kriterijima raspolaganja. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način raspolaganja vlastitim prihodima javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. | Prihvaćen | Članak 97. stavak 3. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 59 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Izmijeniti Visoko učilište sa Javni institut u drugoj rečenici stavka 2 da glasi: (2) Visoko učilište, namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Javni institut namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti. | Prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 60 | Filip Marinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram kako je ovo povijesna i promjena od velikog značaja za sve studente stručnih studija u RH. Naime promjena akademskih titula osim rješavanja pitanje diskriminacije jednom zauvijek donosi snam i prepoznatljivost ali i usklađenost s Europskim prostorom visokog obrazovanja. Posebno me veseli činjenica što se ovim Zaknom isto tako reuglira i olakšava upis na poslijediplomske studije! S Poštovanjem, Filip Marinović predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 61 | Ksenija Kusic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300 je 300 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 62 | MIROSLAV VRANIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, ukoliko se prihvate izmjene kratica za sveučilišne i strućne studije iz Članka 74. Prijedolg izmjene stavke (3) - izmjena kratica za stručne magistre (mag. uz naznaku struke) ili (mag. ing. uz naznaku strule) za tehničko područije. Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studentska inicijativa "300=300" | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 63 | MIROSLAV VRANIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Prijedlog izmjene stavke (2) - izmjena kratice za prvostupnike sveučilišnih studija (univ. bacc. uz naznaku struke) - izmjena kratice za provstupnike stručnih studija (bacc. uz nanznaku struke) Prijedlog dopune stavke (2) - izostavljeni su prvostupnici tehničkih znanosti i područija koji bi uz svečilišni ili stručni prvostupnik imali i inženjer i time pripadajuče kratice po završetku sveučilišnog prijediplomskig studija (univ. bacc. ing. uz naznaku struke) i po završetku stručnog prijediplomskog studija (bacc. ing. uz naznaku struke) Prijedlog izmjene stavke (3) - kratica po završeku diplomskog studija, za sveučilišne (univ. mag. uz naznaku struke), a stručne (mag. uz naznaku struke). Svečilišnog tehničkog smijera ( univ. mag. ing. uz nanznaku struke), a stučnog tehničko područija (mag. ing. uz naznaku struke). Prijedlog izmjene stavke (4) - Završetkom bilo kojeg sveučilišnoga specijalističkog studija jedinstvena kratica (univ. spec.) Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studentska inicijativa "300=300" | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 64 | VLADIMIR PETROVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Kao bivši studentski pravobranitelj želio bih ostaviti kratku digresiju kao i svoje mišljenje, u nadi da će se i prihvatiti. Podržavam prijedlog zakona kao i napore koje ministarstvo čini kako bi se, nadam se, konačno uredilo polje visokog obrazovanja na nediskriminirajući način. Ono je zaista potrebno kako se stratifikacija i diskriminacija svih studenata koja je trenutno prisutna, dakle onih koji su svoje visoko obrazovanje odlučili polaziti na sveučilišnim smjerovima, jednako kao i onih koji su to pak odlučili na stručnim studijima, mogla okončati. Vidljivo je kako se prepoznala diskriminacija i kako se ona želi ispraviti, no svakako bi ovdje trebalo jasnije urediti polje akademskih naziva. Stavkom I. ovog članka akademski građani odvajaju se na "stručne" i "akademske" što smatram pogrješnim posebno jer ostavlja prostor za budućim malverzacijama i ponovnom diskriminacijom studenata, ovdje prvenstveno onih na stručnim studijima. Kako se akademski nazivi stječu i na stručnim i na sveučilišnim studijima, i za jedne i za druge ti nazivi trebaju biti akademski, a ne stručni i akademski (to pak ne znači da student smjerom koji polazi ne stječe i stručni stupanj za koji se obrazovao, ali struktura stavka može dovesti do diskriminacije jednog dijela studenata). Stoga predlažem brisanje riječi "stručni", te bi stavak I. glasio: "Završetkom studija student stječe odgovarajući akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima.". Nadalje u stavku II. i III. ne vidim potrebu za "ubacivanjem" riječi "struč." u akademskim titulama stručnih studija jer bi i takva praksa mogla dovesti do diskriminacije, posebno na tržištu rada. Po mom mišljenu najbolje bi bilo jedno od drugog odjeliti tako da se na sveučilišnim studijima stječe akademski naziv "univ.bacc.", a na stručnim studijima akademski naziv "bacc." za preddiplomske studije odnosno "univ.mag." i "mag." na diplomskim studijima. Ovaj komentar se odnosi i na članak 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postiže se ujednačenost i značajno se smanjuje prostor za diskriminacijom sveučilišnih i stručnih studija, te na najbolji način omogućuje njihov razvoj, a na tržištu rada, domaćem i stranom, njihova prepoznatljivost. Također ne sukobi se s latinskim nazivima i ne dovodi do brkanja pojmova. Nadam se da su nam oba studija jednako važna i jednako bitna s obzirom na ishode učenja, iako nikako ne istovjetna. Srdačno! | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 65 | Ivan Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, U većini podržavam nacrt prijedloga zakona, međutim moram se osvrnuti na članak o akademskim nazivima (74). Iz navedenog nacrta može se zaključiti kako se ponovno stvara distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija. Ono što je važno napomenuti je da i dalje kratice o nazivima nisu jasno definirane i može doći do različitog tumačenja kako u RH tako i u različitim članicama EU. Uvođenjem ECTS-a (European Credit Transfer and Accumulation System) u naš obrazovni sustav i prihvaćanjem europskog bolonjskog sustava jasno je definirano što svaki ECTS bod i znači, a osnovna ideja cijelog procesa je da se među-nacionalnim sustavima visokog obrazovanja jasno definiraju kvalifikacijske razine, te potakne mobilnost studenata među visokim učilištima unutar EU. Shodno tomu i sami nazivi titula bi trebali pratiti većinsku europsku praksu. Slijedom navedenog, RH prihvaća europske norme čime se jasno definira radno opterećenje studenta (što simboliziraju ECTS bodovi), a koji su isti na sveučilišnim i stručnim studijima. Dodavanjem bilo kakvih kratica nepoznatih u većini članica EU (kao što je 'struč. mag.') stvorilo bi nejasnu predodžbu o tim titulama. Stoga predlažem sljedeće: Akademski prvostupnik -univ. bacc. Stručni prijediplomski prvostupnik -bacc. Sveučilišni diplomski studij -univ. mag. Stručni diplomski studij -mag. Poslijediplomski specijalistički studij -univ. spec. Doktorski studij -dr. sc. S poštovanjem, | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 66 | Agata Bošnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. : Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 67 | JELENA ĆALETA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona uz male nadopune. Za kraticu akademsko naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ova promjena bi pomogla u prepoznavanju kratica i na europskoj razini. Izmjene zakona se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 68 | Danijel Mihalj | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatram da kratica struč. kod titula stručnih studija nije najsretnije riješenje. Kod kratica titule tako bi se koristila dva jezika, hrvatski i latinski. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 69 | Igor Dojmi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga Zakona uz prijedlog izmjena u članku 74. predlažem sljedeće nazive: Završetkom sveučilišnog preddiplomskog studija akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog preddiplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga preddiplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Ostatak nacrta prijedloga Zakona podržavam u cijelosti. S poštovanjem! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 70 | IVAN DEREŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 71 | BARBARA ABIANAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 72 | Ivan Pištelek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 73 | Ivan Pištelek | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 74 | Dijana Radovnikovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam navedeni nacrt prijedloga zakona. Što se tiče članka 74, predlažem sljedeće: Akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.) Ostatak nacrta prijedloga zakona podržavam u cjelosti. S poštovanjem, U ime inicijative "300=300" Dijana Radovniković | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 75 | PAOLA HORVAT SOVILJ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Člankom 74. potrebno je konačno i jasno otkloniti diskrimnaciju stručnih studija po pitanju akademskih naziva koji se stječu na razinama 6. i 7. HKO prvenstveno dodjeljivanjem akademskih, a ne stručnih naziva te izbacivanjem besmislenih dijakritičkih znakova, na način da se sveučilišnim preddiplomskim studijem stječe naziv univ.bacc., stručnim preddiplomskim studijem stječe naziv bacc., sveučilišnim diplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim stječe naziv univ.mag., a stručnim diplomskim mag. Na navedeni način sprječava se dugogodišnje diskrimanotorno ophođenje prema studentima stručnih studija koji su također akademski građani (e.g. JMBAG) kao i njihovi sveučilišni kolege te je predloženo pojmovno rangiranje opsoletno i krajnje neprihvatljivo. Razlika u naravi stručnih i sveučilišnih studija u potpunosti se postiže primjenom spomenutih akademskih naziva i nema nikakve osim maliciozne potrebe da se stručne studente distancira od akademske zajednice. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 76 | PAOLA HORVAT SOVILJ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Članak 62. treba omogućiti pristup osobama koje su završile poslijediplomski specijalistički studij te se žele osposobiti za samostalan znanstveni rad. Ovo iz razloga što u praksi imamo osobe koje nakon stručnog studija obavljaju rad za koji su se osposobile te tako stječu jedinstveno iskustvo koje bi se u kombinaciji s dodatnim školovanjem trebalo shvatiti kao važan doprinos razvoju znanosti. Teorija ne napreduje ako se ne ostvaruje kroz praksu, i to je nepobitna činjenica. | Prihvaćen | Članak 62. će se urediti. |
| 77 | Jadranka Stojanovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | "Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju." Svakako treba prvenstvo dati institucijskim repozitorijima iz kojih nacionalni repozitorij pobire podatke. Sugeriram preformulirati u ""Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane u institucijskom ili nacionalnom repozitoriju, ako ustanova nema institucijski repozitorij." | Prihvaćen | Stavak 7. će se urediti. |
| 78 | MARIJA ŠLJIVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 79 | MIRNA VARGA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 80 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Hrvatski studentski zbor predlaže nadopunu stavka (1.): Predstavnik Zbora studenata veleučilišta Republike Hrvatske sudjeluje u radu Zbora veleučilišta bez prava glasa. Potrebno je osigurati zastupljenost studentskih predstavnika u svim tijelima ovog Zakona. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Prihvaćen | Članak 94. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 81 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Hrvatski studentski zbor predlaže nadopunu stavka (1.): Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora bez prava glasa. Potrebno je osigurati zastupljenost studentskih predstavnika u svim tijelima ovog Zakona. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Prihvaćen | Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 82 | Marin Belkovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog Zakona ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag. (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp Marin Belković | Prihvaćen | Članak 74. i 113. će se izmijeniti. |
| 83 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, iznimno student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. Hrvatski studentski zbor smatra da je nužno dozvoliti studentima koji nemaju mogućnost izvanrednog studiranja na svom studiju pružili mogućnost obavljanja djelatnosti obrta ili nekog drugog slobodnog zanimanja (npr. osnivanje startup tvrtki). Studentima je potrebno osigurati mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. Tako se studentima omogućava potrebno stjecanje kompetencija na tržištu rada i potiče poduzetnički duh. Student koji studira integrirani studij koji se izvodi samo u redovitom statusu ne može do najmanje 23 godine započeti svoje poduzetničke ideje niti inicirati inovacije koje bi mogao komercijalizirati kroz svoj startup. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
| 84 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Stavak 7. potrebno je promijeniti te glasi: Stručno povjerenstvo mišljenjem u pisanom obliku predlaže senatu, fakultetskom ili akademijskom vijeću, vijeću veleučilišta, odnosno znanstvenom vijeću, svih kandidata rangiranih po ocjenama, koje sadrži ocjenu svih prijavljenih kandidata s obrazloženjem, najkasnije u roku 30 dana od dana isteka roka za prijavu na natječaj. Hrvatski studentski zbor smatra da se predloženim stavkom osigurava transparentan način rada te jednak tretman prema svim kandidatima. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Prihvaćen | Stavak 7. članka 40. prijedloga Zakona dopunit će se. |
| 85 | Željko Delija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Kao diplomirani stručni specijalist ekonomije, podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 86 | Sara Macko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Primjer komentara koji možete ostaviti u copy/paste formi : Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 87 | Ivica Ratković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | U ime INSTITUTA ZA TURIZAM: ' Odredba članka 51. koja se odnosi na pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina nije u skladu s odredbama Zakona o radu. Ukoliko se ista želi mijenjati, prethodno je potrebno napraviti potrebne izmjene Zakona o radu. Nadalje, odredba stavka 1. ima diskriminatorna obilježja budući se ista odnosi samo na kategorije nastavnika i znanstvenika te se opravdano postavlja pitanje ustavnosti iste s obzirom da cilja samo određenu skupinu zaposlenika. Pomicanje granice za umirovljenje ne smije biti proizvoljna odluka čiji je jedini cilj da se prati trend povišenja starosne granice za odlazak u mirovinu koji se dešava u EU nego je potrebno isto gledati kroz prizmu stanja u znanstvenoj zajednici. Svjedoci smo dugogodišnjeg odljeva mladih znanstvenika u inozemstvo i ovakva odredba sigurno neće dugoročno pomoći oporavku i napretku hrvatske znanosti budući će otežati zapošljavanje mladih znanstvenika. Predlažemo da se predmetni članak izmjeni na način da se rad do 67 godine života predvidi kao opcija, a ne kao obveza.˝ | Prihvaćen | Stavak 1. i 2. će se urediti. |
| 88 | IVANA GRGIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje preložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na dilomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 133 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 89 | Daniel Radić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 90 | Lovro Matijašević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Kao i ostale kolege podržavam inicijativu 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 91 | Filip Prpić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam inicijativu 300=300 Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediploskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke (dr. sc.). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 92 | KATE VIOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive |
| 93 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | 1. Izostaviti ovaj stavak i „prepustiti“ reguliranje pokrivenosti nastave Zakonu o osiguravanju kvalitete 2. Izostaviti postotak iz stavka koji bi onda glasio: Visoko učilište može povjeriti izvedbu nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija | Prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 94 | ANDREJ VOLGEMUT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 95 | Mario Barić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 96 | DINO PARENTA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali smatram da je potrebno napraviti jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na kratice akademskih naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 97 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Čitav članak je nejasan. Navodi se da se naslovni nastavnik ili znanstvenik biraju prema člancima 40-43., no ovdje nema javnog natječaja (suprotno članku 40). Zašto? Dodatno pitanje - bira li se i on na 5 godina? Ako da – što to točno znači u situaciji kad on ne radi tih 5 godina, nego npr samo 1 godinu od tog izbora. Ukoliko radi samo 1 godinu, gubi li on gubitkom radnog mjesta i to zvanje? Ako ne – je li on u povoljnijem položaju od standardnih nastavnika koji uopće nemaju zvanje ako nemaju (izgube) radno mjesto? | Prihvaćen | Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima. |
| 98 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | U stavku (2), druga se rečenica treba odnositi na institute. | Prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 99 | MARIO KOPJAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Predlažem nekoliko promjena u ovom prijedlogu zakona i podržavam inicijativu 300=300. Članak 74. - preddiplomska razina: završetkom stručnog studija stjecao bi se stručni naziv: bacc. (uz naznaku struke), a završatkom sveučilišnog studija akademski naziv: univ. bacc. (uz naznaku struke) - diplomska razina: završetkom stručnog studija stjecao bi se stručni naziv: mag. (uz naznaku struke), a završatkom sveučilišnog studija akademski naziv: univ. mag. (uz naznaku struke) Članak 113. - promjene navedene u čl. 74 trebaju se odraziti i u ovom članku Obrazloženje: Smatram da se studente stručnih studija u ovom prijedlogu diskriminira zbog miješanja hrvatskih i latinskih kratica, te se time otežava prepoznatljivost stečene kvalifikacije. Uvođenjem isključivo latinskih kratica titule će biti univerzalno prepoznatljivije. Ovaj prijedlog zakona jest poboljšanje u odnosu na trenutno važeći zakon, ali je potrebno točnije definirati nazive kako bi oni bili univerzalni! | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 100 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 no realno ispada 300=299,99 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 101 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). 300=300 (no realno ispada 300=299,99) | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 102 | Igor Roje | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Svakako podržavam studentsku inicijativu 300=300 te se slažem s ostalim predlagateljima titula na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 103 | Jelena Liović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Kao jedna od predstavnica studentske inicijative 300=300, podržavam prijedlog novog Zakona te sam slobodna izraziti nekoliko primjedbi, a za koje smatram kako bi dodatno poboljšale predloženi zakonodavni okvir. Članak 74., a za akademske nazive predlažem: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na prijediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Obrazloženje: Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Članak 76. st. 2. u kojom se navodi odredba o nemogućnosti sklapanja radnog odnosa i obavljanju samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja za vrijeme trajanja redovnog studija trebala bi se ukloniti. Obrazloženje: Smatram da svakog redovnog studenta, a koji uz pohađanje nastave i redovito izvršavanje svojih studentskih obveza, ne treba ograničavati u radu/obavljanju djelatnosti. Mladi i obrazovani ljudi koji svoje obrazovanje nastavljaju u Republici Hrvatskoj te uz to rade i plaćaju doprinose iz plaće/samostalne djelatnosti/obrta treba nagraditi, a ne onemogućavati jer se ionako vrlo vjerojatno radi o jako malom broju studenata. S poštovanjem, Jelena Liović 300je300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. te članak 76. stavak 2. će se izmijeniti. |
| 104 | Marko Miletić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.) | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 105 | Marica Baljkas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, iako podržavam prijedlog Zakona, smatram da je potrebna izmjena članaka 74. i 113. i to kratica akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij). Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. će se izmijeniti. |
| 106 | MONIKA BEDEKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, iako podržavam prijedlog Zakona, smatram da je potrebna izmjena članaka 74. i 113. i to kratica akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij). Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Isto tako, članak 76. stavak 2 smatram diskiminirajućim budući da ne omogućuje zasnivanje radnih odnosa studenata u redovnom statusu te ih tako stavlja u nepovoljniji položaj od studenata u izvanrednom statusu. Pojedina Sveučilišta nastavu na zadnjoj godini studija izvode zajedno za redovne i izvanredne studente u popodnevnim satima odnosno terminima predviđenim za nastavu studenata u izvanrednom status što je dodatan razlog koji govori u prilog navedenoj diskriminaciji i tome da studenti u redovnom statusu mogu ostvariti radni odnos koji bi primjenom ovog članka bio onemogućen. | Prihvaćen | Članak 74. i 113. te članak 76. stavak 2. će se izmijeniti. |
| 107 | VLATKA MALINOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, iako podržavam Prijedlog Zakona, svakako upućujem na izmjene čl. 74. i čl. 113., i to kratice akademskih naziva na preddiplomskoj razini: bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij); a na diplomskoj razini: mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij), a radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Gore navedeno je isto tako važno za obrazovni sustav Republike Hrvatske uz druge pozitivne promjene koje donosi ovaj Prijedlog Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113 će se izmijeniti |
| 108 | Sara Profeta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Podržavam prijedlog kolega da se izmijeni Članak 50, stavak (1) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Sara Profeta, v. lektor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 1. će se nadopuniti. |
| 109 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Poštovani, Čl.56.st.4. trebao bi glasiti: "(4) Stegovna odgovornost utvrđena u stegovnom postupku za posljedicu može imati izvanredni ili redoviti otkaz ugovora o radu." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Prihvaćen | Stavak 4. će se urediti. |
| 110 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupnja u stavku (2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.? Stavak (3)„Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive te će ispraviti stavak 5. u odnosu na doktorski studij. |
| 111 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Pozitivnim pomakom u elektroničkoj evidenciji ostvarenih rezultata studenata držimo digitalizaciju diplome te slovnih ocjena u elektroničkom sustavu kao još jedne potvrde uspjeha. U st. 1. navedeno je da se završetkom prijediplomskog studija studentu izdaje svjedodžba. Postavlja se pitanje zadovoljava li svjedodžba sve zakonske uvjete da se izda kao isprava o završenom sveučilišnom stupnju visokog obrazovanja. | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija. |
| 112 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U stavku 2. trebalo bi naglasiti da se stječe najmanje 300 ECTS bodova, odnosno najmanje 360 ECTS bodova. | Prihvaćen | Članak 60. će se nadopuniti. |
| 113 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U stavku 2. trebalo bi naglasiti da se stječe najmanje 60 ECTS bodova, odnosno najmanje 120 ECTS bodova. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 114 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlaže se usklađivanje sa Zakonom o radu. | Prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. |
| 115 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Poštovani, Čl.45.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Osobi izabranoj na suradničko radno mjesto asistenta imenuje se mentor iz reda nastavnika, odnosno znanstvenika, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Potrebno je naglasiti da se osobi izabranoj na suradničko radno mjesto asistenta imenuje mentor, ali se višim asistentima mentor ne imenuje. Nema smisla da se višem asistentu imenuje mentor, jer je mentoriranje, od početka visokog obrazovanja do njegovog završetka vezano uz specifični projekt odnosno izradu kvalifikacijskog rada (završnog, diplomskog, doktorskog). Imenovanjem mentora višim asistentima drastično se umanjuje samostalnost i donošenje odluka u radu, a mentoriranje ne rezultira nikakvom izradom kvalifikacijskih radova. Takve prakse da se višim asistentima imenuje mentor provodi vrlo malo visokih učilišta u svijetu. Pojedini slučajevi gdje viši asistent iz bilo kojeg razloga ne ispunjava obaveze propisane Zakonom ili pravilnicima trebaju se vrednovati i nadzirati kroz godišnje izviješće poslijedoktoranda prodekanima ili članovima znanstvenih vijeća, a ne dodjelom mentora. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti na način da se samo asistentu imenuje mentor. |
| 116 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Predlaže se promijeniti naslov prije članka 85. u "Upisnik znanstvenika i umjetnika". OBRAZLOŽENJE: U članku 85. se govori o jedinstvenom upisniku znanstvenika i umjetnika, pa naslov treba uskladiti sa sadržajem članka (dakle jedan upisnik, a ne dva upisnika). Dodatna napomena: iako stavak (2) članka 85. daje definiciju pojma "umjetnik" u smislu ovoga zakona, uspostava "upisnika umjetnika" može u određenim situacijama dovesti do zabune i pitanja vezanih za nadležnost nad segmentom umjetnosti, koja je u pravilu u Ministarstvu kulture i koje vjerojatno propisuje neke svije upisnike, registre i evidencije umjetnika. | Prihvaćen | Naslov će se ispraviti. |
| 117 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Smatramo da bi se sa rokom iz stavka 3. ovog članka trebao uskladiti rok na koji se donose strateški dokumenti institucija te predlažemo da se i taj rok, usklađen s rokom iz stavka 3. ovog članka, doda u ovoj članak. | Prihvaćen | U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
| 118 | Ivana Silić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatram da će oznaka struč. kod titula stručnih studija rezultirati neprepoznatljivošću u obrazovnim sustavima drugih zemalja pa čak i lokalno. Slažem se s ostalim predlagateljima titula bacc./univ. bacc. i mag./univ. mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 119 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. | Prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je fleksibilnost za izvanredne studente ostavljena stavkom 4. koji se odnosi samo na redovne studente. U odnosu na čl.79.st. isti će se izmijeniti dok članak 79. st.3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave. |
| 120 | FRANCES TOMIČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 121 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Članak 96. nacrta prijedloga Zakona navodi izvore sredstava za financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta te stavak 3. točka 3. istoimenog članka kaže sljedeće: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. U točki 3., kao namjenski prihodi visokog učilišta i znanstvenih instituta, navode se sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova. Svakako pozdravljamo jasnije definiranje izvora namjenskih prihoda, no predlažemo da se u točki 3. dodaju i programi Europske unije s obzirom da znanstvene organizacije u Republici Hrvatskoj mogu svoje aktivnosti financirati iz čitavog niza za to dostupnih programa Europske unije (Obzor Europa, Erasmus+, LIFE, Justice program, Kreativna Europa i dr.), a ne samo iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno drugih fondova. Tako predlažemo da točka 3. predmetnog članka glasi: Članak 96. …… (3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine prihodi koji proizlaze iz obavljanja osnovne djelatnosti te s njome povezanih djelatnosti, a osobito: 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa 2. sredstva Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 3. sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 4. prihodi ostvareni od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 5. prihodi od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. | Prihvaćen | Članak 96. stavak 3. točka 3. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 122 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | U stavku 4. umjesto "članka 56. stavka 2." treba pisati: "članka 56. stavka 3." (tipfeler) | Prihvaćen | Stavak 4. članka 118. prijedloga Zakona će se ispraviti. |
| 123 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | »Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.« - Ovo je potpuno nepotrebna i proizvoljna odredba bez realne osnove i koja pokušava prisiliti sustav da funkcionira na neki neobrazložen način, a pri tom jedino što bitno može napraviti je zaustaviti neke ljude u namjeri da studiraju. | Prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
| 124 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlaže se razmotriti mogućnost da asistenti u umjetničkom području nisu obvezni upisati doktorski umjetnički studij. | Prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 125 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Predlaže se u stavcima 1. i 2. ispred riječi "roditeljskog dopusta" dodati riječi "rodiljnog dopusta,". | Prihvaćen | Stavak 1. i 2. će se urediti. |
| 126 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Predlaže se u stavku 3. iza riječi "propiše umjetnička akademija" dodati riječi "ili fakultet" budući su umjetničko - nastavna radna mjesta ustrojena i na pojedinim fakultetima npr. Arhitektonskom fakultetu. | Prihvaćen | Stavak 3. članka 39. prijedloga Zakona uredit će se. |
| 127 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | "(2) Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik je osoba koja nije u radnom odnosu s visokim učilištem, odnosno znanstvenim institutom, ali ispunjava kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto." Zbog čega visoko učilište ne može angažirati naslovnog suradnika (asistenta ili višeg asistenta)? | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti na način da uključuje i naslovne suradnike. |
| 128 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlaže se u članku 3., točki 3. iza riječi "znanstveno-nastavnim", dodati riječi "umjetničko-nastavnim". | Prihvaćen | Točka 3. će se urediti. |
| 129 | Gabrijela Jerković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 130 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Smatramo da je u drugoj rečenici stavka 2. greška budući da se ponavlja ista formulacija iz prve rečenice, a pritom su iz odredbe ispušteni znanstveni instituti – predlažemo da se u drugu rečenicu umjesto visoko učilište navede znanstveni institut. | Prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 131 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlažemo da se ovaj članak uskladi sa Zakonom o radu budući da ovakva odredba implicira pozitivnu odnosno negativnu diskriminaciju u odnosu na druge zaposlenike, a također se i odražava na zapošljavanja/napredovanja znanstvenika na nižim radnim mjestima. | Prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. |
| 132 | JELENA GRUBIŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Jelena Grubišić | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 133 | LUKA MLADINEO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Slažem se s prijedlozima više udruga studenata da nazivi budu: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Prijedlog naziva u ovom Zakonu koji je kombinacija i latinskog i hrvatskog jezika smanjio bi prepoznatljivost. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 134 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Članak 87. stavak 6. promijeniti na način da glasi: „Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca.„ | Prihvaćen | Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca. |
| 135 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | U članku 16. u stavku 1 propisuje se dvotrećinska većina za statsune promjene sveučilišta. Ako se rektora sveučilišta bira i razrješava natpolovičnom većinom zašto bi se za statusne promjene sveučilišta propisivala dvotrećinska većina? Predlažem natplovoićnu većinu u članku 16. stavak 1. | Prihvaćen | Stavak 1. će se izmijeniti. |
| 136 | Lidija Valentić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog ovog zakona, uz izmjenu naziva kratica akademskih i stručnih naziva koje bi glasile: - po završetku sveučilišnog prijediplomskog studija stječe se naziv prvostupnik i naznaka struke - univ. bacc.; - po završetku stručnog prijediplomskog studija stječe se naziv prvostupnik i naznaka struke - bacc.; - po završetku sveučilišnog diplomskog studija i sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija stječe se naziv magistar uz naznaku struke - univ. mag; - po završetku stručnog diplomskog studija stječe se naziv magistar uz naznaku struke - mag.; - po završetku poslijediplomskog specijalističkog studija stječe se naziv specijalist uz naznaku struke - univ. spec; - te po završetku doktorskog studija stječe se naziv doktor znanosti uz naznaku struke - dr. cs. Nepotrebno je u nazive dodavati hrvatske znakove (npr. č), koji su neprepoznatljivi izvan granica Hrvatske. Ovim izmjenama jasno je postavljena granica i razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a prepoznatljivi nazivi u ostatku svijeta omogućuju izjednačavanje naziva i lakoću prepoznavanja te ukidaju diskriminaciju naziva stručnih studija. Izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 137 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | U članku 14. stavak 7. predlaže se promijeniti sadržaj na način da o razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom ukupnog broja članova senata. Ako se rektora bira natpolovičnom većinom svih članova senata onda ga se treba i razrješiti istom većnom. | Prihvaćen | Stavak 7. će se izmijeniti. |
| 138 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada.« - Znanost ne postoji da bi se prilagođavala tržištu rada. Izvjesni udio znanstvene djelatnosti jest vezan i uz tržište rada (koje je skup koji uključuje podskup znanstvenika pa bi ovo obraćanje ionako trebalo terminologički redefinirati) i odatle proizlazi i potreba za promjenama, ali ne isključivo uz tržište rada. Nijedna vodeća svjetska znanstvena zajednica ne funkcionira tako da se studijski programi ekskluzivno prilagođavaju tržištu rada. Kada to jest slučaj, privatne fondacije financiraju temeljna istraživanja bez kojih nema pomaka u fundamentalnom sustavu znanja. Utoliko je smjer ovih komentara na stanje u državi besciljan. Znanstvena djelatnost, osim toga, i sama kreira područja unutar tržišta rada, nije tržište rada to koje ekskluzivno kreira znanstvenike. Nikada tako nije bilo. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 139 | Ivana Silić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U Članku 59. pretpostavlja se isključivo model 3+2 i 4+1. Podržavam prijedloge koji traže izmjene koje će omogućiti i upis na dvogodišnje diplomske studije studentima koji su završili četverogodišnje prijediplomske studije te upis na diplomske studije studentima koji su završili integrirane studije. Osim toga, visokim učilištima ne bi smjelo biti zakonom potpuno onemogućeno upisivati studente sa završenim trogodišnjim prijediplomskim studijima. Visoko učilište moralo bi moći temeljem svojih internih akata, priznavanjem neformalnog učenja, predmetima razlike ili na neki drugi način, omogućiti kandidatu upis na jedonogodišnji diplomski i bez zadovoljenog uvjeta završenog četverogodišnjeg studija. | Prihvaćen | Članak 59. će se nadopuniti. |
| 140 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (3) Tri godine je kratko vrijeme za ispunjavanje većine ciljeva takvoga ugovora od kojih su mnogi iz skupine „strateških“ i dugogodišnjih. | Prihvaćen | U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
| 141 | LENA BLAJIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 142 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. Predlažemo st. 6. dopuniti tako da glasi: „(6) Visoka učilišta mogu svojim općim aktima ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odnosno kojima se ispunjavaju razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studijskog programa, a koje su uvjet za sudjelovanje na studiju. Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem." | Prihvaćen | Stavak 6. će se urediti. |
| 143 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | U stavku 1., umjesto „odlukom donesenom dvotrećinskom većinom svih članova.“ predlažemo "odlukom donesenom natpolovičnom većinom svih članova.“ | Prihvaćen | Stavak 1. će se izmijeniti. |
| 144 | Ida Stipčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 145 | Aleksandar Tivadar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 146 | IVANA SENJANIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 147 | Antun Fruk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 148 | ANA BAKULA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 149 | Anamarija Bekavac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 150 | BARBARA PLEŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 151 | JOSIP KOJUNDŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 152 | Anita Mroček | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovim putem podržavam Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U hrvatskom pravnom sustavu, predložene izmjene i dopune članaka 74. i 113. prijedloga Zakona su jasne, točne i opće prihvatljive javnosti. Važno je napomenuti da pojedine države članice Europske Unije (Austrije, Češke, Nizozemske, Velike Britanije i Slovenije..) imaju prihvaćene kratice akademskih i stručnih naziva te su uvedeni poslijediplomski stručni studiji dostupni studentima i zainteresiranim osobama. Postavlja se pitanje kako će nastale promjene utjecati na tržište rada i na rad Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s obzirom da je svake godine sve veći broj nezaposlenih mladih ljudi na tržištu rada i aktivno traže posao? Smatram da je zalaganjem i radom Ministarstva znanosti i obrazovanja i trudom Studentske inicijative "300=300", učinjen jedan veliki pomak i korak naprijed u sustavu obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini. #300je300 Lijep pozdrav. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 153 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Osim što visoka učilišta i znanstveni instituti doprinose razvoju gospodarstva i odgovaraju na potrebe tržišta rada, iznimno je važno da te razvojne potrebe budu temeljene na stvarnim potrebama zajednica u kojima djeluju. Visoka učilišta trebaju omogućiti da sve osobe imaju pravo pristupiti, napredovati i uspješno završiti studije u skladu s njihovim sposobnostima, a ne njihovim osobnim karakteristikama ili okolnostima koje su izvan njihovog utjecaja (vidi Ministarsko priopćenje iz Rima 2020. - Aneks 2; vezano uz Bolonjski proces). Zbog toga predlažemo dopuniti stavak (1) i uvrstiti novi tekst pod broj 6. Stavak (1) sada u cijelosti glasi: (1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financira ostvarivanje razvojnih ciljeva, a posebice se odnose na: 1. modernizaciju studijskih programa 2. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa 3. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture 4. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda 5. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj "6. razvoj programa kojima se jača društveni angažman visokih učilišta i znanstvenih instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti" 7. poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucionalne suradnje 8. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta 9. preustroj i okrupnjavanje javnih znanstvenih instituta 10. ostvarenje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. | Prihvaćen | Stavak 1. članka 100. prijedloga Zakona će se dopuniti predloženom točkom 6. |
| 154 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Predlažemo nadodati u 3. stavak riječ "angažirano", jer time potičemo članove akademske zajednice da nastavni i znanstvenoistraživački proces oblikuju u suradnji i prema potrebama zajednice. Novi tekst glasi: (3) Članovi akademske zajednice u radu trebaju štititi znanstvenu istinu i istraživačku nepristranost, poštovati autorska prava te postupati odgovorno i "angažirano" prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. | Prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 155 | IVAN KUČINIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 156 | Petra Božanja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 157 | Davorka Miliša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 158 | Leonora Miliša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 159 | Darko Holjevac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 160 | PETRA ČAVLOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam ovaj nacrt prijedloga zakona, ali uz izmjenu čl. 74 i 113. vezano za kratice akademskih naziva. Naime, smatram da bi kratice akademskih naziva trebale glasiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini budući da kratica 'struč.' kao takva ne bi bila prepoznata nigdje u svijetu. Na ovaj način bi se postigla bitna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, ali i istovremeno smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija što bi trebao biti i glavni cilj ovog prijedloga zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 161 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 162 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna zvanja predstavljaju komparativnu prednost stručnih studija u odnosu na ostale. | Prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 163 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” | Prihvaćen | Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. |
| 164 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 165 | KRISTINA LOVREK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 :) | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 166 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu - Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 167 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: (1) Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 168 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika |
| 169 | Ivan Brajdić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Potrebna je izmjena članka 74. Člankom 7 Hrvatskog Kvalifikacijskog okvira (HKO) određena je jednaka razina za stručne i sveučilišne studije. Slijedom toga objektivno je i usklađivanje akademskih naziva za studije koji su na istim razinama. Obzirom da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom utvrđuje povezivanje sa Europskim kvalifikacijskim okvirom te se uređuje sustav kvalifikacija koji bi među ostalim trebao osigurati jasnoću. Korištenje kratice 'struč.' nije međunarodno prepoznatljivo te se time studente koji završe stručni studije dovodi u diskriminirajući položaj posebice kod inozemnih poslodavaca kojima 'struč.' vrlo malo znači. Kako bi se omogućilo prepoznavanje kvalifikacija stečenih sveučilišnim studijem te osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja znatno kvalitetnije rješenje je dodavanje kratice univ. ispred akademskog naziva čime bi nazivi glasili kako slijedi: - univ. bacc. uz naznaku struke - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke: za sveučilišne prijediplomske studije - univ. mag. uz naznaku struke - sveučilišni magistar uz naznaku struke: za sveučilišne diplomske studije - bacc. uz naznaku struke - prvostupnik uz naznaku struke: za stručne prijediplomske studije -mag. uz naznaku struke - magistar uz naznaku struke: za stručnie diplomske studije - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr) | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 170 | Ivan Brajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Potrebna je izmjena članka 74. Člankom 7 Hrvatskog Kvalifikacijskog okvira (HKO) određena je jednaka razina za stručne i sveučilišne studije. Slijedom toga objektivno je i usklađivanje akademskih naziva za studije koji su na istim razinama. Obzirom da se Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom utvrđuje povezivanje sa Europskim kvalifikacijskim okvirom te se uređuje sustav kvalifikacija koji bi među ostalim trebao osigurati jasnoću. Korištenje kratice 'struč.' nije međunarodno prepoznatljivo te se time studente koji završe stručni studije dovodi u diskriminirajući položaj posebice kod inozemnih poslodavaca kojima 'struč.' vrlo malo znači. Kako bi se omogućilo prepoznavanje kvalifikacija stečenih sveučilišnim studijem te osposobljenost za obavljanje poslova u područjima znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja znatno kvalitetnije rješenje je dodavanje kratice univ. ispred akademskog naziva čime bi nazivi glasili kako slijedi: - univ. bacc. uz naznaku struke - sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke: za sveučilišne prijediplomske studije - univ. mag. uz naznaku struke - sveučilišni magistar uz naznaku struke: za sveučilišne diplomske studije - bacc. uz naznaku struke - prvostupnik uz naznaku struke: za stručne prijediplomske studije -mag. uz naznaku struke - magistar uz naznaku struke: za stručnie diplomske studije - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 171 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. | Potrebno je ubaciti odredbu kojom bi se odredilo da se i postupci reizbora započeti prije stupanja na snagu ovog Zakona vode prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. | Prihvaćen | Članak 111. stavak 1. prijedloga Zakona će se nadopuniti. |
| 172 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Mišljenje je da umjetničke akademije osim umjetničke i stručne djelatnosti obavljaju i znanstvenu djelatnost te se iz navedenih razloga predlaže se da se u članku 17. stavku 2. iza riječi umjetničku dodaju riječi znanstvenu na način da članak 17. stavak 2. glasi kako slijedi: ".... koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost." | Prihvaćen | Članak 17. će se nadopuniti. |
| 173 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Poštovani, Razumijemo činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Mišljenja smo kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, RIT Croatia | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija. |
| 174 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | MUZA predlaže nadopuniti: 6. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje | Prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 175 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | MUZA predlaže izmjenu preformulacijom: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju u smislu ovog zakona je osoba izabrana u umjetničko-nastavno ili naslovno umjetničko-nastavno zvanje ili umjetnik praktičar s relevantnom umjetničkom izvrsnošću koji obavljaju poslove u visokom umjetničkom obrazovanju kao i osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Bez predložene izmjene, nastavnici Muzičke akademije ne bi imali pravo na upis u Upisnik umjetnika. | Prihvaćen | Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 176 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | MUZA predlaže nadopunu: 2. sudjeluje u znanstvenom, umjetničkom i stručnom radu | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 177 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | MUZA predlaže nadopunu: (2) Nakon završetka diplomskog, poslijediplomskog te integriranog studija studentu se izdaje diploma u potpisanom i ovjerenom ispisu i u digitalnom obliku. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 178 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | MUZA predlaže nadopunu: (2) … u redovitom statusu upisuje u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini… U praksi na Muzičkoj akademiji studenti rijetko upisuju ovako određen broj koji na godišnjoj razini zapravo treba biti minimalno 60 ECTS. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 179 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. S poštovanjem, RIT Croatia | Prihvaćen | Članak 112. će se urediti u odnosu na osobe iz inozemstva. |
| 180 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Poštovani, Predlažemo nadopuniti odredbu na način da osobama koje su završile integrirani studij omogući upis na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij. S poštovanjem, RIT Croatia | Prihvaćen | Članak 59. će se urediti. |
| 181 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Poštovani, Člankom 59. stavak 2. studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS bodova, nije omogućen upis na diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS bodova. Studentu koji je završio studij u trajanju od 4 godine treba otvoriti mogućnost da upiše i dvogodišnji studij, ako to želi. S poštovanjem, RIT Croatia | Prihvaćen | Članak 59. će se urediti. |
| 182 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | MUZA predlaže dodati: (2)…u istom znanstvenom ili umjetničkom području i polju, … | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 183 | DENIS VUKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 184 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | MUZA predlaže nadodati: 2) …koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost. MUZA predlaže brisanje: (4) Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Isticanje umjetničkih akademija u navedenom kontekstu držimo dvojbenim i nepotrebnim. | Prihvaćen | Članak 17. će se urediti. |
| 185 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | MUZA predlaže nadodati: 3) predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim… | Prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 186 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. | Prihvaćen | Stavak 7. će se nadopuniti. |
| 187 | Emma Veletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 188 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | . čl. 110 - dodajemo komentar na st. 4. u kojem se navodi da znanstvenika koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstvenom radnom mjestu nastavlja s radom do isteka ugovora o radu. Mišljenja smo da navedenom odredbom treba doraditi i dopuniti iz sljedećih razloga: - temeljem čl.112.st.4. Zakona o radu, radniku prestaje radni odnos po sili zakona kada navrši 65 godina te smo, kao što smo predložili u članku 51., protiv podizanja dobne granice na 67 godina radi odlaska u mirovinu. U ime Znanstvenog vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenog vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Prihvaćen | Stavak 4. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 189 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | čl. 51. Podizanje dobne granice sa 65. na 67. godina radi odlaska u mirovinu treba dodatno pojasniti, a prvenstveno uskladiti s čl. 112. st. 4. Zakona o radu. Ako se radni odnos znanstvenika produži za 2 godine, znanstvenici koji su po važećem zakonu izabrani u više znanstveno zvanje i nisu na tom znanstvenom radnom mjestu, sljedećih 2. godine neće moći biti ni izabrani na više radno mjesto jer slobodnih radnih mjesta neće biti. Stoga smo protiv podizanja dobne granice na 67. godina radi odlaska u mirovinu. U ime Znanstvenog vijeća Poljoprivrednog instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Prihvaćen | Stavak 1. uskladiti će se s propisima koji uređuju radne odnose. |
| 190 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. S poštovanjem, RIT Croatia | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija. |
| 191 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 192 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | čl. 39. - navedenim člankom propisuju se kriteriji za izbor na radno mjesto: st. 4. propisuje se izbor na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto na sveučilištu Predlažemo: da se st. 4. dopuni „i znanstvenim institutima“ Obrazloženje: na znanstvenim institutima imamo zaposlene stručne suradnike koji po prijelaznim i završnim odredbama ostaju na stručnim radnim mjestima, a što je s novim zapošljavanjem? Ako se ne dopuni st. 4. znači li to da se gube/postepeno ukidaju stručna radna mjesta na znanstvenim institutima!!!! U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Prihvaćen | Stavak 4. članka 39. prijedloga Zakona dopunit će se. |
| 193 | MARKO BELJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon u cijelosti, samo predlažem izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona, vezano za kratice akademskog naziva na diplomskoj razini. Naime, kratica „struč“ koja se stječe završetkom diplomskog stručnog studija neprepoznatljiva je i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Kako bi se izbjegla diskriminacija stručnih studija, te pri tome uvažavajući i potrebu distinkcije između stručnih i sveučilišnih studija predlažem da kratice akademskog naziva na diplomskoj razini trebaju biti: SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. (odnosno univ. mag. ing.) STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. (odnosno mag. ing.) …dakle kao po sistemu kakav je na preddiplomskoj razini: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. (odnosno univ. bacc. ing.) STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. (odnosno bacc. ing.) | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 194 | Antonio Marin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam nastojanje da se napokon zamjene stručni nazivi za diplomske studije, te da se napokon uvede red među specijalističke poslijediplomske studije. Posebno je nezgrapno i nelogično izvedeno da se završetkom specijalističkog diplomskog studija u području medicine dobije akademski naziv: "univ.mag.med", dok se iz drugih područja dobija: "univ.spec. s naznakom struke". Lp, AM | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 195 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Potrebno je omogućiti i angažman naslovnog suradnika, odnosno osobe izabrane u naslovno suradničko zvanje. | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 196 | Matija Mamić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Prijedlog zakona je u redu, podržavam ga međutim predlažem jednu izmjenu, a tiče se naziva nakon završenog studiranja. Kratica "struč." nije kratica iz latinskog jezika pa nije razumljiva ni u Hrvatskoj ni u inozemstvu stoga bih predložila izmjene naziva kako slijedi: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Lijep pozdrav, MM 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 197 | Zvonimir Jelčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 198 | Luka Kulenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon u cijelosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva treba promijeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Jasna je distinkcija između dva studija, a time se smanjuje i dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 199 | ANĐELA UKAS | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 200 | MARIO JURKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 201 | Đorđe Skeledžija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 202 | MARTINA MIČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 203 | MARINA SLOBOĐANAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 204 | DEJANA SOKOLOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 205 | IVAN PAVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 206 | Jure Perić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskogstudija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 207 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. stavak 1. točka 8. vezano uz preustroj i okrupnjavanja javnih znanstvenih instituta nije jasno zašto se to eksplicitno navodi. Po svemu sudeći, slovo Zakona potiče usitnjavanje sveučilišta i okrupnjavanje instituta?! Predlažemo obrisati riječ „okrupnjavanje“ i usitnjavanje i ostaviti „preustroj“. | Prihvaćen | Iz točke 8. stavka 1. članka 100 prijedloga Zakona brisat će se riječ okrupnjavanje. |
| 208 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. | U članku 67. stavak 2. propisuje se da je 1 ECTS 30 sati rada, ali ne piše „studentskoga rada“. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 209 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Članak 66. stavak 2. točka 3. potrebno je izmijeniti na način da u studijskom programu nisu ostvareni ishodi učenja, nego planirani ishodi učenja. | Prihvaćen | Stavak 2. točka 3 će se izmijeniti. |
| 210 | Marino Mance | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon u cjelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje rješenje sljedeće: za preddiplomsku razinu prijedlog bacc.(stručni studij) i univ bacc.(sveučilišni studij). A za diplomskoj razini mag.(stručni studij) i univ.mag. (Sveučilišni studij). Prijedlozi se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također je i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 211 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Mišljenja sam da bi, ukoliko se radi o visokom obrazovanju, trebalo izdavati ispravu naziva "diploma", a ne "svjedodžba". Isto tako, osim dopunske isprave o studiju i diplomu bi trebalo (uz diplomu na hrvatskom jeziku) izdati i na engleskom jeziku, što bi uvelike olakšalo nostrifikaciju. | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija te će se i diploma izdavati na engleskom jeziku. |
| 212 | MIREL MUSLIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 213 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Radi jasnije podjele na stručne i sveučilišne studije, predlažem da se završetkom sveučilišnih i stručnih prijediplomskih, diplomskih studija i sveučilišnih poslijediplomskih specijalističkih studija izmjene nazivi i da glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) tj. da u čl. 74. stavci 2, 3 i 4. glase: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga poslijediplomskog specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist doktor uz naznaku struke (univ. spec. dr. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja tehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist inženjer uz naznaku struke (univ. spec. ing. uz naznaku struke). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 214 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Prijedlog promjene čl. 113. st. 1. u nazivu "sveučilišni specijalistički studij" da glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij" radi jasnoće da se radi o poslijediplomskoj razini studija. Prijedlog promjene čl. 113. st. 3. da glasi: "Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke), osobe koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle akademski naziv mag. ing. određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Osobe koje su prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle stručni naziv stručni specijalist određene struke iz tehničkog područja, stupanjem na snagu ovoga Zakona stječu stručni naziv magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). Na zahtjev osobe koja je završila studij visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o ujednačavanju stručnoga naziva. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 215 | Natalija Mendek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 216 | Mario Dadić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Predlažem da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 217 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlažemo da se u stavku 2. iza visoko učilište doda i javni znanstveni instituti namjenska sredstva troše u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 218 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo da se programski ugovor zaključuje na 4 ili 5 godina, jer je rok od 3 godine prekratak za izvođenje strateških prilagodbi i ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim dokumentima. Naime, radi se po prirodi stvari o dugoročnijim razvojnim aktivnostima, koje, ako su ambiciozno zamišljene, zahvaćaju niz razina unutarnjeg i vanjskog djelovanja i prilagodbi instituta. One onda zahtijevaju više vremena za uspješno i sveobuhvatno izvođenje. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Prihvaćen | U stavku 3. članku 102. prijedloga Zakona propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
| 219 | MATE BALIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 220 | Milvia Gulešić Machata | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 221 | MARKO PERIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Predlažem da se, s obzirom na jednako trajanje stručnih i sveučilišnih studija i jednak broj bodova izjednači titula za sve prvostupnike i da glasi bacc. struke. Analogno tomu, za diplomske studije predlažem titulu mag. struke. Ovime bi se izbjegla diskriminacija stručnih studija. Primjerice, stručni preddiplomski studiji onemogućavaju trajno zaposlenje u srednjim školama. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 222 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova." | Prihvaćen | Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 223 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 224 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. | Prihvaćen | Članak 60. će se urediti. |
| 225 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. | Prihvaćen | Članak 59. će se urediti. |
| 226 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 3. članka 10. izmjeni kako slijedi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ | Prihvaćen | Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti. |
| 227 | BORIS AKRAP | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Postovani, osobno podrzavam zakon u cijelosti, s tim da treba promijeniti kraticu akademskog naziva. Mislim da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Navedeno bi studentima olaksalo mobilnost i zaposlenje u svijetu a i smanjilo zbrku. Posteno gledajuci i razmisljajuci zdravorazumski, ovi prijedlozi kratica mag. i univ.mag. su normalni i logicni. Svugdje u svijetu je to normalno samo kod nas u HR postoji struc.spec. a ne mag. LP, Boris 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 228 | PETAR CICVARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 229 | Nikola Kaurin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 230 | Batinić Nataša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 231 | Anita Matić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu vezanu za kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 232 | Anto Šibenik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 233 | Marinela Perica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Moj prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Na taj način jasna bi bila razlika sveučilišnih i stručnih studija, kratice bi bile latinske, međunarodno prepoznatljive, a ne kao pto je u prijedlogu Zakona kombinacija hrvatsko/latinskih kratica, koja ni s jednog aspekta ne zvuči i ne izgleda dobro. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 234 | Saša Ćupurdija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Zakona, osim u vezi naziva koji se stječu završetkom studija. Bilo bi poželjno da su kratice akademskih naziva predložene na način da se postavi jasna razlika između sveučilišnih i stručnih studija, a da pritom nema diskriminacije prema stručnim studijima. Npr: bacc. ( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Također, prednost navedenih kratica jest ta, što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 235 | Božana Tomašević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 236 | Dinko Franotović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ja sam za prijedlog zakona; međutim, treba promijeniti kratice naslova tako da se koristi samo latinica; ovo bi trebalo biti u skladu s načinom na koji se kratice koriste drugdje u svijetu. Nakon završetka preddiplomskog studija na nekom sveučilištu, predlažem da se naziv skrati kao univ.bacc. Nakon završetka preddiplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva bacc. Nakon završetka diplomskog studija na nekom sveučilištu, predložio bih skraćenje naziva univ.mag. Nakon završetka diplomskog studija na stručnoj instituciji, predložio bih skraćenje naziva mag. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedlog zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 237 | ANA-MARIJA DŽAJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlog zakona podržavam u potpunost uz jednu izmjenu. Naime za kratice akademskih naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da na ovaj način s jedne strane imamo jasno razlikovanje između sveučilišnih i stručnih studija dok s druge strane smanjujemo dosadašnju diskriminaciju stručnih studija. Također smatram da je prednost navedenih kratica ta što su u ovom obliku univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 238 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Zbog bolje prepoznatljivosti studenata na tržištu rada nužno je korigirati akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 239 | Gabrijela Kapetanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona, no ipak uz jednu izmjenu koja se tiče samih kratica titula zvanja da iste budu samo na latinskom jeziku kako je to i inače u svijetu. Tako bih nakon završetka sveučilišnog preddiplomskog studija predložila kraticu zvanja univ.bacc., nakon završetka stručnog preddiplomskog studija kraticu bacc., završetkom sveučilišnog diplomskog studija kraticu univ.mag, te nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu mag. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 240 | ŠIME VIŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je najbolje u zakonu napraviti izmjenu akademskih naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 241 | Stefani Stuparić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 242 | Endi Topić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Zakon u cijelosti podržavam, ali uz jednu izmjenu po pitanju kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 243 | Natalija Dobrica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 244 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” | Prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 245 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. | Prihvaćen | Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 246 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 247 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 248 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. | Prihvaćen | Stavak 2. će se nadopuniti. |
| 249 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Člankom 50. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Predlažemo da članak 50. stavak 2. glasi: “Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom.” Mislimo da bi bilo dobro ovisno o mogućnostima Sveučilišta, odnosno fakulteta ili umjetničke akademije moći zaposliti lektora a ne samo ako se radi o izvođenju sveučilišnog studija jezika i književnosti, odnosno na predmetnom visokom učilištu u inozemstvu. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 250 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Člankom 17. stavkom 2. normirano je sljedeće: Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku i stručnu djelatnost. Smatramo da umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na stavak 1., i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet). Isto tako predlažemo iza riječi umjetničku dodati riječi: te znanstvenu. Člankom 17. stavkom 4. normirano je sljedeće: Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Mislimo da je ovdje neophodno razdvojiti vjerski fakultet i umjetničke akademije. | Prihvaćen | Članak 17. će se urediti. |
| 251 | FRANE PRUŽE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 252 | HELGA KURBALIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 253 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U čl. 60. st. 2. ispred 300 ECTS bodova te ispred 360 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. | Prihvaćen | Članak 60. će se urediti. |
| 254 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U čl. 59. st. 2. ispred 120 ECTS bodova te ispred 60 ECTS bodova uvrstiti riječ „najmanje“. | Prihvaćen | Članak 59. će se urediti. |
| 255 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Potrebno je snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 100. st. 1. alineja 6 se mijenja i glasi „poticanje međunarodne mobilnosti i međuinstitucijske suradnje, s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta“. | Prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 256 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | U čl. 44. st 3. treba predvidjeti iznimku za umjetnička radna mjesta kao što je učinjeno u čl. 39. st. 3. | Prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. |
| 257 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U čl. 39. st 7. treba predvidjeti iznimku za umjetnička radna mjesta kao što je učinjeno u čl. 39. st. 3. | Prihvaćen | Stavak 7. će se revidirati. |
| 258 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Iz čl. 17., st. 1. i 2. briše se „s pravom osobnosti“. | Prihvaćen | Članak 17. će se urediti. |
| 259 | Maja Savić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, sumatram kako studenti stručnih studija, isto kao i sveučilišnih ulažu mnogo truda i vremena u učenje te ne vidim smisao u diskriminaciji ikoga. Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 260 | VALENTINA FRČKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 261 | Vanja Marjanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratica akademskog naziva, smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 262 | TAMARA LJIKAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu. Za kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između dva studija, ali se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Osim navedenog, prednost je što su sve kratice na latinskom te su univerzalno prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Tamara Ljikar | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 263 | Toni Jelinić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 264 | Dijana Peric Tatalovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da strucni studiji trebaju biti u rangu sa sveucilisnim. Na oba studija se ulaze puno vremena i truda da bi se steklo odredeno zvanje,a i znanje. Smatram da je najbolje predloziti bacc.za strucne studije i univ.bacc za sveucilisne studije na preddiplomskoj razini, a na diplomskoj razini mag.za strucne studije i univ.mag za sveucilisne studije. Na ovaj nacin se vidi razlika a opet veleucilisni studiji nisu diskriminirani,te su prepoznatljivi u Europi. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 265 | Silvana Soldo Jocić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postojat će jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 266 | Robert Radiković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovim putem iskazujem svoju punu podršku izmjeni Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga predmetnog Zakona. Na ovaj način imamo jasnu razliku između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mladi ljudi mahom odlaze iz ove zemlje tražeći bolje uvjete za život općenito, nemojmo da ova postojeća diskriminacija traje i dalje te da diplome stručnih studija budu prepoznate u stranim zemljama, a u matičnoj zemlji deklarirane kao diplome studija niže vrijednosti. Izmjena gore spomenutih kratica će riješiti većinu gorućih problema studenata stručnih studija u Hrvatskoj, a opet neće nikome biti na štetu ili degradaciju. To nas vodi prema ravnopravnosti i približavanja međunarodnim standardima kojima toliko težimo. 300=300 Srdačan pozdrav, Robert Radiković | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 267 | ELVISA ŠALDIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na navedeni način imamo bitnu razliku između dva studija. Također, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 268 | PETAR ZOVKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 269 | Slađana Miletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje su skraćenice bacc. za stručni studij i univ. bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, kao i mag. za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij na diplomskoj razini, a navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija i imali bi akademske nazive koji su prepoznati i izvan Republike Hrvatske. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 270 | MONIKA JURA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 271 | Marijo Čiča | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 272 | Vladimir Jelenčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 273 | IVAN VRBATOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjenu kratica akademskih naziva gdje je bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovako se smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija i akademsko nazivlje je lako prepoznatljivo u međunarodnim okvirima. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 274 | MARIN FUŠTIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 275 | IVICA SOČKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam Zakon uz izmjenu članka 74., stavak 2, 3 i 4. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (univ. baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 276 | IVICA SOČKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Ne slažem se s navedenim prijedlogom jer se ponovno predlaže za stručne studije naziv u kratici struč, što je do sada bilo samo za stručne diplomske studije, a sada se predlaže i za stručne prijediplomske studije (za prijediplomske studije struč. bacc., a za stručne diplomske studije struč. mag.). Ako smatrate da su za stručne studije dobre kratice struč. zašto za sveučilišne ne predlažete kraticu sveuč.? Sada se predlaže izmjena i za sveučilišne specijalističke studije umjesto dosadašnje kratice univ. spec. predlaže se samo spec. i naznaka struke, a univ.spec. predlaže se samo za područje medicine, veterine i stomatologije. Smatram da se ovaj članak treba izmijeniti tako da kratica za stručne studije bude bacc. i mag. uz naznaku struke, a za sveučilišne studije univ.bacc. i univ.mag. Za sveučilišne specijalističke poslijediplomske studije treba biti kratica za sve jednako, univ spec, kao što je bilo do sada. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 277 | Kristina Vicković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, no uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stučni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74, i 113. prijedloga zakona. Ovim imamo jasnu distikciju između dva studija a također i smanjenje diskriminacije stručnih studija. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 278 | ROBERT VNUČEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 279 | Nikolina Paun | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 280 | Karmela Barišić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | ;l. 74., stavak 4. treba dodati dva područja farmacije i medicinske biokemije; obrazloženje: u ta dva područja postoje specijalizacije u zdravstvu pa bi se nazivi trebali razlikovati, dosadašnji ak. naziv koji se stjecao završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija iz farmacije i medicinske biokemije bio je sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) i tako bi i dalje trebalo ostati ;l. 74., stavak 5. • čl. 74., stavak 5., završetkom doktorskoga studija stječe se ak. stupanj. doktora znanosti uz naznaku znanstvenoga područja, a ne kako je predloženo "uz naznaku struke" | Prihvaćen | Članak 74. će se urediti na način da će se dodati farmacija i biokemija te će se ispraviti stavak 5. |
| 281 | Tihana Pavošević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 282 | Valentina Ivok | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je kratica akademskog naziva. Prijedlog - bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Jedini smo primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U svijetu, tako i u EU ne postoji naziv struč. spec. s naznakom struke, nego su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji. Studenti nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Bologna i smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i manje vrijedne. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 283 | Helena Delaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. dr. sc. Helena Delaš, viša lektorica na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 284 | VALENTINA ŠAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 285 | IVA ŠAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 286 | IVA ŠAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam ovaj Zakon u cijelosti, ali uz jednu izmjenu koja se odnosi na akademski naziv. Smatram da je za nas studente stručnih studija najbolje koristiti kraticu bacc., a za ostale studente sveučilišnih studija kraticu univ.bacc na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Te izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način će biti jasna razlika između stručnih i sveučilišnih studija, ali isto tako će se smanjit diskriminacija stručnih studija. Predložene kratice će biti na latinskom te će zbog toga Hrvatskoj i svijetu biti prepoznatljivije. Naših 300 bodova sa stručnih studija vrijede jednako kao i 300 bodova sa sveučilišnih studija. 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 287 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Članak 93. stavak 1. Amandman: predlažemo da se stavak 1. članka 93. izmijeni na sljedeći način: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predstavnik Hrvatskog studentskog zbora sudjeluje u radu Rektorskog zbora, bez prava glasa. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Prihvaćen | Članak 93. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 288 | JELENA ZORIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 289 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Članak 74. stavak 2. i stavak 3. Komentar: nazivi „stručni prvostupnik“ i „stručni magistar“ koje bi student stekao završetkom stručnog prijediplomskog, odnosno stručnog diplomskog studija, neadekvatni su, jer impliciraju da su te osobe po nečemu „stručnije“ od „običnih“ prvostupnika ili magistara koji svoje akademske nazive stječu završetkom sveučilišnih prijediplomskih, odnosno sveučilišnih diplomskih studija. To je nešto što smatramo nužnim ispraviti, jer će dovesti do velikih nedoumica u svakodnevnoj komunikaciji, ali i prilikom apliciranja na radna mjesta. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 290 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Članak 60. stavak 2. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 60. da studenti završetkom integriranog studija u trajanju od pet, odnosno šest godina, stječu najmanje 300, odnosno najmanje 360 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „300 ECTS bodova“ te ispred „360 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Prihvaćen | Članak 60. će se urediti. |
| 291 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Članak 59. stavak 2. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 2. članka 59. da studenti završetkom dvogodišnjeg odnosno jednogodišnjeg diplomskog studija stječu najmanje 120, odnosno najmanje 60 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „120 ECTS bodova“ te ispred „60 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Prihvaćen | Članak 59. će se izmijeniti. |
| 292 | Antonija Babić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 293 | Antonija Babić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam prijedlog zakona uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (za stručne studije) i univ.bacc (za sveučilišne studije) na preddiplomskim razinama te mag. (za stručne studije) i univ.mag (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Istaknula bi da ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i time su univerzalno prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 294 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10., stavak 3. Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 10. izmjeni kako slijedi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Prihvaćen | Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti. |
| 295 | IVAN MALBAŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 296 | KARLO MAČEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 297 | LEO LJUBIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 298 | ANDREA MILJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 299 | MARTIN MILJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 300 | Antonio Lucić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 301 | Robert Medvedić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. I da konačno naše obrazovanje "europeiziramo", a ne što hodamo kao guske u magli dok nas kolege sa Sveučilišta gledaju kao guske neobičnog perja i nazivlja, a Poslodavci još i više. Štovano Ministarstvo, umijmo lice obrazovanja Z A J E D N O! Yo! 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 302 | Anita Filipović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz jednu izmjenu i to da uz naziv na preddiplomskoj razini za stručni studij bude kratica bacc., a za sveučilišni studij univ.bacc. Na diplomskoj razini da naziv za stručni studij bude mag., a za sveučilišni studij univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Razlozi navedenih prijedloga su jasna distinkicija između dva studija, te osobito smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, ali i to da su kratice na latinskom jeziku te samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 303 | Sven Danko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 304 | MATEO HORVAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 305 | SLAVEN TOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz par malih izmjena. Naime za kraticu akademskog ili stručnog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Također smatram da se ova diplomska razina odnosi i na one koji su završili jednogodišnji specijalistički diplomski stručni studij (180+60) jer tada i nije postojalo dvogodišnji. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 306 | Ivana Ujević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 307 | KATARINA ŠLJIVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 308 | Stjepan Kaša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 309 | Jakov Brešić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 310 | Mario Franušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 311 | LUKA TARABARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 312 | Ivan Kovačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u potpunosti podržavam zakon. Smatram da kratice trebaju biti bacc. i mag. za stručne studije, te univ.bacc i univ.mag. za sveučilišne studije. Slične primjere možete naći u Sloveniji (univerzitetni diplomirani XXX in diplomirani XXX VS), i u međunarodnoj abrevaciji M.Sc.Eng, M.Sc.Econ., itd... (sveučilišne titule), M.Eng, M.Econ. itd. (profesonalne titule). Sve ostalo što se prihvati, opet neće biti u potpuno jasno rješenje sukladno rješenjima drugih država Europe. Također, predlažem da se vrate kratice struka na Hrvatski jezik, primjer za građevinarstvo mag.ing.građ., za razliku od sadašnjih struč.spec.ing.aedif., kratice struke koje u Hrvatskoj nitko ne prepoznaje. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 313 | MIHAELA SERTIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no ipak bih se osvrnula na kratice akademskih naziva pa stoga predlažem da se na preddiplomskoj razini usvoji bacc. kod stručnih studija, a univ.bacc kod sveučilišnih studija, zatim na diplomskoj razini mag. uz naznaku struke kod stručnih studija, a kod sveučilišnih studija univ.mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Smatram da bi se na ovaj način otklonila diskriminacija prema svim studentima stručnih studija. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 314 | Elvis Gašparić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 315 | PETAR MARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 316 | BARBARA BARAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 317 | Mijo Čavlina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 318 | Petar Blažić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Zakon podržavam, ali uz jednu izmjenu. Izmjena se odnosi na to da se za kraticu akademskog naziva predloži bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 319 | MARJAN ŠARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74 i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 320 | MARJAN ŠARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva predlažem bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Smatram da bi se ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 321 | SUZANA ČELIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način postići će se jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 322 | LUKA VICIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 323 | MARTIN KREŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 324 | ANDREJ PEŠA MATANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 325 | Andrija Tadić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 326 | Iva Pištelek Ivezić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 327 | DUJE MARKOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 328 | Emanuela Čurčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 329 | Tea Šajnović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 330 | MARGARETA BRKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 331 | Jelena Dajković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113. Smatram da je najbolje predložiti da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako bi postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 332 | STJEPAN ŠAF | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 333 | MARIJA BABIĆ TONČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 S ppstovanjem, Marija B.Toncic | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 334 | TANJA BIJELIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 335 | MATIJA TRŽAČKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Predlažem kratice titule zvanja samo na latinskom kako bi bile prepoznatljive u cijelom svijetu. - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu - mag. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 336 | MATEJA ZORIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 337 | Matko Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti napokon bi donio odredjenu pravdu u nase obrazovanje, te naravno da ga kao takvim podrzavam. Ovakvim i slicnim zakonima radimo male korake prema tome da se mladi ne iseljavalju i da ne traze standardizaciju i red izvan Hrvatske. Osobno bih jedino predlozio malu izmjenu, a to je da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao netko tko je cesto vani, svjestan sam koliko je bizarno lose forsirati rijeci sa slovima jedinstvenima nekom jeziku, tako da "čćđš" i slicna slova nikako ne bi trebala biti forsirana, pogotovo u necem toliko vaznom kao akademske titule, stoga "struč" u nazivlju struč. mag. nikako nema smisla i opet se vrtimo u krug. Razumljive titule su vrlo vazne i tuzno je sto uopce trebamo govoriti o ovim stvarima. Lijepi pozdrav, Matko Milic | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 338 | DOMINIK NOSIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav Nosić Dominik | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 339 | TEA ODRLJIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 340 | ANDRIJA OVAS | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 341 | Danijela Jakir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 342 | VIKTORIJA STEPINAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 343 | Mia Rogulj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 344 | Ivo Jakir | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi naziv morao biti koncipiran na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav, Ivo Jakir 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 345 | NIKOLINA BLAŽEVAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 346 | MARIN BUTIR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 347 | Aleksandar Škurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 348 | Maja Elez Mladenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 349 | Filip Petrovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 350 | Mila Knežević Musulin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Zakon podržavam u cijelosti, međutim uz prijedlog izmjene za kraticu akademskog naziva. Smatram da je prikladno predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također bitno je naglasiti i prednost što su sve kratice na latinskom te su samim time i univerzalno prepoznatljive. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 351 | DANIJELA CAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz predloženu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 352 | Jelena Cvitanušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Jelena Cvitanušić, lektorica u Croaticumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 353 | Ivan Gluhačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, U potpunosti podržavam zakon te smatram da je potrebna jedna manja izmjena. Kratice akademskog naziva trebale bi glasiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kratice moraju biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive u svim sustavima obrazovanja i vrednovanja i u skladu sa studijma unutar cijele EU i izvan EU. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 354 | Sanela Ognjenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 355 | Blaženka Balent | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 356 | Blaženka Balent | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 357 | NEDJELJKO NEDIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 358 | Anamarija Sedlar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 359 | Tomislav Duvančič | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da se kratice akademskog naziva preimenuju u bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi i dalje postojala jasna distinkcija između dva studija, ali bi došlo i do smanjenja dosadašnje diskriminacije stručnih studija, te je prednost ta što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 360 | Ante Smilović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti,uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc. (Stručni studij ) na prediplomskoj razini,a mag. (Stručni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 361 | Mario Gotal | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 Slažem se s prijedlogom zakona, ali imam opasku na članke 74. i 113. Izmjenom kratica akademskog naziva idemo u smjeru da "naši" nazivi budu prepoznatljivi u Europi, a onda u kratice ponovno guramo hrvatske nazive i specijalne hrvatske znakove, konkretno slovo "č". Mislim da nema potrebe da budemo posebni po tom pitanju. Korištenje isključivo latinskih naziva kratica je standard kojeg se treba držati jer on jamči postizanje željenog efekta prepoznatljivosti diploma u EU. Kako je već i u prethodnim komentarima predloženo, i moj je prijedlog korištenje kratica bacc. za stručni studij, a univ.bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini, te mag.za stručni studij i univ.mag. za sveučilišni studij na diplomskoj razini. Kratice mogu biti i drugačije, ali isključivo latinske. U slučaju da u kraticama ostanu hrvatski nazivi smatram da ovom izmjenom zakona nije napravljeno dovoljno po pitanju prepoznatljivosti u EU. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 362 | HANNAH VANESSA BRENDEL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 363 | TOMISLAV SLABINJAC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 364 | Ivana Vukic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 365 | PAVAO BADURINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 366 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U stavku 1. točci 2. predlažemo dodati tekst: „i umjetničkom“ | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 367 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | U stavku 2. dodati riječi "te integriranog" iza riječi "poslijediplomskog studija". | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 368 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Uz stavak 4: Mislimo da je ovo nepotrebno za umjetničke akademije, nije jasno razvidno o kakvom se položaju niti ugovoru ovdje radi. Umjetnička akademija treba imati jednakopravnu normiranost kao i fakultet. Ukoliko je akademija vezana uz vjerski fakultet (npr sakralna muzika, akademija za sakralnu umjetnost) tada će se već kroz položaj vjerskog fakulteta regulirati posebnim ugovorom. Stoda smatramo potpuno nepotrebnim i nerazumljivim ovakav prijedlog da se umjetničke akademije izdvaja od drugih fakulteta posebnim ugovorom. | Prihvaćen | Članak 17. stavak 4. će se izmijeniti. |
| 369 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Uz stavak 2: umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na st. 1, i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet, Tekstilno-tehnološki itd). Predlažemo dodati u stavak 2. riječ "i znanstvenu" | Prihvaćen | Članak 17. će se izmijeniti. |
| 370 | Tanja Salak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Tanja Salak Croaticum Filoziofski fakultet u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 371 | Mateja Pištelek | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam prijedlog zakona ali uz izmjenu kratica akademskog nazivlja: - bacc. (preddiplomski stručni studij) / univ. bacc. (preddiplomski sveučilišni studij) - mag. (diplomski stručni studij) / univ. mag. (diplomski sveučilišni studij). Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Smatram kako bi se kratice trebale uskladiti s ostalim dražavama članica EU-a koje su također dio Bolonjskog procesa (kao i Republika Hrvatska). Također, nedopustivo je da se za završene preddiplomske studije tehničkih/biotehničkih znanosti izgubi naziv inženjer uz kraticu prvostupnika. Tako da bi taj dio zakona trebao glasiti: "Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke)." | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 372 | Mateja Pištelek | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (univ. bacc. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer uz naznaku struke (bacc. ing. uz naznaku struke). (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke (dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke (univ. mag. ing. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke (mag. ing. uz naznaku struke). | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 373 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Člankom 85. stavkom 2. normirano je Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. Mislimo da status umjetnika ne mora nužno vezan uz akademski stupanj tako da ovo nije dobra normiranost. Predlažemo izmjenu članka 85. stavka 3. tako da isti glasi: Znanstvenik se upisuje u Upisnik znanstvenika, a umjetnik u Upisnik umjetnika u sustavu visokog obrazovanja. | Prihvaćen | Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 374 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Člankom 87. stavkom 1. normirano je: Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Predlažemo iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih je jedan u umjetničko-nastavnom zvanju.” | Prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 375 | Filip Kelemen | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, imam primjedbu vezano za članak 76. stavak 2 koji izričito zabranjuje redovno studiranje uz zasnovani radni odnos. Smatram da je navedeni članak nepravedan iz više razloga te onemogućuje studiranje određenom dijelu društva, pogotovo onim starijima koji su dulje vrijeme u radnom odnosu što nije u skladu s direktivama bolonjskog procesa koji bi svima trebao omogućiti studiranje bez obzira na životne okolnosti. Prvi problem je što veliki dio studijskih programa nudi studiranje isključivo u redovnom statusu (nema mogućnosti izvanrednog studiranja). Osobe u radnom odnosu koje se žele dalje školovati automatski nemaju mogućnost studiranja na navedenim studijima te su u startu diskriminirane pošto im se ne omogućuje školovanje jer bi im jedina mogućnost upisa bila uz uvjet da daju otkaz. Izvanredni studenti po novome imaju mogućnost rada preko student servisa, međutim apsurdno bi bilo za očekivati da osoba u tridesetim ili četrdesetim godinama daje otkaz na radnom mjestu i ide raditi preko student servisa. Zabrana radnog odnosa u velikom djelu i ograničava osobe koje su završile preddiplomski studij (VŠS) te stupili u radni odnos i nakon određenih godina odlučile upisati diplomski studij. Stavlja ih se u nepovoljan položaj pošto se tada mogu upisati samo na studijske programe diplomske razine koji nude izvanredno studiranje (kojih je izrazito malo pošto ih je većina isključivo u redovnom obliku). Navedeni članak 76. stavka 2 bi imao smisla kada bi samo izvanredno studiranje bilo do kraja uređeno i kada bi svaki studijski program nudio mogućnost redovnog i izvanrednog studiranja. Tada bi se moglo reći da svi imaju pravo studiranja pod jednakim uvjetima. Ovako se samo diskriminiraju osobe koje se žele dalje školovati i usavršavati. Prihvatljivo bi bilo i da se omogući redovno studiranje uz radni odnos, ali bez studenskih prava. S poštovanjem, F.K. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 376 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | U članku 73. stavku 2. nedostaju riječi integrirani studij koje predlažemo dodati iza riječi diplomskog. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 377 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. | Prihvaćen | Stavak 2. će se nadopuniti. |
| 378 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Člankom 17. stavkom 4. normirano je sljedeće: Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora. Mislimo da je ovdje neophodno razdvojiti vjerski fakultet i umjetničke akademije. | Prihvaćen | Članak 17. stavak 4. će se izmijeniti. |
| 379 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Člankom 17. stavkom 2. normirano je sljedeće: Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku i stručnu djelatnost. Smatramo da umjetničke akademije obavljaju, osim umjetničke, i znanstvenu djelatnost. Također, nastavno na stavak 1., i fakulteti mogu obavljati umjetničku djelatnost (npr. Arhitektonski fakultet). Isto tako predlažemo iza riječi umjetničku dodati riječi: te znanstvenu. | Prihvaćen | Članak 17. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 380 | Branka Bjelanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 381 | Boris Bjelanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 382 | Nikola Mandić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Čl. 53. predviđa mogućnost izbora u naslovno zvanje samo nastavnika, a ne i suradnika – radi specifičnosti pojedinih visokih učilišta, kao što su pomorska visoka učilišta, i potrebe da se u izvođenju određenih vježbi na simulatorima i u plovidbenoj i stručnoj praksi angažiraju stručnjaci izvan sustava visokog obrazovanja, trebalo bi predvidjeti mogućnost izbora i suradnika u naslovna zvanja, kao što je to bilo i prema trenutno važećem Zakonu. | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 383 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | "(2) Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij traje pet godina i njegovim se završetkom stječe 300 ECTS bodova ili traje šest godina i njegovim se završetkom stječe 360 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon obje instance riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. | Prihvaćen | Članak 60. će se urediti. |
| 384 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | "(2) Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon trogodišnjega sveučilišnog, odnosno stručnoga prijediplomskog studija traje dvije godine te se njegovim završetkom stječe 120 ECTS bodova. Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij koji student upisuje nakon četverogodišnjega sveučilišnog, odnosno stručnoga prijediplomskog studija traje jednu godinu i njegovim se završetkom stječe 60 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon obje instance riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. | Prihvaćen | Članak 59. će se izmijeniti. |
| 385 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | "(3) Odluka etičkog povjerenstva o eventualnom kršenju etičkog kodeksa dostavlja se čelniku visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koji je dužan postupiti u skladu s pravilnikom o stegovnoj odgovornosti." Predlažem da se u citiranom tekstu riječ "eventualnom" zamijeni riječju "potencijalnom", budući da smatram da predložena riječ jasnije izražava da odluka iz citiranog teksta može zaključiti da kršenja etičkog kodeksa je ili nije bilo. | Prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 386 | DARKO MATOVAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, lektor, voditelj Croaticuma | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 387 | Goran Cindrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 388 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Smatramo kako se za završene studente prijediplomskih tehničkih studija treba zadržati kratica ing., tako da akademski naziv glasi bacc.ing. s naznakom struke. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 389 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Smatramo kako se i završetkom prijediplomskog studija treba izdavati diploma, a ne svjedodžba, koja je više primjenjiva za npr. kratki stručni studij. | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija. |
| 390 | OLIVERA ČEJIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjenu da kratica akademskog naziva bude bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Ove izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 391 | IVAN MEŠTROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, nadam se da će ovim zakonom otići u povijest nesretni STRUČNI SPECIJALIST. Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu: predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Na ovaj način bi se smanjile konfuzije i kratice bi dobile na prepoznatljivosti van granica RH. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 392 | Dorijan Bahnjik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 393 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Poštovani, člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 91. stavak 2. točka 1. prijedloga Zakona dopunit će se. |
| 394 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Poštovani, člankom 78. propisano je da „student koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na…“ U ovu odredbu predlažemo dodati i studente koji studiraju redovito na stručnom kratkom studiju. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 78. će se urediti. |
| 395 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Poštovani, člankom 73. propisano je da „nakon završetka prijediplomskog studija i stručnoga kratkog studija studentu izdaje svjedodžba“. Mišljenja smo da izdavanje svjedodžbe, umjesto diplome, predstavlja obezvrjeđivanje prvostupnika koji ionako imaju izazove sa zapošljivosti. Pored toga, kada se svjedodžba kao javna isprava prevede na engleski jezik kao „certificate“ prepoznatljivost hrvatskih prvostupnika na europskom tržištu mogla bi biti značajno ugrožena, a njihovo se obrazovanje poistovjetiti s programima cjeloživotnog učenja čime bismo ih mogli postaviti u podređeni položaj u odnosu na kandidate iz drugih država. Također, valja imati na umu da su za profesije koje su Direktivom regulirane na razini Europske unije, npr. „prvostupnici/prvostupnice sestrinstva“ pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju provedena tehnička usklađivanja te bi promjene stručnog, odnosno akademskog naziva u ovom području moguće zahtijevale dodatne prilagodbe europskog zakonodavstva. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 73. će se urediti na način da će se diploma izdavati nakon završetka prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog te integriranog studija. |
| 396 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Poštovani, člankom 59. propisano je da „sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Stručni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni ili sveučilišni prijediplomski studij.“ Međutim, mogućnost upisa na sveučilišni diplomski i na stručni diplomski studij nije predviđena za osobe koje su završile integrirani studij te predlažemo odredbu nadopuniti sukladno. U istom članku predlaže se otvoriti mogućnost studentima koji su završili preddiplomski, odnosno prijediplomski studij u trajanju od 4 godine i stekli 240 ECTS boda, da mogu upisati i diplomski studij u trajanju od 2 godine, odnosno 120 ECTS boda te tako ukupno steći 360 ECTS bodova. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 59. će se izmijeniti. |
| 397 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Poštovani, člankom 37. propisano je da se „nastavnici na veleučilištu zapošljavaju na nastavna radna mjesta“. Također se navodi kako „nastavu na veleučilištu mogu izvoditi nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta“. Kako se navedene odredbe ne bi tumačile kao međusobno isključive, predlažemo dodati veznik „i“ te da promijenjena odredba glasi kako slijedi: „Nastavu na veleučilištu mogu izvoditi I nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Članak 37. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 398 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola razumije činjenicu kako je nužno imati pouzdane evidencije na nacionalnoj razini, no istovremeno smatra kako nije primjenjivo niti primjereno sva visoka učilišta, posebno ona privatnih osnivača, Zakonom obvezivati na korištenje jednog određenog informacijskog sustava, a koji se razvija na nacionalnoj razini i koji u datom trenutku ima određeni naziv. Navedenim informacijskim sustavima primarna svrha je pružanje podrške procesu, a ne vođenje evidencija. Vijeće je mišljenja kako bi se te dvije svrhe mogle razdvojiti na način da se sva visoka učilišta jednako obveže na vođenje evidencija i dostavljanje podataka ili njihovu redovitu razmjenu s određenim sustavom, ali da procesnu podršku visoka učilišta imaju mogućnosti razvijati samostalno i kroz vlastite postojeće ili nove informacijske sustave. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija. |
| 399 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola mišljenja je kako odredba iz članka 58. kojom „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Predlažemo u tekst dodati i „sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. Predlažemo da se članak 112. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno od članka 58. stavka 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, te osoba koja je završila odgovarajuće obrazovanje u ukupnom trajanju od 12 godina u inozemstvu, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij te sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij, u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Prihvaćen | Predlagatelj će doraditi članak 112. prijedloga Zakona. |
| 400 | Filip Perković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 401 | Lea Lazzarich | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | čl.57, st.7 dodati: Završni radovi svih razina studija (prijediplomski, diplomski, integrirani) pohranjuju se u repozitorij sastavnice. obrazloženje: ovo je bila važna stavka prethodnog zakona, procedure su jasne, treba zadržati već stečenu dobru praksu, osobito stoga što nam je u temeljni načelima znanosti jasno definirana otvorena znanost. RH već ima izvrstan sustav repozitorija i treba ih razvijati dalje. | Prihvaćen | Stavak 7. će se urediti. |
| 402 | Lea Lazzarich | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | ćl.62, st. 7: doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom u repozitoriju sastavnice, te poveznicom na mrežnu stranicu ustanove (nema potrebe da se rad stavlja na dva mjesta: otvoreni pristup u repozitorij ustanove, link na mrežnu stranicu, a nacionalni repozitorij automatski "pobire" sve repozitorije sastavnica) | Prihvaćen | Stavak 7. će se urediti. |
| 403 | DOMAGOJ RAJČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 404 | SLAVKO ŽAPER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 405 | Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. Komentar Hrvatskog društva sveučilišnih lektora: Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. Uime Hrvatskog društva sveučilišnih lektora Predsjednica: dr. sc. Inja Skender Libhard | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 406 | LUCIJA KADIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 407 | Gordana Gojsek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 408 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Prijedlog studentske inicijative 300=300 je dobar i treba ga prihvatiti. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 409 | Valentina Kobra | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 Podržavam zakon u cijelosti i smatram da je potrebno pod HITNO napraviti izmjene uz kratice akademskih naziva i to kako slijedi na: 1. preddiplomskoj razini: - bacc.( stručni studij) - univ.bacc (sveučilišni studij) 2. diplomskoj razini: - mag.( stručni studij) - univ.mag ( sveučilišni studij) Navedene izmjene kratica akademskih naziva odnose se na 74. i 113. članak prijedloga Zakona. Nadam se pozitivnom ishodu ovog Zakona i prestanku diskriminacije našeg akademskog naziva jer sam već i sama osobno nekoliko puta bila prozvana da mojih "stručnih" 3+2 nije isto kao i nečije "magistarsko" 3+2. Broj bodova je isti, broj godina školovanja je isti stoga NE ŽELIM da trpimo ovu diskriminaciju i dalje, niti ja osobno, a niti svi moji kolege koji su također završili svoje "stručno" školovanje i to na pošten i mukotrpan način baš kao i oni kojima uz ime i prezime piše kratica mag. 300 neka bude 300. I za nas i za njih. LP, Valentina - struč.spec.oec. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 410 | GITA FRANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 411 | NATALIJA BOJIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 Natalija Bojić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 412 | MATEA BROZOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 413 | Antonio Jakelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Radim za internacionalnu tvrtku i putujem širom svijeta. Često sam u jako neugodnoj situaciji da na osnovu postojeće titule moram objašnjavati koju sam visoku školu završio i što znači moja titula. Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 414 | Toni Diklić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 415 | Helena Nežić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 416 | ŠIME ŠEVERDIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 417 | Ivana Liović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 418 | Marin Dostal | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 419 | DOMINIK FREČKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam doneseni Zakon međutim slažem se s nemalim brojem komentara koji se tiču članka 74. i članka 113., točnije akademskih, odnosno stručnih naziva. Smatram da bi nakon završenog preddiplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.bacc. (sveučilišni prvostupnik), odnosno da bi nakon završenog preddiplomskog stručnog studija kratica stručnog naziva trebala glasiti bacc. (stručni prvostupnik). Analogno tome mislim da bi nakon diplomskog sveučilišnog studija kratica akademskog naziva trebala glasiti univ.mag. (sveučilišni magistar), a nakon specijalističkog diplomskog stručnog studija mag. (stručni magistar). Razlog takvom mišljenju je na prvom mjestu smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima, ali s jasnom razlikom između dvije "vertikale" u našem visokom obrazovanju, a zatim i prilagođavanje svih kratica latinskom jeziku kao i njihova univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 420 | IVAN TOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 421 | JAKOV PILIPOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Srdačan pozdrav, Jakov Pilipović | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 422 | IVAN BIONDA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 423 | Lucija Markuz | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da uz kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 424 | SANDA LUCIJA UDIER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 425 | Lara Cetinjanin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Pohvalno je što se napokon netko zauzeo za problematiku stručnih studija i nastoji spriječiti diskriminaciju koja se provodi godinama. Stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali su jednako vrijedni. 300=300! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 426 | Marinela Aleksovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Predlaže se izmjena stavka (1) u čl. 50: TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, primjerice lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već punih šezdeset godina. Marinela Aleksovski, viša lektorica Croaticum, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 427 | PETAR PEPUR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam studentsku inicijativu za usklađivanjem akademskih i stručnih naziva te smatram da je nužno korigirati akademske i stručne nazive na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.). dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 428 | Ana Bašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag.(stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 429 | RANKA ĐURĐEVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. OBJAŠNJENJE: Trenutačna formulacija ne obuhvaća sve lektore jer ne obuhvaća lektore hrvatskog jezika. S jedne strane, lektori hrvatskog jezika važni su za studij hrvatskog jezika i književnosti, tj. za studij nacionalne filologije i zapošljavaju se za izvođenje nastave na njemu. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. S druge strane, kao što nastavu hrvatskog jezika na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa, izvode lektori hrvatskog jezika, tako nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj izvode lektori hrvatskoga jezika, bilo u okvirima studija hrvatskog jezika i književnosti ili u okvirima drugih studija i sveučilišnih programa. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. | Prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 430 | KRISTIJAN PERKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 431 | ANTE PRSTEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 432 | Ivan Andrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 433 | LUKA TUDEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Takvim će kraticama biti jasno vidljiva razlika stručnog i sveučilišnog studija, a neće biti degradacije stručnog studija. Na taj će način i inozemnim poslodavcima biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i jednake akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, opet morali razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 434 | Anamarija Suša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Anamarija Suša | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 435 | FRANO VUKASOVIĆ-LONČAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 436 | Helena Ponoš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Sveučilišni studiji bi trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 437 | Matej Stipić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Apsulutno podržavam zakon uz male izmjene kratice akademskih naziva, koje se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. . Smatram da bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto te izgleda pomalo smiješno. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za preddiplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način i inozemnim poslodavcima će biti razumljivija sama razina obrazovanja studenta stručnih studija. Obzirom smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 438 | Mihaela Belković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona, ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag. (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp, Mihaela Belković | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 439 | NENAD BORLINIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti, a nadam se i usvojiti u što kraćem roku uz jednu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 440 | Lorena Fićurin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 441 | Franjo Duić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 442 | Krunoslav Letić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 443 | KATARINA JANDREJ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti, a nadam se i usvojiti u što kraćem roku uz jednu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 444 | NATALIJA PERKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Zakonodavac je dužan i nadasve obvezan osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 445 | IVAN POSAVEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 446 | JURAJ PLEŠA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 447 | BORNA TONKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Po mojem mišljenju zakon bi se trebao izmijeniti. Konkretno smatram da kratica akademskog naziva treba biti bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Sve kratice bi trebale biti na latinskom jeziku kako bi bile univerzalno prepoznatljive i u skladu sa studijma unutar cijele EU, pa i šire. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 448 | Ivan Jažić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Slažem se s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Stoga predlažem sljedeće nazive: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija da kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija da kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studijskih programa, a stavljanje prefiksa stručni ispred titule mag. predstavljala bi ponovnu izravnu diskriminaciju studenata stručnih studija na tržištu rada, te ju smatram krajnje nepotrebnom budući da je razlika izmedju dvije vrste studija (stručnih i sveučilišnih) vidljiva u samom sadržaju studija. Također, smatram da bi se Republika Hrvatska trebala ugledati u ostatak zemalja članica EU i u potpunosti na pravilan način implementirati odredbe (EKO), odnosno ne izmišljati nepostojeće akademske nazive kojima diskreditira vlastite državljane u ostvarivanju njihovih zakonskih prava, stečenih po završetku petogodišnjeg stručnog studija. Nadalje, smatram da većina stručnih studija u Republici Hrvatskoj ima isti plan i program te iste ishode kao i sveučilišni studijski programi, stoga predlažem reviziju akreditacija visokih sveučilišta koja izvode stručne studije na pogrešan način budući da praksa koja je sastavni dio stručnih studija uporno izostaje, budući da nastavni planovi i programi većine fakulteta koji izvode stručne studije, ne udovoljavaju uvjetima stručnog studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 449 | MILA GUĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Slažem se s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Stoga predlažem sljedeće nazive: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija da kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija da kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 450 | Dražen Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 451 | JURAJ ZRINJSKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 452 | Karlo Majetić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 453 | Nikola Milina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 454 | ANNAMARIA OREŠKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 455 | Ana Tomašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Slažem s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Završila sam 3+2, stekla 300 ETC bodova te sam sada struč. spec.ing.mech. Stoga predlažem za kratice akademskog naziva sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Stručni studiji više se bave konkretnom problematikom i izučavanjem iz prakse dok su sveučilišni studiji više fokusirani na znanstveno područje. Tržištu rada potrebna su oba, no to ne daje za pravo da jedni budu diskriminirani. Prednost predloženih kratica je da sve budu na latinskom jeziku i univerzalno prepoznatljive. Te predlažem mogućnost daljnjeg školovanja za stručne studije. 300=300 Hvala | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 456 | JASMINA PUHARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, obzirom da se nalazimo u izazovnom vremenu i radnoj mobilnosti, iako velika većina ipak želi ostati u svojoj Domovini bitno je da naše obrazovanje, a koje smo mahom stekli vlastitim sredstvima (nerijetko uz rad i obitelj) bude razumljivo i prihvaćeno i u državama članicama EU kojoj pripadamo. Stoga se slažem s prijedlogom Zakona osim u dijelu u kojem će ponovno ostati kratica "struč." koja je na hrvatskom jeziku, a ostatak titule na latinskom jeziku. Završila sam 3+2, stekla 300 ETC bodova te sam sada struč. spec.admin.publ. Predlažem da se distinkcija između sveučilišnih i stručnih studija jasno naznači u smislu struke. Ja kao stručni specijalist javne uprave nikako ne mogu biti magistar prava (niti to želim), moje područje rada je javna uprava i moje stečeno zvanje je, za sada najviše u javnoj upravi, dok za isto radno mjesto više se cijene i kotiraju magistri prava, jer u i našem području specijalist i dalje ostaje nerazumljiv poslodavcu. Stoga predlažem za kratice akademskog naziva sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Stručni studiji više se bave konkretnom problematikom i izučavanjem iz prakse dok su sveučilišni studiji više fokusirani na znanstveno područje. Tržištu rada potrebna su oba, no to ne daje za pravo da jedni budu diskriminirani. Prednost predloženih kratica je da sve budu na latinskom jeziku i univerzalno prepoznatljive. Te predlažem mogućnost daljnjeg školovanja za stručne studije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 457 | NIKOLINA MARKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Smatram nepotrebno ograničavanje studiranja i zapošljavanja (stavak 2.) Što je sa redovnim studentima koji u tijeku godine dobe priliku za zapošljavanje/ samozapošljavanje? Trebali bi ugroziti financijski status plaćajući punu godinu ili odbiti posao koji se ne nalazi svaki dan?? Znači po ovom prijedlogu zakona proračun bi se rasteretio kada bi redovni studenti koji se zaposle plaćali studiranje, a istovremeno se dozvoljava rad preko student servisa izvanrednim studentima umjesto poticanja njihovog zapošljavanja što bi rezultiralo plaćanjem poreza to jest punjenjem proračuna. Ukratko, zapošljavanje = plaćanje poreza tj punjenje proračuna a onda je svejedno odvajaju li se ta sredstva za sufinanciranje studija ili do punjenja proračuna ne dolazi već se samo sufinancira studij. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 458 | NIKOLINA MARKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni zakon, ali uz jednu izmjenu koja se odnosi na kratice. Za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 459 | Antonio Matičević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 113 i 74 prijedloga Zakona. Mislim da bi na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 460 | NEVEN PFEIFER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Sa navedenim izmjenama se postiže jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 461 | MARIJA BIBIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Hvala! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 462 | Valentina Velčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 463 | Filip Zloković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 464 | DOROTEJA HAĐASIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu u člancima 74. i 113. prijedloga zakona. Smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način se dobiva jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 465 | ANDREAS KOLENDA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude .bacc za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Navedeno donosi puno bolju usklađenost i prepoznatljivost studija unutar kako cijele Europske Unije, tako i šire. Tome pridonosi i činjenica što će sve kratice na latinskom jeziku biti univerzalno prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 466 | Jure Koljanin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 467 | TIHANA PAVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi zakon uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 468 | TIHANA PAVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Slažem se sa prijedlogom kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je korak naprijed koji pomaže da se poštenije prepoznaju visoko obrazovane osobe na tržištu rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i da se jasno razlikuju sveučilišni i stručnih studiji, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 469 | Lucija Košec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog naziva bude .bacc za stručni studij, odnosno univ.bacc. za sveučilišni studij. Što se tiče preddiplomske razine mag.(stručni studij) i univ.nag. (sveučilišni studij). Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Naime, time se postiže postoji jasna distrikcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija. Također, prednost toga je što se koriste kratice na latinskom nazivu te su univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 470 | IVAN ZORIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, u pravilu podržavam prijedlog zakona uz malu korekciju. Predlažem kratice titule zvanja samo na latinskom kako bi bile prepoznatljive u cijelom svijetu. - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kraticu - mag. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 471 | Ivan Brala | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uz izmjenu članka 74., stavak 2. i 3., te članka 113. stavak 3., prijedloga Zakona. Predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Ovakvim prijedlogom jasno se ističu razlike između stručnog i sveučilišnog studija, a istovremeno bi se stalo na kraj trenutnom diskriminatornom nazivu struč.spec. Bitno je osigurati da naziv bude jednostavan i prepoznatljiv. Ivan Brala | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 472 | Robert Belković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona ali predlažem malu korekciju kratica akademskog naziva: - bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. - mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. - univ.spec.mag (sveučilišni studij) na poslijediplomskoj razini Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. navedenog prijedloga Zakona. Lp Robert Belković | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 473 | KREŠIMIR LOVRIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon uz jednu izmjenu, a to da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Lijep pozdrav, Krešimir Lovrić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 474 | Ivan Marinčić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Zakon podržavam, no molim izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona u smislu da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Nazivi koje zakon predlaže su diskriminirajući i otežavaju zapošljavanje studentima nakon završetka studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 475 | SANJIN VRANKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | održavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. sanjin vranković Lp, | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 476 | SANJIN VRANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Sanjin Vranković | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 477 | Vid Krajačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Vid Krajačić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 478 | Željka Duvnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Uz podršku Zakonu podnosim prijedlog izmjene stručnog naziva, na način da se akademski nazivi formuliraju kao bacc. za studente stručnih studija te univ.bacc za studente sveučilišnih studija na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovakvim rješenjem se jasno ističu razlike između stručnog i sveučilišnog studija, te se izbjegava diskriminacija stručnih studija. Kvalifikacije imaju važnu ulogu u povećanju zapošljivosti, olakšavanju mobilnosti i pristupa daljnjem obrazovanju, a odgovarajući akademski naziv odnosno univerzalne kratice na latinskom olakšavaju prepoznavanje stupnja obrazovanja pojedinca. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 479 | Hrvoje Pavletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovana/i, molim da mi netko prstom točno pokaže gdje počinje/završava struka (primjena), a gdje počinje/završava znanost (istraživanje i razvoj). Stava sam da su te dvije grane međusobno jako isprepletene i da su podjednako važne! Kako su razlike u ishodima studiranja unaprijed jasno definirane, bilo bi zgodno imati i međunarodno prevodive nazive nakon završetka studija. Stoga je nužno imati i manje razlike u nazivima nakon završetka studija. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti podržavam, no predlažem izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Predlažem da se na preddiplomskoj razini završetkom stručnog studija stječe naziv bacc; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.bacc. Na diplomskoj razini predlažem da se završetkom stručnog studija stječe naziv mag; a završetkom sveučilišnog studija stječe naziv univ.mag. Prednost ovakvog označavanja zvanja je u tome što bi u tom slučaju sve kratice bile na latinskom jeziku, odnosno bile bi međunarodno prevodljive. Time bi se dokinuo trenutni diskriminatorni naziv struč.spec; dok bi se istovremeno poslodavcima olakšala razumljivost kratica prilikom zapošljavanja bilo u Republici Hrvatskoj, bilo u inozemstvu! Hvala na razumijevanju! S poštovanjem, Hrvoje Pavletić (300=300). | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 480 | Jure Koljanin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Još jednom napominjem oznaka kratice ˝struč˝ nije prepoznatljiva, radim u stranoj firmi (EU) i imam velikih problema u objašnjavanju i prevodu kratice ˝struč˝. Srdačan pozdrav... | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 481 | Miroslav Pivac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 482 | Jure Koljanin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa Bolonjskim procesom i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 483 | SELMA BOSNIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Zakon podržavam, no molim izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona u smislu da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Nazivi koje zakon predlaže su diskriminirajući i otežavaju zapošljavanje studentima nakon završetka studija. Budimo dio promjena na bolje! 300=300! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 484 | Navi Ratsec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 485 | DUBRAVKA VUKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Dubravka Vukić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 486 | Marko Cicvarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 487 | Ivana Gagula | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu: predlažem kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 488 | Davor Lovrek Seničić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon, uz jednu malu izmjenu: predlažem kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 489 | Goran novoselac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj razini mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 490 | JOSIPA TOKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona i nadam se da će se što prije usvojiti uz izmjenu članaka 74. i 113. Naime smatram da je bolja opcija da nakon završetka preddiplomskog stručnog studija kratica akademskog naziva bude bacc. (univ. bacc. preddiplomski sveučilišni) te nakon završetka specijalističkog diplomskog studija da titula bude mag (univ. mag. sveučilišni diplomski studij). Ovakve kratice su prepoznatljivije i jasnije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 491 | LUCIJA JURAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu izmjenu koja se odnosi na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Prednost ovakvog naziva je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. Također smatram da se navedenim izmjenama smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te olakšava buduće zaposlenje. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 492 | MATEO SMETKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 493 | SANJA BARIŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 494 | STELLA SABLJIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u cijelosti PODRŽAVAM ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu OGROMAN trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira sve ono što se godinama gradilo te da budu ne prepoznatljivi na tržištu rada. Isto tako, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij jer svatko tko ima predispozicije za daljnji nastavak svog obrazovanja trebao bi imati priliku za to, a ne da bude diskriminiran samo zato što je završio stručni studij. Riječ je brojnim studentima koji redovno dobivaju dekanove nagrade i priznanja za svoj rad, a onda nemaju priliku više ulagati u isto! 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 495 | Jerko Bašić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz slijedeću izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij odnosno da ne postoje zapreke za daljnje školovanje. Ovim izmjenama Zakona bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Jerko Bašić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 496 | ANDREA PERIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatramo da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Kao argumentaciju mogu ponuditi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 497 | Saša Drlja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Ovaj članak predstavlja diskriminaciju trajno. Zakonodavac mora osigurati prepoznatljivost akademskog naziva SVIMA u skladu sa nacionalnim HKO-om i ostalim članicama EU-a, što sada nije slučaj i nije slučaj prema prijedlogu ovog članka. Dakle treba se voditi 300=300 kako bi stupanj obrazovanja bio prepoznat jasno i bez dvojbe, kako kod nas tako i u svijetu. Za međusobne razlike imamo diplome i dopunske isprave o studiju. Članak 74 treba glasiti: (1) Završetkom studija student stječe odgovarajući stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj te druga prava u skladu s posebnim propisima. (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke) - bez struč. nije prepoznatljivo!!! . Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). - bez struč. nije prepoznatljivo!!! (4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). (6) Završetkom stručnoga kratkog studija student stječe stručni naziv stručni pristupnik uz naznaku struke. (7) Kratica akademskih i stručnih naziva iz stavaka 2. do 4. ovoga članka navodi se iza imena i prezimena osobe, dok se kratica akademskog stupnja iz stavka 5. ovoga članka navodi ispred imena i prezimena osobe. (8) Akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj oduzima se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanim uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija ili na temelju završnog, diplomskog, specijalističkog, odnosno doktorskog rada koji je plagijat ili krivotvorina. Pokretanje i provođenje postupka oduzimanja akademskog ili stručnog naziva ili akademskog stupanja provodi se u skladu s odredbama općeg akta visokog učilišta na kojemu je stečen akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj. Dakle, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 498 | Saša Drlja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Predlažem da se zbog neprepoznatljivosti, prefiks struč. ne koristi u akademskim nazivima, odnosno da se koriste samo kratice koje jasno upućuju na stupanj obrazovanja. 300=300. Za međusobne razlike, ako postoje, imamo odgovarajuće isprave odnosno dopunske isprave o završenom studiju. Nitko se ne želi "prodavati" za nešto što nije. Međutim ja konkretno imam velike probleme u firmi zbog akademskog naziva i kratice. Ovaj zakon se pripremao vrlo dugo, mislim da bi se konačno i kod nas trebao u potpunosti uskladiti sa HKO okvirom kao i u drugim zemljama članicama EU. Dakle 300=300, a kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 499 | Josip čondić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Zahvaljujem se. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 500 | Marinko Stojkov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Molim da se razmotri prijedlog da se svim prethodno stečenim ustanovama koje imaju status fakulteta a nemaju pravnu osobnost, isti ne ukida. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu je imao pravnu osobnost cijelo vrijeme svojega postojanja dok je bio sastavni dio Sveučilišta J.J. Strossmayer. Osnivanjem Sveučilišta u Slavonskom Brodu prema novoj organizaciji izgubio je pravnu osobnost, ali je i dalje izuzetno važan kao jezgra novog Sveučilišta.Vjerujem da je u redu ideja članka 10. da se novoformirane ustanove trebaju dijeliti po pravnoj osobnosti na fakultete odnosno odjele, ali postojeće stanje svakako treba zadržati radi tradicije, prepoznatljivosti i većeg potencijala za sudjelovanje na projektima. | Prihvaćen | Članak 10. stavak 3. biti će izmijenjen na način da će sveučilišta moći osnivati fakultete kao sastavnice bez pravne osobnosti. |
| 501 | Igor Prašnikar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani! Slažem se i pozdravljam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Mišljenja sam da je u cijelosti dobar, te osim nekih izmjena na koje su već cijenjene kolegice i kolege iznjele svoje prijedloge i izmjene (čl. 47. i 113. prijedloga zakona), prijedlog je prihvatljiv. Srdačan pozdrav. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 502 | Josipa Pleša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Zakon, uz izmjenu: kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ovim izmjenama Zakona bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Josipa Pleša | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 503 | Ines Smiljan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj razini mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu velik trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira ono u što su godinama ulagali. Također, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij odnosno da ne postoje zapreke za daljnje školovanje studentima koji imaju mogućnosti za to. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 504 | Ivana Vukelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u cijelosti podržavam ovaj Zakon, ali uz izmjenu prema kojoj bi akademski nazivi na preddiplomskoj razini trebali glasiti: bacc. za stručne studije te univ.bacc za sveučilišne studije, a na diplomskoj mag. za stručne studije te univ.mag za sveučilišne studije. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Smatram da studenti stručnih studija ulažu itekakav trud i rad u svoje obrazovanje, postižu izvrsne rezultate zbog čega ne zaslužuju da njihov akademski naziv degradira sve ono što se godinama gradilo te da budu neprepoznatljivi na tržištu rada. Isto tako, iznimno važnim smatram uvođenje poslijediplomskog studija za studente koji su završili specijalistički diplomski stručni studij jer svatko tko ima predispozicije za daljnji nastavak svog obrazovanja trebao bi imati priliku za to, a ne da bude diskriminiran samo zato što je završio stručni studij. Riječ je brojnim studentima koji redovno dobivaju dekanove nagrade i priznanja za svoj rad, a onda nemaju priliku više ulagati u isto. 300=300 Ivana Vukelić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 505 | Helena Stanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 506 | Adrijana Stanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ovim putem želim napisati da podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je za kraticu akademskog naziva najbolje predložiti sljedeće: bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bi bila jasna distinkcija između dva studija, te bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 507 | KSENIJA IVANKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članak 113. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 508 | KSENIJA IVANKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam prijedlog zakona u potpunosti i izmjene koje se odnose na članak 74. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 509 | ANTONETA RAKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 510 | MATEA STJEPIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, no uz jednu malu izmjenu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je prikladnije i bolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način bismo bili prepoznati i u ostatku Europe i ne bi dolazilo do nedoumica i nesporazuma oko toga koji smo akademski naziv stekli svojim obrazovanjem. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 511 | Žana Ćetojević-Tisaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način bi imali jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznate. Sve više mladih nakon završetka srednjih škola, a tu su i gimnazije upisuje stručne studije i nisu upoznati s trenutnim problemima oko priznavanja istih stoga se treba regulirati naziv koji će steći nakon završetka studija od 3 ili 5 godina. 300=300 Žana Ćetojević-Tisaj | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 512 | Andrea Cikojević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, Podržavam većinu prijedloga Zakona. Ne podržavam navedeno pod člancima 74. i 113. te smatram da je dobar slijedeći prijedlog kratica akademskih naziva: na preddiplomskoj razini bacc.za stručni studij i univ. bacc za sveučilišni studij a na diplomskoj razini mag.za stručni studij i univ. mag za sveučilišni studij. Kao što je već navedeno, na ovaj način bi imali jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Andrea Cikojević | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 513 | IVANA BLAJIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec.. Pokažimo da smo europska zemlja, a ne samo članica EU! 300=300 Ivana Blajić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 514 | Sveučilište u Slavonskom Brodu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Sveučilište u Slavonskom Brodu predlaže da se u članku 10. stavku 3. omogući da i integrirana sveučilišta mogu imati u svom sastavu fakultete (bez pravne osobnosti), kako je to i u nekim drugim zemljama. Na ovaj način sačuvala bi se međunarodna prepoznatljivost ustanove koja se godinama gradi i koja je važna u aktivnostima internacionalizacije. Npr. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu postoji od 1979. godine i ima značajnu međunarodnu prepoznatljivost u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Prema trenutno predloženom tekstu Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti on se više ne bi mogao zvati fakultetom. Napominjemo, kako se nastava u području tehničkih znanosti, znanstvenom polju strojarstvo, u Slavonskom Brodu izvodi počevši od 1962. u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Danas se na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu izvode sve razine sveučilišnih studija: preddiplomski, diplomski, poslijediplomski specijalistički i poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij. Izostavljanjem iz naziva Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu riječi „fakultet“, dovest će do gubitka prepoznatljivosti ustanove koja je razvijana dugi niz godina te posljedično dovesti i do smanjenja broja upisanih studenata u 1. godinu studija na svim razinama sveučilišnih studija. izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju | Prihvaćen | Članak 10. stavak 3. biti će izmijenjen na način da će sveučilišta moći osnivati fakultete kao sastavnice bez pravne osobnosti. |
| 515 | BRUNO POLONIJO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Ista kritika kao u članku 74.. Smatram da je korištenje hrvatskih naziva u akademskim nazivima zastarjelo i nekompatibilno s ostatkom Europe. U idealnom svijetu ne bi ni morali pričati o tome jer bi svi i stručni i sveučilišni studiji bili jednaki i 300 = 300, ali kad se već radi razlika trebalo bi taj zakon ipak bolje prilagoditi cjelokupnom EU tržištu. Tako umjesto struč. mag koristi samo mag, a za sveučilišne magistre univ. mag | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 516 | BRUNO POLONIJO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | U pravilu se slažem s novim zakonom iako smatram da bi trebalo uvesti korištenje isključivo latinskih imena kod akademskih kratica u svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica. Također uvođenjem korištenja latinskih akademskih kratica osigurava se veća kompatibilnost akademskih kratica s ostatkom EU. Prijedlog je dakle da sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 517 | MARICA SOKOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva budu bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 518 | DARIO BARIČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz navedene izmjenu imamo jasnu razliku između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive za razliku od dosadašnjeg stanja. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 519 | Jelena Čolić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podrzavam zakon, ali uz izmjenu kratice akademskog naziva, mislim da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za preddiplomsku razinu, a mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) za diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 520 | Mihaela Špehar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram, da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 521 | Tomislav Beram | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. ( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini (zadrzati trenutno stanje), a sukladno tome mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 522 | Ivan Komadina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu za kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc.(sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag.( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Uz ovu izmjenu imamo jasnu distinkciju između dva studija te prednost što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 523 | Daniela Tomić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (za stručni studij) i univ.bacc. (za sveučilišni studij) kao što je bilo i do sada na preddiplomskoj razini te mag. (za stručni studij) i univ.mag. (za sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 524 | MARTIN ČUKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 525 | Jurica Ceković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam izmjenu zakona, ali kako bi se mogla ponuditi jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija, predlažem da se kratica akademskog naziva za stručni studij piše bacc. i univ.bacc za svečilišni studij na preddiplomskoj razini, a kod diplomske razine da to bude mag. za stručni studij i univ.mag za sveučilišni studij. Treba ponuditi jasnu distinkciju, ali i smanjiti trenutnu diskriminaciju stručnih studija! 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 526 | ANA KNEZOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Bila bi jasna distinkciju između dva studija, ali bi se smanjenjile dosadašnje diskriminacije stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 527 | Adrijana Kovač | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Bila bi jasna distinkciju između dva studija, ali bi se smanjenjile dosadašnje diskriminacije stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 528 | Marina Mihalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 529 | PETAR FAVRO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 530 | MARIJA MARELJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da je daljnja diskriminacija stručnih studija u vidu onemogućavanja daljnjeg obrazovanja na poslijediplomskim doktorskim studijima, ili čak sveučilišnim poslijediplomskim specijalističkim studijima, samo daljnje srozavanje države koja namjerno degradira kvalitetne i obrazovane ljude. 300=300 | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 531 | Tonija Krkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za prijediplomske studije i na kratici univ.mag za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 532 | ANTONIO ŠUŠNJARA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 533 | LEONARDO MAX GOLUŠIN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, smatram da stavak (2) ovog članka diskriminatoran prema studentima slabijeg financijskog statusa, a osobito prema onima koji ne žive u mjestu studiranja. Prema tom stavku, mnogi studenti bi izgubili pravo studiranja jer ne postoji izvanredni studij na velikoj većini fakulteta. Student sam na diplomskom studiju fakulteta elektrotehnike i računarstva i poznajem puno kolega koji trenutno imaju redovan posao ili započinju svoje startupe što je također spriječeno ovim stavkom jer nakon što osnuju svoj startup izgubili bi pravo studiranja. Ukoliko se ovaj stavak želi uključiti u zakon, trebao bi na svim ili velikoj većini fakulteta postojati izvanredni studij uz redovni kako bi studenti mogli nastaviti studirati. Alternativno, ovaj stavak bi se mogao izostaviti i samo se oslanjati na pravilo da student gubi studentska prava ukoliko stupi u radni odnos. | Prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 534 | Ivana Ajduković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini; mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 !!!!!! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 535 | Marija Gavran | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona sa izmjenom da je kratica akademskog naziva budu: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. S poštovanjem, Marija Gavran | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 536 | Mateja Pištelek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz izmjene kratice akademskih naziva. Smatram kako bi sveučilišni studiji trebali ostati (kako je zapravo do sada i bilo) na kratici univ.bacc. za preddiplomske studije i na kratici univ.mag. za diplomske studije. Nadalje, stručni studiji ne bi u svojoj kratici trebali imati nikakvo slovo "č" jer time opet odskaču - kako se kratice akademskih naziva uvijek pišu na latinskom jeziku, a kako dobro znamo da u latinskom jeziku nema slova "č", smatram kako mu tu niti nije mjesto. Stručni studiji bi trebali imati kraticu bacc. za prijediplomski studij i kraticu mag. za diplomski studij. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Na taj način studenti stručnih studija neće morati inozemnim poslodavcima nadugo i naširoko objašnjavati što su oni to točno završili jer će kratice biti vrlo jasno prepoznatljive. Također, ne mogu se oteti dojmu da se potajno opet pokušava degradirati stručni studij. Do ovog prijedloga zakona za završen preddiplomski stručni studij diplome su se najnormalnije izdavale s kraticom bacc., a sada nam se pokušava podvaliti struč.bacc. Smatram da bi se trebali ugledati na to kako je prije bilo (bacc.) i isto to samo preslikati i na diplomske stručne studije - mag. Isto tako, kako stoji na samim stranicama Vlade Republike Hrvatske - "U svrhu stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja Hrvatska je, uz još 48 europskih zemalja, provela reformu visokog obrazovanja poznatu kao Bolonjski proces." Ako smo već dio Bolonjskog procesa i ako se hvalimo time kako smo se uskladili s 48 drugih europskih zemalja, jedini logičan slijed bio bi da imamo i iste akademske nazive koji su vrlo dobro prepoznati u ostalim članicama EU-a. Ne vidim zašto bi se Republika Hrvatska, a time i njeni studenti, morali opet razlikovati i iskakati od drugih članica. 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 537 | Renato Mešnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni prijedlog zakona uz napomenu da kratice bi morale biti na latinskom kako bi bile prepoznate u EU i svijetu. Bilo kakva dijakritička slova, u ovome slučaju "č", kao takva su nepoznanica i opet će dovoditi do neprepoznavanja i pogrešnog tumačenja. Prema članku 74 i 113 prijedloga Zakona sugeriram da kratice budu - na preddiplomskoj razini: bacc. (za stručni studij), univ. bacc. (za sveučilišni studij) - na diplomskoj razini: mag. (za stručni studij), univ. mag. (za sveučilišni studij) 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 538 | EMINA HESKI HASAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. (za stručni studij) i univ.bacc. (za sveučilišni studij) kao što je bilo i do sada na preddiplomskoj razini te mag. (za stručni studij) i univ.mag. (za sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Ne razumijem potrebu za guranjem ove kratice struč., kako to prevesti, zar uistinu ne postoji ništa adekvatnije u latinskom jeziku budući da su akademski nazivi temeljeni na njemu? Takva vrsta naziva (mislim na struč. spec.) već sada nije prepoznata u zemljama članicama EU. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili stručni studij imati će ovaj smiješni akademski naziv te neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU i svijetu. Kako uopće u 21. stoljeću u doba globalizacije možemo u akademski naziv staviti riječ neprepoznatljivu široj zajednici koja u sebi ima slovo ''Č''? Znamo da većina alfabeta danas ni ne poznaje to slovo, a kamoli će netko imati interes za takvu titulu. Zvuči kao nešto krivotvoreno. Da ne spominjemo da se time (in)direktno degradira i sveučilišne studije, godinama su prepoznati kao univ. bacc., a sada će biti bacc. što su unazad 10-ak godina bili stručni studiji? Općenito je kratica univ. bila prikladna, ima latinske korijene, veže se za instituciju sveučilišta, dostojanstvena je i smislena u međunarodnim krugovima. Primjerice, kako da uopće poslodavci sada znaju koja razina je bacc., koja univ.bacc., a koja struč.bacc.? Ili ćemo naprosto svakih 5-10 godina plaćati sveučilištima i veleučilištima po 500,00kn kako bismo imali diplome s ažuriranim akademskim nazivima? Valjda je to cjeloživotno obrazovanje o kojem se bruji. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 539 | ANAMARIJA NIKOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni prijedlog Zakona uz naglasak na izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Uzimajući u obzir da je Hrvatska članica Europske Unije, nacionalno zakonodavstvo bi trebalo biti u skladu sa pravnom stečevinom Europske Unije, a upravo unutar EU ne postoje nazivi struč. spec s naznakom struke, niti je takve nazive moguće pravovaljano prevesti čime stečeno obrazovanje postaje bezvrijedno. Stoga, referirajući se na članke 74. i 113. nacrta Zakona predlažem izmjenu akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Predloženom izmjenom uspostavlja se jasna distinkcija između stručnog i sveučilišnog studija, a kratice navedene isključivo na latinskom jeziku omogućavaju njihovu prepoznatljivost unutar cijele EU. Važno je napomenuti i činjenicu da studenti stručnih studija nemaju pravo upisa poslijediplomskih studija, čime ih se uskraćuje u pogledu dodatnog obrazovanja, na čemu bi isto trebalo poraditi kako ne bi ostali u nezavidnom položaju. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 540 | SANJA MARTINOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu kratice akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Isto tako želim dodati da su studenti stručnih studija zakinuti za pravo upisa poslijediplomskih studija, a koje im se pravo obećava već nekoliko godina. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 541 | MARTINA ARAPOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 542 | PAULA CVENIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 543 | Davorin Bokšić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nije potrebno vršiti nikakvu podjelu između osoba koje su završile stručni ili sveučilišni studij! Zašto država u kojoj sam studirao dopušta da stručni studij bude postavljen u nezavidan položaj u odnosu na sveučilišni, a zakonskom regulativom dopušta postojanje istih? Zašto je onda prvobitno osmišljen stručni studij? Akademski nazivi moraju biti izjednačeni! Doduše sve se svodi na koliko znaš i koliko si sposoban snaći se u poslovnom svijetu, ali vršiti podjele je samo još jedan način povećanja odljeva mozgova. Završio sam stručni specijalistički diplomski studij i nemam trenutno mogućnost nastaviti daljnje školovanje u najbolju volju, a u znanja i iskustva ne nedostaje. Izjednačavanje akademski naziva i omogućavanje nastavka školovanja je nešto što treba dovesti u red i omogućiti svima koji pokazuju određenu razinu znanja i snalažljivosti. Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 544 | Dragutin Barišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog zakona, uz jednu izmjenu, a to je da su kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 545 | ADRIJANA RUKAVINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon uz bitnu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini- odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako bi sve kratice na latinskom bile univerzalne. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 546 | ANAMARIA DOKMANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u potpunosti, uz jednu izmjenu. Smatram da je kao kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Te izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Navedene izmjene pridonose smanjenju dosadašnje diskriminacije stručnih studija te smatram da je od velikog značaja to što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 547 | PATRIK SADAIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 548 | Tomislav Dragun | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 106. | U potpunosti podržavam prijedlog Zakona, ponajviše izmjene koje se odnose na članke 74 i 113. Krajnje vrijeme je da se akademski nazivi usklade s Europskim, tj da se diskriminanti naziv "stručni specijalist" zauvijek promijeni. Upravo taj akademski naziv čini studente stručnih studija neprepoznatljivim i manje vrijednim na tržištu rada. Također smatram da bi ispravan akademski naziv nakon završenog diplomskog stručnog studija trebao biti "mag.", bez prefiksa "struč." koji i dalje radi diskriminaciju. S poštovanjem, Tomislav Dragun 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 549 | TOMISLAV SESER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Predložene kratice titula će opet uzrokovati probleme koje su imale i skraćenice titula iz prethodnog zakona, konkretno dio "struč.", koji nije prepoznat kako u poslovnom svijetu u RH, tako ni u Europskom prostoru visokog obrazovanja. Prijedlog ispravnih titula koje bi bile jednoznačno definirane i ne bi uzrokovale zabunu je: (2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( univ. bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc. uz naznaku struke). (2) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv sveučilišni magistar uz naznaku struke ( univ. mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv sveučilišni magistar inženjer uz naznaku struke ( univ. mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing. uz naznaku struke). Ovim prijedlogom skraćenice titula bile bi u skladu s sa skraćenicama iz Europskog prostora visokog obrazovanja, kao npr: skraćenica univ. mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici Msc.E.E., a skraćenica mag. ing. el. bi odgovarala skraćenici M.E.E. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 550 | MARIO VEREŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način je vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, bez degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lijep pozdrav, Mario Vereš | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 551 | Danijel Hajduk | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 552 | Nikolina Mrnjavac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 553 | SERĐO POPOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Mislim da je vrijeme da se napravi prava stvar. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 554 | IVONA KOVAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 555 | Marko Maloča | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz izmjenu da je kratica akademskog naziva najbolja: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini. mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prijedlog sam naveo iz razloga što je jasno vidljiva razlika između stručnog i sveučilišnog, a neće biti degradacije stručnog studija. Obzirom da su moji prijedlozi na latinskom neće biti problema prilokom prevođenja u EU. Lp, Marko Maloča | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 556 | DINA MEHMEDOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 557 | IVANA ANTUNOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam prijedlog zakona uz jednu preinaku koja se tiče akademskih naziva koji se u konačnici dodjeljuju studentima. Naime diplomirala sam ima 7 godina i još uvijek moram svakom potencijalnom poslodavcu objasniti što je to struč.spec. O strancima da ne govorimo. Niti je prepoznatljivo, niti je prevodivo niti se može više tolerirati ako ćemo težiti Europi i ostatku razvijenog svijeta. Krajnje je vrijeme da se akademski nazivi korigiraju na sljedeći način: bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Ukoliko se isto ne korigira postojanje stručnih studija gubi smisao. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 558 | FRANJO DONČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Neka bude akademsko zvanje prepoznatljivo na tržištu rada u EU. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 559 | VLATKA ČOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 560 | ANTONIO TONKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Neka bude akademsko zvanje prepoznatljivo na tržištu rada u EU. Srdačan pozdrav! Antonio Tonković | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 561 | Valent Fileš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U potpunosti podržavam zakon, uz jednu malu promjenu, a to je da skraćenica akademskog naziva za preddiplomski stručni studij bude bacc. i univ.bacc za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Izmjene se odnose na članke 74. i 113. Nacrta zakona. Na taj način imamo jasnu razliku između te dvije vrste studija, a također smanjujemo postojeću diskriminaciju stručnih studija, kao i prednost da su sve kratice na latinskom, što ih čini univerzalnijima. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 562 | Iva Hendelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam ovaj zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti naziv bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 563 | Saša Slišković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti s time da akademske nazive treba izmjeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Ovim izmjenama akademskih naziva postiže se jasna distinkcija između dvije vrste studija, smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija te univerzalna prepoznatljivost. Lijep pozdrav! Saša Slišković 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 564 | BISERKA VINCEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u potpunosti, uz jednu iznimku. Predlažem da kratice akademskih naziva budu sljedeće: - završetkom prijediplomskih stručnih studija - bacc. - završetkom prijediplomskih sveučilišnih studija - univ.bacc. - završetkom diplomskih stručnih studija - mag. - završetkom diplomskih sveučilišnih studija - univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način postoji jasna distinkcija između stručnih i sveučilišnih studija, a sve kratice su pisane istim jezikom (latinskim) pa je i kratica univerzalno prepoznatljiva, za razliku od predložene kombinacije hrvatskog i latinskog jezika (struč. bacc. / struč.mag.) koja je razumljiva jedino govornicima hrvatskog jezika. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 565 | DORA DELIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam ovaj zakon u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu koja se odnosi na kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti naziv bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način stvara se jasna distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije u Hrvatskoj i diljem svijeta. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 566 | Jelena Malekinušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. 300=300 | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 567 | Jelena Malekinušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 568 | Lorena Sajković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam donošenje ovog zakona. Voljela bih da se uvede jedna promjena koja bi se odnosila na članke 74. i 113. Predlažem akademske nazive kako slijedi:bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 569 | Ana-Marija Čaleta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u cijelosti, ali uz izmjenu članaka 74 i 113 prijedloga Zakona koji se odnose na kratice akademskih naziva. Prijedlog izmjena je da kratica akademskog naziva bude bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Također bi trebalo razmotriti da se studentima stručnih studija omogući nastavak studiranja na poslijediplomskim studijima. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 570 | JELENA ZRINSKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Jelena Zrinski | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 571 | MARTINA ČOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, ali uz malu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc, -nakon završetka stručnog prijediplomskog kratica bude bacc. -nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. te nakon završenog stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 572 | Vedrana Anđelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nadam se da će Zakon biti izglasan te da će se ispraviti jedna velika nepravda prema studentima stručnih studija u Republici Hrvatskoj, a vezano uz stručni naziv koji se dobiva po završetku diplomskom stručnog studija. Smatram da bi se trebala maknuti čudna oznaka struč. koja nigdje u svijetu nije poznata niti prepoznata i koncipirati nazivlje na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini ukoliko je potrebno jasno naznačiti tko je završio stručni, a tko sveučilišni studij. S poštovanjem Vedrana Anđelić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 573 | MIRELA TUDIĆ RENGEL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi prijedlog zakon, no smatram da nije dobra postojeća regulativa da se u kraticama koriste hrvatski i latinski znakovi, ako je ikako moguće da probate koristiti samo latinske. Moj prijedlog jest: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 574 | Toni Karabatić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 575 | Doris Vico | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon uz male izmjene kratica stečenih zvanja sveučilišnih i stručnih studija, što je navedeno u člancima 74. i 113. prijedloga. Predlažem da stručne nazive imenujemo univerzalnim, tj.latinskim izrazima po kojima bi bili svugdje prepoznati. Svaki naziv sa uključenom hrvatskom riječju stvara komplikacije na svakom koraku! Za stručne studije preddiplomske razine predlažem bacc./bacc.ing., a za sveučilišne preddiplomske univ.bacc./univ.bacc.ing. Za specijalističke stručne studije diplomske razine predlažem mag./mag.ing., a za sveučilišne diplomske univ.mag./univ.mag.ing. Hvala! Lijep pozdrav! Doris 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 576 | Marin Spajić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 577 | IVANA ČOBANKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi akademskog naziva i predlažem bacc.(stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na prediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 578 | Andrea Bilješko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi akademskog naziva i predlažem bacc.(stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na prediplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su kratice na latinskom i univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 579 | Božica Lekić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lijep pozdrav, Božica Lekić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 580 | IVAN ŠIMUNOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam predloženi zakon ali predlažem jednu izmjenu vezano za akademske i stručne kratice. Radi bolje prepoznatljivosti u inozemstvu i bolje usklađenosti s kraticama na razini europske unije, kratice ne bi trebale sadržavati hrvatske riječi stručni/ sveučilišni, već isključivo (univ. mag., univ.bacc.) za sveučilišnu i (mag., bacc.) za stručnu razinu. Srdačan pozdrav, Ivan Šimunović | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 581 | Gabrijela Fistrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani podrzavam zakon u cijelosti. Predlažem izmjenu, kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 582 | MARKO ELEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 583 | Roko Švenjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Prijelog za izmjenu :kraticu akademskog naziva predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 584 | Ivana Štulec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da mora biti: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Lijep pozdrav! Ivana Štulec 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 585 | Ana Štulec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da mora biti: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Lijep pozdrav! Ana Štulec 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 586 | Anita Vidic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 587 | IVAN GUZIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz korekciju kratice akademskog naziva, za koju smatram kako je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ. bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ. mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga novog Zakona. Navedena korekcija pridonosi jasnoj distinkciji među dvama studijima, smanjuje se dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku te univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 588 | TENA MIRKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 589 | Igor Sivć | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. - nakon završetka sveučilišnog specijalističkog studija kratica bude univ.pro.mag., čime bih se oznaka struč. zamijenila sa univerzalnom oznakom za "professional" (eng, specijalist) i "professional" (lat: specijalist, ekspert) odnosno kraticom pro. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prijedlogom za sveučilišni specijalistički studij bi se jasno odredila specijalizacija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 590 | Nikolina Mihanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlog zakona podržavam u cjelosti, osim što smatram da nedostaje predložiti kraticu akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedeni prijedlog odnosi se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona te smatram da su neophodne u donošenju ovakvog zakona kako bi se prepoznatljivost dva različita, ali jednako vrijedna, studija prepoznali i unutar i izvan RH. Jako je važno izbjeći diskriminaciju vezanu za nazive i stručne studije u odnosu na one sveučilišne jer nismo isti, ali smo sigurno jednako vrijedni. Inicijativa 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 591 | FILIP TRINAJSTIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu izmjenu: za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene se izmjene odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imali bi jasnu distinkciju između dva studija kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 592 | IVAN PAVLOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | U članku 74. stava (2) i (3) potrebno je napraviti usklađivanje. Prije svega treba se odrediti želimo li koristiti hrvatsko ili latinsko nazivlje. Koristiti nekakav kvazi oblik hrvatsko-latinskog je besmislen. Cijela ideja je bila ukloniti struč., prema tome smislenije je pisati kratice bez toga a prilagoditi sveučilišnu titulu. Jer u suprotnom, zašto onda nije struč.mag.inž.? Stručnim studijima ostaviti kratice bacc. i mag., sveučilišnim dodati samo univ. ispred bacc. i mag. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 593 | IVANA JURIČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 594 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Ovaj članak 51. pod točkama (1) i (2) je zaista smiješan. Uz poštovanje prema godinama, ipak, istini za volju, treba kazati kako čovjek iznad 65 godina starosti nema što raditi u javnim institucijama i državnim službama; tako ni u znanstveno-nastavnim zvanjima. Ovo je jedna lobistička odluka koja ide "u prilog" ovoj grupaciji zaposlenika. Ovo može značiti i to kako mozak ove grupacije dulje radi na potrebnom nivou.Nisam siguran kako znanstvenici u STEM kategoriji mogu odolijevati novim tehnologijama u današnjem vremenu. Bilo bi lijepo vidjeti koji komentar po ovom pitanju.Nadalje, ako postoji potreba za nečijim uslugama, postoje drugačije vrste angažiranja. Također, ako znanstvena institucija ima potrebe za produljenjem zapošljavanja redovitog profesora do akademske godine u kojoj je navršio 70 godina života, onda sama institucija nije vodila računa o svojim potrebama jer nije "odgojila" potrebnog znanstvenika. Ovo je također jedan od mnogih problema zbog kojih mlade znanstvenike Republika Hrvatska ne može zadržati; naime, kako će znanstveno i nastavno osoblje ovim Zakonom dobiti produljenje radnog vijeka, tako će i mladi potencijal imati manje mogućnosti zapošljavanja na ovim institucijama. | Prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu. |
| 595 | TAMARA SLIŠKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, također podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 596 | ANTEA PEROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, također podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ. mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 597 | Franciska Jozić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u potpunosti podržavam izmjenu Zakona. Kao bivša studentica i stručnog i sveučilišnog studija te sa završena dva specijalistička diplomska studija, s punom odgovornošću mogu reći da smo nepravedno diskriminirani godinama. Krajnje je vrijeme da se promijeni stečeno zvanje, prihvaćamo da se i dalje vidi razlika stručnog i sveučilišnog studija te ne tražimo izjednačavanje, već minimum onoga što nam pripada, a to je zvanje stručnog magistra. Dovoljan dokaz toga je nepostojeće zvanje stručnog specijalista u Europi. Molim vas da promijenite hitno Zakon i naravno omogućite retroaktivnu zamjenu zvanja, jer ovo do sad je bilo neprihvatljivo, diskriminirajuće na sve načine, da ne kažem ponižavanje našeg truda i rada. Pet godina studija za dobivanje zvanja stručnog specijalista je neprihvatljivo. Ne samo da nismo prepoznati u Europi, nego često i u Hrvatskoj, s puno tečajeva se dobiva zvanje specijalista. Osobno, umorna sam od objašnjavanja naziva stručni specijalist. Studij koji sam željela u Rijeci se ne izvodi kao sveučilišni, za što nisam kriva, a mogućnosti studiranja u Zagrebu nisam imala, dakle, trebala sam studirati nešto što ne želim, kako bih bila magistra. Svi imamo svoje razloge studiranja na stručnim studijima i smatram da nitko nema pravo omalovažavati niti potcjenjivati nas. Meni osobno studiranje na sveučilišnom studiju je išlo lakše i bolje te ne mogu dozvoliti stalnu degradaciju stručnih studija. Kako sam završila dva specijalistička diplomska u Rijeci, isto tako sam mogla završiti sveučilišna u Zagrebu. Također, kao studentici stručnog studija učinjena mi je velika nepravda jer su jedne godine stipendije dobili studenti s manje bodova od mene, jer su studirali na sveučilišnom. Ne znam otkud nekome pravo da dodjeljuje stipendije prema vrsti studija, ako su uvjet bili bodovi. Sve sam to pretrpjela i trpim godinama nepravdu. Molimo vas, dajte nam minimum onoga što nam pripada. Srdačan pozdrav, Franciska Jozić, struč.spec.ing.pošt i cest.prom., s nadom u brzu primjenu zvanja u struč.mag.ing. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive kvalifikacija. |
| 598 | Martina Skočibušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 599 | IVAN ŽUPAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani također podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 600 | Domagoj Vičić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani također podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 601 | Duje Jerončić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predstavljeni zakon uz male izmjene: Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga zakona. Smatram da je potrebno napraviti jasnu razliku između dva studija i samim tim predlažem kratice za akademske nazive - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Prednost ovih izmjena je univerzalno prepoznavanje kratica te smanjenje diskriminacije prema stručnim studijima. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 602 | Luka Grgić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 603 | MARIJANA ČERKEZ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Podržavam Zakon u cijelosti, ali smatram da je nužno uskladiti u čl.74. i 113. Zakona, kratice akademskih naziva i to na sljedeći način: - bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini - mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija, uskladili bi se ostalim članicama EU koje provode Bolonjski proces te bi smanjili (ili poželjno uklonili) problem raspoznavanja akademskih i stručnih naziva. 300=300 S poštovanjem | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 604 | MIRKO MIHALJEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi zakon i predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 605 | Marko Markić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 606 | IVAN DŽOLAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 607 | Marin Šop | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali je potrebno usklađivanje u vezi kratica akademskih i stručnih naziva. Osobe koje završe sveučilišne prijediplomske, diplomske i specijalističke studije u svojim akademskim nazivima bi trebali sadržavati latinsku kraticu (univ.bacc, univ.mag ili univ.spec) dok osobe koje završe stručne prijediplomske i diplomske studije u svojim stručnim nazivima samo latinske kratice bacc i mag. Bilo kakvo korištenje kratica s dijakritičkim znakovima nije prepoznatljivo u ostalim članicama EU koje su provele Bolonjski proces te se opet dovodi do problema u raspoznavanju akademskih i stručnih naziva. S poštovanjem | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 608 | PATRICIJA STJEPANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam predloženi zakon. No, mislim da je potrebna izmjena što se tiče kratica akademskih naziva. Koriste se kratice na latinskom jeziku, i moje mišljenje je da se ne bi trebali koristiti hrvatski dijakritički znakovi. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 609 | INES PAHLJINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 610 | DRAŽEN BETLEMOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 611 | Marko Vreš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E | Poštovani, u sferi visokog školstva visoko je zastupljen latinski jezik koji uz svijetski primjenjiv engleski jezik tvori bazu prepoznatljivih titula akademskih građana. Izmjena zakona trebala bi ukinuti domaće riječi u titulama te primjeniti; konkretno na razini 7; svučilišnom diplomskom studija u nazivu univ. mag., a na veleučilišnom diplomskom studiju mag. Na primjeru strojarstva konkretno univ.mag.ing.mech. i mag.ing.mech. imaju direkt engleski prijevod, nedvojbeno prepoznat u svijetu. Tako bi se npr. mogao izbjeći i/ili olakšati postupak nostrifikacije diplome u slučaju da se nastavi školovanje ili traži posao u inozemstvu, a pogotovo kada bi se zatražilo od sveučilišta/veleučilišta izdavanje diplome na nekom stranom jeziku, te naravno da se izbjegne potencijalni sraz u domaćim poduzećima kada se dođe na razgovor za posao sa veleučilišnom diplomom. Komentar se odnosi na članak 74 i 113, iz oba na odlomak 3. S poštovanjem, Marko Vreš | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 612 | VJEKOSLAV VALENTA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 Lp Valenta v. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 613 | LEO LICUL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Leo Licul | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 614 | Antonio Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon. No, mislim da je potrebna izmjena što se tiče kratica akademskih naziva. Koriste se kratice na latinskom jeziku, i moje mišljenje je da se ne bi trebali koristiti hrvatski dijakritički znakovi. Stoga predlažem: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kraticu - univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kraticu - bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kraticu - univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog (specijalističkog) studija kraticu - mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 615 | MARIO TADIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon s korekcijom u vezi kratice akademskog naziva i predlažem: bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasno razlikovanje između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 616 | FILIP KOLENKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Srdačan pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 617 | MISLAV IVANEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 618 | MARGARETA KOVAČEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 619 | Dragan Babić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Podržavam zakon uz izmjenu da akademski naziv za studente sveučilišnih studija bude univ. bacc odnosno univ. mag. uz naznaku struke, a za studente stručnih studija bacc. odnosno mag. uz naznaku struke kako bi svi studenti bili prepoznati u cijelom svijetu. Srdačan pozdrav. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 620 | ANTONIO VULETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, uz prijedlog izmjena kratica naziva bacc. za stručne studije, te univ.bacc. za sveučilišne studije na preddiplomskim studijima. Na diplomskoj razini, predlažem da bi stručni studiji trebali imati kraticu mag. a sveučilišni univ.mag. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Hvala. Lijep pozdrav 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 621 | ANA-MARIJA MARŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, mislim da je krajnje vrijeme da se donošenjem ovog Zakona ispravi nepravda nanesena studentima stručnih studija a pogotovo specijalističkih diplomskih stručnih studija. Naziv stručni specijalist ne da nije prepoznat nigdje u EU, nego ni u Hrvatskoj nitko ne razumije što ste završili, koju uopće stručnu spremu imate a da ne spominjem omalovažavanje i podsmijeh na koji nailazimo. Za mukotrpnih 5 godina studiranja, praktički zajedno s kolegama sa sveučilišnih studija na skoro svim kolegijima i u velikom dijelu s istom literaturom, a naposljetku i s jednakim brojem ECTS bodova, da na kraju svega budemo omalovaženi s nerazumljivim nazivom iza imena nakon diplome, mislim da je uistinu ponižavajuće. Stvarno je krajnje vrijeme da nas se prestane tretirati kao građane/studente drugog reda. Jednako smo vrijedni. Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu u članku 74. i čl. 113. Mišljenja sam da bi kratice akademskih naziva trebali biti uređene na način - bacc. (stručni studij) i univ. bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Kratica struč. ispred mag. na diplomskoj razini za stručne studije i struč. ispred bacc. na prijediplomskom stručnom studiju je potpuno nepotrebna i neprepoznatljiva izvan granica RH. Uvođenjem univ.bacc. za sveučilišne prijediplomske studije i univ. mag za diplomske sveuč. studije te bacc. za prijediplomski stručni studij i mag. za diplomski stručni studij bi donekle bila ispravljena nepravda koju godinama doživljavamo. Također, tužno je i neprihvatljivo da ne postoji mogućnost nastavka stručnih studija na poslijediplomskim studijima, da nema mogućnosti za dodatnim stjecanjem znanja i da nam se uskraćuje prilika za napredovanjem. S poštovanjem, Ana-Marija Maršić 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 622 | Nina Fakin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon, uz prijedlog izmjene kratice akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene odnose se na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Srdačan pozdrav, Nina Fakin | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 623 | BRANKO DOBRAVC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, I dalje treba ostaviti kraticu bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način se točno zna razlika između dva studija a prednost je što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. lp, Branko Dobravc | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 624 | Ante Vrekalo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz izmjenu - kratice akademskog naziva bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 Lp, Ante Vrekalo | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 625 | Zlatko Pračić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 626 | Zlatko Pračić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 627 | Hrvoje Puče | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, Sukladno mojem komentaru na članak 74., također smatram da bi točka 3. članka 113. trebala biti ispravljena na način da se uskladi sa nazivima akademskih titula univ.bacc. odnosno univ.mag. za akademske titule odnosno bacc. te mag. za stručne nazive. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 628 | LOVRO HABEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mišljenja sam kako bi kratica akademskog naziva morala biti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Smatram kako bi se na ovakav način uvela jasna distinkcija između sveučilišnih i stručnih studija, a pritom bi potisnuli diskriminaciju koju stručni studiji već godinama proživljavaju. Bilo bi vrijeme da stručni studiji uživaju važnost kao i u drugim zemljama Europe. 300=300! Lovro Habek | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 629 | KARLO CAR | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu, a to je da za kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. S poštavanjem Karlo Car Lijep pozdrav! 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 630 | Teo Amižić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Pružam stopostotnu podršku zakona u cijelosti, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da smatram da je kraticu akademskog naziva najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Tako se dobije jasna distinkcija između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatije. 300=300! | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 631 | Hrvoje Puče | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, Moj komentar odnosi se na članak 74., vezano za akademske i stručne nazive. Smatram da bi kratice akademskih, odnosno stručnih naziva trebale glasiti ovako: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica akademskog naziva bi bila univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica stručnog naziva bi bila bacc. - nakon završetka sveučilišnog diplomskog studija kratica akademskog naziva bi glasila univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica stručnog naziva bi glasila mag. Na ovaj način zadržava se jasna razlika između sveučilišnog i stručnog studija te se ujedno prestaje ponižavati polaznike stručnih studija. Kao što su i drugi naveli, prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 632 | Barbara Štrkalj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon u cijelosti uz jednu malu izmjenu, a to je da kratice akademskog naziva treba promijeniti u bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Jasna je distinkcija između dva studija, a time se smanjuje i dosadašnja diskriminacija stručnih studija, a prednost je što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 633 | TEA VITAS | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam Zakon u cijelosti ali smatram kako je potrebna jedna mala izmjena. Naime, potrebno je kao kraticu akademskog naziva za stručni studij navesti bacc. i univ.bacc. za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. Prijedloga zakona. Mislim da se na ovaj način pravi jasna razlika između dva studija i izbjegava se diskriminacija stručnih studija, a vrlo je bitno i to da sve kratice budu univerzalno prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 634 | Antonela Bićanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 635 | JELENA RINČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 636 | IVAN JOSIPOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, ako imamo latinske kratice, ne možemo ubacivati hrvatske riječi, pogotovo ne sa znakovima č i ć koji ni ne postoje u drugim jezicima. Prijedlog kratica: SVEUČILIŠNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ: univ. bacc. STRUČNI PRIJEDIPLOMSKI STUDIJ: bacc. SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ: univ. mag. STRUČNI DIPLOMSKI STUDIJ: mag. Lijep pozdrav, Ivan Josipović | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 637 | Matija Žužinjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podrzavam zakon u cjelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 638 | Ena Čepek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. ✨ | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 639 | Roberto Petak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam ovaj zakon uz sljedeće izmjene, a to je da kratice akademskih naziva za sveučilišne studije razine VŠS imaju naziv univ.bacc te VSS univ.mag., dok za stručne studije razine VŠŠ imaju naziv bacc. te VSS mag. 300=300. Lp | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 640 | ANDREJ LEKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam Prijedlog Zakona isključivo uz izmjenu dosadašnjih kvalifikacija stručnih specijalista stručnog diplomskog studija u magistra struke prilikom dovršetka istog. Također ukazujem na problematiku pojedinih stručnih naziva poput prvostupnika/struč.specijalista javne uprave koji nema logike iza sebe i jednostavno nema značenje. Isti se treba preimenovati u upravnog pravnika s obzirom na količinu i tematiku pravnih predmeta i opisa poslova s kojim bi se isti ti prvostupnici i specijalisti susretali u svome radu. Ipak se odlučuje o pravima i obvezama građana a zna se tko o tome odlučuje - pravnici! Naravno da mora biti jasna distinkcija između pravnika i upravnog pravnika, no shodno prethodno navedenom isto se treba ujednačiti s EU. Nema logike da moja diploma kao stručnog specijalista više vrijedi u EU nego u vlastitoj državi. Velika je diskriminacija i jednostavno se treba spriječiti nastanak problema, a ne da nam prvo treba presuda Suda EU da bi nešto našem zakonodavcu postalo jasno. Građani i studenti pokažite svoj stav! Mojih 5 godina teškog školovanja je identično školovanju svakog drugog studenta (i sveučilišnog i stručnog). 300 = 300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 641 | LEON DIJANEŽEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, predlažem izmjenu članka 74. i 113. na način da uz naziv struke sveučilišni prvostupnici dobiju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobiju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 642 | Goran Nikačević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, ali uz jednu izmjenu, a to je da za kratice akademskog naziva predlažem sljedeće: - nakon završetka sveučilišnog prijediplomskog studija kratica bude univ.bacc. - nakon završetka stručnog prijediplomskog studija kratica bude bacc. - nakon zavretka sveučilišnog diplomskog studija kratica bude univ.mag. - nakon završetka stručnog diplomskog studija kratica bude mag. Ovim prijedlogom bi se izrazila jasna razlika između dva studija, ali također i smanjila dosadašnja diskriminacija stručnih studija. Prednost je i što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 643 | Mateja Jančin Bečić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam navedeni zakon, međutim smatram da nije u redu kako se koristi kratica struč. jer se u hrvatskom jeziku koriste latinske kratice za akademske nazive, pa otkud sada taj struč, ista nelogičnost kao i struč.spec. koji nije niti bio prevodiv na druge jezike. Smatram da umjesto struč. mag. i struč. bacc. bi trebalo uvesti bacc. i mag. (za stručne studije), a univ.bacc te univ.mag (za sveučilišne studije) - izmjene u članku 74. i 113. ovog prijedloga Zakona. Na taj se način ipak vidi razlika između 2 vrste studija. Srdačan pozdrav, Mateja Jančin Bečić, bacc.admin.publ. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 644 | Anamaria Šarčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam izmjenu zakona, ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag. (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. S poštovanjem, Anamaria 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 645 | DEJAN MANCE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Lijep pozdrav, Dejan Mance 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 646 | IVAN IVOŠEVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, podržavam predloženi zakon, s time da predlažem izmjene u članku 74. na način da se stručni nazivi nakon završetka studija izmjene te bi nakon završetka prijediplomskog studija stručni studenti dobivali titlu bacc, sveučilišni univ. bacc, (pojedini fakulteti izdaju diplome s tim nazivom), na diplomskoj razini stručni studenti mag, sveučilišni univ. mag. Time bi se sveučilišne titlule nadovezale na točku (4) članka 74. sveučilišnog specijalista (univ.spec). Na takav način bi se bolje uskladile stručne i sveučilišne title i nazivi. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 647 | Ivana Tomljenović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Srdačan pozdrav, Ivana Tomljenovć, struč.spec.admin.publ. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 648 | KRISTIAN ROMAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 649 | TOMISLAV LOPANDIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam izmjenu zakona ali predlažem da kratica akademskog naziva bude bacc. (stručni studij) i univ.bacc. (sveučilišni studij) za prediplomsku razinu i mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Tako će biti prepoznata razlika između dva studija i kratice su na latinskom i prepoznatljive. Lijep pozdrav, Tomislav Lopandić | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 650 | DORIS LICUL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu koja se odnosi na članke 74. i 113. prijedloga Zakona, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. 300=300 Lijep pozdrav, Doris Licul | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 651 | BORIS RAČKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi nazivlje moralo biti koncipirano na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav! Boris Rački 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 652 | Vinko Ružević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstevnoj djelatnosti, no uz malu dopunu. Smatram da bi nazivlje moralo biti koncipirano na sljedeći način: bacc. (za stručne studije) i univ. bacc. (za sveučilišne studije) na preddiplomskoj razini, te mag. (za stručne studije) i univ. mag. (za sveučilišne studije) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Prednost ovakvog nazivlja je ta što su sve kratice na latinskom jeziku i univerzalno su prepoznatljivije. Također smatram da se ovakvim nazivljem smanjuje dosadašnja diskriminacija stručnih studija, te se olakšava buduće zaposlenje - nigdje u EU ne postoji struč. spec. Lijep pozdrav, Vinko Ružević! 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 653 | Igor Kuna | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon koji će se predložiti i nadajmo se isto tako i usvojiti u što kraćem roku, uz jednu malu izmjenu vezanu uz kraticu akademskog naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 11. prijedloga Zakona. Smatram da se treba smanjiti jasna diskriminacija prema stručnim studijima te da se i njima uvedu navedeni akademski nazivi kao što je i mag. nakon završenog diplomskog, jer 300=300. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 654 | TIHOMIR GLATKI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon, te prelažem kratice akademskog naziva bacc. (za stručni studij) i univ.bacc (za sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini, te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 655 | Ante Zekanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu - kratice akademskog naziva bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 656 | Karlo Erdelja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 657 | BISERKA SVIBEN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 658 | BISERKA SVIBEN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 659 | STIPO ČAVARA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 660 | STIPO ČAVARA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podržavam zakon, ali uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 661 | Toni Piplica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ove izmjene su 'long overdue', kako Amerikanci kažu. 😊 Podržavam zakon u cijelosti, uz jednu minornu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. (stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag. (stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74. i 113. prijedloga Zakona. Na taj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljive. Nadam se da ćete uvažiti ovaj, prije svega pragmatičan prijedlog. 300=300 | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 662 | Ana Jukić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Komentar koji je unesen na članku 74 prenijeti i na ovaj. Smatram da ostavljanje titule sa predznakoč "struč." svakako ne pridonosi internacionalnoj prepoznatljivosti studenata stručnih studija, te je potrebno iznaći rješenje koje će biti povoljno za studente oba tipa studija. Sukladno tome predlažem u potpunosti ukloniti predznak "struč." i zadržati se na tituli "mag.____" za stručne studije, odnosno radi jednostavnije klasifikacije sveučilišnog studija dodati predznak "univ.mag.____". jer zašto bi se stručnom studiju ostavilo "struč.", a sveučilišnim univ. a ne primjerice "sveuč." | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 663 | Ana Jukić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, svakako pozdravljam svaku pozitivnu promjenu prema studentima, kao i konačno priznavanje studija i njihove jednakosti, jer je jednaki trud uložen, kao i financijska sredstva, suza, neprospavanih noći i ostalo… Vrijeme da se konačno studentima prizna sve uloženo, bez obzira o kojem se usmjerenju radilo. Nadalje, predložena kratica „struč.spec.“ nikako nije prepoznatljiva niti značna, u okvirima RH, a niti izvan nje. Poslodavci često imaju upitnike iznad glave što je to struč.spec. Kako će diplomanti primjerice u jednoj Sloveniji ili Kanadi (ovo su primjeri samo- odnosi se na sve druge zemlje svijeta) objasniti što znači „struč.“ u tituli. Predlažem nekakvo univerzalnije rješenje na zadovoljstvo studenata sveučilišnih ali i stručnih studija. Shodno navedenom predlažem izmijeniti predložene titule „mag.____“ za stručne studije, odnosno „univ.mag.____“ za sveučilišne studije. | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 664 | Rudi Štekl | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nadam se da će ovaj prijedlog zakona konačno biti usvojen i da će isti biti temelj promijene diskriminiranja stručnih studija u Republici Hrvatskoj, a naglasak bi stavio na denominirajući i "nakaradni" naziv specijalist na diplomskoj razini koji se dobiva nakon završetka 5 godina stručnog studija. Podržavam prijedlog uvođenje naziva stručni magistar u titulu koja se stječe nakon završetka istog, međutim, smatram da bi prijedlog zakona u članku 74 i 113 i prema HKO bio smisleniji i jasniji u smjeru naziva magistar uz naznaku struke, kako je trenutno napravljena jasna distinkcija ali ne i diskriminacija na preddiplomskoj razini, zaključno univ. mag (sveučilišni studij) i mag. (stručni studij) uz naznaku struke. Nigdje u okruženju zemalja EU koji imaju vrlo visok standard obrazovanja ne postoji ovakva kvalifikacija spec. koja se „nota bene“ ne može prevesti na engleski jezik ili je u najmanju ruku konfuzna. Isto tako nepojmljivo je da studenti stručnih studija nakon 5 godina fakulteta ne mogu upisati doktorski studiji, odnosno otežan im je upis ili je na nekim fakultetima gotov pa nemoguć. Nepojmljivo je da smo u 2022. godini i da ovi problemi još uvijek nisu riješeni, nije čudo da toliko studenti odlaze studirati u zemlje okruženja i nažalost više se ne vraćaju! Lp, Rudi Štekl | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 665 | ANICA VALENTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Poštovani, smatram da bi se u članku 2. tebalo dodati i nastavnike kao nositelje djelatnosti visokog obrazovanja. s obzirom da se članak 2. odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Anica Valenta, mag.prim educ., učitelj mentor | Prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 666 | LEON DIJANEŽEVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Poštovani, predlažem izmjenu članka 113. na način da uz naziv struke stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 667 | LEON DIJANEŽEVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, predlažem izmjenu članka 74. na način da uz naziv struke sveučilišni prvostupnici dobiju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobiju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobiju kraticu bacc., a stručni magistri dobiju kraticu mag. Lijep pozdrav, Leon Dijanežević | Prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 668 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | čl 17. (4) Uvrštavanje Umjetničkih akademija u istu ravan s Katoličkim bogoslovnim fakultetima, s kojima se potpisuje posebni ugovor sa Sveučilištem, postavlja pitanje statusa Akademija koje su ravnopravne sastavnice s fakultetima, te je potpisivanje posebnog ugovora nepoznanica glede statusa i sadržaja ugovora. | Prihvaćen | Umjetnička akademija će se brisati iz članka 17. stavka 4. |
| 669 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Čl. 17. (2) Umjetnička akademija je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, umjetničku, znanstvenu i stručnu djelatnost. | Prihvaćen | Članak 17. će se urediti. |
| 670 | Ivana Bašić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. dr.sc. Ivana Bašić, viši lektor Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu | Prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 671 | Kristijan Poljanec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Slažem se sa komentarom da treba jasno obrazložiti zašto se dobna granica pomiče za dvije godine, budući da ovo pomicanje ima implikacije na mogućnosti napredovanja ostalih nastavnika. | Prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu sukladno propisima o radu. |
| 672 | EDUARD FOT | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Predlažem i da se u ovom članku promijene kratice u duhu mog komentara na članak 74. | Prihvaćen | Članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 673 | EDUARD FOT | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, načelno se slažem i pozdravljam članak 74 kojim se konačno izbacuje iz primjene nesretni naziv stručni specijalist. Promjena stečenog naziva na stručni magistar je veliki korak naprijed koji pogoduje svim studentima (domaćim i inozemnim) koji završavaju stručne a i sveučilišne studije u Hrvatskoj, i pomaže im da se poštenije i bez diskriminacije probiju na domaće i inozemno tržište rada. Smatram da bi jednu stvar trebalo korigirati, a to su kratice koje dolaze uz stečene nazive. Prema trenutno važećem Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12) i prema objavljenim integriranim popisima akademskih/stručnih naziva i njihovih kratica se u ovom trenutku dobivaju sljedeće kratice: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni specijalisti struč. spec. U svrhu ujednačavanja i održavanja uniformnosti svih kratica njihovim potpunim svođenjem na latinski jezik i izbjegavanja konfuzije zbog potencijalne hrvatsko-latinske kratice i dijakritičkog znaka, a da se u isto vrijeme održi jasno razlikovanje sveučilišnih i stručnih studija, predlažem da se tekst izmijeni na slijedeće: sveučilišni prvostupnici dobivaju kraticu univ. bacc., sveučilišni magistri dobivaju kraticu univ. mag., stručni prvostupnici dobivaju kraticu bacc., a stručni magistri dobivaju kraticu mag. Navodim i link koji vodi na sliku koja ilustrira prijedlog na primjeru inženjera građevinarstva: https://ibb.co/jMQtfLm Nadam se da ćete uvažiti prijedlog. | Prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 674 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Predlažemo da se iz članka 4 izbriše restriktivna odredba da naslovni nastavnici/znanstvenici ne mogu biti članovi odbora i povjerenstava. Naime oni se biraju po istim kriterijima i ispunjavaju iste zahtjeve kao i nastavnici/znanstvenici na znanstveno-nastavnim radnim mjestima. | Prihvaćen | Članak 92. stavak 4. prijedloga Zakona će se izmijeniti. |
| 675 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Smatramo da bi trebalo dodatno obrazložiti zašto se podiže dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 67 godina. Takva odredba treba biti usklađena sa relevantnim odredbama Zakona o radu. | Prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu sukladno propisima o radu. |
| 676 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona. |
| 677 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 678 | Boris Jokić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 1 predloženo je već obuhvaćeno navedenim. U odnosu na stavak 2. predlagatelj Zakona smatra da je isti dovoljno obuhvatio djelatnost znanstvenih instituta. |
| 679 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Prijedlog je u članku 99. stavku 1.: - preformulirati podstavak 5. tako da glasi: „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke i druge infrastrukture“ - brisati podstavak 7. s obzirom da se ponavlja - u podstavku 10. iza riječi troškove dodati „ i vanjsku suradnju“. | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 680 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlaže se u članku 97. stavku 1. preformulirati prvu rečenicu na način da glasi; „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu tijekom tekuće akademske godine, odnosno javnom znanstvenom institutu tijekom tekuće kalendarske godine na temelju programskog ugovora i u cjelokupno predviđenom iznosu.“ | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 681 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Predlaže se iza članka 82. dodati naslov „Otvorena znanost“ i novi članak 82. a koji glasi: „Članak 82.a (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom.“ | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 682 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | S obzirom da i poslijediplomski studiji predviđaju studiranje u punoj nastavnoj satnici / punom radnom vremenu, predlaže se za studente tih studija na odgovarajući način isključiti primjenu odredbe kojom ne mogu biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. | Nije prihvaćen | Poslijediplomski studiji nisu redovni studiji te se ne podrazumijeva ograničenja koja proizlaze iz redovitog statusa i radnog odnosa. |
| 683 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Predlaže se u stavcima 1., 3. i 4. članka 39. dodati da osoba, uz navedeno, mora imati potrebne psihofizičke osobine. U prilog tome ide usluga psihologijske selekcije koju bez naknade provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 684 | Hrvatsko društvo inženjera geotehnike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Iza stavka (8) dodaje se novi stavak (9) koji glasi: U smislu ovoga Zakona, pojam struka izjednačava se sa znanstvenim poljem za prvu i drugu razinu visokog obrazovanja (prijediplomski i diplomski studij), odnosno sa znanstvenim područjem za treću razinu visokog obrazovanja (sveučilišni specijalistički i doktorski studij). | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 685 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. | Stavkom 1. navedenog članka je propisana mogućnost mirovanja studentskih prava i obveza, između ostaloga i u slučaju bolovanja duljih od tri mjeseca. Međutim, obzirom na to da je redovitost pohađanja nastave u sustavu visokog obrazovanja često preduvjet za mogućnost pristupa ispitu, smatramo potrebnim regulirati i situacije u slučaju opravdanog izostanka zbog bolesti u trajanju kraćem od 3 mjeseca čime se, između ostaloga, izbjegava i mogućnost diskriminacije studenata temeljem zdravstvenog stanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je predloženo predviđeno drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom odnosno općim aktom visokog učilišta. |
| 686 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlaže se u članku 12. stavku 3. podstavku 2. dodati riječi „i važećim propisima“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 687 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Obzirom da stavak 4. navedenog članka predviđa pogodnost studiranja prema prilagođenim uvjetima za kategorizirane sportaše i vrhunske umjetnike, smatramo potrebnim definirati pojam vrhunskog umjetnika. Stavkom 4. navedenog članka je propisano da student u redovitom statusu ima pravo jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Međutim, kako iz navedenoga proizlazi da studenti u izvanrednom statusu nemaju navedeno pravo, smatramo da je isto potrebno pojasniti ili Zakonom definirati mogućnosti koje, vezano uz ponavljanje studijske godine, stoje na raspolaganju izvanrednim studentima. | Nije prihvaćen | Studiranje sukladno stavku 3. će urediti visoko učilište sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi. Izvanredni studenti obvezno su završiti studij najkasnije u roku koji je određen stavkom 5. Ponavljanje godine za izvanredne studente urediti će visoko učilište svojim aktima. |
| 688 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Vezano uz članak 76. stavak 5. točku 3. kojom je propisano da status studenta prestaje i isključenjem sa studija, smatramo da je, zbog ozbiljnog učinka navedene mogućnosti na budućnost pojedinca, uvjete zbog kojih se student može isključiti trebalo propisati zakonom. | Nije prihvaćen | Navedeno će se urediti općim aktom ili statutom sukladno autonomiji i akademskoj samoupravi visokog učilišta. |
| 689 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlaže se u članku 12. stavku 1. podstavku 3. iza riječi „znanstveno-nastavnim“ dodati zarez i riječ „nastavnim“. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno i drugim radnim mjestima. |
| 690 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | Kako se navodi, ovim se člankom, kroz sustav ocjenjivanja, primjenjuju načela Europskog prostora visokog obrazovanja te se stvaraju bolji uvjeti za takozvanu "odlaznu" i "dolaznu“ mobilnost studenata odnosno međunarodnu razmjenu studenata na hrvatskim visokim učilištima. Obzirom da različite zemlje EU imaju različite skale, uglavnom brojčanih ocjena (primjerice ocjenama od 1-10 (NL), od 1-6 (A), od -03 do 12 (DK) ili obrnutom skalom od 5 do 1 koji je najbolja ocjena (D), dok su ocjene označene slovima specifičnost ocjenjivanja studenata na sveučilištima UK i USA u obrazloženju Zakona je potrebno pojasniti kako povezivanje slovnih sa brojčanim ocjenama doprinosi primjeni načela Europskog prostora obrazovanja. Također predlažemo obrazložiti i status kolegija koji se ocjenjuju opisno – tko i kako definira opisne ocjene i koji je status kolegija koji se ocjenjuju opisno u kontekstu prikupljanja ECTS bodova i kako se ti kolegiji valoriziraju obzirom da ne ulaze u prosjek ocjena studija. Nadalje, a kada je riječ o dolaznoj i odlaznoj mobilnosti studenata odnosno međunarodnoj razmjeni studenata, i ovdje koristimo prigodu ukazati na učinak tzv. integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, čiji koncept ima krajnje negativan učinak na studentsku mobilonost i to kako međunarodnu, tako i horizontalnu i vertikalnu. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 691 | Ozren Jureković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Polaganje državne mature člankom 58. stavak 3. Nacrta Zakona uvodi se kao uvjet za upis na studija nakon završenog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Ova odredba dovodi u nepovoljan položaj učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje svih znanja potrebnih za polaganje državne mature. Osim toga, ovakva odredba praktički potpuno onemogućava dolazak i upis na studije u RH stranim studentima (EU i van EU). Povećanje broja stranih studenata od strateške je važnosti za RH i naš visokoobrazovni sustav i to je istaknuo u više navrata i iz samog MZO-a. Moguće je da se, nakon ove javne rasprave, dopuni Nacrt Zakona te se stranim studentima omogući upis na studije uz nostrifikaciju srednjoškolske svjedodžbe. Tada bi naši maturanti strukovnih škola bili dodatno diskriminirani jer bi uvjeti za upis na studije za njih bili stroži od onih po kojima bi se upisivali strani studeni. U želji da se svim maturantima sa završenom četverogodišnjom srednjom školom omogući pristup visokom obrazovanju bez diskriminacije po vrsti završene srednje škole ili državljanstva, predlažem da se članak 58. stavak 3. Nacrta Zakona izmijeni tako da glasi: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Uvjete upisa na sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij utvrđuje visoko učilište. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je minimalni uvjet za pristup visokom obrazovanju četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje sukladno članku 7. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 692 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Stavkom 10. navedenog članka otvorena je mogućnost donošenja odluke o povjeravanju izvođenja nastave iz određenog kolegija uglednom inozemnom/gostujućem profesoru. Iako se time doprinosi raznolikosti i konkurentnosti visokog obrazovanja, a obzirom da navedena mogućnost preskače procedure koje su propisane za izbor odnosno zapošljavanje na radnim mjestima nastavnika i znanstvenika, i inozemnim profesorima omogućava izravan ulazak u sustav visokog obrazovanja u statusu gostujućeg profesora, a što proizvodi i financijske učinke, smatramo potrebnim pobliže definirati kriterije temeljem kojih se nekoga smatra uglednim inozemnim profesorom te zakonski regulirati temeljne odrednice njegovog statusa i prava koja može ostvariti kao gostujući profesor kao i vremenskog perioda. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta. |
| 693 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Predlaže se u članku 2. stavku 4. brisati podstavak 2. te u istom članku dodati novi stavak 6. koji glasi: „(6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je isto riješeno člankom 2. stavkom 4. točka 2. |
| 694 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Obzirom da stavak 1. navedenog članka izrijekom propisuje da se sveučilišni specijalistički studij izvodi na poslijediplomskoj razini, predlažemo da se zadržati terminologiju iz sada važećeg Zakona „poslijediplomski specijalistički studij“, čime je odmah razvidno o kojoj se razini studija radi Nadalje, obzirom da stavak 2. navedeni studij definira kao studij koji studenta osposobljava za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije , a gledano s aspekta Zakona o suzbijanju diskriminacije koji jamči i zaštitu od diskriminacije temeljem obrazovanja u sustavu obrazovanja, smatramo da je pristup poslijediplomskom doktorskom i sveučilišnom specijalističkom studiju potrebno omogućiti i diplomantima stručnog diplomskog studija kao što je to slučaj u većini EU zemalja. U protivnom je potrebno, imajući u vidu odredbu članka 9. ZSD-a, ponuđeno zakonsko rješenje dodatno obrazložiti te dokazati da navedeno rješenje koje to onemogućava, doprinosi legitimnom cilju. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je terminologija iz članka 61. u skladu sa jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima i u skladu sa tekstom prijedloga Zakona iz kojeg je razvidno da se specijalistički i doktorski izvode na poslijediplomskoj razini. Pristup sveučilišnom specijalističkom studiju omogućen je osobama koje su završile stručni diplomski studij u stavku 4. ovog članka. |
| 695 | Hrvatsko društvo inženjera geotehnike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Želimo skrenuti pažnju na činjenicu da se ovim člankom definira obavezna naznaka struke iza akademskog naziva/stupnja, dok istovremeno "struka" niti u ovom Zakonu, jednako kao niti u bilo kojem drugom Zakonu ili pravnom dokumentu u Republici Hrvatskoj, nije pojmovno određena. Zbog toga dolazi do značajnih razlika u tumačenju pojma "struka" od strane hrvatskih visokih učilišta te posljedično tomu i do značajnih razlika u načinu određivanja akademskih naziva. Budući da takvo stanje dovodi do konfuzije u gospodarskim subjektima, javnim službama, komorama i drugim entitetima koji se u definiranju radnog prava i postupaka zapošljavanja pozivaju na odredbe Zakona kojim se regulira područje visokog obrazovanja, smatramo da bi ovim Zakonom trebalo definirati pojam "struka". Stoga predlažemo da se u smislu ovoga Zakona, pojam "struka" izjednači sa znanstvenim poljem za prvu i drugu razinu visokog obrazovanja, odnosno sa znanstvenim područjem za treću razinu visokog obrazovanja (primjerice: prvostupnik inženjer strojarstva, magistar inženjer građevinarstva, doktor tehničkih znanosti i sl.) te da visoka učilišta u skladu s tim određuju akademske nazive i stupnjeve. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 696 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Obzirom na moguću ozbiljnost posljedica utvrđene stegovne odgovornosti zaposlenika visokog učilišta koja može rezultirati i izvanrednim otkazom ugovora o radu, smatramo da je, u skladu s odredbom članka 18. Ustava RH, u stegovnom postupku potrebno osigurati i mogućnost ulaganja pravnog lijeka na odluku stegovnog povjerenstva. Stoga je visoka učilišta potrebno zakonski obvezati na uspostavu dvostupanjskog stegovnog postupka i osigurati mogućnost izjavljivanja žalbe protiv prvostupanjske odluke u skladu sa Zakonom. | Nije prihvaćen | Isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. |
| 697 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Navedenim člankom uređuje se etička odgovornost nastavnika, znanstvenika i suradnika zbog čega se na visokim učilištima i znanstvenim institutima donosi Etički kodeks i osniva etičko povjerenstvo koje promiče i štiti etička načela u visokom obrazovanju i znanosti. Stavkom 3. je propisano da etičko povjerenstvo donosi odluku o eventualnom kršenju etičkog kodeksa koju dostavlja čelniku visokog učilišta. Međutim, kako neetično postupanje može predstavljati ili dovesti i do povrede radnih i drugih obveza iz rada, smatramo da u Zakonu treba jasno naznačiti da utvrđivanje stegovne odgovornosti, čak i ako je vezana uz neetično postupanje, mora biti predmet zasebnog, stegovnog postupka u kojem je potrebno utvrditi eventualnu povredu radnih obveza i stegovnu odgovornost. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. |
| 698 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | U stavku 1. potrebno je precizirati tko i kako pokreće postupak reizbora, da li je to visoko učilište odnosno znanstveni institut, ili osoba kojoj ističe rok od 5 godina od posljednjeg izbora. Također je potrebno propisati rok za pokretanje postupka reizbora, jer predložena stipulacija omogućava široko tumačenje i pokretanje postupka nakon što protekne rok od posljednjeg izbora, što može dovesti do situacije da se za osobu koja je zaposlena temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, u periodu od 6 mjeseci koliko je prema prijedlogu Zakona potrebno za provedbu i okončanje postupka reizbora, ne zna je li izabrana odnosno kakav joj je radno pravni status nikav status. Nadalje, obzirom da stavak 3. navedenog članka propisuje da se na postojeće radno mjesto reizabire nastavnik odnosno znanstvenik koji je ispunio polovinu nacionalnih i dodatnih kriterija za više radno mjesto, smatramo da je, zbog očuvanja i podizanja kvalitete znanstvenog rada i visokog obrazovanja potrebno propisati koliko se puta osoba koja u nekoliko petogodišnjih razdoblja ne uspije ispuniti više od polovice kriterija za više radno mjesto, može reizabrati na postojeće radno mjesto. | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. Predlagatelj je mišljenja kako nije potrebno zakonom propisati koliko puta se osoba može reizabrati na postojeće radno mjesto. |
| 699 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | Stavak 2. alineja 2., kojom je propisano da znanstveni instituti diseminiraju rezultate istraživanja radi jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, potrebno je uskladiti s odredbom članka 2. stavak 4. točka 4. kojom je propisano da se znanstvena djelatnost temelji na javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva te stoga predlažemo brisati riječi „radi jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“, budući da je to samo jedan segment javnog života čijem razvoju mogu doprinijeti rezultati znanstvenih istraživanja. Stoga bi znanstvene institute trebalo obvezati da diseminiraju rezultate svih znanstvenih istraživanja iz područja svoga djelovanja, rada i interesa. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Predloženo je propisano člankom 2. stavkom 4. točkama 2. i 4. prijedloga Zakona. |
| 700 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. | U stavku 2. je propisano da članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo koje je nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta. Radi transparentnosti postupka smatramo da je Zakonom potrebno definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjem i nužnim iskustvom vezano uz obavljanje navedene ovlasti koje su vrlo specifične i za koje se traži i druga vrsta obrazovanja i druga vrsta iskustva. | Nije prihvaćen | Navedeno će se propisati statutom pojedinog veleučilišta. |
| 701 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Kako proizlazi iz navedene odredbe, namjera zakonodavca jest da ukupan broj članova sveučilišnog vijeća, zajedno sa predsjednikom čini neparan broj članova, što nije jasno stipulirano odredbom u kojoj je navedeno da se sastoji od 5 do 9 članova. Stoga je navedeno potrebno jasno stipulirati odredbom da sveučilišno vijeće zajedno sa predsjednikom ima neparan broj članova u rasponu od 5 do 9. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je odredba jasna. |
| 702 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | U stavku 3. točka 4., kao jedan od segmenata autonomije sveučilišta je navedeno i odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji. Predlažemo pisati „sudjelovanje u projektima“, što uključuje predlaganje projekata, apliciranje za njihovo financiranje, pridruživanje odnosno sudjelovanje u već odobrenim projektima i sl. U stavku 5. je propisano da na prostoru sveučilišta mogu bez suglasnosti rektora djelovati državna tijela i tijela državne uprave koja su ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor. Obzirom da navedena stipulacija onemogućava nesmetani pristup sveučilištu onim tijelima koja obavljaju upravni nadzor, predlažemo da se i ona izrijekom navedu tako da se nesmetani pristup sveučilištu osigura i državnim tijela i tijelima državne uprave koja su ovlaštena obavljati upravni nadzor. Navedeno je potrebno kako bi se i tijelima upravnog nadzora omogućilo zakonito djelovanje na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora i nesmetano obavljanje posla za kojeg su ovim Zakonom i ovlaštena. | Nije prihvaćen | Stavak 3. točka 4. ne odnosi na projekte. Točka 5. odnosi se samo na inspekcijski nadzor. |
| 703 | Sandra Lovrenčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | S obzirom na argumente za čl. 76., st. 2. da treba omogućiti radni odnos redovitim studentima, trebalo bi ovdje dodati st. 2.: Iznimno, studentu koji studira u redovitom statusu te je u radnom odnosu, za vrijeme trajanja radnog odnosa miruju pravo na zdravstveno osiguranje (ovo treba proceduralno riješiti, jer ugovor o radu može biti na nekoliko tjedana), pravo na prehranu te pravo na obavljanje studentskih poslova. Student koji studira u redovitom statusu te koristi pravo na subvencionirano stanovanje dužan je nadoknaditi razliku do pune cijene razmjerno trajanju radnog odnosa. Student koji studira u redovitom statusu dužan je nadoknaditi troškove studija razmjerno trajanju radnog odnosa, ako je koristio pravo na punu subvenciju participacije u troškovima studija. Mogu se uvesti i kazne ako student koristi neko pravo koje ne smije koristiti za vrijeme radnog odnosa. | Nije prihvaćen | Predloženo će se riješiti u članku 76. prijedloga Zakona. |
| 704 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Smatramo kako je potrebno ispitati i promisliti razloge za korištenje slobodne studijske godine i za znanstvenike na institutima. Predlažemo dodati odredbu kako se korištenje ovog prava detaljnije razrađuje Kolektivnim ugovorom. | Nije prihvaćen | U odnosu na članak 46. slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru predloženog. |
| 705 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | U odnosu na stavak 2. još jednom ističemo potrebu propisivanja prijelaznog perioda, odnosno potrebu propisivanja obveze Nacionalnom vijeću da prilikom propisivanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija predvidi primjereno vremensko razdoblje između objave novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija i njihovog stupanja na snagu. Naime, s obzirom da se sukladno čl. 110. st. 1. prijedloga Zakona rokovi za izbor odnosno reizbor nastavnika počinju računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto, pojedini će se zaposlenici u trenutku donošenja novih kriterija naći u situaciji da im je preostalo još vrlo malo vremena za prilagodbu novim kriterijima, a koji im do tog trenutka nisu bili poznati. Propisivanjem obveze predviđanja primjerenog prijelaznog razdoblja omogućio bi se dovoljan vremenski period svim zaposlenicima za prilagodbu novim kriterijima, odnosno omogućila bi se produljena primjena do tada važećih kriterija čime bi se na pravičan način omogućio izbor odnosno reizbor zaposlenicima koji su svoj rad obavljali prema tim kriterijima. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 706 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Kao što smo već istaknuli u komentaru na čl. 42., smatramo kako bi Nacionalno vijeće trebalo donositi i kriterije za reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika, a ne da isti budu definirani ovim Zakonom kao polovina Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Na taj način bi moglo kriterije za reizbor prilagoditi težini pojedinih Nacionalnih kriterija za izbor i mogućnostima njihova ispunjenja, vodeći pritom računa o specifičnostima pojedinih znanstvenih područja i polja. Predlažemo da se NV ima ovlast donošenja izbornih uvjeta za brže napredovanje ili preskakanje radnih mjesta za najuspješnije. U stavku 1 u točki 3 bi trebalo propisati da NV može davati mišljenja općenito o aktima strateškog planiranja RH iz rakursa znanosti i visokog obrazovanja, a ne samo na one akte koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanosti. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima. Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe dopuniti članak 86. stavak 1. točku 3. prijedloga Zakona jer je predložena formulacija jasnija. |
| 707 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10. (dodati st. 5.) (1) Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja, odnosno u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom. (2) Sveučilište kao sastavnicu s pravnom osobnosti može osnovati fakultet ili umjetničku akademiju. (3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta. (4) Sveučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta (5) Sveučilište može imati i druge sastavnice, koje služe zadovoljavanju sveučilišnih potreba (primjerice zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske) (6) Unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. OBRAZLOŽENJE: U cijelosti su izostavljene određene sastavnice koje su navedene u postojećem zakonu (knjižnice, zdravstvene ustanove u kojima se izvodi nastava, …) Stoga predlažemo da se umetne ovaj stavak, prema postojećem zakonu 'Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice', čl. 54. st. 2. Sveučilište ne može osnovati pravnu osobu – ustanovu čiji je osnivač RH, a prava i dužnosti ima Vlada, kao što su to zdravstvene ustanove koje su glavna nastavna baza za izvođenje nastave na svim medicinskim fakultetima. Te ustanove nisu obuhvaćene st. 4. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno stavkom 3. |
| 708 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Člankom 54. stavkom 3. određeno je da se Postupak imenovanja i prava profesora emeritusa, odnosno znanstvenika emeritusa uređuje statutom sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije, odnosno znanstvenog instituta. Budući se radi o pitanjima u kojima može doći do izmjena u regulaciji, smatramo da se ista trebaju uređivati drugim općim aktom ustanove, a ne statutom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 709 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Odredbe članka 53. krajnje su nejasne. Nije jasno što znači „angažirati“ naslovnog nastavnika odnosno naslovnog znanstvenika? Gdje se odnosno kako nađe naslovni nastavnik ili znanstvenik, ako ne putem javnog natječaja? Netko ga poznaje, preporuči? Kako se odgovarajuće primjenjuje članak 40. koji upravo regulira postupak zapošljavanja na temelju javnog natječaja na postupak izbora na naslovna radna mjesta koji se provodi bez javnog natječaja? Što se od tog članka uopće može primijeniti? Sadašnji Zakon je predviđao naslovna zvanja samo na visokim učilištima i mogućnosti sudjelovanja naslovnog nastavnika i suradnika u nastavi dijela ili cijele nastave određenog predmeta. Sada je moguće da naslovni nastavnik/znanstvenik obavlja sve poslove radnog mjesta na visokim učilištima , ali i da institut angažira naslovnog znanstvenika. Ako naslovni nastavnik / znanstvenik može raditi sve poslove kao i redovno zaposlen nastavnik/znanstvenik, osim što mu se naknada za rad isplaćuje kao drugi dohodak, odnosno ne prima plaću i nema nikakva materijalna prava iz radnog odnosa, postavlja se pitanje, zašto bi bilo koji poslodavac zasnivao radni odnos sa zaposlenikom (raspisivao javni natječaj, isplaćivao plaću svih 12 mjeseci u godini, isplaćivao druga materijalna prava iz radnog odnosa) ako mu sve poslove koje mu obavlja zaposleni nastavnik/znanstvenik može obaviti osoba preko ugovora o djelu i to samo u onom dijelu godine (semestra) u kojem treba izvoditi nastavu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da su odredbe jasne. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima. |
| 710 | Filip Dujmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Potrebno je definirati, odnosno dodati stavak da nastavnik koji zadovoljava uvjete samostalno putem faluktetskog vijeća pokreće izbor na više radno mjesto ispunjavanjem kriterija za izbor na više radno mjesto po isteku 5 godina od zadnjeg izbora. S obzirom na to da je u dijelu gdje se govori o „Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona" navedeno: „Zakon bi trebao pozitivno utjecati na zadržavanje studenata i znanstvenika, odnosno trebao bi spriječiti odljev studenata i znanstvenika." Potrebno je zakonom urediti da nastavnik koji je zadovoljio sve propisane kriterije za izbor u više zvanje bude omogućen izbor na više radno mjesto po isteku roka od pet godina od zadnjeg izbora. A nastavnik koji nije zadovoljio propisane kriterije za izbor u više zvanje u roku od pet godina pokreće reizbor na postojeće radno mjesto. (1) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina izabire se na više radno mjesto. (2) Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća na zahtjev nastavnika odnosno znanstvenika. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje. |
| 711 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Predlaže se dodati novi članak nakon čl. 95. s nadnaslovom "Knjižnice", a tekst članka bi glasio: „Knjižnice iz sustava visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti obvezni su dio informacijske, obrazovne, nastavne, znanstvenoistraživačke, kulturne i javne djelatnosti." OBRAZLOŽENJE U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nije jasno istaknut položaj i status knjižnica, gdje se uloga knjižnice spominje samo u stavku 77. u kontekstu besplatnog korištenja građe knjižnice. S obzirom na opseg, važnost, složenost i ulogu knjižnica iz sustava visokog obrazovanja i znanosti, smatramo da bi se njezina uloga trebala više istaknuti jednim zajedničkim člankom kojim bi se jasno istaknuo njezin status na razini institucija. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je navedeno uređeno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost. |
| 712 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Ako se propisuje da se lektori zapošljavaju za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti – tada se treba propisati i to da ih se može zaposliti na sveučilištu odnosno njegovoj sastavnici, a ne na visokom učilištu, budući da se na sveučilištu izvode sveučilišni studiji. Predlažemo da se povratak na radno mjesto jamči od podnošenja zahtjeva lektora, da osoba izbjegne nezaposlenost 30 dana. | Nije prihvaćen | Visoko učilište je nadređen pojam sveučilištu. U odnosu na stavak 2. rok se mora vezati uz činjenicu prestanka važenja ugovora o radu obzirom se i zahtjev za povratak na radno mjesto ne može postaviti prije prestanka ugovora o radu. |
| 713 | Filip Dujmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Potrebno je definirati, odnosno dodati stavak da nastavnik koji zadovoljava uvjete pokreće izbor na više radno mjesto čim stekne uvjete po isteku 5 godina. S obzirom na to da je u dijelu gdje se govori o „Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona" navedeno: „Zakon bi trebao pozitivno utjecati na zadržavanje studenata i znanstvenika, odnosno trebao bi spriječiti odljev studenata i znanstvenika." Potrebno je zakonom urediti da nastavnik koji je zadovoljio sve propisane kriterije za izbor u više zvanje bude omogućen izbor na više radno mjesto po isteku roka od pet godina. A nastavnik koji nije zadovoljio propisane kriterije za izbor u više zvanje u roku od pet godina pokreće reizbor na postojeće radno mjesto. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. |
| 714 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 47. | Trebalo bi propisati u roku od 30 dana od pisanog zahtjeva nastavnika/znanstvenika, kako bi se na posao mogao vratiti u kontinuitetu, a ne čekati na povratak cijelih mjesec dana – što će raditi za to vrijeme - prijaviti se na Zavod za zapošljavanje? | Nije prihvaćen | Rok je potrebno vezati uz dan prestanka obavljanja dužnosti. |
| 715 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Odredba članka 37. stavka 1. kojom je određeno da se nastavnici na sveučilištu zapošljavaju na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta, a iznimno i na nastavna radna mjesta pogrešno je napisana budući da pretpostavlja da netko već treba biti nastavnik da bi se zaposlio na navedena radna mjesta. Ista primjedba odnosi se i na st. 2-4 članka 37. Na radna mjesta se ne zapošljava nastavnik, nego osoba s odgovarajućim kvalifikacijama koja ispunjava uvjete za zapošljavanje. Također, nejasno je što bi to bili kolegiji na sveučilištu koji ne zahtijevaju znanstveni pristup. Predlažemo navedeni stavak preciznije definirati na sljedeći način: "Na sveučilištu se osobe zapošljavaju na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta osobe se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), osobe se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti osobe se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija osobe se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Osobe se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij." Dodatno, u pokušaju definiranja radnih mjesta, iste bi bilo smislenije pobrojati ovisno o vrsti ustanova na kojima se ustrojavaju i to po mogućnosti sustavno, u odvojenim člancima. Odredba članka 37. stavka 2. kojom je određeno da nastavu na veleučilištu mogu izvoditi nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna radna mjesta može imati višestruko značenje pa bi bilo dobro precizirati što ona točno znači. Znači li navedena odredba da se na veleučilištima također mogu provoditi izbori na znanstveno-nastavna radna mjesta odnosno ustrojavati takva radna mjesta ili da se na veleučilištima priznaje izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto prethodno proveden na bilo kojoj sastavnici bilo kojeg sveučilišta u RH pri čemu se onda tu osobu koja je na znanstveno-nastavnom radnom mjestu na nekom sveučilištu može zaposliti i na veleučilištu (npr. u dopunskom radnom odnosu ili u nepunom radnom vremenu). U potonjem slučaju ponovno je nejasno na kojem radnom mjestu, na nekom od nastavnih radnih mjesta ili na znanstveno-nastavnom radnom mjestu, ili ju se može angažirati kao vanjskog suradnika temeljem ugovora o djelu, a na temelju njenog prethodnog izbora na znanstveno-nastavnom radnom mjestu u RH? Sva opisane mogućnosti pretpostavljaju da već zaposlenu osobu na znanstveno-nastavnom radnom mjestu na nekom sveučilištu, dodatno angažira i veleučilište. Osim što se postavlja pitanje zašto je ova mogućnost predviđena u odnosu na osobe zaposlene na ZN radnim mjestima na sveučilištu, a nije i za recimo nastavna radna mjesta na sveučilištu, koja vjerojatno bolje odgovaraju potrebama nastave na veleučilištu, otvara se i pitanje u koju to poziciju dovodi osobe na nastavnim radnim mjestima na veleučilištima? Ovakvo rješenje ne može se opravdati ni po principu reciprociteta (da se na veleučilištima želi dopustiti rad znanstveno-nastavnog kadra koji je inače svojstven sveučilištima, kao što se iznimno, na sveučilištu dopušta postojanje nastavnih radnih mjesta) jer se mogućnost postojanja nastavnih radnih mjesta na sveučilištu veže uz postojanje objektivne potrebe za takvim radnim mjestima (opći i stručni predmeti, izvedba stručnih studija), dok na veleučilištima slične potrebe u smislu izvedbe predmeta koji zahtijevaju znanstveni pristup zapravo nema ili ima rijetko. Eventualno potrebna suradnja sa sveučilištima radi podizanja kvalitete nastave, može se ostvariti kroz gostujuća predavanja i neke druge vidove suradnje visokih učilišta, a ne stvaranjem ovakve vrste konkurencije znanstveno-nastavnog kadra sa sveučilišta s nastavnim na veleučilištima. Odredba članka 37. stavka 3. kojom je određeno da se znanstvenici na znanstvenim institutima zapošljavaju na znanstvena radna mjesta značila bi da se osobe znanstvenici na institutima zapošljavaju samo na znanstvena radna mjesta, što nije točno. Na institutima ima puno zaposlenih osoba koje se i po važećem ZZDVO-u smatraju znanstvenicima, a nisu zaposleni na znanstvenim radnim mjestima, već primjerice na stručnim ili suradničkim (poslijedoktorand). NAPOMENA. Ako se pak u obzir uzme definicija znanstvenika iz članka 85. ovog Prijedloga Zakona po kojoj je znanstvenik osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar znanosti koji se bavi znanstvenom djelatnošću, onda je krug znanstvenika na institutima koji se ne zapošljavaju na znanstvena radna mjesta još i širi. Potrebno je razmotriti i pitanje opravdanosti postojanja suradničkih radnih mjesta na veleučilištima, posebno u kontekstu odredbe članka 44. stavka 4. ovog prijedloga Zakona sukladno kojoj asistenti na veleučilištu nisu dužni upisati ni pohađati doktorski studij, slijedom čega niti nemaju pravo na pokriće troškova takvog studija. Navedena odredba bi značila da asistent na veleučilištu nema obvezu znanstvenog istraživanja u svrhu izrade i obrane doktorske disertacije, a što je zapravo glavni sadržaj, svrha i cilj radnog mjesta asistenta na sveučilištu? Što asistent na veleučilištu u tom slučaju radi i zbog čega se zapošljava na veleučilištu? Odredba čl. 37. stavka 5. određuje da se stručni suradnici, osim za provođenje stručnih i znanstvenih projekata (što nije sporno), zapošljavaju i radi održavanja nastave. Nastavni rad ove kategorije zaposlenika nije trenutno normiran Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje (niti je to na tom mjestu bilo moguće s obzirom na heterogenost takvih radnih mjesta). Stoga bi njihovo uključivanje u nastavu bez propisivanja određenih kriterija i ograničenja, a imajući u vidu njihove niže koeficijente u odnosu na znanstveno-nastavno i nastavno osoblje moglo dovesti do problema njihovog pretjeranog uključivanja u nastavu. Smatramo kako bi nastavni rad stručnih radnih mjesta trebao biti iznimka i specifično reguliran u odnosu na nastavu koju izvode nastavna i znanstveno-nastavna radna mjesta. Trebalo bi uputiti na statute fakulteta i sveučilišta da to pitanje pobliže reguliraju s obzirom na spomenutu heterogenost. Nacrt Zakona ni na koji način ne regulira postojeća projektna istraživačka radna mjesta ustrojena na visokim učilištima, nastala iz znanstvenih i stručnih potreba učilišta, a koja nisu predviđena dosadašnjim zakonom (sic). Stoga predlažemo regulaciju tih radnih mjesta kao posebne vrste radnih mjesta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj, a koja se može primijeniti i na administrativna radna mjesta na projektima na sljedeći način: „ISTRAŽIVAČKA RADNA MJESTA NA ZNANSTVENIUM PROJEKTIMA NA SVEUČILIŠTIMA Istraživačka radna mjesta na znanstvenim projektima na sveučilištu odnosno pojedinoj njegovoj sastavnici su: mlađi istraživač, istraživač, iskusni istraživač, vodeći istraživač. Uvjete za zapošljavanje na istraživačka radna mjesta na znanstvenim projektima propisuje sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta. Osobe zaposlene na istraživačkim radnim mjestima obavljaju isključivo visokostručni i znanstveni rad na znanstvenim projektima. Iznimno, osobe zaposlene na istraživačkim radnim mjestima mogu sudjelovati u nastavi, sukladno općem aktu Sveučilišta ili njegove sastavnice na kojoj su zaposleni. Za obavljanje poslova na istraživačkim radnim mjestima, sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme sukladno općem propisu koji uređuje sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. S osobama na istraživačkim radnim mjestima na sveučilištu odnosno pojedinoj njegovoj sastavnici za koje postoji potreba da na dva ili više projekata ograničenog trajanja rade u kontinuitetu dulje vrijeme od vremena na koje je sukladno općem propisu moguće sklopiti radni odnos na određeno vrijeme, obvezno se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Prestanak potrebe za radom osobe zaposlene na istraživačkom radnom mjestu uslijed završetka postojećih i izostanka novih znanstvenih projekata na kojima bi istraživač mogao biti zaposlen kod poslodavca predstavlja opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu poslovno uvjetovanim otkazom. Poslodavac na istraživačko radno mjesto na kojem je bio zaposlen istraživač kojemu je prestao radni odnos poslovno uvjetovanim otkazom, na to radno mjesto ne može zaposliti drugu osobu godinu dana od dana prestanka radnog odnosa istraživača poslovno uvjetovanim otkazom, bez da prethodno ponudi ponovno zasnivanje radnog odnosa istraživaču kojem je radni odnos prestao poslovno uvjetovanim otkazom. Plaća, kao i sva druga materijalna prava zaposlenika na istraživačkim radnim mjestima osigurava se iz sredstva znanstvenog odnosno znanstvenih projekata na kojima je istraživač zaposlen sukladno općim i posebnim propisima koji uređuju plaće u javnim službama.“ | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Ustroj radnih mjesta uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 716 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Pozdravljamo uvođenje Združenih studija što predstavlja pozitivni pomak prema ravnopravnijem sudjelovanju javnih znanstvenih instituta u organizaciji doktorskih studija i otvara im mogućnost da budu nositelji istih. U članku 64 stavak 1 treba izbaciti riječ iznimno koja u ovom kontekstu nema nikakvo značenje. Riječ iznimno u zakonima nije poželjna jer ništa ne zabranjuje i svatko je može tumačiti kako hoće, osim u slučaju kada se te iznimne situacije za koje nešto vrijedi ili ne vrijedi taksativno navedu, što ovdje nije slučaj. | Nije prihvaćen | Iznimka postoji jer je visoko obrazovanje primarno vezano uz visoka učilišta. |
| 717 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U slučaju Upravnih vijeća u javnim znanstvenim institutima (članak 33) ne postaje nikakvi kriteriji koje treba ispunjavati osoba koja će biti predstavnik osnivača u Upravnom vijeću, te koja je odgovornost tih članova za odluke vezane uz rad institucije. Predlažemo da se donesu jasni kriteriji. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za propisivanje kriterija za članove Upravnog vijeća. |
| 718 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Članak 97., stavak (1): Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Osvrt: Ako su ovom odredbom privatna visoka učilišta i privatni znanstveni instituti, kao javne ustanove prema Zakonu o ustanovama, isključeni iz prava korištenja sredstava državnog proračuna, u koji proračun uplaćuju sredstva jednako kao i javna/državna visoka učilišta i instituti, radi se o izričitoj diskriminaciji javnih ustanova na osnovi vlasništva, odnosno osnivača. Prijedlog: Izmijeniti stavak tako da on glasi: Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. | Nije prihvaćen | Člankom 97. prijedloga Zakona propisuje se financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. |
| 719 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Članak 79., stavak (1): Student državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na javnom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna, u skladu s uredbom iz članka 102. stavak 10. ovoga Zakona. Osvrt: U prethodnome osvrtu na članak 7. stavak (1). Nacrta, podrobno je pojašnjeno da, sukladno referentnim odredbama ovoga Nacrta i odredbama Zakona u ustanovama (dalje ZOU), podjela na javna i privatna visoka učilišta ne stoji budući da su sve ustanove javne pa tako i sva visoka učilišta jesu javna. Shodno tome, visoka učilišta treba podijeliti prema njihovim osnivačima na državna i privatna, a ne na javna i privatna. U ovome članku 79. stavku (1) riječ je o pravu „…na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna…“ i to za studente javnih visokih učilišta. • Ako se, slijedom referentnih odredbi ovoga Nacrta i ZOU-a, u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, a to bi jedino bilo ispravno, onda članak 79., stavak (1), ostane li ovakav kakav jest, vrijedi za redovne studente svih visokih učilišta, dakle i privatnih, jer su i ona javna. • Ako se u ovome Nacrtu prihvati podjela na državna i privatna visoka učilišta, što bi jedino bilo ispravno, a korištenje prava iz članka 79. stavka (1) se izrijekom ograniči samo na studente državnih visokih učilišta, onda bi posljednju riječ trebao imati Ustav Republike Hrvatske, a Članak 65. Ustava RH glasi: Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Uskraćivanjem korištenja Ustavom zajamčenih prava studentima privatnih visokih učilišta (koja su javne ustanove) da studiraju pod jednakim uvjetima kao i studenti na državnima, a to, između ostaloga, uključuje korištenje sredstava iz državnog proračuna, u koji su novac za školovanje uplaćivali njihovi roditelji jednako kao i roditelji studenata državnih visokih učilišta, ozakonjuje se diskriminacija na osnovu vlasništva, odnosno osnivačkih prava, javnih ustanova na kojima su ti studenti odlučili studirati. Prijedlog: Izmijeniti dio Stavka (1), članka 79. tako da glasi: Student … koji studira u redovitom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju na hrvatskom visokom učilištu ostvaruje pravo na subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna … | Nije prihvaćen | Privatna visoka učilišta ne osniva Republika Hrvatska te stoga niti ne mogu biti predmet subvencioniranja iz državnog proračuna. |
| 720 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Članak 69., stavak (2): Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Osvrt: Čemu služi ovaj rok 1. svibnja tekuće godine? Ako, recimo, visoko učilište dobije dopusnicu za određeni studij 2. svibnja, zar da čeka godinu dana na početak upisa studenata? Ovo je kontraproduktivno ograničenje. Prijedlog: Izostaviti rok. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je rok potreban radi uređivanja sustava upisa na studij. |
| 721 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Članak 61., stavak (4): Iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij propisuje visoko učilište. Osvrt: Što u ovome konkretnom slučaju znači „iznimno“!? U čemu je iznimnost i od čega? Koje bi to bile iznimke? Tko i kako ih utvrđuje? Ovako sročeno, ostavlja prostor za različite proizvoljne interpretacije „iznimnog”, a time i ovog stavka. Prijedlog Članak 61.stavak (4): U prvoj rečenici stavka izostaviti „iznimno“ | Nije prihvaćen | Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 722 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Članak 15., stavak (1): Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički. Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku tri mjeseca od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske. Članak 15., stavak (2): Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. Osvrt: Ova dva, kao i preostali stavci članka 15., ostavljaju i dalje nejasnoću oko postojanja i djelovanja sveučilišnog vijeća na privatnim sveučilištima. Između redaka, a tako se ne bi smjeli pisati i čitati zakoni, naslućuje se da se čitav ovaj članak odnosi samo na javna/državna sveučilišta. Međutim, to bi trebalo jasnije istaknuti već u naslovu poglavlja. Prijedlog Izmijeniti naslov poglavlja tako da glasi: Sveučilišno vijeće na javnom (državnom) sveučilištu | Nije prihvaćen | U članku 15. stavak 13. jasno je naznačeno da se sastav, djelokrug i način izbora članova sveučilišnog vijeća privatnog sveučilišta utvrđuju statutom. |
| 723 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | Članak 13., stavak (3): Rektor je obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta Osvrt: Umjesto sveučilišnog vijeća, privatna sveučilišta imaju Upravno vijeće koje imenuje osnivač. Prijedlog: Izmjena stavka (3), tako da glasi: Rektor je obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću javnih (državnih), odnosno Upravnom vijeću privatnih sveučilišta, godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta su u pravilu izjednačena u pravima i obvezama u prijedlogu teksta Zakona osim u odnosu na osnivača. |
| 724 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | Članak 13., stavak (2): Rektor ima sljedeće ovlasti*: 3. predlaže senatu donošenje općih akata te donosi opće akte, osim onih koje u skladu sa statutom donosi senat 5. predlaže sveučilišni proračun i financijski plan 6. upravlja izvršenjem sveučilišnog proračuna u skladu s ovim Zakonom, statutom sveučilišta i odredbama programskog ugovora 7. upravlja imovinom sveučilišta uz suglasnost senata * Pobrojane su samo ovlasti na koje se donji osvrt odnosi. Osvrt: Kod privatnih sveučilišta, zbog specifičnosti poslovanja i upravljanja te zaštite interesa osnivača, ovdje pobrojene ovlasti trebaju biti regulirane statutom sveučilišta. Prijedlog: Članak 13. stavak (2) izmijeniti tako da glasi: Rektor javnih (državnih) sveučilišta ima sljedeće ovlasti: … ovlasti ostaju kako je u Nacrtu. Dodaje se stavak: Rektor privatnih sveučilišta ima ovlasti određene statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta su u pravilu izjednačena u pravima i obvezama u prijedlogu teksta Zakona osim u odnosu na osnivača. |
| 725 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12., stavak (5): Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta... Osvrt: Prema ovome članku/stavku, sa samo 15% zastupljenosti studenti jedini imaju pravo veta u odlučivanju o izmjenama nastavnih programa i izvedbenih planova. Na temelju čega? Nastavni programi i izvedbeni planovi rezultat su ozbiljnoga rada nastavnih stručnjaka. Jesu li studenti dovoljno nastavno stručni u području svojih studija pa na temelju te stručnosti imaju pravo osporavati i suspendirati odluke nastavne struke i na taj način bitno usporavati stanovite dinamične procese razvoja studijskih programa!? Taj veto je kontraproduktivan, potencijalno štetan, a nikako koristan. Prijedlog Iz članka 12. ukloniti stavak (5). | Nije prihvaćen | Sukladno stavku 5. način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta gdje će se prilikom uređivanja načina upotrebe voditi računa o načelu svrhovitosti. |
| 726 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12., stavak (3): Senat ima sljedeće ovlasti*: 3. donosi misiju i strategiju razvoja sveučilišta 5. donosi sveučilišni proračun i financijski plan 6. odlučuje o statusnim promjenama sveučilišta 8. odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica 9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta 10. provodi postupak izbora i postupak razrješenja rektora i prorektora 11. imenuje čelnike pravnih osoba koje osnivaju sveučilišta * Pobrojane su samo ovlasti na koje se donji osvrt odnosi. Osvrt: Poglavlje Nacrta u kojem je ovaj članak nosi naslov Senat, dakle bez naznake radi li se o senatu javnih/državnih ili privatnih sveučilišta. Prema tome, stavak (3) članka 12, trebao bi se odnositi na sva sveučilišta. Međutim, gore pobrojane ovlasti na privatnim sveučilištima nisu i ne bi trebale biti ovlasti senata, već osnivača ili Upravnog vijeća. Prijedlog Članak 12., stavak (3): Senat javnih (državnih) sveučilišta ima sljedeće ovlasti: … ovlasti ostaju kako je u Nacrtu. Dodaje se stavak: Senat privatnih sveučilišta ima ovlasti određene statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta u pravilu su jednaka u odnosu na prava i obveze osim u odnosu na osnivača. |
| 727 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | (10) Predlažemo da se propiše daljnji tijek natječajnog postupka u slučaju da matični odbor utvrdi da predloženi kandidat ne ispunjava kriterije; poništava li se natječaj (jasno da da kad je samo jedan prijavljeni kandidat, ali je pitanje što u slučaju više prijavljenih kandidata). (11) Smatramo da nije prihvatljivo "rješenje" da netko stječe određeno pravo i zapošljava se pukom činjenicom propusta određenog tijela. Ako postoji bojazan da matični odbori neće u roku od 60 dana donijeti odluku, onda se može produljiti rok ili se u propisima koji definiraju rad matičnih odbora mogu propisati određene mjere/sankcije za takve slučajeve | Nije prihvaćen | Stavak 11. predložen je s ciljem povećanja produktivnosti postupka izbora, a do izbora u slučaju neispunjavanju kriterija ne bi smjelo doći jer stručno povjerenstvo također ocjenjuje ispunjavaju li kandidati Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. Dodatno, kandidati moraju ispuniti i dodatne kriterije utvrđene općim aktima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno članku 39. stavku 1. prijedloga Zakona. |
| 728 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Članak 11. stavak (2): Osvrt: Bilo bi dobro omogućiti sveučilištima da, kad to smatraju potrebnim, instaliraju poslovodnu funkciju koja će od rektora preuzeti ovlasti i odgovornosti poslovno-financijskog upravljanja. Prijedlog: U Članak 11. stavak (2): ubaciti upravljačka tijela tako da glasi: Sveučilište može imati i druga upravljačka, nadzorna, stručna i savjetodavna tijela. Sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela propisuje se statutom, u skladu s ovim Zakonom. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da upravljačka tijela moraju biti normirana propisom. |
| 729 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine uz obavezno polaganje prijemnog ispita kojeg utvrđuje ustanova visokog obrazovanja koja izvodi taj stručni studij. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 730 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Ovom odredbom državna matura stavljena je u isti rang s dvogodišnjim stručnim kratkim studijem (120 ECTS), što ne može biti ekvivalent i čime se bitno podcjenjuje stručni kratki studij, odnosno precjenjuje državna matura. Budući da se radi o stručnom prijediplomskom studiju, bilo bi logično da ga mogu upisati i osobe koje su završile četverogodišnje strukovne srednje škole i bez državne mature, a razumljivo je da ga onda mogu upisati i osobe koje su završile stručne kratke studije. Učenici srednjih strukovnih škola obavezni su polagati državnu maturu radi upisa na sveučilišne ili stručne studije iako program tih škola nije dizajniran za polaganje državne mature. Da bi ostvarili povoljan rezultat, učenici strukovnih škola moraju pohađati posebne pripreme koje od njih zahtijevaju dodatne napore najčešće tijekom četvrtog razreda. Prošle godine državnoj maturi pristupilo je 29.532 učenika, od čega su njih 43% gimnazijalci, a ostatak učenici strukovnih škola (ukupno 16.833). Od tog broja, državnu maturu nije prošlo 4.704 učenika strukovnih škola (28%). Istodobno državnu maturu nije prošlo samo 360 učenika koji su završili gimnazije (od 12.699 koji su pristupili ili manje od 3%). Državna matura je zamišljena kao sustav vanjskog vrednovanja prije svega gimnazija i tako je dizajnirana, a podaci pokazuju kako veći broj učenika strukovnih škola pristupa maturi i to isključivo radi upisa na studij. Dio tih učenika upisuje sveučilišne, a dio stručne studije. Držimo opravdanim polaganje državne mature za upise na sveučilišne studije, dok bi za upis na stručne bilo dovoljno polaganje prijemnog ispita na ustanovama koje izvode tu vrstu studija. Ovime bi se državi smanjili troškovi provođenja državne mature, smanjio pritisak (i troškovi) učenika strukovnih škola i povećala odgovornosti ustanova visokog obrazovanja koje izvode stručne studije za provedbu prijemnog postupka. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 731 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. | Predlažemo da se omogući podnošenje žalbe i provođenje drugostupanjskog postupka/donošenje drugostupanjskog rješenja unutar visokog učilišta koje student pohađa i to zbog kraćeg trajanja i osiguranja ekonomičnosti postupka, a potencijalno i zbog sprječavanja preopterećenosti upravnih sudova. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je pravna zašita osigurana kroz upravni spor. |
| 732 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Članak 11., stavak (1): Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Osvrt: Ovo je jedan od primjera nejasnoće oko toga odnosi li se odredba na javna (državna), privatna ili i jedna i druga sveučilišta. Prva rečenica odredbe govori o tome tko upravlja sveučilištem, bez naznake radi li se o javnom (državnom) ili privatnom sveučilištu. Shodno tome ta rečenica se odnosi na sve. Rečenica u nastavku govori o nadziranju rada javnog (državnog) sveučilišta. Iz toga proizlazi da se ona ne odnosi na privatna sveučilišta. Nejasnoća je u tome što, u tako formuliranoj odredbi, nadzor nad radom privatnog sveučilišta ostaje visjeti u zraku. Osim toga nameće se pitanje: ne odnosi li se i prva rečenica samo na javna (državna) sveučilišta, ali je to u njoj zaboravljeno istaknuti? Sve bi bilo jasnije kad bi na početku teksta Zakona stajala odredba predložena u Općenitom osvrtu na Nacrt, a koja glasi: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim (državnima) ili privatnima, vrijede jednako za sva visoka učilišta, kako javna (državna) tako i privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano javnim (državnim) visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Nadalje, javna (državna) sveučilišta osniva država (Sabor, Vlada…) i financira ih država kao njihov osnivač. Logično je da i način upravljanja i nadzor rada javnih (državnih) sveučilišta određuje osnivač, u ovome slučaju država ovim zakonom. Međutim, privatno sveučilište osniva privatna pravna osoba i financira ga vlastitim sredstvima te kroz djelovanje na tržištu, bez državnih financijskih subvencija. Način upravljanja i nadzor nad radom privatnih sveučilišta zakon treba definirati sukladno toj činjenici, što znači da ga treba određivati osnivač statutom. Prijedlog: U članku 11. izmijeniti stavak (1), tako da glasi: Javnim (državnim) sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog (državnog) sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće. Privatnim sveučilištima upravlja rektor i tijela koja određuje statut sveučilišta. Rad privatnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Radi se o tijelima koja upravljaju sveučilištem i koja kao takva moraju biti propisana zakonom dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela koje upravlja. |
| 733 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Predlažemo da mandat rektora traje 3 godine s mogućnošću jednog reizbora jer se na taj način "prati vertikala" u odnosu na mandat dekana. Također, mandat od tri godine s mogućnošću ponovnog izbora ima veću motivacijsku "snagu" te također predstavlja mogućnost (u slučaju nezadovoljstva njihovim radom) izbora drugog rektora. | Nije prihvaćen | Mandat rektora određen je uzimajući u obzir novi model financiranja kroz programske ugovore o čijem ostvarenju rektor izvještava senat sukladno članku 13. prijedloga Zakona. |
| 734 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlažemo da ostanu nepromijenjeni nazivi suradničkih radnih mjesta zbog jasnijeg razlikovanja "statusa" i kvalifikacija tih dviju kategorija "suradnika". Predlažemo da ostanu nepromijenjeni nazivi stručnih radnih mjesta (ili da se predlože neki drugi u odnosu na predložene) zbog prepoznatljivosti i jasnijeg razlikovanja stručnih radnih mjesta i "službeničkih" radnih mjesta koji su, prema predloženom, zapravo istih naziva. Razlika je u opisu, vrsti i složenosti poslova te pratećim koeficijentima prema Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. | Nije prihvaćen | Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 735 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 736 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Članak 4. stavak (2): Akademska samouprava obuhvaća: točka 3. - upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima Osvrt: Što se tiče upravljanja financijskim sredstvima, novi zakon bi trebao konkretno i transparentno regulirati naplaćivanje školarina onim studentima koji na javnim (državnim) visokim učilištima studiraju o vlastitome trošku. Naime, ustaljena je praksa da javna (državna) visoka učilišta tim studentima naplaćuju nerealno niske školarine, koje ni približno ne pokrivaju troškove studija. Uslijed složenog i javnosti nedovoljno transparentnog modela financiranja i upravljanja financijama javnih/državnih visokih učilišta, takva praksa upućuje na mogućnost da se njome: A) nenamjenski troši javni (državni) novac, odnosno novac poreznih obveznika i to na štetu onih studenata koji ispunjavaju uvjete za tzv. besplatan studij, odnosno studij uz državnu potporu, odnosno studij koji plaćaju porezni obveznici; B) narušava ravnopravnost tržišnog natjecanja prelijevanjem novca poreznih obveznika na tržište, odnosno u tržišnu utakmicu s privatnim visokim učilištima, koja su također porezni obveznici. Pojašnjenja: A) Nenamjensko trošenje novca poreznih obveznika na moguću štetu studenata koji studiraju uz državnu potporu Svojevremeno je, iz vjerodostojnog izvora, javnosti prezentiran podatak da se po svakome studentu, koji „besplatno“ studira na preddiplomskom ekonomskom ili srodnom studiju, iz državnog proračuna izdvaja cca. 40.000 kn po godini studija, ne računajući kapitalna ulaganja u prostor, opremu i sl. Ako je taj podatak točan, a nema razloga za dvojbu oko toga, onda iznos od 40.000 kn godišnje predstavlja stvarnu cijenu tog studija po studentu, bez uračunatih kapitalnih ulaganja. To znači: Prvo, da svakome studentu koji ispunjava uvjete za „besplatno“ studiranje, javno/državno visoko učilište treba isporučiti studij ekvivalentne vrijednosti u pogledu standarda i kvalitete studiranja. Sudeći prema primjeru i iskustvu privatnih visokih učilišta (čije školarine u pravilu ne prelaze tridesetak tisuća kn uključujući kapitalna ulaganja u prostor, opremu …), takav studij, za koji se od poreznih obveznika naplaćuje 40.000 kn po studentu godišnje bez kapitalnih ulaganja, podrazumijevao bi studiranje najviše razine kvalitete - u malim interaktivnim grupama, uz visoko individualiziranu nastavu i vrhunsku opremu, visoko motivirane i dobro plaćene nastavnike, organiziranu i stručno mentoriranu studentsku praksu u suradnji s renomiranim gospodarskim subjektima, učinkovito administriranje procesa studiranja …. Drugo, prema odredbama Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja, jedino s tom ili cijenom studija višom od 40.000 kn godišnje po studentu, to visoko učilište smije izaći na tržište obrazovanja. Međutim, ne događa se ni prvo ni drugo, nego treće: To isto visoko učilište ostvaruje „vlastiti“ prihod naplaćujući taj isti studij na tržištu, ne po stvarnoj cijeni od 40.000 kn godišnje ili višoj, već po višestruko nižoj cijeni od samo cca 5.000 do 7.000 kn godišnje. Nameće se pitanje: tko pokriva razliku do stvarne, nekoliko puta više, cijene tog studija? Ne radi li se tu o prelijevanju novca poreznih obveznika na tržište? I to s posljedicom umanjenja kvalitete studiranja onim studentima kojima je taj novac namijenjen, koji su ispunili uvjete da im iznimno kvalitetno studiranje, u vrijednosti od 40.000 kn godišnje po glavi, plate porezni obveznici, a sada će dobiti studij bitno manje vrijednosti, kako bi se pokrila razlika između onih 40.000 kn i višestruko umanjenih školarina za studente koji uvjete za „besplatan“ studij nisu ispunili. Na to pitanje nema i ne će biti jasnog odgovora sve dok model financiranja i upravljanja financijama na javnim/državnim visokim učilištima ne bude do kraja transparentan i jasan, ne samo uključenim dionicima, nego i cjelokupnoj javnosti. B) Narušavanje ravnopravnosti tržišnog natjecanja Ne manje upitan učinak ove pojave jest kršenje odredbi Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja. U tome smislu, treba imati na umu sljedeće: • Zakon o ravnopravnosti tržišnog natjecanja primjenjuje se na sve oblike sprječavanja, ograničavanja i narušavanja ravnopravnosti tržišnog natjecanja od strane poduzetnika. • Članak 3. tog zakona izrijekom određuje da se i državna tijela, odnosno ustanove, kad izravno ili neizravno djeluju na tržištu, smatraju poduzetnicima. Javna (državna) visoka učilišta, naplaćujući studije studentima koji ih sami plaćaju, nedvojbeno djeluju na tržištu obrazovanja u međusobnoj konkurenciji i, naročito, u konkurenciji s privatnim visokim učilištima. Dakle, u tome segmentu njihova djelovanja, ovaj ih zakon definira kao poduzetnike. U smislu tog zakona i u mjeri u kojoj na tržište nastupaju višestruko nižim školarinama od realnih cijena studija, javna (državna) visoka učilišta preuzimaju i, kako je to u ovome zakonu definirano, „zlorabe dominantni tržišni položaj“. Ostvaruju ga dampinškim školarinama koristeći pritom novac poreznih obveznika te na taj način nepošteno konkuriraju ostalim sudionicima na tržištu, koji su i sami porezni obveznici. U tome kontekstu indikativna i ilustrativna je i ova pojava: Postoje primjeri kod pojedinih javnih (državnih) fakulteta da se domaćim studentima koji sami plaćaju studij naplaćuje godišnja školarina po cijeni od cca 7.000 kn. Taj isti studij s nastavom na engleskom jeziku naplaćuje se stranim studentima po cijeni od 28.000 kn. Razlika djelomično proizlazi iz činjenice da nastava na engleskom nešto poskupljuje studij, ali zasigurno ni približno četiri puta. Ta četverostruko niža cijena studiranja za domaće studente koji sami plaćaju studij, možebitan je rezultat prethodno opisanog prelijevanja novca namijenjenog studentima koji ispunjavaju uvjete za „besplatno“ studiranje, u pokrivanje razlike između niskih školarina onih domaćih studenata koji sami plaćaju studiranje i višestruko viših stvarnih troškova studija. Prijedlog: • nadopuna članka 4. u stavku (2), točki 3., tako da glasi: Akademska samouprava obuhvaća: … 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti i financijske održivosti, te odredbama ovog Zakona i Zakona o ravnopravnosti tržišnog natjecanja i drugim propisima. • ugradnja posebnog članka koji glasi: Javno (državno) visoko učilište obvezno je utvrditi iznos sveukupnih godišnjih troškova po studentu koji studira uz državnu potporu za svaki pojedini studij. Godišnje školarine koje javna (državna) visoka učilišta naplaćuju po studentu za studiranje o vlastitome trošku ne smiju biti niže od sveukupnog iznosa koji se za studiranje uz državnu potporu na dotičnom studiju po studentu godišnje izdvaja iz državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 737 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi Nacionalnog vijeća predlažu iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij znanstvene i znanstveno-nastavne izvrsnosti kandidata. |
| 738 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | U ovome osvrtu, uz odgovarajuće odredbe NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DEJLATNOSTI, uključene su i odgovarajuće odredbe Zakona o ustanovama. A) Odredbe NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DEJLATNOSTI (dalje Nacrt) • Članak 2. stavak (3) glasi: Djelatnost visokog obrazovanja obavlja se kao javna služba. • Prema članku 7. stavku (2), osnivači tzv. javnih visokih učilišta su Republika Hrvatska, Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, ukratko država. • Prema članku 7. stavku (3) osnivači privatnih visokih učilišta su fizičke ili pravne osobe, uglavnom privatne. Ukratko: • sva visoka učilišta obavljaju javnu službu • jedne osniva država, • druge osnivaju privatni osnivači. B) Osvrt na odredbe Zakona o ustanovama (dalje ZOU) • Članak 1. kaže: Osnivanje i ustrojstvo ustanova regulirano je Zakonom o ustanovama. • Prema istom članku 1. stavku 2. (djelomičan citat): Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti,… • Članak 6. određuje (citat): Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Ukratko: • ZOU regulira osnivanje i ustrojstvo ustanova • ustanove se osnivaju za obavljanje djelatnosti obrazovanja • Ako djelatnost obavlja kao javnu službu onda je to javna ustanova. Zaključak: Budući da je u članku 2. stavku(3) Nacrta, obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja definirano kao javna služba, onda su, slijedom članka 6. ZOU-a, sve ustanove koje se bave tom djelatnošću, konkretno u našem slučaju visokim obrazovanjem, javne ustanove, bez obzira na to tko im je osnivač. Vrijedi nadalje napomenuti da u daljnjem tekstu ZOU-a nema ni riječi o mogućoj podjeli ustanova na javne i privatne. Postoje samo javne ustanove. S obzirom na odredbe ZOU-a, koje jasno određuju da su sva visoka učilišta ustanove, te da su sve ustanove javne, jedno s drugim i sva visoka učilišta su javna. Zbog toga podjela na javna i privatna visoka učilišta ne odgovara zakonskim odredbama. Osim toga, takva podjela zbunjuje javnost navodeći je na pogrešan zaključak da ustanove čiji su osnivači privatne pravne osobe nisu javne ustanove. Budući da su sva visoka učilišta javne ustanove, te da je jednima osnivač država, a drugima privatne pravne osobe, te da se ona prva financiraju pretežito državnim, a ova potonja privatnim sredstvima, jedina na zakonu utemeljena podjela jest na državna i privatna visoka učilišta kao javne ustanove. Tome dodatno ide u prilog i međunarodna regulativa koja sveučilišta, pretežito financirana iz državnog proračuna/poreza, često naziva state universities. Prijedlog: Članak 7. stavak (1) izmijeniti, tako da glasi: Visoko učilište osniva se kao državno ili privatno visoko učilište. I jedno i drugo su javne ustanove. Preostali tekst Nacrta treba uskladiti s ovom izmjenom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata niti sa odredbama zakona o ustanovama. |
| 739 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. | članak 111. stavak 1. treba glasiti: 1) Postupak izbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno, suradničko i stručno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona vodi se prema propisima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 111. stavcima 2. i 3. prijedloga Zakona. Važno je naglasiti razliku između započetih postupaka izbora u znanstvena zvanja i radna mjesta od postupaka izbora u ostala zvanja i radna mjesta. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 740 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Komentar: uz elektroničku infrastrukturu (članak 95.) ovim je zakonom potrebno regulirati i informacijsku infrastrukturu koja se ne odnosi na sustave i aplikacije, nego primarno na informacijske izvore i usluge nužne za znanstveni i nastavni rad, a ostvaruje se kroz rad knjižnica u cjelovitom hrvatskom knjižničnom sustavu. Prijedlog novi članak koji se nastavlja na predloženi članak 95. Informacijska infrastruktura u visokom obrazovanju i znanosti Članak 96. (1) Informacijska infrastruktura u visokom obrazovanju i znanosti ustrojava se radi kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih izvora i resursa te razvoja usluga za potrebe znanosti i visokog obrazovanja. (2) Informacijska infrastruktura uspostavlja se i razvija kroz knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te podzakonskim aktima i standardima za visokoškolske i znanstvene knjižnice koje donosi ministar znanosti. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je navedeno uređeno propisima kojima se uređuje knjižnična djelatnost. |
| 741 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | U stavku 2. nakon riječi "obvezno je" dodati riječ "naziv" studijskog programa? U stavku 3. zadnja rečenica treba glasiti: Na zahtjev osobe koja je završila studij prema prijašnjem propisu visoko učilište obvezno je izdati uvjerenje o izjednačavanju stručnoga naziva u skladu s ovim Zakonom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je sve obuhvaćeno člankom 113. prijedloga Zakona. |
| 742 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | u stavku 10. dodati na kraju: Odluka Matičnog odbora dostavlja se visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je predložena odredba jasna. |
| 743 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Budući da se u Nacrtu Prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti spominju znanstvena radna mjesta i s njima povezana znanstvena zvanja, dovodi se u pitanje mogućnost izbora i napredovanja postignutih znanstvenih zvanja bez odgovarajućih radnih mjesta. Mogu li ustanove koje nemaju ustrojena znanstvena radna mjesta, ali provode znanstvenu djelatnost, uputiti djelatnike u izbor za znanstveno zvanje? Molimo, jasnije odrediti. Predlaže se: Potrebno je u ovom zakonu ugraditi i urediti mogućnost izbora u znanstveno zvanje zaposlenika u svakoj ustanovi koja je akreditirana u znanosti (ili je u postupku akreditacije), a nije visoko učilište ili znanstveni institut (npr. NSK), bez da se radi i o znanstvenom radnom mjestu. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se znanstvena zvanja. |
| 744 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | (5) Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno mjesto, može se nakon dvije godine od dana donošenja negativne odluke, ponoviti postupak reizbora. Ako i nakon ponovljenog postupka reizbora nakon dvije godine nastavnik odnosno znanstvenik ne bude reizabran na postojeće radno mjesto, prestaje mu radni odnos po sili zakona. Obrazloženje Ostaviti još jednu mogućnost reizbora nakon dvije godine, koji u slučaju negativne odluka dovodi do prestanka ugovora o radu. Treba voditi računa o pravnoj sigurnosti i ostaviti kontinuitet prema prijašnjem propisu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 745 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | prijedlog stavka 8. Nacionalne znanstvene te umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja donosi Nacionalno vijeće. Nacionalne sveučilišne kriterije u pogledu nastavne i stručne djelatnosti donosi Rektorski zbor uz suglasnost Nacionalnog vijeća. Nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta uz suglasnost Nacionalnog vijeća. Obrazloženje: Nacionalni kriteriji su postavljeni na sveučilištima i znanstvenim institutima na dvije razine: znanstveni i umjetnički koje donosi Nacionalno vijeće te Nacionalni sveučilišni kriteriji u pogledu ispunjavanja kriterija u pogledu nastavne i stručne djelatnosti koje donosi Rektorski zbor uz suglasnost Nacionalnog vijeća te Nacionalni veleučilišni kriteriji koji donosi Zbor veleučilišta uz suglasnost Nacionalnog vijeća, obrazloženje: Na ovaj su način izjednačena sva nacionalna tijela za donošenje nacionalnih kriterija, jer nema smisla da nacionalne veleučilišne kriterije donosi Zbor veleučilišta, a Rektorski zbor je samo predlagatelj. stavak 9. (9) Nacionalni znanstveni i umjetnički kriteriji te Nacionalni sveučilišni i Nacionalni veleučilišni kriteriji objavljuju se u Narodnim novinama. Dodatni kriteriji objavljuju se na mrežnim stranicama visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 746 | Hrvatski sveučilišni sindikat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. | Poštovani, Zakonske odredbe koje su predviđene ovim Nacrtom toliko su opsežne da uistinu predstavljaju reformu. Ne treba ovdje diskutirati je li ona dobra ili loša ili čak potrebna ili nepotrebna (iako je u ovim uvjetima apsolutno nejasno nametnuta), međutim možete li zamisliti reformu sustava zdravsta i realizaciju i prilagodbu osnovnih akata unutar osam dana? U funkcionalnom je smislu to neozbiljno, dok se u sadržajnom smislu da iščitati kako predlagatelj ne razumije ono što j epredložio, kao ni trenutno funkcioniranje sustava znanosti i visokog obrazovanja. U koliko postoji konsenzus za afirmativnom nadogradnjom, ona bi trebala biti bez vremenskog pritiska, uz želju da se pomak ostvari, a ne "uhvati rok". Podržavamo prijedlog Sveučilišta u Zagrebu. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. | Nije prihvaćen | Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. |
| 747 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | St. 1. Smatramo da je potrebno odrediti tko može biti imenovan u UV od strane osnivača. Stoga predlažemo sljedeću formulaciju: “Natpolovični broj članova upravnog vijeća koje imenuje osnivač moraju imati doktorat znanosti iz istog ili srodnog znanstvenog područja kojemu pripada djelatnost instituta i višegodišnje iskustvo rada na znanstvenim projektima ili upravljanja ustanovama koje provode znanstvenu djelatnost.” | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja kako nema razloga za propisivanje kriterija za imenovanje članova Upravnog vijeća imenovanih od strane osnivača. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 748 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Ako je jedan od ciljeva znanstvene djelatnosti „povezivanje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja” (čl. 82, st. 1, al. 6.), onda je ograda “Iznimno,” kontradiktorna. Također, nema osnove za isključivanje privatnih znanstvenih instituta iz združenih studija. Prijedlog formulacije: „Združeni doktorski studij može zajednički izvoditi i znanstveni institut s najmanje jednim domaćim ili inozemnim visokim učilištem.” | Nije prihvaćen | Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja. |
| 749 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 30. | Potrebno je dodati da znanstvena djelatnost predstavlja djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 750 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlaže se ostaviti nepromijenjene nazive suradničkih radnih mjesta koji bi i dalje glasili: asistent i poslijedoktorand. | Nije prihvaćen | Naziv viši asistent više odgovaraj opisu poslova i zadaća za navedeno radno mjesto koje surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Naziv poslijedoktorand označavaju status osobe s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i stoga ne odgovara nazivu radnog mjesta niti opisu poslova i zadaća. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 751 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | St. 1. U pojam akademske zajednice trebaju biti uključeni i znanstvenici sa znanstvenih instituta, tako da predlažemo sljedeću formulaciju: „Akademsku zajednicu čine nastavnici, znanstvenici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.” St. 3. Predlažemo da se st. 3. raščlani u tri zasebna stavka, tako da svaka rečenica čini zaseban stavak. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da tekst stavka 1. obuhvaća navedeno. |
| 752 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | Čl. 35. st. 2. toč. 3. dodati zarez i tekst: "uz prethodno mišljenje Znanstvenog vijeća" | Nije prihvaćen | Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora. |
| 753 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Dodati ovlast: "daje prethodno mišljenje o prijedlogu programskog ugovora". | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora. |
| 754 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Nije jasno u stavku 4, zašto rektor (ili senat) ne može smijeniti dekana u ovakvim slučajevima kršenja zakonskih ili statutarnih odredbi sveučilišta, već tek može predložiti smjenu i to ne senatu, već fakultetskom vijeću. Ovakva rješenja doprinos su razmrvljenosti sveučilišta. Nema učinkovitog rada niti jedne institucije u složenim sustavima bez hijerarhije odlučivanja. Ako dekan nije proveo navedenu odluku rektora, on bi morao snositi konzekvence, jer u suprotnom se potkopava jedinstvo djelovanja sveučilišta i degradira njegov čelnik. Takve situacije valja rješavati otprilike na sljedeći način. Rektor treba imati mogućnost da u ovakvim slučajevima donese odluku o smjeni dekana. Fakultetsko vijeće može uložiti veto na takvu odluku dvotrećinskom većinom svojih članova. To veto zatim, može poništiti senat dvotrećinskom većinom članova senata. Time je stvorena neka check and balance situacija između prava na samoupravu sastavnice i prava sveučilišta da djeluje kao cjelina. Ako je autonomija sastavnice takove naravi da rektor ne može smijeniti dekana, onda jedinstvo djelovanja institucije kao funkcionalne cjeline ne postoji, a sveučilište postaje klub, a ne javna institucija. Kao što bez polaganja računa sveučilišta cijelome društvu njegova autonomija nije smislena, pa ni moguća, već se pretvara u samovolju, tako bez polaganja računa sastavnica upravi sveučilišta nije dopuštena niti njihova autonomija. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s autonomijom fakulteta odnosno umjetničke akademije. |
| 755 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. | Predlaže se dodati: "Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenoga instituta." | Nije prihvaćen | Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta. |
| 756 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | U članku 19. stavku 1. se izrijekom ne navode prodekani, a oni su članovi svih naših fakultetskih i akademijskih vijeća. Trebalo bi ili eksplicitno navesti prodekane ili napisati drugi članovi u skladu sa statutom fakulteta ili akademije. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno točkom 2. |
| 757 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Predlažemo izmjenu članka 14. stavka 7. na način da se u rečenici "Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata" doda riječ "nazočni" tako da rečenica glasi: "Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji nazočni član senata" | Nije prihvaćen | Presumpcija je da će svi članovi senata sudjelovati na sjednici. |
| 758 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Za tumačenje ove odredbe bitna je odredba članka 7. stavka 2. Zakona u kojoj je navedeno da: „ Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska…Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.“ Sveučilišno vijeće sastoji se od ukupno pet do devet članova. Ovisno o broju članova, dvoje, troje, odnosno četvero članova imenuje senat sveučilišta, a dvoje, troje, odnosno četvero imenuje osnivač. Predsjednika biraju ostali članovi zajednički. Ako se ne dogovore u roku, imenuje ga Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Iz navedenoga bi stoga proizlazilo kako je vrlo izvjesno da će većina članova sveučilišnog vijeća biti oni koje imenuje država, a samo manjina oni koje imenuje senat sveučilišta jer ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne izaberu predsjednika (odnosno ukoliko članovi koje je izabrao senat sveučilišta ne pristanu na prijedlog članova koje je imenovao osnivač), članovi koje imenuje osnivač moraju samo pričekati jer će u tom slučaju predsjednika sveučilišnog vijeća imenovati Hrvatski sabor na prijedlog Vlada Republike Hrvatske (koja imenuje i ministre). Na taj bi način prevlast u sveučilišnom vijeću bila osigurana članovima koje imenuje država, a ne sveučilište, čime se grubo narušava Ustavom Republike Hrvatske zajamčena autonomija Sveučilišta. Predlažemo izmijeniti na način da senat bira većinski broj članova sveučilišnog vijeća (3 od 5, 4 od 7, 5 od 9), a potom članovi sveučilišnog vijeća između sebe biraju predsjednika, a on mora biti iz reda članova koje je imenovao osnivač. Vezano za članak 15. stavak 4. smatramo da mandat članova sveučilišnog vijeća treba trajati 4 godine, odnosno koliko i mandat rektora. Vezano za članak 15. stavak 5. mišljenja smo da bi trebalo izbaciti navedeno pod rednim brojem 3. Vezano članak 15. stavak 8. smatramo da je odredba nejasno napisana. Može se tumačiti da rektor sudjeluje u radu sveučilišnog vijeća bez prava glasa samo do izbora predsjednika sveučilišnog vijeća (a kasnije ne sudjeluje u radu). | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije izvjesno da će većinu članova sveučilišnog vijeća biti oni koje imenuje država. U stavku 3. navedeno je tko ne može biti član sveučilišnog vijeća što je suprotno tvrdnji da većinski utjecaj ima država. Zbog načela zaštite javnog interesa i zbog specifične uloge sveučilišnog vijeća predlagatelj zakona smatra da se uloga sveučilišnog vijeća može učinkovito ostvariti uz predloženi mandat. Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 8. jasan. |
| 759 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Nužno je definirati pojam autonomije sveučilišta, s obzirom na različite interpretacija u samoj akademskoj zajednici pa i zloupotrebe toga pojma. Stoga predlažemo: „Stavak 3a: Autonomija sveučilišta predstavlja institucionalni okvir čija je svrha zaštita akademskih prava i sloboda članova akademske zajednice te intelektualne neovisnosti sveučilišta od svakog političkog pritiska i ekonomske moći. Autonomija sveučilišta uključuje odgovornost prema široj društvenoj zajednici. Stavak 3b: Javne vlasti financiranjem osiguravaju autonomiju sveučilišta, u skladu s ovim Zakonom te jamče visoko obrazovanje kao javno dobro.“ Stavak 4 - potrebno je razmisliti je li suglasnost rektora na velikom sveučilištu s fakultetima koji imaju pravnu osobnost nepraktična pa predlažemo da suglasnost rektora može nadomjestiti suglasnost dekana, a što se može urediti statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je autonomija sveučilišta definirana jasno stavkom 3. Predlagatelj Zakona smatra da suglasnost rektora kao čelnika sveučilišta ne može nadomjestiti suglasnost dekana. |
| 760 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Stavak 2. - neprirodno je koristiti pojam akademske slobode bez riječi „prava“. U samom stavku se spominju i prava pa je potrebno upotrijebiti prepoznatljivu sintagmu „akademska prava i slobode“. Nedostaje stavak 4. - Sindikat zahtijeva ugradnju stavka 4 koji bi regulirao pravo na štrajk za akademska prava i slobode.Upozoravamo da je Hrvatska jedina zemlja u demokratskom svijetu u kojoj nije moguć štrajk za akademska prava i slobode, zbog proturječnih i nejasnih odredbi Zakona o radu i zbog toga demokratskim standardima potpuno neprimjerenih i nestručnih odluka hrvatskih sudova, koji su primjerice poistovjetili način upravljanja kompanije u gospodarstvu s upravljanjem na sveučilištu i time zanemarili akademsku samoupravu, kao pravo sui generis. Štrajk je ljudsko pravo, potvrđeno međunarodnim konvencijama i nedopustivo je da pravni poredak u RH to nije jasno definirao. Prema ustavno- pravnim stručnjacima to je moguće napraviti samo u Zakonu o znanosti, jer takav specifikum nije moguće regulirati Zakonom o radu. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 761 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine najmanje 15 % članova vijeća. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću veleučilišta. Nakon suspenzivnog veta vijeće veleučilišta ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom svih članova vijeća veleučilišta i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom veleučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. |
| 762 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. | Stavak 1. potrebno je promijeniti da glasi: Upravno vijeće javnog veleučilišta sastoji se od sedam članova. Predsjednika i tri člana upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana imenuje vijeće veleučilišta, jednoga člana biraju zaposlenici veleučilišta, a jednoga studentski predstavnici. | Nije prihvaćen | Upravno vijeće je nadzorno tijelo veleučilišta dok je zastupljenost predstavnika studenata osigurana u Vijeću veleučilišta kao stručnom tijelu. |
| 763 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 24. | Potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: U sklopu tijela veleučilišta potrebno je osigurati zastupljenost studenata. Kako bi osigurali prisutnost i uključenost studenata na veleučilištu, potrebno je dodatnim člankom osigurati njihovu zastupljenost u svim tijelima veleučilišta. | Nije prihvaćen | Zastupljenost studenata je osigurana u Vijeću veleučilišta. |
| 764 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat propisuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije, čine najmanje 15 % članova fakultetskog vijeća od čega do 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. Nakon suspenzivnog veta fakultetsko odnosno akademijsko vijeće, ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa st.5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. |
| 765 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Stavak 1. potrebno je promijeniti da glasi: Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, tri člana osnivač, a jednog člana studentski zbor sveučilišta. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički između članova. Kako je predstavljeno Nacrtom zakona, Sveučilišno vijeće u svom formatu predstavlja izravan udar na autonomiju sveučilišta. Neophodna je uključivost studentskih predstavnika u svim tijelima sveučilišta pa tako i sveučilišnom vijeću kako bi se postigla zastupljenost svih dionika akademske zajednice i spriječila dominantnost predstavnika sveučilišta ili osnivača u ukupnom broju članova vijeća. | Nije prihvaćen | Osnivač i sveučilište predlažu jednak broj članova tako da ne postoji dominantnost niti jednog predlagatelja. Sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi, sveučilište može predložiti člana iz redova predstavnika studenata. |
| 766 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: Sastav senata, izbor članova senata i mandat propisuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine najmanje 15 % članova senata od čega do 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Studentski zborovi svojim statutima propisuju sastav studentskih predstavnika u senatu. Stavak 5. potrebno je promijeniti da glasi: Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon suspenzivnog veta Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti statutom sveučilišta u skladu sa stavkom 5. |
| 767 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Dodati st. 3. koji glasi: U sklopu tijela sveučilišta neophodno je osigurati zastupljenost studenata. | Nije prihvaćen | Zastupljenost studenata obuhvaćena je tekstom prijedloga Zakona u odredbama kojima se uređuje sastav i rad pojedinih tijela. |
| 768 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U stavku 2. potrebno je dodati: uključenosti studentica i studenata kao punopravnih članova akademske zajednice | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno člankom 2. stavak 2. točka 3. te odredbama prijedloga Zakona koje propisuju uključenost predstavnika studenata u tijelima visokih učilišta. |
| 769 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 121. | Predlaže se promijeniti završnu odredbu članka 121. iz: „Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.“ u: „Ovaj zakon stupa na snagu 1. listopada 2023. godine.“ Obrazloženje: Vakacijski rok za opći akt poput ovoga, koji je od sustavne važnosti za čitavo jedno područje morao bi iznositi kudikamo više od osam dana. U tako kratkom razdoblju nemoguće je provesti prilagodbu i prelazak na novi zakonski režim. Predlaže se rok stupanja na snagu zakona odrediti početkom prve cijele akademske godine koja uslijedi nakon objave u Narodnim novinama, dakle od 1. listopada 2023. Predložena zakonska odredba nije u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji na stranici 879 određuje do kada se novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju planira donijeti. | Nije prihvaćen | Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje ustroja i tijela visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta. Nadalje, propisan je rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona za usklađivanje statuta i drugih općih akata visokih učilišta, odnosno znanstvenih instituta, imenovanje Sveučilišnog vijeća i Nacionalnog vijeća te za donošenje podzakonskih propisa. Prijedlogom Zakona je ujedno propisano da će se propisi doneseni na temelju Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju primjenjivati sve do donošenja odgovarajućih propisa prema novom Zakonu. Predlagatelj ostaje pri svojem prijedlogu da Zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. |
| 770 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | U članku 108. stavak 3. predlaže se dopuniti pročelnikom sveučilišnoga odjela tako da glasi: „Rektor javnog sveučilišta, dekan javnoga fakulteta, umjetničke akademije i veleučilišta i pročelnik sveučilišnog odjela izabran po drugi put prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaje na istoj dužnosti do isteka mandata na koji je izabran bez mogućnosti ponovnog izbora.“ Na taj se način izjednačuje pravni položaj čelnika sveučilišta i njegovih sastavnica. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer prijedlogom Zakona nisu propisani čelnici sveučilišnih odjela. |
| 771 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | U članku 103. stavku 1. predlaže se prije točke dodati riječi: „ne računajući iznos za izdatke za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture“. Obrazloženje: izdaci za tekuće i investicijsko održavanje ne mogu biti predmet penalizacije jer se poput plaća radi o troškovima hladnog pogona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem I odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji glede tih 95 %. Predložene izmjene u pogledu plaća i materijalnih prava zaposlenih te izuzimanje izdataka za tekuće i investicijsko održavanje infrastrukture od penalizacije, pretpostavka je da se navedena odredba zadrži. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta. |
| 772 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Članak 97. stavak 1. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Sredstva za plaće zaposlenih i vanjskih suradnika i njihova materijalna prava nisu obuhvaćeni programskim ugovorima, te se posebno doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu neovisno o programskom ugovoru.“ Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti. Istaknuli su da se osigurava napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika ako ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor) te da se više neće provoditi natječaji obzirom da su oni suvišni. Sveučilište u Zagrebu takvo rješenje smatra smislenim. Međutim, nejasno je zbog čega bi visoka učilišta i znanstveni instituti pregovarali svake tri godine o plaćama i materijalnim pravima zaposlenih koja su propisana općim pravnim aktima i kolektivnim ugovorima. Rashodi zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati te stoga nema smisla da se pregovori o programskim ugovorima opterećuju nečim što je već unaprijed zadano i na što je i samo Ministarstvo dalo suglasnost prilikom zapošljavanja znanstvenika, nastavnika i suradnika. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. Članak 97. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom.“ Obrazloženje: Protivno je financijskoj autonomiji sveučilišta da kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Navedenu odredbu potrebno je stoga preinačiti ostavljajući samostalnost javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu da samo općim aktom uredi trošenje vlastitih prihoda. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna niti s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta. |
| 773 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | U članku 99. stavku 1. predlaže se promijeniti točku 1. tako da glasi: „zapošljavanje nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora i potrebama visokih učilišta i znanstvenih instituta“. Obrazloženje: Ministar i predstavnici Ministarstva u više su navrata u javnosti isticali kako predloženi zakon poboljšava položaj zaposlenih u sustavu znanosti i kako se napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika osigurava kad ispune kriterije za napredovanje svakih pet godina (ili reizbor). Plaće i materijalna prava zaposlenih već su unaprijed određeni i poznati. Umjesto toga, u programskim ugovorima trebalo bi se pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika i ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta. U članku 99. stavku 1. predlaže se brisati točku 7. („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture“), a točke 8.-10. preobrojčiti u 7.-9. Naime, u točki 5. već je sadržana gotovo identična odredba („sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture“) koja se ponavlja u točki 7. | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. |
| 774 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Stavak 1 izmijeniti da glasi: (1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora kojeg javno visoko učilište odnosno javni institut sklapa s ministarstvom nadležnim za znanost i visoko obrazovanje. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Člankom 102. stavkom 3. prijedloga Zakona propisano je da programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom. |
| 775 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Iza članka 83 dodati članak 83a: Primjena rezultata znanstvene djelatnosti Članak 83.a (1) Znanstveni instituti i sveučilišta dužni su skrbiti o rezultatima znanstvene djelatnosti i poticati njihovu primjenu u gospodarstvu i za razvoj društva, u skladu s propisima kojima se uređuju radni odnosi i prava intelektualnog vlasništva. (2) Znanstveni instituti i sveučilišta obvezni su donijeti odgovarajuće akte u okviru svoje nadležnosti kojima se uređuje postupanje s rezultatima znanstvenih istraživanja, zaštita prava intelektualnog vlasništva i sva druga materijalna i nematerijalna dobra proistekla iz znanstvenih istraživanja djelomično ili u potpunosti. (3) Znanstveni instituti, sveučilišta i druga visoka učilišta mogu, sukladno statutu i aktima iz stavka 2. ovoga članka, ustrojiti ili osnovati urede za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijske centre kao ustrojbene jedinice ili neprofitne organizacije radi poticanja i provođenja primjene inovacija proisteklih iz znanstvene djelatnosti. (4) Djelatnost ureda za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijskih centara o obuhvaća poticanje gospodarskih i društvenih inovacija i njihovu primjenu u gospodarstvu, potragu za idejama i partnerima za prijenos tehnologije, procjenu komercijalnog potencijala tehnologija, provedbu komercijalizacije prijenosa tehnologije te brigu i pomoć u zaštiti intelektualnog vlasništva, poticanje i stručno podupiranje spin-out, spin-off i start-up projekata, poduzeća i centara kompetencija koji stvaraju i primjenjuju inovacije i kojima se povezuju praksa, znanost, umjetnost i visoko obrazovanje u svim područjima. (5) Osnivanje ureda za prijenos znanja i tehnologije ili tehnološko-inovacijskih centara u znanstvenim institutima i visokim učilištima uređuje se u okviru programskog ugovora u cilju komercijalizacije znanstvenih istraživanja te stručnog osposobljavanja znanstvenika i studenata. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je člankom 83. obuhvaćena znanstvena djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona. |
| 776 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Članak 96. predlaže se promijeniti tako da glasi: Članak 96. Visoka učilišta i znanstveni instituti financiraju se iz: 1. sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta kojem je osnivač Republika Hrvatska 2. sredstava proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koje je osnivala jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona 3. sredstava osnivača za financiranje djelatnosti privatnog visokog učilišta, odnosno privatnog znanstvenog instituta. 4. školarine studenata i drugih naknada polaznika obrazovnih programa 5. sredstava Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada 6. sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova i programa Europske unije 7. prihoda ostvarenih od znanstvenih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih srodnih djelatnosti 8. prihoda od fondova, donacija i drugih odgovarajućih izvora financiranja obrazovne, znanstvene i umjetničke djelatnosti. 9. prihoda koja ostvaruju iz drugih izvora, odnosno obavljanjem tržišnih djelatnosti koje ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta 10. ostalih izvora. Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju dano je u komentaru na početak Sedmog dijela, Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti (uz čl. 95.). | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 777 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | - Stavak 4., točka 3. – izraz „financijska kvantifikacija ishoda djelatnosti visokog učilišta“ nije dovoljno jasan. Predlažemo definirati ili izostaviti, jer je u kontekstu ovog stavka i članka sasvim dovoljno navesti da programski ugovor obavezno mora sadržavati odredbe o „ostvarenju ugovorenih programskih ciljeva“. To je dovoljno, i jasno. - Stavak 10. - S obzirom na pozitivne primjere iz međunarodnog okruženja, bilo bi potrebno i korisno u tekstu Zakona bar okvirno navesti osnovne faktore i model (formulu) po kojoj će se dolaziti do iznosa osnovne proračunske komponente. | Nije prihvaćen | Proračunska formula, kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 778 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | - Stavak 2. – Kao i kod razvojne komponente, udio moguće izvedbene komponente je previsok. Razvojna i izvedbena komponenta u kombinaciji mogu iznositi do 40 posto ukupne proračunske komponente što otvara mogućnost pretjerane arbitrarnosti u raspodjeli značajnih sredstva te stvaranja velikih nejednakosti u financijskom položaju ustanova. | Nije prihvaćen | Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 779 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | U članku 92. stavku 3. na kraju druge rečenice predlaže se dodati riječi: „članovi akademske zajednice i znanstvenici“, tako da ta rečenica glasi: „Kandidate za članove matičnih odbora predlažu Rektorski zbor Republike Hrvatske, sveučilišta, fakulteti, umjetničke akademije, javni znanstveni instituti, članovi akademske zajednice i znanstvenici.“ Krug ovlaštenih predlagatelja ne smije se iscrpljivati samo u pravnim osobama i time zanemarivati, pa i diskriminirati fizičke osobe – članove akademske zajednice i znanstvenike. Treba zadržati koncept postojećeg zakona u koji su kao ovlašteni predlagatelji uključene i fizičke osobe. | Nije prihvaćen | S ciljem prijave najizvrsnijih kandidata predlagatelj je mišljenja kako kandidate trebaju predlagati pravne, a ne fizičke osobe. |
| 780 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Stavak 4 izmijeniti da glasi: (4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Doktorski studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje sedam godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 781 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | - Novi stavak 1a. - Ovom članku nedostaje posebni stavak koji će eksplicitno definirati da masa plaća predviđena programskim ugovorom za obavljanje osnovne djelatnosti, ne može biti predmet ovrhe ili prenamjene za druge potrebe ustanova. Nadalje, treba jasno odrediti da se masa za plaće formira prema planiranom broju zaposlenika na bazi cijene rada koja se formira kao umnožak individualnog koeficijenta, visine osnovice za obračun plaće u javnim službama i dodataka temeljem kolektivnih ugovora. Drugim riječima nužno je plaće i materijalna prava zaposlenika definirati kao strogo namjenska i fiksna sredstva koja nisu na dispoziciji za druge potrebe, ali niti predmet manipulacije cijenom rada u sustavu. - Stavak 1. - Nejasno je što je izvor za financiranje svih pobrojanih stavki unutar osnovne proračunske komponente. Jesu li to samo sredstva osnivača iz državnog proračuna iz članka 96., stavka 1, odnosno sredstva državnog proračuna iz općih prihoda ili primitaka ili to obuhvaća i namjenska i vlastita sredstva i ako obuhvaća na koji način i u kojoj mjeri. Predlažemo ubaciti dodatni stavak (3.), koji bi jasno propisao da se prilikom utvrđivanja osnovne proračunske komponente ni na koji način ne uzimaju u obzir niti razmatraju ostali (vlastiti) prihodi javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. Za razliku od pregovora i utvrđivanja razvojne proračunske komponenete, pri čemu je uobičajeno i poželjno u obzir uzeti i razmatranje projiciranih vlastitih prihoda ustanove. U točci 5. stavka 1 trebalo bi pored formulacije „sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene, umjetničke infrastrukture“ dodati „i druge infrastrukture“. U tom slučaju obuhvaćeno je sve što je potrebno, a točka 7. može se izostaviti (jer je velikim dijelom redundantna s točkom 5.). - Stavak 2. – Osnovna komponenta obuhvaća financiranje temeljne djelatnosti što je logično, međutim, bilo bi važno radi jasnoće, transparentnosti u praksi, ali i radi nekih drugih aspekata u problemima financiranja definirati što je to temeljna djelatnost, a što dopunska (vidi primjedbu na kraju ovog poglavlja o financiranju). | Nije prihvaćen | Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. |
| 782 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | U članku 93. stavak 1. predlaže se promijeniti treću rečenicu iz: „Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ u: „Status pojedinog sveučilišta u Rektorskom zboru, utjecaj njegova glasa i druga prava te obveze određuju se razmjerno broju osoba izabranih u znanstveno-nastavna zvanja na pojedinom sveučilištu.“ Sastav, struktura i glasovanje u Rektorskom zboru trebaju biti uređeni ili kao do sada ili, pak, alternativno kako se predlaže, ali uz pretpostavku da se pritom normativno uvaže stvarnosti glede veličine sveučilišta. Vrednovati doprinos sveučilišta per capita je samo nominalno ujednačavanje koje je u svojoj biti diskriminatorno jer ne uzima u obzir, primjerice, činjenicu da Sveučilište u Zagrebu ima više od 60 % svih studenata u Republici Hrvatskoj, dok je sa studentima specijalističkih i doktorskih studija taj udio još izrazitiji. Treba uvažiti stvarnost, a ne formalnom nominalnošću provoditi izjednačavanje koje to u biti nikako nije. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena članka 93. stavka 1. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 783 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavku 1. riječ „ministar“ predlaže se zamijeniti riječima „Nacionalno vijeće“ tako da stavak glasi: „Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje Nacionalno vijeće.“ Ta odredba još je jedna u nizu koja daje golema ovlaštenja ministru. Koji su razlozi da se politici prepušta da odlučuju o broju matičnih odbora, njihovoj nadležnosti za pojedina polja i načinu rada? Je li moguće da za ministra bude izabrana osoba bez stručnih kvalifikacija da odlučuje o npr. nadležnostima matičnih odbora za pojedina polja (dakako da je moguće, jer ministarsko mjesto ponajprije je političko)? Zar nije logično i opravdano da o ovim pitanjima odlučuje Nacionalno vijeće, koje se sastoji od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva? Sveučilište u Zagrebu smatra da je ideja o slabljenju stručnih, a jačanju političkih čimbenika koji uređuju stručna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja pogrešna, štetna i protivna proklamiranim ciljevima predložene reforme. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 784 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Predlaže se promijeniti članak 81. stavak 2. tako da glasi: „Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje pravilnikom.“ Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojem Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane. Nacrt degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti te određivanje područja, polja i grana znanosti i umjetnosti prepušta ministru, čime izvršna vlast izravno zadire u Ustavom zajamčenu slobodu znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva i njegovo strukturiranje. To je protivno i podjeli znanosti i umjetnosti prema Frascatskom priručniku Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj. Umjesto da se zadržava važnost i uloga krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako je ovdje riječ o uređivanju pitanja koja ne mogu biti u djelokrugu izvršne vlasti. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 785 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Predlaže se promijeniti članak 40. stavak 13. tako da glasi: „S osobom izabranom u znanstveno- nastavna i umjetničko-nastavna zvanje sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.“ Izričaj predložen u internetsko savjetovanje („S osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje se ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.“) i pojmovno i normativno zanemaruje postojanje znanstveno-nastavnih zvanja te činjenicu da su osobe izabrane u njih glede toga, ali i glede napredovanja u sustavu znanstveno-nastavnih zvanja stekle pravo ulaskom u taj sustav prema važećemu zakonodavstvu u tome trenutku. Ušavši u taj sustav one imaju ne samo da imaju stečeno pravo ostati u takvim zvanjima, nego i legitimno očekivanje napredovanja ili reizbora u takvom sustavu, neovisno o budućoj promjeni zakonskog okvira. Stoga i na razini norme i na razini pojma znanstveno-nastavna zvanja moraju ostati uređena te spomenuta kako na ovom mjestu, tako i svugdje drugdje u tekstu ovoga nacrta prijedloga Zakona gdje su zamijenjeni samo pukim radnim mjestima. Znanstveno-nastavno zvanje ne može se svesti samo na istoimeno radno mjesto (docenta, profesora…), jer je ono i stalan te trajan status na neodređeno uz navedeno legitimno očekivanje pa zakonodavac i sada i ubuduće to mora poštivati. Ti ljudi imaju pravo napredovati ili biti reizabrani u postojećem sustavu vlastita radnog odnosa na NEODREĐENO, a njihov se status zbog stečenih prava ne smije relativizirati ili svoditi na puko rado mjesto, koje se razmjerno jednostavno može dokinuti pukom promjenom u sistematizaciji. Članak 46. stavak 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, br. 74/15) nalaže da se u čl. 40. st. 13. i drugdje normira u jednini, a ne u množini: „Pravilna je u propisu uporaba jednine, osim kada to sadržaj zahtijeva, dakle kada je uporaba množine neizbježna.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. |
| 786 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se promijeniti članak 37. stavak 1. prvu rečenicu tako da glasi: „Nastavnici na sveučilištu zaposleni su u znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim zvanjima i na radnim mjestima.“ Izričaj predložen u internetsko savjetovanje („Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta“) i pojmovno i normativno zanemaruje postojanje znanstveno-nastavnih zvanja te činjenicu da su osobe izabrane u njih glede toga, ali i glede napredovanja u sustavu znanstveno-nastavnih zvanja stekle pravo ulaskom u taj sustav prema važećemu zakonodavstvu u tome trenutku. Ušavši u taj sustav one imaju ne samo da imaju stečeno pravo ostati u takvim zvanjima, nego i legitimno očekivanje napredovanja ili reizbora u takvom sustavu, neovisno o budućoj promjeni zakonskog okvira. Stoga i na razini norme i na razini pojma znanstveno-nastavna zvanja moraju ostati uređena te spomenuta kako na ovom mjestu, tako i svugdje drugdje u tekstu ovoga nacrta prijedloga Zakona gdje su zamijenjeni samo pukim radnim mjestima. Napominjemo i opetujemo da tu promjenu treba dosljedno provesti u ČITAVOM ovom nacrtu prijedloga Zakona na svim normativnim mjestima, počevši od hijerarhije koja se sljedeća uređuje pa nadalje. U čitavom nacrtu prijedloga zakona dosljedno treba izričaj „u trajnom izboru“ zamijeniti sa „u trajnom zvanju“ Znanstveno-nastavno zvanje ne može se svesti samo na istoimeno radno mjesto (docenta, profesora…), jer je ono i stalan te trajan status na neodređeno uz navedeno legitimno očekivanje pa zakonodavac i sada i ubuduće to mora poštivati. Ti ljudi imaju pravo napredovati ili biti reizabrani u postojećem sustavu vlastita radnog odnosa na NEODREĐENO, a njihov se status zbog stečenih prava ne smije relativizirati ili svoditi na puko rado mjesto, koje se razmjerno jednostavno može dokinuti pukom promjenom u sistematizaciji. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Osoba koja je izabrana u zvanje prije stupanja na snagu prijedloga Zakona zadržava stečeno zvanje sukladno članku 110. |
| 787 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Pojasniti stavak 2: (2) Sastav senata, izbor članova senata i mandat uređuje se statutom sveučilišta. Broj članova studentskih predstavnika koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čini do 10% članova senata od čega do 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je predloženi stavak 2. jasan. |
| 788 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Predlaže se dopuniti članak 36. stavak 4. riječju „jednom“ tako da glasi: „Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se jednom ponoviti.“ Dodavanjem riječi „jednom“ provodi se usklađivanje rješenja u ovom zakonu te se uspostavlja dosljednost, jer ako se mandat rektora smije jednom ponoviti i jednako tako mandat dekana, onda je logično i dosljedno da se i mandat ravnatelja instituta smije jednom ponoviti. Zašto bi ravnatelji javnih znanstvenih instituta izlazili iz takvog okvira dosljednosti? Ne postoji nijedan valjan i opravdan razlog za to. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
| 789 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Dodati u stavak 1 primjenu istraživanja: (1) Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost te primjenjuje rezultate znanstvenih istraživanja u najmanje dva znanstvena područja, odnosno u znanstvenom i umjetničkom području te u najmanje tri polja. Sveučilište može obavljati i druge djelatnosti u skladu sa zakonom i statutom. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno stavkom 1. |
| 790 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U članku 20. stavku 2. predlaže se brisati točku 4. („4. izrađuje prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije“), a točke 5.-8. preobrojčiti u točke 4.-7. Obrazloženje: Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost i ostavlja to pitanje otvoreno različitim tumačenjima, a u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje, koje Vladi omogućuje da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno predlagatelju zakona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog učilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno učilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno učilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjit će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost učilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Takva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u ministru kao političkom nositelju vlasti. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, nego se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta. Time Nacrt razbija Sveučilište na pojedine sastavnice i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom. Iz niza odredbi proizlazi kako je to prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem sveučilišta osigurava se položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Zbog toga dekan ne bi imao stvarnu ovlast izrađivati prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije, pa takvu stipulaciju valja obrisati. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 4. predloženo nije u skladu s autonomijom fakulteta i umjetničke akademije. |
| 791 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Predlaže se promijeniti članak 19. stavak 2. tako da glasi: „Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije čine do 15 % članova fakultetskog vijeća.“ Obrazloženje: U odnosu na nacrt dan u internetsko savjetovanje, broj studentskih predstavnika predlaže se povećati za 50 % - na ukupno do 15 % članova vijeća. Studente je potrebno sukladno dobrim praksama u europskom visokom obrazovanju u što većoj mjeri uključiti u rad visokih učilišta, pa tako i u fakultetsko/akademijsko vijeće. Kontradiktorno je da, s jedne strane, predlagatelj govori o potrebi što većeg uključivanja hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti u europski prostor visokog obrazovanja, a s druge strane predlaže rješenja koja su suprotna tradiciji i standardima europskih sveučilišta. Probleme koje predlagatelj ističe, od niske reprezentativnosti i time dvojbenog legitimiteta studentskih predstavnika, potrebno je riješiti drugim zakonskim režimima koji će osigurati veću participaciju i legitimitet studentskih predstavnika, što nije predmet ovog zakona. Namjerno se predlaže odredba općenitijeg izričaja, spominjući samo udio do 15 % studentskih predstavnika u vijeću, ostavljajući fakultetskim/akademijskim statutima strukturnu razradu tih 15 %, tj. kako će pojedine kategorije studenata biti zastupljene u tih 15 %. Takav pristup i davanje mogućnosti da se taj udio odredi statutom sveučilišta ili pojedinog fakulteta/akademije također je snažan izričaj sveučilišne autonomije koji je ujedno situacijski uvjetovan – razlikuje se od jednoga do drugoga visokog učilišta. U članku 19. stavku 3. predlaže se brisati točku 3. („3. usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije“), a točke 4.-13. preobrojčiti u točke 3.-12. Obrazloženje: Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost i ostavlja to pitanje otvoreno različitim tumačenjima, a u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje, koje Vladi omogućuje da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno predlagatelju zakona. Članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog učilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno učilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno učilište bit će snagom tih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjit će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost učilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Takva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u ministru kao političkom nositelju vlasti. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, nego se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta. Time Nacrt razbija Sveučilište na pojedine sastavnice i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom. Iz niza odredbi proizlazi kako je to prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem sveučilišta osigurava se položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Zbog toga fakultet/akademija ne može samostalno pregovarati ni odlučivati o programskom ugovoru. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. Točku 4. stavka 3. nije moguće brisati u zbog autonomije sastavnica. |
| 792 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlaže se promijeniti članak 12. stavak 2. tako da glasi: „Sastav senata, izbor članova senata i mandat uređuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine do 15 % članova Senata.“ U odnosu na nacrt dan u internetsko savjetovanje, broj studentskih predstavnika predlaže se povećati za 50 % - na ukupno do 15 % članova Senata. Studente je potrebno sukladno dobrim praksama u europskom visokom obrazovanju u što većoj mjeri uključiti u rad visokih učilišta, pa tako i u Senat. Kontradiktorno je da, s jedne strane, predlagatelj govori o potrebi što većeg uključivanja hrvatskog visokog obrazovanja i znanosti u europski prostor visokog obrazovanja, a s druge strane predlaže rješenja koja su suprotna tradiciji i standardima europskih sveučilišta. Probleme koje predlagatelj ističe, od niske reprezentativnosti i time dvojbenog legitimiteta studentskih predstavnika, potrebno je riješiti drugim zakonskim režimima koji će osigurati veću participaciju i legitimitet studentskih predstavnika, što nije predmet ovog zakona. Namjerno predlažemo odredbu općenitijeg izričaja, spominjući samo udio do 15 % studentskih predstavnika u Senatu, ostavljajući sveučilišnim statutima strukturnu razradu tih 15 %, tj. kako će pojedine kategorije studenata biti zastupljene u tih 15 %. Smatramo da je takav pristup i davanje mogućnosti da se taj udio odredi statutom sveučilišta također snažan izričaj sveučilišne autonomije koji je ujedno situacijski uvjetovan – razlikuje se od sveučilišta do sveučilišta. Nadalje, predlaže se dopuniti članak 12. stavak 3. točkom 12. koja bi glasila: „12. potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela“, a točke 12.-19. preobrojčiti u 13.-20. Time bi se zadržala ovlast Senat da potvrđuje izbor dekana fakulteta i umjetničkih akademija i pročelnika sveučilišnih odjela. Ta njegova ovlast do sada nikada nije bila sporna i uvijek je postojala u pozitivnim okvirima. Također, riječ je o ustaljenoj praksi da sveučilište kao pravna osoba nadređena sastavnici mora potvrditi izbor čelnika te sastavnice. Senat je najvažnije kolegijalno tijelo sveučilišta koje vodi brigu o razvoju sveučilišta kao cjeline, pa i njezinim sastavnicama. S obzirom na sve navedeno nužno je zadržati rješenje koje postoji u pozitivnom zakonskom režimu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. U odnosu na stavak 3. i prijedlog točke 12. predlagatelj Zakona smatra da isto nije u skladu sa autonomijom sastavnica. |
| 793 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 18. | Predlaže se promijeniti članak 18. stavak 1. tako da glasi: „Fakultet ima fakultetsko vijeće i dekana. Umjetnička akademija ima akademijsko vijeće i dekana.“ Iz toga stavka, kakav je predložen u internetsko savjetovanje („Fakultetom upravljaju fakultetsko vijeće i dekan. Umjetničkom akademijom upravljaju akademijsko vijeće i dekan.“), proizlazi da na fakultetu i akademiji postoje dva tijela upravljanja: vijeće i dekan. To je potrebno izmijeniti. Naime, po osnovnoj logici (i konceptu) podjele vlasti, pa i na fakultetu/akademiji, njime upravlja dekan kojemu u radu pomažu prodekani (usp. čl. 20. st. 4.). U članku 20. st. 1. Nacrta jasno se navodi sljedeće: „Dekan je čelnik fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Dekan predstavlja i zastupa fakultet, odnosno umjetničku akademiju te odgovara za zakonitost rada fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Dekan ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.“ Dekan (zajedno s prodekanima) je dakle upravljačko tijelo koje podrazumijeva i pravo na upravljanje, ali i odgovornost za to upravljanje, i to odgovornost prema pravilima vlastitih općih akata, i odgovornost prema pozitivnopravnom okviru Republike Hrvatske. Fakultetsko/akademijsko vijeće je stručno vijeće ustanove i pandan je parlamentu (zakonodavnom tijelu). Ono niti upravlja fakultetom/akademijom, niti njegovi članovi za to mogu snositi odgovornost. Najvažnije, predloženo zakonsko rješenje stvorit će dodatne probleme u postupku javne nabave. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 31. ožujka 2017. godine u pogledu primjene Zakona o javnoj nabavi, u slučaju ako ostane predloženo rješenje tada će se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjivati na članove fakultetskog/akademijskog vijeća, čime će stvoriti nepotrebne dodatne administrativne poslove koji će znatno opteretiti funkcioniranje fakulteta/akademije. | Nije prihvaćen | Radi se o tijelima koja upravljaju fakultetom dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela. |
| 794 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Predlaže se promijeniti članak 11. stavak 1. tako da glasi: „Sveučilište ima senat i rektora. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće.“ Iz prve rečenice toga stavka predložene u internetsko savjetovanje („Sveučilištem upravljaju senat i rektor“) proizlazi da su na sveučilištu dva tijela upravljanja: senat i rektor. To je potrebno izmijeniti. Naime, po osnovnoj logici (i konceptu) podjele vlasti, pa i na sveučilištu, njime upravlja rektor zajedno s prorektorima. U članku 13. Nacrta jasno se navodi sljedeće: „Rektor je čelnik sveučilišta. Rektor predstavlja i zastupa sveučilište te odgovara za zakonitost rada sveučilišta. Rektor ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove.“ Rektor (zajedno s prorektorima) je dakle upravljačko tijelo koje podrazumijeva i pravo na upravljanje, ali i odgovornost za to upravljanje, i to sveučilišnu odgovornost prema pravilima vlastitih sveučilišnih propisa, i odgovornost prema pozitivnopravnom okviru Republike Hrvatske. Senat je stručno vijeće i pandan je parlamentu (zakonodavnom tijelu). Ono niti upravlja sveučilištem, niti za to članovi senata mogu snositi odgovornost. Najvažnije, predloženo zakonsko rješenje će stvoriti dodatne probleme u postupku javne nabave. Prema mišljenju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta od 31. ožujka 2017. godine u pogledu primjene Zakona o javnoj nabavi, u slučaju ako ostane predloženo rješenje tada će se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi primjenjivati na članove senata, čime će stvoriti nepotrebne dodatne administrativne poslove koji će znatno opteretiti funkcioniranje sveučilišta. | Nije prihvaćen | Radi se o tijelima koja upravljaju sveučilištem dok su upravljačke ovlasti podijeljene između čelnika tijela i kolektivnog tijela koje upravlja. |
| 795 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl. 46, stavak (1) treba uskladiti s kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje, a prema kojemu se omogućava korištenje slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu. | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 796 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U prijedlog Zakona (čl. 2, 12, 37) nužno je uvrstiti NASTAVNIKE U NASTAVNIM ZVANJIMA, a koji su uz znanstvenike i umjetnike nositelji djelatnosti visokog obrazovanja. Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Osim toga, kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to NIKAKO NE ZNAČI DA NE PRIMJENJUJU ZNANSTVENI PRISTUP područja kojem pripadaju. Nedopustivo je da prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti implicira da se u sustavu znanosti i visokog obrazovanje ne slijede znanstveni principi, odnosno da nastavnici u svom radu nemaju znanstveni pristup ili obvezu znanstvenog pristupa. Ovakva je formulacija ne samo nekorektna prema nastavnicima u nastavnim zvanjima, već potkopava cijeli sustav koji odjednom, eto - ne mora nužno i uvijek slijediti znanstveni pristup (ali, valjda, samo u slučaju nastavnih radnih mjesta?!). Ovakav je prijedlog duboko uvredljiv i odraz je dugogodišnjeg sustavnog degradiranja, omalovažavanja i obezvređivanja nastavnika u nastavnim zvanjima, a koji bi trebali biti (i suštinski to i jesu) ravnopravni članovi akademske zajednice. Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Predlaže se izmjena stavka (1) čl. 37, tako da glasi: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i NASTAVNA radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 797 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl.46: Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama i brojnih sudionika rasprave da se slobodna studijska godina omogući i nastavnicima u nastavnim zvanjima. U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Marieta Djaković, viši predavač, | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 798 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Prijedlog Zakona potpuno neopravdano (ali uporno i dosljedno) izostavlja nastavnike u nastavnim zvanjima, koji su uz znanstvenike i umjetnike nositelji djelatnosti visokog obrazovanja. Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, u skladu s kojim stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno stavkom 1. točkom 3. |
| 799 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Čl. 1, stavak (1) odnosi se na temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su primarno nastavnici, a ne isključivo znanstvenici i umjetnici, stoga je potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavnu djelatnost. Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, kako slijedi: "(1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze, kao i osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora i prekršajne odredbe." Također, ne spominju se stručni rad i stručna djelatnost, stoga podupirem prijedlog Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, kako slijedi: "Navedeni članak ne spominje stručni rad ili stručnu djelatnost ustanova kao materiju ovog Zakona, iako se kasnije u čl. 2, stavku 2, točci 5. Zakona ističe jedinstvo stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična znanja i vještine. Stručni rad je u praksi sastavni dio radnog procesa ustanova, nekada kao nerazdvojni dio nastavnog i znanstvenog procesa, a nekada kao zasebni rad za tržište te bi ga kao takvog Zakon trebao u adekvatnoj mjeri prepoznati, kategorizirati i regulirati. Stručni rad predviđen je statutima naših sveučilišta, uvjet je rektorskog zbora za izbor u nastavna zvanja i propisuje se u općim aktima ustanova. On je također i sastavni dio ugovora o radu zaposlenika na nekim ustanovama. - Posebno je potrebno definirati dopuštene vrste stručnog rada, njegov moguć opseg na javnoj ustanovi te radno pravni status takvog rada. Bitno je i pitanje plaćanja stručnog rad za tržište, oko čega bi Zakon trebao dati određene smjernice jer je praksa ustanova uvelike neujednačena te dovodi do niza radno-pravnih, upravnih i financijskih poteškoća. - Predlažemo u članku 1 stručni rad samo spomenuti, i to onaj koji je u funkciji misije javne ustanove, a u dijelu o financiranju dati osnovne smjernice regulacije i ograničenja te klasificirati vrste dopuštenog stručnog rada, što se dalje mora razraditi pravilnikom Ministarstva sukladno obavezama iz Zakona o proračunu." | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. Predlagatelj Zakona smatra da je stručni rad obuhvaćen člankom 2. stavkom 2. točka 5. prijedlogom Zakona. |
| 800 | PAOLA HORVAT SOVILJ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Člankom 61. potrebno je precizirati jednake uvjete za upis na poslijediplomski specijalistički studij osobama koje su stekle razinu 7.1. HKO bez distinkcije stručni/sveučilišni te predlažem brisanje dijela odredbi o iznimnom upisu stručnih studenata. Ako se „poslijediplomski specijalistički studiji izvode radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija“, kako se navodi u većini postdiplomskih specijalističkih programa, onda je nerazumljivo iz kojeg razloga se završenim studentima stručnih studija onemogućava daljnje usavršavanje. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1. Obzirom da se poslijediplomski studij izvodi kao sveučilišni, te da ovdje već postoji stanovita vertikalna i horizontalna prohodnost prema doktorskom studiju, studentima koji dolaze sa stručnih studija moglo bi se ponuditi polaganje dodatnih kolegija u slučaju da žele nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju. Jedino tako se postiže potpuno odbacivanje diskriminatornog stava prema stručnim studijima. | Nije prihvaćen | Iznimka je predviđena obzirom su uvjeti pristupa na razinu 7.2. uređeni Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 801 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Prijedlog izmjene stavka (1) - briše se: "te dodatne dodatne kriterije utvrđene općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji)". | Nije prihvaćen | S ciljem poticanja izvrsnosti kriterija za izbora i podizanja kvalitete, a pri tome uzimajući u obzir različitosti ustanova i znanstvenih, odnosno umjetničkih područja i polja u kojima obavljaju djelatnost, predloženo je propisivanje dodatnih kriterija uz Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. |
| 802 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Prijedlog za dodavanje stavka (12): "Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno-nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća visokog učilišta i uz suglasnost zaposlenika, natječaj za izbor može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim zvanjem. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 803 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Prijedlog izmjene stavka (3) . briše se: "pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj". | Nije prihvaćen | Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja. |
| 804 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Poštovani, postavlja se objektivno pitanje zašto se po prvi puta u ZZiDVO uvodi članak o naslovnim nastavnicima?. Člankom 40. i terminom "slobodno radno mjesto" je jasno (doduše implicitno) da je novo zapošljavanje uvjetovano principom "1 za 1", a u čl. 53. dopuštate izbor naslovnog nastavnika bez javnog natječaja. Što se time postiže i kako se odabire naslovni nastavnik bez javnog natječaja? Direktnim dogovorom čelne osobe sastavnice i potencijalnog kandidata? | Nije prihvaćen | Ne radi se o radnom mjestu stoga ne proizlazi obveza javnog natječaja. Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak angažiranja će visoko učilište urediti svojim općim aktima. |
| 805 | Florijan Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 806 | JOSIP BOTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | „(6) Dekan je dužan uvrstiti kao točku dnevnog reda sjednice vijeća veleučilišta bilo koju inicijativu podržanu od minimalno 10% članova vijeća veleučilišta“ Predlažem ovu stavku uvrstiti u zakon kako bi se implementirala u poslovnik o radu vijeća veleučilišta. Na ovaj način vijeće veleučilišta ima značajniju ulogu u upravljanju fakultetom. | Nije prihvaćen | Predloženo se može propisati statutom pojedinog veleučilišta. |
| 807 | JOSIP BOTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | „(6) Dekan je dužan uvrstiti kao točku dnevnog reda sjednice fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća bilo koju inicijativu podržanu od minimalno 10% članova fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća“ Predlažem ovu stavku uvrstiti u zakon kako bi se implementirala u poslovnik o radu fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća. Na ovaj način fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima značajniju ulogu u upravljanju fakultetom. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. |
| 808 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Predlaže se promijeniti članak 7. stavak 2. tako da glasi: „Javno visoko učilište osniva Republika Hrvatska. Javno sveučilište osniva se zakonom. Javno veleučilište osniva se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Javni fakultet, odnosno javna umjetnička akademija osniva se odlukom sveučilišta. Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem obavlja Hrvatski sabor, u skladu s ovim Zakonom i aktom o osnivanju.“ Obrazloženje: Umjesto jačanja autonomije sveučilišta, nacrt prijedloga ovog, kao i ostalih zakona koje ministarstvo priprema u okviru reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja, koncentrira svu moć i vlast nad cijelim sustavom u ruke jednog čovjeka – ministra, a podredno njime Vlade RH. U tom cilju niz ovlasti koje su do sada imala druga tijela koja sudjeluju u razvoju i financiranju visokog obrazovanja i znanosti, na primjer u ovom zakonu Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, sada se prenose izravno na ministra, čak i kada odlučuje o potpuno stručnim pitanjima. Predloženi stavak konkretno obezvrjeđuje ulogu Hrvatskog sabora, čija osnivačka prava se sada prenose na Ministarstvo. Tako sada više neće postojati između ostalog obveza da sveučilišna tijela, rektor i Sveučilišno vijeće, podnose izvještaje Hrvatskom saboru, nego ministru. Umjesto da se jača javnost rada sveučilišta kroz podnošenje navedenih izvještaja Saboru, gdje su oni dostupni javnosti i raspravljaju se u narodnom predstavničkom tijelu svima naočigled, umjesto da politička i šira javnost bude snažnije uključena u razvoj sveučilišta, ovakvim rješenjem ministar će preuzeti još jednu u nizu ovlasti kojom će de facto preuzeti kontrolu i upravljanje nad sveučilištima. Takva odredba imala bi dalekosežnu identitetsku, tradicijsku, i političku važnost, te stoga predlažemo da se ona briše. Apsurdno je da prema Nacrtu Sabor osniva sveučilišta, a da njegove sastavnice (fakultete odnosno umjetničke akademije) mogu osnovati pojedina ministarstva, koja nemaju ni pravnu osobnost niti mogu djelovati mimo Vlade i Sabora. Posebno učilište za potrebe sigurnosti, obrane, redarstva ili diplomacije treba osnivati ili Hrvatski sabor ili unutar pojedinog sveučilišta ono samo ili ugovorom između države i sveučilišta, a ne odlukom nekog ministarstva. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 809 | Florijan Galić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti zbog načela reprezentativnosti. |
| 810 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Predlaže se promijeniti članak 4. stavak 1. tako da glasi: „Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskoj samoupravi svih visokih učilišta i autonomiji sveučilišta u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i općim aktima te ostalim međunarodnopravno relevantnim dokumentima.“ Obrazloženje: autonomija sveučilišta ustavna je kategorija izrijekom i precizno sadržana u Ustavu RH, protumačena odlukama Ustavnoga suda, međunarodnim sporazumima i dokumentima, a ovim Zakonom trebala bi biti samo proširena, a nikako ograničena što predloženi nacrt prijedloga Zakona na mnogim mjestima snažno čini. Stoga predlažemo, da se u članku 4. izbaci pozivanje na „ovaj Zakon“, jer je on (sa svojim rješenjima), čimbenik ograničenja te autonomije, što je proturječno ustavnoj odredbi. Osim toga, temeljenje visokog obrazovanja samo na „ovom Zakonu“ isključuje da se visoko obrazovanje temelji na Državnom proračunu (koji ostvaruje ustavno jamstvo sveučilišne autonomije koja obuhvaća i financijsku autonomiju), Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji zakoni također uređuju srž visokoobrazovne djelatnosti. Predlaže se promijeniti članak 4. stavak 3. tako da glasi: „(3) Autonomija sveučilišta obuhvaća: 1. uređenje unutarnjeg ustroja 2. utvrđivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetničkih i stručnih programa 3. odlučivanje o prihvaćanju projekata i međunarodnoj suradnji 4. financijsku autonomiju 5. ostale oblike autonomije u skladu s ustavnim jamstvom.“ Obrazloženje: Ne može i ustavnopravno ne smije autonomija sveučilišta ovisiti, u smislu da se ograničava ili sužava, o aktima koji su ispod ranga ustava i nadzakonskih općih akata. Ovime bi se sveučilišna autonomija činila ovisnom kumulativno i o zakonu i o aktima koji se zovu programski ugovori, što je ustavnopravno neodrživo, i faktični i de iure znači utjecanje na autonomiju u smislu njezina izrazitog sužavanja i ograničavanja. Predlaže se zamjena predložene odredbe članka 4. stavka 5. jer predlagatelj zakona ovakvim prijedlogom ograničava nepovredivost sveučilišta. Umjesto nje, predlaže se sljedeći izričaj: „(5) Pretragu prostora sveučilišta može iznimno odrediti samo nadležni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o kaznenom postupku.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da autonomija sveučilišta u stvarnosti neizbježno ograničena pravima i stvarnom moći osnivatelja, ali i onih koji podupiru sveučilište ili pak nad njegovim radom provode stručni nadzor. U odnosu na prijedlog točke 4. stavka 3., treba uzeti u obzir da Ministarstvo znanosti i obrazovanja oko 80% iznosa isplaćuje za podmirenje troškova plaća zaposlenika kojima se sredstva za rad osiguravaju iz državnog proračuna. Ustavni sud je pri tome opetovano isticao svoje načelno stajalište da, budući da država financijski podupire rad sveučilišta, njihova autonomija ne može biti apsolutna. |
| 811 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | "Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor." Predlažem promijeniti u: "Najmanje dva člana stručnog povjerenstva moraju biti zaposlena na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor." Ovime se značajno utječe na smanjenje nepotizma prigodom zapošljavanja i davanja prednosti 'internom' kandidatu u odnosu na 'vanjskog'. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je predložen najmanji broj članova stručnog povjerenstva koji moraju biti zaposleni na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor optimalan. |
| 812 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Dodati novi, četvrti stavak: "Član akademske zajednice stavove javno iznosi kao osobne, a ne uime institucije, osim u slučaju ovlaštenja predviđenih internim odredbama ustanove." | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 813 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | “Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom.” Konstrukcija nije jasna jer može značili da se na natječaje za lektore hrvatskoga na inozemnim učilištima ne mogu javiti nezaposleni, nego samo oni koji prethodno imaju ugovor o radu na određeno vrijeme. Bolje je: “Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti s kojim visoko učilište u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvo sklapa ugovor na određeno vrijeme.” | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 2. jasan. |
| 814 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Rektori i dekani imaju ograničenja mandata, ali ravnatelji javnih znanstvenih instituta nemaju. Zašto se potonje privilegira? Zakonsko omogućavanje dugovječnih obnašanja ravnateljskih pozicija ne pridonosi reformskim namjerama zakonodavca da se sustav znanosti poboljšava nego suprotno – da se zadrži postojeće stanje. Poticanje promjena na čelu ustanova u duhu su demokratskog sustava. Predlažem da mandati ravnatelja javnih znanstvenih instituta budu jednaki onima dekanskima. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
| 815 | MIRNA VARGA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlažem dopunu članka 38 (3) kako slijedi: Nastavna radna mjesta grupiraju se u tri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), VIŠI PREDAVAČ-SAVJETNIK, VIŠI PREDAVAČ-SAVJETNIK U TRAJNOM ZVANJU, profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.), zatim lektor, viši lektor i lektor savjetnik te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. Objašnjenje: U postojećem nacrtu Zakona, (viši) predavači su jedina grupacija nastavnika na sveučilištu kojoj nije omogućeno napredovanje nakon zvanja višeg predavača. S obzirom na složenost nužnih uvjeta za (re)izbor u zvanje višeg predavača, među kojima je i stjecanje doktorata znanosti, a što je prema postojećem prijedlogu Zakona (članak 85, stavak 1) temeljni uvjet za stjecanje statusa znanstvenika, smatram da bi novi Zakon trebao omogućiti napredovanje u predložena više zvanja onim višim predavačima koji zadovoljavaju uvjete i žele napredovati. Time bi se nakon 30 godina višim predavačima osigurao donekle ravnopravniji položaj sa svim ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. Argumente navedene u ovim objašnjenjima svakako je nužno razmotriti i u svjetlu internacionalizacije hrvatskih visokih učilišta kao jednom od temeljnih strateških ciljeva visokoobrazovne politike, u čijoj provedbi upravo nastavnici stranoga jezika struke imaju nezamjenjivu i ključnu ulogu. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta. |
| 816 | MIRNA VARGA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U tekst članka 37 (1) trebe unijeti izmjene koje su istaknute tiskanim slovima kako slijedi: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, NASTAVNA i umjetničko-nastavna radna mjesta. Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode KOLEGIJI KOJI SU TEMELJNO ZASTUPLJENI U ISTOM ILI NEKOM DRUGOM ZNANSTVENOM PODRUČJU, POLJU ILI GRANI U ODNOSU NA PODRUČJE STUDIJA NA KOJEM SE UZVODE te mogu, ali ne moraju zahtijevati znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Objašnjenje: Slijedom činjenice da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Osim toga, sintagma "kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup" u postojećem nacrtu Zakona ne obuhvaća svu nastavu koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima. Na primjer, nastava iz stranoga jezika struke treba imati znanstveni pristup jer se sadržajno i terminološki naslanja na nastavu stručnih kolegija u drugim znanstvenim područjima, poljima ili granama koja se izvodi na materinskom jeziku. Iz toga razloga predlažem da se sintagmom "kolegiji koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani u odnosu na područje studija na kojem se izvode" obuhvate takvi i slični slučajevi nastave. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 817 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | PRIJEDLOG stavka 1. ovoga članka: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. (2) Kvalificiranost nastavnika utvrđuje se izborom na odgovarajuća znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja u skladu s ovim Zakonom i statutom sveučilišta. (3) Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta za izvođenje nastave na stručnim studijima te na sveučilišnim studijima na kolegijima koji prema studijskom program nisu obvezni kolegiji, a na umjetničkim studijima za potrebe korepeticije. prijedlog stavka 5. druga rečenica: Na stručna radna mjesta zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata te izvođenja praktičnog dijela nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup. (praktikumi, vježbe, radionice, projektni dio nastave i sl.) | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 818 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. | Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: O mirovanju prava i obveza studenta visoko učilište odlučuje rješenjem. Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba. Hrvatski studentski zbor smatra da se studentu mora osigurati pravo žalbe te je neophodno propisati postojanje mogućnosti žalbe. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je pravna zašita osigurana kroz upravni spor. |
| 819 | MIRNA VARGA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U tekst stavka 1, čl.12. treba dodati i predstavnike zaposlenika na NASTAVNIM mjestima. Ne postoji opravdani razlozi zašto se nastavna zvanja ne navode eksplicitno. Predložena dopuna teksta glasi: (1) Senat sveučilišta čine: 1. rektor 2. čelnici sastavnica sveučilišta 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM, suradničkim i drugim radnim mjestima 4. studentski predstavnici 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno stavkom 1. točkom 3. |
| 820 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Stavak 3. potrebno je promijeniti te glasi: Iznimno uspješnom studentu ministar može odobriti upis još jednoga studija na javnom visokom učilištu u redovitom statusu, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna, a prema kriterijima propisanim posebnim pravilnikom. Hrvatski studentski zbor smatra potrebnim definirati uspješnog studenta i uvesti kao pravilo, a ne kao iznimku za koju je potrebna suglasnost ministra (povjerenstva). Neophodna je transparentnost prilikom upisa iznimno uspješnog studenta na javnom visokom učilištu u redovitom statusu. Predlažemo definirati posebnim pravilnikom. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Kriterije će odrediti visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi. |
| 821 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Stavak 4. potrebno je promijeniti te glasi: Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. Hrvatski studentski zbor smatra da je za navedeno potrebno nadležno povjerenstvo koje donosi prijedlog ministru. U sklopu povjerenstva nužno je osigurati studentske predstavnike. Time će se jasno i transparentno donositi pravilnik koji utvrđuju uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave. |
| 822 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Neophodno je definirati studentski standard. U Nacrtu je u čl. 12. st. 5. te čl. 19. st. 2. naveden suspenzivni veto koji se može koristiti kad je u pitanju studentski standard. Postavlja se pitanje u kojim slučajevima studentski predstavnici mogu iskoristiti studentski veto kad je u pitanju studentski standard. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Prava iz studentskog standarda utvrđena su člankom 78. |
| 823 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor predlaže dodavanje novog stavka (9.) koji glasi: Visoka učilišta provode studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni način. Rezultati evaluacije služe planiranju nastavnog i znanstvenog programa na visokim učilištima. Nadodani stavak propisan je u sadašnjem Zakonu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Osigurava se kontrola kvalitete visokih učilišta te u užem smislu i kontrola zadovoljstva studenata. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Navedeno će urediti visoka učilišta općim aktima sukladno propisima koji se odnose na osiguravanje kvalitete te sukladno članku 12. stavak 3. točka 3 te stavku 19 i članku 19. stavak 3. točka 2 i stavku 13. prijedloga Zakona. |
| 824 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor predlaže dodavanje novog stavka (8.) koji glasi: Student ima pravo prenijeti završni, diplomski rad, odnosno ispit, bez novčane naknade uz uvjet ako je izvršio sve ostale studijske obveze propisane aktom visokog učilišta i ovog Zakona. Obrazloženje: Izrazito neujednačena praksa upisivanja studenata na visokim učilištima. Stoga, ukoliko student u akademskoj godini upisuje samo završni, diplomski rad, odnosno ispit, utoliko ne snosi troškove školarine. Samim time studentu se pruža prilika pisanja kvalitetnijeg završnog odnosno diplomskog rada. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Navedeno će riješiti visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi. |
| 825 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Predlažemo u čl. 69. dodati obvezu osiguravanja razumne prilagodbe u upisnom postupku prilikom provjere znanja. OBRAZLOŽENJE: Naime, iako čl. 69. jamči ravnopravnost prilikom upisa, propušta se navesti obveza osiguravanja razumne prilagodbe prilikom provjere znanja u cilju ostvarivanja ravnopravnosti kao jedno od temeljnih načela Konvencije. Propuštanje razumne prilagodbe ujedno je i oblik diskriminacije sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta. |
| 826 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor predlaže dodavanje novog stavka (7.) koji glasi: Student ima pravo na jednu besplatnu slobodnu akademsku godinu za vrijeme trajanja studija, ako je izvršio sve studijske obveze propisane aktom visokog učilišta i ovog zakona. Za vrijeme slobodne akademske godine student nema studentska prava koja ponovno ostvaruje nastavkom studija. Slobodna akademska godina se ne uračunava u godine studiranja. Student ima pravo samostalno odrediti svoj tijek studija, smatramo kako ga ne treba ograničiti na kontinuirano studiranje. Sukladno navedenom, student ima pravo individualnom odlukom zatražiti jednu slobodnu akademsku godinu za koju mu se ne smiju naplatiti troškovi. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Studentu je omogućen institut mirovanja u članku 80. prijedloga Zakona. |
| 827 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor smatra da je u stavku 1. potrebno nadodati: 10. konzultacije i mentorski rad, 11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija, 12. sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu sveučilišta, 13. odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. Navedene stavke su propisane u sadašnjem Zakonu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Njima se osigurava nepovredivo pravo studenata na konzultacije i mentorski rad, sudjelovanje u radu studentskih organizacija, kao i sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta te odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost. |
| 828 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 24. | Potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: U sklopu tijela veleučilišta potrebno je osigurati zastupljenost studenata. Kako bi osigurali prisutnost i uključenost studenata na veleučilištu, potrebno je dodatnim člankom osigurati njihovu zastupljenost u svim tijelima veleučilišta. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Zastupljenost studenata je osigurana u Vijeću veleučilišta. |
| 829 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Stavak 5. potrebno je promijeniti te glasi: Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom veleučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću veleučilišta. Nakon suspenzivnog veta vijeće veleučilišta ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom svih članova vijeća veleučilišta i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Predloženi suspenzivni veto već postoji na visokim učilištima te ga smatramo nedovoljno iskorištenim. U iznimno rijetkim situacijama se koristi jer se njime samo prolongira sporna točka dnevnog reda. Prijedlogom Hrvatskog studentskog zbora suspenzivni veto postaje moćniji. Veto je jedno od temeljnih prava studentskih predstavnika gdje oni direktno mogu zaštititi studentsku populaciju od pokušaja provođenja promjena koje negativno utječu na studentski standard. Vitalan odnos između studenata, ostalih sudionika u akademskoj zajednici i institucija unutar akademske zajednice nužan je preduvjet za strateški rast i razvoj studenata, veleučilišta, kao i cijele akademske zajednice. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. |
| 830 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: Sastav vijeća veleučilišta, izbor članova ovoga vijeća i mandat uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici, koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom veleučilišta, čine 15 % članova vijeća. Sustav visokog obrazovanja se navedenim Nacrtom udaljava od procesa poučavanja sa studentom u središtu - jednog od ključnih ciljeva EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja). Isto tako, određene odluke krše osnovna studentska prava dobivena Bolonjskim procesom, a koje je i ESU (European Students’ Union), krovna studentska organizacija koja predstavlja 20 milijuna studenata, prepoznala. Reduciranje postotka studenata u sastavu vijeća veleučilišta, odnosno smanjivanje broja studenata otvara pitanje legitimiteta postojanja predstavničkih tijela studenata što posljedično oduzima studentima pravo na reprezentaciju. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti identificira važnost osnaživanja mladih u svrhu demografske revitalizacije te kao ključan aspekt navodi “Mladima je potrebno dati mogućnost za angažman i aktivno uključivanje u život zajednice i procese donošenja odluka. Poticat će se veće uključivanje mladih u savjete mladih te njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade i aktivno uključivanje u javni život.” Oduzimanje prava studentima na odlučivanje protivno je Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Kao punopravni članovi akademske zajednice, studenti dijele odgovornost prema svome obrazovanju i institucijama koje postavljaju okvire njihovog obrazovnog procesa. Zanemarivanje studentskih pitanja ometa institucionalni napredak s obzirom na to da izostavlja jedinstvenu perspektivu studentske populacije kao korisnika institucija i najzastupljenijeg člana akademske zajednice. Posljedično, narušava se legitimitet studentskog predstavništva kao predstavničkog tijela studenata, odnosno ugrožava se reprezentativnost studentske populacije u sklopu institucija te uloga studenata kao dionika visokog obrazovanja. Stoga, Hrvatski studentski zbor osuđuje degradiranje studentskog predstavništva te gleda navedeno kao nazadovanje akademskih i demokratskih prava. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. |
| 831 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. | Stavak 1. potrebno je promijeniti te glasi: Upravno vijeće javnog veleučilišta sastoji se od sedam članova. Predsjednika i tri člana upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana imenuje vijeće veleučilišta, jednoga člana biraju zaposlenici veleučilišta, a jednoga studentski predstavnici. Hrvatski studentski zbor smatra da je studentski predstavnik neizostavan i bitan član upravnog vijeća javnog veleučilišta zbog važnosti reprezentativnosti studentske populacije u tijelima visokih učilišta. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Upravno vijeće je nadzorno tijelo veleučilišta dok je zastupljenost predstavnika studenata osigurana u Vijeću veleučilišta kao stručnom tijelu. |
| 832 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Stavak 5. potrebno je promijeniti te glasi: Studentski predstavnici u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. Nakon suspenzivnog veta fakultetsko odnosno akademijsko vijeće, ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova fakultetskog odnosno akademijskog vijeća i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Predloženi suspenzivni veto već postoji na visokim učilištima te ga smatramo nedovoljno iskorištenim. U iznimno rijetkim situacijama se koristi jer se njime samo prolongira sporna točka dnevnog reda. Prijedlogom Hrvatskog studentskog zbora suspenzivni veto postaje moćniji. Veto je jedno od temeljnih prava studentskih predstavnika gdje oni direktno mogu zaštititi studentsku populaciju od pokušaja provođenja promjena koje negativno utječu na studentski standard. Vitalan odnos između studenata, ostalih sudionika u akademskoj zajednici i institucija unutar akademske zajednice nužan je preduvjet za strateški rast i razvoj studenata, sveučilišta, kao i cijele akademske zajednice. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Suspenzivni veto urediti će se, sukladno autonomiji sveučilišta, statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. |
| 833 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Prijedlog članka 110. Zatečena radna mjesta i zvanja Članak 110. (stavak 3. je stavak 1., pa prijedlog članka 110. glasi:) (1) Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. (1) Nastavnik, znanstvenik ili suradnik izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko zvanje i odgovrajuće radno mjesto prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom u istom zvanju i na istome radnome mjestu. Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom izbora u znanstveno-nastavno zvanje, umjetničko-nastavno, znanstveno te nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto ili reizbora na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto. (3) Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto redovitoga profesora u trajnom zvanju nastavlja s radom u istom zvanju i na radnome mjestu redovitoga profesora u trajnom izboru. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u nastavno zvanje i na nastavno radno mjesto profesora visoke škole nastavlja s radom u nastavnom zvanju i na nastavnom radnome mjestu profesora stručnog studija. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno zvanje i na nastavno radno mjesto profesora visoke škole u trajnom zvanju nastavlja s radom u nastavnom zvanju i na nastavnom radnome mjestu profesora stručnog studija u trajnom izboru. Znanstvenik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u znastveno zvanje i na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju nastavlja s radom u istom znanstvenom zvanju i na radnome mjestu znanstvenog savjetnika u trajnom izboru. Suradnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u suradničko zvanje i na suradničko radno mjesto poslijedoktoranda nastavlja s radom u suradničkom zvanju i na radnome mjestu višeg asistenta. Suradnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran u suradničko zvanje i na suradničko radno mjesto asistenta nastavlja s radom u suradničkom zvanju i na radnome mjestu asistenta (4) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom ili nastavnom zvanju i na odgovrajućem radnom mjestu nastavlja s radom u istom zvanju i na radnom mjestu do isteka roka iz ugovora o radu, ali najdulje do isteka akademske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Treba. " najdulje do isteka akademske godine...", jer je to kontinuitet prema ranijim prropisima. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Stavak 4. članka 110. prijedloga Zakona odnosi se na nastavnike, odnosno znanstvenike. |
| 834 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: Sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, izbor članova ovoga vijeća i mandat propisuju se statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije, čine najmanje 15 % članova fakultetskog vijeća od čega 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij. Studentski zborovi svojim statutima propisuju sastav studentskih predstavnika. Sustav visokog obrazovanja se navedenim Nacrtom udaljava od procesa poučavanja sa studentom u središtu - jednog od ključnih ciljeva EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja). Isto tako, određene odluke krše osnovna studentska prava dobivena Bolonjskim procesom, a koje je i ESU (European Students’ Union), krovna studentska organizacija koja predstavlja 20 milijuna studenata, prepoznala. Oduzimanje navedenog prava studentima otvara pitanje legitimiteta postojanja predstavničkih tijela studenata što posljedično oduzima studentima pravo na reprezentaciju. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti identificira važnost osnaživanja mladih u svrhu demografske revitalizacije te kao ključan aspekt navodi “Mladima je potrebno dati mogućnost za angažman i aktivno uključivanje u život zajednice i procese donošenja odluka. Poticat će se veće uključivanje mladih u savjete mladih te njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade i aktivno uključivanje u javni život.” Oduzimanje prava studentima na odlučivanje protivno je Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Kao punopravni članovi akademske zajednice, studenti dijele odgovornost prema svome obrazovanju i institucijama koje postavljaju okvire njihovog obrazovnog procesa. Zanemarivanje studentskih pitanja ometa institucionalni napredak s obzirom na to da izostavlja jedinstvenu perspektivu studentske populacije kao korisnika institucija i najzastupljenijeg člana akademske zajednice. Posljedično, narušava se legitimitet studentskog predstavništva kao predstavničkog tijela studenata, odnosno ugrožava se reprezentativnost studentske populacije u sklopu institucija te uloga studenata kao dionika visokog obrazovanja. Stoga, Hrvatski studentski zbor osuđuje degradiranje studentskog predstavništva te gleda navedeno kao nazadovanje akademskih i demokratskih prava. Kako bi se osigurala autonomija studentskog predstavništva, predloženo je da studentski zborovi nezavisno propisuju sastav studentskih predstavnika u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. |
| 835 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 18. | Potrebno je dodati stavak 3. koji glasi: U sklopu tijela fakulteta odnosno umjetničke akademije potrebno je osigurati zastupljenost studenata. Kako bi osigurali prisutnost i uključenost studenata na svim razinama sveučilišta, potrebno je dodatnim člankom osigurati njihovu zastupljenost u svim tijelima fakulteta odnosno umjetničke akademije. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Zatupljenost predstavnika studenata na fakultetima i umjetničkim akademijama osigurana je člankom 19. stavkom 1. |
| 836 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Stavak 1. potrebno je promijeniti te glasi: Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, tri člana osnivač, a jednog člana studentski zbor sveučilišta. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički između članova. Kako je predstavljeno Nacrtom Zakona, Sveučilišno vijeće u svom formatu predstavlja izravan udar na autonomiju sveučilišta. Hrvatski studentski zbor predlaže i smatra neophodnu uključivost studentskih predstavnika u svim važnim tijelima sveučilišta pa tako i sveučilišnog vijeća kako bi se postigao balans i zastupljenost svih dionika akademske zajednice, odnosno da bi se spriječila dominantnost senata ili osnivača. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Nema zapreke da sveučilište kao člana sveučilišnog vijeća imenuje predstavnika iz redova studenta. |
| 837 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak 5. potrebno je promijeniti te glasi: Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon suspenzivnog veta Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto. Predloženi suspenzivni veto već postoji na visokim učilištima te ga smatramo nedovoljno iskorištenim. U iznimno rijetkim situacijama se koristi jer se njime samo prolongira sporna točka dnevnog reda. Prijedlogom Hrvatskog studentskog zbora suspenzivni veto postaje moćniji. Veto je jedno od temeljnih prava studentskih predstavnika gdje oni direktno mogu zaštititi studentsku populaciju od pokušaja provođenja promjena koje negativno utječu na studentski standard. Vitalan odnos između studenata, ostalih sudionika u akademskoj zajednici i institucija unutar akademske zajednice nužan je preduvjet za strateški rast i razvoj studenata, sveučilišta, kao i cijele akademske zajednice. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta. Statut sveučilišta donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. |
| 838 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak 2. potrebno je promijeniti te glasi: Sastav senata, izbor članova senata i mandat propisuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine najmanje 15 % članova senata od čega 20 % mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Studentski zborovi svojim statutima propisuju sastav studentskih predstavnika u senatu. Sustav visokog obrazovanja se navedenim Nacrtom udaljava od procesa poučavanja sa studentom u središtu - jednog od ključnih ciljeva EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja). Isto tako, određene odluke krše temeljna studentska prava osigurana Bolonjskim procesom, koja prepoznaje i brani ESU (European Students’ Union), krovna studentska organizacija koja predstavlja 20 milijuna studenata. Oduzimanje navedenog prava studentima otvara pitanje razložnosti i legitimiteta postojanja predstavničkih tijela studenata, što posljedično oduzima studentima pravo na reprezentaciju. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti identificira važnost osnaživanja mladih u svrhu demografske revitalizacije te kao ključan aspekt navodi “Mladima je potrebno dati mogućnost za angažman i aktivno uključivanje u život zajednice i procese donošenja odluka. Poticat će se veće uključivanje mladih u savjete mladih te njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade i aktivno uključivanje u javni život.” Oduzimanje prava studentima na odlučivanje protivno je Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Kao punopravni članovi akademske zajednice, studenti dijele odgovornost prema svome obrazovanju i institucijama koje postavljaju okvire njihovog obrazovnog procesa. Zanemarivanje studentskih pitanja ometa institucionalni napredak s obzirom na to da izostavlja jedinstvenu perspektivu studentske populacije kao korisnika institucija i najzastupljenijeg člana akademske zajednice. Posljedično, narušava se legitimitet studentskog predstavništva, Hrvatskog studentskog zbora kao središnjeg tijela studentskog predstavništva, ugrožava se reprezentativnost studentske populacije u sklopu institucija te uloga studenata kao dionika visokog obrazovanja. Hrvatski studentski zbor stoga osuđuje derogiranje, degradiranje i diskriminaciju studentskog predstavništva te navedeno vidi kao nazadovanje akademskih i demokratskih prava. Kako bi se osigurala autonomija studentskog predstavništva, predloženo je da studentski zborovi nezavisno propisuju sastav studentskih predstavnika u senatu. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj Zakona smatra da je nužno odrediti granicu sudjelovanja studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. |
| 839 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Dodaje se stavak 3. koji glasi: U sklopu tijela sveučilišta neophodno je osigurati zastupljenost studenata. Hrvatski studentski zbor smatra da je potrebno dodatnim člankom osigurati njihovu zastupljenost u svim tijelima sveučilišta, kako bi se osigurala prisutnost i uključenost studenata na svim razinama sveučilišta. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Zastupljenost studenata obuhvaćena je tekstom prijedloga Zakona u odredbama kojima se uređuje sastav i rad pojedinih tijela. |
| 840 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Stavak 3. potrebno je promijeniti te glasi: Na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama studenata, nastavnika, znanstvenika i suradnika te na postupak koji vode matični odbori i matična povjerenstva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. Hrvatski studentski zbor smatra da su studenti nezaobilazni i najzastupljeniji članovi akademske zajednice, njezin temelj i budućnost. Stavljanjem studenata na prvo mjesto u definiciji pojma akademska zajednica na simboličan način stavlja se naglasak na studente i njihovu važnost za već spomenutu akademsku zajednicu. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da poredak prema važnosti nije načelo koje se treba primijeniti na ovaj stavak obzirom se radi o ravnopravnom položaju svih članova akademske zajednice. |
| 841 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Stavak 1. potrebno je promijeniti te glasi: Akademsku zajednicu čine studentice i studenti, nastavnici, znanstvenici, suradnici i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja. Hrvatski studentski zbor smatra da su studenti nezaobilazni i najzastupljeniji članovi akademske zajednice, njezin temelj i budućnost. Stavljanjem studenata na prvo mjesto u definiciji pojma akademska zajednica na simboličan način stavlja se naglasak na studente i njihovu važnost za već spomenutu akademsku zajednicu. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da poredak prema važnosti nije načelo koje se treba primijeniti na ovaj stavak obzirom se radi o ravnopravnom položaju svih članova akademske zajednice. |
| 842 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | Dodano kao novi stavak 3. u članak 118. (3) Rektorski zbor Republike Hrvatske obvezan je donijeti Nacionalne sveučilišne kriterije za izbor nastavnika za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 843 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U stavku 2. potrebno je dodati: uključenosti studentica i studenata kao punopravnih članova akademske zajednice Hrvatski studentski zbor smatra nužnim temeljiti visoko obrazovanje na sudjelovanju studentica i studenata, s obzirom na to da su oni najbrojniji članovi akademske zajednice. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno člankom 2. stavak 2. točka 3. te odredbama prijedloga Zakona koje propisuju uključenost predstavnika studenata u tijelima visokih učilišta. |
| 844 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | stavak 2. točka 3. članka 93. 3. donosi nacionalne sveučilišne kriterije za izbor nastavnika za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti uz suglasnost Nacionalnog vijeća Obrazloženje Predložen je sastav Rektorskog zbora na način da u radu Rektorskog zbora sudjeluju ravnopravno predstavnici privatnih sveučilišta, s 2 predstavnika. Rektorski zbor ima sve ovlasti na razini predlagatelja, stoga je dodano da donosi nacionalne sveučilišne kriterije u pogledu nastavne i stručne djelatnosti i na taj način je izjednačeno nacionalno tijelo koje predstavlja sva sveučilišta s nacionalnim tijelom Zborom veleučilišta koje donosi nacionalne veleučilišne kriterije. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 845 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Stavak 1. ovoga članka - prijedlog: (1) Članovi Rektorskog zbora nastavlja s radom u postojećem sazivu do konstituiranja Rektorskog zbora u skladu s člankom 93. ovog Zakona, najkasnije u roku od tri mjesesa od stupanja na snagu ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 846 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | U ovom članku bi trebalo dodati novi stavak 9. koji glasi: (9) Ako fakultetsko odnosno akademijsko vijeće ne imenuje vršitelja dužnosti dekana iz stavka 8. ovog članka, senat sveučilišta će najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana primitka obavijesti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća imenovati v.d. dekana do izbora novog dekana, a najdulje na vrijeme do godinu dana. | Nije prihvaćen | Navedeno će biti riješe statutom i drugim općim aktima visokog učilišta u skladu sa člankom 10. stavkom 5. prijedloga Zakona. |
| 847 | Ivica Ratković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | U ime INSTITUTA ZA TURIZAM: Odredbu čl. 31. st. 2. t. 4. koja glasi: (2) U skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima utvrđenim nacionalnim aktima strateškog planiranja, javni znanstveni institut posebno: 4. izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske potrebno je nadopuniti na način da glasi: 4. izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske unutar svog znanstveno-istraživačkog programa | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 848 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. | „(1) Uredbu iz članka 102. stavka 10. ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Pregovori za sklapanje programskog ugovora započeti će najkasnije šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Ovi rokovi djeluju izuzetno optimistično i teško ostvarivo. Riječ je o izuzetno kompleksnoj tematici, a izgled, sadržaj, kriteriji, proračunske komponente i indikatori u složenom matriksu (prema Članku 102/10) imat će dalekosežne posljedice na sustav. Moj prijedlog je potpuno izbaciti ove rokove iz Zakona, jer se zbog hitnosti donošenja i provođenja istih mogu stvoriti manje kvalitetna rješenja, a veći problemi u budućnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 849 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | „Stupanjem na snagu ovoga Zakona Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“ Trebalo bi preformulirati u „Stupanjem na snagu ovoga Zakona Rektorski zbor čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnik Zbora veleučilišta i predstavnik privatnih sveučilišta.“ | Nije prihvaćen | Javna i privatna visoka učilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. |
| 850 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | „Udio izvedbene (varijabilne) proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 15 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 15% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu, s obzirom na to da su i brojevi studenata i znanstvena produkcija već sadržani kao kriteriji u osnovnoj komponenti financiranja (Članak 102/5). Broj 15% treba sniziti, npr. na 5 ili 10%, a pojačati osnovno financiranje, koje već sadrži dio izvedbene komponente. . | Nije prihvaćen | Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 851 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.“ Trebalo bi preformulirati u: „Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluju predstavnik Zbora veleučilišta i predstavnik privatnih sveučilišta.“ S obzirom na uloge u članku 93/2 (posebno prve 4), moguće smanjenje broja javnih sveučilišta i povećanje broja privatnih moglo bi nakon prevladavanja privatnih u Rektorskom zboru dovesti do problematičnih utjecaja privatnih sveučilišta na sustav javnog visokog školstva. | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 852 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | „daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta“ Potrebno je dodati „i privatnog“ ili brisati "javnog". | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona je mišljenja da Nacionalno vijeće može dati mišljenje o potrebi osnivanja samo javnih visokih učilišta, odnosno javnih znanstvenih instituta jer je isto povezano s odredbama o financiranju. |
| 853 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | (1) "Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina može se izabrati na više radno mjesto." Može ili mora (ako ima uvjete)? Važno je zbog veze s reizborima u prethodnom članku. Zakon tretira reizbor kao slučaj za nastavnike koji nemaju ispunjene uvjete za izbor na više radno mjesto. No iz raznih razloga, do sad je to bio nedostatak koeficijenata, moguće je da su neki kvalitetniji nastavnici i znanstvenici koji su imali ispunjene i znatno premašene uvjete za napredovanje morali ići u reizbor. Treba jasno definirati što je s tim nastavnicima i znanstvenicima koji su prethodno proveli reizbor iako su imali i premašene uvjete za izbor na više radno mjesto. Moraju li oni također čekati 5 godina od takvog reizbora da bi pokrenuli postupak izbora na više radno mjesto. Prijedlog je da ne moraju, jer je nužnost čekanja 5 godina u takvom slučaju nepravedno kažnjavanje kvalitetnih ljudi, a može dovesti do apsurdnih situacija da netko tko je kasnije ispunio uvjete za napredovanje napreduje ranije. Prijedlog je dodavanje novog stavka: "Nastavnik odnosno znanstvenik koji je reizabran na dosadašnje radno mjesto iako je u trenutku reizbora imao zadovoljene i premašene uvjete za napredovanje na više radno mjesto može se izabrati na više radno mjesto i prije isteka 5 godina od tog posljednjeg reizbora." | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 854 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | "Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je od posljednjeg izbora, odnosno reizbora ispunio polovinu Nacionalnih sveučilišnih , znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto." Brisati stavak 3. Treba ukloniti kvantifikaciju (polovinu) uvjeta. Uvjete za reizbor treba ostaviti tijelu koje definira i uvjete za izbor. Polovina naoko djeluje jednostavno, ali u kontekstu pojedinih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija može stvoriti velike probleme i u konačnici značiti prilično više od polovine. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 855 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Uklonjen je stavak (12) koji je predviđao „ubrzano“ napredovanje zaposlenika koji ispune kriterije propisane odlukom Ministra – tim člankom su se poticali izvrsni zaposlenici i smatramo da ga treba vratiti. Predlažemo da se doda stavak (12): „Iznimno, postupak izbora na više radno mjesto može se pokrenuti prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto, ali ne ranije od proteka tri godine od izbora na postojeće radno mjesto uz ispunjavanje posebnih kriterija koji su propisni pravilnikom koji donosi ministar. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 856 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Tradicija vodećih sveučilišta u svijetu jest razlikovanje statusa “teaching assistant” (suradnik s nastavnim obvezama) od “research assistant” (suradnik bez nastavnih obveza). Smatramo da je nužno ugraditi u Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD) istraživačka radna mjesta. • ovom promjenom zakonodavni okviri uskladili bi se s realnošću, odnosno u potpunosti bi se ozakonilo stanje koje trenutno postoji na velikom broju znanstvenih institucija u RH, • prepoznavanjem četiri kategorije radnih mjesta za istraživače omogućilo bi i kategorizaciju dohotka (trenutno asistent ostaje na istoj razini dohotka 6 godina), • mladim osobama koje odaberu istraživačku karijeru jasno bi se pokazao put napredovanja (unutar 7 godina mogu postati Vodeći istraživači, a time i ostvariti veći dohodak), • ova promjena je neophodna i zbog međunarodnih znanstvenih i istraživačkih projekata te suradnje s high-tech tvrtkama, bez čega nema napretka akademske zajednice, a time i razvoja društva u cjelini. Predlažemo da se u članku 38. iza stavka (5) koji definira suradnička radna mjesta asistent i viši asistent, doda stavak (6): “Istraživačka radna mjesta definira visoko učilište ustrojbenim dokumentom. Javno visoko učilište, može sa zaposlenikom sklopiti ugovor o radu na istraživačkom radnom mjestu na teret projektnih sredstava“. U skladu s time, potrebno je korigirati i članak 44. Članak 38. stavak (5) bi trebao prepoznati i suradnička mjesta doktorand i poslijedoktorand pored predloženih. U skladu s time, potrebno je korigirati i članak 44., odnosno dodati odgovarajuće stavke za “research assistants”. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 857 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | U trenutno važećoj verziji zakona u čl. 113. stavak (2) stoji da se „(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.“ Predlažemo da se u članak 105. doda stavak „Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija.“ | Nije prihvaćen | Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak. |
| 858 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Stavak (3): Predlažemo brisanje rečenice „Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 859 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Predlažemo da se u stavak (4) doda rečenica „Ostali (vlastiti) prihodi su svi oni koji nisu sredstva osnivača ili namjenski prihodi iz stavaka (1) i (2) ovoga članka.“ | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 860 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Stavak (3): U točkama 2. i 3. se navode sredstva HRZZ-a te europskih fondova kao namjenska sredstva iako dio neizravnih troškova financiranih tim projektima se ne smatra namjenskim sredstvima već vlastitim sredstvima. Nadalje u točki (4) su navedene djelatnosti poput stručnih projekata koje treba smatrati vlastitim sredstvima. Predlažemo da se stavka (3) promijeni tako da glasi: „(3) Namjenske prihode visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta čine 1. školarine studenata i druge naknade polaznika obrazovnih programa, 2. sredstva za izravne troškove Hrvatske zaklade za znanost, sveučilišnih i ostalih zaklada, 3. sredstva za izravne troškove europskih strukturnih i investicijskih fondova te drugih fondova Europske unije,“ | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 861 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Stavak (1): U odnosu na trenutno važeći zakon, ovim prijedlogom se u stavku definira da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta a ne samo javnih sveučilišta. Predlažemo da se ovaj stavak izmijeni tako da se doda riječ „javnih“ kako slijedi: „(1) Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U radu Rektorskog zbora sudjeluje predstavnik Zbora veleučilišta. Predsjednika Rektorskog zbora članovi biraju natpolovičnom većinom glasova svih članova.“ | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 862 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U trenutno važećoj verziji zakona, čl. 103. (4) ja navedeno da se „Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta nastavniku se mogu odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetničkog i stručnog usavršavanja ili kojega drugoga opravdanog razloga.“ Ova odredba se ne nalazi u novom zakonu. Predlažemo da se u čl. 46. doda stavak (3) koji glasi: „Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta nastavniku se mogu odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog, umjetničkog i stručnog usavršavanja ili kojega drugoga opravdanog razloga.“ | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se zbog znanstvenog ili umjetničkog rada, a ne zbog stručnog usavršavanja ili drugog opravdanog razloga. |
| 863 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Stavak (3): Predlažemo da se točka 7. zamijeni rečenicom: 7. „obavljati druge poslove po nalogu čelnika ustrojbene jedinice i čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona utvrđuju se čelnici visokih učilišta i znanstvenih instituta, a ne ustrojbenih jedinica. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 864 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Stavak (3): Iz točke 3. i 4. nije jasno čija je obaveza financirati ove aktivnosti. Mentor asistenta nije definiran – ako se misli na mentora doktoranda, onda je primjerenije koristiti studijskog savjetnika jer mentor postaje tek prihvaćanjem teme od senata, što može biti znatno kasnije od samog zapošljavanja. Asistentu je zapravo neposredno nadređen čelnik ustrojbene jedinice (npr. katedre ili zavoda) na kojem se zapošljava, pa je primjerenije koristiti taj termin od mentora. Predlažemo da se točka 3.,4., 5. i 6. brišu jer su ove aktivnosti uključene u prava i obveze iz doktorskog studija tako da ih nema potrebe naglašavati u zakonu. | Nije prihvaćen | Prijedlogom zakona propisuje se iznimka za asistente koji nisu obvezni upisati doktorski studij te je stoga važno u stavku 3. članka 44. prijedloga Zakona navesti predložene obveze i prava. |
| 865 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Vezano za prijedlog da se u članku 38. iza stavka (5) doda stavak (6) koji glasi: “Istraživačka radna mjesta definira visoko učilište ustrojbenim dokumentom. Javno visoko učilište, može sa zaposlenikom sklopiti ugovor o radu na istraživačkom radnom mjestu na teret vlastitih sredstava“ predlažemo dodati stavak kojim će biti regulirano trajanje Ugovora o radu za istraživačka radna mjesta: Potrebno je Izuzeti iz Zakona o radu ograničenje kumulativnog broja Ugovora na određeno za istraživačka radna mjesta • budući da je znanstveno istraživanje projektno organizirana aktivnost, zapošljavanje istraživača na neodređeno vrijeme nije moguće, • sklapanje više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, bez kumulativnog ograničenja (trenutno 3 godine) omogućilo bi: i. jednostavnije planiranje karijere istraživača, ii. jednostavniju provedbu doktorskog studija (prosječno vrijeme do doktorata je više od 3 godine, pa zbog važeći zakonodavnih okvira, istraživač mora napustiti radno mjesto na kojem je bio prilikom upisa doktorskog studija), iii. neprekinutost boravka kod istog poslodavca, što je važan faktor kod dobivanja kredita u banci, iv. ostvarivanje prava na jubilarne nagrade za koje je uvjet neprekinutost boravka kod istog poslodavca, v. neprekinuti nastavak karijere poslijedoktorand (na radnom mjestu vodećeg istraživača) ukoliko ne postoje slobodni koeficijenti na instituciji (a postoji znanstveni projekt koji treba vodećeg istraživača). | Nije prihvaćen | Ustroj drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. |
| 866 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Stavak (3): Ovaj stavak propisuje da sva tri člana povjerenstva moraju biti u istom području i polju. Za neka polja čest je slučaj da pojedine sastavnice nemaju dovoljno zaposlenih iste ili više hijerarhijske razine. Na FER-u bi to mogao biti slučaj za polje temeljne tehničke znanosti. Predlažemo blaži uvjet da sva tri člana moraju biti u istom području od kojih barem dva u istom polju u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. U zakonu nije predviđena mogućnost izbora u znanstvena zvanja u više znanstvenih polja, što je čest slučaj na FER-u (oko jedne petine svih nastavnika izabrano u znanstvena zvanja u dva ili više polja istog područja tehničkih znanosti (elektrotehnika, računarstvo, temeljne tehničke znanosti)). Izbor u više znanstvenih zvanja, odnosno polja omogućuje prepoznatost područja znanosti kojima se pojedini znanstvenici bave, sudjelovanje u mješovitim povjerenstvima pri izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, legitimitet pri vođenju doktorata i sudjelovanje u povjerenstvima za ocjenu i obranu, legitimitet pri izvođenju nastave na poslijediplomskom i diplomskom studiju. Mogućnost izbora znanstvenika u više znanstvenih polja Fakultetu i njegovim organizacijskim jedinicama (zavodima) omogućuje praćenje trendova i karijerno usmjeravanje prema potrebama tržišta rada. Novi zakon bi morao predvidjeti ili barem ne spriječiti multidisciplinarnost u modernom sveučilišnom okruženju. | Nije prihvaćen | Stavkom 3. članka 40. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. |
| 867 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Stavak (4): Dodati "nakon završenog upravnog postupka". | Nije prihvaćen | Rektor ima ovlast predlaganja dok fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odlučuje o trenutku razrješenja. |
| 868 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Stavak (4): U skladu s načelom autonomije sveučilišta, reguliranje trajanja mandata dekana trebalo bi biti prepušteno samim sveučilištima, koja će trajanje mandata dekana regulirati svojim statutom. Naime, nije mudro na isti način regulirati trajanje mandata dekana na velikim fakultetima (npr. s više od 500 zaposlenika), koji imaju vrlo veliki broj mogućih kandidata za dekana, te brojne male fakultete diljem Hrvatske (npr. s ne više od 30 zaposlenika), koji imaju vrlo ograničeni broj mogućih kandidata za dekana. Drugim riječima, za takve male fakultete primjerenije je da mandat dekana može trajati dulje, kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se samo zbog forme i zakonske odredbe morao izabrati neodgovarajući kandidat za dekana, ako bi se i takav uopće mogao motivirati za kandidaturu na manjem fakultetu. | Nije prihvaćen | Obzirom su visoka učilišta javne ustanove koje obavljaju javnu službu, trajanje mandata potrebno je regulirati zakonom. |
| 869 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Predlažemo da se u Poglavlju II doda tekst o Znanstveno-tehnologijskim organizacijama: (1) Znanstveno-tehnologijske organizacije (Research and Technology Organisation, RTO) su znanstvene organizacije koje se bave primijenjenim znanstvenim istraživanjima kao svojom osnovnom djelatnošću, te su osnovane i ustrojene prema odredbama ovoga Zakona. (2) Znanstveno-tehnologijske organizacije provode znanstvena istraživanja s ciljem razvoja novih tehnologija i stvaranja inovacija te njihovog prijenosa u gospodarstvo. (3) Znanstveno-tehnologijska organizacija osniva se kao neprofitna ustanova ili trgovačko društvo. Ako je osnovana kao trgovačko društvo, sva se eventualna dobit mora reinvestirati u daljnji razvoj znanstveno-tehnologijske organizacije. (4) Znanstveno-tehnologijska organizacija osniva se odlukom osnivača na način propisan odredbama ovoga Zakona i propisima kojima se uređuju ustanove odnosno trgovačka društva. (5) U pravilu je osnivač znanstveno-tehnologijske organizacije Republika Hrvatska, a moguće je primijeniti i suvlasničke modele u kojima su partneri tijela lokalne ili državne uprave, znanstvene organizacije te u manjem udjelu industrijski partneri uz uvjet da nemaju prvenstvo pristupa rezultatima istraživanja. (6) Znanstveno-tehnologijska organizacija pretežno se financira iz tri izvora: • godišnjom dodjelom sredstava osnivača za sufinanciranje neekonomskih aktivnosti • provedbom znanstveno-razvojnih projekata • izravnim ugovorima s tvrtkama za provedbu aktivnosti istraživanja i razvoja. (7) Zapošljavanje u znanstveno-tehnologijskoj organizaciji ne podliježe primjeni uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Obrazloženje: Uloga RTO-a u razvoju nacionalnih ekonomija Ključna uloga u funkcioniranju inovacijskog sustava su znanstveno-tehnologijske organizacije (Research and Technology Organisations, RTOs). Takav oblik organizacija razvijen je i afirmiran u većini europskih (i svjetskih) zemalja prilagođenih potrebama nacionalnih gospodarstava. One predstavljaju svojevrsni interface između akademske/istraživačke zajednice i gospodarstva s važnom ulogom u provedbi strategije pametne specijalizacije (Smart Specialisation Strategy, S3). Kao takve, predstavljaju ključnu kariku u vrijednosnom lancu: znanstvena istraživanja – primijenjena istraživanja/inovacije – proizvodnja i komercijalizacija. Stvaranje vrijednosti i usmjeravanje rasta kroz vrijednosni lanac zahtjeva eksperimentiranje, istraživanje i pokušaje što realno prate rizici i promašaji koje pravovremeno treba identificirati i na odgovarajući način korigirati. Više je uloga i misija RTO-a, a jedna od najbitnijih je provedba primijenjenog istraživanja i razvoja tehnologija kao podloge za kreiranje inovativnih proizvoda/usluga. Posebice je važna uloga RTO-a u razvojnoj podršci malim i srednjim poduzećima koji većinom nemaju razvojne kapacitete i infrastrukturu. To podrazumijeva da RTO-i posjeduju ključnu razvojnu infrastrukturu (razvojne laboratorije) za razvoj tehnologija i njihov transfer u pojedine gospodarske sektore. Posebnost je većine RTO-a da razvijaju „tehnologije opće namjene“ (general purpose technologies) koje imaju obilježja „platformskih - horizontalnih tehnologija“ i koje su primjenjive u više sektora. Primjeri takvi tehnologija su računalne i elektrotehničke tehnologije. Ove sveprisutne tehnologije u stalnom su procesu inkrementalnog poboljšavanja u smislu performansi, komfornog korištenja i cijene koštanja. U takve tehnologije spadaju i tehnologije umjetne inteligencije i srodne suvremene tehnologije. Treba naglasiti da iza RTO institucija u EU čvrsto stoje države sa svojom opredijeljenošću za svekoliku podršku i poticanje tehnološkog razvoja i inovacija. Pri osnivanju RTO-a ključna je uloga države kao investitora/ulagača: država investira u fizičku i intelektualnu infrastrukturu koju individualni zaposlenici i poduzetnici ne bi mogli sami financirati zbog visokih fiksnih troškova te zbog rizika koji prati takva ulaganja. Dobar uvid u strukture i organizacije RTO-a daje Europska asocijacija RTO-a (European Assotiation of Research&Technology Organisations, EARTO, https://www.earto.eu/) u koju su učlanjeni RTO-i iz 23 zemlje. U današnje vrijeme RTO-i svoj su rad usmjerile na razvoj tehnologija koje prate 4. industrijsku revoluciju te digitalne i zelene transformacije. To su istodobno tehnologije kojima se štiti priroda i kojima se smanjuju klimatske promjene i postiže prilagodba klimatskim promjenama. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 870 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Stavak (4): U skladu s načelom autonomije sveučilišta, reguliranje trajanja mandata rektora trebalo bi biti prepušteno samim sveučilištima, koja će trajanje mandata rektora regulirati svojim statutom. Naime, nije mudro na isti način regulirati trajanje mandata rektora na Sveučilištu u Zagrebu, kao najvećem hrvatskom sveučilištu, koje ima vrlo veliki broj mogućih kandidata za rektora te brojna mala sveučilišta diljem Hrvatske, koja imaju vrlo ograničeni broj mogućih kandidata za rektora. Drugim riječima, za takva mala sveučilišta primjerenije je da mandat rektora može trajati dulje, kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi se samo zbog forme i zakonske odredbe morao izabrati neodgovarajući kandidat za rektora, ako bi se i takav uopće mogao motivirati za kandidaturu na manjem sveučilištu. | Nije prihvaćen | Obzirom se radi o javnoj službi, trajanje mandata rektora treba biti uređeno zakonom. |
| 871 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Stavak (1): Predloženo je da se rektor bira po principu jedan-nastavnik-jedan-glas. Predlažemo da rektora javnoga sveučilišta biraju nastavnici svih sastavnica Sveučilišta (docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori, redoviti profesori u trajnom izboru) iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru. Rektor, demokratski izabran od strane nastavnika svih sastavnica sveučilišta, jamčio bi istinski prosperitet i napredak hrvatskih sveučilišta, kao i pomak prema boljim pozicijama na svjetskim rang listama. U članku se ne spominje da se rektor bira tajnim glasovanjem. Predlažemo da se u (1) doda “kojega se bira tajnim glasovanjem“. | Nije prihvaćen | Postupak i uvjeti izbora rektora urediti će se statutom sveučilišta, a u skladu s autonomijom i akademskom samoupravom. |
| 872 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (3) točka 18: Senatima je ukinuta ovlast iz članka 59 (2) točka 4. trenutno važećeg zakona kojom senat „utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde studiranja i nadzire njihovo poštovanje,“ Predlažemo da se ovlast određivanja upisnih kvota povjeri senatu, te da se u čl. 12 (3) doda točka „utvrđuje studijske kapacitete i upisnu politiku, određuje upisne kvote te utvrđuje standarde studiranja i nadzire njihovo poštovanje,“ Senatima je ukinuta ovlast iz članka 59 (2) točka 8. trenutno važećeg zakona kojom „odlučuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu sukladno članku 88. ovoga Zakona,“, točka 9. „koordinira međunarodnu suradnju,“ i točka 10. „odlučuje o izdavačkoj djelatnosti,“ Predlažemo da se u čl. 12 (3) dodaju točke - „odlučuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu,“, - „koordinira međunarodnu suradnju,“ i - „odlučuje o izdavačkoj djelatnosti,“ | Nije prihvaćen | Studijski kapacitet i upisna politika biti će predmet programskog ugovora kao okvir novog modela financiranja. U odnosu na prijedlog dopune stavka 3., predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno stavkom 3., a osobito točkama 1., 2., 3., 4., 5., 7., 9., i 19. |
| 873 | Jonatan Lerga | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Poštovani, Predložena verzija čl. 39 sprječava zaposlenje na znanstveno-nastavnom i znanstvenom radnom mjestu nekome tko ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom području, ali u drugom polju iako, primjerice, ima znanstveni izbor i zvanje u tom drugom polju. Brojni su slučajevi gdje su ljudi već zaposleni na radnom mjestu u drugom polju od onog u kojem su doktorirali temeljem drugog znanstveno izbora. Što s njima? Hoće li moći napredovati u tim poljima? Znamo da su najuspješniji i najproduktivniji znanstvenici ti koji često imaju izbor u dva polja za što su morali imati dvostruko više znanstvenih radova od onih koji su potrebni za izbor samo u jednom polju. Ti dodatni znanstveni izbori i zvanja im ovako ne bi vrijedila ništa i bi bili spriječeni su da se zaposle ili nastave raditi na radnim mjestima u srodnom polju za kojeg imaju znanstveni izbor. Ovo ograničenje je navedeno u čl. 39: st. 1, st. 2, st. 3, st. 4, st. 5, st. 7. St. 1. navodi „može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju”. Predlažem da se ukloni polje i ostavi samo područje. St. 2. navodi „može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju”. Predlažem da se ukloni polje i ostavi samo područje. St. 3 navodi „može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju.” Predlažem da se ukloni polje i ostavi samo područje. St. 4 navodi „može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju”. Predlažem da se ukloni polje i ostavi samo područje. Ovdje se čak sprječava zaposlenje na radno mjesto asistenta osobe koja je završila diplomski studij u nekom srodnom polju, što stvarno nema smisla u praksi. St. 5 navodi „može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju”. Predlažem da se ukloni polje i ostavi samo područje. St. 7 navodi „može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju.” Predlažem da se ukloni polje i ostavi samo područje. Današnja istraživanja su izrazito multidisciplinarna i vrlo je korisno zaposliti osobu iz srodnog polja kod različitih primijenjenih istraživanja. Takve „mobilnosti“ među srodnim poljima treba poticati, a ne nikako ograničavati, posebice u slučajevima kad istraživači već imaju znanstvene izbore i znanstvena zvanja u više srodnih polja temeljem višestruko veće znanstvene produktivnosti od minimalnih uvjeta propisanih za izbor u jedno polje. izv. prof. dr. sc. Jonatan Lerga Predstojnik Zavoda za računarstvo Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | U članku 39. stavak 1. prijedloga Zakona ne govori se o odgovarajućem polju ili području već o odgovarajućem stupnju obrazovanja dok će Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatne kriterije visoko učilište i znanstveni institut. |
| 874 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (3) točka 11: Potrebno je dodatno pojasniti uključuju li „pravne osobe“ i fakultete ili se misli na pravne sobe koje su u fazi osnivanja. Predlažemo da se stavak (3) točka 11. zamijeni tekstom koji pobliže definira na koje se pravne osobe odnosi. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je točka 11. jasna. |
| 875 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (3), točka 4. Nije jasno radi li se o programskom ugovoru za sveučilište ili i programskim ugovorima za fakultete koji su sastavnice sveučilišta. U ovlastima fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća, u čl. 19 (3) točka 4. stoji da fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće „usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije,“ što bi dalo za zaključiti da senat usvaja prijedlog programskog ugovora sveučilišta. Programski ugovori su ugovori veće vrijednosti od 3 milijuna kuna te stoga trebaju biti izglasani na Senatu što može biti prepreka ako je namjera programske ugovore potpisivati izravno sa sastavnicama. Predlažemo da se stavak (3) točka 4. zamijeni tekstom koji pobliže definira na koji se programski ugovor misli, npr. „usvaja prijedlog programskog ugovora sveučilišta“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa autonomijom i akademskom samoupravom sastavnica. |
| 876 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlažemo da se u čl. 10. doda stavak (6): “Sveučilište radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkrića ili patenata te umjetničkih ostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jačanja na znanju temeljenog gospodarstva može biti osnivač ili suosnivač trgovačkih društava. Dio dobiti takvih trgovačkih društava koji pripada sveučilištu može se koristiti isključivo za unapređenje djelatnosti sveučilišta.“ koji odgovara čl. 54 (6) trenutno važećeg zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 877 | Igor Roje | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Potrebno je omogućiti slobodnu studijsku godinu i osobi izabranoj u nastavno zvanje. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 878 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Predlažem da se u stavku (1) kraj rečenice promijeni u "95 % osnovne proračunske komponente iz prethodnog razdoblja". Naime, kao početni proračun logično je uzeti proračun iz prošlog razdoblja, a ne novo ponuđeni. Ako je ponuda za novo razdoblje 0, onda je i 95% od 0 isto 0. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta. |
| 879 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Potrebno je propisati koliko nastavnik treba raditi da bi ostvario pravo na slobodnu studijsku godinu. Ovako bi je mogao tražiti svaku drugu godinu. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom. |
| 880 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Potrebno je definirati rok u kojem se pokreće postupak. ovako kao je navedeno da se pokreće protekom roka od 5 godina, postupak bi se mogao pokrenuti i prvi dan nakon proteka roka ali i godinu dana nakon proteka roka budući da je propisano da mora biti okončan u roku 6 mjeseci od dana pokretanja postupka a ne od dana proteka roka od pet godina od posljednjeg izbora. | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. |
| 881 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlaže se dodati i nastavno zvanje tako da tekst stavka 1. glasi: (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 882 | Marko Miletić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Obavezno ugraditi i stavku nastavnih zvanja kao osobe koja mogu iskoristiti plaćenu studijsku godinu! Opet se kroz zakon vrši nepotrebna diskriminacija pojedinih zvanja. Slobodna studijska godina u načelu se koristi za stjecanje doktorata, pisanje radova, udžbenika. Sve navedeno rade i osobe u nastavnom zvanju. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 883 | Marko Miletić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Kod stavka 3 ovog članka potrebno je napraviti distinkciju između kratica koja se odnosi na profesora stručnog studija (prof. struč. stud.) i koja se odnosi na profesora stručnog studija u trajnom zvanju (prof. struč. stud. t. z.). Istu distinkciju potrebno je kasnije ugraditi i kroz koeficijente kao što postoji razlika između redovnog profesora i redovnog profesora u trajnom zvanju. Ovakvo definiranje nastavnih zvanja u kraticama i koeficijentima trebala bi imati razlike kao i kod znanstveno-nastavnih zvanja. Ne raditi kroz zakone diskriminaciju kod pojedinih grupa. | Nije prihvaćen | Niti redovni profesor i redovni profesor u trajnom izboru nemaju posebne kratice dok će se razlikovati u platnom razredu kao i profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru. |
| 884 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Poštovani, Čl.110.st.4. trebao bi glasiti: "(4) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je navršio 65 godina života i koji ima ugovor o radu na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom ili nastavnom radnom mjestu nastavlja s radom na radnom mjestu do isteka roka iz ugovora o radu, ali najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je granica rada do 70 godina života sustavnije rješenje. |
| 885 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Poštovani, Čl.87.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Nacionalno vijeće sastoji se od 15 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru te dvije osobe iz područja poduzetništva. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik suradnika zaposlenih na visokim ucilistima i znanstvenim instutima bez prava odlučivanja." Bilo bi u redu da su mladi znanstvenici i "novaci" upoznati s radom Nacionalnog vijeća i da pritom nemaju pravo odlučivanja. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir zadaće Nacionalnog vijeća, predlagatelj je mišljenja da su u sastav Nacionalnog vijeća uključeni svi relevantni dionici sustava. Javnost će biti upoznata s radom Nacionalnog vijeća kroz objavu informacija o radu Nacionalnog vijeća na mrežnim stranicama te kroz izvješće o radu o kojem će se raspravljati u Hrvatskom saboru. |
| 886 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Poštovani, Čl.79.st.2. trebao bi glasiti: "(2) Student iz stavka 1. ovoga članka ima pravo jednom promijeniti izabrani studij bez zadržavanja prava na subvencioniranje troškova školarine, a uz zadržavanje svih ostalih studentskih prava." Ova je izmjena potrebna jer se u brojnim slučajevima događa da neke fakultete dio studenata potpuno nepotrebno i nasumično upiše jer im pohađanje nastave u toj godini služi kao "instrukcije za upis na neki drugi fakultet iduće godine". Takvu je praksu potrebno smanjiti. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Prava studentskog standarda vezana su uz redovni status i druge propise koji uređuju studentski standard. |
| 887 | Sara Profeta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Pridružujem se komentarima kolega u nastavnim zvanjima. Čl. 46 (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Problematičnim smatram izostavljanje nastavnih zvanja iz Članka 46 te mislim da ih treba dodati iz više puta navedenih razloga: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Sara Profeta, v. lektor Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 888 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Poštovani, Čl.52.st.1. trebao bi glasiti: (1) U slučaju privremene nenazočnosti nastavnika, znanstvenika ili suradnika dulje od tri mjeseca visoko učilište, odnosno znanstveni institut dužno je sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, s ili bez provedbe javnoga natječaja, s osobom koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika najdulje na godinu dana. Ova se izmjena teksta osobito odnosi na teža bolovanja i roditeljske dopuste. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | U slučaju nenazočnosti više od šest mjeseci što je predviđeno kao iznimka ovim prijedlogom Zakona, potrebno je raspisati javni natječaj za zamjenu privremeno odsutne osobe. |
| 889 | PETRA MANDAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, kao što je i prethodno navedeno u članku 58. odredba kaže; „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu“, a samim time to predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja, posebice za studente koji dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature a studirali bi u RH. U pitanje se dovode i studenti koji su svoje obrazovanje završili prethodno, to jest trebalo bi dodati stavak vezan za osobu koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature, budući da se i takvoj osobi ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, pod uvjetom da ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Također, odredbom se propisuje i da je za upis preddiplomskog studija potrebno završiti srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i položiti državnu maturu, dakle što se u tom slučaju dešava sa učenicima srednjih strukovnih škola kao i umjetničkom školom, koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature? Značaj stručnih studija proizlazi iz toga da su upravo oni ti koji stvaraju nove generacije stručnjaka iz stručnih područja koja su uglavnom deficitarna (STEM područja, medicinske, biotehničke znanosti i sl.; a prema podacima Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 2022. g.)., a za koje pretežno imaju interes za studiranje oni maturanti koji su završili strukovne srednjoškolske obrazovne programe, odnosno strukovne srednje škole iz deficitarnih područja. Ukoliko ovakvo strogo uvjetovanje polaganja državne mature rezultira smanjenjem konkuretnosti pri upisu maturanata strukovnih srednjih škola na stručne studije (pogotovo iz područja i polja za koje su se maturanti strukovnih usmjerenja upravo i školovali 4 godine) očito je da se radi o upitnoj strategiji i taktici povećanja broja stručnjaka iz deficitarnih stručnih zanimanja, a dalo bi se raspravljati i o tada, pri upisu na strukovne studije, nepovoljnijem položaju maturanata strukovnih škola. S obzirom da stručno obrazovanje obuhvaća: kratki stručni studij, prijediplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, upis na iste ne bih smio biti popračen uvjetom polaganja državne mature za one osobe koje su završile stručno/strukovno srednjoškolsko obrazovanje te nastavno na navedeno predlažem uvođenje zakonske odredbe koja omogućuje drugačiji i fleksibilniji model upisa na stručne preddiplomske studije za one maturante koji završe strukovno srednjoškolsko obrazovanje. Vjerujem kako ovakvo uvođenje iznimke bih direktno pospješilo razvoj i broj stručnjaka deficitarnih stručnih zanimanja te dalo mladim budućim stručnjacima dodatnu motivaciju ka visoko obrazovnom razvoju svojih vještina i znanja. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 890 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Poštovani, Čl.49. trebao bi glasiti: "U skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen, samo uz odobrenje čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove stručne prirode koji nisu vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen bez odobrenja čelnika visokog učilišta." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 891 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 47. | Poštovani, Čl.47.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Nastavniku, znanstveniku odnosno suradniku jamči se povratak na radno mjesto nakon isteka mandata u slučaju izbora ili imenovanja na rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti te javnu dužnost u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, i to u roku 30 dana od dana prestanka obavljanja rukovodeće ili javne dužnosti." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Predlagatelj zakona smatra da ova iznimka vrijedi samo za nastavnike i znanstvenike. |
| 892 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Poštovani, Čl.45.st.3. trebao bi glasiti: "(3) O ocjeni suradnika odlučuje se rješenjem. Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba nadležnom etičkom tijelu visokog učilišta ili znanstvenog instituta. Na odluku etičkog tijela nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom." S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je pravna zaštita suradnika osigurana predloženim normativnim rješenjem. |
| 893 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Predlaže se da ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 894 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Poštovani, Čl.44.st.3. trebao bi glasiti: "5. podnositi institucijskom prodekanu za nastavu i znanost u slučaju visokih učilišta, odnosno predstavniku znanstvenog vijeća u slučaju istraživačkih instituta izvješće o radu najmanje jednom godišnje" Izvješće o radu treba se slati nekoj višoj instanci. Neki fakulteti provode takvu praksu koja dobro funkcionira. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Mentor se imenuje u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 895 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Poštovani, Čl.37.st.4. i 5. trebali bi glasiti: "(4) Suradnici na visokom učilištu i znanstvenom institutu zapošljavaju se na suradnička radna mjesta. Na suradnička radna mjesta na znanstvenim instutima zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata. Na suradnička radna mjesta na visokim učilištima zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata te radi održavanja nastave." "(5) Stručna radna mjesta ustrojavaju se na visokim učilištima i znanstvenim institutima. Na stručna radna mjesta zapošljavaju se osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata." Potrebno je naglasiti da stručna radna mjesta na visokim učilištima i znanstvenom institutima kao i suradnička radna mjesta na znanstvenim institutima ne bi trebala imati za funkciju održavanje nastave, pogotovo jer se u slučaju posljednjih kao posljedica pojavljuje smanjena znanstvena produktivnost. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta uredit će se općima aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno stavku 6. članka 37. prijedloga Zakona. |
| 896 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Poštovani, Čl.26.st.5. trebao bi glasiti: "(5) Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom veleučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuje se statutom veleučilišta. Studentski predstavnici u vijeću veleučilišta ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta." Ne postoje argumenti zašto bi studentski predstavnici imali pravo suspenzivnog veta po pitanju izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Studenti upisuju studij pod određenim uvjetima. U slučaju izmjene tih uvjeta stav je predlagatelja Zakona da bi se o istima trebali očitovati i predstavnici studenata. |
| 897 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U čl. 39. st. 6. potrebno je jasno definirati kriterije za natprosječno uspješne studente (prosjek ocjena, duljina studiranja, primljene nagrade itd.). | Nije prihvaćen | Kriterije uspješnosti utvrđuje visoko učilište odnosno znanstveni institut koji su upoznati sa specifičnostima studijskog programa ili radnog mjesta. |
| 898 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Poštovani, Čl.19.st.5. trebao bi glasiti: "(5) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su uređena statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznog ponovnog odlučivanja uređuju se statutom. Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta." Ne postoje argumenti zašto bi studentski predstavnici imali pravo suspenzivnog veta po pitanju izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Nije prihvaćen | Studenti upisuju visoko učilište pod određenim uvjetima studiranja. U slučaju promjene tih uvjeta predlagatelj smatra da je potrebno dobiti očitovanje i predstavnika studenata. |
| 899 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Ukidanjem znanstvenih zvanja otvara se puno pitanja u praksi prilikom izbora naslovnih nastavnika, od provođenja natječaja na dalje. U čl. 37. st. 1. predlaže se izbrisati iznimku kod zapošljavanja na nastavna radna mjesta, odnosno, u prvu rečenicu trebalo bi dodati da se na Sveučilištu zapošljavaju i nastavnici na nastavna radna mjesta. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 900 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Predlažem da se stavak (2) izmijeni na način da sam znanstvenik/nastavnik pokreće izbor na više radno mjesto. Na način kako je trenutno definirano čak i najbolji znanstvenici će ovisi o volji nadležnog vijeća da pokrene izbor na više radno mjesto. Financijska konstrukcija bi se trebala kontrolirati na način da su kriteriji postavljeni dovoljno visoko u svakom području/polju. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje. |
| 901 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Nije jasno što se događa ako znanstvenik zadovoljava uvjete za izbor na više radno mjesto, a nadležno tijelo ne donese odluku o pokretanju izbora na više radno mjesto, vidjeti članak 43 st. 2 (primjerice zbog financijskih razloga). Najbolje rješenje bi bilo da znanstvenik pokreće izbor na više radno mjesto ako zadovoljava uvjete. Financijsku održivost sustava bi trebalo održavati na način da se kriteriji za napredovanje postave dovoljno visoko. Na taj način će najbolji napredovati, a ne oni koji imaju sreću da rade u instituciji koja ima više "koeficijenata" za napredovanje. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. |
| 902 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Predlažem da se stavak (11) briše, a da se u članku 107. propišu prekršajne odredbe za članove matičnog odbora/povjerenstva koji ne donesu odluku u propisanom roku. | Nije prihvaćen | Stavak 11. predložen je s ciljem povećanja produktivnosti postupka izbora. |
| 903 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | "(4) Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina." Zakonom potrebno jasno propisati da li se zaposlenik koji je reizabran na postojeće radno mjesto, može prije isteka roka od pet godina izabrati na više radno mjesto, ukoliko je u međuvremenu ispunio sve uvjete potrebne za izbor na više radno mjesto. "(5) Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona." Navedena odredba je protivna članku 112. ZOR-a, obzirom da radni odnos u Republici Hrvatskoj ne može prestati po sili zakona. | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 904 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | (!) Prijedlog u ime Vijeća Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ), https://www.srce.unizg.hr/hr-ooz/vijece Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 82.: Otvorena znanost Članak 82a. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 905 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | (!) Prijedlog u ime Vijeća Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ), https://www.srce.unizg.hr/hr-ooz/vijece) Predlaže se brisanje alineje 2. u stavku (4). članka 2. te dodavanje novog stavka (6) koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 906 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | "(2) Visoko učilište, odnosno znanstveni institut ocjenjuje rad suradnika najmanje jednom godišnje, u skladu s postupkom utvrđenim općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Ako se općim aktom visokog učilišta propisuje samo postupak ocjene rada asistenta, postavlja se pitanje što je predmet ocjene rada asistenta, obzirom da to nije propisano stavkom 2. ovog članka. Dakle, potrebno je Zakonom propisati da visoko učilište ocjenjuje uspješnost asistenta u nastavnom i znanstvenom radu kao i uspješnost na doktorskom studiju. "(3) O ocjeni suradnika odlučuje se rješenjem. Protiv ovoga rješenja nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom." Navedeno je protivno temeljnim načelima ZOR-a i ZUP-a. Naime, radni odnos je ugovorni odnos. U ugovornom odnosu stranke o međusobnim pravima i obvezama ne donose rješenja. Negativna ocjena rada asistenta može predstavljati povredu radne obveze od strane asistenta, te kao takva biti osnova za donošenje otkaza ugovora o radu asistenta, ali negativna ocjena rada asistenta ne može sama po sebi biti rješenje (upravni akt). Također, obzirom da negativna ocjena rada asistenta nije upravni akt, niti ista predstavlja postupanje javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes asistenta u smislu članka 3. Zakona o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21), to negativna ocjena rada asistenta ne može biti predmet upravnog spora. "(4) Suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno danom izvršnosti rješenja prestaje radni odnos po sili zakona danom izvršnosti rješenja." Navedena odredba protivna je članku 112. ZOR-a, obzirom da radni odnosi u Republici Hrvatskoj ne mogu prestati temeljem rješenja kao upravnog akt. Predlažem da stavak 4. glasi: "(4) Suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno visoko učilište, odnosno znanstveni institut će otkazati ugovor o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika)." | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da predloženo normativno rješenje nije u suprotnosti sa propisima koji uređuju radne odnose. Radni odnos ne prestaje temeljem rješenja već po sili zakona. |
| 907 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. | Predlaže se novi tekst članka 119. stavka (1) tako da glasi: (1) Postojeći Upisnik visokih učilišta i Upisnik znanstvenih organizacija preustrojiti će se u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 9. stavka (3) ovog Zakona. OBRAZLOŽENJE: vidi obrazloženje uz prijedlog Srca za izmjene članka 9. | Nije prihvaćen | Znanstvena i umjetnička djelatnost se, za razliku od djelatnosti visokog obrazovanja, temelji na slobodi znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva sukladno članku 2. stavku 4. prijedloga Zakona. Nadalje, stavkom 5. istog članka propisano je da se jamči sloboda znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva čime je prijedlog Zakona usklađen s člankom 69. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske. |
| 908 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Predlaže se u članku 100., stavak (1), iza alineje 3. dodati alineju: 4. aktivnosti vezane uz promicanje, poticanje i ostvarivanje otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja i popularizaciju znanosti OBRAZLOŽENJE: Važno je omogućiti osiguravanje sredstva za ostvarivanje ciljeva otvorene znanosti (npr. objava u otvorenom pristupu) i otvorenog obrazovanja (npr. izrada otvorenih obrazovnih sadržaja). | Nije prihvaćen | Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti. Članak 100. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se te će aktivnosti vezane uz otvorenu znanost i popularizaciju znanosti biti obuhvaćene izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 909 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Predlaže se u članku 94., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna članka 94. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 910 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Predlaže se u članku 93., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 911 | Marijana Drinovac Topalović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Uzimajući u obzir dio o pregledu stanja, a posebice o posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona, u kojemu izrijekom stoji: "Međutim, funkcionalno uvođenje programskih ugovora ne može se ostvariti bez adekvatnih normativnih rješenja i određenih promjena u upravljačkoj strukturi visokih učilišta. Naime, za uspjeh sustava programskih ugovora najvažnije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemoguće jamčiti bez temeljnog propisa koji će vezati alokaciju javnog financiranja upravo uz obvezu potpisivanja programskih ugovora. Odnosno nemoguće je bez jakog upravljačkog kadra koji će znati pretočiti viziju, misiju i strateške odrednice ustanove u odredbe takvog programskog ugovora te se skrbiti za njegovu provedbu", mišljenja sam da bi čl. 28 koji se odnosi na Izbor i razrješenje dekana veleučilišta, st. 1 trebalo izmijeniti na način da dekan može biti osoba izabrana u zvanje profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru ili nastavnika izabranih na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto, a osoba u zvanju višega predavača samo iznimno, uz uvjet da posjeduje doktorat znanosti jer sadašnje stanje itekako otvara mogućnost za manipulacije, umanjuje kvalitetu sustava i degradira veleučilišta kao dio istoga. | Nije prihvaćen | U odnosu na članak 28. radi se od stručnim studijima na kojima su određena radna mjesta te je sukladno praksi na ustanovama koje izvode sveučilišne studije uveden paralelni raspon u sustavu radnih mjesta koji mogu biti izabrani za dekana veleučilišta dok akademski stupanj doktora znanosti nije uvjet za sva radna mjesta na veleučilištu. |
| 912 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Predlaže se u članku 90., stavak (2), alineja 3. na kraj dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos modernom obrazovanju i otvorenoj znanosti." OBRAZLOŽENJE: Zakon treba potaknuti da se u kriterije vrednovanja uvode i načela koja su prisutna u modernim obrazovnim i istraživačkim sustavima, odnosno u europskom visokoškolskom i istraživačkom prostoru. | Nije prihvaćen | Predložena dopuna članka 90. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 913 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Jednodušan je stav da je predloženo rješenje po kojemu bi navedeno pravo mogli konzumirati isključivo nastavnici u zvanju redovitog profesora ili višem, neopravdano restriktivno i da ne odgovara svrsi toga instituta, koji upravo mora biti u funkciji profesionalnog razvoja nastavnog kadra. Stoga se predlaže urediti taj institut na dosadašnji način. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 914 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 82.: Otvorena znanost Članak 82a. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. OBRAZLOŽENJE: Važno je osigurati jasnu prisutnost načela otvorene znanosti u znanstvenoj djelatnosti RH kroz kratku konkretizaciju toga pojma unutar Zakona i u okviru Zakona otvoriti prostor da se podzakonskim aktom (pravilnikom i kasnije planom otvorene znanosti) detaljnije uređuju pitanja vezana uz promociju i omogućavanje/osiguravanje otvorene znanosti, a što uključuje i mjere koje predlaže Vijeće Inicijative za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ). Time bi se osigurala i uključenost Hrvatske u jasne trendove prisutne u EU, uključujući uključivanje u Europski oblak za otvorenu znanost (EOSC). | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 915 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Predlaže se promjena stavka (4) članka 76. da glasi: (4) Status studenta se stječe upisom na studij koji ustrojava visoko učilište i dokazuje se studentskom ispravom koju izdaje visoko učilište. OBRAZLOŽENJE: U praksi, ali i u izričajima u drugim dijelovima prijedloga zakona student se upisuje na studij, a ne na visoko učilište, pa predloženo bolje odgovara praksi i ostatku teksta prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je tekst odredbe ispravan. |
| 916 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Uvjeti za izbor i trajanje dužnosti rektora. U provedenoj diskusiji više sastavnica Sveučilišta u Splitu iznijelo je ili podržalo prijedlog da se omogući rektoru, po isteku mandata i nakon proteka određenog vremena, ponovo kandidirati za tu funkciju. Usto, predlaže se u vezi s izborom rektora u Zakon ugraditi odredbu po kojoj bi se rektor birao iz reda zaposlenika tog sveučilišta u propisanom zvanju. Slično se predlaže i za dekana visokog učilišta. | Nije prihvaćen | Postupak i uvjeti izbora rektora urediti će se statutom sveučilišta, a u skladu s autonomijom i akademskom samoupravom. Sukladno prijedlogu Zakona, mandat rektora na javnom sveučilištu traje četiri godine te se ista osoba može jednom ponovo izabrati. |
| 917 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. | Bolonjskom deklaracijom započeo je bolonjski proces na visokoškolskim ustanovama u Europi. Od 2005./2006. hrvatska sveučilišta primjenjuju također bodovni sustav ECTS koji služi kao putovnica i osobna iskaznica studijskog programa ( za horizontalnu i vertikalnu mobilnost). ECTS bodovi govore o vremenu koje je bilo potrebno svakome studentu da bi savladao zacrtane ishode učenja. Opterećenje redovitog studenta u Europi iznosi 1500 i 1800 sati godišnje, tj. 1 bod = 25 do 30 radnih sati ( ovisno o broju radnih tjedana u akademskoj godini ). Upisom studijskog programa od studenata se očekuje 8 sati rada dnevno što se odnosi na direktnu nastavu i ostale samostalne radove. U Hrvatskoj je za 1 ECTS bod potrebno 28 sunčanih sati rada. Do tog se broja dolazi umnoškom 8 (sati rada dnevno) x 5 (dana u tjednu) x 42 tjedna; ( 30 tjedana u nastavi i 12 ispitnih tjedana ) što iznosi 1680 sati te se ta broja dijeli s vrijednošću jedne akademske godine, a to je 60 ECTS bodova. Na koncu je rezultat 28, tj. dobivena je vrijednost jednog boda izražena u sunčanim satima. Sat rada uključuje aktivnu nastavu, isite i sve ostale potrebne aktivnosti koje su povezane s polaganje ispita u jednom semestru. Dodjeljivanje bodova temelji se na realnoj procjeni opterećenja prosječnog studenta potrebnog za postizanje ishoda učenja. | Nije prihvaćen | Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada. |
| 918 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U članku 2., predlaže se brisanje alineje 2 te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 919 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlaže se promjena stavka (6) članka 38. da glasi: (6) Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik, glavni stručni suradnik, stručni savjetnik i viši stručni savjetnik. OBRAZLOŽENJE: Zbog stanja na tržištu rada, ali i važnosti stručnih radnih mjesta za funkcioniranje modernog obrazovnog i znanstvenog sustava predlaže se proširenje popisa radnih stručnih radnih mjesta, čime bi se omogućilo više opcija za napredovanje i potencijalno viši koeficijenti za stručna radna mjesta u sustavu. | Nije prihvaćen | Uvođenje novih naziva radnih mjesta koji se povezuju sa posebnim koeficijentom propisuje se Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. |
| 920 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 921 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 9. | Predlaže se promjena naslova i novi tekst članka 9.: Upis visokih učilišta u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti (1) Visoko učilište može započeti obavljati djelatnost nakon upisa u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti. (2) Upis visokog učilišta u Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti provodi se na temelju pozitivnog akreditacijskog odobrenja koje izdaje Agencija. Visoka se učilišta upisuju u predmetni upisnik u kategoriji visokih učilišta. (3) Upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti vodi Ministarstvo. Ministar nadležan za poslove znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom uređuje ustroj i način vođenja predmetnog upisnika, te postupak upisa i brisanja. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se da se ustroji jedinstveni upisnik organizacija (pravnih osoba) u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti, a da se pojedine organizacije (ustanove) upisuju u taj upisnik u jednoj ili više posebnih kategorija kao što su "visoko učilište" ili "znanstveni institut" (samo ako postoje odgovarajuća akreditacijska odobrenja), ili npr. "infrastrukturna ustanova" (tj. ustanova potpore) i sl. Kategorije i pravila upisa i brisanja iz upisnika uredili bi se pravilnikom kojeg donosi ministar. Ovakav upisnik omogućio bi funkcioniranje sustava, provođenje postupaka koje predviđaju zakoni vezani uz sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti i funkcioniranje informacijskih sustava koji podržavaju rad i odlučivanje u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Naime, nemoguće je upravljanje sustavom i donošenje odluka ukoliko ne postoji popis s osnovnim podacima (dakle upisnik) o temeljnim subjektima sustava. U tom smislu potpuno ukidanje upisnika znanstvenih organizacija, kako je predloženo člankom 119. smatramo neodrživim. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 922 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da će se isto riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorsko pravo i intelektualno vlasništvo. |
| 923 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. | Predlaže se izmjena članka 67. stavka 2. na način da isti glasi: (2) Jedan ECTS bod predstavlja 28 sati procijenjenog prosječno utrošenog rada pri ostvarivanju ishoda učenja. | Nije prihvaćen | Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada. |
| 924 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Predlaže se brisanje alineje 2. u stavku (4). članka 2. te dodavanje novog stavka (6) koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. OBRAZLOŽENJE: Na ovaj se način jasnije i jače naglašavaju načela otvorenosti, koja treba primijeniti kako u visokom obrazovanju, tako i u znanstvenoj djelatnosti, a čime se otvara put prema povećanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ali i osigurava kompatibilnost naših obrazovnog i istraživačkog sustava s europskima. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 925 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Što ostali nastavnici s izborom u zvanje. Ovim se člankom Nacrta Zakona s jedene strane njima znatno ograničavaju mogućnosti rada na kompetitivnim znanstvenim projektima (europskim i HRZZ-a), što se inače potiče u čl. 96, st. 3, alineja 2 kada je riječ o financijskim sredstvima visokih učilišta (!), a s druge strane i nije prema njima pravedno, jer su izborom u zvanje docenta i potom u sva viša znanstvena zvanja u nastavi jednako opterećeni kao redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom zvanju. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 926 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 927 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | 2. Sveučilišno vijeće. Jednodušno je mišljenje da se institutom sveučilišnog vijeća, kako je zamišljeno u članku 15. Nacrta zakona, uvodi nepotrebna i štetna administrativna kontrola, nespojiva s autonomijom sveučilišta koja je kao jedno od nosivih načela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dobila i svoju ustavnu sankciju, ne samo u tekstu Ustava RH, nego i u praksi Ustavnog suda, koji je jedini ovlašten tumačiti odredbe i institute Ustava. Neprihvatljivo je da da sveučilišno vijeće ima aktivnu, štoviše i ključnu ulogu u donošenju esencijalnih odluka ili dokumenata sveučilišta (strategije, programskih ugovora, osnivanja pravnih osoba kojima se ostvaruje misija sveučilišta, pokretanje opoziva rektora itd.). Osim prevelikih ovlasti, problem je i u naglašeno administrativnom sastavu sveučilišnog vijeća, a nije jasno ni kako bi ono trebalo upražnjavati funkciju kontrole nad sastavnicama sveučilišta. Zbog svega toga predlaže se preformulirati odredbu o sveučilišnom vijeću i urediti ga na način kako je uređen sadašnji institut sveučilišnog savjeta ili još bolje, zadržati postojeći institut pod istim nazivom i sa sličnim sastavom i ovlastima. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je institut Sveučilišnog vijeća opravdana reforma u uspostavljanju učinkovitog nadzornog tijela visokog učilišta. S tim u vezi, predlagatelj Zakona također smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. |
| 928 | Sveučilište u Slavonskom Brodu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 929 | Sveučilište u Slavonskom Brodu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | 1. U članku 2., stavku 4. predlaže se brisanje alineje 2. te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 930 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | »(1) Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.« - Ispušteno je »javnih«. Treba pisati: »Rektorski zbor Republike Hrvatske čine rektori svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj«. Sve drugo niti je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske kao socijalnom državom, niti se privatna i javna visoka učilišta mogu tretirati jednako, s obzirom na to da privatno učilište osniva privatna osoba u komercijalne svrhe, a javno učilište država po volji naroda i ne uvijek u komercijalne svrhe. Zasigurno se radi o lapsusu, u protivnom nema jasnog razgraničenja privatnog i javnog sektora koji kategorijalno funkcioniraju drugačije i gdje na ovlasti koje se odnose na unutarnje uređenje javnih sveučilišta mogu utjecati privatke tvrtke. Posve je u redu, međutim, da se uvede sporedno savjetodavno i strateško tijelo svih rektora, kao i da postoji rektorski zbor privatnih učilišta koji će sami oblikovati, ali samo ako će sveučilišta smatrati da je to potrebno, a dosad o tome nije bilo iskaza. | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 931 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46. nacrta prijedloga Zakona koji regulira slobodnu studijsku godinu kaže sljedeće: Slobodna studijska godina Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. (2) Visoko učilište obvezno je u tom razdoblju organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza nastavnika kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina. Pozdravljamo uvrštavanje članka u nacrt prijedloga Zakona koji regulira mogućnost odobrenja slobodne studijske godine (sabbatical), no predlažemo da se takva mogućnost normira i za znanstvene institute i njihove zaposlenike kao što je slučaj u važećem Zakonu. Naime, zaposlenici znanstvenih instituta ostvarivanjem odlazne mobilnosti svakako doprinose povećanju razmjene znanja i iskustva stečenih radom na znanstveno-istraživačkim projektima čime izravno doprinose povećanju inovacijskog i istraživačkog kapaciteta Republike Hrvatske, a u cilju približavanja Republike Hrvatske Europskom istraživačkom prostoru. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 932 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. nacrta prijedloga Zakona propisuje kriterije za izbor na radno mjesto, odnosno uvjete zaposlenja na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu te na nastavno radno mjesto na veleučilištu. Pozdravljamo jasnije definiranje uvjeta za izbor na navedena radna mjesta, no predlažemo dodavanje stavka koji bi omogućio mogućnost izbora na navedena radna mjesta i za stranog istraživača koji nije bio zaposlen u Republici Hrvatskoj, a zadovoljava uvjete za izbor na odgovarajuće radno mjesto. Takva odredba nalazi se u trenutačno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji u članku 32. stavak. 8. kaže sljedeće: Znanstvena zvanja Članak 32. …… (8) Iznimno, ako je pristupnik istraživač koji nije bio zaposlen u Republici Hrvatskoj, matični odbor može odobriti zahtjev za izbor u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika te znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju pristupniku koji nije bio prije izabran u znanstveno zvanje, ako iz prijave procijeni da zadovoljava istovjetne uvjete koji su prema propisima Republike Hrvatske potrebni za izbor u odgovarajuće zvanje, odnosno da je bio izabran u odgovarajuće zvanje. Uvrštavanjem ovakvog stavka ostvarila bi se veća dolazna mobilnost stranih istraživača u Republiku Hrvatsku jer se prema dostupnim podacima Republika Hrvatska nalazi pri začelju. U usporedbi s drugim zemljama EU-a samo Češka i Bugarska imaju manji udio kada se govori o dolaznoj mobilnosti iskazanoj postotkom stranih istraživača i istraživača koji su ostvarili akademski stupanj doktora znanosti izvan domovine - manje od 6% (Izvor: Science, Research and Innovation Performance of the EU 2020, DG Research and Innovation). | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona ne uređuju se znanstvena zvanja. |
| 933 | Maja Matanić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Znanstveno vijeće Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb, Ksaverska cesta 2 predlaže da se članak 40. izmijeni na slijedeći način: "Članak 40 (3) Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga za koje se provodi izbor. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na radnome mjestu u istom znanstvenom području i polju za koje se provodi izbor." Obrazloženje: U institucijama koje su interdisciplinarnog karaktera, nije uvijek moguće imenovati sve članove povjerenstva iz istog znanstvenog područja i polja za koje se provodi izbor. Izmjena članka na ovaj način rješava taj problem. Nadalje, Na više mjesta (članci 14, 21, 28, 36, 38, 39, 41, 46, 51, 87, 90, 91, 92, 110) se uz najviši znanstveno-nastavni, znanstveni ili stručni stupanj spominje nastavak „u trajnom izboru“, npr. „redoviti profesor u trajnom izboru“. Ta terminologija implicira da je osoba u postupku izbora koji nikad ne završava. Predlažemo da se „u trajnom izboru“ svugdje promijeni u „s trajnim izborom“. Članak 51. navodi: „Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života.“ Ta formulacija može biti shvaćena na način da se ugovor o radu sklapa radi odlaska u mirovnu a ne samog rada. Smatramo da je preformulacija nužna, a nije jasno ni zašto su potrebne dvije rečenice da se sve to kaže. | Nije prihvaćen | Odredba članka 40. stavak 3 omogućuje imenovanje članova stručnog povjerenstva i izvan ustanove. Terminologija 'u trajnom izboru' u skladu je sa nomotehničkim pravilima. Predlagatelj Zakona smatra kako je jasno da ugovor prestaje radi odlaska u mirovinu. |
| 934 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlaže se odrediti rok nakon kojeg redoviti profesori imaju pravo na plaćenu slobodnu studijsku godinu. Ovako se može slobodno tumačiti da svaku drugu godinu imaju pravo na sabbatical. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktom visokog učilišta. |
| 935 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | »(4) Mandat članova sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje šest godina.« - Više od polja desetljeća je neobično dugo vrijeme koje u praksi imati negativne posljedice okoštavanja. Trenutna praksa kreće se od 2 do 4 godine s dobrim razlogom, a to je izbjegavanje zasjedanja i morifikacije. Želi li se dati više prostora čelnicima, jedino što ovdje ima smisla je, u najmanju ruku, dati mandat od 4 godine + 2 godine mogućeg produženja, 3 + 3 godine, ili 4 ali bez ponavljanja mandata. | Nije prihvaćen | Mandat je određen u svrhu održavanja kontinuitete nadzora nad visokim učilištem i novog modela programskog financiranja i složene procedure imenovanja članova. |
| 936 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | »(2) Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički na temelju javnog poziva kojeg raspisuje rektor u roku 15 dana od imenovanja posljednjeg člana sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku 30 dana od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, rektor ponovno raspisuje javni poziv za imenovanje predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.« - S ovom stavkom dvije stvari nisu na mjestu. Prvo, nejasna je procedura imenovanja prvog vijeća, s obzirom na to da se radi o novom tijelu. Pravni ambis ovdje nije razriješen. Drugo, važnije, ovo je stavka koja definira upravljačku premoć Ministarstva i Vlade. Princip kako je ovdje definiran omogućava dobro poznato 1 vs. 1 otežavanje postupka do točke gdje odlučujući glas preuzima Osnivač. Minimalno osiguranje od političke korupcije kao javno znanog i visoko zastupljenog fenomena je (1) da Predsjednik ne može biti iz reda Osnivača, (2) da Hrvatski sabor odlučuje o Predsjedniku ne na temelju prijedloga Vlade, nego na temelju liste prijedloga od strane članova vijeća bilo izravno bilo putem rektora. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je jasan postupak konstituiranja navedenog tijela. S tim u vezi, predlagatelj Zakona također smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. |
| 937 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Predlaže se u stavku 3., točki 11. riječ "bira" zamijeniti riječju "predlaže". (radi usklađenja s člankom 12.nacrta Prijedloga) | Nije prihvaćen | Točka 11. je usklađena. |
| 938 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | "(1) U slučaju privremene nenazočnosti nastavnika, znanstvenika ili suradnika visoko učilište, odnosno znanstveni institut može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, bez provedbe javnoga natječaja, s osobom koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika najdulje na šest mjeseci." Navedena odredba je nejasna. Potrebno je jasno propisati da li se s osobom koja zamjenjuje privremeno nenazočnog radnika može sklopiti ugovor o radu u trajanju najdulje šest mjeseci ili se s tom osobom ugovor o radu sklapa sve do povratka na rad privremeno nenazočnog radnika, odnosno da li se navedeno ograničenje od šest mjeseci odnosi na trajanje radnog odnosa osobe koja zamjenjuje privremeno nenazočnog radnika ili samo na iznimku od provedbe javnog natječaja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je odredba jasna. Ugovor o radu se može sklopiti najdulje na 6 mjeseci nakon čega se mora raspisati javni natječaj. |
| 939 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | »5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru« - Ovime se poručuje da nijedan drugi vid istraživanja zakonski nije poželjan, što je na ustavnoj razini duboko upitno i zaista nije podrška prethodnoj tvrdnji o zagarantiranosti autonomije i slobode. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da stavak 2. točka 1. dovoljno široko obuhvaća aktivnosti koje doprinose autonomiji i slobodi visokog učilišta pa i u odnosu na istraživanje |
| 940 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Brisati cijeli tekst članka 49. prijedloga Zakona kao suvišan, obzirom da navedeno jasno proizlazi iz članka 101. ZOR-a. Ovim člankom je potrebno regulirati eventualna ograničenja u pogledu vrste i opsega poslova koje navedeni zaposlenici mogu obavljati izvan matičnog visokog učilišta, kao i pravnu osnovu za navedeno (npr. mogućnost izvođenja nastave na drugom visokom učilištu bez sklapanja ugovora o radu). | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da predložena odredba nije suvišna. |
| 941 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | "(1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada." Obzirom da je riječ o plaćenom, a ne neplaćenom dopustu, potrebno je jasno propisati svrhu i uvjete korištenja slobodne studijske godine. Izraz „radi znanstvenog ili umjetničkog rada“ ne predstavlja nikakvo obrazloženje, obzirom da je znanstveni rad jedna od temeljnih obveza iz radnog odnosa osoba zaposlenih na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, koju navedeni radnici i inače moraju izvršavati neovisno o drugim obvezama iz radnog odnosa. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktom visokog učilišta. |
| 942 | Agencija za mobilnost i programe Europske unije | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | 1. U točki II. Pregled stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona jasno je prikazano trenutačno stanje visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, razlozi zbog kojih se donosi novi Zakon, kao i strateška osnova za donošenje Zakona. Kao stratešku osnovu za donošenja Zakona, navedena su dva temeljna strateška dokumenta koja adresiraju znanstveno-istraživačku djelatnost - Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji, između ostaloga, navedeni su prioriteti jačanje znanstvene izvrsnosti i poticanje otvorene znanosti ulaganjima u istraživačku infrastrukturu i međunarodno važne istraživačke projekte, podrška istraživačko-razvojnim aktivnostima u akademskom znanstveno-istraživačkom i poslovnom sektoru te osiguravanje uvjeta za stvaranje inovacija, transfer znanja i tehnologija u poduzetničke poduhvate u Hrvatskoj. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026., kao ključne reformske mjere, predviđene su modernizacija i digitalizacija visokog obrazovanja i znanosti koje se, među ostalim, planiraju provesti unaprjeđenjem normativnog okvira koji će omogućiti pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima, kao i novi okvir financiranja temeljen na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i dr. 2. Upravo je sudjelovanje u i provedba što većeg broja znanstveno-istraživačkih projekata ključan čimbenik ostvarivanja navedenih prioriteta te stoga predlažemo da ovaj nacrt Prijedloga Zakona uključi više odredaba koje bi pružile dobar okvir te rješenjima potpomogle sudjelovanje i provedbu znanstveno-istraživačkih projekata financiranih iz nacionalnih i međunarodnih izvora. 3. Nastavno na komentar iz točke 1. o isticanju važnosti sudjelovanja i provedbi znanstveno-istraživačkih projekata, a u svrhu povećanja istraživačkog i inovacijskog potencijala Republike Hrvatske te dolazne mobilnosti stranih istraživača u Republiku Hrvatsku, predlažemo da ovaj nacrt prijedloga Zakon sadržava odredbu koja će omogućiti rad na znanstveno-istraživačkim projektima, temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme kao što je to slučaj u trenutno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Naime, trenutačno važeći Zakon u članku 42. stavak 6. kaže sljedeće: Ugovor o radu Članak 42. …….. (6) S osobama izabranim u znanstvena, suradnička i stručna zvanja koje rade na projektu ograničenog trajanja, ugovor o radu zaključuje se na određeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angažirana. S osobama koje rade na projektu ograničenog trajanja, moguće je sklapanje uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme duže od 3 godine, ukoliko je to opravdano objektivnim projektnim razlozima, odnosno razlozima pravovremenog i kvalitetnog provođenja projekta ili dionice projekta na kojoj je ta osoba angažirana, s tim da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, ne smije trajati neprekidno dulje od 6 godina. Ovakvo normiranje rada na projektima iznimno je važno za korisnike koji prijavljuju i provode znanstveno - istraživačke projekte čime se omogućava nesmetana implementacija projekata i povećava apsorpcija sredstava EU-a. Utječe se i na jače uključivanje Republike Hrvatske u Europski istraživački prostor čime se potiče znanstvena izvrsnost, razvijaju ljudski resursi i povećava privlačnost europskih istraživanja najboljim istraživačima iz cijeloga svijeta. Okvirni program za istraživanje i inovacije Obzor Europa smatra se najvažnijim instrumentom za implementaciju Europskoga istraživačkog prostora. Stoga predlažemo da ovaj nacrt prijedloga Zakona sadržava odredbu koja bi na isti način normirala rad na određeno vrijeme na znanstveno-istraživačkim projektima. 4. Nastavno na točku 1. i 2., a u svrhu poticanja sudjelovanja u znanstveno-istraživačkim projektima, povezivanja Republike Hrvatske s Europskim istraživačkim prostorom te povećanja mobilnosti, predlažemo da se ovim nacrtom prijedloga Zakona osigura okvir za vrednovanje rada zaposlenika koji rade na znanstveno-istraživačkim projektima, pri čemu mislimo i na jasan okvir za korištenje projektnih sredstava namijenjenih radu na projektu odnosno i općenito mogućnost usmjeravanja raspoloživih projektnih sredstava u svrhu vrednovanja i dodatne naknade za rad na projektu. Neka od mogućih rješenja koje predlažemo razmotriti su: • Isplata dodatka na plaću zaposlenicima koji rade na znanstveno - istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima u iznosu do 50% osnovice koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu. Trenutačno važeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 99.a stavak 7. sličnu mogućnost osigurava zaposlenicima školskih ustanova te kaže sljedeće: Članak 99.a (7) Radnik školske ustanove iz stavka 3. ovoga članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30 % u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta, koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu. Predlažemo razmotriti model dodatka na plaću kao pristup koji bi značajnije valorizirao složenost, zahtjevnost i odgovornost rada na projektima. Međutim, svjesni smo da ovaj pristup moguće nije u skladu s pravilima svih instrumenata financiranja EU-a te da bi ga možda trebalo i razraditi na način da se uvećanje plaće, u slučaju raspoloživih sredstava, može ostvariti i uvećanjem osnovice i/ili pripadajućim dodatkom. Kako normiranje ovakve mogućnosti u zakonodavstvu Republike Hrvatske već postoji, predlažemo da se u nacrt prijedloga Zakona uvrste sljedeće odredbe: (1) Zaposlenici znanstvenih organizacija koji sudjeluju na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima imaju pravo na dodatak na plaću u iznosu do 50% uvećane osnovice za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavljaju poslove na projektu. (2) Navedeni dodatak na plaću isplatit će se zaposlenicima znanstvenih organizacija ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. u skladu je s općima aktima znanstvene organizacije; 2. utemeljen je na objektivnim kriterijima koji se općenito primjenjuju u znanstvenoj organizaciji, a bez obzira na izvor financiranja; 3. u skladu je s pravilima i obvezama znanstvenog nacionalnog i međunarodnog projekta odnosno, između ostaloga, isplaćen je na uobičajen i konzistentan način u znanstvenoj organizaciji i to za dodatan posao i/ili ekspertizu različitu od uobičajenoga posla zaposlenika. • Uvođenje posebnih koeficijenata za zaposlenike znanstvenih organizacija koji rade na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima U svrhu stvaranja dobrog okvira za provedbu projekata, predlažemo razmotriti i model uvođenja i primjene posebnih koeficijenata za zaposlenike znanstvenih organizacija koji sudjeluju na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima te predlažemo da se razmotre sljedeće dodatne odredbe: (1) Zaposlenici znanstvenih organizacija koji rade na znanstveno – istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima, tijekom rada na projektu ostvaruju pravo na primjenu koeficijenata vezanih uz projektni rad koji se odnose na pojedino radno mjesto, a radi obavljanja aktivnosti vezanih uz provedbu znanstvenih nacionalnih i međunarodnih projekata. (2) Koeficijenti iz stavka 1. ovog članka bit će financirani iz vlastitih i namjenskih sredstava znanstvenih organizacija uz ispunjavanje sljedećih uvjeta: 1. primjena ovih koeficijenata predviđena je samo za vrijeme rada na projektu 2. u skladu je s postojećim nacionalnim zakonodavstvom i pravilima znanstvenih nacionalnih i međunarodnih projekata. | Nije prihvaćen | Dodaci na plaću i koeficijenti složenosti poslova u javnim službama uređuju se Zakonom o plaćama u javnim službama i Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te nisu predmet ovog prijedloga Zakona. |
| 943 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | U stavku 3 članka 42 dodati riječ "najmanje" nakon riječi ispunio, tako da rečenica glasi: "Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je od posljednje izbora, odnosno reizbora ispunio najmanje polovinu Nacionalnih sveučilišnih , znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto." | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 944 | Ivana Silić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Kao i članak 58., i članak 60. propisuje se da je za upis sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski potrebno završiti srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i položiti državnu maturu, što smatram da ima nekoliko problematičnih dijelova: - Kao što je već napisao dr. sc. Damir Jugo, odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature - Odredba također u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje obrazovanje završavaju u stranoj zemlji i nisu obavezni polagati državnu maturu u RH, niti u zemlji u kojoj su završili obrazovanje. Također, molim pojasniti što se točno misli pod pojmom državne mature. Misli li se ovdje specifično na hrvatsku državnu maturu ili to uključuje i neki sličan ispit koji se ovim zakonom pretpostavlja da učenici iz drugih obrazovnih sustava polažu na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja? U oba slučaja, za neke grupe kandidata ovaj će uvjet biti nemoguće zadovoljiti. što čini ovu odredbu diskriminatornom i neprovedivom. - Odredba o minimalnom trajanju srednjoškolskog obrazovanja u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile u stranim obrazovnim sustavima u kojima srednjoškolsko obrazovanje može trajati i tri godine te osobama koje su srednjoškolsko obrazovanje završile alternativnim načinima priznatima u cijelom svijetu npr. GED Predlažem da se kao osnovni uvjet za upis integriranih studija u Hrvatskoj postavi završeno srednjoškolsko obrazovanje (što za učenike gimnazijskih programa u Hrvatskoj uključuje i državnu maturu), a svako visoko učilište onda može odrediti svoje dodatne uvjete koji mogu uključivati trajanje obrazovanja, maturu, dodatne provjere i sl, | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 945 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 28. | Stavkom 7 članka 28 izuzeti iz glasovanja vijeća razloge razrješenja koje nastupaju silom zakona ili višom silom (točke 1-3 stavka 6 članka 28). U protivnom bi glasovanje vijeća s ishodom suprotnim razrješenju moglo dovesti do nastanka pravnog vakuma. | Nije prihvaćen | U navedenim slučajevima se ne predviđa glasovanje. |
| 946 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Stavkom 7 članka 21 izuzeti iz glasovanja vijeća razloge razrješenja koje nastupaju silom zakona ili višom silom (točke 1-3 stavka 6 članka 21). U protivnom bi glasovanje vijeća s ishodom suprotnim razrješenju moglo dovesti do nastanka pravnog vakuma. | Nije prihvaćen | U navedenom slučajevima nije predviđeno glasanje. |
| 947 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Naslov članka 44. prijedloga Zakona treba glasiti: "Suradnička radna mjesta na visokom učilištu." Potrebno dodati novi stavak 1. koji glasi: „Suradnička radna mjesta na visokom učilištu su asistent i viši asistent.“ "(1) Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje šest godina." Brisati riječ „najdulje“. Navedeno bi značilo da se ugovor o radu za radno mjesto asistenta može sklopiti na vrijeme od npr. mjesec dana, pri čemu nije jasno koja bi u tom slučaju bila svrha da asistent pohađa doktorski studij svega mjesec dana. "(3) Asistent ima pravo i obvezu: 2. sudjelovati u izvođenju nastave, obavljanju znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti" Ukoliko se već samim Zakonom propisuje opis poslova radnog mjesta asistenta, tada je potrebno jasno propisati vrstu i opseg (normu) svakog pojedinog posla, odnosno uputiti na opći akt visokog učilišta (npr. pravilnik o radu) ili na neki drugi izvor prava (npr. kolektivni ugovor). Naime, iz formulacije „sudjelovati u izvođenju nastave“ nije jasno koje oblike nastave asistent ima pravo i obvezu izvoditi niti u kojem opsegu (normi). "5. podnositi institucijskom mentoru izvješće o radu najmanje jednom godišnje" Potrebno definirati sadržaj, oblik i postupak podnošenja navedenog izvješća, odnosno propisati da se navedena pitanja uređuju općim aktom visokog učilišta. "6. na vlastiti zahtjev jednom promijeniti mentora u skladu s kadrovskim mogućnostima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta" Asistent može eventualno imati pravo zahtijevati promjenu mentora, ali ne može samostalno odlučivati o promjeni mentora, a osobito to ne može bez ikakvih uvjeta i obrazloženja. Dakle, potrebno je propisati pod kojim točno uvjetima asistent ima pravo zatražiti promjenu mentora, kao i sam postupak promjene mentora, odnosno propisati da se navedena pitanja uređuju općim aktom visokog učilišta. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Prijedlogom Zakona utvrđuju se suradnička radna mjesta i na znanstvenim institutima. Uzimajući u obzir odredbe zakona kojim se uređuju radni odnosi na određeno vrijeme predlagatelj je mišljenja da je zakonom potrebno odrediti najdulji rok te da je rok od šest godina optimalan za asistenta. Postupak imenovanja mentora i ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 948 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Članak 110. U predloženom tekstu zakona treba jasno obrazložiti kako se provodi izjednačavanje zatečenih znanstvenih zvanja i radnih mjesta. Predlažemo da se izbor sukladno članku 43. ne provodi za one koji su zatečeni u višem znanstvenom zvanju u odnosu na zatečeno radno mjesto. | Nije prihvaćen | Kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto propisat će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom sukladno članku 39. prijedloga Zakona. |
| 949 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Članak 99. Predlaže se dodavanje novog stavka 2. koji bi glasio: „Iznosi sredstava utvrđeni za potrebe plaća i materijalnih prava iz stavka 1. ovog članka obvezno uključuju procjenu potreba financiranja dodatnih rashoda nastalih tijekom trajanja programskog ugovora kao rezultat izbora zaposlenika na viša radna mjesta u skladu s člankom 43.“ Sadašnji stavak 2. time postaje novi stavak 3. Osnovna proračunska komponenta: troškovi iz stavka 1., točke 1. trebali bi uključivati i troškove plaća i materijalnih prava povezanih s člankom 43. koji se odnosi na izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. | Nije prihvaćen | Iznos i udio osnovne proračunske komponente u ukupnom financijskom planu utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. |
| 950 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U članku 37. stavak 3. kod odredbi o znanstvenbicima dodati da se znanstvenici zapošljavaju i na sveučilišti. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će s općim aktom visokog učilišta. |
| 951 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Stavkom 7 članka 14 izuzeti iz glasovanja senata razloge razrješenja koje nastupaju silom zakona ili višom silom (točke 1-3 stavka 6 članka 14). U protivnom bi glasovanje senata s ishodom suprotnim razrješenju moglo dovesti do nastanka pravnog vakuma. | Nije prihvaćen | U ovim slučajevima ne predviđa se glasanje. |
| 952 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Članak 34., točka 3. Predlažemo dodavanje dodatne točke u kojoj bi se navelo sljedeće: „Znanstveno vijeće daje prethodno mišljenje o prijedlogu programskog ugovora ravnatelju“. | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora. |
| 953 | LUKA MLADINEO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodna studijska godina bi trebalo omogućiti i osobama izabranima u nastavna zvanja jer između ostalog može iskoristiti i za stručni rad. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 954 | LUKA MLADINEO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | S obzirom da osobe izabrane u nastavna zvanja u pojedinim slučajevima izvode nastavu i na Sveučilišnim studijima mišljenja sam da je primjereniji naziv- profesor visoke škole, nego predloženi profesor stručnih studija. Mišljenja sam također da je ovaj zakon mjesto gdje bi trebalo i navesti razliku kratice između profesor visoke škole (prof. v. š) i profesor visoke škole u trajnom izboru (prof. v. š u t.z.). | Nije prihvaćen | Upravo jer se stručni studiji izvode na sveučilištima odgovarajući naziv je profesor stručnih studija. Predlagatelj smatra da nije potrebno kraticama razlikovati radna mjesta profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru. |
| 955 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | "(1) Izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina." Navedeno se može tumačiti da se ugovor o radu za sva znanstveno-nastavna radna mjesta (osim redovitog profesora u trajnom zvanju) sklapa na određeno vrijeme na razdoblje od pet godina. Predlažem da stavak 1. glasi: S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto svakih pet godina. | Nije prihvaćen | Predloženo je propisano člankom 40. stavkom 13. prijedloga Zakona. |
| 956 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | "(11) Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije." Pravna posljedica propuštanja propisanog roka od strane matičnog odbora ne bi smjela biti izbor kandidata na radno mjesto, već je Zakonom potrebno propisati odgovornost matičnog odbora u tom slučaju, te propisati da u tom slučaju neko drugo tijelo (npr. Nacionalno vijeće) donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjava li kandidat sve propisane kriterije za izbor na radno mjesto. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 957 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo dodati mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za znanstvenike u znanstvenim institutima kao što je propisano i Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje. Opstanak odredbe, kako je postavljena u prijedlogu ovog Zakona, smatramo diskriminatornim. | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 958 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | "(6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student. Kriterije odabira posebno uspješnih studenata utvrđuje visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom." Navedena odredba je nejasna, te iz iste proizlazi da se ugovor o radu za radno mjesto asistenta može sklopiti i s osobom koja je navršila npr. pedeset godina života i dvadeset godina radnog staža, ako je ista prije nekoliko desetljeća bila natprosječno uspješan student, a što zasigurno nije intencija zakonodavca. Također, iz navedene odredbe nije jasno da li visoko učilište s istom osobom može sklapati uzastopne ugovore o radu za radno mjesto asistenta. Svrha zapošljavanja asistenta bi trebala biti upravo suprotno, odnosno da visoko učilište s istom osobom može sklopiti samo jedan ugovor o radu za radno mjesto asistenta, te je navedeno potrebno propisati Zakonom. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je optimalno rješenje da kriterije uspješnosti utvrđuje visoko učilište odnosno znanstveni institut koji su upoznati sa specifičnostima studijskog programa ili radnog mjesta. Mogućnost sklapanja više ugovora o radu uređena je propisima koji reguliraju radne odnose. |
| 959 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Vezano uz stavak 1. Smatramo nepotrebnim imenovanje mentora višim asistentima budući da isti samostalno obavljaju znanstvenoistraživačku djelatnost, stoga predlažemo da se zadrži postojeća regulativa prema kojoj viši asistenti (sadašnji poslijedoktorandi) nemaju mentora. Vezano uz stavak 3. Smatramo da uvođenje odlučivanja o ocjeni suradnika rješenjem (što podrazumijeva provođenje općeg upravnog postupka), između ostalog, nepotrebno komplicira poslovanje institucija koje dosad nisu bile obvezne provoditi opće upravne postupke jer će takva institucija ovime biti obvezna uvesti informacijski sustav uredskog poslovanja sukladno Uredbi o uredskom poslovanju, a koji institucije nisu obvezne uvoditi ukoliko ne provode opće upravne postupke. Nadalje, uvođenje takvog sustava podrazumijeva znatno povećanje financijskih izdataka za uspostavu i održavanje navedenog sustava što će se u konačnici negativno odraziti i na financiranje znanstvenoistraživačke djelatnosti. Stoga, umjesto odlučivanja rješenjem predlažemo odlučivanje odlukom kao i mogućnost žalbe suradnika koja bi se rješavala unutar institucije, a ne da se suradnika upućuje u skup i vrlo često dugotrajan upravni spor. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 960 | Ivana Silić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U članku 58. propisuje se da je za upis prijediplomskog studija potrebno završiti srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od najmanje četiri godine i položiti državnu maturu, što smatram da ima nekoliko problematičnih dijelova: - Kao što je već napisao dr. sc. Damir Jugo, odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature - Odredba također u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje obrazovanje završavaju u stranoj zemlji i nisu obavezni polagati državnu maturu u RH, niti u zemlji u kojoj su završili obrazovanje. Također, molim pojasniti što se točno misli pod pojmom državne mature. Misli li se ovdje specifično na hrvatsku državnu maturu ili to uključuje i neki sličan ispit koji se ovim zakonom pretpostavlja da učenici iz drugih obrazovnih sustava polažu na kraju svog srednjoškolskog obrazovanja? U oba slučaja, za neke grupe kandidata ovaj će uvjet biti nemoguće zadovoljiti. što čini ovu odredbu diskriminatornom i neprovedivom. - Odredba o minimalnom trajanju srednjoškolskog obrazovanja u nepovoljan (nemoguć) položaj stavlja osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile u stranim obrazovnim sustavima u kojima srednjoškolsko obrazovanje može trajati i tri godine te osobama koje su srednjoškolsko obrazovanje završile alternativnim načinima priznatima u cijelom svijetu npr. GED Predlažem da se kao osnovni uvjet za upis prijediplomskih studija u Hrvatskoj postavi završeno srednjoškolsko obrazovanje (što za učenike gimnazijskih programa u Hrvatskoj uključuje i državnu maturu), a svako visoko učilište onda može odrediti svoje dodatne uvjete upisa (akademska samouprava) koji mogu uključivati trajanje obrazovanja, maturu, dodatne provjere i sl.. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predlagatelj Zakona će razmotriti potrebu polaganja državne mature za strane državljane. |
| 961 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | "(6) Stručna radna mjesta od najnižeg prema višemu su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik." Prijedlogom Zakona nigdje nisu propisani postupak i kriteriji za izbor na stručna radna mjesta, niti prijedlog Zakona po tom pitanju upućuje na bilo koji drugi akt. Predlažem da stavak 6. glasi: "Stručna radna mjesta na visokom učilištu su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik. Postupak i kriteriji za izbor na stručna radna mjesta propisuju se statutom visokog učilišta." | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave te propisima koji uređuju radne odnose u javnim službama, napredovanje za stručna radna mjesta urediti će internim aktima ustanove. |
| 962 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti redovitom profesoru, odnosno redovitom profesoru u trajnom izboru te predavaču savjetniku, odnosno predavaču savjetniku u trajnom izboru plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. Predlažemo omogućavanje slobodne studijske godine predavačima savjetnicima odnosno predavačima savjetnicima u trajnom izboru kako bi i skupina nastavnih radnih mjesta imala mogućnost posvetiti se odabranim aspektima svojeg rada bez uobičajenog nastavnog opterećenja koje je bitno veće od zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima (450 norma sati godišnje). | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 963 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | (4) Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi se na pet godina. Može li se prije pokrenuti postupak ukoliko je netko ostvario uvjete za napredovanje u izbor? Koliko puta netko može ići u reizbor? | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. Predlagatelj je mišljenja kako nije potrebno zakonom propisati koliko puta se osoba može reizabrati na postojeće radno mjesto. |
| 964 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 41. (3) Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, predavača savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora. Slijedom izmjene koju predlažemo u stavku (3) članka 38. potrebno je u stavku (3) članka 41. dodati i zvanje predavača savjetnika u trajnom izboru. | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru. |
| 965 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. | Predlažemo da se u stavku 2. riječi: „šest mjeseci“ zamijene riječima: „dvije godine“. Za prijelaz na novi način financiranja trebalo bi prirediti iznimno velik broj podataka koji se moraju detaljno analizirati kako ne bi došlo do nepopravljivih poteškoća i zastoja u radu visokih učilišta i znanstvenih instituta pa je opravdano da pregovori otpočnu najkasnije dvije godine od stupanja na snagu Zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s rokovima za uvođenje novog modela financiranja navedenim u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. |
| 966 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo da se stavak 3. promijeni na način da glasi: „(3) Programski ugovor zaključuje ministar s javnim sveučilištem, fakultetom i umjetničkom akademijom odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine." Predlažemo da se iza stavka 10. doda novi stavak 11. koji bi glasio: „Uredbom iz stavka 10. ovog članka posebno će se za financiranje studijskih programa deficitarnih zanimanja od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku uvažiti potreban broj nastavnika i suradnika potrebnih za izvođenje nastave“. Predloženom izmjenom stavka 3. (veza sa člancima 13., 19., 20. i 102.) u svezi sklapanja programskog ugovora otklonile bi se nedoumice je li se sklapaju programski ugovori s fakultetima i umjetničkim akademijama ili samo sa sveučilištem koje konsolidira programske ugovore njegovih sastavnica. Poveznice su odredbe članka 13., 19., i 20. Nacrta prijedloga. Kako ne bi došlo do provedbenih poteškoća i zastoja u radu visokih učilišta potrebno je posebno vrednovati potrebe za deficitarnim zanimanjima. Za financiranje studijskih programa deficitarnih zanimanja (to je posebno osjetljivo u sustavu zdravstva) potrebno je posebno uvažiti propisani broj nastavnika i suradnika potrebnih za izvođenje nastave. Trenutno na fakultetima iz znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva prema ustroju radnih mjesta postoji značaj manjak nastavnika i suradnika koji bi se nepovratno mogao odraziti na kvalitetu studija nakon uvođenja novog načina financiranja ako se programskim ugovorima neće voditi računa o posebnim specifičnostima u izvođenju obrazovnih programa od nacionalnog interesa (programi iz biomedicine i zdravstva su nesumnjivo programi od nacionalnog interesa jer su važni za zdravlje nacije). Također valja voditi računa da se programskim ugovorima utvrdi i financiranje vanjske suradnje na visokim učilištima. U državama Europske unije postoji izraziti deficit doktora medicine i specijalista te bi u slučaju ako se odredbama Nacrta prijedloga ne uvrsti predloženo odgovarajuće jamstvo financiranja za radna mjesta posebno deficitarnih zanimanja moglo imati za posljedicu odljev suradnika i nastavnika iz sustava visokog obrazovanja. Posljedično bi to, pogotovo u biomedicinskom području, moglo rezultirati i iseljavanjem mladih stručnjaka biomedicinskog područja iz Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 967 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Naziv članka treba glasiti: Znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta na visokom učilištu. Također, pogrešno je u prijedlogu Zakona upotrebljavati pojam „hijerarhija“. Hijerarhija podrazumijeva odnos nadređenosti, a nigdje u prijedlogu Zakona nije propisano da je npr. radnik zaposlen na radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju nadređen radniku zaposlenom na radnom mjestu redovitog profesora. | Nije prihvaćen | Hijerarhija u kontekstu ovog prijedloga Zakona se odnosi na rangiranje radnih mjesta od najnižeg prema najvišem. |
| 968 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Potrebno je formulaciju „...uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti.“ zamijeniti s „...uz uvažavanje posebnosti svakog pojedinog znanstvenog područja.“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je potrebno naglasiti posebnosti izražene u istraživanju u društvenim znanostima i humanističkim znanostima te poticati navedena istraživanja jer se ista značajno razlikuju od istraživanja u ostalim područjima znanosti. |
| 969 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | 38.3. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. U ovom je nacrtu Zakona i skupina lektora i skupina umjetničkih suradnika dobila mogućnost napredovanja; skupina predavača na veleučilištima je i ranije imala tu mogućnost, tako da je skupina predavača na sveučilištima ostala grupacija koja ne može napredovati. Takva situacija je diskriminatorna. Stoga je po načelu pravednosti neophodno omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača i predavačima koji su zaposleni na sveučilištu (predlažemo zvanje predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju), čime bi se predavačima na sveučilištu osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne uređuje se sustav zvanja. Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta. |
| 970 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 80. | Potrebno je formulaciju „Prava i obveze studenta miruju u vrijeme...” izmijeniti u „Prava i obveze studenata na njegov zahtjev mogu mirovati u vrijeme...”. | Nije prihvaćen | Predloženo proizlazi iz stavka 2. ovog članka. |
| 971 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje i nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Nadalje, člankom 37. prijedloga Zakona propisana su radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika, a člankom 38. propisana je hijerarhija radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika. Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će s općim aktom visokog učilišta. |
| 972 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Potrebno je povjeru nastave odrediti u maksimalnoj količini 1/3. Nacrt je potrebno nomotehnički urediti i uskladiti s drugim propisima. Za ilustraciju, u Nacrtu se koristi termin odobrenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dok Agencija zapravo izdaje preporuku (prema trenutno važećem posebnom zakonu). | Nije prihvaćen | Prijedlog Zakona je terminološki usklađen s prijedlogom Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. |
| 973 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. Potrebno je razjasniti (ili maknuti) odredbu o javnoj objavi disertacije prije obrane. Nekontrolirano preuzimanje doktorskoga rada na mrežnim stranicama prije obrane moglo bi dovesti do različitih zlouporaba. Stoga je ipak potreban kontrolirani pristup evidentiranjem osoba koje traže pristup, čime je osiguran pristup svoj zainteresiranoj javnosti, ali i zaštita autorskih prava i rezultata znanstvenoga istraživanja. Predlažemo st. 7. izmijeniti tako da glasi: „Nositelj doktorskog studija obvezan je oglasiti doktorski rad objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada te rad putem mrežnih stranica ili u prostoru nositelja doktorskoga studija učiniti dostupnim javnosti na zahtjev. nositelj doktorskog studija dužan je dostaviti doktorski rad u roku od 30 dana od dana obrane nacionalnom repozitoriju.“ | Nije prihvaćen | Predloženo se ne prihvaća zbog zaštite načela javnog interesa i održavanja kvalitete doktorskih studija. Odgovornost je nositelja doktorskog studija za poduzimanje radnji za sprječavanje zlouporabe doktorskog rada koji je dostupan javnosti. |
| 974 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Potrebno je postaviti kriterij nakon koliko godina rada se slobodna studijska godina može koristiti. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta. |
| 975 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Predlažemo predvidjeti iznimnu mogućnost ranije provedbe izbora na više radno mjesto prije isteka roka od 5 godina, ali ne prije nego što isteknu 3 godine od njegovog prethodnog izbora na niže radno mjesto, ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 976 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. Obrazloženje: Stavak (1) članka 12: Zaposlenici na nastavnim radnim mjestima su članovi Senata i prema važećem Zakonu. Osim toga, ako se zaposlenici na suradničkim i drugim radnim mjestima te studenti također biraju Senat, nije moguće da hijerarhijski viša skupina ne bude zastupljena u Senatu. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno točkom 3. dok se sastav senata uređuje statutom sveučilišta. |
| 977 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Ukida se mogućnost dodatnog roka od dvije godine za ispunjavanje uvjeta za reizbor, što smatramo da je potrebno omogućiti. Odredbu stavka 3. predlažemo izmijeniti da glasi „Minimalne nacionalne kriterije za reizbor propisuje Nacionalno vijeće.“ budući da se trenutnom formulacijom implicira da su minimalni nacionalni kriteriji isključivo numerički što ne moraju biti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 978 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu sa nomotehničkim pravilima o izradi akata. |
| 979 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlažemo izrijekom predvidjeti mogućnost znanstvenih radnih mjesta i na sveučilištu odnosno fakultetu. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 980 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Potrebno je ograničiti broj mandata ravnatelja znanstvenih instituta. Potrebno je dodati smrt kao razlog prestanka mandata ravnatelja. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
| 981 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Stavak (1) Članka 1. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 982 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 30. | Potrebno je odrediti osnivanje javnog znanstvenog instituta aktom Vlade RH umjesto odlukom ministarstva. | Nije prihvaćen | Predloženo nije skladu s propisima koji uređuju sustav državne uprave. |
| 983 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Potrebno je dodati smrt kao razlog prestanka mandata dekana. | Nije prihvaćen | Predloženo se rješava na temelju propisa koji uređuju radne odnose. |
| 984 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Potrebno je razjasniti u čijoj je nadležnosti imenovanje profesora emeritusa. | Nije prihvaćen | Navedeno proizlazi iz stavka 3. |
| 985 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Odredbe koje uređuju izbor i rad sveučilišnog vijeća posve su nejasne. Prije svega, ne postoje nikakvi kriteriji za izbor osobe u sveučilišno vijeće (osim isključenja pojedinih kategorija), nejasno je što za javna sveučilišta znači da dva, tri ili četiri člana imenuje osnivač. Bi li to radio Sabor (kao trenutno), Vlada ili ministar (s obzirom na odredbe o osnivačkim pravima)? Nejasno je i kojom većinom članovi biraju predsjednika (većina nazočnih, većina svih članova, jednoglasno?). Potrebno je odrediti da broj članova sveučilišnog vijeća mora biti neparan te da se točan broj članova sveučilišnog vijeća određuje statutom sveučilišta. Nužno je propisati kriterije izvrsnosti koje članovi vijeća (uključujući i predsjednika) moraju zadovoljavati. Imperativ je da članovi nadzornih tijela najznačajnijih akademskih ustanova budu osobe istaknutih kvaliteta i postignuća.Ukratko, postupak izbora i rada sveučilišnog vijeća je nužno jasno propisati zakonom ili barem uputiti na uređenje tih odredbi statutom sveučilišta, a ne poslovnikom sveučilišnog vijeća. | Nije prihvaćen | U skladu s sveučilišnom autonomijom, sveučilište će samo odrediti kriterije imenovanja članova. Osnivač je u ovom smislu ograničio tko ne može biti imenovan kao član i predsjednik. Iz stavka 2. je jasno da se predsjednik bira jednoglasno. |
| 986 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | "(5) Dekanu fakulteta, odnosno umjetničke akademije mandat prestaje prije vremena na koje je izabran: 1. ostvarivanjem prava na mirovinu" Navedena odredba je protivna članku 112. stavku 1. točki 4. ZOR-a, kojom je propisano da ugovor o radu prestaje kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža. Dakle, ZOR kao opći propis o radu ne poznaje nikakvo "ostvarivanje prava na mirovinu" kao razlog prestanka ugovora o radu. "2. prestankom ugovora o radu u punom radnom vremenu" Navedena odredba je u potpunosti suvišna. "3. prelaskom na drugu dužnost" Navedena odredba je u potpunosti suvišna. Također, sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14, 03/15, 93/16, 44/17, 66/19) dekan nije dužnosnik. "4. zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom izvan matičnog sveučilišta." Zbog čega dekan ne bi mogao sukladno članku 61. stavku 3. ZOR-a sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje? | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da navedene odredbe nisu suvišne. U odnosu na stavak 5. točku 4. ista je potrebna radi zabrane tržišne utakmice. |
| 987 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Predlažemo da se iza točke 7. dodaju nove točke 8. i 9. koje bi glasile: 8. sudjelovanje u radu studentskih organizacija, 9. odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikama ili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama, Predlažemo da dosadašnje točke 8. i 9. postanu točkama 10. i 11. | Nije prihvaćen | U odnosu na točku 8. sudjelovanje u radu studentskih organizacija regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na točku 9. prijedlogom zakona čl.78.stavak.1 određeno je da studenti imaju sva prava iz zdravstvenog osiguranja a koje se plaća iz državnog proračuna. |
| 988 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 73. | Predlaže se da se iza stavka 3. doda novi stavak 4. koji bi glasio: „Ministarstvo vodi elektronički registar svjedodžbi i diploma stečenih na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Sadržaj i način vođenja registra svjedodžbi i diploma propisuje ministar pravilnikom.“ Ministarstvo obrazovanja i znanosti Ukrajine je 6. travnja 2022. godine prezentiralo Središnju državnu elektroničku bazu obrazovanja Ukrajine (EDBO). Prezentacija se održala pod nazivom: „ Fast Track Recognition of Ukrainian Academic Qualifications“. Detalji o mogućnostima pretraživanja mogu se dobiti putem sljedećeg linka: „ https://info.edbo.gov.ua/edu-documents/“. Predloženom dopunom odredbe članka 73. bi se na tragu iskustva Ukrajine omogućilo elektroničko pretraživanje podataka o stečenim akademskim obrazovnim kvalifikacijama u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti riješeno podzakonskim aktima sukladno članku 75. stavak 4. ovog Zakona. |
| 989 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Predlaže se da se iza članka 71. dodaju članci 71. a, 71. b, 71. c. Predloženim odredbama uredilo bi se izvođenje kliničke nastave te izvođenje nastave u inozemstvu po uzoru na inozemne propise, koji se kao primjeri daju u nastavku predloženih odredbi. ORGANIZACIJA I IZVOĐENJE KLINIČKE NASTAVE Članak 71 a “(1) Sveučilište i njegove sastavnice iz područja Biomedicine i zdravstva izvode kliničku nastavu i klinička znanstvena istraživanja u kliničkim ustanovama te zdravstvenim ustanovama (nastavnim bazama) koje imaju uvjete za izvođenje nastave sukladno zakonu koji uređuje zdravstvenu djelatnost. (2) Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi djelatnost iz stavka 1. ovog članka na temelju ugovora, kojega sklapaju, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, s kliničkim ustanovama, odnosno nastavnim bazama. (3) Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može biti vlasnik i osnivač kliničkih ustanova i zdravstvenih ustanova (nastavnih baza) sukladno zakonu koji uređuje zdravstvenu djelatnost. “ Članak 71. b „(1) Ministarstvo može kliničkoj ustanovi, sukladno zakonu kojim se uređuje zdravstvena zaštita, na prijedlog javnog visokog učilišta zdravstvenog usmjerenja dodijeliti naziv sveučilišna bolnica. 2) Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna bolnica su: – obavljanje djelatnosti bolničke zdravstvene zaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i dnevne bolnice na visokospecijaliziranoj razini sukladno kliničkim smjernicama, uključujući i međunarodne smjernice za dijagnostiku i liječenje, – provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama, – organiziranje i provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika, – provođenje znanstvenoistraživačke djelatnosti prema zahtjevima i protokolima suvremene biomedicinske znanosti, – zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja na visokom učilištu koje izvodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. (3) Ministarstvo dodjeljuje naziv iz stavka 1. ovoga članka uz prethodnu suglasnost ministra zdravstva.“ IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA U INOZEMSTVU Članak 71 c (1) „Visoka učilišta mogu izvoditi studijske programe u cijelosti ili djelomično u drugim državama ako je to u skladu s propisima tih država. (2) Programi iz stavka 1. ovog članka mogu se izvoditi ili organizirati na temelju ugovora između visokog učilišta akreditiranog u Republici Hrvatskoj i inozemne ustanove.“ (Nastavno na gore navedene prijedloge detaljno uređenje kliničke nastave regulirano je cijelim poglavljem u Zakonu o sveučilištu Republike Austrije. Takvim poglavljem uređuju se pitanja kliničke nastave, nastavnih baza i sveučilišnih bolnica. U nastavku se dostavlja i neslužbeni prijevod izvatka iz citiranog Zakona: Pod-poglavlje 3 Posebne odredbe za kliničke odjele za medicinskih sveučilišta Organizacija 29. (1) Medicinska sveučilišta navedena u članku 6. stavku 4. točki 4. do 6. obavljaju svoje dužnosti kliničkog istraživanja i poučavanja u suradnji s javnim bolnicama. (2) Organizacijske strukture kliničkih odjela medicinskih sveučilišta i pridruženih bolnica koordiniraju se međusobno. Pri tome se određuju organizacijske jedinice medicinskih sveučilišta potrebne za potporu u nastavnim i istraživačkim aktivnostima kliničkih odjela. Prije pripreme organizacijskog plana kliničkog odjela, Rektorat će se stoga dogovoriti s nadležnim tijelima pridružene bolnice. Plan organizacije kliničkog odjela zahtijeva odobrenje ministra. (3) Medicinska sveučilišta imaju pravo stječi udjele u tvrtkama zaduženima za rad pridruženih bolnica. (4) Medicinska sveučilišta imaju sljedeće obveze: 1. Zadužiti svoje medicinsko i stomatološko osoblje za pružanje pomoći u obavljanju dužnosti ustrojstvenih jedinica kliničkog odjela u njihovim funkcijama bolničkih jedinica. Troškove takve pomoći ne snosi sveučilište, već nadležno tijelo bolnice. Međutim, to ne dovodi do zapošljavanja osoblja pri nadležnom tijelu. 2. Dobiti informacije od svih organizacijskih jedinica o njihovim istraživačkim i nastavnim zahtjevima potrebnim za identifikaciju i upravljanje dodatnim kliničkim radom u skladu s kriterijima za poslovno upravljanje te radi dokumentacije i vrednovanja. Od 1. siječnja 2007. nadalje medicinska sveučilišta računaju navedene troškove na temelju zamjene troškova u skladu s odjeljkom 55. Zakona o bolnicama, osim ako se drukčije ne dogovori po nalogu u skladu s odjeljkom 56. Zakona o bolnicama ili sporazumom na temelju pododjeljka 5. 3. Također će pripremiti srednjoročni proračun za sve objekte koji su djelomično ili u cijelosti posvećeni istraživanju i podučavanju te koji stvaraju dodatne troškove prema odjeljku 55. Zakona o bolnicama. Takav proračun i nabava nove opreme provodi se u skladu s istraživačkim i nastavnim potrebama sveučilišta, uzimajući u obzir načela ekonomičnosti, učinkovitosti i svrsishodnosti, te se koordinira s drugim jedinicama i potrošnjama bolnice. (5) Podložno odobrenju ministra i uzimajući u obzir sporazume o radu iz odjeljka 13., medicinska sveučilišta sklapaju sporazume s tijelima pridruženih bolnica o zajedničkoj suradnji organizacijskih jedinica sveučilišta i dotičnih javnih bolnica; takvi sporazumi uključuju recipročne usluge i njihove cijene. (6) Odgovornosti javne zdravstvene službe mogu se prenijeti na ustrojstvene jedinice medicinskog sveučilišta na temelju zamjene troškova. (7) Ravnatelj Stomatološke klinike Bečkog sveučilišta ima pravo sklapati ugovore o pružanju stomatoloških usluga u ime Bečkog medicinskog sveučilišta. (8) Ispunjavanje funkcija u ime javnih bolnica i svih dužnosti koje su dio javne zdravstvene službe izuzete su od nezavisnog pružanja zdravstvene zaštite sveučilišta (odjeljak 61. [3] UOG 1993.). Etička povjerenstvo 30. (1) Senat svakog medicinskog sveučilišta imenuje etičko povjerenstvo za ocjenu kliničkih ispitivanja lijekova i medicinskih proizvoda, primjenu novih medicinskih metoda i primijenjenih medicinskih istraživanja koja uključuju ljudske ispitanike. (2) Etička povjerenstva moraju minimalno udovoljavati uvjetima iz odjeljka 8c(1–5 i 7) Zakona o bolnicama, BGBl. Br. 1/1957. (5) Etičko povjerenstvo donosi poslovnik. Poslovnik se putem rektora dostavlja sveučilišnom vijeću i nadležnom tijelu za upravljanje pridružene bolnice. (4) Članovi etičkog povjerenstva u tom svojstvu nisu podređeni upravnim tijelima bolnice ili sveučilišta. Struktura kliničkog odjela 31. (1) Klinički odjel medicinskog sveučilišta sastoji se od jedinica koje su istovremeno funkcionalno-ustrojstvene jedinice javne bolnice. (2) Organizacijske jedinice medicinskog sveučilišta koje unutar bolnice, osim svojih istraživačkih i nastavnih poslova, izravno pružaju pacijentima medicinsku i stomatološku skrb imenuju se „sveučilišnim klinikama”. (3) Organizacijske jedinice medicinskog sveučilišta koje, unutar bolnice, osim svojih istraživačkih i nastavnih poslova, neizravno pružaju pacijentima medicinsku skrb imenuju se „kliničkim institutima”. Viši položaji u kliničkim odjelima 32. (1) Imenovanja ravnatelja organizacijske jedinice medicinskog sveučilišta koja istodobno obavlja funkciju kliničkog odjela ili druge ekvivalentne jedinice javne bolnice (odjeljci 7. [4] i 7.a Zakon o bolnicama) ograničavaju se na sveučilišne profesore s odgovarajućim medicinskim ili stomatološkim kvalifikacijama. Imenovanja zamjenika voditelja takvih jedinica ograničena su na sveučilišne djelatnike s odgovarajućim medicinskim ili stomatološkim kvalifikacijama. Prije takvih imenovanja daje se mogućnost nadležnom tijelu pridružene bolnice izraziti svoje mišljenje. (2) Imenovanja čelnika ili zamjenika voditelja organizacijske jedinice prema pododjeljku 1. će za početak biti ograničenog mandata. Nadoknada troškova nadležnih tijela bolnica 33. Na temelju članka 55. Zakona o bolnicama, medicinska sveučilišta dužna su nadoknaditi troškove nadležnih tijela pridruženih bolnica u ime savezne vlade. Izuzeće od tih aranžmana jest nadoknada od strane savezne vlade za troškove novih zgrada klinika i preinaka zgrada klinika, kao i opskrba početne opreme i namještaja takvih zgrada. Predstavnici liječnika i stomatologa 34. Liječnici i stomatolozi koji rade u kliničkom odjelu medicinskog sveučilišta, osim čelnika organizacijskih jedinica (odjeljak 32) biraju pet predstavnika među sobom radi obnašanja dužnosti iz članka 3. stavka 3. Zakona o bolničkom radnom vremenu, BGBl. I Br. 8/1997. Bolničke nastavne baze 35. Uz suglasnost nadležnog tijela pridružene bolnice, može se zatražiti pomoć bolničkih odjela koji nisu dio kliničkog odjela medicinskog sveučilišta radi poboljšanja i intenziviranja praktične medicinske izobrazbe. Ako je u tu svrhu trajno zaposleno više odjela takve bolnice, onda se bolnici može dodijeliti titula „bolničke nastavne baze” od strane medicinskog sveučilišta u pitanju. ). Mnoga visoka učilišta u Republici Hrvatskoj izvode nastavu u inozemstvu pa bi bilo preporučljivo to propisati i u Nacrtu prijedloga. (Primjerice, u Republici Sloveniji u Zakonu o visokom školstvu postoji odredba koja detaljno propisuje izvođenje nastave u inozemstvu te izvođenje nastave inozemnih sveučilišta u Sloveniji. U nastavku je izvadak iz Zakona o visokem šolstvu : IZVADAK IZ ZAKONA o visokem šolstvu (ZViS) Republike Slovenija 33.c člen (transnacionalno izobraževanje) Visokošolsko transnacionalno izobraževanje po tem zakonu so vse oblike in načini visokošolskega izobraževanja, pri katerem se javnoveljavni študijski program v celoti ali njegovi posamezni deli izvajajo v drugi državi, kot je sedež nosilca visokošolskega študijskega programa. Visokošolsko transnacionalno izobraževanje v Republiki Sloveniji se lahko izvaja ali organizira na podlagi pogodbe med visokošolskim zavodom, ki je akreditiran v Republiki Sloveniji, in tujim visokošolskim zavodom, ki izvaja javnoveljavne študijske programe in izdaja javne listine v državi, kjer je ustanovljen. Visokošolsko transnacionalno izobraževanje lahko v Republiki Sloveniji izvaja tudi tuji visokošolski zavod oziroma druga tuja institucija, če pristojni organi države, kjer je sedež nosilca visokošolskega študijskega programa, priznavajo, da za primer transnacionalno izvajanega visokošolskega študijskega programa nosilec tega programa in program sodita v njihov visokošolski sistem, kar pred začetkom izvajanja transnacionalnega izobraževanja ugotavlja Nacionalna agencija Republike Slovenije za kakovost v visokem šolstvu. Visokošolski zavodi, akreditirani v Republiki Sloveniji v skladu s tem zakonom, lahko izvajajo visokošolsko transnacionalno izobraževanje v tujini na podlagi pogodbe z ustreznim visokošolskim zavodom v tujini in podeljujejo slovensko javno listino. Podrobnejše pogoje, načine in oblike visokošolskega transnacionalnega izobraževanja, obvezne sestavine pogodbe za izvajanje visokošolskega transnacionalnega izobraževanja iz drugega in četrtega odstavka tega člena ter način ugotavljanja izpolnjevanja pogojev iz tretjega odstavka tega člena določi Nacionalna agencija Republike Slovenije za kakovost v visokem šolstvu. Listina o zaključenem visokošolskem transnacionalnem izobraževanju, ki se izvaja v Republiki Sloveniji kot del tujega visokošolskega sistema, se šteje kot tuja listina in je predmet postopka, ki ureja vrednotenje oziroma priznavanje izobraževanja v Republiki Sloveniji. | Nije prihvaćen | Predloženo je sadržano u propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i zdravstvena djelatnost. Predložena odredba koja je vezana uz organizaciju i izvođenje kliničke nastave uredit će se statutima i drugim općim aktima visokih učilišta. |
| 990 | Mirjana Polić Bobić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić Predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Akademik Ivica Kostović Član Nacionalnog v ijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj NAPOMENA: U Nacionalnom vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prevladalo je mišljenje da članovi Nacionalnog vijeća komentiraju prijedlog ovog Zakona kao pojedinci. Napominjemo da će slijedom takva zaključka i neka područna znanstvena vijeća također samostalno sudjelovati u e savjetovanju Komentari na prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti: Ovim prijedlogom Zakona predviđaju se vrlo temeljite promjene sustava znanosti i visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nije nam poznato da je igdje u Republici Hrvatskoj prethodno provedena rasprava, ni javna ni u tijelima i institucijama zaduženima za visoko obrazovanje i znanost, u kojoj bi akademska i znanstvena zajednica bile upoznate s predviđenim promjenama niti da su dale mišljenje o takvim promjenama. Također, koliko nam je poznato, nisu provedene ni simulacije koje bi pokazale što za sustav znanosti i visokog obrazovanja, ali i za širu društvenu zajednicu, znače neki od naročito radikalnih poteza (primjerice, ukidanje izbora u znanstvena i u znanstveno-nastavna zvanja) u smislu kvalitete, ukupnog opsega znanstvenoistraživačkog rada, ostvarivanja akreditiranih studijskih programa, odgajanja znanstvenog podmlatka i mogućnosti njegova ostanka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, što je povezano i s demografskim problemom u Hrvatskoj, odnosno odlaskom mladih ljudi u inozemstvo. Nije nam poznata nijedna analiza na temelju koje se došlo do mišljenja da prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti treba uvoditi upravo promjene koje uvodi. U prijedlog Zakona nije uvrštena čitava komponenta kvalitete, koja je i danas regulirana posebnim zakonom, nego je prijedlog posebnog Zakona o kvaliteti stavljen u e savjetovanje na kraju e savjetovanja o prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Time je onemogućena kvalitetna usporedna analiza dvaju zakona koji bi ustvari trebali biti jedan jedinstveni zakon. Poznato je u praksi, a o tome postoji i analiza prethodnog sastava Nacionalnog vijeća poslana Ministarstvu znanosti i obrazovanja prije više godina, da u zakonima koji reguliraju sustav znanosti i visokoga obrazovanja postoji i terminološka neujednačenost i sadržajna neusklađenost te se zato slažemo s onima koji drže da je najuputnije cijeli sustav urediti jednim sveobuhvatnim zakonskim aktom, kao što stoji u prijedlogu rada Radne skupine za zakonske akte Nacionalnoga vijeća. Kao članovi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj želimo komentirati status predviđen za Nacionalno vijeće. U prijedlogu Zakona u članku 86. određene su zadaće Nacionalnoga vijeća: "(1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 1. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja, 3. daje mišljenje o strateškim dokumentima Republike Hrvatske koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, 4. raspravlja pitanja važna za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređenje te poticanje tehnološkog razvoja, 5. imenuje članove matičnih odbora, 6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, 7. donosi minimalna etička načela, 8. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, 9. daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog pomlatka i 11. razmatra i daje mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja. (2) Nacionalno vijeće podnosi izvješće o svojemu radu najmanje jednom godišnje Hrvatskom saboru. (3) Nacionalno vijeće donosi odluke na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik Nacionalnog vijeća. Način rada Nacionalnog vijeća propisuje se poslovnikom o radu Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće. (4) Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Ministarstvo." Nacionalno vijeće više nije određeno kao „najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkoga razvoja u Republici Hrvatskoj“, kako je određeno u postojećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Iz prijedloga Zakona MZO-a ne vidi se dobiva li takvu zadaću neko drugo tijelo. Zato je za vjerovati da će se tim pitanjima baviti izvršna vlast. Međutim, držimo da to nije dobro rješenje, da nije u duhu sloboda koje mora uživati znanstvena i akademska zajednica i da bi između državne administracije i sustava znanosti i visokoga obrazovanja i dalje trebalo postojati jedno neovisno tijelo s vlastitom osnovnom administracijom, a oslonjeno na Agenicju za znanost i visoko obrazovanje za stručnu podršku kao i dosad, kao spona i točka u kojoj se odvijaju barem oni procesi koji su stipulirani postojećim Zakonom. Po prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanosti Nacionalno vijeće više ne predlaže proglašavanje Znanstvenih centara izvrsnosti, niti su ZCI spomenuti igdje u prijedlogu zakona, pa je za zaključiti da nije predviđeno njihovo daljnje postojanje ni proglašavanje novih ZCIja. Prateći i evaluirajući rad ZCIja, Nacionalno vijeće se u zadnjih deset godina, a i na svojoj 63. redovitoj sjednici 28. travnja ove godine, kad su na njemu gostovali voditelji svih ZCIja, osvjedočilo da su ZCI ono najbolje u hrvatskoj znanosti. Zakonodavac bi trebao prepoznati vrijednost ZCIja za sustav hrvatske znanosti, za korist gospodarstvu od rezultata njihova rada i za odgajanje znanstvenog podmlatka koji će, prekine li se financiranje ZCIja, naprosto otići u inozemstvo. Nije predviđeno da Nacionalno vijeće imenuje članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja. Bez obzira što taj Savjet ne djeluje već preko 5 godina, i Nacionalno vijeće je svjesno da je to nedostatak u radu sadašnjeg sastava, takvo tijelo, imenovano od nezavisnog tijela kao što jest ili bi trebalo biti Nacionalno vijeće, je potrebno jer ono predlaže kriterije za financiranje sustava. Prijedlogom Zakona nisu predviđena područna znanstvena vijeća i umjetničko vijeće koji su sada tijela Nacionalnoga vijeća. Područna vijeća po sadašnjem zakonu Nacionalno vijeće imenuje iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora radi razmatranja pitanja iz djelokruga Nacionalnoga vijeća, a iz svog znanstvenog, odnosno umjetničkog područja. Svjedoci smo da su područna vijeća sastavljena od vrlo kompetentnih stručnjaka i da su Nacionalnome vijeću u ovom sastavu bili od značajne pomoći u mnogim poslovima koje je obavljalo i obavlja sada. Držimo da područna vijeća treba zadržati i da je vrlo nejasno iskazano prebacivanje njihovih dužnosti na matične odbore izraz nepoznavanja sadašnjih ingerencija i mogućnosti područnih znanstvenih vijeća. Isto tako, nije dovoljno jasno stipulirano djelovanje matičnih odbora. Matični odbori sada su tijela Nacionalnoga vijeća i na njih nema utjecaj izvršna vlast. Iz prijedloga Zakona vidljivo je da će se Nacionalno vijeće vezati uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje će mu umjesto Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja mu sada vrlo kompetentno pruža stručnu i administrativnu podršku, pružati tu podršku. Time će i matični odbori, tijela Nacionalnoga vijeća, biti usko vezani uz izvršnu vlast, što znači da će postojati pretijesna veza između izvršne vlasti i tijela koja po ovom prijedlogu zakona vrše, odnosno (po novome) potvrđuju izbore u zvanja na sveučilištima. To značajno umanjuje njihovu nezavisnost u odlučivanju koju sada imaju. Premda je uloga matičnih odbora u prijedlogu Zakona predviđena drukčije nego dosad (doduše, nejasno je opisana), oni ne bi smjeli djelovati u okruženju u kojem predmete za napredovanja stručno i administrativno priprema i vodi državna administracija. Prijedlog zakona kaže da Nacionalno vijeće „predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka“. Ako nije predviđeno napredovanje, kako se može zamisliti bilo kakvo sustavnije planiranje napredovanja i izvrsnost znanstvenog podmlatka? Ako nema mogućnosti stvaranja kritične mase znanstvenog podmlatka, kako će se i otkud izlučiti oni izvrsni? Nacionalno vijeće se, temeljem prijedloga Zakona MZO, u najboljem slučaju može odrediti kao savjetodavno tijelo ministra. Jamačno nije najbolje, a ni uobičajeno rješenje da savjetodavno tijelo ministra bira Sabor. Koliko znamo, takva praksa ne postoji. Hrvatski sabor bira tijela od nacionalne važnosti koja odgovaraju njemu. U tome vidimo veliki raskorak između izbora Nacionalnog vijeća i položaja koji mu je namijenjen, a poglavito štetnim držimo gubitak neovisnosti tog tijela i ingerencija koje zajedno s područnim znanstvenim vijećima i matičnim odborima danas ima (premda pozdravljamo izostanak s popisa dužnosti Vijeća nekih tehničkih poslova koje Nacionalno vijeće po sadašnjem Zakonu obavlja). Svjesni smo da postoji nezadovoljstvo dionika u sustavu te ovdje uz suglasnost Područnog vijeća za humanističke znanosti navodimo njihovo mišljenje upućeno Nacionalnom vijeću: "Područno znanstveno vijeće za humanističke znanosti nezadovoljno je prijedlogom zakonskog rješenja po kojem se predviđa prestanak djelovanja područnih znanstvenih vijeća čime se modificira rad matičnih odbora i status Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, kao najvišeg stručnog tijela koje skrbi za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnloškog razvoja u Republici Hrvatskoj. Stoga upozoravamo na probleme koji mogu proizaći iz takvog prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti budući da je to Vijeće na neki način jamac stabilnog stanja u sustavu. Predlažemo da se iz postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju zadrže rješenja koja su se potvrdila u praksi, a odnose se na Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, područna vijeća i matične odbore, vezano uz njihov status, ulogu, sastav, način i djelokrug rada te s obzirom na specifičnosti i opseg poslova, stabilnost, funkcionalnost sustava, osiguravanje kontinuiteta, kao i raspodjelu operativnosti, odgovornosti i djelovanja unutar pojedinih znanstvenih područja." Zbog svih navedenih razloga, te mnogih dodatnih kojima ne želimo opterećivati cjelokupni komentar, predlažemo da se status, ovlasti, izbor, opseg djelovanja i tijela Nacionalnog vijeća u ovom prijedlogu zakona definira onako kako su definirani u prijedlogu Zakona o znanosti i visokom obrazovanju Povjerenstva Nacionalnog vijeća za zakonske akte, kako slijedi: Nacionalno vijeće Članak 10. (1) Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) najviše je stručno i strateško tijelo koje se brine za strategiju razvitka i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. (2) Nacionalno vijeće: 1. raspravlja pitanja od važnosti za znanstvenu djelatnost te predlaže i potiče donošenje mjera za njezino unapređenje, 2. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, 3. sudjeluje izravno ili putem svojih imenovanih predstavnika u izradi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa te strateških ili planskih dokumenata koje nadležna državna tijela donose u području znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja, 4. donosi strateške dokumente Mrežu visokih učilišta i studijskih programa i Mrežu javnih znanstvenih instituta, 5. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijeća veleučilišta i visokih škola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i nastavnih zvanja, 6. prati razvitak i pravilnikom utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja grane, utvrđuje inter-, multi- i trans-disciplinarna znanstvena i umjetnička područja vodeći brigu u suvremenom razvoju znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 7. pravilnikom utvrđuje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja u skladu s ovim Zakonom, razvijajući međunarodni sustav istorazinske (sustručnjačke; peerreview) ocjene kvalitete individualnog znanstvenog doprinosa znanstvenika u postupku izbora za znanstvena, znanstvenonastavna i umjetničko-nastavna zvanja, 8. utvrđuje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije i visoka učilišta u području umjetnosti da bi dobile ovlaštenje za provođenje postupka izbora u znanstvena zvanja odnosno potvrde umjetničke komponente umjetničko-nastavnih zvanja u skladu s ovim Zakonom, 9. daje suglasnost na kriterije izvrsnosti Rektorskog zbora i Vijeća javnih znanstvenih instituta za odabir znanstvenika i nastavnika za sklapanje ugovora na određeno vrijeme nakon 67 godina života, 10. proglašava znanstvene centre izvrsnosti te daje mišljenje o osnivanju znanstvenotehnologijskih parkova i kolaborativnih tehnologijskih centara te periodično prati njihov rad, 11. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 12. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti znanstvenog i nastavnog podmlatka, 13. utvrđuje kriterije i odnose raspodjele proračunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje te tehnološki razvoj, 14. imenuje članove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja i donosi Poslovnik o njegovom radu, 87 15. temeljem razmatranja i stavova Savjeta za financiranje znanosti i visokog obrazovanja, Vladi Republike Hrvatske predlaže kriterije raspodjele financijskih sredstava predviđenih u proračunu Republike Hrvatske za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, 16. upućuje ministru prijedlog kriterija i prijedlog raspodjele proračunskih sredstava za znanost i visoko obrazovanje 17. predlaže i potiče mjere vezane za policentrični sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, 18. raspravlja pitanja od važnosti za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređenje te poticanje tehnološkog razvoja, 19. objavljuje javni poziv za članove područnih znanstvenih i umjetničkih vijeća te matičnih odbora za pojedina polja te ih, temeljem javnog poziva, imenuje, 20. imenuje članove Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, 21. imenuje, temeljem javnog poziva, članove Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost te ih razrješuje u skladu s odredbama zakona kojim se osniva i uređuje Hrvatska zaklada za znanost, 22. imenuje, temeljem javnog poziva, članove Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija), 23. imenuje, posebnom odlukom, Hrvatski strateški forum istraživačkih infrastruktura (dalje u tekstu: HSFII) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 24. imenuje posebnom odlukom, Hrvatsko povjerenstvo za praćenje i unapređenje Bolonjskog procesa (dalje u tekstu: HPBP) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu. razrada aktivnosti i mjera za povećanje interesa hrvatske dijaspore i inozemnih studenta za studiranje na hrvatskim visokim učilištima, 25. imenuje Savjet Hrvatskog istraživačkog prostora (dalje u tekstu: Savjet HIP-a) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 26. imenuje, temeljem javnog poziva, Vijeće za tehnologiju i inovacije (dalje u tekstu: VTI) od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 27. imenuje, temeljem javnog poziva, Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost od 15 članova i donosi Poslovnik o njegovom radu, 28. razmatra i javno objavljuje svoje mišljenje o drugim pitanjima važnima za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sastav Nacionalnog vijeća Članak 11. Nacionalno vijeće ima predsjednika i dvadeset članova, od kojih su pet znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju zaposlena u znanstvenim institutima, deset redovitih profesora u trajnom zvanju, uvažavajući ravnomjernost zastupljenosti znanstvenih i umjetničkih područja, tri profesora visoke škole u trajnom zvanju, jedan predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore te jedan predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca. U radu Nacionalnog vijeća sudjeluju i predstavnici reprezentativnih sindikata u znanosti i visokom obrazovanju bez prava odlučivanja. (2) Članovi Nacionalnog vijeća u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju te redovitog profesora u trajnom zvanju biraju se iz redova vrhunskih znanstvenika, odnosno umjetnika, a 88 osobito onih koji imaju svjetski priznate znanstvene radove iz više znanstvenih polja, odnosno radove iz više umjetničkih polja. Imenovanje članova Nacionalnog vijeća Članak 12. (1) Članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor temeljem javnog poziva, a na prijedlog Rektorskog zbora, Vijeća znanstvenih instituta, Vijeća veleučilišta i visokih škola, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. (2) Hrvatski sabor imenuje dvadeset i jednog člana Nacionalnog vijeća uz prethodno obrazloženo mišljenje odbora Hrvatskog sabora nadležnog za znanost i visoko obrazovanje na sljedeći način: 1. Rektorski zbor, na temelju prijedloga senata pojedinih sveučilišta, uvažavajući ravnomjernost zastupljenosti znanstvenih i umjetničkih područja, predlaže deset članova Nacionalnog vijeća, od kojih pet mora biti sa Sveučilišta u Zagrebu 2. Vijeće znanstvenih instituta, na temelju prijedloga pojedinih znanstvenih instituta, predlaže pet članova Nacionalnog vijeća, od kojih dva moraju biti s instituta Ruđer Bošković 3. Vijeće veleučilišta i visokih škola predlaže tri člana Nacionalnog vijeća 4. Hrvatska gospodarska komora predlaže jednog člana Nacionalnog vijeća 5. Hrvatska udruga poslodavaca predlaže jednog člana Nacionalnog vijeća 6. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predlaže jednog člana Nacionalnog vijeća. (3) Tijela i pravne osobe iz stavka 2. ovog članka mogu predložiti i više članova Nacionalnog vijeća od kojih Hrvatski sabor na njihov prijedlog imenuje potreban najmanji broj članova u skladu sa stavkom 2. ovog članka te člankom 11. stavkom 1. ovog Zakona. (4) Predsjednika Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor. (5) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća za znanost je šest godina i ne može se ponoviti, s time da iznimno traje do imenovanja novih članova. Hrvatski sabor, u skladu sa ovim člankom, svake tri godine imenuje deset članova Nacionalnog vijeća. (6) Nacionalno vijeće na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. (7) Rektori, prorektori, dekani i prodekani te čelnici znanstvenih instituta odjela, centara i zavoda, državni dužnosnici i članovi drugih najviših stručnih tijela koja se brinu za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava znanosti i visokog obrazovanja ne mogu biti članovi Nacionalnog vijeća. Predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca u Nacionalnom vijeću ne mogu biti predstavnici pravnih osoba koje imaju visoko obrazovanje kao svoju osnovnu djelatnost. Razrješenje članova Nacionalnog vijeća Članak 13. (1) Predsjednik ili član Nacionalnog vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je imenovan ako: 1. sam zatraži razrješenje, 2. stupi na dužnost koja priječi rad u Nacionalnom vijeću, 89 3. ne ispunjava svoju dužnost, 4. izgubi sposobnost obnašanja dužnosti, 5. svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju obnaša. (2) U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski sabor će, u skladu s člankom 12. ovoga Zakona, imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana. Rad i odlučivanje Nacionalnog vijeća Članak 14. (1) Nacionalno vijeće donosi poslovnike o svom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praćenje nekog područja Nacionalno vijeće može osnovati svoja radna tijela u čijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu članovi Nacionalnog vijeća. (3) Raspravljajući o pitanjima iz svoje nadležnosti Nacionalno vijeće može tražiti mišljenje nadležnog ministarstva i odgovarajućih stručnjaka. Nadležna ministarstva dužna su dati zatražena mišljenja u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za njihovo davanje. (4) Članovi Nacionalnog vijeća te članovi radnih tijela izuzet će se od odlučivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje izuzeća članova Nacionalnog vijeća pobliže se uređuje poslovnicima o radu tih tijela. (6) Nacionalno vijeće predlaže Hrvatskom saboru program rada za mandatno razdoblje i podnosi redovito godišnje izvješće o svom radu. Financiranje djelatnosti Nacionalnog vijeća osigurava se u državnom proračunu na prijedlog ministra. Za svoj rad članovi Nacionalnog vijeća odgovaraju tijelima koja su ih predložila Hrvatskom saboru kojima najmanje jednom godišnje podnose izvještaje. (7) U slučajevima kada Nacionalno vijeće ministru predlaže donošenje kakvog općeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne prihvati, zatražit će ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon tako provedenog postupka ne dođe do usuglašavanja o spornom pitanju o njemu će odlučiti Vlada Republike Hrvatske. (8) Administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće obavlja Agencija u skladu s poslovnikom o radu koji donosi Nacionalno vijeće. U okviru Agencije ustrojava se posebno tajništvo za potrebe Nacionalnog vijeća. (9) Ministarstvo je dužno pružati stručnu pomoć Nacionalnom vijeću u granicama svojeg djelokruga i nadležnosti. Ministarstvo će pružiti stručnu pomoć Nacionalnom vijeću kad su mu potrebna saznanja o činjenicama i podacima kojima Ministarstvo raspolaže. Stručna pomoć pružit će se najkasnije u roku od osam dana od dana kada je zatražena. Stručna tijela Nacionalnog vijeća Područna znanstvena i umjetnička vijeća i matični odbori Članak 15. (1)Nacionalno vijeće imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća (u daljnjem tekstu: područna vijeća) i matične odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajuće struke na vrijeme od četiri godine, na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za područna vijeća i matične odbore. (2) Područna vijeća osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za pojedina znanstvena i umjetnička područja navedena u članku 10. stavku 2. ovog Zakona. Područna vijeća sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim slučajevima navedenim u članku 91. stavku 5. ovog Zakona. (3) Matični odbori odlučuju o izboru u znanstvena zvanja i potvrde umjetničke komponente u skladu s ovim zakonom i na njemu utemeljenim propisima. (4) Sastav područnih vijeća i matičnih odbora te način njihova rada utvrđuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće, pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti. Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika ili znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici. (5) Područna vijeća i matični odbori razmatraju i ona pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća koja se odnose na pojedina znanstvena i umjetnička područja ili polja, a za čije razmatranje ih Nacionalno vijeće posebno ovlasti svojom odlukom. Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja Članak 16. (1)Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Savjet) je stručno tijelo Nacionalnog vijeća. Savjet čini petnaest članova i to tako da su u njemu tri člana sa znanstvenih instituta, šest članova sa sveučilišta, dva člana s veleučilišta, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar. (2) Članove Savjeta imenuje Nacionalno vijeće natpolovičnom većinom ukupnog broja glasova na temelju na temelju javnog poziva, osim za predstavnike ministra, koji je Nacionalno vijeće dužno raspisati najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata ranijeg saziva Savjeta. Mandat članova Savjeta traje šest godina. Hrvatski strateški forum istraživačkih infrastruktura Članak 17. HSFII, primjenjujući obrasce Europskog strateškog foruma istraživačkih infrastruktura (dalje u tekstu: ESFRI) obavlja sljedeće stručne poslove: 1. utvrđuje kriterije za ocjenu kvalitete javno prikupljenih prijedloga nabavke kapitalne istraživačke opreme i infrastrukture u skladu sa nacionalnim razvojnim prioritetima, 2. pruža stručnu potporu Ministarstvu u mapiranju kapitalne opreme i predlaže nediskriminirajuće kriterije njenog učinkovitog korištenja, 3. predlaže Ministarstvu kriterije financiranja nabavke i održavanja opreme i infrastrukture, te zapošljavanja potrebnih stručnih suradnika. 4. nadzire učinkovitost, svrsishodnost i dostupnost korištenja kapitalne znanstveno-istraživačke opreme i infrastrukture svim hrvatskim znanstvenicima bez obzira na njenu fizičku lokaciju, 5. poduzima druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Hrvatsko povjerenstvo za praćenje i unapređenje Bolonjskog procesa Članak 18. (1)HPBP djeluje u skladu s ustrojem i zadaćama povjerenstava Vijeća ministara EU za praćenje Bolonjskog procesa. (2) HPBP kao sastavnica Hrvatskog prostora visokog obrazovanja i njegovog umrežavanja u Europski prostor visokog obrazovanja (dalje u tekstu: EHEA) obavlja sljedeće stručne poslove: 1. analizira rezultate srednjoročne upisne politike, njene usklađenosti sa strateškim potrebama visokoga obrazovanja i znanosti, sa spoznajnim potrebama, sadašnjim i dugoročnim društvenim, kulturnim, znanstvenim potrebama i potrebama tržišta rada te nacionalnom razvojnom strategijom, te predlaže mjere njenog unapređenja 2. razmatra izlazne rezultate procesa visokog obrazovanja i predlaže mjere poticanja obrazovne (naobrazbene) i nastavne izvrsnosti i redovitog završetka studija, 3. analizira primjenu i kvantificiranje graničnih vrijednosti te u suradnji s Akreditacijskim savjetom Agencije predlaže mjere njihovog unapređenja, a tim se parametrima vodi i u vlastitim procjenama učilišta i studijskih programa kada joj je to zadatak, 4. daje mišljenje Nacionalnom vijeću o strateškoj procjeni potrebe za pokretanjem novih studijskih programa ili osnivanjem novih visokoobrazovnih ustanova, 5. razmatra i predlaže poticajne mjere i instrumente internacionalizacije hrvatskog sustava visokog obrazovanja te uključivanja u mrežu europskih sveučilišta, prateći među ostalim i: - dolaznu i odlaznu mobilnost nastavnika i studenata, - razvoj višejezičnih programa i nastave na hrvatskim visokim učilištima, - umrežavanje višejezičnih studija u zajedničke studijske programe (zajedničke diplome) s europskim i drugim sveučilištima, - razvoj alata i mjera za unapređenje rangiranosti hrvatskih sveučilišta, - razradu aktivnosti i mjera za povećanje interesa hrvatske dijaspore i inozemnih studenta za studiranje na hrvatskim visokim učilištima, 6. poduzima druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Savjet Hrvatskog istraživačkog prostora Članak 19. (1)Savjet HIP-a uspostavlja digitalnu otvorenu (virtualnu) platformu kojoj je svrha integriranje znanstvenih resursa u državi, a osobito: 1. integriranje evidencije individualnog i kolektivnog znanstvenog doprinosa hrvatskih znanstvenika i njihove znanstveno-istraživačke produktivnosti i izvrsnosti, 2. umrežavanje različitih oblika evidencije znanstvene i stručne djelatnosti hrvatskih znanstvenika, 3. umrežavanje drugih portala, repozitorija, baza, mrežnih mjesta i drugih oblika javne prezentacije i pohranjivanja rezultata znanstvenih istraživanja hrvatskih autora, te 4. povećanje međunarodne vidljivosti hrvatske znanosti i prepoznatljivosti hrvatskih znanstvenika organiziranim uključivanjem u Europski istraživački prostor (ERA), (2) Savjet HIP-a poduzima i druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Vijeće za tehnologiju i inovacije Članak 20. VTI obavlja sljedeće stručne poslove: 1. predlaže i potiče mjere za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i unapređenje te potiče tehnološki razvoj u skladu sa strateškim dokumentima Republike Hrvatske, 2. predlaže i prati mjere za poticanje ulaganja osobito privatnog sektora u istraživanje i razvoj te povećanje broja poduzetnika i drugih subjekata koji ulažu u istraživanje i razvoj 3. potiče inovacijske aktivnosti, inovacije i zaštitu intelektualnog vlasništva, 4. predlaže mjere ubrzane identifikacije, adaptacije i implementacije suvremenih tehnologija koje inovativno optimiziraju uporabu hrvatskih prirodnih, proizvodnih i intelektualnih potencijala, 5. u velikim hrvatskim gospodarskim subjektima potiče i nadzire jačanje postojećih istraživačkih centara/instituta u projektnom povezivanju sa znanstvenim centrima izvrsnosti i javnim istraživačkim institucijama, potiče zajedničke doktorske studije i njihove istraživačke programe te zapošljavanje magistara i doktora znanosti, 6. u malim i srednjim poduzećima potiče i nadzire zajedničke projekte tehnoloških unapređenja i inovacija te njihovo umrežavanje i klastersko povezivanje u centrima kompetencije, znanstvenotehnologijskim parkovima i drugim oblicima razvojno-istraživačke djelatnosti, 7. osmišljava i potiče posredničke uloge centara kompetencije i znanstveno tehnoloških parkova između znanstvenih centara izvrsnosti i jačanja inovativnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, 8. predlaže mjere i instrumente stipendiranja i zapošljavanja doktora znanosti u centrima kompetencije koji će osiguravati tehnološka, organizacijska i inovacijska rješenja za mala i srednja poduzeća, 9. u ulozi Znanstveno-stručnog savjeta, daje obvezujuće prethodno stručno mišljenje koje je sastavni dio godišnjeg izvješća o radu, godišnjeg plana rada i godišnjeg financijskog plana davatelja potpore i provedbenog tijela za dodjelu državnih potpora za istraživanje i razvoj u skladu zakonom koji uređuje državne potpore za istraživačko-znanstvene projekte te na temelju njega donesenim propisima, 10. poduzima i druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu. Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost Članak 21. Povjerenstvo za znanstveno izdavačku djelatnost obavlja sljedeće stručne poslove: 1. razrađuje kriterije za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti, 2. potiče višejezična tiskana i online izdanja znanstvenih časopisa i časopisa za popularizaciju znanosti na hrvatskom i stranim jezicima, 3. potiče tiskana i online izdanja znanstvenih monografija, sveučilišnih udžbenika i ostalih znanstvenih publikacija, 4. potiče tiskana i online izdanja znanstvenih radova i zbornika s međunarodnih znanstvenih konferencija organiziranih u Hrvatskoj te indeksiranih u relevantnim bazama, 93 5. poduzima i druge aktivnosti u skladu s Poslovnikom o svom radu." Prijedlogom Zakona o visokom obrazovanju nije predviđeno ni da Nacionalno vijeće predlaže dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa na donošenje Hrvatskom saboru. Dokument se ne spominje nigdje u prijedlogu Zakona. Istodobno, kao najveći problem hrvatskog visokog obrazovanja resorno ministarstvo ističe bujanje studijskih programa i nepopunjenost studijskih programa studentima što je u tekućoj akademskoj godini poprimilo katastrofalne razmjere (1/4 upisnih | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da ovlasti Nacionalnog vijeća trebaju biti sljedeće 1. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja 3. daje mišljenje o aktima strateškog planiranja Republike Hrvatske koji se odnose na obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja 4. raspravlja pitanja važna za razvoj nacionalnog inovacijskog sustava, predlaže i potiče donošenje mjera za njegovo unapređenje te poticanje tehnološkog razvoja 5. imenuje članove matičnih odbora 6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije 7. donosi minimalna etička načela 8. predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva, posebno tijela državne uprave i gospodarskih subjekata u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja 9. daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta , odnosno javnog znanstvenog instituta 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog pomlatka 11. razmatra i daje mišljenja o drugim pitanjima važnim za razvoj sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja. U odnosu na Savjet za financiranje, predlagatelj Zakona smatra da takvo tijelo nije potrebno uzimajući u obzir uvođenje novog modela financiranja kroz programske ugovore nastavno na koje nije potrebno posredničko tijelo za visoka učilišta koje bi se bavilo pitanjem financiranja. Predlagatelj Zakona također smatra da ostali prijedlzi za osnivanje različitih tijela nisu u skladu sa svrhom koja se želi postići ovim prijedlogom Zakona. Ovlasti Upravnog vijeća kao nadzornog tijela u skladu su sa Zakonom o ustanovama. |
| 991 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Odredbe stavaka 6., 7. i 8. prijedloga Zakona u cijelosti su protivne članku 68. Ustava RH, kojim se jamči autonomiji sveučilišta, kao i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-902/1999. od 26. siječnja 2000. godine, kojom je zauzeto stajalište da članak 68. Ustava RH sadrži: „- ustavno utvrđenje da je autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta; - ustavno utvrđenje da sveučilište ima pravo samostalno odlučivati o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, što znači da odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave (domaine reservé) sveučilišta“. Slijedom navedenog, postupak razrješenja dekana uređuju se općim aktom (statutom) fakulteta, a ne zakonom. Brisati cijeli stavak 6., 7. i 8. prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se ovlasti dekana, izbor i razrješenje moraju normirati temeljnim zakonom a ne podzakonskim aktom sukladno jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 992 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlažemo da se članak 44. dopuni s novim stavkom 5. koji bi glasio: „Na traženje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, asistent ili viši asistent može se zaposliti za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt i može se sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za rad na drugom projektu ograničenog trajanja.“ Za rad suradnika u Nacrtu prijedloga nije se uzelo u obzir rješenje važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim se omogućava da se suradnici na suradničkim radnim mjestima mogu zaposliti za rad na projektima na teret sredstava projekata i na rok koliko traje znanstveni projekt te da se može sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za rad na drugom projektu ograničenog trajanja. Zakonom o radu propisano je da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. Ako Nacrtom prijedloga ne bude propisana mogućnost rada suradnika na projektima na određeno vrijeme na više uzastopnih ugovora suradnici se neće moći zaposliti nakon prestanka ugovora radu nakon tri godine, niti će se s njima moći sklopiti više uzastopnih ugovora. Radna mjesta asistenata se trenutno u najvećem dijelu financiraju iz projekata Hrvatske zaklade za znanost, pri čemu se od strane Zaklade odobrava rad na vrijeme od 4 godine. Asistentima se u tim slučajevima, ako se to ne propiše zakonom, neće moći produljiti rad do isteka 6 godina, odnosno neće ih se moći rasporediti za rad na drugom projektu. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir odredbe zakona kojim se uređuju radni odnosi na određeno vrijeme predlagatelj je mišljenja da je zakonom potrebno odrediti najdulji rok te da je rok od šest godina optimalan za asistenta. Sklapanje uzastopnih ugovora na određeno vrijeme uređuju se zakonom kojim se uređuju radni odnosi. |
| 993 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Predlažemo da se u stavku 1. brišu riječi: „javnom“. Prema predloženoj odredbi stavka 1. proizlazi da se na privatnim visokim učilištima i znanstvenim institutima nastavnici, znanstvenici i suradnici biraju neposrednom pogodbom čime se ne osigurava ugovaranje rada s najkvalitetnijim nastavnicima, znanstvenicima i suradnicima, dovodi se do potpune arbitrarnosti i odabir kandidata bez uvjeta. | Nije prihvaćen | Kriteriji za izbor na radno mjesto propisani su člankom 39. prijedloga Zakona, a ustroj radnih mjesta uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno javnog instituta. |
| 994 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se da se iza članka 37. doda novi članak 37.A koji bi glasio: RAD NASTAVNIKA I SURADNIKA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Članak 37 A (1) U području biomedicine i zdravstva nastava, znanstveni i stručni rad obavlja se istodobno s pružanjem zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi utemeljenoj u skladu sa zakonom koji uređuje zdravstvenu zaštitu, a s kojom je uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo visoko učilište o tome sklopilo ugovor. (2) Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenoj ustanovi za potrebe sveučilišta istodobno zasnivaju radni odnos sa sveučilištem, odnosno njegovom sastavnicom i sa zdravstvenom ustanovom na način da u zdravstvenoj ustanovi odnosno sveučilištu ili njegovoj sastavnici obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno. (3) Nastavnici i znanstvenici sveučilišta ili njegove sastavnice koji rade u zdravstvenoj ustanovi iz stavka 1. ovoga članka, nastavnoj bazi toga sveučilišta ili njegove sastavnice, imenuju se na mjesta ravnatelja, zamjenika ravnatelja, predstojnika klinike ili kliničkog zavoda i druga odgovarajuća rukovodna radna mjesta u toj zdravstvenoj ustanovi ili njezinim organizacijskim dijelovima u kojima se obavlja rad iz stavka 1. ovoga članka. (4) Za rad iz stavka 1. ovoga članka kojim istodobno pružaju zdravstvenu zaštitu i sudjeluju u visokom obrazovanju nastavnici, znanstvenici i suradnici imaju pravo na plaću prema propisima koji uređuju plaće u zdravstvu i visokom obrazovanju.“ | Nije prihvaćen | Predloženo je sadržano u propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i zdravstvena djelatnost. Nadalje, ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 995 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlažemo da se u stavku 3. iza riječi: „institutima“ dodaju riječi: „i sveučilištima“ Na sveučilištima i fakultetima zaposleni su i znanstvenici na znanstvenim radnim mjestima, a Nacrt prijedloga uopće ne propisuje mogućnost rada znanstvenika na znanstvenim radnim mjestima te bi valjalo to i dalje propisati kao mogućnost u odredbama Nacrta prijedloga. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 996 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Predlažemo da se u stavku 2. broj: „10%“ zamijeni brojem: „15%“. Predlažemo da se u stavku 5. briše zadnja rečenica koja glasi: „Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 997 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Nemogućnost izbora na više radno mjesto u kraćem razdoblju (primjerice nakon 3 godine kao i do sada) smatramo nepoticajnim te predlažemo da se uvede odredba koja će to omogućiti. Iz stavka 4. proizlazi kao problem nemogućnost kumulativnog prikazivanja rezultata u slučaju kad u trenutku proteka 5 godina i ispunjavanja uvjeta za više radno mjesto u Institutu nema slobodnog radnog mjesta odnosno nema predviđenih financijskih sredstava za razliku plaće koja je propisana za više radno mjesto jer se radi o vanjskim faktorima na koje znanstvenik nema nikakvog utjecaja. Smatramo da je ova odredba također nejasna i u aspektu nepoznanica oko financiranja Instituta i plaća zaposlenika po donošenju novog Zakona, također i zbog razdoblja sklapanja programskog ugovora na 3 godine te vezano uz to još nepoznatog trajanja strateških planova instituta čime je i planiranje zapošljavanja/izbora na viša radna mjesta moguće samo u okviru navedenog budućeg razdoblja koje je u koliziji s rokovima za napredovanje i reizbor. Vezano uz stavak 9. Smatramo da bi nadležni matični odbor prilikom odlučivanja trebao uzeti u obzir i ispunjavanje dodatnih kriterija te u skladu s time predlažemo dopuniti navedenu odredbu. Predlažemo da se izbaci stavak 10. budući da isti ostavlja mogućnost pogodovanja kandidatima koji ne ispunjavaju kriterije za reizbor/izbor na više radno mjesto na način da se ne pristupi rješavanju njihovih postupaka. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 998 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | Predlažemo da se u stavku 2. riječ: „javnog“ briše. Ukoliko se odredbom stavka 2. propisuju ovlasti isključivo za rektora javnog sveučilišta pojavit će se pravna praznina i neujednačenost ovlasti na privatnim sveučilištima. | Nije prihvaćen | Ovlasti rektora na privatnim sveučilištima će propisivati vlasnik i osnivač. |
| 999 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažemo da se u stavku 2. broj: „10%“ zamijeni brojem: „15%“. Predlažemo da se u stavku 3. izmijeni točka 11. na način da glasi: „11. imenuje čelnike pravnih osoba čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta na način i po postupku utvrđenim aktom o osnivanju“ Sveučilišta mogu osnivati trgovačka društva, ustanove, udruge, zaklade, zadruge. Svaki od tih pravnih osoba osnivaju se prema posebnim zakonima, a čelnici tih pravnih osoba imenuju se ili izabiru na način i u postupku propisanim za svaki oblik osnivanja pravnih osoba. Predlažemo da se u stavku 5. briše zadnja rečenica koja glasi: „Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Prijedlog točke 11. nije u skladu sa metodološko- nomotehničkim pravilima izrade akata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1000 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlaže se da se u stavku 2. na kraju rečenice doda zarez i riječi: „te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovačka društva) koji služe zadovoljavanju potreba studenata i sveučilišta. Predlaže se da u stavku 3. iza riječi: „zavod“ doda zarez i riječ: „ knjižnice“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je isto obuhvaćeno stavkom 3. |
| 1001 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Predlažemo da se stavak 3 izmijeni na način da glasi: (3) Na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, osim na postupak stupanja u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom, kao i na postupak koji vode matični odbori i matična povjerenstva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, znanstvena i suradnička radna mjesta prema izričitim drugim odredbama Nacrta sklapa se ugovor o radu, što znači da su mjerodavne odredbe propisa koji uređuju radnopravne odnose. »Pravni status zaposlenih u ustanovama, uvjeti i stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se općim propisima o radu, ako zakonom nije drugačije određeno (čl. 11. Zakona o ustanovama)«. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s nomotehničkim pravilima o izradi akata. |
| 1002 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Predlažemo da se u stavku 4., druga rečenica izmijeni na način da glasi: „Nadležna državna tijela i tijela državne uprave na prostoru sveučilišta, fakulteta i umjetničke akademije mogu postupati samo uz suglasnost rektora, odnosno dekana ili na temelju odluke nadležnog suda ili u slučaju neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.“ Predlažemo da se stavak 6. izmijeni na način da glasi: „(6) Pretraga prostora sveučilišta, fakulteta i umjetničke akademije može se poduzeti bez nazočnosti rektora, odnosno dekana ili osobe koju oni ovlaste, samo ako se bez opravdanog razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.“ | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu sa nomotehničkim pravilima o izradi akata. |
| 1003 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Odredbe stavka 2., 3. i 4. prijedloga Zakona u cijelosti su protivne članku 68. Ustava RH, kojim se jamči autonomiji sveučilišta, kao i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-902/1999. od 26. siječnja 2000. godine, kojom je zauzeto stajalište da članak 68. Ustava RH sadrži: „- ustavno utvrđenje da je autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta; - ustavno utvrđenje da sveučilište ima pravo samostalno odlučivati o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, što znači da odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave (domaine reservé) sveučilišta“. Slijedom navedenog, ovlasti dekana uređuju se općim aktom (statutom) fakulteta, a ne zakonom. Brisati cijeli stavak 2., 3. i 4. prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se ovlasti dekana, izbor i razrješenje moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1004 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U stavku 4. predlažemo dodati i stručna radna mjesta. U stavku 10. predlažemo da rok kojim nadležni matični odbor odlučuje o ispunjavanju uvjeta kandidata bude 45 dana s ciljem skraćivanja postupka zapošljavanja na radno mjesto. Predlažemo izbaciti stavak 11. budući da isti ostavlja mogućnost pogodovanja kandidatima koji ne ispunjavaju kriterije za izbor na radno mjesto na način da se ne pristupi rješavanju njihovih postupaka. | Nije prihvaćen | Člankom 40. prijedloga Zakona ne propisuje se postupak izbora na stručna radna mjesta. Predlagatelj je mišljenja da je rok propisan stavkom 10. prijedloga Zakona optimalan. Stavak 11. predložen je s ciljem povećanja produktivnosti postupka izbora, a do izbora u slučaju neispunjavanju kriterija ne bi smjelo doći jer stručno povjerenstvo također ocjenjuje ispunjavaju li kandidati Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. Dodatno, kandidati moraju ispuniti i dodatne kriterije utvrđene općim aktima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno članku 39. stavku 1. prijedloga Zakona. |
| 1005 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Iza članka 82. predlažemo dodavanje novog članka 82.a "Otvorena znanost" koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 1006 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U članku 2. stavcima 2. i 4. predlažemo brisati alineje 2. te dodati stavak 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1007 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Podržavam prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1 – Točku jedan predlaže se brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 1008 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlažem drugu rečenicu u Stavku 3 brisati. Nelogično je i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 1009 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1 – Predlažem brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. | Nije prihvaćen | Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja. |
| 1010 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. |
| 1011 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest Valja pojasniti definiciju naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik te predlažem dodati stavak u kojem će to biti učinjeno. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je člankom 53. stavkom 2. naznačeno tko je naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik dok se svrha angažmana prepušta odluci visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. |
| 1012 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodnu studijsku godinu valja omogućiti i za zaposlene u institutima koji također imaju pravo na usavršavanje. Pravo na slobodnu studijsku godinu je već predviđeno i u kolektivnom ugovoru i u sadašnjem Zakonu te ova formulacija predstavlja gubitak prava. | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 1013 | Dijana Perkušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Osobe izabrane u nastavna zvanja i na nastavna radna mjesta sudjeluju i u izvođenju nastave na sveučilišnim studijima, stoga je najbolje da se zadrži postojeći naziv - profesor visoke škole, a ne profesor stručnih studija. Ono što je nužno jest adekvatno vrednovati radno mjesto profesora visoke škole u trajnom zvanju (kroz pripadajući koeficijent), jer trenutno nema razlike između profesora visoke škole i profesora visoke škole u trajnom zvanju. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja kako predloženi naziv profesor stručnih studija bolje odgovara opisu radnog mjesta, a razlika između profesora stručnih studija i profesora stručnih studija u trajnom zvanju uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 1014 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Budući da je u članku 2. ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno da se visoko obrazovanje temelji na „otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici“ te na „interakciji s društvenom zajednicom“, smatramo važnim da predstavnici organizacija civilnog društva koji djeluju u području visokog obrazovanja i znanosti imaju pravo sudjelovati u radu Nacionalnog vijeća. Predlažemo uvesti promjene u stavku (1) koji sada glasi: (1) Nacionalno vijeće sastoji se od 17 članova, od kojih su četiri znanstvena savjetnika ili znanstvena savjetnika u trajnom izboru, sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru, dva profesora stručnog studija ili profesora stručnog studija u trajnom izboru, dvije osobe iz područja poduzetništva te "dvije osobe iz organizacija civilnog društva u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja". U radu Nacionalnog vijeća sudjeluje jedan predstavnik reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja bez prava odlučivanja. Iz istog razloga predlažemo uvrstiti novi stavak o kandidatima koji glasi: "Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda organizacija civilnog društva predlaže Savjet za razvoj civilnog društva Vlade RH." | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir zadaće Nacionalnog vijeća, predlagatelj je mišljenja da su u sastav Nacionalnog vijeća uključeni svi relevantni dionici sustava. |
| 1015 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Zbog poštivanja principa pravičnosti, jednakih prilika i uključivosti u visokom obrazovanju, važno je omogućiti upisivanje doktorskog studija studentima stručnih studija pod određenim okolnostima. Zbog toga predlažemo da se nadoda tekst u stavak (4) koji glasi: (4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ... "Iznimno, doktorski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni diplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje sveučilište." | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvjet pristupanja poslijediplomskom doktorskom studiju je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv. |
| 1016 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Budući da je u članku 2. ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno da se visoko obrazovanje temelji na „otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici“ te na „interakciji s društvenom zajednicom“, smatramo važnim da predstavnici organizacija civilnog društva koji djeluju u području visokog obrazovanja i znanosti imaju pravo sudjelovati u radu upravnih tijela institucija u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Predlažemo dodati u stavak (1) pod 4. odredbu koja je identična odredbi koja stoji za Senat i koja otvara mogućnost da fakulteti tu imenuju i predstavnike organizacija civilnog društva. Novi tekst glasi: (1) Vijeće veleučilišta čine: 1. dekan 2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika 3. studentski predstavnici "4. drugi članovi u skladu sa statutom fakulteta." | Nije prihvaćen | Predloženo je riješeno točkom 2. |
| 1017 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Budući da je u članku 2. ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno da se visoko obrazovanje temelji na „otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici“ te na „interakciji s društvenom zajednicom“, smatramo važnim da predstavnici organizacija civilnog društva koji djeluju u području visokog obrazovanja i znanosti imaju pravo sudjelovati u radu upravnih tijela institucija u sustavu visokog obrazovanja i znanosti. Predlažemo nadodati odredbu u stavak (1) pod 4. koja je identična odredbi koja stoji za Senat i koja otvara mogućnost da fakulteti tu imenuju i predstavnike organizacija civilnog društva. Novi tekst glasi: (1) Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće čine: 1. dekan 2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika 3. studentski predstavnici "4. drugi članovi u skladu sa statutom fakulteta." | Nije prihvaćen | Predstavnici organizacija civilnog društva mogu biti upoznati s radom fakultetskog odnosno akademijskog vijeća kroz javno objavljene zapisnike i odluke. |
| 1018 | Kristina Šteković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Podupirem prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1019 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Predlažemo nadodati u 4. stavak identična načela koja stoje pod načelima visokog obrazovanja. Niže navedena načela jednako su relevantna za znanstvenu i umjetnički djelatnost, pa predlažemo ubaciti novi tekst u stavak (4), koji sada glasi: (4) Znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva ... "11. otvorenosti znanstvene i umjetničke djelatnosti prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici 12. interakciji s društvenom zajednicom." | Nije prihvaćen | Visoko obrazovanje podrazumijeva znanstvenu i umjetničku djelatnost čija se načela isprepliću te podrazumijevaju i jedno i drugo. |
| 1020 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | Podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatskog instituta za povijest: stavak 1. – „Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove“ valja pojasniti. Prijedlog: Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove sukladno Zakonu o ustanovama stavak 2 – Predlaže se dopuniti točkom 8: Daje prethodno mišljenje upravnom vijeću za promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta i točkom 9: provodi redovitu evaluaciju rada djelatnika Valja primijetiti da je predlagatelj Zakona u uvodnom dijelu pod C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona naveo „ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani“, a da se među poslovima ravnatelja ništa takvo ne spominje. stavak 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Člankom 5. stavkom 1. prijedloga Zakona propisano je da se na pitanja upravljanja ustanovama u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuje zakon kojim se uređuju ustanove te smo mišljenja da stavak 1. članka 35. prijedloga Zakona nije potrebno dopuniti. Dodatne ovlasti ravnatelje utvrdit će se statutom i drugim općima aktima znanstvenog instituta. Nadalje, mišljenja smo da se pomoćnici ravnatelja trebaju imenovati na prijedlog ravnatelja jer oni pomažu ravnatelja u radu. Nije moguće zakonom propisati imenovanje pomoćnika ravnatelja na način da se isti imenuju i na prijedlog ravnatelja i uz prethodno mišljenje znanstvenog vijeća. Institut može statutom propisati obvezu znanstvenog vijeća da daje prethodno mišljenje o pomoćnicima ravnatelja, no to mišljenje ne bi smjelo utjecati na postpak imenovanje predložen člankom 35. stavkom 5. |
| 1021 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Ograničenje broja članova znanstvenih vijeća na 40 nije logično, jer instituti imaju različit ukupan broj znanstvenika. Predlažem brisati, a odluku o broju članova prepustiti da instituti urede statutima kao do sada | Nije prihvaćen | Zbog načela efikasnosti donošenja odluka predlagatelj je mišljenja da znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova, a sastav znanstvenog vijeća, izbor članova i mandat uredit će se statutom znanstvenog instituta. |
| 1022 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | Podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatskog instituta za povijest: stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u djelokrugu upravnog vijeća, stoga taj dio valja preformulirati. Prijedlog: Upravno vijeće vodi poslovnu i financijsku politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti te nadzire zakonitost rada znanstvenog instituta. Uz to, predlažemo brisati: stavak 3, točka 7 – „Upravno vijeće nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja“ i stavak 3, točka 10. – „Upravno vijeće potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom“. Tim odredbama ZV i ravnatelj gube bilo kakvu samostalnost u donošenju odluka iz svoje nadležnosti i posredno ih preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ministar imenuje većinu članova upravnog vijeća javnih znanstvenih instituta. Unatoč tome, ravnatelj zadržava odgovornost za donesene odluke. Dodatni je problem i to što članovi upravnog vijeća ne moraju biti znanstvenici te samim time ne mogu voditi znanstvenu politiku znanstvenog instituta, već to može samo znanstveno vijeće. U istom članku predlaže se dopuniti stavak 3, točka 9 tako što bi za „promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta“ trebalo prethodno mišljenje ravnatelja i Znanstvenog vijeća. Promjena djelatnosti i statusa instituta odražava se na institut u cjelini i svu njegovu djelatnost te se ne bi smjelo provoditi bez ravnatelja koji je odgovorna osoba i znanstvenog vijeća koje oblikuje znanstvenu politiku. U istom smislu valja dopuniti Čl. 34. i 35. Stavak 3, točka 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
| 1023 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. | Podržavam prijedlog i obrazloženje Hrvatskog instituta za povijest: Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlaže se: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. | Nije prihvaćen | Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta. |
| 1024 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Podržavam prijedlog i obrazloženje Hrvatskog instituta za povijest: Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažem da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ustanove će u okviru novog modela programskog financiranja same odrediti predmete financiranja. |
| 1025 | Ksenija Fučkar Reichel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, slažem se s prijedlogom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku izražavam jer smatram da o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti naših mladih treba brinuti konkretno, a ne samo deklarativno. S poštovanjem, Ksenija Fučkar Reichel, v . pred., prof. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1026 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | "(1) Fakultet je sastavnica sveučilišta s pravnom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost." Iz navedene definicije proizlazi da između sveučilišta i fakulteta ne postoji nikakva razlika u pogledu opsega obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i stručne djelatnosti, odnosno proizlazi da fakultet navedene djelatnosti može obavljati u većem broju ili čak u svim znanstvenim područjima i poljima. Potrebno propisati da je fakultet visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne i stručne studije te obavlja znanstvenu i stručnu djelatnost u jednom znanstvenom području, u jednom ili više znanstvenih polja. | Nije prihvaćen | Predloženo proizlazi iz odredaba prijedloga Zakona. |
| 1027 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | "(3) Na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata te na postupak koji vode matični odbori i matična povjerenstva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak." Navedeno je protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21, dalje: ZUP) kojima se utvrđuje predmet i primjena ZUP-a. Naime, radni odnosi zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti uređuju se ugovorom o radu (članak. 40. stavak 13. ovog prijedloga Zakona), a ne upravnim aktom visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Stoga, odlučivanje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika nije upravna stvar koja bi se rješavala primjenom odredbi ZUP-a, već u vezi navedenog treba propisati podrednu primjenu općeg propisa o radu. | Nije prihvaćen | Zakon o općem upravu postupku primjenjuje se na pravila postupka, a ne na radne odnose. |
| 1028 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U članku 37 bilo bi potrebno definirati u zasebnoj alineji i radna mjesta na fakultetu i umjerničkoj akademiji, budući da zakon (u članku 6. Alineji 2) predviđa postojanje fakulteta i umjetničke akademije i izvan sveučilišta. Predlažem dodati zasebnu alineju iza (1): “Nastavnici na fakultetu zapošljavanju se na znanstveno-nastavna mjesta, a nastavnici na umjetničkoj akademiji na umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, na fakultetima i umjetničkim akademijama moguće je zapošljavati nastavnike na nastavna radna mjesta kada se izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Nadalje, u alineji 3 potrebno je dodati i visoka učilišta, na sljedeći način: Znanstvenici se na VISOKOM UČILIŠTU i znanstvenim institutima zapošljavaju na znanstvena radna mjesta. Obrazloženje: Alineja (3) članka 37. izostavlja znanstvena radna mjesta na visokim učilištima, premda zakon predviđa mogućnost osnivanja instituta i centara na visokim učilištima (u članku 10, stavku 3) i premda prijedlog zakona među ovlastima Senata sveučilišta navodi i donošenje kriterija i provođenje izbora i reizbora između ostalih i za znanstvena radna mjesta (Članak 13, alineje 12 i 13). Osim toga na visokim učilištima postoje ustrojbene jedinice u kojima su zaposleni znanstvenici na znanstvenim radnim mjestima. | Nije prihvaćen | Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će se općim aktom visokog učilišta. |
| 1029 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Potrebno je dodati da se Predsjednika sveučilišnog vijeće imenuje iz sastava sveučilišta te da mora biti u zvanju redovitoga profesora. | Nije prihvaćen | Kandidat za predsjednika će se utvrditi na temelju javnog poziva. |
| 1030 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Potrebno je navesti razliku kratice između profesor stručnog studija (prof.struč.stud.) i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud. u t.z.). | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da nije potrebno kraticama razlikovati radna mjesta profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru. |
| 1031 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Predlažemo da se izmijeni članak 86. stavak 1. točka 6. tako da glasi: "6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za izbore i reizbore na znanstvena radna mjesta." Komentar: 1. Nejasno je značenje riječi “polovina”. Propisivanje polovine nacionalnih kriterija propisanih za više radno mjesto za reizbore, kao što je sada propisano Odlukom o minimalnim uvjetima za reizbore… NVZ NN 24/2021. se u primjeni pokazalo nejasnim, nudi različite mogućnosti interpretacije i pokazalo se neprimjenjivim u pojedinim područjima i poljima. Za reizbore je potrebno propisati jasne i svakom znanstveniku nedvojbene kriterije pa predlažemo da Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj za svako znanstveno radno mjesto po područjima odnosno poljima propiše kriterije ne samo za izbore već i za reizbore i u skladu s time izmijeni članak 86. stavak 1. točka 6. 2. Člankom 39. stavak 1. Nacrta Zakona propisano je da dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto propisuje visoko učilište i znanstveni institut općim aktom, pa bi i dodatne kriterije za reizbor na radno mjesto trebale propisivati ustanove same. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je isto razvidno iz odredbi članaka 40., 42. i 43. prijedloga Zakona. |
| 1032 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. | Nije prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1033 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 1034 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 1035 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1036 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “ (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. | Nije prihvaćen | Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1037 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1038 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3: popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave u znanstvenom području (predavanja, seminari, vježbe i sl.) u umjetničkom području (procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija, individualna umjetnička mentorska nastava, (predavanja/seminari/vježbe) i grupna umjetnička mentorska nastava (predavanja/seminari/vježbe), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1039 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? | Nije prihvaćen | U članku 112. uređen je upis na studij osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine i nemaju državnu maturu te se upisuju u skladu s uvjetima koje propisuje visoko učilište. U odnosu na stavak 4. visoko učilište ne podrazumijeva sveučilište. |
| 1040 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 1041 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Mislimo da bi ovo pitanje trebalo biti propisano posebnim pravilnikom ili drugim propisom Sveučilišta. Predlažemo da s eu stavku 2. iza riječi na doktorskom studiju dodajuriječi: i u redovnom studiju na umjetničkim akademijama.” Mislimo da bi na svim visokim učilištima trebalo biti tako. I na drugim fakultetima emeriti drže nastavu i na nižim razinama od doktorske. | Nije prihvaćen | Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija. |
| 1042 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer objava u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da nije potrebno provoditi javni natječaj obzirom se u slučaju naslovnog nastavnika odnosno znanstvenika ne zaključuje ugovor o radu te ne predstavlja radno mjesto. Održavanje kvalitete osigurano je kroz stavke članka 40. i 43. |
| 1043 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 1044 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Smatramo da rješenje iz članka 42. st. 2. nije dobro . Do sada se ovaj postupak reizbora provodio sukladno propisanim podzakonskim aktima kojima su se pobliže propisivali uvjeti. Stavak 3. nije dobra rješidba jer nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo normiranost kako primjerice jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj je pristupnik zaposlen. Stavak 4. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti i mogućnost dostave putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl.. Nadalje, za st. 5. istog članka mišljenja smo da nije dobra zakonska normiranost jer nastavniku ex lege po sili zakona prestaje radni odnos bez da mu se da još jedna mogućnost. Predlažemo normiranost koja postoji u sadašnjem Zakon u kojem je člankom 103. stavkom 4. i 5. normirano sljedeće: „(4) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće o radu, odnosno prihvati negativno izvješće o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nakon dvije godine od dana donošenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. (5) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće zaposlenika iz stavka 4. ovoga članka, čelnik visokog učilišta pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) u skladu s općim propisima o radu i općim aktom visokog učilišta“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1045 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Antonio-Toni Juričić Croaticum Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1046 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje i nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Nadalje, člankom 37. prijedloga Zakona propisana su radna mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika, a člankom 38. propisana je hijerarhija radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika. Ustroj radnih mjesta nastavnika, znanstvenika, suradnika i drugih zaposlenika uredit će s općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 1047 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Predlažemo da se obaveza reizbora uvede i za nastavnike, odnosno znanstvenike na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru, budući smatramo da je predloženo rješenje nepravedno i diskriminatorno prema ostalima, nižim, radnim mjestima nastavnika i znanstvenika. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da bi navedena radna mjesta trebala biti trajna, bez reizbora. |
| 1048 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Iza članka 82. predlaže se dodavanje novog članka 82.a "Otvorena znanost" koji glasi: "(1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom." | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavak 4. točka 2. |
| 1049 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 117. | Predlažemo u prijelaznoj odredbi urediti da programsko financiranje u skladu s ovim Zakonom započinje s početkom (neke buduće) proračunske godine. | Nije prihvaćen | Predloženo je propisano člankom 102. stavkom 11. prijedloga Zakona. |
| 1050 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Predlažemo da se članak 103. stavak 1. izmijeni tako da glasi: "(1) Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 10. ovoga Zakona, javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku ne računajući iznos za plaće i materijalna prava zaposlenih i izdatke za tekuće I investicijsko održavanje infrastrukture (tzv. Hladni pogon)." | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1051 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Predlažemo da se u članak 99. uvrsti odredba da će se plaće i materijalna prava isplaćivati direktno iz riznice, a ostala sredstva ugovorena programskim ugovorom doznačavati javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima. Točke 5. i 7. stavka 1. su gotovo iste, jednu treba brisati. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 1052 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U članku 39. st. 3. smatramo da doktorat ne može biti uvjet, a osobe bez doktorata nisu iznimka već stoljetno temelj umjetničkog obrazovanja. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, da se gotovo radi o identitetu sa znanstvenicima iz više razloga. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Naime, mi do sada nemamo u svim umjetničkim poljima ustanove visokog obrazovanja na kojima bi se mogao steći akademski naziv magistra umjetnosti, nego je moguće postići akademski stupanj prvostupnika kao npr. na području plesne umjetnosti gdje je tek 2013. osnovan preddiplomski studij Plesa na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom svega navedenoga predlažemo i molimo da se u predmetnom Zakonu normira rješidbe koja je egzistirala u ranijem Zakonu Članak 77. (1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-¬nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-¬nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. (2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. (3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. – Propisano Statutom Sveučilišta u Zagrebu iz 2001. Članak 78. (1) Iznimno se u znanstveno-¬nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak. (2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je iznimkom u stavku 3. omogućeno zapošljavanje na umjetničko-nastavno radno mjesto u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, osobe koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. |
| 1053 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. st. 1. nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo biti prethodno, prejudicijelno pitanje za izbor na radno mjesto. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u naslovna zvanja i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje smatramo kako u umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. | Nije prihvaćen | Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja te napredovanje na viša radna mjesta ili izbor na radna mjesta ne povezuje se s izborom u zvanje. U stavku 3. predviđeno je da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. |
| 1054 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlažemo izmjenu članka 62. stavak 7. na način da glasi: (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama u roku od dvije godine od dana obrane doktorskog rada. Komentar: Predlažemo da se izmijeni odredba stavka 7. iz sljedećih razloga: - javno objavljivanje doktorata može dovesti do problema u objavljivanju “izvornog rada” u časopisima, - sve više i više doktorskih radova radi se u suradnji s industrijom i javno objavljivanje rezultata može biti u sukobu s razumnom zaštitom intelektualnog vlasništva, - isti problem može se pojaviti u jednostavnim slučajevima “poslovnih tajni” s komercijalnim potencijalom, čak i ako nisu eksplicitno generirane u suradnji s privatnom tvrtkom (vidi Zakon o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti). | Nije prihvaćen | Predloženo se ne prihvaća zbog zaštite načela javnog interesa i održavanja kvalitete doktorskih studija. |
| 1055 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Predlaže se u stavku 1. uz riječi znanstvena i umjetnička djelatnost navesti riječi nastavna djelatnost te ispred riječi "interesa" dodati riječ "posebnog" kako bi formulacija članka 2. stavka 1. glasila kako slijedi: (1) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena, umjetnička i nastavna djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku .... | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1056 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Komentar stavka 2. „Etička djela“ nije odgovarajući termin u ovom kontekstu. Predlažemo promijeniti u termin „etički neprihvatljiva ponašanja te postupak njihovog utvrđivanja.“ U stavku 3. predlažemo završiti rečenicu nakon riječi „instituta“. Čelnik utvrđuje sankcije ako je to u konkretnom slučaju primjereno. Također predlažemo Zakonom ne determinirati naziv pravilnika (pravilnik o stegovnoj odgovornosti). Sankcije za povrede obveza iz radnog odnosa uvriježeno se uređuju pravilnikom o radu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je termin odgovarajući. |
| 1057 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Predlažemo da se propiše da se u slučaju nenazočnosti nastavnika, znanstvenika ili suradnika može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, bez provedbe javnoga natječaja s osobom izabranom na stručno radno mjesto. | Nije prihvaćen | Stavak 1. ne određuje tko može, a tko ne može biti zamjena privremeno nenazočnog zaposlenika te se odluka o tome ostavlja visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu. |
| 1058 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | MUZA predlaže nadopunu: (3) …nastavlja s radom na radnome mjestu višeg asistenta. Nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto umjetnički suradnik nastavlja s radom na radnome mjestu umjetničkog suradnika klavirista, nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto viši umjetnički suradnik nastavlja s radom na radnome mjestu višeg umjetničkog suradnika klavirista, nastavnik koji je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izabran na nastavno radno mjesto umjetnički savjetnik nastavlja s radom na radnome mjestu profesora umjetničkog suradnika klavirista. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1059 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | MUZA predlaže izmjenu: (1) ….za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se osnovna proračunska komponenta ponuđena u pregovaračkom postupku. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 1060 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | MUZA predlaže nadopunu: 5. raspodjeli financijskih sredstava, dinamici i rokovima isplata te višegodišnjim… MUZA predlaže nadopune: (5) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika, suradnika i vanjskih suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, stvarnih materijalnih troškova te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. MUZA predlaže dodati: (7) …te s Čl. 82. st. 2 i Čl. 84. ovog Zakona. MUZA predlaže na kraju rečenice nadopunu: (8) …razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja definiranih Čl. 82. i 84. ovog Zakona. MUZA predlaže umetak: (10) … te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom prema Čl. 82. i Čl. 84. ovog Zakona, Vlada… | Nije prihvaćen | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1061 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | MUZA predlaže izmjenu: (1) …na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih Člankom 82. stavak 2. ovog Zakona te programskim ugovorom. MUZA predlaže izmjenu: (2) ne može biti veći od 10% iznosa osnovne proračunske komponente… | Nije prihvaćen | Odredbom članka potiče se uspješnost u ostvarivanju ciljeva i pokazatelja sukladno planiranom uvođenju novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 1062 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Radi izbjegavanja dvojbe predlažemo specificirati koje dužnosti bi se smatrale rukovodećim. Jesu li ovdje uključeni i pomoćnici ravnatelja, predstojnici zavoda? | Nije prihvaćen | Rukovodeći poslovi definiraju se i proizlaze iz naziva i/ili opisa određenog radnog mjesta ili dužnosti te ih nije potrebno definirati ovim zakonom. |
| 1063 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 47. | Radi izbjegavanja dvojbe predlažemo specificirati koje dužnosti bi se smatrale rukovodećim. | Nije prihvaćen | Rukovodeći poslovi definiraju se i proizlaze iz naziva i/ili opisa određenog radnog mjesta ili dužnosti te ih nije potrebno definirati ovim zakonom. |
| 1064 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | MUZA predlaže nadopunu: 1. plaće i materijalna prava zaposlenika i vanjskih suradnika. 2. materijalne troškove poslovanja u stvarnom iznosu. Na umjetničkom području više od jedne trećine temeljne djelatnosti obavljaju vanjski suradnici kojima se sada naknade isplaćuju zakašnjelo te u proizvoljno umanjenim iznosima. Umjetničko područje sada prima samo oko 40% godišnje potrebnih iznosa za energente i održavanje i to s velikim zakašnjenjem. MUZA predlaže: ponovljenu rečenicu izbaciti pod (7). MUZA predlaže kao alternativu stavku 1. ovdje nadopuniti: 10. sredstva za druge osnovne troškove i vanjsku suradnju. | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 1065 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo da se odredba članka 42. KUZVO kojom je propisano pravo na slobodnu studijsku godinu uvrsti u Zakon, a ako to ne bude prihvaćeno da se znanstvenicima odobri pravo na jednu godinu plaćenog studijskog dopusta radi znanstvenih istraživanja i suradnje na projektima u inozemstvu. Komentar: Znanstvenicima se može odobriti jednom u kalendarskoj godini plaćeni dopust u inozemstvu do 3 mjeseca. Pojedini projekti predviđaju dulje boravke u inozemnim institucijama, a i određena znanstvena istraživanja u inozemstvu traju dulje od 3 mjeseca, pa ako se sabbatical odobrava samo zaposlenicima na viskim učilištima, znanstvenicima na javnim institutima bi trebalo omogućiti jednogodišnji plaćeni dopust. | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 1066 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Komentar stavka 3. Na svim drugim mjestima u prijedlogu Zakona akti znanstvenog instituta se nazivaju odlukom, dok je ovo jedini slučaj „rješenja“. Radi usklađenja termina i jasnoće predlažemo i na ovom mjestu akt koji se donosi nazvati odlukom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1067 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlažemo da se članak 44. stavak 2. dopuni tako da glasi: (2) Viši asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju od najdulje četiri godine na teret sredstava državnog proračuna. Predlažemo da se propiše mogućnost sklapanja ugovora o radu viših asistenata na određeno vrijeme u trajanju od najdulje još šest godina na teret sredstava projekata i uvrštavanje odredbe članka 38. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje u novi Zakon. Komentar: Ovom odredbom onemogućeno je zapošljavanje viših asistenata na vrijeme dulje od četiri godine. Sadašnje odredbe zakona, kolektivnog ugovora i upute Hrvatske zaklade za znanost propisuju uvjete po kojima poslijedoktorandi mogu raditi dulje od 4 godine: 1. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 43. stavak 5. propisuje mogućnost zapošljavanja asistenata i poslijedoktoranada za rad na projektu na teret sredstava projekta na rok koliko traje projekt. 2. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, članak 38., propisuje mogućnost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angažirana, s trajanjem do 6 godina s osobama izabranim u znanstvena, suradnička i stručna zvanja. 3. Hrvatska zaklada za znanost u uputama za zapošljavanje mladih istraživača na projekte propisuje da ukupno poslijedoktorsko usvršavanje ne smije biti duže od šest godina i prihvaća za financiranje poslijedoktoranda koji je prethodno bio financiran iz međunarodnih projektnih sredstava. Ustanove u sustavu nemaju slobodne koeficijente za zapošljavanje poslijedoktoranada na radna mjesta znanstvenih suradnika točno u vrijeme kada im ističe četiri godine radnog odnosa, a postoje brojni europski projekti, a i projekti HRZZ-a koji na koje se poslijedoktorandi mogu zaposliti. Stoga je ustanovama koje imaju osigurana sredstva za plaće i višim asistentima koji su zainteresirani za rad na projektima jer s akademskim stupnjem doktora znanosti ostaju bez radnog mjesta nakon četiri godine, iznimno važno da se rok na koji se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme s višim asistentom produlji. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da zapošljavanje na rok od četiri godine za višeg asistenta optimalan i da izvor financiranja radnog mjesta ne treba navoditi. |
| 1068 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | MUZA predlaže preformulaciju: (1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu u cijelosti tijekom tekuće akademske godine na temelju programskog ugovora. MUZA predlaže drugu rečenicu u stavku (3) ukloniti: Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Ista je u suprotnosti s rečenicom koja joj prethodi odnosno s principom samostalnog raspolaganja vlastitim prihodima. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 1069 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | MUZA predlaže nadopunu: (1) Čine rektori svih javnih sveučilišta… | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1070 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | MUZA predlaže izmjenu stavka: (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovog Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, zaštitu kulturne baštine, umjetničko istraživanje kao integralni dio umjetničkog stvaralaštva te razvoj kreativno-istraživačkog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. MUZA predlaže izmjenu izbacivanjem riječi "temeljno": (2) Umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju, zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih sadržaja i procesa te kreativnih i interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda kroz njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. MUZA predlaže izmjenu ili brisanje: (3) Razvojno umjetničko istraživanje sastavni dio je temeljnog umjetničkog istraživanja, proizlazi iz naravi i prakse umjetničkog stvaralaštva te se ne može izdvojiti iz ukupnosti umjetničkog procesa u zasebnu kategoriju. S obzirom na preslikavanje principa i podjele na vrste istraživanja u znanosti, najjednostavnije bi bilo takav pokušaj podjele na temeljno i razvojno istraživanje u umjetnosti izostaviti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je člankom 84. obuhvaćena umjetnička djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona. |
| 1071 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | MUZA predlaže izmjenu: (2) Usmene provjere znanja te ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom su javni. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 1072 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | MUZA predlaže nadopunu: 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave (predavanja, seminari, vježbe, umjetnička nastava, umjetnički projekti i sl.), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija Umjetničku nastavu ne možemo smatrati ekvivalentom predavanjima, seminarima i vježbama znanstvenog područja jer ona svojim mnogobrojnim oblicima predstavlja vrijednosti za sebe. Time ima vlastitu kategorizaciju i treba ju odgovarajuće valorizirati, primjerice pri izradi prijedloga novog granskog kolektivnog ugovora. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1073 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, člankom 58. propisano je da „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ Smatramo potrebnim skrenuti pažnju kako ova odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa prijediplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika, koji čine dominantnu učeničku populaciju, može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, RIT Croatia | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1074 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | MUZA predlaže nadopunu: (4) …ili osoba koja je ostvarila visoka umjetnička dostignuća od nacionalnog ili međunarodnog značaja. MUZA predlaže brisanje : (5)…, odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predloženi tekst ograničio bi umjetničke doktorate samo na izvedbene umjetnosti. | Nije prihvaćen | Stavak 4. nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U odnosu na stavak 5. predlagatelj Zakona ne nalazi razloge brisanja. |
| 1075 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | MUZA predlaže dodati: (1) … na poslijediplomskoj razini. Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. MUZA predlaže nadopunu kroz dodatni stavak: (4a) Iznimno, u umjetničkom području, pod uvjetima koji su propisani statutom visokog učilišta, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. Prijedlog nadopune u skladu s Čl. 58. st. 4. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 4. predlagatelj smatra da navedena odredba ostavlja mogućnost visokim učilištima da uvjete upisa odrede statutom. |
| 1076 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | MUZA predlaže dodati: (1) … na poslijediplomskoj razini. Sveučilišni diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 1. dovoljno široko postavljen da ne isključuje predloženo. |
| 1077 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | MUZA predlaže izmjenu: (2) … sudjelovati u izvođenju nastave na svim razinama studija… U protivnom, emeriti na umjetničkom području ne bi mogli raditi s obzirom na malobrojnost doktorskih programa. | Nije prihvaćen | Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija. |
| 1078 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | MUZA predlaže izmjenu: (2) …ali ispunjava kriterije za izbor u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto. MUZA predlaže brisanje nakon zareza: (3) …bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovog Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj. Muzička akademija smatra da, u cilju održavanja kvalitete, na umjetničkom području treba ostati obveza raspisivanja javnog natječaja. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 2. napominje se da ovaj Zakon ne uređuje institut zvanja. U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da nije potrebno provoditi javni natječaj obzirom se u slučaju naslovnog nastavnika odnosno znanstvenika ne zaključuje ugovor o radu te ne predstavlja radno mjesto. Održavanje kvalitete osigurano je kroz stavke članka 40. i 43. |
| 1079 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | MUZA predlaže brisati: (2) … na teret vlastitih sredstava. Na umjetničkom području se u zvanja izabire kasnije nego na znanstvenim područjima radi zahtjeva u valorizaciji umjetničke prakse. | Nije prihvaćen | Ovaj prijedlog Zakona ne uređuje institut zvanja. |
| 1080 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | MUZA predlaže izmjenu: … (2) Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto pokreće se… MUZA predlaže izmjenu teksta: (3) Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju iste ili više hijerarhijske razine u odnosu na zvanje i radno mjesto za koje se provodi izbor. Jedan član povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove koja je ovlaštena za provođenje postupka izbora u zvanje. Na umjetničkom području to može biti umjetnik izabran u odgovarajuće naslovno umjetničko-nastavno zvanje. MUZA predlaže izmjenu: (4) … najkasnije u roku 30 dana… MUZA predlaže brisati (10), ponavlja se iz članka 40.: (10) Ako nadležni matični odbor , odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 9. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije . Odluka matičnog odbora može kasniti iz brojnih opravdanih razloga, primjerice radi više sile. To bi značilo da netko može biti izabran u bez obzira na neispunjavanje kriterija za izbor. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. Stavak 10. članka 43. prijedloga Zakona nije moguće brisati zbog metodološko-nomotehničkih pravila izrade akata. |
| 1081 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | MUZA predlaže nadopunu: …znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, profesora umjetničkog suradnika klavirista u trajnom zvanju i profesora stručnog studija… | Nije prihvaćen | Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja. Predlagatelj smatra da nema potrebe uvođenju novih naziva radnih mjesta u ovom stavku. |
| 1082 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | MUZA predlaže dodati: (2) …odluka o imenovanju stručnog povjerenstva sastavljenog u većini od članova fakultetskog ili akademijskog vijeća visokoškolske ustanove koja ima ovlaštenje za izbore u zvanja. U cilju osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice za umjetničko područje, trebalo bi zadržati komponentu izbora u zvanja putem ovlaštenih Vijeća kao dio postupka koji bi prethodio izboru u odgovarajuće radno mjesto. MUZA predlaže dodatni stavak: 2a) Za provođenje izbora u zvanja na umjetničkom području, ovlaštenje imaju umjetničke akademije s najmanje 50 godina postojanja akreditiranih visokoškolskih umjetničkih studijskih programa. MUZA predlaže dodati: (10) …matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Vijeća ovlaštenog za izbor u zvanje Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije… Bez prethodnog mišljenja ovlaštenog vijeća o izboru u zvanje, svu odgovornost prosudbe o ispunjavanju stručnih kriterija izvrsnosti dobili bi nadležni matični odbori. Sastav Matičnog odbora za umjetničko područje nedovoljno pokriva specifične problematike pojedinih područja i polja. Njihove odluke dobrim dijelom se temelje na prijedlozima ovlaštenih vijeća nacionalnih umjetničkih akademija koje su sveobuhvatnošću i kvalitetom djelatnosti najstručnije za profesionalne specifičnosti pri izborima u zvanja. MUZA predlaže brisanje Stavka (11) u Čl. 40. (11) Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese odluku iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije Primjena Stavka (11) u Čl. 40. može dovesti do izbora unatoč neispunjavanju kriterija. Odluka matičnog odbora može kasniti iz brojnih opravdanih razloga, primjerice radi više sile. | Nije prihvaćen | Prijedlog Zakona ne uređuje institut zvanja. Predlagatelj je mišljenja kako do izbora u slučaju neispunjavanju kriterija ne bi smjelo doći jer je predloženi rok od 60 dana dovoljan za donošenje odluke. |
| 1083 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | MUZA predlaže promjenu naziva: Izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika u znanstveno nastavna i umjetničko-nastavna zvanja te odgovarajuća radna mjesta Izravni izbor na slobodno radno mjesto bez prethodnog izbora u zvanje imao bi devastirajući učinak na kvalitetu visokoškolskog obrazovanja na Umjetničkom području. Vodeće nacionalne umjetničke akademije su centri izvrsnosti relevantni za najstručnije odlučivanje na umjetničkom području. Bez komponente izbora u zvanje putem njihovih ovlaštenih vijeća, strelovito bi porastao broj novih proračunskih korisnika uz nesagledivo štetan pad kvalitete budući da bi svaki fakultet s 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogao uvoditi nastavnike u akademsku zajednicu ili ih promicati po vlastitom kriteriju. | Nije prihvaćen | Prijedlog Zakona ne uređuje institut zvanja. |
| 1084 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | MUZA predlaže brisanje: (3) … Iznimno, … Temelj izvrsnosti na umjetničkom području nije doktorat nego relevantnost i rezultati umjetničke prakse valorizirani između ostalog i prema uvjetima rektorskog zbora za izbore u umjetničko-nastavna zvanja. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1085 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | stavak 1 – Točku jedan predlažemo brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. |
| 1086 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | MUZA predlaže nadopunu: (1) …može se zaposliti osoba koja je prethodno izabrana u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje te ima odgovarajući stupanj… Ukidanje komponente izbora u zvanje omogućilo bi da u cilju izravnog zapošljavanja na radno mjesto bez prethodnog izbora u zvanje svi zainteresirani internim aktom odrede vlastite kriterije i samostalno provode izbore u zvanja što bi ugrozilo postojeću razinu izvrsnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja već se uvodi transparentan sustav izbora i napredovanja kroz radna mjesta. |
| 1087 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | stavak 5. – kod popisa osoba koje čine većinu članova MO su predviđeni samo profesori, a ispušteni su znanstveni savjetnici i znanstveni savjetnici u trajnom zvanju te ih valja dodati. | Nije prihvaćen | Stavak 5. upućuje o sastavu većine prilikom imenovanja članova matičnog odbora. |
| 1088 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | MUZA predlaže izmjenu: (4) …Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su korepetitor, viši korepetitor i korepetitor savjetnik umjetnički suradnik klavirist, viši umjetnički suradnik klavirist, profesor umjetnički suradnik klavirist i profesor umjetnički suradnik klavirist u trajnom zvanju | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1089 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Na početku stavka 1 dodati: provođenje znanstvenih istraživanja. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno stavkom 1. člankom 82. prijedloga Zakona. |
| 1090 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | MUZA predlaže nadopunu: …zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta odgovarajuća prethodnom izboru u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje. MUZA predlaže izmjenu: (1) …, za potrebe korepeticije umjetničke klavirske suradnje i druge suradnje … | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1091 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | stavak 1 – Predlažemo brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. | Nije prihvaćen | Iznimka je zbog činjenice da visoka učilišta primarno obavljaju djelatnost visokog obrazovanja. |
| 1092 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nejasno je i tko donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, pa predlažemo članak dopuniti sa: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi Nacionalno vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. | Nije prihvaćen | Sukladno stavku 3. navedeno je tko donosi pravilnik o stegovnoj odgovornosti dok će djela ovisiti o specifičnosti svake ustanove te se iz tog razloga ne mogu propisati Zakonom. |
| 1093 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Etička načela ne bi smjela biti samo minimalna i trebala bi podjednako važiti za svih, a po ovome što je propisano važe samo za stalno zaposlene. Valja istaknuti da izraz "minimalna etička načela" podrazumijeva i da se mogu donositi dodatna načela, a postojanje dodatnih i različitih etičkih načela u pojedinim ustanovama stvorilo bi kaos. Članak bi trebalo razraditi tako da važi za sve u sustavu, a sada to nije slučaj. Primjerice, nitko nije nadležan za osobe u naslovnom zvanju. Ni osobe koje bi promijenile ustanovu zaposlenja nisu obuhvaćene. Također valja voditi računa da znanstvena djelatnost podrazumijeva suradnju pojedinaca i ustanova na projektima, radovima, skupovima, izdavaštvu, kao i dodatno obrazovanje i da bi bi valjalo zakonom propisati i međusobnu suradnju ustanova u utvrđivanju kršenja etičkih načela te međusobno obavještavanje ukoliko se utvrdi da slučaj uključuje više ustanova. Primjerice, kod slučajeva kada do kršenja etičkih načela dođe u radu koji ima više autora iz više ustanova ili kada zaposlenik jedne ustanove prekrši etička načela tijekom studija ili nastave u drugoj ustanovi. Valjalo bi, koliko je moguće, propisati nadležnosti i suradnju među ustanovama. U navedeni članak (ili u posebnom članku) nužno je uvrstiti Odbor za etiku u visokoškolskom obrazovanju i znanosti ili neko drugo odgovarajuće tijelo koje bi davalo smjernice za rad etičkih odbora u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, rješavalo kompliciranije slučajeve i djelovalo kao drugostupanjsko tijelo. Ukoliko se ukida Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju valja predvidjeti što će se napraviti s nerješenim spisima tog Odbora. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne predviđa se uvrštavanje Odbora za etiku već će smjernice za kao minimum etičkih načela donijeti Nacionalno vijeće. Zbog neefikasnosti trenutnog sustava centraliziranog postupka vezanog uz kršenje etičkih načela, predlagatelj Zakona predvidio je decentralizaciju kroz pojedina visoka učilišta odnosno znanstvene institute. Predlagatelj Zakona smatra da uspostavljanjem minimalnih etičkih načela osigurava standard dok se svaka razrada iznad tog standarda može smatrati dodanom vrijednošću. |
| 1094 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Valja pojasniti definiciju naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik te predlažemo dodati stavak u kojem će to biti učinjeno. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. ovog članka definiran je status naslovnog znanstvenika odnosno nastavnika. |
| 1095 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | MUZA predlaže izmjenu: … 4. (dekan) sudjeluje u izradi prijedloga programskog ugovora fakulteta, odnosno… | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1096 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | MUZA predlaže brisanje posljednje rečenice: (5) … Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta Smatramo da studentskim predstavnicima treba ostati mogućnost glasovanja o navedenim pitanjima. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1097 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodnu studijsku godinu valja omogućiti i za zaposlene u institutima koji također imaju pravo na usavršavanje. Pravo na slobodnu studijsku godinu je već predviđeno i u kolektivnom ugovoru i u sadašnjem Zakonu te ova formulacija predstavlja gubitak prava. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 1098 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidatai za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primijenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta internim aktima i u skladu sa financijskim planom, a koji se donosi u skladu s programskim ugovorom, rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. S ciljem ujednačavanja kriterija izvrsnosti i održavanja kvalitete izbora, predlagatelj je mišljenja da provjeru ispunjava li kandidat kriterije za izbor na više radno mjesto treba utvrditi neovisno tijelo, a ne ustanova na kojoj je isti zaposlen. |
| 1099 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | MUZA predlaže brisanje posljednje rečenice: (5) … Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Smatramo da studenti trebaju ostati uključeni u glasovanje o navedenim pitanjima. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora nastavnika sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama ovoga prijedloga Zakona. |
| 1100 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | stavak 6. – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažemo zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student. | Nije prihvaćen | Kriterije odabira određuje visoko učilište odnosno znanstveni institut. |
| 1101 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | MUZA predlaže na kraju rečenice nadopunu: (2) …provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te s Čl.40., Čl. 82. i Čl. 84. ovog Zakona. Nastavak sadašnje prakse podredne primjene propisa osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju pri inicijalnoj akreditaciji u kombinaciji s predloženim izmjenama u postupku izbora na radno mjesto - (Čl. 40. Nacrta) kojim više nije predviđena postojanje Ovlaštenog vijeća - prouzročit će strelovit porast broja novih proračunskih korisnika uz nesagledivo štetan pad kvalitete. Upitni kriteriji davanja dopusnica uz slobodu izbora u zvanja koja bi uslijedila ukidanjem ovlaštenih vijeća imat će devastirajući učinak na financiranje i kvalitetu visokoškolskog obrazovanja na Umjetničkom području. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s nomotehničkim pravilima o izradi akata. |
| 1102 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | stavak 1. – „Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove“ valja pojasniti Predlažemo: Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove sukladno Zakonu o ustanovama stavak 2 – Predlažemo dopuniti točkom 8: Daje prethodno mišljenje upravnom vijeću za promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta i točkom 9: provodi redovitu evaluaciju rada djelatnika Ovdje valja primijetiti da je predlagatelj Zakona u uvodnom dijelu pod C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona naveo „ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani“, a da se među poslovima ravnatelja ništa takvo ne spominje. stavak 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Člankom 5. stavkom 1. prijedloga Zakona propisano je da se na pitanja upravljanja ustanovama u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuje zakon kojim se uređuju ustanove te smo mišljenja da stavak 1. članka 35. prijedloga Zakona nije potrebno dopuniti. Dodatne ovlasti ravnatelje utvrdit će se statutom i drugim općima aktima znanstvenog instituta. Nadalje, mišljenja smo da se pomoćnici ravnatelja trebaju imenovati na prijedlog ravnatelja jer oni pomažu ravnatelja u radu. Nije moguće zakonom propisati imenovanje pomoćnika ravnatelja na način da se isti imenuju i na prijedlog ravnatelja i uz prethodno mišljenje znanstvenog vijeća. Institut može statutom propisati obvezu znanstvenog vijeća da daje prethodno mišljenje o pomoćnicima ravnatelja, no to mišljenje ne bi smjelo utjecati na postupak imenovanje predložen člankom 35. stavkom 5. |
| 1103 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu (MUZA) predlaže nadopunu: (1)…znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa su za Republiku Hrvatsku… | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kako je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 1104 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Nejasno je zašto se Zakonom ograničava broj članova ZV, a ne prepušta se to statutu instituta kao do sada. A i ako se uvodi ograničenje nejasno je zašto na 40, jer neki instituti i nemaju toliko znanstvenika, dok ih drugi imaju znatno više. | Nije prihvaćen | Zbog načela efikasnosti donošenja odluka predlagatelj je mišljenja da znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova, a sastav znanstvenog vijeća, izbor članova i mandat uredit će se statutom znanstvenog instituta. |
| 1105 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu MUZA) predlaže nadopunu naziva: ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU, ZNANSTVENOJ I UMJETNIČKOJ DJELATNOSTI (ZVOZUD) Time ne bi bilo zapreke osnivanju umjetničkih zavoda. U ovom Zakonu je umjetnička djelatnost jasno zasebno definirana što ukazuje na potrebu prisutnosti umjetnosti u nazivu Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer bi predloženi naziv bio u koliziji s postojećim pravnim propisima koji uređuju umjetničku djelatnost. |
| 1106 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Kako nastavna zvanja jedina od svih zvanja u visokoškolskim ustanovama nemaju mogućnost napredovanja nakon samo jedne stepenice te također namaju mogućnost ostvarivanja trajnog zvanja nego bi u reizbor trebala ići svakih pet godina do mirovine, smatram da se radi o diskriminatornim odredbama (kako u važećem zakonu, tako i u ovom nacrtu zakona). Štoviše, ovaj nacrt zakona određenim skupinama (umjetničkim suradnicima i lektorima) omogućuje napredovanje, a skupina "nastavna zvanja" ostaje jedina od grupacija na visokoškolskim ustanovama koja i dalje nema tu mogućnost. Novi je zakon prilika da se ispravi ta nepravda. Stoga podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama i sljedeći prijedlog: Stavak (3) članka 38. treba promijeniti tako da glasi: (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta. |
| 1107 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u djelokrugu upravnog vijeća, stoga taj dio valja preformulirati. Predlažemo: Upravno vijeće vodi poslovnu i financijsku politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti te nadzire zakonitost rada znanstvenog instituta. Uz to, predlažemo brisati: stavak 3, točka 7 – „Upravno vijeće nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja“ i stavak 3, točka 10. – „Upravno vijeće potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom“. Tim odredbama ZV i ravnatelj gube bilo kakvu samostalnost u donošenju odluka iz svoje nadležnosti i posredno ih preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ministar imenuje većinu članova upravnog vijeća javnih znanstvenih instituta. Unatoč tome, ravnatelj zadržava odgovornost za donesene odluke. Dodatni je problem i to što članovi upravnog vijeća ne moraju biti znanstvenici te samim time ne mogu voditi znanstvenu politiku znanstvenog instituta, već to može samo znanstveno vijeće. U istom članku predlažemo dopuniti stavak 3, točka 9 tako što bi za „promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta“ trebalo prethodno mišljenje ravnatelja i Znanstvenog vijeća. Promjena djelatnosti i statusa instituta odražava se na institut u cjelini i svu njegovu djelatnost te se ne bi smjelo provoditi bez ravnatelja koji je odgovorna osoba i znanstvenog vijeća koje oblikuje znanstvenu politiku. U istom smislu valja dopuniti Čl. 34. i 35. Stavak 3, točka 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje Znanstveno vijeće, a ne Upravno vijeće. | Nije prihvaćen | Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
| 1108 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. | Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlažemo: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. | Nije prihvaćen | Ovlasti znanstvenog vijeća utvrđuju se člankom 34. prijedloga Zakona i statutom znanstvenog instituta. |
| 1109 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | stavak 2, točka 4 – Javni znanstveni institut izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske; dodati: i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je osnivač javnih znanstvenih instituta Republika Hrvatska, predlagatelj je mišljenja da javni znanstveni instituti, u skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima, između ostalog, izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. |
| 1110 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | čl. 46. Predlažemo da se st. 1. dopuni da se pravo na slobodnu studijsku godinu može odobriti osobama „znanstvenim institutima“ jer je čl. 42. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje to omogućio. U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednog instituta Osijek Predsjednik Znanstvenog vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o vrsti radnog mjesta. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru ovog radnog mjesta. |
| 1111 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | čl. 43. st. 1. - pridružujemo se komentaru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, te dodajemo komentar: „Znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje pet godina može se izabrati na više radno mjesto“ Predlažemo - da se izbor na više radno mjesto može pokrenuti nakon tri godine ako znanstvenik ispunjava dvostruke kriterije višeg radnog mjesta. Obrazloženje: uvažavanje znanstvene izvrsnosti, iznad prosječnosti, poticanja motiviranosti i pravednijeg sustava vrijednosti temeljenom na vlastitim postignućima. Rokove iz čl. st. 6., 7., 9. - predlažemo da se smanje/skrate i usuglase s predloženim rokovima u čl. 40. čl. 43. st. 11. - nakon provedenog izbora na više radno mjesto s izabranim kandidatima sklapa se aneks ugovora o radu. Predlažemo da se riječ „izabrani“ briše jer se izbor provodi odlukom Znanstvenog vijeća za znanstvenike koji je obvezan dostaviti dokaze, dakle izbor se provodi za „određenog“znanstvenika te nije potrebno pisati „izabrani“ kada je znanstvenik (pojedinac) kandidat. Smatramo da treba dopuniti čl. 43. st. 11. i jasno regulirati što aneks ugovora treba sadržavati odnosno koja su prava izabranog znanstvenika. Naime, aneksom ugovora može se konstatirati da je znanstvenik izabran na više radno mjesto, rok ponovnog izbora/reizbora, ali sto je s pravom na plaću za više radno mjesto? Stoga je nužno definirati koja su to prava kada se zaključuje aneks ugovora. U ime Znanstvenog vijeća Poljoprivrednog instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Rokovi su usklađeni s propisima kojima se uređuje opći upravni postupak. Sadržaj aneksa ugovora nije predmet prijedloga Zakona. |
| 1112 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U stavku 4 se navodi etičnost znanstvenika i umjetnika, a ispuštena je u stavku 2 koji se odnosi na visoko obrazovanje koje bi se također trebalo, uz ostalo, temeljiti na etičnosti. | Nije prihvaćen | U odnosu na članak 2. stavak 4. osobe u visokom obrazovanju zaposlene su na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta te suradnička mjesta s akademskim stupnjem doktora znanosti pa su obuhvaćene i ovom odrednicom |
| 1113 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažemo da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Ustanove će u okviru novog modela programskog financiranja same odrediti predmete financiranja. |
| 1114 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | čl. 42. - pridružujemo se prethodnim komentarima, jer ako se postupak reizbora pokreće protekom roka od 5 godina, protek roka od 5 godina treba jasno definirati na tako da glasi „Postupak reizbora pokreće se protekom roka od 5 godina od posljednjeg izbora odnosno reizbora, „a najkasnije u roku od 6 mjeseci“... U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. |
| 1115 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | čl. 40. - pridružujemo se prethodnim komentarima da u nacrtu zakona nedostaje - izbor na stručna slobodna radna mjesta; definicija što se misli pod pojmom „slobodno radno mjesto“? Obrazloženje: Definicija pojma „slobodno radno mjesto“ je nužno jer po važećem zakonu, Ministarstvo znanosti nam je na temelju zahtjeva za popunu upražnjenog sistematiziranog radnog mjesta i oslobođenog koeficijenta davalo suglasnost na temelju koje smo raspisivali javni natječaj. Doslovnim tumačenjem predloženog čl. 40. st. 1. i 2. znanstveni institut može raspisati javni natječaj i provesti postupak izbora kako je predviđeno čl. 40. sklopiti ugovor o radu (st. 12.) a da po okončanju postupka nadležno ministarstvo utvrdi da provedeni izbor nije valjan jer nije bilo slobodnog radnog mjesta. Stoga smo mišljenja da je potrebno definirati pojam „slobodnog radnog mjesta“ i tko prethodno daje mišljenje/odobrenje da se može provesti izbor na slobodno radno mjesto. čl. 40. st. 7. predlažemo da se rok od 30 dana od isteka roka za prijavu na natječaj skrati/smanji na 10 dana. čl. 40. st. 8. predlažemo da se rok od 30 dana skrati/smanji na 10 dana čl. 40. st. 10. predlažemo da se rok od 60 dana od dostav tivnosti i korektnosti prema kandidatima jer ako predloženi rokovi u nacrtu zakona ostanu neizmijenjeni e odluke, skrati/smanji na 30 dana Obrazloženje: Predlažemo skraćivanje rokova radi opera procedura od raspisivanja natječaja do sklapanja ugovora o radu trajala bi 158 dana. U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u pravilniku kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. Prijenos koeficijenata je moguć uz suglasnost obje znanstvene ustanove nakon odobrenja Ministarstva. U odnosu na predložene rokove predlagatelj smatra da su optimalni te ne sprječavaju tijela da radnje poduzmu i prije isteka navedenog roka. |
| 1116 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Prema ovom prijedlogu Senat sveučilišta ne bi uključivao predstavnike nastavnih zvanja, a uključivao bi studentske predstavnike i druge članove. Ako se zaposlenici na suradničkim i drugim radnim mjestima te studenti također biraju Senat, nije moguće da hijerarhijski viša skupina, nastavna zvanja, ne bude zastupljena u Senatu. U popis predstavnika pod točkom 3. treba dodati i nastavna zvanja. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno točkom 3. |
| 1117 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | čl. 34. st. 3. - predlažemo da se doda - donosi Etički kodeks (sukladno čl. 55. st. 2. predloženog nacrta Zakona) - donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti (sukladno čl. 56. st. 3.) U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Odredba članka 56. stavka 3. prijedloga Zakona izmijenit će se na način da Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi Upravno vijeće. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1118 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Prijedlog: Predlažemo da se u članak 43. uvrsti stavak: Iznimno, postupak izbora na više radno mjesto može se pokrenuti prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto, ali ne ranije od proteka tri godine od izbora na postojeće radno mjesto uz ispunjavanje posebnih kriterija koje propisuje Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. U slučaju prihvaćanja prijedloga, potrebno je dopuniti članak 86. stavak 1. točku 6. tako da glasi: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 6. na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za izbore i reizbore na znanstvena radna mjesta kao i posebne kriterije za izbor na više znanstveno radno mjesto prije proteka roka od 5 godina od izbora na postojeće radno mjesto. Komentar: U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti objavljenom za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću nije propisana mogućnost postupka izbora na više radno mjesto prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto. U stavku 1. bi bilo korisno dodati da se misli na znanstveno radno mjesto na kojem je znanstvenik trenutno zaposlen. Primjedba na stavak 4. Pristupnik mora zadovoljiti iste uvjete kao i kod izbora na slobodno radno mjesto pa ne bi trebao dostavljati dokaze samo o novim postignućima. Predlažemo da dokazi o ispunjavanju uvjeta za izbore na znanstvena radna mjesta budu isti neovisno provodi li se postupak izbora na slobodno radno mjesto putem javnog natječaja ili postupak izbora na više radno mjesto bez javnog natječaja. Prijedlog izmjene stavka 6. Predlažemo da Stručno povjerenstvo mišljenje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik kriterije za izbor na više radno mjesto dostavi najkasnije u roku 40 dana od dana od dana isteka roka za prijave na natječaj ili u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijava na natječaj. Komentar: Nije jasno što se smatra dokazima o ispunjavanju kriterija niti kako se utvrđuje koji dan počinje teći rok za izradu mišljenja stručnog povjerenstva. Također predlažemo dodati nakon riječi „kriterije za izbor na više radno mjesto“ riječi „te predlaže da se nastavnik odnosno znanstvenik izabere odnosno ne izabere na više radno mjesto“. Primjedba na stavke 7.-11. Ista primjedba kao na članak 40. odnosno u postupku nedostaje akt kojim se znanstvenik izabire/ne izabire na više radno mjesto. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna i usklađena s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1119 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Prijedlog izmjene odredbe stavka 3. Predlažemo da se brišu riječi: “polovinu, a iza riječi: “i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto” dodaju riječi: “ako ih ustanova propiše” tako da odredba članka 42. stavak 3. glasi: (3) Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako ispunjava Nacionalne kriterije za reizbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu i dodatne kriterije za izbor na više radno mjesto ako ih ustanova propiše. Primjedba na odredbu stavka 5. Nejasno je temeljem kojeg akta i u kojem trenutku znanstveniku koji nije reizabran prestaje radni odnos. Ako je intencija da radni odnos prestaje na temelju odluke matičnog odbora, trebalo bi propisati prestanak radnog odnosa danom dostave takve pravomoćne odluke poslodavcu. Poslodavac ima daljnje obveze po prestanku radnog odnosa u smislu odjave radnika itd. Vidjeti rješenje ovog Zakona iz čl. 45. st. 4. Dodatno, odredba je pravno upitna s obzirom na Zakon o radu ne poznaje ovakvu vrstu prestanka radnog odnosa. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata |
| 1120 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Primjedba na odredbu stavka 3. Predlažemo razmisliti je li doista nužno uvođenje upravnog postupka u postupanje znanstvenih instituta. Postupci odlučivanja o pravima i obvezama znanstvenika i suradnika (radnika) u javnim službama uvijek su se provodili u skladu sa Zakonom o radu i Pravilnikom o radu a ne Zakonom o upravnom postupku. Prava i obveze iz radnog odnosa su vrlo širok pojam. Smatramo da nije intencija zakonodavca da poslodavac npr. o pravu na plaćeni dopust radnika znanstvenika odlučuje rješenjem u skladu s odredbama ZUP-a. Primjena ZUP-a u postupcima zapošljavanja na radna mjesta u javnim službama također je problematična i pravno upitna. Također, ovime svi znanstveni instituti postaju obveznici primjene Uredbe o uredskom poslovanju (NN 75/2021) te uvođenja novog informacijskog sustava uredskog poslovanja najkasnije do 1.1.2023. godine u skladu Uredbom koja sadrži tehničku specifikaciju informacijskog elektroničkog sustava uredskog poslovanja. Navedeno iziskuje dodatna financijska sredstva i prilagodbu sustava, za što je opet potrebno predvidjeti dodatno vrijeme u sklopu prijelaznih odredaba. | Nije prihvaćen | Zakon o općem upravu postupku primjenjuje se na pravila postupka, a ne na radne odnose. |
| 1121 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U članku 2., stavku 4. predlaže se brisanje točke 2. te dodavanje novog stavka 6. koji glasi: "Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti." | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1122 | MARKO ČULE | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kako slijedi: Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta niti za uvođenjem posebnih nastavnih radnih mjesta na veleučilištu. |
| 1123 | Ivan Milinović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Apeliram na donositelje Zakona da se u Zakon uvrsti navedeni prijedlog. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1124 | Ivan Milinović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Apeliram na donositelje Zakona da se u Zakon uvrsti navedeni prijedlog. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1125 | MARKO ČULE | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Podržavam prijedlog Kineziološkog fakulteta o skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente Marko Čule | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1126 | Marina Lolić Čipčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Čl. 38. st. 3. definira nove nazive nastavnih radnih mjesta; umjesto profesora visoke škole u profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom zvanju. Iako pozdravljam preinaku Zakona koji dosada nije poznavao nastavno zvanje profesora visoke škole u trajnom zvanju, napominjem da je novi prijedlog, u najmanju ruku, netočan. Osobe izabrane u nastavna zvanja i na nastavna radna mjesta nerijetko sudjeluju u izvođenju nastave na sveučilišnim studijima. Prijedlog novog zakona bi ih trebao, barem nazivljem, tretirati kao nekompetentne? Jer su isti profesori "stručnih" studija? Profesori "stručnih" studija također nemaju stupanj doktora struke već doktora znanosti. Konačno, u razlozima zbog koji se Zakon preinačuje ističe se potreba jačanja znanstvene komponente i međunarodne suradnje i vidljivosti hrvatskog sustava znanosti i obrazovanja. Dajte prevedite ovo vaše novo nazivlje i predstavite nekog "profesora stručnih studija" na recimo engleskom jeziku (professional studies professor???). U konačnici, koja se argumentacija krije iza izmjene nazivlja? Što se time poboljšava? Predlažem stoga da se zadrže postojeći nazivi; profesor visoke škole, te nadoda ili bolje rečeno prizna i zvanje (radno mjesto) profesora visoke škole u trajnom zvanju. Prijedlog teksta čl.38.st.3. "Nastavna radna mjesta grupiraju se u tri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižeg prema višemu su predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor VISOKE ŠKOLE i profesor VISOKE ŠKOLE u trajnom izboru (prof.V.Š.), zatim lektor, viši lektor i lektor savjetnik te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. | Nije prihvaćen | Obzirom se stručni studiji izvode i na sveučilištu predlagatelj smatra da je primjeren naziv profesor stručnih studija. |
| 1127 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Predlažemo da se u članku 96. jasnije precizira razlika između namjenskih prihoda iz stavka 3. točke 4. i vlastitih prihoda iz stavka 4. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. |
| 1128 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | U članku 92. predlaže se iza stavka 6. dodati novi stavak koji glasi: "U matični odbor odnosno matično povjerenstvo mogu biti izabrana najviše dva kandidata s iste institucije." | Nije prihvaćen | Visoka učilišta i znanstveni institutu razlikuju se po veličini, odnosno broju potencijalnih kandidata za članove matičnih odbora i matičnih povjerenstava iz odgovarajućih znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja te je predlagatelj mišljenja kako isto ne bi trebalo propisati zakonom, a s ciljem osnivanja tijela iz reda izvrsnih kandidata. |
| 1129 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Također u stavku 2 je potrebno nadopuniti dio teksta "...Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i obrazovanja " tako da se ispred riječi "obrazovanje" doda riječ "visoko" tako da rečenica glasi "Osnivačka prava nad javnim visokim učilištem u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove znanosti i visokog obrazovanja ". Naime, već smo imali slučajeve da je osnovno i srednje obrazovanje bilo izdvojeno u zasebna ministarstva ... pa da u sličnom slučaju ne bi došlo do poteškoća, | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1130 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Bilo bi dobro još preciznije definirati autonomiju. Posebice pitanje mogućnosti sudskog pobijanja pojedinačnih akata/odluka sveučilišnih i fakultetskih tijela. Dakle, da se eksplicitno omogući tužbe pred upravim sudom. Sadašnja sudska praksa je takva da to nije moguće jer se sudovi proglašavaju nenadležnima. U Zakonu je na više mjesta navedeno da se može pred visokim upravim sudom tražiti provjera zakonitosti općih akata, ali i dalje se ne spominje mogućnost osporavanja pojedinačnih odluka. Nadalje, držimo da u neintegriranim sveučilištima nepovredivost sveučilišta treba eksplicitno proširiti na fakultete kako bi se izbjegle nejasnoće te dati ovlasti dekanu za davanje suglasnosti za postupanje u prostorijama pojedinog fakulteta. | Nije prihvaćen | Predloženo reguliraju propisi radnog prava i općeg upravnog postupka. |
| 1131 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | (1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u sustavu visokog obrazovanja. Dakle, u stavku 1) potrebno je iza riječi "... i umjetničke djelatnosti" dodati nadopunu "u sustavu visokog obrazovanja", jer ovaj zakon ne regulira umjetničku djelatnost kao takvu nego samo dio umjetničke djelatnosti koja je vezana uz sustav visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je odredba članka 1. jasna. |
| 1132 | Martina Sesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, slažem se s prijedlogom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te je, po mom mišljenju prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH i da se Zakonski definira jednaka tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Važnost edukacije o čuvanju i unapređenju skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju vrlo važnim, pa je samim time svaki njihov naveden prijedlog osnovan i utemeljen. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podržavam prijedlog jer smatram da je tjelesna i mentalna dobrobiti naših mladih vrlo bitna, te se o njoj treba konkretno brinuti. S poštovanjem, Martina Sesar, član Upravnog odbora Udruge kineziologa Grada Zagreba | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1133 | Ines Udodovsky | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1134 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Predlaže se da se u članku 53. jasnije definira pojam naslovnog znanstvenika, iz kojih sredstava se financira angažman naslovnog znanstvenika te je li za angažman naslovnog znanstvenika potrebna prethodna suglasnost MZO. | Nije prihvaćen | Stavkom 2. ovog članka definiran je status naslovnog znanstvenika odnosno nastavnika. Obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu nije potrebna prethodna suglasnost resornog Ministarstva dok se pitanje financiranja prepušta visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu. |
| 1135 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlaže se da se u st. 1. članka 46. uključe i osobe izabrane na znanstveno radno mjesto pa da stavak glasi: "Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko ili znanstveno vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta odnosno javnog zannstvenog instituta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno odnosno znanstveno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa zaprimljenim prijedlogom. |
| 1136 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlaže se da se u st. 3. kao pravo i obveza asistenta uvede mogućnost pohađanja doktorskog studija u inozemstvu. | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir odredbe članka 44. stavka 3. točke 3. prijedloga Zakona predlagatelj je mišljenja kako isto zakonom nije isključeno. |
| 1137 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | U članku 93. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju," | Nije prihvaćen | Predložena dopuna članka 93. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1138 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U članku 2. stavak 4. točka 2. na kraju dodati tekst "što podrazumijeva otvoreni i suradnički proces istraživanja, otvoreni pristup rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenu i interoperabilnu istraživačku infrastrukturu,". U članku 2. stavak 4. točka 4. tekst zamijeniti tekstom: "otvorenom pristupu publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja te rezultatima umjetničkog stvaralaštva čije je stvaranje u potpunosti ili djelomično financirano javnim sredstvima,". | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1139 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Predlažemo članak 112. prebaciti u članak 58. Iznimno od članka 58. stavak 3. ovoga Zakona, osoba koja je prije 2010. godine bez položene državne mature završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine, može upisati sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij u skladu s uvjetima propisanim općim aktom visokog učilišta. | Nije prihvaćen | Normativno rješenje navedeno u prijedlogu Zakona u skladu je s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1140 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U članku 46. Zakona trebalo bi dodati mogućnost korištenja slobodne studijske godine i u svrhu stručnog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 1141 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Postavlja se pitanje zašto se mijenja naziv poslijedoktoranda, taj pojam je u akademskim krugovima (prvenstveno u inozemstvu) poznat i uobičajen (članak 38. stavak 5.). | Nije prihvaćen | Naziv viši asistent više odgovara opisu poslova i zadaća za navedeno radno mjesto, a naziv poslijedoktorand označava status osoba s obzirom na to da poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 1142 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U Zakon je potrebno ugraditi i omogućiti izbore u znanstvena zvanja kao što je to i do sada bilo moguće, a ne samo radna mjesta (članak 37.), odnosno da znanstvena zvanja (radna mjesta) budu predviđena samo u znanstvenim institutima. Dakle, znanstveno zvanje ne bi smjelo ovisiti o radnom mjestu te bi trebalo omogućiti svima izbor u znanstveno zvanje na osobni zahtjev tj. tu opciju treba predvidjeti i za fakultete s obzirom na rad u laboratorijima i na određenim projektima. U članku 37. propisano je da se nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Potrebno je dodati da se nastavna radna mjesta na sveučilištu mogu dobiti i za izvođenje repetitivnih vježbi i druge nastava koja se odvija pod direktnim nadzorom nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju. Primjer: vježbe iz temeljnih predmeta na nižim godinama studija koje se izvode u velikom broju grupa, kao što su matematika, fizika na prvoj godini. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Člankom 53. prijedloga Zakona propisana je mogućnost angažiranja naslovnih znanstvenika na visokim učilištima i znanstvenim institutima. Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. |
| 1143 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 25. | U članku 25. stavku 2. navedeno je da članovi upravnog vijeća javnog veleučilišta moraju imati odgovarajuće obrazovanje i iskustvo nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti veleučilišta. Trebalo bi točno navesti koja je to razina obrazovanja te tko to propisuje. | Nije prihvaćen | Navedeno će se propisati statutom pojedinog veleučilišta. |
| 1144 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Rektor se i dalje bira samo među profesorima koji rade na tom sveučilištu (članak 14.). Tako će i dalje biti onemogućeno da za rektora budu birani istaknuti znanstvenici i dokazani lideri u visokom obrazovanju koji dolaze izvan samog sveučilišta, a posebno izvan Hrvatske (npr. naši ugledni znanstvenici koji rade na izvrsnim svjetskim sveučilištima). Smatramo da bi kandidature i izbor trebao biti omogućen istaknutim znanstvenicima i liderima s međunarodnih sveučilišta. | Nije prihvaćen | Iz navedenog članka ne proizlazi da se rektor bira iz redova profesora koji rade na tom sveučilištu. |
| 1145 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U Zakonu bi kod načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti (članak 2.) kao temelj visokog obrazovanja trebalo navesti da se visoko obrazovanje temelji na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, poštivanju i afirmaciji ljudskih prava te povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem. | Nije prihvaćen | Predloženo je sadržano u članku 3 i 4. prijedloga Zakona. |
| 1146 | Vitomir Blagojević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Vitomir Blagojević, prof. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1147 | Goran Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, U uvodu zakona pod A) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi, dobro su detektirane glavne boljke našeg sustava znanosti. Prvenstveno se to odnosi na sudjelovanje u kompetitivnim projektima i patentima. Također se navodi "Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete, mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija". To je po mom mišljenu također zbog toga što se publiciraju radovi koji nisu proistekli iz znanstvenih projekata i samim time su manje zanimljivi znanstvenoj zajednici. U uvodu zakona pod B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom se između ostalog navodi kako se očekuju sljedeći ishodi: - stvaranje preduvjeta za povećanje kompetitivnosti javnih znanstvenih instituta i javnih sveučilišta, posebice u pogledu poboljšanja kvalitete studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, kao i za suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom. Moje mišljenje je kako sudjelovanje, a poglavito vođenje kompetitivnih projekata nije dovoljno valorizirano u uvjetima rektorskog zbora u postupcima izbora u zvanja, pa znanstvenici nemaju jaki motiv za prijavu na natječaje. Štoviše vođenje projekata je znatan napor pa ih izbjegavaju. Nažalost, ni i ovom u prijedlogu zakona nisam pronašao mehanizam koji bi učinkovito postigao poticanje vođenja kompetitivnih projekata te suradnju s gospodarstvom. Stoga želim dati prijedlog za poticanje kompetitivnosti intervencijom u članak 51. Budući članak 51. u predloženom obliku daje određena materijalna prava, kao takav idealan je za poticanje kompetitivnosti. Stoga predlažem da se članak 51 proširi jasnim kriterijima za mogućnost rada nakon zakonskog roka za umirovljenje. Npr.: - za one koji su vodili tri kompetitvna projekta - vode kompetitivni projekt u trenutku kad navršavaju zakonski rok za umirovljenje - njihova suradnja s gospodarstvom može pokrivati trošak plaće. - citiranost, h indeks itd... Ukoliko se ne mogu propisati tako univerzalni kriteriji za sve fakultete, alternativa bi mola biti barem nametanje obveze pojedinoj instituciji da izradi kriterije , kako bi bio moguć rad nakon roka za umirovljenje. Potreba u nastavi ne smije biti razlog za produljenje statusa. Ako je potrebno dopustio bi honorarno angažiranje umirovljenih profesora. (Svaki ostanak u sustavu koči barem tri napredovanja) Za mene je ukidanje kriterija korak unatrag i potpuno neprihvatljivo. Smatram kako produljenje radnog vijeka treba biti nagrada za najizvrsnije profesore, da se barem na kraju karijere razlikuju od svojih prosječnih kolega. To bi bio i jasan putokaz mladim kolegama kako je vođenje kompetitivnih projekata ipak mjerilo kvalitete njihova rada. | Nije prihvaćen | Nastavak rada nakon prestanka ugovora zbog ostvarivanja prava na mirovinu bit će uređen općim aktima visokog učilišta. |
| 1148 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | Predlaže se da se stavak 2. točka 4. briše iz teksta Zakona. U stavku 2. točka 4. je u izravnoj opreci s točkom 1. i točkom 3. koje u misiju i djelatnosti instituta stavljaju unaprjeđivanje znanstvene djelatnosti i integraciju hrvatskog znanstvenog sustava u Europski istraživački prostor. Obje misije navedene u točkama 1. i 3., a u značajnoj mjeri i u točki 2., podrazumijevaju intenzivno usmjeravanje javnih znanstvenih instituta na povećavanje kvalitete znanstvenog rada i ostvarivanje znanstvene izvrsnosti kako bi ti isti instituti mogli unaprijediti svoju znanstvenu djelatnost i na učinkoviti i svrsishodan način se integrirati u Europski istraživački prostor. No, kako bi javni znanstveni instituti mogli postati doista znanstveno izvrsni u međunarodnim okvirima, potrebno je da se u svojem radu fokusiraju dominantno, ako ne i isključivo, na znanstvene aktivnosti koje podrazumijevaju prije svega objavljivanje znanstvenih radova u vrhunskim međunarodnim časopisima te ugovaranje i provođenje međunarodnih kompetitivnih znanstveno-istraživačkih projekata. Takva orijentacija instituta međutim neće biti moguća ako instituti istovremeno moraju izrađivati znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. Drugim riječima, rad na izradi takvih podloga ne vodi do povećanja znanstvene izvrsnosti, već baš suprotno, on skreće fokus instituta sa znanstvene izvrsnosti te ih pretvara u servis agencije za stvaranje znanstvenih i stručnih podloga. Valja voditi računa da bi pretjerani rad na takvim podlogama u konačnici doveo do erozije i degradacije trenutne razine znanstvenih kompetencija i izvrsnosti, dok prijedlog Zakona i u ovom i u mnogim drugim člancima inzistira upravo na suprotnom – da sve institucije iz znanstvene djelatnosti, uključujući i javne znanstvene institucije, moraju povećati svoju znanstvenu izvrsnost, da bi tako unaprijedile svoju znanstvenu djelatnost i uspješno se integrirale u Europski istraživački prostor. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je osnivač javnih znanstvenih instituta Republika Hrvatska, predlagatelj je mišljenja da javni znanstveni instituti, u skladu s nacionalnim znanstvenim prioritetima, između ostalog, izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske. |
| 1149 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | Predlaže se da se u stavak 1. unese definicija znanstvenih i stručnih projekata. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1150 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Predlaže se da se definicija akademske zajednice u stavku 1. proširi na način da obuhvati i istraživače/znanstvenike u znanstvenim institutima. | Nije prihvaćen | Stavak 1. članka 3. prijedloga Zakona obuhvaća znanstvenike, suradnike te sve druge sudionike u procesu visokog obrazovanju. |
| 1151 | Siniša Antonijević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Stavak (1) - nije potpuno jasno dali se rokovi počinju računati od zadnjeg izbora/reizbora ili sljedećeg. U slučaju da je zadnjeg, ovo bi implicirao da će postojati kandidati kojima je ostalo svega npr. 6 mjeseci i 1 dan (ili bilo koji veći interval od ovoga) do sljedećeg izbora/reizbora za ispunjavanje novih kriterija, što je apsurdno. Svi kandidati bi trebali imati punih 5 godina za ispunjavanje novih kriterija. Prijedlog: "Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom prvog sljedećeg izbora ili reizbora na radno mjesto" | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1152 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Predlažem u naziv studija dodati riječ "poslijediplomski" da naziv glasi: "sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij". | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je termin jasno uređen stavkom 1. |
| 1153 | Dorotea Kršnjavi | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlažem u čl. 62. st. 4. dodati "ili sveučilišni specijalistički studij" da stavak glasi: "(4) Doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni specijalistički studij. Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište." | Nije prihvaćen | Sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvjet pristupanja poslijediplomskom doktorskom studiju je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv. Obzirom je ovim prijedlogom Zakon predviđena iznimka pristupa kvalifikaciji 7.2. za osobe koje posjeduju kvalifikaciju 7.1.st a nisu prethodno stekli kvalifikaciju razine 7.1.sv. ovim bi se otvorio neutemeljen pristup doktorskom studiju u takvim slučajevima. |
| 1154 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Mišljenja smo da i znanstvene organizacije trebaju imati zbor odnosno tijelo koji će razmatrati pitanja od zajedničkog interesa za djelovanje i razvoj javnih instituta u RH. Svakako zato predlažemo da zakon predvidi rok u kojem bi se osnovao i Zbor instituta, koji bi djelovao u skladu s primjerom Rektorskog zbora RH i Zbora veleučilišta RH. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | U Republici Hrvatskoj ima 25 javnih znanstvenih instituta različitih po veličini, broju znanstvenika i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost te je predlagatelj mišljenja da u ovom trenu nije moguće formirati zbor instituta. |
| 1155 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. | Predlažemo ne ukidanje Upisnika znanstvenih organizacija. Radi se o registru koji je izuzetno važan za raspoznavanje znanstvenih instituta od onih subjekata koji su to, primjerice, samo u imenu. Odnosno, bez Upisnika neizbježno dodatno bi se povećao nered koji i sad već vlada po ovom pitanju. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | Člankom 2. stavkom 5. prijedloga Zakona jamči se sloboda znanstvenog stvaralaštva, a člankom 30. stavkom 4. prijedloga Zakona propisano je da znanstveni institut započinje s radom nakon ishođenja dopusnice za rad znanstvenog instituta koja se donosi u postupku inicijalne akreditacije u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te će se po tome razlikovati znanstveni instituti od ostalih pravnih osoba koje se bave znanstvenom djelatnošću. |
| 1156 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Vezano za nadležnost i poslovanje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki prvo bismo primijetili kako se radi o važnom tijelu, koje sustavno treba pratiti sustav visokog obrazovanja i znanosti. Slažemo se zato kako bi složenije administrativne i stručne poslove moglo obavljati Ministarstvo. No, isto tako smo mišljenja kako bi osnovne administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće trebalo obavljati profesionalno unutar samog vijeća, koje bi trebalo imati tajništvo i pravnu službu, barem u vidu dvije zaposlene osobe. Također, čelnik Vijeća bi trebao biti profesionalno zaposlen u Vijeću, a Vijeće bi trebalo imati financijska sredstva u okviru godišnjeg proračuna kojima bi se pokrivale osnovne potrebe koje proizlaze iz rada i odgovornosti jednog takvog tijela. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | Zbog načela ekonomičnosti administrativna i stručna potpora Nacionalnom vijeću osiguravat će se preko resornog ministarstva. |
| 1157 | HGK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Vezano za članak 15. predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora očituje se kako slijedi: „Člankom 60. važećega Zakona utvrđena je uloga Sveučilišnog savjeta, kao tijela koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu, a od njegovih 6, odnosno 12 članova, uz senat, šestinu članova imenuju osnivač, jedinice lokalne samouprave te Hrvatska gospodarska komora. Predloženim izmjenama Zakona umjesto Sveučilišnog savjeta uspostavlja se Sveučilišno vijeće koje ima 5 do 9 članova i koje razmjerno imenuju senat i osnivač. Predloženim izmjenama predmetnog članka izostavljena je Hrvatska gospodarska komora kao najveća poslovna mreža Republike Hrvatske koja promiče interese svojih članica, osnažuje kapacitete domaćih poduzetnika te podiže konkurentnost čitavoga gospodarstva, a do ovoga je trenutka uspješno opravdala ulogu posrednika između poduzetnika poslodavaca i obrazovne zajednice. Obrazloženje izmjene predmetne odredbe ne upućuje na postojanje novih okolnosti koje bi opravdale izostavljanje Hrvatske gospodarske komore u svojstvu posrednika između gospodarstvenika i obrazovne zajednice, tim više što je zakonodavac kao jednu od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore utvrdio sudjelovanje u poticanju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne snage u gospodarstvu, inovacije znanja radne snage u gospodarstvu, cjeloživotnog učenja i mobilnosti, čime Hrvatska gospodarska komora predstavlja jedino reprezentativno tijelo za zastupanje interesa gospodarstva u smislu ovoga Zakona. S tim u svezi, predlažemo da se izmjenama Zakona ne mijenja aktivna uloga Komore u imenovanju članova Sveučilišnog vijeća, i to na način da joj se omogući predlaganje članova vijeća koje imenuje osnivač. Sukladno navedenom, predlažemo novi tekst članka 15. ovog Nacrta, koji bi glasio: „Sveučilišno vijeće Članak 15. (1) Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od pet do devet članova koji se imenuju na sljedeći način: - ako se sveučilišno vijeće sastoji od pet članova, dva člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a dva člana osnivač, - ako se sveučilišno vijeće sastoji od sedam članova tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač, - ako se sveučilišno vijeće sastoji od devet članova, četiri člana imenuje senat sveučilišta, a četiri člana osnivač. (2) Članove sveučilišnog vijeća iz reda poduzetnika na temelju prijedloga Hrvatske gospodarske komore imenuje osnivač. (3) Članovi sveučilišnog vijeća imenuju se u roku 60 dana od isteka mandata članova sveučilišnog vijeća. (4) Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički na temelju javnog poziva kojeg raspisuje rektor u roku 15 dana od imenovanja posljednjeg člana sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća zajednički ne imenuju predsjednika u roku 30 dana od dana imenovanja posljednjeg člana ovoga vijeća, rektor ponovno raspisuje javni poziv za imenovanje predsjednika sveučilišnog vijeća. Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. (5) Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. (6) Mandat članova sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje šest godina. Ako članu sveučilišnog vijeća prestane dužnost prije isteka mandata, novi član imenuje se do isteka mandata u postupku propisanom ovim Zakonom. (7) Sveučilišno vijeće brine se o zakonitosti rada javnoga sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa te ima sljedeće ovlasti: 1. nadzire provedbu odluka senata i rektora 2. nadzire izvršenje sveučilišnog financijskog plana te upravljanje financijskim sredstvima u skladu sa zakonom i statutom 3. pokreće postupak razrješenja rektora dvotrećinskom većinom članova sveučilišnog vijeća 4. obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima sveučilišta. (8) Sveučilišnom vijeću ne smiju se dati nadležnosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta. (9) Sveučilišno vijeće odluke donosi na sjednicama. (10) Rektor saziva sjednicu sveučilišnog vijeća, njome predsjeda i sudjeluje u radu bez prava glasa do imenovanja predsjednika sveučilišnog vijeća. (11) Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće. (12) Sveučilišno vijeće je obvezno podnijeti osnivaču godišnje izvješće o djelovanju sveučilišta. Ovo izvješće dostavlja se na znanje senatu te se objavljuje na mrežnim stranicama sveučilišta. (13) Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta, sveučilišno vijeće obvezno je upozoriti senat i rektora te predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti. Ako na temelju takvog upozorenja tijela sveučilišta ne otklone nepravilnost u radu, sveučilišno vijeće može sazvati sjednicu senata radi raspravljanja tog pitanja. (14) Članstvo u sveučilišnom vijeću prestaje istekom mandata, razrješenjem ili ostavkom. (15) Sastav, djelokrug i način izbora članova sveučilišnog vijeća privatnog sveučilišta utvrđuju se statutom.“ | Nije prihvaćen | Sveučilišno vijeće je nadzorno tijelo u kojem je predstavljen javni interes Republike Hrvatske. S obzirom na činjenicu da je osnivač javnog sveučilišta Republika Hrvatska, osnivač će odrediti tko će ispred osnivača biti imenovan u sveučilišno vijeće. |
| 1158 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Dok s jedne strane zakonski prijedlog pri napredovanju izjednačuje radno mjesto i zvanje, u prijedlogu novog zakona se uvodi novi pojam naslovnog znanstvenika, koji se u mnogočemu preklapa s dosadašnjim sustavom zvanja. To neizbježno unosi novi nered koji bi svakako trebalo izbjeći. Sustav zvanja se u takvom slučaju čini puno boljim rješenjem od novog sustava naslovnih znanstvenika. Odnosno, ako se odustaje od sustava zvanja ne vidimo potrebu uvođenja sustava naslovnih znanstvenika. U nastavku dajemo još neke primjedbe kao ilustraciju problema sa novim sustavom naslovnih znanstvenika. Termin „može angažirati“ nije jasno definiran. Angažman naslovnog znanstvenika bez zasnivanja radnog odnosa predmnijeva da se naslovni znanstvenik angažira temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora. Međutim, člankom 590. Zakona o obveznim odnosima ugovor o djelu je definiran kao ugovor kojim se izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i slično, a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Vezano uz primjenu obveznopravnih propisa postavlja se pitanje hoće li se na ovaj rad naslovnog znanstvenika primijeniti porezni obračun za plaću ili naknadu obzirom je iskustvo institucija da Porezna uprava rad koji je kontinuiran ne smatra djelom već radom. Osim navedenog, također se postavlja pitanje, ukoliko se radi o angažmanu kako to zakon predviđa, na koji način je potrebno primijeniti odredbe vezane za nabavu tih intelektualnih usluga na tržištu, kao nabavne limite? Želimo istaknuti kako podržavamo angažiranje naslovnih znanstvenika, međutim navedeno bi svakako trebalo uskladiti s mišljenjima Porezne uprave RH, kao i propisima koji definiraju limite i postupke nabava usluga javnih institucija na tržištu. Dakle, ukoliko se naslovni znanstvenik bira u skladu s odredbama članka 40, koji u stavku 1. navodi da se znanstvenik bira temeljem javnoj natječaja, tada bi u članku 53. stavku 4. bilo dobro jasnije definirati što točno predmnijeva da se za naslovnog znanstvenika “ne raspisuje javni natječaj”, obzirom su odredbe kontradiktorne. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da je jasno određeno da se na postupak izbora naslovnog znanstvenika odnosno nastavnika primjenjuju odredbe članka 40. i 43. ovog Zakona osim obveze provođenja javnog natječaja koja proizlazi iz tih odredbi. Pitanja vezana uz vrstu ugovora o angažmanu te poreznim propisima nisu predmet ovog prijedloga Zakona. |
| 1159 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo da se i osobama izabranim na znanstvenim radnim mjestima omogući plaćena studijska godina (sabbatical) radi znanstvenog rada, temeljem odluke znanstvenog vijeća. Na ovaj način znanstvena radna mjesta bi se izjednačila s znanstveno- nastavnim i umjetničko – nastavnim radnim mjestima te isto tako primijenila praksa koja je uobičajena u drugim inozemnim sustavima znanosti. Studijska godina može biti iznimno korisna za razvoj i proširenje znanstvenih istraživanja te međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, upravo u skladu s ciljevima novog zakonskog prijedloga. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 1160 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Ovdje želimo posebno istaknuti kako donošenje rješenja kojima se utvrđuju prava i obveze iz radnog odnosa nisu isprave koje donose znanstvene organizacije. Naime, temeljem statuta instituti predstavljaju javne ustanove, a ne državna tijela, te u svom svakodnevnom poslovanju donose odluke. Ovo smatramo posebno važnim istaknuti, obzirom su pravne posljedice „rješenja“ i „odluka“ potpuno različite. Također, navedenom odredbom definirano je da se o ocjeni suradnika odlučuje rješenjem, protiv kojeg rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Osim toga, ukoliko suradnik bude temeljem gore navedenog rješenja dva puta uzastopce negativno ocjenjen tada mu radni odnos prestaje po sili zakona. Mišljenja smo da instituti ne mogu samo u odnosu na radne odnose suradnika donositi rješenja, temeljem kojih prestaje radni odnos po sili zakona. Prestanak radnih odnosa mora biti definiran Zakonom o radu, koji jasno definira kada radni odnos prestaje po sili zakona, a kada prestaje otkazom ugovora o radu. Osim toga, u postupku pred Upravnim sudom, ukoliko se uloži žalba na rješenje, nadležni Upravni sud nije stvarno nadležan za rješavanja pravnih stvari kojima se utvrđuje zakonitost otkaza, već isti utvrđuje zakonitost upravnog akta. Uvažavajući navedeno, svakako predlažemo da se radni odnos suradnika izjednači s radnim odnosom znanstvenika, odnosno da se za ta radna mjesta ne donose rješenja kao niti za znanstvena radna mjesta. Primjena različitih pravnih pravila, sudske nadležnosti, svakako bi trebalo uskladiti s radnopravnim propisima, s obzirom da bi ovako definirane odredbe mogle dovesti do kasnijih sudskih sporova koji bi nepotrebno opteretili znanstvene organizacije i resorno ministarstvo. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da su odredbe u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. |
| 1161 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Mišljenja smo da bi se u predloženom članku 44. stavku 6. svakako trebalo dodati: 1. uz opravdane razloge na vlastiti zahtjev, iznimno jednom promijeniti mentora u skladu s kadrovskim mogućnostima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predloženom izmjenom asistentima bi se i dalje omogućila promjena mentora, ali uz opravdane razloge. Odnosno, na ovaj način osigurava se zamjena mentora u iznimnim slučajevima i samo u onim situacijama kada je to zaista opravdano. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je stavak 6. kojim se dopušta samo jednom promijeniti mentora jasno u funkciji sprječavanja zlouporabe mogućnosti mijenjanja mentora. |
| 1162 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Znanstveno vijeća Instituta je prema odredbama o unutarnjem ustroju Instituta jedno od tijela instituta za koje i u trenutno važećem zakonu i prijedlogu teksta novog zakona predstavlja tijelo koje raspravlja i odlučuje o znanstvenim i stručnim pitanjima. Međutim, u članku 34. brisano je da Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta. Mišljenja smo da je navedeno od izuzetne važnosti, i svakako predlažemo da se utvrđenje i provođenje znanstvene politike instituta svakako unese članak 34., obzirom je navedeno temeljna djelatnosti znanstvenih vijeća instituta. Prijedlog novog zakona nejasan je po pitanju broja članova Znanstvenog vijeća instituta, odnosno kako se on određuje od instituta do instituta koji mogu imati vrlo različit broj zaposlenih, posebice znanstvenika. Stavkom 2. definirano da institucija statutom propisuje izbor i mandat članova vijeća. Kako Institut za fiziku trenutno u Znanstvenom vijeću ima manje od 40 članova, to ova odredba nije u primjeni. Ukoliko je intencija ograničenja broja članova znanstvenog vijeća da se članovi vijeća biraju prema točno određenim kriterijima, tada svakako predlažemo da se ti kriteriji dodatno razjasne. Dodatno, predlažemo također da odredbe vezane uz provedbu sjednica Znanstvenog vijeća i dalje budu dio poslovnika kao općeg akta instituta. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Nije prihvaćen | Zbog načela efikasnosti donošenja odluka predlagatelj je mišljenja da znanstveno vijeće može imati najviše 40 članova, a sastav znanstvenog vijeća, izbor članova i mandat uredit će se statutom znanstvenog instituta. Poslovnikom će se urediti način rada i odlučivanja znanstvenog vijeća. |
| 1163 | Milvia Gulešić Machata | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | TRENUTAČNO: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 1164 | Milvia Gulešić Machata | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1165 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Smatramo nužnim definirati što znači biti „iznimno uspješan student“ te misli li se ovim stavkom na mogućnost odobrenja upisa još jednog studija na teret državnog proračuna nakon što student završi prvi studij ili paralelno uz prvi studij. Ako se misli nakon završetka prvog studija, onda se u potpunosti slažemo, ali mislimo da je potrebno to na taj način i napisati, uz definiranje općih kriterija što znači biti „iznimno uspješan“, poštujući pravo na diskrecijsku odluku Ministarstva. Ako se misli paralelno, ne možemo razumjeti kako je moguće odobriti još jedan studij i očekivati da će student imati dovoljno vremena, koliko god iznimno uspješan bio, da si uskladi studijske obveze te da baš nikad nema preklapanja u nastavi između dva studijska programa koja bi pohađao redovno. Također, ako je moguće studirati na dva studija paralelno, zašto ne bi bilo moguće i biti u radnom odnosu uz jedan studij, što je ovim Nacrtom Zakona onemogućeno redovitim studentima? Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 79. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno uspješnom studentu ministar, vodeći se kriterijima propisanim posebnim pravilnikom, može odobriti upis još jednog studijskog programa na javnom visokom učilištu u redovitom statusu po završetku prethodnog, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna.“ | Nije prihvaćen | Opće kriterije urediti će visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi. |
| 1166 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Predlažemo da se stavak 4. članka 78. izmijeni na sljedeći način: „Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovog članka pravilnikom donosi ministar, na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave. |
| 1167 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Iako pretpostavljamo da su određeni podstavci stavka 1., u odnosu na trenutno važeći Zakon, izbačeni iz nomotehničkih razloga, smatramo da je njihovo ponovno uvrštavanje u tekst Zakona nužno kako bi se izbjegle sve potencijalne pogrešne interpretacije i umirio strah studenata da će im brisanjem tih podstavaka određena prava biti uskraćena. Amandman: predlažemo da se u stavak 1. članka 77., uz postojeće podstavke, uvrste još sljedeći: - konzultacije i mentorski rad - sudjelovanje u radu studentskih organizacija - sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta i ovom Zakonu. Nadalje, stavak 4. članka 77. zaista smatramo nepotrebnim, ali i nedovoljno definiranim. S obzirom da je već definirano da student ima pravo studirati maksimalno dvostruko od predviđenog vremena trajanja studija, smatramo nepotrebnim studente dodatno ograničavati time da se jedna godina može samo jednom ponavljati. Također, nužno bi bilo pojasniti što znači „ponavljati studijsku godinu“ u kontekstu ECTS-a, jer se jedino tako mogu izbjeći raznolike interpretacije. Misli li se da netko ponavlja studijsku godinu kada ponovno upisuje svih 60 ECTS-a, ili se parcijalna godina (međugodina) u kojoj student upisuje predmete s niže i više godine također tretira kao ponavljanje studijske godine? Nadalje, apsolutno je nužno ovu odredbu pobliže definirati u prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Bilo bi krajnje nepošteno ju započeti primjenjivati na sve studente, već bi bilo nužno definirati, ako bi ostala u Zakonu (za što nismo!), da se s primjenom započne s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23., kako bi studenti mogli pravovremeno promišljati o dinamici svog studiranja. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 77. u potpunosti obriše, a ako amandman ne uvažite, smatramo apsolutno nužnim definirati ovaj stavak u kontekstu ECTS-a te navesti da se s primjenom započinje s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23. | Nije prihvaćen | U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost. Članak 68. stavak 2. i 3. će se urediti u odnosu na upis određenih ECTS bodova. |
| 1168 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman 1: apeliramo da se stavak 2. članka 19. izmijeni, i to na način da se navede da studentski predstavnici čine 20% članova fakultetskog ili akademijskog vijeća, od čega 30% mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomske studije. Amandman 2: vezano za stavak 5, s ciljem ujednačavanja praksi u RH i ograničavanju mogućnosti prevelikih odstupanja, predlažemo da se način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina definiraju na razini Zakona, i to na sljedeći način: „Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću sastavnice. Nakon upotrebe suspenzivnog veta, vijeće sastavnice ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova vijeća sastavnice i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.“ Amandman 3: apeliramo da se stavak 5. članka 12. izmijeni, i to na način da se izbaci odredba kojom se propisuje da studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Na isti način na koji studenti posredno sudjeluju u odlučivanju (ispunjavanjem studentskih anketa), tko može biti izabran u određeno znanstveno-nastavno zvanje, tako im mora biti osigurano i neposredno odlučivanje o istome, jer u protivnom se studentski predstavnici diskriminiraju u odnosu na ostale članove vijeća sastavnica po neutemeljenoj osnovi (isključivo na temelju nepovjerenja prema studentskim predstavnicima da svoju dužnost mogu obavljati objektivno i nepristrano). | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1169 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Komentar: očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman: smatramo nužnim da se u stavku 1. članka 15. eksplicitno navede da najmanje jedan član sveučilišnog vijeća (tko god ga imenovao) mora biti iz redova predstavnika studenata te da taj predstavnik mora prethodno biti predložen od strane studentskog zbora sveučilišta za čije se sveučilišno vijeće bira, prije negoli ga senat/osnivač potvrdi/imenuje. | Nije prihvaćen | Odredbama prijedloga Zakona ne postoji prepreka da se imenuju studentski predstavnici u sveučilišno vijeće. |
| 1170 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1171 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1172 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman 1: Apeliramo da se stavak 2. članka 12. izmijeni, i to na način da se navede da studentski predstavnici čine 20% članova senata, od čega 30% mogu biti studenti poslijediplomskih studija. Amandman 2: vezan uz stavak 5, s ciljem ujednačavanja praksi u RH i ograničavanju mogućnosti prevelikih odstupanja, predlažemo da se način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina definiraju na razini Zakona, i to na sljedeći način: „Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon upotrebe suspenzivnog veta, Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.“ Amandman 3: apeliramo da se stavak 5. članka 12. izmijeni, i to na način da se izbaci odredba kojom se propisuje da studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Na isti način na koji studenti posredno sudjeluju u odlučivanju (ispunjavanjem studentskih anketa), tko može biti izabran u određeno znanstveno-nastavno zvanje, tako im mora biti osigurano i neposredno odlučivanje o istome, jer u protivnom se studentski predstavnici diskriminiraju u odnosu na ostale članove senata po neutemeljenoj osnovi (isključivo na temelju nepovjerenja prema studentskim predstavnicima da svoju dužnost mogu obavljati objektivno i nepristrano). | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1173 | Irena Bagarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, nakon sudjelovanja na Tribini o Nacrtu koju je vodio sam Državni tajnik g. Šušak, apeliram na sve članove Povjerenstva da nikako ne dozvole da se tjelesna i mentalna dobrobit naših studenata izbaci iz Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Smatram od presudne važnosti da TJELESNA I MENTALNA DOBROBIT naših studenata budu DEFINIRANE ZAKONOM kako bismo nakon završenog visokog obrazovanja imali EDUCIRANE ZDRAVE SVJESNE mlade stručnjake koji bi svojim radom znatno doprinijeli u svakom aspektu djelovanja. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu tj. Medicinska naklada izdali su PRVI DVOJEZIČNI SVEUČILIŠNI PRIRUČNIK koji svojim sadržajem prati tjelesnu dobrobit svake osobe svjesne važnosti redovite tjelovježbe te svima omogućava učinkovito redovito bavljenjem tjelesnom aktivnošću. Svjesni činjenice da nastavnici TZK zaposleni na visokim učilištima RH prvenstveno EDUCIRAJU STUDENTE o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i dobrobit, također i potiču studente sportaše na uključivanje u studentski sport stoga je izuzetno bitno da novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti DEFINIRA TJELESNU I MENTALNU DOBROBIT STUDENATA na način kako je to predložio Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili na način kako Povjerenstvo smatra da je prihvatljivo, s naglaskom da CIJELA KINEZIOLOŠKA STRUKA ZAJEDNO STOJI UJEDINJENA u molbi da tjelesna i mentalna dobrobit MORA BITI DEFINIRANA ZAKONOM! "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ “Komentar SNTZKVUH, dolje naveden lijepo molim da copy paste ispod čl. 2, čl. 37 i čl. 38 „Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika. |
| 1174 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Ne možemo se sasvim složiti da ovaj Zakon potiče razvijanje društvene odgovornosti studenata, s obzirom da društvena odgovornost podrazumijeva da je pojedinac dužan raditi i surađivati s drugim pojedincima i organizacijama na dobrobit zajednice (konkretno aludiramo na zajednicu studenata, ali i akademsku zajednicu u cjelini). To je teško ostvarivo, kada se umanjuje maksimalni postotak participacije studenata u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, zbog nepovjerenja da studenti mogu svoju dužnost predstavnika obavljati samostalno, odgovorno i nepristrano. Amandman: predlažemo da se podstavak 3. stavka 2. članka 2. izmjeni kako slijedi: „uzajamnosti i partnerstvu svih pripadnika akademske zajednice“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj zakona smatra da je članak 2. stavak 2. podstavak 2. jasan i precizan, nomotehnički ispravan te obuhvaća predloženo. |
| 1175 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost, a petim dijelom uređuje se znanstvena i umjetnička djelatnost. Ne postoje nastavna područja. |
| 1176 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) | Nije prihvaćen | Ne postoje nastavna područja. |
| 1177 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | U PETOM DIJELU: Znanstvena i umjetnička djelatnost, predlažem dodati: Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost, pa shodno tome definirati: Znanstvena, nastavna i umjetnička područja (u čl. 81.), Ciljevi znanstvene, nastavne i umjetničke djelatnosti (u čl. 82.) i obuhvat nastavne djelatnosti (dodati članak, nakon čl. 83.) | Nije prihvaćen | Ne postoje nastavna područja. |
| 1178 | Goran Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Poštovani, U uvodu zakona pod A) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi, dobro su detektirane glavne boljke našeg sustava znanosti. Prvenstveno se to odnosi na sudjelovanje u kompetitivnim projektima i patentima. Također se navodi "Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete, mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija". To je po mom mišljenu također zbog toga što se publiciraju radovi koji nisu proistekli iz znanstvenih projekata i samim time su manje zanimljivi znanstvenoj zajednici. U uvodu zakona pod B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom se između ostalog navodi kako se očekuju sljedeći ishodi: - stvaranje preduvjeta za povećanje kompetitivnosti javnih znanstvenih instituta i javnih sveučilišta, posebice u pogledu poboljšanja kvalitete studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, kao i za suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom. Moje mišljenje je kako sudjelovanje, a poglavito vođenje kompetitivnih projekata nije dovoljno valorizirano u uvjetima rektorskog zbora u postupcima izbora u zvanja, pa znanstvenici nemaju jaki motiv za prijavu na natječaje. Štoviše vođenje projekata je znatan napor pa ih izbjegavaju. Nažalost, ni i ovom u prijedlogu zakona nisam pronašao mehanizam koji bi učinkovito postigao poticanje vođenja kompetitivnih projekata te suradnju s gospodarstvom. Stoga želim dati prijedlog za poticanje kompetitivnosti intervencijom u članak 51. Budući članak 51. u predloženom obliku daje određena materijalna prava, kao takav idealan je za poticanje kompetitivnosti. Stoga predlažem da se članak 51 proširi jasnim kriterijima za mogućnost rada nakon zakonskog roka za umirovljenje. Npr.: - za one koji su vodili tri kompetitvna projekta - vode kompetitivni projekt u trenutku kad navršavaju zakonski rok za umirovljenje - njihova suradnja s gospodarstvom može pokrivati trošak plaće. - citiranost, h indeks itd... Ukoliko se ne mogu propisati tako univerzalni kriteriji za sve fakultete, alternativa bi mola biti barem nametanje obveze pojedinoj instituciji da izradi kriterije , kako bi bio moguć rad nakon roka za umirovljenje. Potreba u nastavi ne smije biti razlog za produljenje statusa. Ako je potrebno dopustio bi honorarno angažiranje umirovljenih profesora. (Svaki ostanak u sustavu koči barem tri napredovanja) Za mene je ukidanje kriterija korak unatrag i potpuno neprihvatljivo. Smatram kako produljenje radnog vijeka treba biti nagrada za najizvrsnije profesore, da se barem na kraju karijere razlikuju od svojih prosječnih kolega. To bi bio i jasan putokaz mladim kolegama kako je vođenje kompetitivnih projekata ipak mjerilo kvalitete njihova rada. | Nije prihvaćen | Odluku o produljenju ugovora o radu na teret vlastitih sredstava donosi javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u okviru odgovornog djelovanja i rukovođenja javnom ustanovom. |
| 1179 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. se propisuje da članovi stručnog povjerenstva kod izbora u znanstveno-nastavna zvanja trebaju biti u istom znanstvenom području i polju. Problem može nastati kod izbora u najviša znanstvena zvanja/radna mjesta za znanstvenike čije su polja različita od "dominantnog" polja ustanove, što može dovesti do situacije da su svi članovi povjerenstva vanjski. Do sada su, upravo zbog interdisciplinarnog pristupa, članovi povjerenstva morali biti biti iz istog znanstvenog područja. Predlažem da barem jedan član stručnog povjerenstva bude iz istog znanstvenog polja. | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. |
| 1180 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Člankom 38 preskače se odnosno ukida izbor u zvanje i svodi nastavnike izborom na radna mjesta samo na zanimanje. Smatram to iznimno nakaradnim i odstupanjem od višestoljetne tradicije. Ta vrsta intervencije u visokoškolski sustav ravna je onoj kada su zakonom iz 2003. iz Senata izbačeni predstavnici fakulteta i akademija i zamijenjeni predstavnicima zaposlenika, po uzoru na radničke savjete. Treba zadžati i razdvojiti izbore u zvanja od izbora na radno mjesto | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je uspostavljanjem izbora na radna mjesta uspostavljen učinkovitiji i transparentan sustav napredovanja i izbora na radna mjesta. |
| 1181 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Mišljenja sam da bi se stavak (9) trebao nadograditi na način da stručnjaci iz prakse koji imaju izbor u naslovna nastavna, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja budu izuzeti od navedenog ograničenja. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Nije prihvaćen | Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja. |
| 1182 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Mišljenja sam da se pravo na slobodnu studijsku godinu treba omogućiti i osobama izabranim na nastavna radna mjesta. Osim toga vjerujem da je nužno utvrditi i neke dodatne kriterije i/ili preduvjete za ostvarivanje ovog prava kao što je npr. minimalan broj godina neprekidnog rada u nastavi. Možda bi bilo dobro i ograničiti broj korištenja ovog prava po jednoj osobi. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 1183 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; - vanjska suradnja čini 1/3 nastave MA Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 1184 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Člankom 97. stavkom 1. normirano je Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 9. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Kao primer u praksi navodimo kako je Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 1185 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Člankom 91. stavkom 1. normirano je Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1186 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Na kraju članak 88. stavka 3. predlažemo dodati rečenicu: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća. |
| 1187 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “(1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. | Nije prihvaćen | Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1188 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Člankom 81. stavkom 2. normirano je kako Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar propisuje pravilnikom. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1189 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | U članku 72. stavku 2. iza riječi usmene provjere znanja dodati riječi:“ i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 1190 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Člankom 69. stavkom 2. normirano je sljedeće: Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. stavak 2. trebao glasiti: “Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta.” | Nije prihvaćen | Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo. |
| 1191 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3. iza riječi nastave dodati riječi:” procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija.” | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1192 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | U vezi članka 62. stavka 4. smatramo kako u predmetnom prijedlogu Nacrta Zakona nije predviđena mogućnost regulirana postojećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem. Predlažemo postojeću normiranost po postojećem Zakonu koju navodimo. --- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. U vezi članka 62. stavka 5. i 6. smatramo kao je u istima presumirano kako će umjetnički doktorat rezultirati izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predlažemo brisati riječi:“ …. odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1193 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U vezi članka 60. stavka 1. smatramo kako na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. |
| 1194 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Člankom 59. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Člankom 59. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Predlažemo da članak 59. stavak 3. glasi: “Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje.” | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište. |
| 1195 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Člankom 58. normirani su zajedno sveučilišni prijediplomski studij i stručni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Člankom 58. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? | Nije prihvaćen | U članku 112. uređen je upis na studij osoba koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine i nemaju državnu maturu te se upisuju u skladu s uvjetima koje propisuje visoko učilište. U odnosu na stavak 4. visoko učilište ne podrazumijeva isključivo sveučilište. |
| 1196 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Člankom 57. stavkom 4. normirano je sljedeće: Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 1197 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Člankom 54. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i znanstveni instituti istaknutim umirovljenim nastavnicima i znanstvenicima mogu dodijeliti počasni naslov profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus. Mislimo da bi ovo pitanje trebalo biti propisano posebnim pravilnikom ili drugim propisom Sveučilišta. Člankom 54. stavkom 2. normirano je sljedeće: Profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju, odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti. Predlažemo iza riječi na doktorskom studiju dodati riječi: i u redovnom studiju na umjetničkim akademijama.” Mislimo da bi na svim visokim učilištima trebalo biti tako. I na drugim fakultetima emeriti drže nastavu i na nižim razinama od doktorske. | Nije prihvaćen | Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija. |
| 1198 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Člankom 53. stavkom 3. normirano je sljedeće: Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj. Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer objava u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno raspisati javni natječaj obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu. |
| 1199 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Člankom 51. stavkom 1. normirano je sljedeće: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Člankom 51. stavkom 2. normirano je sljedeće: Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da produljenje do navršene 70 godine života na teret državnog proračuna nije u skladu sa načelom ekonomičnosti te bi predstavljalo neodrživo opterećenje za državni proračun. |
| 1200 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Člankom 49. normirano je: U skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen, samo uz odobrenje čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo bolje i preciznije formulirati ovaj članak. Ovakva formulacija predmnijeva da se umjetnik ne može baviti svojom umjetničkom djelatnošću bez odobrenja čelnika ustanove. Treba bolje formulirati članak jer je inače u suprotnosti sa samim ovim Nacrtom prijedloga zakona kao i ustavom RH. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak jasan te se ishođenje odobrenja čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta odnosi na poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani za predmet djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. |
| 1201 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Člankom 48. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljski dopust, bolovanje, obavljanje rukovodeće, odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Mislimo da bi trebalo biti normirano:“ Ugovor o radu … produljit će se…“ – dakle po sili zakona, ex lege, obligatorno, a ne dispozitivno na zahtjev suradnika što nije dobro jer osoba može previdjeti ovakvu mogućnost te ne ostvariti svoje pravo o čemu po službenoj dužnosti moraju voditi računa stručne službe. | Nije prihvaćen | Stavak 2. navedenog članka u skladu je sa stavkom 1. kojim je propisano da rokovi za izbor na radno mjesto ne teku isključivo na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika. Predlagatelj je stoga mišljenja da se ugovor o radu na određeno vrijeme može produljiti samo na zahtjev suradnika. Stavljanje obveze produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme ograničavajuća je i za suradnike i za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. |
| 1202 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Člankom 43. stavkom 2. normirano je sljedeće: Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. Mislimo da ovo nije dobra normiranost bez pojma izbora u zvanja tako da bi stavak trebao glasiti: “Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.” Člankom 43. stavkom 3. normirano je sljedeće: Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga na kojem se provodi izbor. Ovo nije dobra rješidba, nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo normiranost kako primjerice jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj je pristupnik zaposlen. Člankom 43. stavkom 4. normirano je sljedeće: Nastavnik, odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku 15 dana od pokretanja postupka izbora. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti i mogućnost dostave putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. |
| 1203 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Člankom 42. stavkom 2. normirano je sljedeće: Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika provodi se prema postupku koji je propisan za izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto člankom 43. ovoga Zakona. Mislimo da ovo nije dobro rješenje. Do sada se ovaj postupak reizbora provodio sukladno propisanim podzakonskim aktima kojima su se pobliže propisivali uvjeti. Člankom 42. stavkom 5. normirano je sljedeće: Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra zakonska normiranost jer nastavniku ex lege po sili zakona prestaje radni odnos bez da mu se da još jedna mogućnost. Predlažemo normiranost koja postoji u sadašnjem Zakon u kojem je člankom 103. stavkom 4. i 5. normirano sljedeće: „(4) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće o radu, odnosno prihvati negativno izvješće o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nakon dvije godine od dana donošenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. (5) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće zaposlenika iz stavka 4. ovoga članka, čelnik visokog učilišta pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) u skladu s općim propisima o radu i općim aktom visokog učilišta“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 1204 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U članku 38. predlažemo spojiti stavke 3. i 4. u jedan stavak jer i na umjetničkoj akademiji ima nastavnih radnih mjesta predavača, višeg predavača itd. U vezi s člankom 38. Stavkom 4. navodimo kako za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1205 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U vezi s članka 20. smatramo da bi se pitanja ovlasti dekana, izbora i razrješenja trebala propisati Statutom Sveučilišta i fakulteta i akademija, a ne Zakonom jer se tako zadire u autonomiju i samostalnost Sveučilišta i njegovih sastavnica. U članku 20. stavku 2. predlažemo brisati alineju 4. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se ovlasti dekana, izbor i razrješenje moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1206 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Člankom 19. stavkom 3. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: Mislimo da bi se ovlasti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća trebale propisivati Statutom fakulteta odnosno akademije a ne Zakonom. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 4. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo da se razjasni „programski ugovor“ koji je Akademijsko vijeće dobilo u ovlast usvajati na prijedlog dekana. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 11. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse. Predlažemo da se ovo ne prihvati jer je ovo postupanje u nadležnosti Senata Sveučilišta. Fakultetsko/Akademijsko vijeće predlaže, a Senat Sveučilišta donosi odluku. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 13. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo dodati nove alineje: 13. i 14. čime se alineja 13. pomiče i postaje 15. Prijedlog je da nove alineje glase:”13. odlučuje o produljenjima ugovora o radu iznad 67 godina i 14. propisuje dodatne kriterije za izbor na slobodna radna mjesta, reizbor i izbor u viša radna mjesta”. Člankom 19. stavkom 5. Između ostalog normirano je sljedeće: Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta te u postupku izbora dekana i prodekana. Protiv smo isključenja studenata iz odlučivanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da se opće ovlasti javne ustanove koja obavlja javnu službu moraju normirati zakonom. Predlagatelj Zakona smatra da je institut programskog ugovora objašnjen odredbama prijedloga Zakona (čl.102). U odnosu na stavak 3. alineja 11., isto je u skladu s autonomijom sastavnice. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1207 | ŽELJKO JOVANOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju mora ostati najviše savjetodavno i stručno tijelo za promicanje etičkih načela i vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnim odnosima i u odnosima prema javnosti, te u primjeni suvremenih tehnologija i u zaštiti okoliša, te njegovo brisanje iz nacrta Zakona nije dobro rješenje. Dapače, Zakonom treba ustrojiti nacionalno tijelo za etiku u znanosti i visokom obrazovanju kojemu bi sva ostala etička tijela bila supsidijarna. Nužno je osigurati da u tom tijelu bude barem jedan predstavnik iz redova istaknutih hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Odbor bi bio zaduženo za izradu dokumenta sa smjernicama s najboljom europskom praksom vezano za akademsku čestitost i etiku, te za savjetovanje, promociju i edukaciju istih vrijednosti u hrvatskoj akademskoj zajednici. Čl. 55. doraditi na način da se uspostavi samostalno nacionalno tijelo zaduženo za jačanje i ujednačavanje etičkih standarda i praksi u znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (cf. i smjernice ENRIO te ENAI). U svakom slučaju brisati „minimalna“ iz st. 4. toga članka. U čl. 55 st. 3. svakako predvidjeti osnivanje drugostupanjskog tijela odlučivanja. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne predviđa se uvrštavanje Odbora za etiku već će smjernice za kao minimum etičkih načela donijeti Nacionalno vijeće. Zbog neefikasnosti trenutnog sustava centraliziranog postupka vezanog uz kršenje etičkih načela, predlagatelj Zakona predvidio je decentralizaciju ovog postupka kroz pojedina visoka učilišta odnosno znanstvene institute. Predlagatelj Zakona smatra da uspostavljanjem minimalnih etičkih načela osigurava standard dok se svaka razrada iznad tog standarda može smatrati dodanom vrijednošću. |
| 1208 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Sukladno članku 14. stavku 5. taksativno su navedeni razlozi zbog kojih rektor može biti razriješen prije vremena na koje je izabran. Mislimo da nije nomotehnički utemeljeno da se postupak razrješenja rektora normira Zakonom nego predlažemo da se razlozi za razrješenje rektora dužnosti prije isteka mandata propisuju Statutom Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se razlozi prestanka mandata prije vremena na koji je rektor izabran moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1209 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | U vezi članka 13. stavka 2. mislimo da nije dobro zakonsko rješenje da se ovlasti rektora normiraju Zakonom. Smatramo kako se ovlasti rektora kao i do sada moraju propisati Statutom Sveučilišta što jamči autonomiju svakog Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Stav je predlagatelja Zakona da sukladno načelu društvene odgovornosti te činjenici da se djelatnost visokog obrazovanja obavlja kao javna služba, osnovne ovlasti rektora moraju biti uređene temeljnim zakonom koji uređuje visoko obrazovanje te su ujedno i u skladu sa Zakonom o ustanovama. Autonomija Sveučilišta zajamčena je stavkom 2. točkom 8. ovog članka koja određuje da rektor obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta. |
| 1210 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U vezi članka 2. stavka 1. Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su … predlažemo iza riječi od dodati riječi: „od posebnog“. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 1211 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 95. st. 1. iza riječi „znanstvene i umjetničke djelatnosti“ dodaje se „uključujući otvorenu istraživačku infrastrukturu i infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima na načelima otvorene znanosti (digitalne repozitorije, arhive, baze podataka i sl.)“. | Nije prihvaćen | Okvir za otvorenu znanost nalazi se u članku 2. stavku 4. prijedloga Zakona. |
| 1212 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 57. st. 2. se na kraju dodaje „koristeći pritom načela otvorenog obrazovanja“. | Nije prihvaćen | Predloženo je obuhvaćeno člankom 2. stavkom 4. |
| 1213 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 3., st. 3. iza „… te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti“ dodaje se „na načelima otvorene znanosti“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je isto sadržano u članku 2. prijedloga Zakona |
| 1214 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 2., st. 4. alineja 4. dodaje se „korištenjem načela otvorene znanosti“ ili nekom drugom formulacijom. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa nomotehničkim pravilima izrade akata dok je načelo otvorene znanosti navedeno u stavku 4. točka. 2. |
| 1215 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. | Nije prihvaćen | Doktorski studij nije redovni studij. |
| 1216 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | U čl. 19. st. 5. briše se zadnja rečenica. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1217 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | U čl. 26. st. 5. briše se zadnja rečenica. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1218 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U čl. 12., st. 5. briše se zadnja rečenica. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1219 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1220 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | U skladu s najboljim praksama, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji, zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura, u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike, osigurati jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti. Čl. 55. doraditi na način da se uspostavi samostalno nacionalno tijelo zaduženo za jačanje i ujednačavanje etičkih standarda i praksi u znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (cf. i smjernice ENRIO te ENAI). U svakom slučaju brisati „minimalna“ iz st. 4. toga članka. U čl. 55 st. 3. svakako predvidjeti osnivanje drugostupanjskog tijela odlučivanja. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne predviđa se uvrštavanje Odbora za etiku već će smjernice za kao minimum etičkih načela donijeti Nacionalno vijeće. Zbog neefikasnosti trenutnog sustava centraliziranog postupka vezanog uz kršenje etičkih načela, predlagatelj Zakona predvidio je decentralizaciju ovog postupka kroz pojedina visoka učilišta odnosno znanstvene institute. Predlagatelj Zakona smatra da uspostavljanjem minimalnih etičkih načela osigurava standard dok se svaka razrada iznad tog standarda može smatrati dodanom vrijednošću. |
| 1221 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Ostaviti naziv „poslijedoktorand“ koji je usklađen s uvriježenom nomenklaturom u svim znanstveno razvijenim sustavima u Europi i svijetu, dok je „viši asistent“ neprepoznatljiv i neprevodiv naziv. | Nije prihvaćen | Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 1222 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Ostaviti naziv „poslijedoktorand“ koji je usklađen s uvriježenom nomenklaturom u svim znanstveno razvijenim sustavima u Europi i svijetu, dok je „viši asistent“ neprepoznatljiv i neprevodiv naziv. | Nije prihvaćen | Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 1223 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Ostaviti odredbe o mjerama poticanja istraživanja i razvoja po uzoru na čl. 111a-f važećeg Zakona te u skladu s načelima jačanje suradnje akademskog i poslovnog sektora kao i poticanja inovacija i transfera znanja definiranima u NPOO. | Nije prihvaćen | Odredbe o mjerama poticanja istraživanja i razvoja predmet su propisa kojim se uređuju državne potpore, a ne ovog Zakona. |
| 1224 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | U čl. 95. uvrstiti i druge oblike znanstvene i tehnološke infrastrukture (cf. i NPOO). | Nije prihvaćen | Članak 95. prijedloga Zakona odnosi se na informacijsku infrastrukturu te će se dodati sastavnice informacijske infrastrukture. |
| 1225 | ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Hrvatski kineziološki savez krovna je udruga koja obuhvaća sve kineziologe zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima RH.Ja sam član te udruge i dajem podršku prijedloga Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Srdačan pozdrav, Andrijana Đumlan,učiteljica savjetnica voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastvnika TZK koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske i redovnim školama s pridruženim posebni razredima | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1226 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U čl. 43. st. 1. uvjet od najmanje pet godina treba uključivati i razdoblje eventualnog boravka na drugoj znanstvenoj instituciju izvan RH (primjerice u svrhu znanstvenog rada). | Nije prihvaćen | Predlagatelj propisa je mišljenja da se nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje pet godina može izabrati na više radno mjesto optimalno normativno rješenja. |
| 1227 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Osigurati zapošljivost znanstvenika iz inozemstva, na način da se u čl. 39. st. 8. i za nacionalne kriterije predvidi objava na engleskom jeziku. Dodatno, u čl. 39 i u čl. 40 (vjerojatno u st. 1.) eksplicitno navesti da se znanstvenici iz inozemstva mogu pod istim uvjetima birati na slobodna radna mjesta, bez obzira na njihovu hijerarhijsku razinu. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1228 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Potrebno je snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 10. dodaje se st. 6. koji glasi „U skladu s posebnim propisima Europske unije, sveučilište se može nadnacionalno udruživati s drugim sveučilištima u sklopu inicijative europskih sveučilišta.“ | Nije prihvaćen | Mogućnost izvođenja združenih studija uređena je člankom 64. prijedloga Zakona a što obuhvaća i domaća i inozemna visoka učilišta što predstavlja instrument internacionalizacije djelovanja visokog obrazovanja. |
| 1229 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | U čl. 56. st. 3. jedna od posljedica trebala bi biti i vremenski ograničena zabrana izbora na više radno mjesto. Naime, izvanredni otkaz ugovora o radu ionako je posljedica povrede pravilnika o radu, odnosno povreda radne obveze sukladno općem propisu (Zakonu o radu). | Nije prihvaćen | Sukladno stavku 3. isto će se urediti pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. |
| 1230 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | U čl. 53. st. 3. treba definirati pokretanje postupka izbora u naslovna zvanja da se onemogući klijentelizam i nepotizam. | Nije prihvaćen | Prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja. |
| 1231 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | U čl. 52. st. 1. briše se „najdulje na šest mjeseci“ (često nenazočnost zbog rodiljnih i roditeljskih razloga traje dulje). U st. 2. treba definirati postupak kandidiranja. | Nije prihvaćen | Članak 52. stavak 1. predstavlja iznimku sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme bez provođenja javnog natječaja. U slučaju duže odsutnosti radnika potrebno je provesti javni natječaj radi zamjene do povratka odsutnog radnika. |
| 1232 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | U čl. 45. ili na drugo primjereno mjesto vratiti institut vrednovanja rada mentora kakav postoji u važećem Zakonu. | Nije prihvaćen | Predloženo će biti uređeno općim aktima visokog učilišta sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi. |
| 1233 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U čl. 43 st. 2. eksplicitno povezati predmetni postupak izbora na više radno mjesto s raspoloživim sredstvima u proračunu visokog učilišta (odnosno instituta). Treba dodati čl. 43. st. 12. i navesti mogućnost prijevremenog izbora te posebne kriterije za prijevremeni izbor prepustiti pravilniku kojega donosi Nacionalno vijeće ili sama visoka učilišta/instituti – opet u okviru raspoloživih sredstava. | Nije prihvaćen | Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta internim aktima i u skladu sa financijskim planom, a koji se donosi u skladu s programskim ugovorom, rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. |
| 1234 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U čl. 39. potrebno je domisliti kriterije prohodnosti zaposlenika s javnih znanstvenih instituta na visoka učilišta i obratno, čime bi se osiguralo zapošljavanje najboljih kandidata. | Nije prihvaćen | Prohodnost je omogućena kroz institut javnog natječaja. |
| 1235 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U čl. 12. st. 3. se u prvoj alineji iza „nastavnim, znanstvenim i/ili umjetničkim“ dodaje „kadrovskim“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata te je obuhvaćeno drugim točkama stavka 3. |
| 1236 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | U čl. 93. st. 1. iza riječi „čine rektori svih“ dodaje se „javnih“. | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1237 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | U čl. 87. st. 4. definirati kriterije za članstvo u Nacionalnom vijeću po uzoru na čl. 9. st. 2. važećeg Zakona. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1238 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | U čl. 86. eksplicirati operativne zadaće Nacionalnog vijeća u odobravanju studijskih programa te u inovacijskim politikama. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da su poslovi Nacionalnog vijeća eksplicitno navedeni. |
| 1239 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Čl. 15. st. 1., izmijeniti na način da većinu članova uvijek bira senat, u 3. rečenici zamijeniti „… imenuju članovi …“ s „… biraju članovi …“ te brisati četvrtu rečenicu toga stavka („Ako članovi sveučilišnog vijeća …“). U istom članku u st. 2. dodati definiciju kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću (primjerice „akademski stupanj doktora znanosti, iskustvo nužno za procjenu zakonitosti i svrhovitosti obavljanja djelatnosti sveučilišta, najmanje pet godina upravljačkog iskustva u sustavu znanosti ili u gospodarskim subjektima, iskustvo u radu na međunarodnoj razini, iskustvo upravljanja velikim infrastrukturnim projektima“ i sl.). Također preformulirati st. 8 da bude jasno da rektor sudjeluje u sjednicama bez prava glasa i nakon izbora (ne imenovanja) predsjednika sveučilišnog savjeta. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je radi zaštite javnog interesa nužno da i sveučilište i osnivač imenuju jednak broj članova a predsjednika zajednički. Autonomija sveučilišta i sprječavanje utjecaja osnivača osigurani su u stavku 3. U odnosu na stavak 8. ne prihvaća se jer je sveučilišno vijeće nadzorni tijelo sveučilišta koje nadzire rad rektora i senata. |
| 1240 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Osigurati akademsku samoupravu i autonomiju u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom (cf. čl. 4. Prijedloga), posebno elementima upravljanja sustavom od strane samih znanstvenika prema jasnim kriterijima, i to: a) osiguravanjem da većinu članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta, b) definiranjem kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je radi zaštite javnog interesa nužno da i sveučilište i osnivač imenuju jednak broj članova a predsjednika zajednički. Autonomija sveučilišta i sprječavanje utjecaja osnivača osigurani su u stavku 3. Sukladno autonomiji sveučilišta, sveučilište će samo odrediti kriterije imenovanja članova. |
| 1241 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | U čl. 54. briše se svugdje „fakultet, umjetnička akademija“. | Nije prihvaćen | Nije u skladu sa autonomijom fakulteta odnosno umjetničke akademije. |
| 1242 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U čl. 20., st. 2. briše se alineja 4., a u st. 3. briše se „i o provedbi programskog ugovora“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da su odredbe članka 20. stavka 2. u skladu s autonomijom sastavnice. |
| 1243 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da su odredbe članka 20. stavka 2. u skladu s autonomijom sastavnice. |
| 1244 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | U čl. 19. st. 3. brišu se alineje 4. i 11., a u alinejama 7. i 8. iza „zaposlenika“ dodaje se „fakulteta odnosno akademije“. | Nije prihvaćen | Predloženo brisanje alineje 4. i .11. nije u skladu sa autonomijom sastavnice. U odnosu na alineje 7. i 8. predloženo nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima donošenja akta. |
| 1245 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 18. | U čl. 18., st. 2. na kraju rečenice dodaje se „i sa statutom sveučilišta“. | Nije prihvaćen | Stavak 2. ovog članka jasno je i precizno normiran te se navodi da se sastav, način osnivanja, djelokrug i ovlasti ovih tijela uređuju statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije u skladu s ovim Zakonom što podrazumijeva da statut mora biti u skladu sa zakonom a samim time ako se način osnivanja, djelokrug i ovlasti uređuju statutom onda je nepotrebno isticati da moraju biti 'u skladu sa statutom'. |
| 1246 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Čl. 10., st. 3. mijenja se i glasi: „Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, odjel, institut, centar , zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta.“ te potom, analogno, primjerice, člancima 64. i 65. važećeg Zakona, navesti kriterije i razlikovne značajke tih ustrojbenih jedinica bez pravne osobnosti. | Nije prihvaćen | U okviru autonomije sveučilišta, sveučilište će samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1247 | Nada Krapić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Dajem punu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu jer smatram da je to nužno i odgovorno u vremenu u kojem kod studenata bilježimo značajan porast različitih zdravstvenih tegoba. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Prof. dr. sc. Nada Krapić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1248 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Ovaj Zakon treba poput prethodnog ostaviti mogućnost pokretanja izbora samo u znanstveno zvanje, nevezano na izbor u nastavno zvanje u okviru radnog mjesta. To je način da stručnjaci iz gospodarstva i drugih institucija mogu ostvariti znanstveno zvanje, a eventualno kasnije i znanstveno-nastavno zvanje, obzirom da upravo takvi stručnjaci s iskustvom u praksi mogu doprinijeti i razvoju znanosti biti zanimljivi predavači studentima jer prenose i vlastito iskustvo. | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne regulira se institut zvanja i kao takav ne predstavlja uvjet za izbor u odgovarajuća radna mjesta. |
| 1249 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U članku 40. se propisuje kako članovi stručnog povjerenstva kod izbora u znanstveno-nastavna zvanja trebaju biti u istom znanstvenom području i polju. To je u redu kod monodisciplinarnih znanstvenika. Međutim, za interdisciplinarne znanosti formulaciju treba izmijeniti na način da ne bi bile zakinute osobe koje se biraju u više polja, a što će biti sve češći slučaj. Naime, članovi povjerenstva trebaju biti iz polja u okviru kojih se provodi izbor. Tako je do sada bilo potrebno da prilikom izbora u interdisciplinarnom području, kod članova povjerenstva, budu zastupljena sva polja u koje se pristupnik bira. Stoga bi trebalo odredbu prijedloga Zakona odgoarajuće prilagoditi. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da su stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona obuhvaćena i polja unutar interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 1250 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | (2) Usmene provjere znanja i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom su javni. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 1251 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | (6) Visoko učilište općim aktom pobliže propisuje pravila o ispitima (pisani ispit, usmeni ispit, praktični dio ispita, ispit koji se realizira umjetničkom produkcijom, sustav preduvjeta i sl.), prigovoru na ocjenu, postupku ponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima, osiguranju javnosti na ispitima i pravu uvida u ispitne rezultate. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je pojam ispit dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 1252 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave (predavanja, umjetnička nastava, umjetnička nastavna produkcija, seminari, vježbe i sl.), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija, | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1253 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | čl 60. Na UA osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. |
| 1254 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. se propisuje kako članovi stručnog povjerenstva kod izbora u znanstveno-nastavna zvanja trebaju biti u istom znanstvenom području i polju. To je u redu kod monodisciplinarnih znanstvenika. Međutim, za interdisciplinarne znanosti formulaciju treba izmijeniti na način da ne bi bile zakinute osobe koje se biraju u više polja, a što će biti sve češći slučaj. Naime, članovi povjerenstva trebaju biti iz polja u okviru kojih se provodi izbor. Tako je do sada bilo potrebno da prilikom izbora u interdisciplinarnom području, kod članova povjerenstva, budu zastupljena sva polja u koje se pristupnik bira. Stoga bi trebalo odredbu prijedloga Zakona odgoarajuće prilagoditi. | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. |
| 1255 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Članak 79. stavak 3. Komentar: smatramo nužnim definirati što znači biti „iznimno uspješan student“ te misli li se ovim stavkom na mogućnost odobrenja upisa još jednog studija na teret državnog proračuna nakon što student završi prvi studij ili paralelno uz prvi studij. Ako se misli nakon završetka prvog studija, onda se u potpunosti slažemo, ali mislimo da je potrebno to na taj način i napisati, uz definiranje općih kriterija što znači biti „iznimno uspješan“, poštujući pravo na diskrecijsku odluku Ministarstva. Ako se misli paralelno, ne možemo razumjeti kako je moguće odobriti još jedan studij i očekivati da će student imati dovoljno vremena, koliko god iznimno uspješan bio, da si uskladi studijske obveze te da baš nikad nema preklapanja u nastavi između dva studijska programa koja bi pohađao redovno. Također, ako je moguće studirati na dva studija paralelno, zašto ne bi bilo moguće i biti u radnom odnosu uz jedan studij, što je ovim Nacrtom Zakona onemogućeno redovitim studentima? Amandman: predlažemo da se stavak 3. članka 79. izmijeni na sljedeći način: „Iznimno uspješnom studentu ministar, vodeći se kriterijima propisanim posebnim pravilnikom, može odobriti upis još jednog studijskog programa na javnom visokom učilištu u redovitom statusu po završetku prethodnog, uz subvencioniranje troškova školarine iz državnog proračuna.“ - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Opće kriterije urediti će visoko učilište sukladno sveučilišnoj autonomiji i akademskoj samoupravi. |
| 1256 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Članak 78. stavak 4. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 78. izmijeni na sljedeći način: „Uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovog članka pravilnikom donosi ministar, na prijedlog povjerenstva nadležnog za izradu pravilnika. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Prijedlog nije u skladu s propisima koji uređuju sustav državne uprave. |
| 1257 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Članak 77. stavak 4. Komentar: stavak 4. članka 77. zaista smatramo nepotrebnim, ali i nedovoljno definiranim. S obzirom da je već definirano da student ima pravo studirati maksimalno dvostruko od predviđenog vremena trajanja studija, smatramo nepotrebnim studente dodatno ograničavati time da se jedna godina može samo jednom ponavljati. Također, nužno bi bilo pojasniti što znači „ponavljati studijsku godinu“ u kontekstu ECTS-a, jer se jedino tako mogu izbjeći raznolike interpretacije. Misli li se da netko ponavlja studijsku godinu kada ponovno upisuje svih 60 ECTS-a, ili se parcijalna godina (međugodina) u kojoj student upisuje predmete s niže i više godine također tretira kao ponavljanje studijske godine? Nadalje, apsolutno je nužno ovu odredbu pobliže definirati u prijelaznim i završnim odredbama Zakona. Bilo bi krajnje nepošteno ju započeti primjenjivati na sve studente, već bi bilo nužno definirati, ako bi ostala u Zakonu (za što nismo!), da se s primjenom započne s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23., kako bi studenti mogli pravovremeno promišljati o dinamici svog studiranja. Amandman: predlažemo da se stavak 4. članka 77. u potpunosti obriše, a ako amandman ne uvažite, smatramo apsolutno nužnim definirati ovaj stavak u kontekstu ECTS-a te navesti da se s primjenom započinje s generacijom studenata prvi put upisanom u akademskoj godini 2022./23. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Članak 68. stavak 2. i 3. će se urediti u odnosu na upis određenih ECTS bodova a u kontekstu stavka 4. ovog članka dok će se ponavljanje godine urediti općim aktima visokog učilišta. |
| 1258 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Članak 77. stavak 1. Komentar: iako pretpostavljamo da su određeni podstavci stavka 1., u odnosu na trenutno važeći Zakon, izbačeni iz nomotehničkih razloga, smatramo da je njihovo ponovno uvrštavanje u tekst Zakona nužno kako bi se izbjegle sve potencijalne pogrešne interpretacije i umirio strah studenata da će im brisanjem tih podstavaka određena prava biti uskraćena. Amandman: predlažemo da se u stavak 1. članka 77., uz postojeće podstavke, uvrste još sljedeći: - konzultacije i mentorski rad - sudjelovanje u radu studentskih organizacija - sudjelovanje u odlučivanju, sukladno statutu visokog učilišta i ovom Zakonu - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | U odnosu na sudjelovanje u radu studentskih organizacija isto je regulirano je Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. U odnosu na konzultacije i mentorski rad isto čini sastavni dio opisa radnog mjesta svakog nastavnika. Prijedlogom Zakona određeni su uvjeti i način sudjelovanja studenata u odlučivanju za što predlagatelj Zakona smatra da je optimalna normiranost. |
| 1259 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Članak 62. stavak 3. Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 3. članka 62. da studenti završetkom doktorskog studija stječu najmanje 180 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „180 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Predložene nije moguće prihvatiti obzirom se ne radi o redovnom studiju te zbog ujednačavanja kvalitete doktorskih studija. |
| 1260 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Članak 19. stavak 5. Komentar: očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman (1): s ciljem ujednačavanja praksi u RH i ograničavanju mogućnosti prevelikih odstupanja, predlažemo da se način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina definiraju na razini Zakona, i to na sljedeći način: „Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u vijeću sastavnice. Nakon upotrebe suspenzivnog veta, vijeće sastavnice ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova vijeća sastavnice i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.“ Amandman (2): apeliramo da se stavak 5. članka 12. izmijeni, i to na način da se izbaci odredba kojom se propisuje da studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Na isti način na koji studenti posredno sudjeluju u odlučivanju (ispunjavanjem studentskih anketa), tko može biti izabran u određeno znanstveno-nastavno zvanje, tako im mora biti osigurano i neposredno odlučivanje o istome, jer u protivnom se studentski predstavnici diskriminiraju u odnosu na ostale članove vijeća sastavnica po neutemeljenoj osnovi (isključivo na temelju nepovjerenja prema studentskim predstavnicima da svoju dužnost mogu obavljati objektivno i nepristrano). - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1261 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Članak 19. stavak 2. Komentar: očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman: apeliramo da se stavak 2. članka 19. izmijeni, i to na način da se navede da studentski predstavnici čine 20% članova fakultetskog ili akademijskog vijeća, od čega 30% mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomske studije. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. |
| 1262 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Članak 15. stavak 1. Komentar: očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman: smatramo nužnim da se u stavku 1. članka 15. eksplicitno navede da najmanje jedan član sveučilišnog vijeća (tko god ga imenovao) mora biti iz redova predstavnika studenata te da taj predstavnik mora prethodno biti predložen od strane studentskog zbora sveučilišta za čije se sveučilišno vijeće bira, prije negoli ga senat/osnivač potvrdi/imenuje. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Nema zapreke da predstavnik studenata bude imenovan kao član sveučilišnog vijeća. |
| 1263 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12., stavak 5. Komentar: očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman (1): s ciljem ujednačavanja praksi u RH i ograničavanju mogućnosti prevelikih odstupanja, predlažemo da se način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina definiraju na razini Zakona, i to na sljedeći način: „Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Senatu. Nakon upotrebe suspenzivnog veta, Senat ponovo raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od deset dana. U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi dvotrećinskom većinom svih članova Senata i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.“ Amandman (2): apeliramo da se stavak 5. članka 12. izmijeni, i to na način da se izbaci odredba kojom se propisuje da studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Na isti način na koji studenti posredno sudjeluju u odlučivanju (ispunjavanjem studentskih anketa), tko može biti izabran u određeno znanstveno-nastavno zvanje, tako im mora biti osigurano i neposredno odlučivanje o istome, jer u protivnom se studentski predstavnici diskriminiraju u odnosu na ostale članove senata po neutemeljenoj osnovi (isključivo na temelju nepovjerenja prema studentskim predstavnicima da svoju dužnost mogu obavljati objektivno i nepristrano). - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Suspenzivni veto urediti će se statutom sveučilišta koje donosi senat u čijem radu s pravom glasa sudjeluju i predstavnici studenata. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1264 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12. stavak 2. Komentar: Očekujemo i uvjereni smo da će Ministarstvo iskazati podršku prema studentskim predstavnicima, kako je to prethodno učinjeno u ministarskim priopćenjima o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa i zajedno s nama graditi mostove povjerenja i raditi na unapređenju i osnaživanju studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Amandman: Apeliramo da se stavak 2. članka 12. izmijeni, i to na način da se navede da studentski predstavnici čine 20% članova senata, od čega 30% mogu biti studenti poslijediplomskih studija. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je udio od 10 % studentskih predstavnika optimalan uzimajući u obzir da je predviđena opcija veta u skladu sa stavkom 5. Predlagatelj također smatra optimalan udio od 20% studenata poslijediplomskih studija obzirom se radi o studentima koji su u pravilu u radnom odnosu na visokim učilištima, u ukupnom broju studenata su manje zastupljeni te čiji su uvjeti studiranja specifični u odnosu na ostatak studentske populacije. |
| 1265 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Članak 2., stavak 2. Komentar: ne možemo se sasvim složiti da ovaj Zakon potiče razvijanje društvene odgovornosti studenata, s obzirom da društvena odgovornost podrazumijeva da je pojedinac dužan raditi i surađivati s drugim pojedincima i organizacijama na dobrobit zajednice (konkretno aludiramo na zajednicu studenata, ali i akademsku zajednicu u cjelini). To je teško ostvarivo, kada se umanjuje maksimalni postotak participacije studenata u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, zbog nepovjerenja da studenti mogu svoju dužnost predstavnika obavljati samostalno, odgovorno i nepristrano. Amandman: predlažemo da se podstavak 3. stavka 2. članka 2. izmjeni kako slijedi: „uzajamnosti i partnerstvu svih pripadnika akademske zajednice“ - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Predlagatelj zakona smatra da je članak 2. stavak 2. podstavak 2. jasan i precizan, nomotehnički ispravan te obuhvaća predloženo. |
| 1266 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Predlaže se sljedeća izmjena Stavka (1) članka 37. tako da glasi: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se navedena promjena i brisanje formulacije “kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup“, budući da nastavnici u nastavnim zvanjima u svom radu nužno primjenjuju znanstveni pristup, transponirajući znanstvena dostignuća i znanja iz svojih matičnih struka u kolegije ciljne struke (npr. lingvistike i metodike u nastavi stranog jezika struke, a sukladno tome i važan segment suvremenih lingvističkih istraživanja predstavljaju upravo istraživanja usvajanja jezika struke). dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1267 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupiremo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama prema kojem članove Senata čine i predstavnici nastavnih zvanja (a što je prisutno u Zakonu koji je trenutno na snazi), tako da stavak (1) članka 12. glasi Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona se ne uređuje institut zvanja. Sukladno članku 12. stavku 1. točci 3. nastavna radna mjesta obuhvaćena su '..i drugim radnim mjestima'. |
| 1268 | Zoran Glavaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U članku 43. stavak 3. navodi se da članovi stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog, odnosno umjetničkog područja i polja u kojem se provodi izbor. Budući da postoje slučajevi u kojima je teško ostvariti da svi članovi stručnog povjerenstva budu iz znanstvenog polja u kojem se provodi izbor (pogotovo kada se radi o najvišim znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima), predlažem da se završni dio prve rečenice u stavku 3. članak 43. promijeni kako slijedi: „…u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području.“ | Nije prihvaćen | Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. |
| 1269 | Zoran Glavaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U članku 43. nije jasno navedeno kada se, vremenski gledano, pokreće postupak izbora na više radno mjesto. U slučaju da se postupak pokreće nakon što je nastavnik na radnome mjestu proveo najmanje pet godina (princip kao kod reizbora, članak 42. stavak 1.), nastavnik (npr. docent) će u određenom vremenskom periodu dok traje postupak (moguće i do 6 mjeseci) obavljati poslove radnog mjesta za koje nema izbor (ili reizbor) jer je istekao. Osim toga, treba uzeti u obzir da nastavnik u konačnici možda neće ni biti izabran na više radno mjesto jer ne ispunjava uvjete. Zbog svega navedenoga, a u cilju da se izbjegne ili minimalizira period u kojem nastavnik obavlja poslove radnog mjesta za koje nema izbor, smatram da treba jasno definirati kada se pokreće postupak izbora na više radno mjesto. Mišljenja sam da bi postupak trebalo pokrenuti nekoliko mjeseci prije tako da se na matičnoj ustanovi (npr. fakultetu) završi nešto prije isteka roka od pet godina na trenutnom radnom mjestu. Treba uzeti u obzir da i nakon toga treba određeno vrijeme za potvrdu izbora na matičnom odboru, vijeću područja ili senatu. Stoga predlažem da se u članak 43. doda sljedeći novi stavak: „Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se, uz suglasnost zaposlenika, najranije šest mjeseci, a najkasnije tri mjeseca prije isteka pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj propisa je mišljenja da je odredba članka 43. stavka 1. prijedloga Zakona u kojoj stoji da nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje pet godina može izabrati na više radno mjesto jasna i da nema potrebe zakonom dodatno precizirati rok u kojem se postupak izbora na radno mjesto pokreće. |
| 1270 | Zoran Glavaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | U članku 42. stavak 1. navodi se da se postupak reizbora pokreće nakon što je prošlo pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora. Pri tome nije jasno definirano u kojem se periodu, nakon što je proteklo pet godina od posljednjeg izbora (reizbora), pokreće postupak (je li to 7, 14 ili više dana). Pored toga, ovako formuliran stavak 1. znači da će nastavnik (npr. docent) kojem je izašao izbor (ili reizbor) na znanstveno-nastavno radno mjesto i dalje obavljati poslove tog radnog mjesta u određenom vremenskom periodu (čak i do 6 mjeseci) iako za to nema reizbor. Pri tome treba uzeti u obzir da nastavnik u konačnici možda neće ni biti reizabran jer ne ispunjava uvjete za reizbor. Zbog svega navedenoga smatram da je postupak reizbora bolje pokrenuti nekoliko mjeseci prije tako da se postupak na matičnoj ustanovi (npr. fakultetu) završi neposredno prije isteka pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora. Stoga predlažem novi oblik stavka 1. u članku 42.: „Postupak reizbora pokreće se, uz suglasnost zaposlenika, najranije šest mjeseci, a najkasnije tri mjeseca prije isteka pet godina od posljednjeg izbora, odnosno reizbora.“ | Nije prihvaćen | Postupa reizbora sukladno članku 42. stavku 2. prijedloga Zakona provodi se prema postupku koji je propisan člankom 43. prijedloga Zakona u kojem je jasno navedeno kako se pokreće postupak i rok za pokretanje postupka. |
| 1271 | Zoran Glavaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. stavak 3. navodi se da članovi stručnog povjerenstva moraju biti iz znanstvenog, odnosno umjetničkog područja i polja u kojem se provodi izbor. Budući da postoje slučajevi u kojima je teško ostvariti da svi članovi stručnog povjerenstva budu iz znanstvenog polja u kojem se provodi izbor (pogotovo kada se radi o najvišim znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima), predlažem da se završni dio prve rečenice u stavku 3. članak 40. promijeni kako slijedi: „…u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području.“ | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. |
| 1272 | Zoran Glavaš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Predlažem da se u članku 39. stavak 1. jasnije navede da visoka učilišta i znanstveni instituti nisu obvezni propisivati dodatne uvjete za izbor. U tom smislu predlažem da se završni dio stavka 1. u članku 39. promijeni kako slijedi: „…te dodatne kriterije ako ih je visoko učilište i znanstveni institut utvrdilo svojim općim aktom (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji).“ | Nije prihvaćen | Iz članka 39. stavka 1. proizlazi obveza visokih učilišta i javnih instituta na donošenje dodatnih kriterija. |
| 1273 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Čl. 38. (4a) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom. | Nije prihvaćen | Odredbom stavka 4. jasno je propisano koja radna mjesta umjetničke akademije imaju u ustroju. |
| 1274 | Željana Marić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1.Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2.Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3.Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. Željana Marić,prof. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1275 | Jelena Cvitanušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Jelena Cvitanušić, lektorica u Croaticumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 1276 | Jelena Cvitanušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Jelena Cvitanušić, lektorica u Croaticumu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1277 | Vesna Širić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1.Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2.Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3.Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. v. pred. Vesna Širić, prof., Pravni fakultet Osijek | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1278 | Viktor Moretti | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Viktor Moretti 27.05.2022. Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ v. pred. Viktor Moretti, prof., Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1279 | Meri Matušan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, slažem se s prijedlogom Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku izražavam jer smatram da o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti naših mladih treba brinuti konkretno, a ne samo deklarativno. S poštovanjem, Meri Matušan, predsjednica Udruge kineziologa Grada Zagreba | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1280 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Predloženi članak dekane fakulteta, odnosno umjetničkih akademija diskriminira u odnosu na ravnatelje javnih znanstvenih instituta; stavak 4 ovog članka određuje da mandat dekana iznosi tri godine te da se ista osoba može jednom ponovo izabrati, dok mandat ravnatelja javnih znanstvenih instituta traje četiri godine te nema ograničenja broja ponovljenih mandata (Članak 36, stavak 4 ovog prijedloga Zakona). Kako se radi o gotovo jednakom radnom mjestu (koeficijent složenosti poslova dekana i ravnatelja javnih znanstvenih instituta je jednak, iznosi 3,298, osim za fakultete s više od 500 zaposlenika, kada dekanu raste koeficijent složenosti na 3,395), korektno je da se dekanima omogući jednako trajanje duljine mandata i ukine ograničavanje broja ponovljenih mandata kao i ravnateljima javnih znanstvenih instituta. | Nije prihvaćen | Mandat ravnatelja javnih znanstvenih instituta u skladu je sa Zakonom o ustanovama, dok je mandat dekana javnog sveučilišta određen kao iznimka obzirom na ulogu visokog učilišta kao javne službe u procesu obrazovanja. Nastavno na iste, a sukladno članku 21. stavku 1. dekana bira fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće, a ravnatelja javnog znanstvenog instituta imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja. S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
| 1281 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl. 46. Postojeći GKU predviđa slobodnu studijsku godinu i za znanstvena radna mjesta u javnim institutima, pa smo stava da ta odredba treba stajati i u Zakonu. | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija |
| 1282 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | Čl. 35., st. 3 Predlaže se u ovlastima Ravnatelja dodati: - izrađuje prijedlog programskog ugovora, uz prethodno mišljenje Znanstvenog vijeća | Nije prihvaćen | Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora. |
| 1283 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Čl. 34., st. 3 Predlaže se ovlastima Znanstvenog vijeća dodati: - daje prethodno mišljenje o prijedlogu programskog ugovora | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora. |
| 1284 | Zlatko Jankoski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U stavku 4 i stavku 5 potrebno je definirati prava i obveze za studente u izvanrednom statusu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da su prava i obveze studenata definirana ovim člankom. |
| 1285 | Zlatko Jankoski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Mišljenja sam da bi se slobodna studijska godina trebala moći odobriti i osobama koje su izabrane u nastavna zvanja. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti s predloženim komentarom. |
| 1286 | Igor Gabrić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77 stavak 4 trebalo bi definirati prava na ponavljanje studijske godine za izvanredne studente. U članku 77 stavak 5 trebalo bi definirati obvezan rok za završetak studija za izvanredne studente. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom. |
| 1287 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Uz stavak 5. Smatramo da u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; Materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; Uz stavak 7. Smatramo da ovo nije u skladu sa člankom 100, razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMa i ITCa. Uz stavak 8. Definirati posebne ciljeve za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja Uz stavak 10. Kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva programskih ugovora moraju se uskladiti sa stručnim mišljenjem područja te urediti zakonom umjesto podzakonskim aktima. Ovako definirano posebice kvalitativni indikatori za mjerenje uspješnosti na umjetničkom područja vode do problematizacije kompetencija! Isto vrijedi za cijeli nacrt: previše toga je ostavljeno za regulaciju zakonskim podatcima koje će donositi MZO u kojem za sada nema kompetentnih za problematiku umjetničkog područja. Definirati posebne ciljeve za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja | Nije prihvaćen | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1288 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Uz stavak 1. točka 1. Dodati honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu. Uz stavak 1. točka 2. Smatramo da u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće U stavku 1. točke 5. i 7. djeluju kao ponavljanje teksta pa predlažemo razmotriti spajanje točaka. | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 1289 | Aleksandar Pupac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Aleksandar Pupac, prof. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1290 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlažemo da se uredi rok za doznačavanje sredstava; u ovoj akademskoj godini je za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 1291 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | U stavku 1. predlažamo ispred riječi "sveučilišta" dodati riječ "javnih". | Nije prihvaćen | Javna i privatna sveučilišta imaju ista prava i obveze, a razlikuju se samo prema načinu osnivanja. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1292 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Uz stavak 1. Predlažemo da za donošenje pravilnika bude nadležno Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1293 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Uz stavak 3: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća. |
| 1294 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune ovog članka tako da isti glasi: "Obuhvat umjetničke djelatnosti Članak 84. (1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija , kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela." | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je člankom 84. obuhvaćena umjetnička djelatnost u cijelosti u smislu prijedloga Zakona. |
| 1295 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | U stavku 2. predlažemo nadležnost za donošenje pravilnika vratiti u nadležnost Nacionalnog vijeća. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1296 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Uz stavak 2. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. Stavak 2. trebao glasiti: Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo. |
| 1297 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Stavak 2. točka 3: Predlažemo odrediti oblike izvođenja nastave posebno na znanstvenim te posebno u umjetničkom području; Tako da bi ta točka glasila: 3. popis obveznih i izbornih kolegija s naznakom ECTS opterećenja, oblika izvođenja nastave u znanstvenom području (predavanja, seminari, vježbe i sl.) u umjetničkom području (procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija, individualna umjetnička mentorska nastava, (predavanja/seminari/vježbe) i grupna umjetnička mentorska nastava (predavanja/seminari/vježbe), sadržaja kolegija, ostvarenih ishoda učenja i nositelja kolegija. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1298 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Uz stavak 4. U Nacrtu Zakona nije predviđena mogućnost regulirana važećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem pa molimo pojašnjenje zašto je to izbačeno obzirom da je umjentička izvrsnost temelj napredovanja i kompetencija na svim razina visokog umjetničkog obrazovanja; --- IZVADAK IZ VAŽEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1299 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Uz stavak 3. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu (prije Bolonjskog proc esa)koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište. |
| 1300 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Uz stavak 2. Nejasno što znači odgovarajući program, trebalo bi normirati srednjoškolsko obrazovanje u trajanju od tri ili četiri godine. Ne postoji realna potreba isključivanja ovog kraćeg srednjoškolskog obrazovanja. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Uz stavak 4. Predlažemo ovakvu izmjenu: (4) Iznimno, u umjetničkom području, ukoliko je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ukoliko im je ovakva mogućnost izvediva obzirom na specifičnost umjetničkih polja. | Nije prihvaćen | Pojam visoko učilište obuhvaća i umjetničke akademije. |
| 1301 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Uz stavak 4: Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 1302 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Stavak 3. Koji je status izabranog naslovnog nastavnika kada ga se bira na radno mjesto. Priznaje li mu u tom slučaju umjetničko-nastavno zvanje? Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer publiciranost u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno raspisati javni natječaj obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu. S naslovnim znanstvenikom odnosno nastavnikom ne zaključuje se ugovor o radu. |
| 1303 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da produljenje do navršene 70 godine života na teret državnog proračuna nije u skladu sa načelom ekonomičnosti te bi predstavljalo neodrživo opterećenje za državni proračun. |
| 1304 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Uz stavak 3. Mislimo da ovo nije dobro rješenje te da ovakva odluka nikako ne bi trebala implicirati upravni spor. O ocjeni suradnika odlučuje se mišljenjem fakultetskog/akademijskog vijeća. Uz stavak 4. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 3. predlagatelj Zakona smatra da je potrebo osigurati pravnu zaštitu suradnika u odnosu na ocjenu. U odnosu na stavak 4. isto već proizlazi iz navedenoga. |
| 1305 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Uz stavak 2. Mislimo da ovo nije dobra normiranost bez pojma izbora u zvanja tako da bi stavak trebao glasiti: Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto …. S obzirom na već obrazloženu specifičnost umjetničkog područja predlažemo zadržati dosadašnje zakonsko rješenje o prethodnom izboru u odgovarajuće zvanje. Uz stavak 3. Za vanjskog člana predlažem da bude izabran u odgovarajuće umjetničko-nastavno zvanje. Ovo nije dobra rješidba, nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo promijeniti na način da jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj se provodi izbor. Uz stavak 4. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Zašto je izbačena mogućnost pokretanja izbora prije proteka pet godina?! Dosadašnjim zakonskim rješenjem bila je predviđena mogućnost najranijeg pokretanja izbora nakon proteka 3 godine od izbora u zvanje što predlažemo zadržati. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. |
| 1306 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Uz stavak 3: Ovime se gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji maju 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Za umjetničko područje matični fakulteti su se pokazali kao dobro rješenje koje osigurava razinu kvalitete. Ukoliko je u znanstvenom području lakše ići na drugačiji način, predlažemo da se razdvoje sustavi biranja pa da se u umjetničkom području zadrži sustav matičnih fakulteta obzirom da u odnosu na broj fakulteta je broj umjetničkih akademija malen i sustav izbora specifičan. Uz stavak 5. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Naime, ukoliko se traže dokazi o umjetničkim radovima i stvaralaštvu (originalna umjetnička djela, umjetničke knjige, grafičke mape i sl.) iste je objektivno nemoguće dostaviti u elektroničkom obliku. Slijedom navedenog, predlažemo da elektronički oblik bude jedna od mogućnosti načina dostave dokumentacije na natječaj. Uz stavak 8: Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ukoliko nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora rezultirati dodatnim pojašnjenjem stručnog povjerenstva. Uz stavak 10: Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucinalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. U odnosu na stavak 5. isti je usklađen sa člankom 75. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21). |
| 1307 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Uz stavak 1: Dodati u ovaj stavak na odgovarajuća mjesta i kratice koje odgovaraju magisteriju stečenom prije Bolonjskog procesa: „doc.mr.art.“, „izv.prof.mr.art. „prof.mr.art. Uz stavke 3. i 4. ALU predlaže spojiti ove stavke jer i na umjetničkoj akademiji ima nastavnih radnih mjesta predavač, višeg predavača itd. Alternativno, dodati u stavak broj 4 predavača (pred.) i višeg predavača (v.pred.). | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1308 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Uz stavak 1: U članku 37. stavku 1. nakon riječi ne zahtijevaju znanstveni trebalo bi dodati odnosno umjetnički pristup tako da bi stavak trebao glasiti: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni odnosnom umjetnički pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Predlažemo u ovom stavku na kraju dodati novu rečenicu: "Pored navedenog, na umjetničkim akademijama mogu se zaposliti i nastavnici koji imaju specifična znanja i tog umjetničkog područja, umjetničko iskustvo i sl." | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1309 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Uz stavak 3. točka 4: Razjasniti „programski ugovor“ koji je akademijsko vijeće dobilo u ovlast usvajati na prijedlog dekana. Tko potpisuje programski ugovor? Sveučilište ili fakultet? Ukoliko potpisuje sveučilište tada Senat odlučuje tako da je nerazumljiv koncept obzirom da fakulteti i akademije ne potpisuju ugovore. Nerazumljivo što se zapravo očekuje. Uz stavak 3. točka 11: Vijeće predlaže, a izbor je u nadležnosti Senata Uz stavak 3: Dodati nove točke 13. i 14. . 13. odlučuje o produljenjima ugovora o radu iznad 67 godina 14. propisuje dodatne kriterije vezane uz znanstvena i umjetnička područja, te vezano na izbor na slobodna radna mjesta, reizbor i izbor u viša radna mjesta. Uz stavak 4. Smatramo kako bi način rada i odlučivanja akademijskog vijeća i studenata trebalo bi biti propisano općim aktima Akademije, odnosno, fakulteta. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je institut programskih ugovora jasan u odredbama prijedloga Zakona. Stavak 3. i 4. predloženo nije u skladu s autonomijom sastavnica. |
| 1310 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Člankom 15. stavkom 1. normirano je kako se Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji od sedam članova. Tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač. Predsjednika sveučilišnog vijeća imenuju članovi ovoga vijeća zajednički. Mislimo da nije dobro da bude ovako veliki broj članova osnivača jer na taj način može doći do prevelikog utjecaja na djelovanje Sveučilišnog vijeća. Smatramo kako je bolje dosadašnje rješenje koje je bilo normirano u sadašnjem Zakonu: Sveučilišni savjet ima šest ili dvanaest članova i to: – polovicu članova, među kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat, – po šestinu članova koje imenuju: osnivač, tijelo (ili tijela) jedinice lokalne samouprave i gospodarska komora. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. |
| 1311 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažemo da u stavku 1. točka 3. glasi: "3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima". Uz stavak 5. stavljamo komentar i prijedlog: ALU smatra da bi studentski predstavnici trebali i nadalje biti uključeni u postupke izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta naslonjeno na promjene vezane uz Bolonjski proces i uključivanja studentske populacije u razvoj te sastav reakreditacijskih komisija gdje studentski predstavnik čini važnu točku u ocjenjivanju kvalitete studiranja. Zbog toga je sudjelovanje studenata u svakom segmentu izuzetno važno za budući kvalitetan razvoj visokog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Nije moguće primijeniti zbog hijerarhijskog sastava stručnih povjerenstva koja sudjeluju u postupku izbora na radno mjesto a u čiji sastav čine samo izvanredni i redovni profesori te nije predviđena mogućnost sudjelovanja hijerarhijskih nižih radnih mjesta. |
| 1312 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Ispred rijeli "interesa" ALU predlaže umetnuti riječ "posebnog". | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 1313 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (dalje u komentarima: ALU), predlaže da naziv Zakona bude: "ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU, ZNANSTVENOJ I UMJETNIČKOJ DJELATNOSTI" | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se jer bi predloženi naziv bio u koliziji s postojećim pravnim propisima koji uređuju umjetničku djelatnost. |
| 1314 | Tanja Salak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Tanja Salak Croaticum Filozofski fakultet u Zagrebu | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija |
| 1315 | Tanja Salak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Tanja Salak Croaticum Filozofski fakultet u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1316 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Čl.41, st.3: Predlažem da se i nastavnim zvanjima omogući trajno zvanje, pa bi u ovaj stavak trebalo dodati prethodno predloženu (vezano uz čl. 38) novu stepenicu napredovanja 'predavača savjetnika u trajnom izboru'. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da nema potrebe za dodavanjem novih radnih mjesta izvan okvira navedenih radnih mjesta na koje je moguće napredovati. |
| 1317 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Čl.38, st.3: Predlažem da se višim predavačima omogući napredovanje prema prijedlogu Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama (predavač, viši predavač, predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju). Radi se o grupaciji nastavnika koja sada ima samo dvije stepenice napredovanja (predavač, viši predavač) što je nepravedno u odnosu na ostale članove akademske zajednice i može djelovati demotivirajuće. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta. |
| 1318 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Čl.37, st. 1: U prvu rečnicu dodati NASTAVNA radna mjesta, jer se radi o radnim mjestima na kojima se predaju predmeti koji su sastavni dio sveučilišnih programa. U nastavku podržavam prijedlog izmjene članka kako je sročen na razini Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama: "Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij." dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1319 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Čl.2, st.4: Dodati NASTAVNU djelatnost i NASTAVNIKE uz znanstvenu i umjetničku djelatnost i znnastvenike/umjetnike u uvodu stavka te u točke 1, 3 i 10.. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v. pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1320 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Čl.12, st.1, t.3: I u ovoj točki zanemaruju se nastavna zvanja kao i u čl. 2. Predlaže se izričito dodati i predstavnike NASTAVNIH radnih mjesta u sastav Senata. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v. pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta obuhvaćena su člankom 12. stavkom 1. točkom 3. pod '..i drugim radnim mjestima'. |
| 1321 | Željko Lukenda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ v. pred. Željko Lukenda, prof., Fakultet strojarstva i brodogradnje | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1322 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Predlažemo izmjenu članka 99. stavka 1. alineja 1. tako da ista glasi: 1. plaće, materijalna prava zaposlenih i honorare vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama u punom iznosu Smatramo kako u osnovnu obračunsku komponentu mora ući vanjska suradnja s dinamikom isplate koja slijedi plaće; - materijalni troškovi s minimalno kvartalnom i avansnom dinamikom isplate; - vanjska suradnja čini 1/3 nastave MA Predlažemo u članku 99. stavku 1. brisati alineju 7. jer već postoji alineja 5 U alineji 8. Članka 99. stavka 1. iza riječi znanstveno dodati riječ:” umjetničko” | Nije prihvaćen | Članak 99. stavak 1. uredit će se na način da osnovnu proračunsku komponentu čini plaća i materijalna prava zaposlenih, materijalni troškove poslovanja i sredstva za druge osnovne troškove. |
| 1323 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Člankom 97. stavkom 1. normirano je Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora. Ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom iz članka 102. stavka 9. ovoga Zakona, javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut financira se sredstvima iz državnog proračuna u skladu s člankom 103. ovoga Zakona. Predlažemo da se za doznačavanje sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske postavi egzaktan rok doznake sredstava javnom visokom učilištu. Kao primer u praksi navodimo kako je Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini za zimski semestar doznačeno cca 10% sredstava. Prijedlog – plaće i materijalna prava zaposlenih za svaki mjesec, ostala osnovna proračunske sredstva 50% na početku svakog semestra. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 1324 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Člankom 91. stavkom 1. normirano je Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo da pravilnik ne propisuje ministar nego Nacionalno vijeće. | Nije prihvaćen | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1325 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Na kraju članak 88. stavka 3. predlažemo dodati rečenicu: „Članovi Nacionalnog vijeća, znanstvenih područnih vijeća mogu biti osobe izabrane u znanstveno-nastavna, a područno-umjetničkog vijeća osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja.“ | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se formiranje znanstvenih područnih vijeća. |
| 1326 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 84. | Predlažemo dopune članka 84. tako da isti glasi: “(1) Umjetnička djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje umjetničko stvaralaštvo, umjetničko istraživanje, zaštitu kulturne baštine te razvoj kreativnog potencijala umjetničkog područja i interdisciplinarnog područja. (2) Temeljno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja umjetničku praksu i produkciju i zaštitu umjetnina, stvaranje novih umjetničkih tehnoloških procesa i tehnologija te istraživanje povijesnih umjetničkih procesa i tehnologija, kreativnih interpretativnih umjetničkih tehnika i metoda te njihovu primjenu u temeljnoj umjetničkoj djelatnosti. (3) Razvojno umjetničko stvaralaštvo i istraživanje predstavlja sustavan rad na razvoju umjetničkih postupaka i kreativnih procesa povezanih s praktičnim iskustvom usmjerenim na stvaranje umjetničkih djela i kontinuiran razvoj umjetničkih procesa te zaštitu povijesnih umjetničkih djela.” Predlažemo da se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona kao u članku 84. stavku 1. izjednače umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje. Na taj će se način otvoriti mogućnost priznavanja umjetničkog rada (stvaranja) kao istraživanja. | Nije prihvaćen | Umjetničko stvaralaštvo uređuje se propisima iz nadležnosti ministarstva nadležnog za kulturu. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1327 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Člankom 81. stavkom 2. normirano je kako Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar propisuje pravilnikom. Predlažemo da ovo ostane u nadležnosti Nacionalnog vijeća kao i do sada. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 86. određeno je da Nacionalno vijeće prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja te predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja dok će ministar sukladno stavku 2. ovog članka znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane utvrditi pravilnikom obzirom sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1328 | Nenad Zvonarek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Nenad Zvonarek, prof. ,viši predavač, FSB | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika. |
| 1329 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | U članku 72. stavku 2. iza riječi usmene provjere znanja dodati riječi:“ i ispiti koji se odvijaju umjetničkom realizacijom.“ | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da je stavak 2. dovoljno široko postavljen da obuhvaća navedeno. |
| 1330 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 69. | Člankom 69. stavkom 2. normirano je sljedeće: Upis na studij provodi visoko učilište na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama visokog učilišta najkasnije 1. svibnja tekuće godine. Trebalo bi navesti Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta tako da bi članak 69. stavak 2. trebao glasiti: “Upis na studij provodi fakultet ili akademija na temelju javnoga natječaja objavljenog na mrežnim stranicama Sveučilišta.” | Nije prihvaćen | Visoko učilište je širi pojam koji obuhvaća i predloženo. |
| 1331 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | Predlažemo u članku 66. stavku 2. alineji 3. iza riječi nastave dodati riječi:” procesna mentorska (pojedinačna) umjetnička nastava, projektna umjetnička nastavna produkcija.” | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1332 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | U vezi članka 62. stavka 4. smatramo kako u predmetnom prijedlogu Nacrta Zakona nije predviđena mogućnost regulirana postojećim Zakonom iz članka 73. o stjecanju doktorata umjetnosti priznavanjem. Predlažemo postojeću normiranost po postojećem Zakonu koju navodimo. --- IZVADAK IZ POSTOJEĆEG ZAKONA, članak 73. stavci 5. i 6. (5) Iznimno, osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u umjetničko-nastavna zvanja, na temelju odluke nadležnog vijeća utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta te izrade i javne obrane doktorske disertacije, a uz suglasnost senata sveučilišta, mogu steći doktorat umjetnosti. (6) Iznimno, osobe izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i na umjetničko-nastavna radna mjesta, mogu temeljem umjetničkih radova, na temelju odluke nadležnog vijeća, utvrđenog statutom sveučilišta, o ispunjavanju propisanih uvjeta koje donosi senat sveučilišta, steći doktorat umjetnosti. U vezi članka 62. stavka 5. i 6. smatramo kao je u istima presumirano kako će umjetnički doktorat rezultirati izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela. Predlažemo brisati riječi:“ …. odnosno izradom, izvedbom i prikazivanjem umjetničkog djela“. | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1333 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U vezi članka 60. stavka 1. smatramo kako na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni integrirani preddiplomski diplomski umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. |
| 1334 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Člankom 59. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni diplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije, pri čemu sveučilišni diplomski studij priprema studenta i za nastavak studija na poslijediplomskoj razini. Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Dakle prema ovoj odredbi npr. ak. slikar nije osposobljen za samostalni umjetnički rad, što je nonsens. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. Člankom 59. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo dodati i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje. Predlažemo da članak 59. stavak 3. glasi: “Sveučilišni diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni prijediplomski studij i osoba koja je završila dodiplomski sveučilišni studij po ranijem Zakonu koji nije istovjetan diplomskom studiju na koji se pristupnik prijavljuje.” | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da formulacija stavka 1. ne znači da student nije osposobljen za samostalan umjetnički rad obzirom je pojam zapošljavanje na određenim poslovima koji zahtijevaju specijalistička znanja, vještine i kompetencije širi od navedenog. U odnosu na stavak 3. osobe koje su završile dodiplomski sveučilišni studij prema prijašnjim propisima u pravima su izjednačeni s osobama koje su završile diplomski sveučilišni studij dok uvjete upisa pored zakonskih minimalnih uvjeta za pristupanje kvalifikaciji određuje visoko učilište. |
| 1335 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Člankom 58. normirani su zajedno sveučilišni prijediplomski studij i stručni prijediplomski studij. Mislimo da bi trebalo razdvojiti normiranost sveučilišnih od stručnih studija jer se visoko obrazovanje na Sveučilištu provodi putem sveučilišnih studija, a iznimno na Sveučilištu se sukladno Zakonu provode i stručni studiji. Člankom 58. stavkom 3. normirano je sljedeće: Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Trebalo bi dodati i osoba koja je završila srednjoškolsko obrazovanja prije ustanovljavanja državne mature jer i takvoj osobi se ne bi trebalo uskratiti pravo prijave, odnosno ako ispunjava uvjete i upis predmetnih studija. Predlažemo izmjenu članka 58. stavka 4. tako da isti glasi: „Iznimno, u umjetničkom području, ako je to propisano statutom visokog učilišta, odnosno umjetničke akademije, sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja.“ Naime, ova mogućnost ne odgovara svim umjetničkim akademija pa predlažemo da zakonodavac prepusti autonomiji akademija da svojim statutima propišu ako im je ovakva mogućnost izvediva s obzirom na specifičnost umjetničkih polja. Naglašavamo kako ova tematika nije normirana na razini zakona – priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, ni za srednjoškolsko ni za visoko obrazovanje. Proizlazi li iz ovakve normiranosti da osobe nemaju obavezu naknadnog završavanja srednjoškolskog obrazovanja i polaganja mature? | Nije prihvaćen | Predloženo je već obuhvaćeno stavkom 4. obzirom visoko učilište statutom samo uređuje uvjete upisa. Stavak 4. jasno govori o upisu na studij kao iznimku ako osoba nema prethodno odgovarajuće srednjoškolsko obrazovanje. |
| 1336 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Člankom 57. stavkom 4. normirano je sljedeće: Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. Predlažemo da ostane termin preddiplomski studij a na novi naziv prijediplomski studij. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 1337 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Člankom 54. stavkom 1. normirano je sljedeće: Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i znanstveni instituti istaknutim umirovljenim nastavnicima i znanstvenicima mogu dodijeliti počasni naslov profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus. Mislimo da bi ovo pitanje trebalo biti propisano posebnim pravilnikom ili drugim propisom Sveučilišta. Člankom 54. stavkom 2. normirano je sljedeće: Profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju, odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti. Predlažemo iza riječi na doktorskom studiju dodati riječi: i u redovnom studiju na umjetničkim akademijama.” Mislimo da bi na svim visokim učilištima trebalo biti tako. I na drugim fakultetima emeriti drže nastavu i na nižim razinama od doktorske. | Nije prihvaćen | Obzirom profesori emeritusi ne podliježu provjeri ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterija i dodatnih kriterija, predlagatelj Zakona smatra da se ne treba širiti mogućnost izvođenja nastave na nižim razinama studija. |
| 1338 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Člankom 53. stavkom 3. normirano je sljedeće: Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj. Mislimo da se treba raspisati javni natječaj jer objava u službenim i drugim javnim glasilima osigurava mogućnost prijave na natječaj, jednakopravnost u postupanju što je ne samo zakonsko nego ustavno načelo i pravo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da nije potrebno raspisati javni natječaj obzirom se u ovom slučaju ne radi o radnom odnosu |
| 1339 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Člankom 51. stavkom 1. normirano je sljedeće: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Člankom 51. stavkom 2. normirano je sljedeće: Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. | Nije prihvaćen | Predlagatelj smatra da produljenje do navršene 70 godine života na teret državnog proračuna nije u skladu sa načelom ekonomičnosti te bi predstavljalo neodrživo opterećenje za državni proračun. |
| 1340 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Člankom 49. normirano je: U skladu sa zakonom koji uređuje radne odnose nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen na javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu može obavljati poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen, samo uz odobrenje čelnika visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo bolje i preciznije formulirati ovaj članak. Ovakva formulacija predmnijeva da se umjetnik ne može baviti svojom umjetničkom djelatnošću bez odobrenja čelnika ustanove. Treba bolje formulirati članak jer je inače u suprotnosti sa samim ovim Nacrtom prijedloga zakona kao i ustavom RH. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak jasan te se ishođenje odobrenja čelnika visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta odnosi na poslove koji su predmet djelatnosti ili su vezani za predmet djelatnosti visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. |
| 1341 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljski dopust, bolovanje, obavljanje rukovodeće, odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Mislimo da bi trebalo biti normirano:“ Ugovor o radu … produljit će se…“ – dakle po sili zakona, ex lege, obligatorno, a ne dispozitivno na zahtjev suradnika što nije dobro jer osoba može previdjeti ovakvu mogućnost te ne ostvariti svoje pravo o čemu po službenoj dužnosti moraju voditi računa stručne službe. | Nije prihvaćen | Stavak 2. navedenog članka u skladu je sa stavkom 1. kojim je propisano da rokovi za izbor na radno mjesto ne teku isključivo na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika. Predlagatelj je stoga mišljenja da se ugovor o radu na određeno vrijeme može produljiti samo na zahtjev suradnika. Stavljanje obveze produljenja ugovora o radu na određeno vrijeme ograničavajuća je i za suradnike i za sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. |
| 1342 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Člankom 43. stavkom 2. normirano je sljedeće: Postupak izbora na više radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva. Mislimo da ovo nije dobra normiranost bez pojma izbora u zvanja tako da bi stavak trebao glasiti: “Postupak izbora u više zvanje i na odgovarajuće radno mjesto pokreće se odlukom senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća. Sastavni dio odluke o pokretanju postupka izbora nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto čini odluka o imenovanju stručnog povjerenstva.” Člankom 43. stavkom 3. normirano je sljedeće: Stručno povjerenstvo sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu ili znanstvenom institutu različitom od onoga na kojem se provodi izbor. Ovo nije dobra rješidba, nije jasno zašto bi morao biti zaposlen, mi za trećeg člana stručnog povjerenstva imenujemo vanjskog suradnika koji ne mora biti zaposlen ili profesora emeritusa i sl. tako da predlažemo normiranost kako primjerice jedan član stručnog povjerenstva ne smije biti zaposlenik ustanove u kojoj je pristupnik zaposlen. Člankom 43. stavkom 4. normirano je sljedeće: Nastavnik, odnosno znanstvenik obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto u elektroničkom obliku, najkasnije u roku 15 dana od pokretanja postupka izbora. Predlažemo ostaviti rok od 30 dana za dostavu dokaza o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto; ovo je posebice važno kod zvanja s većim brojem potrebnih uvjeta (red.prof.) gdje se radi o većem broju potvrda i dokumentacije. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se dokaze o ispunjavanju kriterija za izbor na više radno mjesto podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti i mogućnost dostave putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl.. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. Elektronički oblik pokretanje postupka i rok od 15 dana uvodi se s ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika. |
| 1343 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Člankom 42. stavkom 2. normirano je sljedeće: Reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika provodi se prema postupku koji je propisan za izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto člankom 43. ovoga Zakona. Mislimo da ovo nije dobro rješenje. Do sada se ovaj postupak reizbora provodio sukladno propisanim podzakonskim aktima kojima su se pobliže propisivali uvjeti. Člankom 42. stavkom 5. normirano je sljedeće: Nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra zakonska normiranost jer nastavniku ex lege po sili zakona prestaje radni odnos bez da mu se da još jedna mogućnost. Predlažemo normiranost koja postoji u sadašnjem Zakon u kojem je člankom 103. stavkom 4. i 5. normirano sljedeće: „(4) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće o radu, odnosno prihvati negativno izvješće o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nakon dvije godine od dana donošenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka. (5) Ako stručno vijeće visokog učilišta ne prihvati izvješće zaposlenika iz stavka 4. ovoga članka, čelnik visokog učilišta pokreće postupak redovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) u skladu s općim propisima o radu i općim aktom visokog učilišta“. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 1344 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U članku 38. predlažemo spojiti stavke 3. i 4. u jedan stavak jer i na umjetničkoj akademiji ima nastavnih radnih mjesta predavača, višeg predavača itd. U vezi s člankom 38. Stavkom 4. navodimo kako za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom | Nije prihvaćen | U članku 38., stavkom 3. propisano je koja općenito nastavna radna mjesta postoje dok je stavkom 4. određeno grupiranje posebnih nastavnih radnih mjesta na umjetničkim akademijama. |
| 1345 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U vezi s članka 20. smatramo da bi se pitanja ovlasti dekana, izbora i razrješenja trebala propisati Statutom Sveučilišta i fakulteta i akademija, a ne Zakonom jer se tako zadire u autonomiju i samostalnost Sveučilišta i njegovih sastavnica. U članku 20. stavku 2. predlažemo brisati alineju 4. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se ovlasti dekana, izbor i razrješenje moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. Autonomija sveučilišta je u okviru ovog članka obuhvaćena stavkom 2. točkom 8. prijedloga Zakona. |
| 1346 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Člankom 19. stavkom 3. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: Mislimo da bi se ovlasti fakultetskog odnosno akademijskog vijeća trebale propisivati Statutom fakulteta odnosno akademije a ne Zakonom. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 4. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: usvaja prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo da se razjasni „programski ugovor“ koji je Akademijsko vijeće dobilo u ovlast usvajati na prijedlog dekana. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 11. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse. Predlažemo da se ovo ne prihvati jer je ovo postupanje u nadležnosti Senata Sveučilišta. Fakultetsko/Akademijsko vijeće predlaže, a Senat Sveučilišta donosi odluku. Člankom 19. stavkom 3. alinejom 13. normirano je sljedeće: Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ima sljedeće ovlasti: obavlja druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Predlažemo dodati nove alineje: 13. i 14. čime se alineja 13. pomiče i postaje 15. Prijedlog je da nove alineje glase:”13. odlučuje o produljenjima ugovora o radu iznad 67 godina i 14. propisuje dodatne kriterije za izbor na slobodna radna mjesta, reizbor i izbor u viša radna mjesta”. Člankom 19. stavkom 5. Između ostalog normirano je sljedeće: Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta te u postupku izbora dekana i prodekana. Protiv smo isključenja studenata iz odlučivanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da se opće ovlasti javne ustanove koja obavlja javnu službu moraju normirati zakonom. Predlagatelj Zakona smatra da je institut programskog ugovora objašnjen odredbama prijedloga Zakona (čl.102). U odnosu na stavak 3. alineja 11., isto je u skladu s autonomijom sastavnice. U odnosu na stavak 5. isto nije moguće obzirom u postupku izbora sudjeluju osobe na istim ili hijerarhijskim višim radnim mjestima sukladno odredbama prijedloga Zakona. |
| 1347 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Sukladno članku 14. stavku 5. taksativno su navedeni razlozi zbog kojih rektor može biti razriješen prije vremena na koje je izabran. Mislimo da nije nomotehnički utemeljeno da se postupak razrješenja rektora normira Zakonom nego predlažemo da se razlozi za razrješenje rektora dužnosti prije isteka mandata propisuju Statutom Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Institut imenovanja i razrješenja moraju biti neodvojivi normativni dio istog zakonskog teksta te se razlozi prestanka mandata prije vremena na koji je rektor izabran moraju normirati temeljnim zakonom, a ne podzakonskim aktom sukladno Jedinstvenim nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1348 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | U vezi članka 13. stavka 2. mislimo da nije dobro zakonsko rješenje da se ovlasti rektora normiraju Zakonom. Smatramo kako se ovlasti rektora kao i do sada moraju propisati Statutom Sveučilišta što jamči autonomiju svakog Sveučilišta. | Nije prihvaćen | Stav je predlagatelja Zakona da sukladno načelu društvene odgovornosti te činjenici da se djelatnost visokog obrazovanja obavlja kao javna služba, osnovne ovlasti rektora moraju biti uređene temeljnim zakonom koji uređuje visoko obrazovanje te su ujedno i u skladu sa Zakonom o ustanovama. Autonomija Sveučilišta zajamčena je stavkom 2. točkom 8. ovog članka koja određuje da rektor obavlja druge poslove utvrđene zakonom, statutom i drugim općim aktima sveučilišta. |
| 1349 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U vezi članka 2. stavka 1. Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa su … predlažemo iza riječi od dodati riječ: „posebnog“. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 1350 | ROMINA HERCEG | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Romina Herceg, prof., viši predavač, Ekonomski fakultet Zagreb | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1351 | IVANČICA VADJON | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Ivančica Vadjon, prof. Poliklinika Aviva, Zagreb | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1352 | ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Poštovani , predlažem izmjenu st.4. ovog članka, tako da se doktorski studij omogući i osobama koje su završile specijalistički diplomski stručni studij, Sa takvom izmjenom spriječit će se odljev na doktorski studij u inozemstvo. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona predvidjeti će mogućnost upisivanja doktorskog studija osobama koje su završile sveučilišni specijalistički studij. |
| 1353 | Maja Redžić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ “Komentar SNTZKVUH, dolje naveden lijepo molim da copy paste ispod čl. 2, čl. 37 i čl. 38 „Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika. |
| 1354 | Nikola Mandić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Čl. 43., st. 3. propisuje kako članovi stručnog povjerenstva kod izbora na više znanstveno-nastavno radno mjesto trebaju biti u istom znanstvenom području i polju – formulaciju treba izmijeniti na način da ne bi bile zakinute osobe koje se biraju u više polja unutar interdisciplinarnih područja znanosti, odnosno da članovi povjerenstva trebaju biti iz polja u okviru kojih se provodi izbor. Naime, do sada je bilo potrebno da prilikom izbora u interdisciplinarnom području, unutar članova povjerenstva, budu zastupljena sva polja u koje se pristupnik bira pa bi trebalo odredbu prijedloga Zakona prilagoditi da se ne bi dijelu znanstvenika i nastavnika na ovakav način onemogućio izbor u više zvanje i radno mjesto, zbog nemogućnosti sastavljanja povjerenstva prema predloženoj odredbi Zakona. Čl. 43. ne predviđa mogućnost kako postupiti ako matični odbor ne potvrdi odluku vijeća o izboru. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da su stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona obuhvaćena i polja unutar interdisciplinarnog područja znanosti. U slučaju da matični odbor utvrdi da Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji nisu ispunjeni kandidat ne može sklopiti aneks ugovora o radu na više radno mjesto. |
| 1355 | Nikola Mandić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Čl. 40., st. 3. propisuje kako članovi stručnog povjerenstva kod izbora u znanstveno-nastavna zvanja trebaju biti u istom znanstvenom području i polju – formulaciju treba izmijeniti na način da ne bi bile zakinute osobe koje se biraju u više polja unutar interdisciplinarnih područja znanosti, odnosno da članovi povjerenstva trebaju biti iz polja u okviru kojih se provodi izbor. Naime, do sada je bilo potrebno da prilikom izbora u interdisciplinarnom području, unutar članova povjerenstva, budu zastupljena sva polja u koje se pristupnik bira pa bi trebalo odredbu prijedloga Zakona prilagoditi kako se ne bi dijelu znanstvenika i nastavnika onemogućio izbor na slobodno radno mjesto, zbog nemogućnosti sastavljanja povjerenstva prema predloženoj odredbi Zakona. | Nije prihvaćen | Članove stručnog povjerenstva odlukom imenuje Senat imajući u obzir radno mjesto za koje se raspisuje javni natječaj dok je prijedlogom Zakona određen minimalni broj članova koji moraju ispunjavati zakonom određene uvjete. |
| 1356 | Maja Redžić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Podržavam prijedlog nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na članke 37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika. |
| 1357 | Nikola Mandić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Čl. 39., st. 1. propisuje kako na znanstveno-nastavno radno mjesto na sveučilištu se može zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom području i polju – pojam odgovarajuće obrazovanje treba pobliže odrediti kako ne bi bilo podložno različitim tumačenjima na institucijama, a pojam odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom području i polju treba preformulirati na način da ne bi bile zakinute osobe koje se biraju u više polja unutar interdisciplinarnih područja znanosti. Čl. 39., st. 3. propisuje kako se na znanstveno-nastavno radno mjesto može zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom području i polju – formulaciju treba izmijeniti na način da ne bi bile zakinute osobe koje se biraju u više polja unutar interdisciplinarnih područja znanosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog Zakona u stavku 1. govori o odgovarajućem stupnju obrazovanja koji je jasno određen je stavkom 3., 4., 5 i 7. |
| 1358 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | "(4) Ishodi učenja ostvareni izvanrednim uspjehom ocjenjuju se ocjenom izvrstan (5), koja odgovara slovnoj ocjeni A. Ishodi učenja ostvareni natprosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom vrlo dobar (4), koja odgovara slovnoj ocjeni B. Ishodi učenja ostvareni prosječnim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dobar (3), koja odgovara slovnoj ocjeni C. Ishodi učenja ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom dovoljan (2), koja odgovara slovnoj ocjeni D. Ishodi učenja koji nisu ostvareni zadovoljavajućim uspjehom ocjenjuju se ocjenom nedovoljan (1), koja odgovara slovnoj ocjeni F." Na prosjek čega se odnose riječi "natprosječnim" i "prosječnim" u citiranom tekstu? Prosjek rezultata svih studenata koji su pristupili određenoj provjeri znanja? Ako je tako, to implicira da ocjena ne odgovara apsolutnom stupnju znanja studenta, nego stupnju znanja relativnom ostalim studentima koji su pristupili određenoj provjeri znanja. Takve ocjene su beskorisne i besmislene jer ne daju korisnu informaciju, odnosno informaciju o apsolutnom stupnju znanja studenta, tj. postotku ishoda učenja koje je student savladao. Također, takve ocjene nisu usporedive između različitih instanci iste provjere znanja, a ne omogućuju ni jednak tretman studenata, budući da dva studenta, svaki od kojih pristupi drugoj instanci iste provjere znanja i pokaže jednako znanje kao onaj drugi, mogu imati različite ocjene zbog utjecaja ostalih studenata koji su pristupili tim provjerama znanja. U skladu s napisanim, predlažem promjenu teksta citiranog stavka na način da definira ocjene pomoću postotka testiranih ishoda učenja koje je student savladao ili na neki drugi način koji veže ocjenu uz apsolutni stupanj ishoda učenja koje je student savladao, bilo direktno, bilo delegiranjem visokom učilištu. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu propisa te u duhu onoga što je predlagatelj namjeravao normirati. |
| 1359 | Bartol Vukelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Komentar Hrvatskog kineziološkog saveza na Nacrt ZZDVO e- savjetovanje, svibanj 2022. koji objavljujemo ispod teksta Kineziološkog fakulteta https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20457 „Hrvatski kineziološki savez krovna je udruga koja obuhvaća sve kineziologe zaposlene u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima RH i svi daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi Hrvatskog kineziološkog saveza smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Navedeno je komentar koje je usuglasilo predsjedništvo, predsjednik Prof. dr. sc. Leko sudjelovao je u sastavljanju prijedloga Kineziološkog fakulteta, ali naravno da ste svi slobodni komentirati i sve ostalo po svojoj savjesti i želji. Bartol Vukelić, tajnik Hrvatskog kineziološkog saveza | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1360 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | "(3) Doktorski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe 180 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. | Nije prihvaćen | Predloženo nije moguće prihvatiti obzirom se ne radi o redovnom studiju te zbog ujednačavanja kvalitete doktorskih studija. |
| 1361 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Predlažem promjenu teksta stavka 3. u sljedeće: "(3) Sveučilišni specijalistički studij traje najmanje jednu godinu, a najviše dvije. Završetkom sveučilišnog specijalističkog studija se stječe najmanje 60 ECTS bodova po godini trajanja studija, odnosno proporcionalno tome ako trajanje studija u godinama nije cijeli broj." Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je odrednicom najmanje jednu godinu i najmanje 60 ECTS bodova uvedena fleksibilnost studijskog programa. |
| 1362 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | "(3) Senat ima sljedeće ovlasti: [...] 7. daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta [...] 9. odlučuje o osnivanju pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta [...] 11. imenuje čelnike pravnih osoba čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta" Citirani tekst se može shvatiti da propisuje da senat sveučilišta ima ovlast bilo kojoj pravnoj osobi čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta davati suglasnost na statut te imenovati čelnike. Vjerujem da to nije bila namjera predlagatelja, a također, citirane točke nisu u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/2015, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_07_74_1410.html) koja u članku 31 kažu: "(3) Kada povezanost sadržaja dva ili više stavaka iziskuje ponavljanje teksta jednog stavka u drugom stavku, ponavljanje se izbjegava tako da se poziva na odgovarajući stavak, u kojem slučaju se naznačuje redni broj odgovarajućeg toga stavka bez zagrade." (a isto se primjenjuje i na točke). Iz danih razloga, predlažem izmjenu teksta točaka 7 i 11 u sljedeće: "7. daje suglasnost na statut pravne osobe sastavnice sveučilišta i pravne osobe iz točke 9."; "11. imenuje čelnike pravne osobe iz točke 9.". | Nije prihvaćen | Prijedlog Zakona je usklađen s jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1363 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | "(1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da se visoko učilište osniva s ciljem obavljanja svih navedenih djelatnosti (znanstvene, umjetničke i stručne). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da se visoko učilište osniva s ciljem obavljanja jedne ili više navedenih djelatnosti. "(2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište." Semantička relacija temeljena na glagolu biti ("je") nije simetrična. Drugim riječima, "A je B" ne znači isto što i "B je A". Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći "sveučilište je visoko učilište", a ne obrnuto. No i uz tu pretpostavku, zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta bi bilo da određena ustanova mora biti sve od navedenog (sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište) da bi bila visoko učilište. Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da ustanova mora biti bilo što od navedenog da bi bila visoko učilište. "(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da javno visoko učilište osnovano za potrebe svih navedenih vrsta obrazovanja (vojnog, policijskog i diplomatskog) može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da javno visoko učilište osnovano za potrebe jedne ili više navedenih vrsta obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. U skladu s napisanim, predlažem sljedeći tekst članka 6.: "(1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i/ili stručne djelatnosti. (2) Vrste visokih učilišta su: sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i/ili diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave.". | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu propisa te u duhu onoga što je predlagatelj namjeravao normirati. |
| 1364 | DARKO MATOVAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, voditelj Croaticuma | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija |
| 1365 | DARKO MATOVAC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Uime Croaticuma - Centra za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Darko Matovac, voditelj Croaticuma | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1366 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Predlažemo izmjenu stavka 2. kako slijedi: ''Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže ostalim (vlastitim) prihodima u skladu s financijskom planom. Kriterije i način trošenja ostalih (vlastitih) prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut propisuje općim aktom.'' | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu s propisima kojima se uređuje izvršavanje državnog proračuna. |
| 1367 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Predlaže se u stavku 9. zamijeniti navod ''radna mjesta'' sa ''zvanja, uključujući i naslovna'' kako bi potaknuli multi i interdisciplinarnost. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. |
| 1368 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 67. | Predlažemo povećanje broja sati opterećenja studenta po jednom ECTS bodu kako bi se olakšala horizontalna mobilnost na međunarodnim visokim učilištima, gdje predmeti nose manje ECTS bodova za iste ishode učenja. | Nije prihvaćen | Sukladno Vodiču za korisnike ECTS-a koji je izdala je Europska komisija 2015. godine, a u njegovoj su izradi sudjelovali predstavnici država sudionica Bolonjskog procesa i udruženja dionika te su usvojili ministri nadležni za visoko obrazovanje u Europskom prostoru visokog obrazovanja, na ministarskoj konferenciji održanoj 2015. godine u Erevanu te predstavlja službeni vodič za primjenu ECTS-a., u većini slučajeva radno opterećenje iznosi između 1500 i 1800 sati po akademskoj godini, što znači da jednom bodu odgovara od 25 do 30 sati rada. |
| 1369 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Nije jasno u kojem se trenutku pokreće postupak ukoliko se protekom roka smatra pet godina i jedan dan. Što je sa zaposlenikom u razdoblju od proteka pet godina do konačne provedbe izbora – u kojem je on statusu i tko snosi troškove njegova financiranja? | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je članak 41. stavak 1. jasan. Status zaposlenika do konačne provedbe izbora reguliran je važećim ugovorom o radu u skladu s člankom 40. stavkom 13. |
| 1370 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U stavku 3. nije prihvatljiva odrednica da članovi stručnog povjerenstva trebaju biti u istom području i polju jer u nekim poljima, npr. Metalurgija, nema odgovarajući broj znanstvenika u odgovarajućem znanstveno-nastavnom zvanju koji bi ujedno bili u istom području i polju. Predlaže se izbaciti obvezu da svi članovi stručnog povjerenstva budu u istom polju. | Nije prihvaćen | Stavkom 3. članka 43. prijedloga Zakona nije navedena obveza za sve članove stručnog povjerenstva nego za najmanje tri, od kojih najmanje jedan član stručnog povjerenstva mora biti zaposlen na visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu različitom od onoga u kojem se provodi izbor. |
| 1371 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Smatramo kako je navedeni članak u suprotnosti s autonomijom Sveučilišta zagarantiranom Ustavom Republike Hrvatske, kao i sa člankom 4. Nacrta Zakona. Naime, mogućnost da izvršna vlast odlučuje o osnivačkim pravima i statusnim promjenama visokog učilišta nije prihvatljiva. | Nije prihvaćen | Zakonom o ustanovama određeno je tko može biti osnivač ustanove te predložene odredbe prijedloga Zakona nisu u suprotnosti s autonomijom Sveučilišta. |
| 1372 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. | Poštovani, člankom 119. predviđen je prestanak važenja ranije važećih propisa i to Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. S obzirom na to da se ovim Zakonom predlažu regulirati akademski i stručni nazivi na drugačiji način nego što je propisano aktualnim Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, predlažemo i taj zakon u prijelaznim i završnim odredbama staviti van snage. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju će se mijenjati. |
| 1373 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Poštovani, Člankom 77. propisano je da student, između ostaloga, ima pravo na „….završetak studija u roku kraćem od propisanoga u skladu s kriterijima propisanim općim aktom visokog učilišta“. Ovaj prijedlog u potpunosti pozdravljamo uvjereni da će povećati fleksibilnosti studiranja i otvoriti visoko obrazovanje prema takozvanim netradicionalnim skupinama studenata, odraslim osobama koje imaju određena ograničenja u smislu uobičajenog ritma studiranja, ali i određene prednosti jer su kroz svoj radni vijek i profesionalno iskustvo stekli određena znanja i vještine moguće povezane s područjem studija. Stoga, kako bi se visoka učilišta potaklo na otvaranje mogućnosti razvoja alternativnih putova prema visokom obrazovanju, između ostaloga, kroz vrednovanje i priznavanje prethodnog učenja, predlažemo na kraju stavka dodati: „uključujući i temeljem priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja.“ S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Stavak 1. točka 4. prijedloga Zakona određuje da će se isto riješiti općim aktima visokog učilišta. |
| 1374 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, člankom 76. propisano je da „oblik i sadržaj studentske isprave ministar propisuje pravilnikom.“ Predviđajući određene administrativne zapreke do kojih visoka učilišta mogu doći ako žele produbljivati suradnju s partnerskim visokim učilištima u inozemstvu te pilotirati europske inicijative poput Europske studentske iskaznice, predlažemo odredbu promijeniti na način da ministar propiše samo najnužnije elemente, odnosno „oblik i minimalni sadržaj“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Predloženo će biti riješeno podzakonskim propisima. |
| 1375 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, člankom 58. propisano je da „sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ Smatramo potrebnim skrenuti pažnju kako ova odredba u nepovoljan položaj dovodi učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa prijediplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika, koji čine dominantnu učeničku populaciju, može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1376 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Poštovani, člankom 7. stavak 4. propisano je kako „jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može osnovati visoka učilišta“. S obzirom da će postojeća visoka učilišta kojih su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave nastaviti sa svojim radom, predlažemo dopuniti Članak 108. novim stavkom 5. kojim će se definirati da postojeća privatna visoka učilišta kojima je osnivač jedinica lokalne ili regionalne samouprave, zadržavaju svoj status i nastavljaju s radom u statusu privatnog visokog učilišta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Nije prihvaćen | Stavak 5. članka 108. prijedloga Zakona jasno određuje da sva visoka učilišta osnovana od jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavljaju s radom. |
| 1377 | Svetlana Božić Fuštar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu te Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske, koji se od 2018. godine zalažu za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Također, u Članku 37. predlažem dodati tekst, ovdje označen, velikim tiskanim slovima: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno (IZBRISATI), Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju ISKLJUČIVO znanstveni pristup, za potrebe korepeticije, STRANIH JEZIKA, TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: nastavnici na sveučilištu zaposleni na nastavnim radnim mjestima i u nastavnim zvanjima čine sastavni, potporni i neizostavni dio visokoobrazovnih institucija, svoj teorijski i praktični rad i znanja često upotpunjuju znanstvenim pristupom. Njihovo postojanje ne bi smjelo biti "iznimno" i, po mom mišljenju, trebalo bi biti jasno vidljivo u predloženom nacrtu Zakona. Nastavna zvanja, također, trebaju se bolje regulirati i omogućiti napredovanja i trajna zvanja. Svetlana Božić Fuštar. prof. v.pred. Filozofski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na bolje uređenje instituta zvanja napominjemo da se ovim prijedlogom Zakona isto ne uređuje. |
| 1378 | Svetlana Božić Fuštar | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Nastavu iz predmeta Tjelesna i zdravstvene kultura studentima provode nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih , umjetničkih treba dodati i NASTAVNA zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“. Svetlana Božić Fuštar, v. pred, Samostalna katedra za kineziologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja već institut radnih mjesta. U odnosu na prijedlog izmjene članka 2. stavka 2. ističe se da student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta . Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1379 | Svetlana Božić Fuštar | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Podupirem prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBAVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svetlana Božić Fuštar. v. pred. Samostalna katedra za kineziologiju, Filozofski fakultet Sveučilšta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1380 | Lea Lazzarich | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | čl.10, st.4 - konkretnije razraditi: te druge sastavnice i to: studentske centre, knjižnice ….Knjižnice su pravne osobe i sastavnice Sveučilišta čija je zadaća jasno propisana zakonom o knjižnicama, no ne možemo iz izostaviti iz ovog zakona. Ovim stavkom to nije jasno propisano. | Nije prihvaćen | Prijedlogom odredbe članka 10. stavka 4. jasno je propisano da sveučilište može osnovati pravnu osobu čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta, a što je nesporno i knjižnica. |
| 1381 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Osobe izabrane u nastavna zvanja svakako trebaju imati mogućnost korištenja slobodne studijske godine u cilju stručnog usavršavanja. Ivana Čizmić, v.pred. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija |
| 1382 | Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Prijedlog teksta: Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Komentar Hrvatskog društva sveučilišnih lektora: Smatramo da formulaciju treba uskladiti s kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi prema kojemu se omogućava korištenje slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu. To je potpuno opravdano i potrebno jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, pogotovo s obzirom na značajno nastavno opterećenje. Na taj način bi im se olakšao rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika, priručnika i slično. Uime Hrvatskog društva sveučilišnih lektora Predsjednica: dr. sc. Inja Skender Libhard, viša lektorica | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. |
| 1383 | Hrvatsko društvo sveučilišnih lektora | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. ---------------------------- Komentar Hrvatskog društva sveučilišnih lektora: Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Nastavna radna mjesta lektora ne smiju činiti iznimku već ih treba navesti ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Naime, lektorska je nastava sastavni dio studijskih programa i izvodi se u obliku obveznih i izbornih kolegija. Sveučilišni filološki studiji ne mogu se izvoditi bez lektorske nastave. Stoga Zakon treba uključiti i precizno opisati sva nastavna mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Smatramo neprihvatljivom i diskriminatornom formulaciju o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ s obzirom na to da je sva sveučilišna nastava u svojoj osnovi znanstveno utemeljena. Uime Hrvatskog društva sveučilišnih lektora Predsjednica: dr. sc. Inja Skender Libhard, viša lektorica | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1384 | Gordan Janković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. mr.sc.Gordan Janković,v.pred Fakultet političkih znanosti u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1385 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. nedostaje postupak izbora stručnih suradnika na slobodna radna mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima ili isti treba definirati posebnim člankom. | Nije prihvaćen | Isto je riješeno člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. Visoko učilište odnosno znanstveni institut će općim aktom propisati postupak izbora stručnih suradnika. |
| 1386 | Ivana Martinčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, također se pridružujem podršci prijedlogu Kineziološkog fakulteta te smatram kako je potrebno uvrstiti u novi Zakon o visokom obrazovanju točku o promicanju zdravlja studenata kroz ostvariravnje prava na tjelesnu i mentalnu skrb... Također se u potpunosti slažem sa obrazloženjem Kineziološkog fakulteta za uvrštenje navedene točke u Zakon... Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Kao nastavnik Tjelesne i zdravstvene kulture na Sveučilištu, ne mogu dovoljno naglasiti važnost ovog kolegija po zdravlje i boljitak studentske populacije... S poštovanjem, Ivana Martinčević, prof.,v.pred. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1387 | JASNA LULIĆ DRENJAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ “Komentar SNTZKVUH, dolje naveden lijepo molim da copy paste ispod čl. 2, čl. 37 i čl. 38 „Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. i 38. ovim prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja već radna mjesta nastavnika, znanstvenika i stručnih suradnika. |
| 1388 | Veno Đonlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH.“ Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga predlažem da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članak 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) prijedlog da se uvrsti „viši predavač u trajnom zvanju“ Obrazloženje: Udio mladih u kretanju u Republici Hrvatskoj je prema mnogim istraživanjima poražavajući, naročito u studentskoj populaciji te ako uzmemo u obzir da je Hrvatska vodeća u Europi po broju pretilih i oboljelih od bolesti srca i krvnih žila koje se povezuju s nedovoljnom tjelesnom aktivnošću, zatim da je također prema istraživanjima posljednjih godina mentalno zdravlje studenata zabrinjavajuće, neupitna je potreba za organiziranje obvezne nastave TZK. Mnoge razvijene zemlje bave se problematikom uključivanja što većeg broja građanstva a naročito mladih u tjelesnu aktivnost te u svoje nacionalne programe uključuju izgradnju objekata za masovno tjelesno vježbanje. Kako u Hrvatskoj preko 60% srednjih škola nema dvoranu za izvođenje nastave TZK ona se u praktičnom dijelu premalo realizira (zavisno od vremenskih uvjeta i pristupačnosti gradskih i mjesnih dvorana). Nastava TZK na visokoškolskim učilištima trenutno se nameće kao najisplativiji oblik uključivanja studenata u masovni oblik tjelovježbe, a način realizacije koji studentima omogućuje biranje sadržaja prema osobnim interesima i mogućnostima pripada najsuvremenijim obrazovnim oblicima. Praksa je jednostavno pokazala da u sadašnjim uvjetima u Republici Hrvatskoj većina studenta samostalno neće primijeniti bilo kakav oblik tjelesnog vježbanja ukoliko ih se ne potiče na to, na isti način kao i što neće samostalno usvajati znanja iz teorijskih grupa predmeta ukoliko ih se kroz nastavu ne potiče na isto. Prema tome shvatimo ove prijedloge kao pozitivnu aktivnost cijele akademske zajednice u zatečenim uvjetima koja će donijeti dobrobit studentima, a povezana je s bio-anatomsko-fiziološkim svojstvima ljudskog organizama, te bio-psihosocijalnim motivima čovjeka za kretanjem. Srdačan pozdrav, Veno Đonlić | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1389 | Vesna Širić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Dajem apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morali jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH. Vesna Širić | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl. 37. i 38. prijedlogom ovog Zakona ne uređuje se institut zvanja. |
| 1390 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Treba omogućiti slobodnu studijsku godinu i osobi izabranoj u nastavno zvanje. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta. |
| 1391 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Treba navesti razliku kratice između profesor stručnog studija (prof.struč.stud.) i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud. u t.i.). | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da nije potrebno kraticama razlikovati radna mjesta profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru. |
| 1392 | JOSIPA ANTEKOLOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Josipa Antekolović, prof., pred. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1393 | Constanza Lizačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za spriječavanje preranog pada motoričkih sposobnosti i ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Također, u Članku 37. predlažem dodati tekst, ovdje označen, velikim tiskanim slovima: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno (IZBRISATI), Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju ISKLJUČIVO znanstveni pristup, za potrebe korepeticije, STRANIH JEZIKA, TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: nastavnici na sveučilištu zaposleni na nastavnim radnim mjestima i u nastavnim zvanjima čine sastavni, potporni i neizostavni dio visokoobrazovnih institucija, svoj teorijski i praktični rad i znanja često upotpunjuju znanstvenim pristupom. Njihovo postojanje ne bi smjelo biti "iznimno" i, po mom mišljenju, trebalo bi biti jasno vidljivo u predloženom nacrtu Zakona. Nastavna zvanja, također, trebaju se bolje regulirati i omogućiti napredovanja i trajna zvanja. Lijepi pozdrav, mr. sc. Constanza Lizačić, viši predavač, Ekonomski fakultet Zagreb | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37. predlagatelj ne prihvaća predloženu izmjenu odredbe obzirom se radi o iznimci sukladno općem određenju u stavku 1. ovog članka te je navedeno u skladu sa nomo-tehničkim pravilima. |
| 1394 | SANDA LUCIJA UDIER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. -- dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta. |
| 1395 | SANDA LUCIJA UDIER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. dr. sc. Sanda Lucija Udier, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjek za kroatistiku Filozofski fakultet Sveučilišite u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1396 | PETAR PEPUR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Nacrtom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne navodi se pravna regulativa za Sveučilišne odjele kao što je navedeno trenutnim „starim“ zakonom čl.64. Članak 64. SVEUČILIŠNI ODJEL (1) Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija. (2) U sveučilišnom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveučilišta iz određenoga znanstvenog polja ili interdisciplinarnoga znanstvenog područja, odnosno iz nekog područja umjetnosti. (3) Sveučilišni odjel ima pročelnika, stručno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima odjela. Pročelnika bira i razrješava stručno vijeće s trajanjem mandata, na način i u postupku utvrđenim statutom sveučilišta. U odnosu na pročelnika i stručno vijeće odjela na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 63. ovoga Zakona. (4) Sveučilišni odjeli mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom, ako je tako utvrđeno statutom sveučilišta. Stoga smatram da bi bilo poželjno da se i u okviru „novog“ Zakona o visokom obrazovanju uključe prethodno navedeni stavci. Dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. | Nije prihvaćen | Naglašava se da je mogućnost osnivanja sveučilišnog odjela propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1397 | PETAR PEPUR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | čl.38.st.3. Potrebno je navesti razliku kratice između profesor stručnog studija (prof.struč.stud.) i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud. u t.i.), te samim time u budućnosti je nužno i adekvatno vrednovati profesora stručnog studija u trajnom izboru u odnosu na profesora stručnih studija kroz pripadajući koeficijent (kao što je i u slučaju redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom izboru). dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da nije potrebno kraticama razlikovati radna mjesta profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru. |
| 1398 | Vedrana Berlengi Kapušin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. Vedrana Berlengi Kapušin, viši lektor Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta. |
| 1399 | Vedrana Berlengi Kapušin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Vedrana Berlengi Kapušin, viši lektor Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1400 | PETAR PEPUR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | čl.77. st.4. i st.5. Nisu jasno definirana pitanja vezana uz ponavljanje studijske godine izvanrednih studenata kao i obvezan rok završetka studija izvanrednih studenata s obzirom na mogućnosti upisa od 30 ECTS-a do 60 ECTS-a u akademskoj godini. dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. | Nije prihvaćen | Predloženo će se urediti općim aktima visokog učilišta u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom. |
| 1401 | PETAR PEPUR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | čl. 46. st.1. Slobodna studijska godina se u načelu koristi za potrebite aktivnosti stjecanja titule dr.sc. i ostale znanstvene aktivnosti te smatram da se može koristiti i za stručni rad, stoga sam mišljenja da je bespredmetno ograničiti korištenje samo osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto, te je nužno omogućiti slobodnu studijsku godinu osobi izabranoj u nastavno zvanje. Time bi se omogućilo i znanstveno i stručno napredovanje osobama izabranim u nastavna zvanja. dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta. |
| 1402 | MAJA DUTOUR SIKIRIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Slažem se s prijedlogom Instituta Ivo Pilar da se zadrži prijelazno razdoblje od 2 godine u slučaju neispunjavanja uvjeta za reizbor. U situaciji kada povećanje mase koeficijenta nije dozvoljeno, moguća je situacija u kojoj kandidat ne ispunjava uvjete za reizbor, ali ispunjava uvjete za više radno mjesto, na koje ne može biti izabran jer nema slobodnih koeficijenata. U Nacrtu, naime, nije navedeno da će u trenutku kad kandidat ispuni uvjete za više radno mjesto, na njega i biti izabran. Dodatno, potencijalna opasnost je i sporije uvođenje novih tematika, kako bi se izbjegao rizik neobjavljivanja dovoljnog broja radova. Treba i naglasiti da su u prirodnim znanostima, kako je definirano ovim Nacrtom, uvjeti za niža radna mjesta stroži od onih za viša, što bi trebalo ispraviti. | Nije prihvaćen | Nije moguće odrediti prijelazno razdoblje. |
| 1403 | MAJA DUTOUR SIKIRIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodnu studijsku godinu bi trebalo dozvoliti i znanstvenicima. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru znanstvenog radnog mjesta obzirom nedostaje pretpostavka nastave i nastavnog procesa. |
| 1404 | MAJA DUTOUR SIKIRIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U Nacrtu nije definiran postupak izbora stručnih suradnika. | Nije prihvaćen | Isto je riješeno člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. Visoko učilište odnosno znanstveni institut će općim aktom propisati postupak izbora stručnih suradnika. |
| 1405 | Aleksandar Selmanović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. S prijedlogom ovakog novog članka 78a ili 79a. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti suglasni su i podupiru ga: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Osijeku Hrvatski kineziološki savez Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske Studentski zbor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1406 | RANKA ĐURĐEVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Članak 46, stavak (1): Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. PRIJEDLOG: Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno ili nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. OBRAZLOŽENJE: U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. | Nije prihvaćen | U Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta. |
| 1407 | RANKA ĐURĐEVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Članak 37, stavak (1): TRENUTAČNO: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. PRIJEDLOG: Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. OBRAZLOŽENJE: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1408 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1409 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1410 | Irena Bagarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1411 | Irena Bagarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1412 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevnaju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Ovim prijedlogom Zakona ne regulira se institut zvanja. U odnosu na važnost tjelesne i mentalne dobrobiti studenta. student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta |
| 1413 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na članak 37. i 38. ovaj prijedlog Zakona ne uređuje zvanja. |
| 1414 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Tjelesnu dobrobit kroz obveznu nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture studentima omogućavaju nastavnici kineziolozi zaposleni u nastavna zvanja stoga lijepo molimo da se svakako u Nacrt Zakona vrate „nastavna zvanja“ počevši od: članka 2 u čiju svaku točku nakon znanstvenih treba dodati i nastavna zvanja te u stavak (2) dodati točku 9. „osiguravanju cjeloživotne skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti“, članka 37. treba se odnositi i na nastavna zvanja članak 38. (3) molimo da uvrstite „viši predavač u trajnom zvanju“ Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta . Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. U odnosu na čl.37 i 38. ističe se da se ovim prijedlogom Zakona ne uređuju zvanja. |
| 1415 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijvanju i potpori, Srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1416 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Unaprijed hvala na razumijevanju i potpori, Srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1417 | Irena Bagarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E | Poštovani, lijepo Vas molim da uvažite dolje navedeni komentar koji sam kao predsjednica Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske dogovorila sa svojim kolegama kineziolozima, jer smo svi kineziolozi suglasni i podržavamo prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: SNTZKVUH svi članovi nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture zaposleni na visokim učilištima RH daju apsolutnu podršku prijedlogu Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente.“ Stoga molimo da se u Zakon uvrste članci 78a ili 79a. Navedeni prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Na žalost navedena stavka je potpuno izbačena te se skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata nigdje ne spominje u novom Nacrtu prijedloga Zakona, zato je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban i treba ga OBVEZNO UVRSTITI u Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kako bi se sve djelatnosti i usluge definirane čl. 78a ili 79a morale jednako provoditi na svim visokim učilištima RH dakle Zakonski definirati da se jednako omogući tjelesna i mentalna dobrobit svim studentima. Svjesni važnosti edukacije o važnosti očuvanja i unapređenja skrbi o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata članovi SNTZKVUH smatraju da je svaki naveden prijedlog osnovan i utemeljen, a uz nas, podržavaju ga sva tri Kineziološka fakulteta Zagreb, Split, Osijek te sve strukovne udruge i savezi kineziologa RH Hvala Vam na razumijevanju i potpori, Srdačno, Irena Bagarić, mag. cin. v. pred. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Sukladno članku 78. stavku 1. student ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta, a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1418 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi (promjena je označena velikim tiskanim slovima): (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta obuhvaćena su člankom 12. stavkom 1. točkom 3. pod '..i drugim radnim mjestima'. |
| 1419 | STANKO KRUŽIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Ovo podržavam, ali bih preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. Nadalje, s obzirom da su fakultetskim vijećima predstavnička tijela u kojima sjede ljudi koji ne predstavljaju samo sebe već neke grupe (zavode, katedre, odjele, docente, ljude u suradničkim zvanjima, itd.), bilo bi dobro da pri izboru čelnika fakulteta glasovanje bude javno umjesto tajnog, zbog transparentnosti, slično kao što je svako glasovanje u Hrvatskom saboru. dr. sc. Stanko Kružić Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split P.S. Ovaj prijedlog nije stav Fakulteta, već moj osobni | Nije prihvaćen | Studenti sudjeluju u glasanju za izboru dekana u skladu s načelom reprezentativnosti, a kroz sudjelovanje u fakultetskom odnosno akademijskom vijeću. Postupak izbora uređuje se statutom. |
| 1420 | Neven Karković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, dajem bezrezervnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona, predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata" Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Bavljenje tjelesnom aktivnošću zbog očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja, glavna je agenda cijelog modernog čovječanstva kroz cijeli životni vijek. Svako ljudsko biće bez obzira na djelatnost kojom se bavi, ako želi zadržati svoje zdravlje kroz život, dokazano mora uključiti tjelesnu aktivnost. Usvajanje cjeloživotne navike provođenja kontinuirane tjelesne aktivnosti, ključno je za ostvarenje toliko željene vitalnosti kroz cijeli život. Idealno vrijeme za trajno stjecanje te navike je početak punoljetnosti. Zato ne možemo dovoljno prenaglasiti važnost provođenja obvezne nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama, koja se provodi na prve dvije godine studija te kao izborna nastava na ostalim godinama studija. Neven Karković, prof. | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta . Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1421 | Nera Žigić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Dajem apsolutnu podršku prijedlogu nove stavke Zakona predložene od strane Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naime, prijedlog se djelomično nadovezuje na članak 51. stavka 10 još uvijek važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a koji glasi: „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne djelatnosti obvezuju se promicati tjelovježbu i studentski šport sukladno posebnom zakonu“. Naime, navedena stavka je potpuno izbačena u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da je prijedlog Kineziološkog fakulteta prijeko potreban u Zakonu kako bi se iste djelatnosti i usluge mogle provoditi na svim visokim učilištima podjednako. Prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu glasi: "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. Detaljno obrazloženje ovog prijedloga nalazi se pod komentarom Kineziološkog fakulteta. Podršku prijedlogu dajem u svoje ime i u ime članova Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu, koja se od 2018. godine zalaže za promjenu navedene točke Zakona u korist studenata i njihove dobrobiti. Nera Žigić, prof. Predsjednica Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1422 | Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlog novog potpoglavlja odnosno članka između sadašnjih prijedloga članaka 78. i 80. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti "Skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti studenata Članak 78a ili 79a. 1. Student koji studira u redovitom ili izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. 2. Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija te kroz izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na ostalim godinama studija. 3. Student svoje pravo na skrb o njegovoj psihičkoj dobrobiti ostvaruje kroz djelovanje psiholoških savjetovališta na svim visokim učilištima i njihovim sastavnicama te kroz djelovanje regionalno ustrojenih centara za krizna stanja za studente. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA UVOĐENJA NOVOG ČLANKA U ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI Tjelesna i psihička dobrobit Definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije naglašava važnost sveobuhvatnog i multidisciplinarnog pristupa zdravlju pojedinca kojeg se promatra kao osobu sa potrebama, vrijednostima, kvalitetama i krizama, integriranu u svoju životnu okolinu i životni trenutak. Još je 1946.g. Svjetska zdravstvena organizacija tjelesno i mentalno zdravlje definirala kao temeljno ljudsko pravo, a psihofizička dobrobit imperativ je suvremenog društva te ju je važno održavati, unaprjeđivati i njegovati kroz preventivne i intervencijske mjere. Moderno društvo značajne resurse ulaže u znanje, a nositelji tog vala svakako su mladi obrazovani ljudi i stručnjaci koji su u procesu razvoja, tj. studenti. Tjelesna dobrobit Tjelesna neaktivnost, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, predstavlja četvrti rizik smrtnosti u svijetu i značajan rizični čimbenik za razvoj kroničnih bolesti poput srčano-žilnih bolesti, malignih bolesti, dijabetesa, osteoporoze itd. S druge strane, redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na zdravlje kroz unapređenje srčano-dišnih i mišićnih sposobnosti, unapređenje zdravlja kostiju te smanjenje rizika obolijevanja od brojnih kroničnih bolesti kao što su koronarna bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, hipertenzija, rak pluća, rak dojke, rak kolorektuma i dijabetes tipa 2. Unatoč brojnim dokazima o zdravstvenim dobrobitima tjelesne aktivnosti, u općoj populaciji je značajan udio osoba koje se ne bave tjelesnim aktivnostima. Primjerice, prema podacima Sustava za praćenje ponašanje povezanih sa zdravljem djece i adolescenata Svjetske zdravstvene organizacije, u Republici Hrvatskoj je izrazito velik udio nedovoljno aktivnih (69 % - 88 %). S obzirom da je poznato da se razina tjelesne aktivnosti smanjuje u prelasku iz adolescentske u odraslu dob, upravo studenti predstavljaju populaciju u kojoj je važno kontinuirano pratiti i poticati redovito bavljenje tjelesnim aktivnostima. Zaključci istraživanja prevalencije tjelesne aktivnosti studenata u Hrvatskoj gotovo jednoznačno upućuju na značajan udio nedovoljno aktivnih i potrebu za promocijom tjelesne aktivnosti u toj populaciji. Značajan pad tjelesne aktivnosti i povećanja vremena u sjedenju tijekom prve godine studija povezan je i s povećanjem tjelesne mase studenata, pa je tako u stručnoj literaturi poznata sintagma „brucoških 15“ koja upućuje na prirast u tjelesnoj masi od 15 funti, odnosno približno 7 kg u tom periodu. U protekle dvije godine, pojavom COVID-19 pandemije, razina tjelesna aktivnost studenata se značajno smanjila. U recentnom je sistematskom preglednom radu utvrđeno da je u 9 od 10 istraživanja razina tjelesne aktivnosti studenata značajno manja nego prije početka pandemije. Prema istom izvoru, tjelesna se aktivnost niskog i umjerenog intenziteta smanjila između 32,5 % i 365, 5 %, a tjelesna aktivnost visokog intenziteta između 3% i 53 %. Zanimljivo je da iako čak 94 % studenata smatra da je tjelesna aktivnost važna za njihovo zdravlje, približno 50 % ih se ne uključuje u tjelesne aktivnosti izvan nastave tjelesne i zdravstvene kulture (TZK). Sukladno svemu navedenom, kroz uvođenje obavezne nastave TZK-e na prve dvije godine studija i izborne nastave TZK-e na ostale godine studija, jasno se iskazuje poznavanje aktualnih potreba i skrb visokoškolskih institucija o zdravlju i tjelesnom blagostanju studenta u Republici Hrvatskoj. Psihička dobrobit Prema WHO, 75% psihičkih poremećaja javlja se u periodu između 15-25.g. a procjene su da 70-80% mladih, globalno gledano, ne dobiva pomoć i potrebnu podršku. Za to postoje različiti razlozi, od neprepoznavanja ozbiljnosti potrebe, straha od stigmatizacije ali i nedostatka infrastrukturnih, organizacijskih i kadrovskih preduvjeta za provedbu takvih oblika podrške i pomoći. Znanstvena istraživanja nedvojbeno pokazuju da je uspjeh u studiju pozitivno povezan s samoprocijenjenom akademskom samoefikasnošću, psihičkom dobrobiti i duljinom studiranja. Inozemna istraživanja pokazuju da su studenti s ozbiljno narušenom psihičkom dobrobiti do 4 puta niže akademski efikasni, dulje studiraju i nižeg su akademskog uspjeha (pr. Bas, 2020; Grotan, Sund i Bjarkeset 2019), a pojava anksioznih i depresivnih simptoma negativno korelira sa akademskom i socijalnom aktivnošću studenata (Byrd i McKinney, 2012). Nadalje, najnovije studije pokazuju da je pojava Covid 19 epidemije dodatno pogoršala stanje u smislu veće narušenosti psihičke dobrobiti studentske populacije te se potvrđuju navedene negativne korelacije s pokazateljima akademskog uspjeha (Chen i Luckok, 2022; DuhemiI sur., 2020; Horita i sur., 2021). Neka istraživanja ističu važnost preventivnih mjera i faktora koji doprinose psihofizičkoj dobrobiti općenito, ali i u kriznim periodima, od kojih se kao jedna od najvažnijih ističe dostupnost psihološke podrške (Chevance i sur., 2020; Ma i sur., 2020) te unaprjeđenje mentalno-zdravstvene pismenosti. Upravo u tom segmentu vidljiva je argumentacija ovakvog prijedloga izmjene/dopune Zakona. Potreba za osnivanjem Psiholoških savjetovališta za studente izuzetno je važan doprinos ne samo psihičkoj dobrobiti i prevenciji psihičkih teškoća studenata, već perspektivno gledano i cijele zajednice. Dvije opsežne studije provedene 2020 i 2021. na hrvatskoj populaciji kao i statistički podatci HZJZ pokazuju da mladi ljudi u Hrvatskoj danas – nisu dobro. Rezultati studije Kako smo – život u Hrvatskoj u doba korone (2020, 2021) pokazuju da 40 % hrvatskih studenata (reprezentativni uzorak N=450) navodi poteškoće u koncentraciji, a 60% ima poteškoće sa samoregulacijom zbog niza anksiozno depresivnih simptoma. Nadalje 75% ispitanih izrazito je zabrinuto zbog završetka akademske godine, 67% zbog svog psihičkog zdravlja, što su alarmantni podatci. Ono što se na terenu vidi kao pozitivan pomak jest da ih sve veći broj traži pomoć, no istu ne uspijevaju dobiti uopće ili na vrijeme zbog slabijih financijskih mogućnosti i nedostatka centara za mentalno zdravlje diljem zemlje ali i u velikim gradovima u kojima bi studenti pomoć mogli tražiti besplatno ili na uputnicu, ali i zbog preopterećenosti stručnjaka – psihologa i psihoterapeuta koji imaju velike liste čekanja. Na nekim Sveučilištima postoje Odbori za promicanje mentalnog zdravlja, postoji i besplatno Psihološko savjetovalište zagrebačkog studentskog centra, no njihovi su kapaciteti mali i nedostatni. Znatno bi uputnije bilo ovakav vid pomoći i podrške decentralizirati i locirati na sastavnice Sveučilišta, na fakultete na kojima studenti provode vrijeme, u prostoru koji im je blizak i dostupan. Na taj bi se način pridonijelo destigmatizaciji potrebe za psihološkom pomoći i podrškom, te značajno pomoglo mladim ljudima učinivši te usluge dostupnima, što je u skladu s njihovim temeljnim pravima. Navedeno potvrđuju primjeri dobre prakse postojećih savjetovališta npr. Psihološko savjetovalište za studente Filozofskog fakulteta, Edukacijsko rehabilitacijskog, Kineziološkog i Pravnog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Zadru, Rijeci, Puli, Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu itd.). Također, s obzirom da smo evidentno izloženi što kontinuiranom i dugotrajnom stresu zbog promijenjenih uvjeta života uslijed Covida zbog čega mladi nisu u prilici u potpunosti zadovoljavati svoje razvojne psihosocijalne potrebe, što zbog činjenice da opetovano svjedočimo kriznim situacijama (potres, rat, pad ratne letjelice) uočava se potreba i za osnivanjem Centra za krizna stanja za studente ili imenovanjem nekog od postojećih lokalnih ustanova takvom službom na regionalnoj razini gdje bi se studenti mogli javiti u potrebi, izdvojeno od rada takvih službi za građanstvo. Važno bi također bilo da se na sveučilištima i svim sastavnicama o tom govori, studente redovito informira o radu i dostupnosti takvih usluga te da psihološka savjetovališta za studente osim savjetodavnog rada i psihološke pomoći nude i psihoedukacijske aktivnosti (radionice, predavanja) za studente i zaposlenike kako bi se kontinuirano radilo na unaprjeđenju mentalno-zdravstvene pismenosti te osnaživanju i oblikovanju vještina za očuvanje vlastite psihofizičke dobrobiti. U praksi je trenutno problem nedostatka izvora za financiranje takvog oblika djelatnosti, što je prepušteno samim fakultetima, te bi uvođenje ovakvog prijedloga u Zakon pomoglo realizaciji strategije za očuvanje mentalnog zdravlja na državnoj razini. To je u skladu i s brojnim europskim standardima i inozemnom praksom, a dugoročno bi doprinijelo zdravlju i produktivnosti aktivnih i budućih radno aktivnih članova društvene zajednice." S prijedlogom ovakog novog članka 78a ili 79a. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti suglasni su i podupiru ga: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu Kineziološki fakultet Sveučilišta u Osijeku Hrvatski kineziološki savez Udruga nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske Studentski zbor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Student sukladno članku 78. stavak 1. ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje kojim je osigurana skrb o tjelesnoj i mentalnoj dobrobiti. Uvođenje obveze nastave tjelesne i zdravstvene kulture obuhvaćeno je sveučilišnom autonomijom u odnosu na izradu studijskog programa dok je uspostavljanje psiholoških savjetovališta odgovornost društvenog djelovanja svakog visokog učilišta a čije se uspostavljanje rješava statutom pojedinog visokog učilišta. Promicanje tjelovježbe i studentskog sporta je također obuhvaćeno načelom društvene odgovornosti visokog učilišta. Sukladno članku 12. stavku 3. točki 7. Senat daje suglasnost na statut fakulteta, umjetničke akademije i druge pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata sveučilišta. |
| 1423 | Vlasta Bonačić Koutecky | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Odlukom ministra znanosti i obrazovanja, a na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (Nacionalno vijeće), 2014. odnosno 2015. godine u Republici Hrvatskoj utemeljeni su znanstveni centri izvrsnosti (ZCI), i to na period od deset godina. U međuvremenu su Centri ostvarili vrlo respektabilne i međunarodno vrijedne istraživačke rezultate, zaposlili, educirali i još uvijek educiraju preko 200 mladih znanstvenika, ostvarili vrlo dobre veze s gospodarstvom i pokrenuli čitav niz vrijednih istraživačkih inicijativa. U skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO) i na temelju kriterija za srednjoročnu evaluaciju rada ZCI, Nacionalno vijeće je provelo postupak srednjoročnog vrednovanja u ožujku 2018. godine. Potom je na temelju Odluke Nacionalnog vijeća o prijedlogu produžetka rada ZCI, MZO u listopadu 2019. godine donijelo Odluke o produžetku rada ZCI u narednom razdoblju od pet godina. Prema tome, prema svim objektivnim pokazateljima Centri su opravdali osnovnu svrhu svog osnivanja te financijska sredstva koja su u njih uložena. Međutim, u postojećem Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD), koji je ovdje na e-savjetovanju više nema niti spomena o znanstvenim centrima izvrsnosti, iako su postojeći ZCI još uvijek aktivni i njihov mandat će trajati i u vrijeme donošenja novog zakona, te usprkos tome što su ZCI jasno definirani u aktualnom Zakonu (čl. 29.)!? Vjerujemo da se pri tome ne radi o nekoj strateškoj odluci prema kojoj RH više neće osnivati i podupirati centre centre izvrsnosti, već o omašci koju je jednostavno moguće ispraviti u procesu javne rasprave i oblikovanja konačnog prijedloga (ZVOZD). Stoga predlažemo da se i postojeći Nacrt ZVOZD ugrade odgovarajuće odredbe vezane uz znanstvene centre izvrsnosti. Štoviše, vjerujemo da su u tom smjeru je odredbe iz postojećeg Zakona više nego korisne i sasvim korektno ocrtavaju smisao i postupak osnivanja i djelovanja ZCI (molim vidjeti tekst niže). Aktualni ZZDVO, članak koji regulira Znanstvene centre izvrsnosti: Znanstveni centar izvrsnosti Članak 29. (1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline. (2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglašava ministar na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, uz suglasnost znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja sukladno zakonu koji regulira osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i postupka koji obvezno uključuje međunarodnu prosudbu. (3) Odluka ministra o proglašenju znanstvenog centra izvrsnosti sadrži prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku predviđenom stavkom 2. ovog članka, može se produžiti za idućih pet godina. S poštovanjem, Voditelji deset hrvatskih znanstvenih centara izvrsnosti u STEM području: - Znanstveni centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore, Institut Ruđer Bošković Akademik Milko Jakšić Dr. sc. Mario Stipčević Dr. sc. Mile Ivanda Dr. sc. Marko Kralj - Znanstveni centar izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Akademik Slobodan Vukičević Prof. dr. sc. Davor Ježek - Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci Prof. dr. sc. Stipan Jonjić - Znanstveni centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju - STIM, Sveučilište u Splitu Prof. dr. dr. hc. Vlasta Bonačić-Koutecky - Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Zlatko Šatović - Znanstveni centar izvrsnosti za bioprospecting mora, Institut Ruđer Bošković Dr. sc. Rozelindra Čož-Rakovac, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju - Znanstveni centar izvrsnosti za kvantne i kompleksne sustave te reprezentacije Liejevih algebri, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Buljan Prof. dr. sc. Pavle Pandžić - Znanstveni centar izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku Prof. dr. sc. Gordan Lauc Prof. dr. sc. Ines Drenjačević - Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Miloš Judaš - Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Sven Lončarić Prof. dr. sc. Ivan Petrović | Nije prihvaćen | Člankom 3. stavkom 2. prijedloga Zakona propisano je, da se članovima akademske zajednice jamče akademske slobode koje, između ostalog, posebno obuhvaćaju pravo na međusobnu suradnju i istraživanje, a sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačivat će se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora sukladno članku 97. stavku 1. prijedloga Zakona. |
| 1424 | Dean Crnković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Poštovani, smatram da je stavak 3 Članka 42. nejasno formuliran. Predlažem da se preuzme formulacija Članka 102., stavka 3, sadašnje verzije Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, odnosno da Članak 42., stavak 3, glasi: „Minimalne uvjete radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta propisuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.“ U tom bi se slučaju u postupku reizbora (do eventualnog donošenja nove Odluke) primjenjivala Odluka o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora (NN 24/2021). Smatram da su uvjeti reizbora propisani tom Odlukom primjereni i jasnije formulirani. S poštovanjem, Prof. dr. sc. Dean Crnković Sveučilište u Rijeci, Fakultet za matematiku | Nije prihvaćen | Člankom 42. stavkom 3. propisano je da se nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire na postojeće radno mjesto ako je od posljednje izbora, odnosno reizbora ispunio polovinu Nacionalnih sveučilišnih , znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto što predlagatelj Zakona smatra optimalnim rješenjem. |
| 1425 | Branka Milošević Pujo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam donošenje novog Zakona i predlažem dopunu članka 111 dodavanjem stavka 4 koji bi glasio: Postupci produljenja ugovora o radu nastavniku nakon 65.godine života započeti prije stupanja na snagu ovog zakona vode se prema propisima koji su važili u trenutku započinjanja postupka. | Nije prihvaćen | Produljenje ugovora o radu regulirano je stavkom 1. i 2. članka 52. prijedloga Zakona čime se stavljaju izvan snage odredbe Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). Stav je predlagatelja Zakona da se nakon prestanka ugovora o radu radi odlaska u mirovinu svako produljenje ugovora o radu može zaključiti isključivo na teret vlastitih sredstava visokog učilišta. |
| 1426 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Stavak 5 - Za zapošljavanje osoba na stručnim radnim mjestima trebalo bi jasnije definirati o kakvim znanstvenim i stručnim projektima se radi. Da li projekti ustanova (ugovorene aktivnosti kroz Programske ugovore) također spadaju u projekte s mogućnošću zapošljavanja stručnih suradnika ili se samo radi o ugovorenim kompetitivnim nacionalnim i međunarodnim projektima, odnosno projektima ugovorenim s gospodarstvom. | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da je formulacija odredbe koja glasi da se na stručna radna mjesta zapošljavaju osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata jasna i precizna u odnosu na mogućnost zapošljavanja na projekte. |
| 1427 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U članku 40. nedostaje postupak izbora stručnih suradnika na slobodna radna mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima ili isti treba definirati posebnim člankom. | Nije prihvaćen | Isto je riješeno člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. Visoko učilište odnosno znanstveni institut će općim aktom propisati postupak izbora stručnih suradnika. |
| 1428 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U članku 39. su u navođenju općih kriterija za izbor na stručno radno mjesto izostavljeni znanstveni instituti kao i obveza ispunjavanja dodatnih kriterija za izbor na viša stručna radna mjesta sukladno članku 38, stavak 6, a koja se utvrđuju općim aktima instituta. | Nije prihvaćen | Ustroj stručnih radnih mjesta uređuju se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta sukladno članku 37. stavku 6. prijedloga Zakona. |
| 1429 | D Horvat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Razmišljanje obveznog reizbora za znanstvenike na radnim mjestima u trajnom izboru ima smisla jer zakon za niža znanstvena radna mjesta u slučaju nepostojanja slobodnih radnih mjesta predlaže reizbor reizbora, odnosno dokazivanje ispunjavanja minimalnih uvjeta svakih pet godina sukladno Odluci Nacionalnog vijeće za znanost o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na nastavnim/znanstvenim radnim mjestima, čime su kolege na nižim radnim mjestima zbog stalne evaluacije u nepovoljnijoj poziciji u odnosu na radna mjesta u trajnom izboru. Također je, u slučaju nepostojanja slobodnih radnih mjesta, diskriminatorno provođenje reizbora i slučaju kada kandidati zadovoljavaju samo minimalne uvjete za reizbor bez ispunjavanja uvjeta za izbor na više znanstveno radno mjesto i u slučaju kada kandidati imaju uvjete za izbor na viša znanstvena radna mjesta ili su već su izabrani u viša znanstvena zvanja, što znači da bi trebalo člankom zakona jasno definirati kriterije otvaranja slobodnih radnih mjesta na visokim učilištima i znanstvenim institutima. | Nije prihvaćen | Kriteriji definiranja otvaranja slobodnih radnih mjesta ne mogu se propisati ovim zakonom. Isto će biti definirano kroz programske ugovore koji će se sklapati sa visokim učilištima te kojima će se utvrditi višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta. |
| 1430 | IVOR LONČARIĆ | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Poštovani, podržavam intenciju ovog zakona, ali moram upozoriti na propust. Naime, u c) posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona se kaže: "Osim toga, Zakonom će se urediti sustav znanstvenih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta sukladno preporukama o mogućnosti prilagodbe rasporeda rada te fleksibilnijih radnih uvjeta za znanstvenike koji su roditelji i pružatelji skrbi.", no u samom zakonu se ne spominje mogućnost prilagodbe rasporeda rada te fleksibilnijih radnih uvjeta za znanstvenike koji su roditelji i pružatelji skrbi. Pa predlažem da se taj previd ispravi. Dodatno, mislim da su fleksibilni radni uvjeti prirodni za sve znanstvenike koji i nisu roditelji jer zbog prirode rada tradicionalni radni tjedan od ponedjeljka do petka, 8-16, nema puno smisla. Izvrsni znanstvenici često rade prekovremeno što se službeno ne "broji" i nije dopušteno, konferencije i radionice često vikendom, rad na uređajima kad su slobodni ili dok eksperiment traje - vikendom, po noći, suradnja sa znanstvenicima u inozemstvu u drugim vremenskim zonama, ... Stoga mislim da bi se trebalo u Zakonu definirati da tradicionalno radno vrijeme ne vrijedi za znanstvenike i njihov rad se treba pratiti isključivo kroz rezultate, a ne raspored rada. dr. sc. Ivor Lončarić | Nije prihvaćen | Navedeno je regulirano propisima iz područja rada i socijalne skrbi. |
| 1431 | Vladimir Lipovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Predlažem u prijelaznim i završnim odredbama regulirati produljenje ugovora o radu za kategoriju profesora koji su trajno zvanje stekli prije 30.7.2013. implementacijom Odluke i Rješenja Ustavnog suda NN101/14 u smislu primjene zakona koji je tada bio na snazi odnosno produljenje ugovora na teret sredstava državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Produljenje ugovora o radu regulirano je stavkom 1. i 2. članka 52. prijedloga Zakona čime se stavljaju izvan snage odredbe Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17). Stav je predlagatelja Zakona da se nakon prestanka ugovora o radu radi odlaska u mirovinu svako produljenje ugovora o radu može zaključiti isključivo na teret vlastitih sredstava visokog učilišta. |
| 1432 | Jure Koljanin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Poštovani , predlažem izmjenu ovog članka te da se Poslijediplomski specijalistički studij omogući i osobama koje su završile specijalistički stručni diplomski studij na uzoru na zemlje iz EU.... Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. | Nije prihvaćen | Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona. |
| 1433 | SANJIN VRANKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Poštovani , predlažem izmjenu ovog članka te da se Poslijediplomski specijalistički i studij omogući i osobama koje su završile specijalistički stručni diplomski studij. Također smatram da treba omogućiti upis doktorskog studija osobama sa završenim diplomskim stručnim studijem koji su kroz svoj stručni rad dali stručni - znanstveni doprinos. Praktični problemi ponekad rezultiraju inovacijama i novim znanstvenim spoznajama i metodama, te bi o značaju tih radova trebalo odluku prepustiti Sveučilištima i visokim učilištima. Sve navedeno omogućemo je u većini europskih zemalja , a u nekima postoje razine obrazovanja sturučog doktorata. Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. LP | Nije prihvaćen | Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona. |
| 1434 | Branka Oštrec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. Na sveučilištu je temeljna djelatnost ona koja zahtijeva znanstveni pristup stoga je u potpunosti opravdana iznimka zapošljavanja na nastavna radna mjesta. |
| 1435 | Branka Oštrec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Drugi komentar odnosi se na članak 46. koji ne predviđa korištenje slobodne studijske godine za osobe zaposlene u nastavnom zvanju, što svakako treba promijeniti. U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu, a svakako i potrebu, znanstvenog i stručnog rada i doprinosa. Istovremeno imaju značajno nastavno opterećenje, stoga im mogućnost korištenja studijske godine olakšava rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. | Nije prihvaćen | Poštovani, u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija. |
| 1436 | Sveučilište u Slavonskom Brodu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Sveučilište u Slavonskom Brodu predlaže da se u članku 39. stavku 1. primijeni formulacija slična (analogna) članku 93. stavku 1. važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ako osoba nema završen odgovarajući stupanj obrazovanja baš u tom području i polju u kojem ima izbor u zvanje. Naime, dosta je primjera interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti u radu gdje će ova odredba praktično onemogućiti reizbore i izbore na viša radna mjesta. Ili barem da se, kao iznimka od stavka 1, osobama koje već imaju prve izbore u takva zvanja (sada radna mjesta) omogući nastavak napredovanja u području i polju u kojem imaju prethodni izbor, naravno, uz zadovoljavanje nastavnih/znanstvenih/stručnih kriterija (dosad uvjeti Rektorskog zbora, po novom Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji). izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju | Nije prihvaćen | U članku 39. stavak 1. prijedloga Zakona ne govori se o odgovarajućem polju ili području već o odgovarajućem stupnju obrazovanja dok će Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatne kriterije visoko učilište i znanstveni institut. |
| 1437 | TOMISLAV SESER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlažem stavak (4) promijeniti u: "Uvjete upisa na doktorski studij utvrđuje visoko učilište.", kako bi se zadržala autonomija Sveučilišta u provedbi doktorskih studija, a sve u skladu s čl.4. st.3.2. ovog Zakona. Prijedlog će poboljšati interkonektivnost s Europskim prostorom visokog obrazovanja, te omogućiti privlačenje doktoranada koji do doktorata mogu doći na nekoliko načina, kao npr. https://www.prospects.ac.uk/postgraduate-study/phd-study/5-routes-to-getting-a-doctorate Omogućiti će također i upis doktorskog studija osobama sa završenim diplomskim stručnim studijem koji su kroz svoj stručni rad dali i znanstveni doprinos. Praktični problemi ponekad rezultiraju inovacijama i novim znanstvenim spoznajama i metodama, te bi o značaju tih radova trebalo odluku prepustiti Sveučilištima i visokim učilištima. Učinak ove izmjene biti će vidljiv i u sprječavanju odljeva visoko stručnih osoba na doktorske studije u druge europske zemlje u kojima im je moguće na opisan način nastaviti obrazovanje. | Nije prihvaćen | Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. |
| 1438 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na viskoškolskim ustanovama (niže naveden): "Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima." "Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij." Anamarija Štulina, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. |
| 1439 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim učilištima (niže naveden) "Stavak (1) Članka 1. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti." Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1440 | Jonatan Lerga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, U nastavku navodim nekoliko prijedloga za poboljšanje Zakona. Čl. 39. , st. 1, st. 2., st.3, st. 4, i st. 7 zahtijevaju odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i POLJU kod zapošljavanja na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu. Predlažem da se ostavi samo područje, NE POLJE, jer su česti slučajevi da su se znanstvenici profilirali u drugom polju od onog u kojem su doktorirali, imaju znanstvene radove i izbore u znanstvena zvanja u drugom polju od onog u kojem su doktorirali prije 20 ili 30 godina i trenutno su već zaposleni na radnim mjestima u drugim poljima temeljem tih znanstvenih izbora. Čak trenutno imamo i matične odbore koji pokrivaju različita polja, primjerice: • kemijskog inženjerstva, rudarstva, nafte i geološkog inženjerstva, metalurgije, tekstilne tehnologije i grafičke tehnologije • strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa i transporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike: • elektrotehnike i računarstva: • arhitekture i urbanizma, geodezije i građevinarstva: • medicinskih znanosti, kliničkih medicinskih znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, dentalne medicine i farmacije • poljoprivrede, šumarstva, drvne tehnologije, biotehnologije, prehrambene tehnologije i nutricionizma: • pedagogije, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, logopedije i kineziologije: • politologije, sociologije, demografije, socijalne djelatnosti i sigurnosne i obrambene znanosti: • filozofije i teologije: • povijesti, povijesti umjetnosti, znanosti o umjetnosti, arheologije, etnologije i antropologije: • kazališne umjetnosti (scenske i medijske umjetnosti), filmske umjetnosti (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika), glazbene umjetnosti, likovne umjetnosti, primijenjene umjetnosti, plesne umjetnosti i umjetnost pokreta: U ovim bi slučajevima trebalo dopustiti ako je netko doktorirao prije 20-30 godina primjerice u strojarstvu, a ima znanstveni izbor u brodogradnji ili temeljnim tehničkim znanostima ili nekom drugom srodnom polju, da može biti zaposlen na znanstveno-nastavnom radnom mjestu u brodogradnji ili temeljnim tehničkim znanostima, kao i za druge slučajeve „srodnih“ polja za koja su postojala zajednički matični odbori. Današnja istraživanja su često multidisciplinarna i ne treba ograničavati, štoviše treba poticati, promjene polja istraživanja i primjenu istraživanja u drugim (srodnim) poljima. Čl. 44, st. 3 navodi „na vlastiti zahtjev jednom promijeniti mentora u skladu s kadrovskim mogućnostima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta“, što pozdravljam. Međutim, predlažem da se isto razjasni tako da se doda „mentora na poslijediplomskom studiju“ (jer ponekad fakulteti imaju odvojene uloge mentora na doktoratu i mentora na fakultetu) i ukloni „u skladu s kadrovskim mogućnostima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta“ jer to često može biti tumačeno tako da se isto ne omogući asistentu. Srdačan pozdrav, Izv. prof. dr. sc. Jonatan Lerga | Nije prihvaćen | U odnosu na čl. 39. navodi se odgovarajuća razina obrazovanja a ne odgovarajuće polje i područje dok će visoko učilište odnosno znanstveni insitutu općim aktom odrediti koja sve područja i polja odgovaraju potrebama određenog radnog mjesta. |
| 1441 | VATROSLAV ZOVKO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | stavak 1. U vidu veće demokratičnosti, bilo bi bolje izbor dekana temeljiti na direktnoj demokraciji, odnosno da dekana ne bira bira fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće, već svi zaposlenici sveučilišta iz reda izvanrednih profesora, redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru | Nije prihvaćen | Sastav fakultetskog odnosno akademijskog vijeća određuje se statutom visokog učilišta. |
| 1442 | VATROSLAV ZOVKO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | stavak 1. U vidu veće demokratičnosti, bilo bi bolje izbor rektora temeljiti na direktnoj demokraciji, odnosno da rektora na bira Senat, već svi zaposlenici sveučilišta iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom izboru | Nije prihvaćen | Sastav Senata se određuje statutom sveučilišta. |
| 1443 | STUDENTSKI CENTAR VARAŽDIN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Poštovani, predlažemo dopunu članka 10. stavka 4. na način da se navedu pravne osobe koje se od strane sveučilišta mogu osnivati. Trenutno važećim Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, u članku 54. stavku 2. definiran je ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica te je propisano: „(2) Sveučilište može kao sastavnice (podružnice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete, umjetničke akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjižnice, tehnologijske centre, informatičke, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovačka društva) koji služe zadovoljavanju potreba studenata i sveučilišta.“ Slijedom navedenog, predlažemo da se u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kao sastavnice sveučilišta/veleučilišta navedu ustanove studentski centri (npr. u članku 10. stavku 4. i članku 23. stavku 3.). S poštovanjem, Studentski centar Varaždin | Nije prihvaćen | Predlagatelj Zakona smatra da izvan članka 10. stavka 2. te stavka 4. nije potrebno definirati koje sve pravne osobe visoko učilište može osnovati obzirom je svojstvo pravne osobe i pretpostavke za osnivanje pravne osobe definirano drugim propisima. |
| 1444 | Sara Profeta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne čine iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Nadalje, Zakon treba jasno popisati i opisati profile nastavnih mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Sveučilišni studiji filologije nezamislivi su bez lektorske nastave, umjetnički studiji bez umjetničkih suradnika i korepetitora, a nastava općih predmeta koju izvode predavači integralni je dio studijskih programa na sveučilištu. Osim toga, nastava na sveučilištu po definiciji mora biti znanstveno utemeljena te je formulacija o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ neopravdana, negativno diskriminatorna i ne odgovara stvarnom stanju u sustavu. Sara Profeta, v. lektor Katedra za skandinavistiku, Odsjek za anglistiku Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 1445 | IVAN PAVLOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Članak 14. točka (6) paragraf 4. treba preciznije definirati. Ovako se ostavlja dosta široko tumačenje pojma "veća šteta". Radi li se o materijalnoj šteti? Ukoliko se radi o materijalnoj šteti koji iznos bi se smatrao većom štetom? Reputacijska šteta? Ukoliko nesavjesnim radom Sveučilište lošije kotira radi li se o narušavanju njegove reputacije pa se i to može smatrati štetom? | Nije prihvaćen | Senat u postupku razrješenja odlučuje jesu li ispunjene pretpostavke razrješenja kao i o načinu kako će se te pretpostavke utvrditi. |
| 1446 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U članku 2.,točci (4), paragrafu 9. stoji kako se znanstvena i umjetnička djelatnost temelji na "zaštiti intelektualnog vlasništva". Moj komentar je taj, kako znanstvena djelatnost kroz javna i državna tijela ne može imati intelektualno vlasništvo u smislu nekakvih patenata i slično zbog svoje svrhe. Ako ove institucije služe društvu,a to isto društvo ih financira kroz poreze, onda to ne može biti njihovo vlasništvo. | Nije prihvaćen | Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegovog neovlaštenog korištenja te nacionalno zakonodavstvo mora biti usklađeno s europskim zakonodavstvom. |
| 1447 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Ovaj članak 14., točka (6), paragraf 4. treba precizno definirati. Što bi to točno značilo "prouzroči veću štetu"? Koja bi to bila veća šteta, tj. kako ju izmjeriti ? Bi li zapošljavanje na izmišljena radna mjesta i političko kadroviranje spadalo pod tu kategoriju "veća šteta"? | Nije prihvaćen | Senat u postupku razrješenja odlučuje jesu li ispunjene pretpostavke razrješenja kao i o načinu kako će se te pretpostavke utvrditi. |
| 1448 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Predlaže se brisanje formulacije „kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup“ u stavku (1) članka 37. koji glasi „Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij.“ Predlaže se sljedeća izmjena Stavka (1) članka 37. tako da glasi: (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. OBRAZLOŽENJE: Ovu je promjenu potrebno unijeti jer nastavnici u nastavnim zvanjima apsolutno trebaju imati znanstveni pristup predmetima koje predaju, a koji im je tim više potreban budući da znanstvena dostignuća i znanja iz svojih struka primjenjuju u ciljnoj struci koju predaju na nematičnoj instituciji. Naime, nastava stranoga jezika struke prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 1449 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi (promjene su označene velikim tiskanim slovima): (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, NASTAVNIM , suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 1450 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iskazuje nepoznavanje visokoškolskog umjetničkog obrazovanja i derogira sve dosad postignuto u uređenju visokoškolskog umjetničkog područja. To se očituje time da predlagač smatra da je doktorat umjetnosti, koji je po tom prijedlogu uvjet za izbor u zvanje, zamjena za umjetničku izvrsnost, na kojoj je stoljećima, pa tako i u Hrvatskoj, umjetnička naobrazba temeljena dokazanim umjetnicima. Predlagač propisuje da umjetnici bez doktorata tek iznimno mogu biti izabrani u zvanje. Posebno je zabrinjavajuće da se ovim prijedlogom, koji ukida izbore u zvanja nauštrb izbora na radno mjesto, ukidaju i Ovlaštena vijeća koja daju mišljenje o ispunjavanje uvjeta izbora u zvanje. Predlagač s odredbom da svaka institucija s dva nastavnika (+ vanjski član) koji su izabrani u određeno zvanje i na radno mjesto, je kvalificirana da zamijeni kvalificiranost Ovlaštenog vijeća. Time se sasvim dezavuiraju dostignuti kriteriji i otvara veliko područje manipulacijama izborom, koje ni Matični odbor ni Nacionalni kriteriji neće spriječiti. To se odnosi ne samo na javna već i privatna učilišta. Treba zadržati izbore u zvanja kao i izbore na radna mjesta. Člankom 38 preskače se odnosno ukida izbor u zvanje i svodi nastavnike izborom na radna mjesta samo na zanimanje. Smatram to iznimno nakaradnim i odstupanjem od višestoljetne tradicije. Ta vrsta intervencije u visokoškolski sustav ravna je onoj kada su zakonom iz 2003. iz Senata izbačeni predstavnici fakulteta i akademija i zamijenjeni predstavnicima zaposlenika, po uzoru na radničke savjete. Treba zadžati i razdvojiti izbore u zvanja od izbora na radno mjesto Nakon što su fakulteti i akademije pred 15-ak godina izbačeni iz senata i zamijenjeni predstavnicima zaposlenika, pozdravljamo vraćanje stoljetnoj tradiciji da dekani i predstavnici institucija su u članstvu senata. Ukazali bi i na najvažnije aspekte, kojima bi htjeli doprinijeti kvaliteti Zakona 1. U postojećem Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju nedovoljno je utvrđena jednakopravnost znanstvenog i umjetničkog područja. Iz te činjenice postoje u praksi veliko nerazumijevanje pri inauguraciji umjetničkih projekata kao bitnog djela rada umjetničkih akademija unutar sveučilišne zajednice i umjetničkog i znanstvenog prostora Republike Hrvatske. Stoga i sva pitanja koja se tiču izbora u suradnička zvanja, nastavna zvanja, znanstveno-nastavna zvanja, umjetničko-nastavna zvanja itd. dovode do svojevrsne diskriminacije kako umjetničkog područja, tako i pojedinaca unutar nje. Na sveučilištima je status jednakopravnosti znanstvenog i umjetničkog područja, kao i posebnosti tih područja koji se ne mogu s tim elementima izjednačiti, djelomično prepoznat, međutim nužno mu je i dati zakonski okvir. Umjetnička i umjetničko-nastavna djelatnost u sustavu visokoškolske naobrazbe usporedno je područje jednakopravno s područjem znanosti u svom nastavnom i stvaralačkom obliku, kao samosvojni segment u nacionalnom, sveučilišnom, kulturnom i umjetničkom istraživačkom prostoru, u kojem individualni pristup i kreativni proces, samoosvještenje osobenosti pojedinca postaju i sredstvo i cilj poučavanja. Ono što se u svojoj ukupnosti i pojedinosti na sveučilištu predstavlja znanost, tome je umjetnost adekvatno i posebno područje. Znanstvena, umjetnička i nastavna djelatnost se temelji na: – slobodi i autonomiji stvaralaštva, – etičnosti znanstvenika, umjetnika i nastavnika, – javnosti rada, – povezanosti sa sustavom obrazovanja, – međunarodnim mjerilima kvalitete, – poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i – zaštiti intelektualnog vlasništva. 2. Pri definiranju područja izbora članova Nacionalnog vijeća osigurati zastupljenost predstavnika umjetničkog područja (umjetnika u umjetničko-nastavnom zvanju), a ne znanstvenika iz područja znanosti o umjetnosti. Čime se manipuliralo pri izborima za mnoga tijela u sustavu). U člancima o Nacionalnom vijeću treba između ostaloga definirati: - prati razvitak i utvrđuje znanstvena i umjetnička područja, polja i grane, imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća te matične odbore za pojedina polja, a iz reda znanstvenika i umjetnika u umjetničko-nastavnim zvanjima. - utvrđuje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije i visoka učilišta u području umjetnosti da bi dobile ovlaštenje za provođenje postupka izbora u znanstvena zvanja odnosno potvrde umjetničke komponente umjetničko-nastavnih zvanja (u daljnjem tekstu: umjetnička komponenta) u skladu s ovim Zakonom, - članove Nacionalnog vijeća koji su redoviti profesori u trajnom zvanju imenuje predlaže Rektorski zbor uvažavajući ravnomjernost zastupljenosti znanstvenih i umjetničkih područja, te zastupljenost svih područja, pri čemu Sveučilište u Zagrebu mora biti zastupljeno s četiri člana. - Nacionalno vijeće imenuje područna znanstvena i umjetnička vijeća (u daljnjem tekstu: područna vijeća) i matične odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora redovitih profesora u trajnom zvanju odgovarajućeg znanstvenog i umjetničkog područja struke na vrijeme od četiri godine, na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za područna vijeća i matične odbore. - Područna vijeća osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadležnosti Nacionalnog vijeća za pojedina znanstvena i umjetnička područja navedena u članku 8. stavak 2. (?) ovog Zakona. Područna vijeća sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim slučajevima navedenim u članku 89. stavku 5. (?) ovog Zakona. - Matični odbori odlučuju o izboru u znanstvena zvanja i umjetnička zvanja potvrde umjetničke komponente u skladu s ovim zakonom i na njemu utemeljenim propisima. - Sastav područnih vijeća i matičnih odbora te način njihova rada utvrđuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijeće, pri čemu se vodi računa o pravičnoj regionalnoj zastupljenosti. Članovi matičnih odbora mogu biti znanstvenici koji su izabrani u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika ili znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Članovi matičnih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici. Članovi matičnog područja u području umjetnosti su priznati umjetnici izabranu u umjetničko-nastavna zvanja redovitog profesora odnosno redovitog profesora u trajnom zvanju.. U Zakonu treba jasno definirati umjetničko istraživanje i stvaralaštvo kao jednakopravni ekvivalent znanstvenom istraživanju, te na tim načelima odgovarajućem omjeru osigurati sredstva za realizaciju umjetničkih projekata u sustavu visokog obrazovanja. Upravo sloboda istraživanja, pa tako i umjetničkog, temeljni je princip akademskog života, koji se mora uvažavati u sustavu državnog i fondovskog financiranja. - umjetničko-istraživačkim i stvaralačkim radom u smislu ovog Zakona bave se umjetnici na sveučilištima i izabrani u umjetničko-nastavna zvanja kao i osobe izabrane na suradnička radna mjesta u tim organizacijama, te drugi umjetnici i istraživači u skladu s ovim Zakonom. - u umjetničko-istraživačkom i stvaralačkom radom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija te osobe izabrane na stručna radna mjesta. Prema ovome Zakonu. umjetničko-istraživačkom radu mogu sudjelovati i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u umjetničkom istraživanju i nastavnom procesu. Znanstvenu djelatnost kao i umjetničko-istraživačku djelatnost u smislu ovog Zakona obavljaju sveučilišta i njihove sastavnice, javni znanstveni instituti, znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih i umjetničko-istraživačkih organizacija. 4. Umjetničko područje prepoznaje potrebu za zadržavanjem temeljnog umjetničkog habitusa i ne predviđa doktorat umjetnosti kao isključivi uvjet za rad i djelovanje u akademskoj zajednici. Naime, velika većina umjetničkih akademija diljem Europe i svijeta nema u svojom planovima i programima doktorske studije. Stoga se kao ekvivalent doktoratu valorizira umjetnička djelatnost pristupnika za izbor u umjetničko-nastavna zvanja. 5. Priroda umjetničkog djelovanja podrazumijeva umjetničke dosege koji se ne valoriziraju samo kroz doktorske studije, nego kroz umjetničku relevantnost i umjetničku praksu. Stoga, status znanstvenog novaka u umjetničkom području također ne mora nužno podrazumijevati doktorat znanosti, odnosno umjetnosti, nego ekvivalent u umjetničkoj praksi koji struka može vrednovati kroz zadane kriterije. Stoga smatramo da se na odgovarajući način treba razlikovati znanstvene od umjetničkih novaka, za čije se uvođenje zalažemo. Također, ovisno o potrebama umjetničkog područja, zadrži status asistenta i uvede zvanje višeg asistenta (u statusu poslijedoktoranda), bez nužnog uvjeta pohađanja i završavanja doktorskog studija jer je umjetnička praksa upravo onaj vid koji se njeguje na umjetničkim akademijama i na kojem je temeljen nastavni i umjetnički rad. 6. Obzirom na nedorečenosti u postojećem zakonu kojim se kroz kolektivne ugovore na nejednak način tretiraju nastavnici u umjetničko-nastavnim zvanjima s nastavnicima u znanstvenim zvanjima, treba se jasnim zakonskim okvirima obuhvati sve sudionike kod sklapanja ugovora sa socijalnim partnerima (odnosno sindikatima) i osigurati striktno provođenje odredbi Zakona o izjednačavanju umjetničko-nastavnih i znanstveno-nastavnih zvanja pri uvažavanju istih materijalnih prava. Ovo se poglavito odnosi na znanstveni dodatak od 15% na doktorat znanosti, koji je inače implicite priznat nastavnicima u umjetničko-nastavnim zvanjima kod izbora u zvanje docenta, kao i 8% kod magistra znanosti. (To se u praksi provodi temeljem tumačenja, a ne jasno naznačene odredbe) 7. Posebnost umjetničke nastave je individualno i grupno umjetničko podučavanje i nastava, koja se odvija u obliku i predavanja i vježbi, kao i posebnost umjetničke nastavne produkcije, koje MZOS u potpisivanu kolektivnog ugovora sa Sindikatom nije prepoznavao (već tretirao kao vježbe), te se okvirna normiranja ne mogu propisivati kao i za studije u znanstvenom području. To posebno i treba naglasiti u Zakonu. 8. Na umjetničkim akademijama u pravilu se u nastavne procesu uključuju umjetnici tek nakon višegodišnje umjetničke prakse, što proces napredovanja u viša zvanja čini složenijim. Prema postojećem stanju na umjetničkim akademijama zbog prirode struke starosni prosjek je vrlo visok. Stoga treba vrlo oprezno pristupiti Odredbi o ukidanju rada iznad 65 godina, jer za umjetničko područje to će predstavljati neposredan udar na struku obzirom na realni manjak potencijalno kvalitetnih nastavnika na slobodnom tržištu. Smatramo da problematika odlaska u mirovinu nakon 65 godina ne pogađa jednako sva područja, pa molimo Naslov da i u ovom slučaju uvaži specifičnosti umjetničkog područja kod kojih u ovom trenutku za neke djelatnosti nemamo odgovarajuće kvalificirane zamjene. Također napominjemo da umjetničke akademije nisu prihodovne institucije i da nemaju uvjeta zapošljavati i plaćati svoje profesore iz vlastitih prihoda. Konačno umjetničke akademije po svojoj strukturi nisu u mogućnosti kroz tržišnu ili projektnu orijentaciju osigurati plaću za bilo kojeg zaposlenika, pa tako ni onih neophodnih, najvrsnijih, a starijih od 65 godina. Smatramo da granicu za mirovinu treba ograničiti na 70. godina. 9. U djelovanju matičnih odbora, matični odbor u području umjetnosti nije u mogućnosti raditi po istim odrednicama na kojima rade odbori u znanstvenim područjima te odluke tog matičnog odbora ne predstavljaju upravni akt. U umjetničkom području ne postoje izbori u znanstvena zvanja, odnosno njima odgovarajuća zvanja, te bi zbog jasnijeg djelovanja u provođenju postupaka izbora u umjetničko-nastavna zvanja, kao i ovlaštenjima u provođenju djela postupka u umjetničko-nastavna zvanja, bilo bi nužno jasnije odrediti mjesto i postupanje matičnog odbora u području umjetnosti. Dosadašnji izbor u umjetničku komponentu treba isključivo vezati i za izbor u umjetničko-nastavno zvanje, kao dio prethodnog mišljenja, jer komponenta nije jednaka izboru u znanstveno zvanje. - Izbor u umjetničku komponentu vezan je isključivo uz natječaj za izbor u umjetničko-nastavno zvanje, te ne predstavlja samostalni izbor koji se upisuje u upisnik znanstvenika ili se priznaje za izbor po drugom raspisanom natječaju. Matični odbor potvrđuje umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja samo za pristupnike koji ispunjavaju uvjete Rektorskog zbora. Osigurati da se u Upisnik znanstvenika upisuju izabrani u umjetničko-nastavna zvanja (s ili bez zasnivanja radnog odnosa), a ne po osnovi umjetničke komponente (koja je tek dio postupka). 10. Kod određivanja uvjeta za izbor, koji govore samo o znanstvenicima za znanstvena zvanja naznačiti i uvjete za izbor u umjetničko-nastavna zvanja tj. komponentu, npr. - Za izvođenje nastave iz umjetničkog područja, polja odnosno grane područja odnosno predmeta iz područja koje može izvoditi samo umjetnik, nastavnici se biraju u umjetničko-nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta. U umjetničko-nastavna zvanja biraju se osobe koje su ostvarile umjetnička dostignuća koja svojim značajem odgovaraju uvjetima za izbor na znanstveno-nastavno radno mjesto. Umjetničko-nastavna radna mjesta u svemu su izjednačena sa znanstveno-nastavnim radnim mjestima i odredbe ovog Zakona koje se odnose na znanstveno-nastavna radna mjesta na odgovarajući se način primjenjuju i na umjetničko-nastavna radna mjesta. - Nacionalno vijeće i Rektorski zbor pobliže određuju uvjete za izbor nastavnika iz stavka 1. ovog članka na način da se publikacije potrebne za izbor na znanstveno–nastavna radna mjesta na odgovarajući način zamjenjuju javnim nastupima, izložbama ili drugim oblicima javnog umjetničkog djelovanja. , koji se temelje na umjetničkoj djelatnosti, i to: - koja je bila predstavljena javnosti; - koja nije bila predstavljena javnosti, ali je bila u razmatranju za realizaciju, a koju kroz projektnu dokumentaciju mogu vrednovati predstavnici određene umjetničke struke; - umjetničkoj nastavi i javnoj umjetničkoj nastavnoj produkciji, u kojoj se ostvaruje čin autorskog umjetničkog stvaranja, koje mogu vrednovati predstavnici određene umjetničke struke. Vrednovanje umjetničkih dostignuća i uspjeha u svom opsegu i strukturi moraju odgovarati nacionalnim i međunarodnim mjerilima izvrsnosti. 11. Jasno naznačiti da u znanstvene organizacije u smislu ovog zakona pripadaju i umjetničke akademije u sustavu visokog obrazovanja. 12. Svakodnevica umjetničkih akademija poglavito je određena manjkavošću sadašnjeg načina financiranja koji se temelji na broju studenata. Time je potpuno zanemarena glavna specifičnost umjetničkog područja to jest oblici umjetničke nastave koja se ostvaruje poglavito u načinu mentorskog i pojedinačnog, procesnog i projektnog rada. Trećinu umjetničke nastave ostvaruju vanjski suradnici te pripadajuća namjenska sredstva moraju biti dijelom temeljnog financiranja u osnovnoj proračunskoj komponenti. Budući da umjetničko područje nema načina svoje materijalne troškove pokriti iz vlastitih prihoda, isti također pripadaju osnovnoj proračunskoj komponenti i trebaju biti pokriveni u stvarnom iznosu te nikako samo djelomično neredovitom dinamikom isplate. Enes Midžić, Predsjednik vijeća umjetničkog područja Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Znanstvena i umjetnička djelatnost izjednačena su u cijelom tekstu prijedloga Zakona. |
| 1451 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo omogućavanje slobodne studijske godine predavačima savjetnicima odnosno predavačima savjetnicima u trajnom izboru kako bi i skupina nastavnih radnih mjesta imala mogućnost posvetiti se odabranim aspektima svojeg rada bez uobičajenog nastavnog opterećenja koje je bitno veće od zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima. Prijedlog promjene: (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti redovitom profesoru, odnosno redovitom profesoru u trajnom izboru te predavaču savjetniku, odnosno predavaču savjetniku u trajnom izboru plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu rada. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom. |
| 1452 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Slijedom izmjene koju predlažemo u stavku (3) članka 38. potrebno je u stavku (3) članka 41. dodati i zvanje predavača savjetnika u trajnom izboru. Stavak (3) članka 41. treba promijeniti tako da glasi: (3) Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, predavača savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru. |
| 1453 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Stavak (3) članka 38: U ovom je nacrtu Zakona i skupina lektora i skupina umjetničkih suradnika dobila mogućnost napredovanja; skupina predavača na veleučilištima je i ranije imala tu mogućnost, tako da je skupina predavača na sveučilištima ostala grupacija koja ne može napredovati. Stoga je po načelu pravednosti neophodno omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača i predavačima koji su zaposleni na sveučilištu (predlažemo zvanje predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju), čime bi se predavačima na sveučilištu osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 1454 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 1455 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 1456 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Stavak (1) Članka 1. se odnosi na temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti. dr. sc. Snježana Kererković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Prijedlog: Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze, kao i osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora i prekršajne odredbe. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1457 | VEDRAN RECHER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Ne vidim razlog zašto se dekanima ograničava mogućnost reizbora (maksimalno 1 reizbor), a ravnateljima javnih znanstvenih instituta ne. S obzirom na činjenicu da i javni znanstveni instituti raspolažu sa značajnim javnim sredstvima, za sustav je bitno da se i ovdje čelništvo ustanove demokratizira u smislu da nema doživotnih ravnatelja/ravnateljica institucija. Argumenti o kojima se sigurno razmišljalo pri ograničavanju reizbora dekana, zasigurno se mogu primjeniti i za reizbor ravnatelja javnih znanstvenih instituta. Moj prijedlog je da se Članak 36, stavak (4), sukladno članku 28., stavak (4) promjeni u ''Mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine te se ista osoba može jednom ponovo izabrati.'' | Nije prihvaćen | Sukladno članku 21. stavku 1. dekana bira fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće, a ravnatelja javnog znanstvenog instituta imenuje upravno vijeće na temelju javnog natječaja. S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
| 1458 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Poštovani, ovdje Vam donosim bolji prijedlog članka 1. Zakona o ... Velikim slovima označio sam LOGIČNE izmjene koje nedostaju u čl.1.. U Vašem prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znan.djelatnosti, SAMO jednom (1) je spomenut (nastavnik - učitelj) i to u gotovo uvodnom dijelu zakona , je poraz ! Znanstvene i umjetničke djelatnosti (5) pet su puta spomenute. ... kakvi ..." zlatani " ?! U kontekstu, samo od sebe nameće se pitanje, tko je zapravo koga PRVI učio obrazovao i na neki način formirao ? Tko ? Tko to i dalje radi ? ... zlatani ?.. Poštovani , ovdje i ovako ponuđen ispravak u PRIMJENI bio bi zlata vrijedan, a i nekim znanstveno umjetničkim metodama može se uočiti i zašto. Hvala i lijep pozdrav, Ivo Poljak Članak 1. (1) Ovim Zakonom uređuju se temeljna načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Utvrđuje se osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze, kao i osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti, potpora obavljanju ovih djelatnosti, financiranje visokog obrazovanja, NASTAVNE, znanstvene i umjetničke djelatnosti te se uređuje obavljanje nadzora i prekršajne odredbe. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1459 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predavačima koji su zaposleni na sveučilištu neophodno je omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača čime bi im se osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. Stoga, podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama za izmjenom stavka (3) iz članka 38. dr. sc. Mia Cirkveni, predavačica Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 1460 | ANTONIO OŠTARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Iz članka 38. nije jasno hoće li na sveučilištima viši predavači moći napredovati u nastavna zvanja profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru. Ukoliko neće moći, kao ni dosad, to bi svakako bila diskriminatorna praksa koju bi trebalo ukinuti i novim zakonom popraviti. Nastavnici u nastavnim zvanjima na sveučilištima trebaju imati ista prava i mogućnost napredovanja kao i nastavnici u nastavnim zvanjima na veleučilištima. Stoga podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama za izmjenom članka 38. Dr.sc. Antonio Oštarić, predavač Centar za strane jezike Sveučilišta u Zadru | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 1461 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | čl. 39. (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). U umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. (3) Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čjja se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika. (7) Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Na suradničko mjesto višeg asistenta na umjetničkom području može se zaposliti mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti, a čiji rezultati odgovaraju doktoratu umjetnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo predstavlja kriterij dok prijedlog Zakona jasno navodi da će Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije te Nacionalne veleučilišne kriterije odrediti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj odnosno Zbor veleučilišta. |
| 1462 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Čl. 37. (1) (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, na umjetničkim akademijama mogu se zaposliti i nastavnici koji imaju specifična znanja i tog umjetničkog područja, umjetničko iskustvo i sl. za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 1463 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | čl. 19 st. 11. predlaže Senatu izbor profesora emeritusa | Nije prihvaćen | Ovlast biranja koja je naznačena u članku 19. stavku 11. Zakona sastavni je dio autonomije sveučilišta odnosno sastavnica. |
| 1464 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | čl. 12. 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 1465 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Čl. 2. (1) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa su za Republiku Hrvatsku te su dio međunarodnog, posebno europskog obrazovnog, znanstvenog i umjetničkog prostora. | Nije prihvaćen | Nije potrebno posebno isticati da je djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od posebnog interesa su za Republiku Hrvatsku obzirom se smisao norme ostvaruje tekstom prijedloga Zakona kao što je predlagatelj naveo, osobito ako se ujedno ne navodi što je od općeg interesa za Republiku Hrvatsku u okviru ovog Zakona. |
| 1466 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Predlažem u stavku 4 brisati riječ: minimalna. Također i cijeli članak detaljnije razraditi i dopuniti Ukoliko želimo išta dobroga hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, treba imati ujednačena i standardna etička načela koja neće biti samo minimalna i koja će podjednako važiti za sve u sustavu. Podsjećam i da je u Članku 2. etičnost postavljena kao jedno od osnovnih načela, dakle "etičnost", a ne minimum etičnosti. Valja istaknuti da izraz "minimalna etička načela" podrazumijeva i da postoje dodatna načela, a postojanje dodatnih i različitih etičkih načela u pojedinim ustanovama samo bi povećao problem pridržavanja etičkih načela. Predlažem i da se Članak 55. dodatno razradi i dopuni na način da etička načela važe za svih, jer po sadašnjim formulacijama ona bi važila samo za stalno zaposlene za koje postoji nadležna ustanova. Primjerice, postavlja se pitanje što ako etička načela krši osoba u naslovnom zvanju koja nije zaposlena u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a ovaj zakon uopće ne predviđa takvu mogućnost? Također valja voditi računa da znanstvena djelatnost podrazumijeva suradnju pojedinaca i ustanova na projektima, radovima, skupovima, izdavaštvu, kao i dodatno obrazovanje i da bi bi valjalo zakonom propisati i međusobnu suradnju ustanova u utvrđivanju kršenja etičkih načela te međusobno obavještavanje ukoliko se utvrdi da slučaj uključuje više ustanova. Smatram da bi bilo dobro ostaviti i Odbor za etiku kao tijelo koje bi koordiniralo složenije slučajeve, a moguće bilo i žalbeno tijelo. Primjerice, što sa slučajevima kada do kršenja etičkih načela dođe u radu koji ima više autora iz više ustanova, a izdavač nije ni jedna od tih ustanova? Što kada zaposlenik jedne ustanove prekrši etička načela tijekom studija ili nastave u drugoj ustanovi i sl. Valjalo bi, koliko je moguće, propisati nadležnosti i suradnju među ustanovama. | Nije prihvaćen | Smisao odredbe upravo se očituje u tome da Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Minimalna etička načela čine sastavni dio etičkog kodeksa visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta što podrazumijeva da ih svako visoko učilište odnosno znanstveni institut može dodatno razraditi što se nikako ne može smatrati nepovoljnim ili neučinkovitim rješenjem. Osim toga, treba imati na umu i specifičnosti znanstvenih područja te umjetničkog područja jer svako područje znanosti odnosno umjetnosti ima svoje posebnosti koje se trebaju odraziti kroz nadogradnju minimalnih etičkih načela. Ono što predlagatelj Zakona želi postići je da se visoka učilišta moraju držati određenog standarda koji je postavljen u tim minimalnim etičkim načelima dok je svaka nadogradnja samo dodana vrijednost. |
| 1467 | Boglarka Kiss Kulenović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Smatram da se radi o diskriminatornoj praksi ako se čl. 38. onemogući napredovanje višeg predavača u trajno zvanje. Time se stvalja predavače u nepovoljan položaj u odnosu na druga radna mjesta (znanstvenike, profesore stručnog studija, lektore i umjetnike). Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama za izmjenu stavke (3) članka 38. Boglarka Kiss Kulenović, viša predavačica Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 1468 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, u poglavlju kojeg nazivate Prijediplomski studiji, zamolio bih Vas da uvrstite izmijenjenu inačicu - prijedloga članka 58. zakona. Vaš prijedlog sadrži nepotrebni dio teksta, (... sveučilišni, odnosno stručni ...), naime, isti dio nepotrebno u primjeni stvara probleme i razlike,i to ondje gdje ih formalno i stvarno ne bi trebalo biti. Zato riječi ... sveučilišni, odnosno stručni... valja izuzeti u novom prijedlogu čl.58.zakona. Za podsjetiti je da na studiju stečeni kvantitet i kvalitet od 180 ECTS-a prve razine visokog obrazovanja u HR, na "stručnom" odnosno "sveučilišnom studiju " nije različit, suprotno, isti je. Još uvijek vrijedi da je 180 = 180, stoga je potpuno nepotrebno i nelogično u vašem prijedlogu članka zakona ISTICATI razlike, kojih NEMA. Ispada kao da zakonodavac smatra da student (npr. Bc.ing.) u prve tri god. studija radi i razmišlja na sveučilišan ili na stručan način, i kao da u ovom stupnju je sveučilišno više od stručnog. Zapravo studenti su ISTO programski opterećeni, a svoju razliku (kreaciju) pokazuju i dokazuju na druge načine / iformal. - neformal. /. Stoga, ovakav čl. 58. zakonodavca je nepotreban, a posebno što u kasnijem realnom životu puno toga komplicira i otežava. Izlazi da se i dalje poručuje struka vam je všs, sveučilište vss, a znamo da su u HR po HKO već utvrđena 3 glavna visoko obrazovna stupnja / razine /Bc./ Mr. / Dr./. ( ili logički ; prvostupnik, drugostupnik, trećestupnik ... ) Za naglasiti je da bi se ovakvim pristupom izuzimanja, poboljšala prepoznatljivost stečenih razina studija ,stečenih naziva i stečenih kratica prvog stupnja,a u dobrom dijelu i drugog stupnja. Diskriminirajući efekt po primjeni bi se ukinuo, jer radi se o istom. U daljnjem donosim sadržajno pročiščen prijedlog malo izmijenjen i jednoznačan čl.58. zakona. Istim načinom predlažem razmotriti uređenje i čl. 59. koji bi kao takav puno toga olakšao, ali za sad ... možda korekcija čl. 58..) Je li ovdje prepoznavanje problema i jednostavnost izvedbe, prednost ili problem? ... čini se da se radi se o prednosti... Članak 58. (1) Prijediplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini. (2) Prijediplomski studij traje tri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 180 ECTS bodova ili traje četiri godine i njegovim se završetkom stječe najmanje 240 ECTS bodova. (3) Prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Uvjete upisa na sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij utvrđuje visoko učilište. (4) Iznimno, u umjetničkom području, pod uvjetima koji su utvrđeni statutom visokog učilišta, prijediplomski studij može upisati osoba i bez prethodno završenoga odgovarajućega srednjoškolskog obrazovanja, ako je riječ o iznimno darovitoj osobi za koju je vrednovanjem utvrđeno da će bez prethodnog školovanja uspješno završiti studij. Postupak upisa temelji se na priznavanju neformalnog i informalnog učenja. (5) Prijediplomski studij završava polaganjem ispita, izvršenjem drugih studijskih obveza te izradom i obranom završnog rada ili polaganjem završnog ispita. | Nije prihvaćen | Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članka 7. razlikuje razinu 6.1. st kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnog studija i 6.1.sv kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija |
| 1469 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. (2) Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 1470 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Prijedlog izmjene: Stavak (1) članka 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti redovitom profesoru, odnosno redovitom profesoru u trajnom izboru te predavaču savjetniku, odnosno predavaču savjetniku u trajnom izboru plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog, stručnog ili umjetničkog rada. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom. |
| 1471 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo omogućavanje slobodne studijske godine predavačima savjetnicima odnosno predavačima savjetnicima u trajnom izboru kako bi i skupina nastavnih radnih mjesta imala mogućnost posvetiti se odabranim aspektima svojeg rada bez uobičajenog nastavnog opterećenja koje je bitno veće od zaposlenih u znanstveno-nastavnim zvanjima. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom. |
| 1472 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 41. (3) Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, predavača savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru. |
| 1473 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Slijedom izmjene koju predlažemo u stavku (3) članka 38. potrebno je u stavku (3) članka 41. dodati i zvanje predavača savjetnika u trajnom izboru. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta, a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. S obzirom na to da je prijedlogom Zakona kao najviše nastavno radno mjesto u prvoj skupini propisano radno mjesto profesor stručnog studija u trajnom izboru predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe za uvođenjem novog radnog mjesta pod nazivom predavač savjetnik u trajnom izboru. |
| 1474 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta. |
| 1475 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Stavak (3) članka 38: U ovom je nacrtu Zakona i skupina lektora i skupina umjetničkih suradnika dobila mogućnost napredovanja; skupina predavača na veleučilištima je i ranije imala tu mogućnost, tako da je skupina predavača na sveučilištima ostala grupacija koja ne može napredovati. Stoga je po načelu pravednosti neophodno omogućiti napredovanje nakon zvanja višeg predavača i predavačima koji su zaposleni na sveučilištu (predlažemo zvanje predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom zvanju), čime bi se predavačima na sveučilištu osigurao ravnopravan položaj s ostalim nastavnicima u sustavu visokog obrazovanja. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. U ovom slučaju nema potrebe za uvođenjem novih naziva radnih mjesta. |
| 1476 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Stavak (1) članka 37: Budući da je nastava koju izvode nastavnici u nastavnim zvanjima u potpunosti integrirana u studijske programe te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija, nastavna radna mjesta nikako ne mogu činiti iznimku nego moraju biti navedena ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Kolegiji koje izvode zaposlenici u nastavnim zvanjima često se izvode izvan matičnih ustanova na kojima su diplomirali, ali to nikako ne znači da ne primjenjuju znanstveni pristup područja kojem pripadaju. Nastava jezika struke oduvijek prati znanstvene spoznaje vezane uz razumijevanje sadržaja i aktivnog usvajanja jezičnih znanja i vještina, tako da nastavnici stranog jezika struke svakako imaju znanstveni pristup jer strani jezik, koji je primarna struka nastavnika, povezuju s ciljnom strukom studenata, za što je potrebna velika stručnost u primarnoj struci, dobro poznavanje terminologije područja i dobro razumijevanje potreba ciljne struke u pogledu znanja koja im kao nastavnici stranog jezika u funkciji struke ti nastavnici trebaju pružiti. Također, istraživanja nastavnika jezika struke i objavljeni radovi prepoznati su u humanističkim znanostima i multidisciplinarnim područjima. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje |
| 1477 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12. treba promijeniti tako da glasi: (1) Senat sveučilište čine: 1. rektor, 2. čelnici sastavnica sveučilišta, 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, nastavnim, suradničkim i drugim radnim mjestima, 4. studentski predstavnici te 5. drugi članovi u skladu sa statutom sveučilišta. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 1478 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1) članka 12: Zaposlenici na nastavnim radnim mjestima su članovi Senata i prema važećem Zakonu. Osim toga, ako se zaposlenici na suradničkim i drugim radnim mjestima te studenti također biraju Senat, nije moguće da hijerarhijski viša skupina ne bude zastupljena u Senatu. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (UNJSVU) Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu | Nije prihvaćen | Nastavna radna mjesta već su obuhvaćena formulacijom ‘ ..i drugim radnim mjestima’ (članak 12. stavak 1. točka 3.). |
| 1479 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Članak 2. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno dodati nastavnu djelatnost. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Fakultet strojarstva i brodogradnje | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1480 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Stavak (1) Članka 1. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno u prvoj i drugoj rečenici uz znanstvene i umjetničke djelatnosti dodati i nastavne djelatnosti. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika na visokoškolskim ustanovama Fakultet strojarstva i brodogradnje | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređuje se djelatnost visokog obrazovanja što je širi pojam koji obuhvaća i nastavnu djelatnost stoga je nema potrebe isticati kao posebnu. |
| 1481 | Ivana Bašić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi ugovorena je mogućnost korištenja slobodne studijske godine i za osobe zaposlena na nastavnom radnom mjestu, što je potrebno i opravdano jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, a uz značajno nastavno opterećenje koje imaju (450 norma sati godišnje) mogućnost korištenja studijske godine olakšava im rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, izrade rječnika, sveučilišnog udžbenika i slično. dr.sc. Ivana Bašić, viši lektor Odsjek za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. | Nije prihvaćen | Poštovani, u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje u članku 42. stavku 1. stoji da je u svrhu znanstvenog, nastavnog, umjetničkog ili stručnog rada, zaposleniku u znanstvenom, znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom i nastavnom zvanju i na odgovarajućem radnom mjestu može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Dakle u Kolektivnom ugovoru se govori o nastavnom zvanju i odgovarajućem radnom mjestu dok se ne govori o nastavnom radnom mjestu. Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija. |
| 1482 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 111. | Predlažemo da se pojasni smisao nastavka procesa zasebnog izbora u znanstvena zvanja. Ako se ove odredbe odnose samo na izbore u zvanja koja su u funkciji već postojećih izbora na znanstvena radna mjesta po važećim propisima, smatramo da bi to također trebalo jasnije naglasiti. | Nije prihvaćen | Radi ustavne zabrane retroaktivnog djelovanja zakona te zbog održavanja načela stečenih prava pokrenuti postupci izbora u zvanja se moraju završiti. |
| 1483 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Nacrt Zakona propisuje da njegovim stupanjem na snagu, znanstvenici nastavljaju raditi na znanstvenim radnim mjestima na kojima su zaposleni, ali i da zadržavaju stečena znanstvena zvanja. U Zakonu bi trebalo pojasniti znači li to da znanstvenik, koji radi na nižem znanstvenom radnom mjestu, a izabran je u više znanstveno zvanje, stupanjem na snagu novog zakona automatski stječe uvjete za izbor na više znanstveno radno mjesto? Želimo ukazati na nekonzistentnost te potencijalno diskriminatorne odredbe Nacrtom Zakona predviđenog modela izbora znanstvenika i nastavnika na viša radna mjesta (članak 43.) u odnosu na istim nacrtom Zakona propisano zadržavanje stečenih zvanja (članak 110.). Naime, spomenuto rješenje dijelu znanstvenika i nastavnika uskraćuje pravo da u procesu ocjenjivanja ispunjavaju li kriterije za izbor na više radno mjesto uključe sva ona postignuća koja nisu obuhvaćena prethodnim vrednovanjem. Osim toga, rješenje ponuđeno Nacrtom Zakona otvara mogućnost da kod nekih znanstvenika i nastavnika dođe do ponavljanja procesa vrednovanja istih postignuća za istu svrhu od istoga tijela. PRIJEDLOG FORMULACIJE iza postojećeg teksta stavka 3 odredbu dodaje se tekst: „Stečena znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja istovjetna su rješenju kojim nadležni matični odbor utvrđuje da nastavnik, odnosno znanstvenik ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije kako je propisano čl. 43. st. 9. ovoga Zakona. Kod izbora na više radno mjesto nastavnik, odnosno znanstvenik koji je posljednji izbor na radno mjesto proveo temeljem izbora u znanstveno, znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim nakon posljednjeg izbora u zvanje, a ne od posljednjeg izbora na radno mjesto kako je propisano čl. 43. st. 4. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE Nacrtom Zakona uvodi se mogućnost napredovanja u vidu izbora na više radno mjesto (članak 43.) za što je predviđena interna procedura. Uz naznačenu odredbuplanirana je i izmjena načina vrednovanja profesionalnog razvoja, odnosno ocjene ispunjavanja kriterija za izbor na više radno mjesto. Naime, predviđeno je ukidanje dualnog modela u kojem razlikujemo znanstvena zvanja i znanstvena radna mjesta. Drugim riječima, izbor u znanstveno zvanje više ne bi bio uvjet za zapošljavanje na znanstveno radno mjesto. Međutim, Nacrt zakona ostavlja instituciju vanjske verifikacije vrednovanja postignuća znanstvenika jer u zadnjem koraku nadležni matični odbor potvrđuje ispunjavanje nacionalnih kriterija za određeno znanstveno radno mjesto. Prema tome, i dalje postoji element vanjskog vrednovanja koje provodi zapravo isto tijelo koje je prije provodilo izbore u zvanje. Dakle, imamo isti obrazac kao i do sada jer i novi model u naravi predviđa da jedan dio izbora na znanstvena radna mjesta bude unutar institucije, a drugi dio, neovisna vanjska potvrda ispunjavanja kriterija, realizira se na nacionalnoj razini. Osim toga, nacrt Zakona predviđa zadržavanje stečenog zvanja (članak 110. stavak 3.), no propušta naglasiti pravnu snagu te odredbe. Zbog navedene nedorečenosti moglo bi se dogoditi da predloženo rješenje u praksi proizvede nepravedne pa čak i neke pravno dvojbene odluke. Ukazujemo na situaciju u kojoj se kod izbora na znanstveno radno mjesto ne bi uzeo u obzir izbor u znanstveno zvanje koji je pak po aktualnom zakonu uvjet za izbor na predmetno radno mjesto. Naime, u slučaju da u procesu izbora na znanstveno radno mjesto ne bude prihvaćen izbor u znanstveno zvanje kao relevantni dokaz ispunjavanja nacionalnih kriterija, znanstvenik bi se vrlo lako mogao naći u situaciji da mu isto tijelo (matični odbor) treba ocjenjivati ista postignuća (znanstvene radove) za ostvarivanje iste krajnje svrhe (zapošljavanje na radno mjesto). Time u naravi imamo vođenje istog postupka dva puta što ne samo da stvara nepotrebni administrativni teret nego je i u sukobu s temeljnim pravnim principom ne ponavljanja postupka. Ove situacije neće biti rijetke jer do njih može doći u svim onim slučajevima u kojima je kandidat izabran u više znanstveno zvanje u odnosu na aktualno znanstveno radno mjesto. Pritom je moguća i obrnuta situacija u kojoj dio postignuća jednostavno ne bi bio uključen u vrednovanje jer je ostvaren nakon izbora u znanstveno zvanje ali prije izbora na, s tim zvanjem, korespondirajuće znanstveno radno mjesto. Naime, nacrt Zakona predviđa vrednovanje samo postignuća ostvarenih od posljednjeg izbora na znanstveno radno mjesto (članak 43. stavak 4.). Primjerice, ako je netko izabran u zvanje 2015. godine, a na korespondirajuće radno mjesto 2018. godine, onda bi se prema postojećem Nacrtu kod izbora na više radno mjesto evaluirala samo postignuća ostvarena nakon 2018. godine. Stoga predlažemo da se u članku 110. stavak 3. jasno naznači da se sa stečenim zvanjem zadržavaju i stečena prava. Preciznije, pri izboru na više radno mjesto izbor u znanstveno zvanje imao bi snagu ispunjavanja uvjeta iz članka 43. stavka 9. nacrta Zakona, odnosno nacionalnih kriterija propisanih za izbor na korespondirajuće radno mjesto. Sukladno tome, za eventualno daljnje napredovanje kandidat bi trebao prijaviti postignuća ne od posljednjeg izbora na radno mjesto, već od posljednjeg izbora u zvanje. Predložena dopuna stavke 3 ne povlači za sobom nikakva dodatna materijalna prava. Naprotiv, može se očekivati i njen pozitivan financijski učinak jer smanjuje količinu zahtjeva koji će doći pred nadležne matične odbore u procesu izbora na više radno mjesto. | Nije prihvaćen | U prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona, člankom 110. i 111. jasno je naznačeno kako se rješavaju zatečene situacije u odnosu na zatečena zvanja i radna mjesta te natječajnih postupaka u tijeku. Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta internim aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje. Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije koji će biti temelj za napredovanje donijeti će Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. |
| 1484 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Predlažemo da se u novi zakon u šestom dijelu koji se odnosi na potporu visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti uvede inačica rektorskom i veleučilišnom zboru koju će sačinjavati ravnatelji nacionalnih instituta. Točnije predlažemo da se ispred postojećeg članka 95 ugradi novi članak koji predviđa formiranje Zbora javnih instituta. Obrazloženje: Ako postoji Rektorski zbor, Zbor veleučilišta onda je opravdano da postoji i Zbor javnih instituta RH, odnosno neka inačica rektorskog i veleučilišnog zbora koja okuplja ravnatelje javnih instituta. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da postoji ukupno 25 javnih znanstvenih instituta te da postoji nesrazmjer u veličini instituta, broju znanstvenika po institutu i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost mišljenja smo da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih instituta. |
| 1485 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Predlažemo da se u novi zakon u šestom dijelu koji se odnosi na potporu visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti uvede inačica rektorskom i veleučilišnom zboru koju će sačinjavati ravnatelji nacionalnih instituta. Točnije predlažemo da se ispred postojećeg članka 95 ugradi novi članak koji predviđa formiranje Zbora javnih instituta. Obrazloženje: Ako postoji Rektorski zbor, Zbor veleučilišta onda je opravdano da postoji i Zbor javnih instituta RH, odnosno neka inačica rektorskog i veleučilišnog zbora koja okuplja ravnatelje javnih instituta. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da postoji ukupno 25 javnih znanstvenih instituta te da postoji velika razlika u veličini instituta, broju znanstvenika po institutu i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost mišljenja smo da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih instituta. |
| 1486 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | U tekstu koji se odnosi na buduća (novo osmišljena) matična povjerenstva, a koja se tiču veleučilišta koji se bave stručnim radom, predlažemo da se izbriše „da se ta matična povjerenstva osnivaju prema znanstvenim područjima“ te da se umjesto toga osnivaju prema stručnim područjima (budući da se veleučilišta bave stručnim radom) | Nije prihvaćen | Ne postoje stručna područja. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/19) jasno određuje samo znanstvena i umjetnička područja |
| 1487 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | U članku 85 predlažemo da se uz predviđeni upisnik znanstvenika i umjetnika predvidi i upisnik nastavnika, te da postoje ukupno tri upisnika. | Nije prihvaćen | Radi se o jednom upisniku koji mijenja ime iz Upisnik znanstvenika u Upisnik znanstvenika i umjetnika. |
| 1488 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | Predlažemo da se iz teksta briše dio “ ili su vezani uz predmet djelatnosti“ jer je teško precizno odrediti što sve može „biti vezano uz predmet djelatnosti“ i takav izraz može uzrokovati različita tumačenja i prakse, a ionako je već postojeća formulacija „poslove koji su predmet djelatnosti“ dovoljno sveobuhvatan. | Nije prihvaćen | Ne radi se o istoznačnim pojmovima. |
| 1489 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo da se i za znanstvenike na institutima također predvidi mogućnost slobodne studijske godine, koja trenutno postoji i prema Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje. | Nije prihvaćen | Slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa a u svrhu znanstvenog rada što je u suprotnosti sa predloženim komentarom. |
| 1490 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Smatramo da je članak prema kojem suradniku radni odnos automatski prestaje nakon jedne negativne ocjene mentora previše restriktivna. Predlažemo da ostane formulacija iz trenutnog Zakona prema kojoj su potrebna dva negativna izvješća za razmatranje prekida ugovora o radu. Dodatno, nepravedno je da se asistentu ili poslijedoktorandu prekida radni odnos bez mogućnosti žalbe po primitku negativne ocjene od strane mentora. Time se ukida pravo suradnika da se očituju po pitanju odluke samih mentora odnosno da Upravno vijeće priloži svoje mišljenje o samom procesu vrednovanja rada suradnika. Rad, a time i znanstvena produkcija, asistenata i poslijedoktoranada u velikoj mjeri ovisi o suradnji sa mentorima koji usmjeravaju njihovu znanstveno-istraživačku aktivnost u tekućoj godini. Ako mentor asistentu ne omogući postizanje zadanih ciljeva asistent ih ne može sam sebi osigurati. Zato je važno da se suradnicima omogući da nakon prve negativne ocjene poboljšaju svoj znanstveno-istraživački angažman a time se ostavlja i mogućnost da u slučaju nezadovoljstva, asistent i mentor prekinu suradnju te da se asistentu dodijeli novi mentor, kako je previđeno postojećim Zakonom. | Nije prihvaćen | Iz članka 45. stavka 4. jasno proizlazi da će suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno danom izvršnosti rješenja prestati radni odnos po sili zakona što upućuje da se ne radi o automatizmu nakon jedne negativne ocjene. |
| 1491 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Člancima se definira samo trajanje ugovora o radu, a nije jasno zapošljavaju li se asistenti i viši asistenti na konkretne projekte kao što je to trenutno, ili to više ne vrijedi. Stoga predlažemo da se to jasnije definira. | Nije prihvaćen | U prijedlogu Zakona članku 44. stavku 3 jasno je navedeno koja su prava i obveze asistenata, a među kojim je i sudjelovanje u projektima. |
| 1492 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Predlažemo da se u stavku 5. ostavi (postojeće) prijelazno razdoblje za reizbor budući da predložena stavka podrazumijeva automatsko otkazivanje ugovora o radu za znanstvenike koji se ne reizaberu. | Nije prihvaćen | Nije moguće odrediti prijelazno razdoblje. |
| 1493 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Predlažemo da se obaveza reizbora uvede i za nastavnike, odnosno znanstvenike na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru i profesora stručnog studija u trajnom izboru, budući smatramo da je predloženo rješenje nepravedno i diskriminatorno prema ostalima, nižim, radnim mjestima nastavnika i znanstvenika. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da bi navedena radna mjesta trebala biti trajna, bez reizbora. |
| 1494 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Nejasno je što se događa s napredovanjima znanstvenika koji će u trenutku početka primjene Zakona imati izbor u zvanje višeg ranga od radnog mjesta na kojem su zaposleni. Kada znanstvenik radi na znanstvenom radnom mjestu više od pet godina i ima izbor u više znanstveno zvanje, ali ne i odgovarajuće radno mjesto, a zakon određuje da se izbor u zvanje ne može provesti bez izbora na radno mjesto, pitanje je znači li to da: a) kad postoji slobodno radno mjesto - osoba se zapošljava na radno mjesto koje odgovara njezinom znanstvenom zvanju, b) kad postoji slobodno radno mjesto - osoba mora ponoviti izbor u znanstveno zvanje (reizbor) i dobiti znanstveno radno mjesto u tom zvanju. Predlažemo da se osobi, koja se zapošljava na više slobodno radno mjesto (npr. radno mjesto savjetnika), a prije stupanja na snagu ovog zakona je već izabrana u znanstveno zvanje koje po rangu odgovara tom višem radnom mjestu (npr. savjetnika) i ima ga pravo zadržati (članak 110., stavak 3) skrati postupak zapošljavanja automatskim priznanjem ranije odluke matičnog odbora Predlažemo da se precizira hoće li se kod izbora na više znanstveno radno mjesto - interni natječaj, raspisivati interni natječaj poimence za određenog znanstvenika ili će se on raspisivati za određeno znanstveno područje i znanstveno polje ili pak na neki drugi način. Također, nejasno je što se događa ako osoba ima uvjete za napredovanje, proteklo je pet godina na radnom mjestu, ali nema slobodnog višeg radnog mjesta i primorana je ići u reizbor. Ostaje li ta osoba nužno sljedećih pet godina u tom reizabranom radnom mjestu , onemogućeno joj je napredovanje i u međuvremenu druge osobe koje iste uvjete stječu nakon te osobe mogu napredovati jer je u trenutku njihova napredovanja došlo do slobodnih radnih mjesta¬? Ovakvo funkcioniranje zapošljavanja i napredovanja na radnom mjestu krajnje je nepravedno i u konačnici znači da nečija znanstvena karijera, ali i financijska strana programskog ugovora o radnim mjestima s višim znanstvenim zvanjima ovisi o čistoj sreći, a ne izvrsnosti kandidata. Zakonom nije regulirana situacija u kojoj znanstvenik ispunjava sve uvjete za izbor na više znanstveno radno mjesto, ali tog radnog mjesta u institutu nema, odnosno nema slobodnih koeficijenata. Hoće li se u takvim situacijama obvezatno provoditi reizbor? Ako da, takvo rješenje bilo bi nepravedno. Naime, u takvom bi slučaju znanstvenik morao čekati još sljedećih pet godina za izbor na više radno mjesto, a ako bi se slobodno radno mjesto pojavilo prije isteka roka od 5 godina, znanstvenik ne bi mogao konkurirati za to radno mjesto. Navedeni članak može dobro funkcionirati u slučaju da nakon proteka pet godina na istom radnom mjestu, znanstvenik može napredovati na više radno mjesto i znanstveno zvanje ako zadovoljava propisane uvjete, dok ako ih ne zadovoljava ide u reizbor na isto radno mjesto (kako je to navedeno u člancima 41. i 42.), ali samo ako se na neki način osigura mogućnost da znanstvenik uistinu može napredovati ako je zadovoljio uvjete, a ne da ovo „može“ ovisi i o drugim faktorima, npr. postojanju slobodnih radnih mjesta u tom trenutku. Ako se napredovanje veže isključivo uz postojanje slobodnih radnih mjesta mišljenja smo kako je bespredmetno uvjetovati da na radnom mjestu znanstvenik „mora“ provesti 5 godina kako bi napredovao. Dapače, znanstvenike bi trebalo poticati da se javljanju na viša radna mjesta kad god se ona pojave ako za njih imaju uvjete. | Nije prihvaćen | U prijelaznim odredbama prijedloga Zakona, članak 110. i 111. jasno je naznačeno kako se rješavaju zatečene situacije u odnosu na zatečena zvanja i radna mjesta te natječajnih postupaka u tijeku. Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta interni aktima i u skladu sa financijskim planom rade raspored radnih mjesta te utvrđuju potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za napredovanje. |
| 1495 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlažemo da se zbog međunarodne usporedivosti zadrže nazivi „doktorand i poslijedoktorand“. | Nije prihvaćen | Nazivi asistent i viši asistent više odgovaraju suradničkim radnim mjestima, odnosno opisu poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 1496 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Smatramo da izraz „ iz reda“ u stavkama 1 i 7 nije dovoljno jasan (pa tako nije jasno moraju li kandidat za ravnatelja i v. d. ravnatelja biti zaposlenici instituta ili ne moraju, te moraju li biti zaposleni na radnom mjestu ili mogu imati „samo“ izbor u zvanje) stoga predlažemo da se preciznije definira status potencijalnih kandidata za ravnatelja i v.d. ravnatelja. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona propisana su samo radna mjesta te se pod “iz reda” misli na osobe zaposlene na tim radnim mjestima. Ravnatelj se imenuje na temelju javnog natječaja te smatramo te se na isti mogu javiti i osobe koje nisu zaposlene na tom javnom institutu. Vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje upravno vijeće te također nije navedeno da isti moraju biti zaposlenici instituta. |
| 1497 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | Sukladno predloženoj promjeni članka 34 stavka 3 predlažemo i da se članak 35 stavak 5 nadopuni tekstom: " Pomoćnike ravnatelja, uz prethodno mišljenje Znanstvenoga vijeća, imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog ravnatelja“. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da se pomoćnici ravnatelja trebaju imenovati na prijedlog ravnatelja jer oni pomažu ravnatelja u radu. Nije moguće zakonom propisati imenovanje pomoćnika ravnatelja na način da se isti imenuju i na prijedlog ravnatelja i uz prethodno mišljenje znanstvenog vijeća. Institut može statutom propisati obvezu znanstvenog vijeća da daje prethodno mišljenje o pomoćnicima ravnatelja, no to mišljenje ne bi smjelo utjecati na postupak imenovanje predložen člankom 35. stavkom 5. |
| 1498 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | Predlažemo da se u članku 34, stavak 3 dodaju ovlasti - daje prethodno mišljenje o prijedlogu programskog ugovora - daje prethodno mišljenje o pomoćnicima ravnatelja | Nije prihvaćen | Zakonom je propisano da znanstveno vijeće obavlja i druge poslove u skladu sa statutom i drugim općim aktima znanstvenog instituta. Znanstveno vijeće bit će uključeno u prijedlog programskih ugovora kroz strategiju razvoja znanstvenog instituta, odnosno strateškog programa instituta koji će biti temelj za sklapanje programskih ugovora. |
| 1499 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 31. | Smatramo da je u ovom kontekstu nejasno što se misli pod „uz prihvaćanje posebnosti društvenih i humanističkih znanosti“ pa predlažemo da se preciznije navede. | Nije prihvaćen | Odredbama zakona nije moguće obuhvatiti sve posebnosti područja. |
| 1500 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Predlaže se u članku 100. stavku 1. izmijeniti podstavak 6. na način da sada glasi: „ 6. poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“ | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 1501 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | S obzirom da prema dosadašnjoj praksi visoka učilišta ponekad povjeravaju nositeljstvo na kolegijima nastavnicima izabranim u naslovna znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna zvanja, predlaže se preformulirati članak 71. stavak 9. na način da glasi: „Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode nastavnici izabrani na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta odnosno naslovni nastavnici“. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1502 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U članku 59. stavku 3. u prvoj rečenici iza riječi „studij“ predlaže se dodati riječi „ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. će se nadopuniti. |
| 1503 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlaže se u članku 44. utvrditi prava i obveze višeg asistenta. Uz navedeno, imajući u vidu asistente u umjetničkom području, predlaže se u članku 44. stavku 3. podstavku 3. iza riječi „znanstvenim“ dodati riječi „umjetničkim“. | Djelomično prihvaćen | Članak će se dopuniti na način da se utvrde prava i obveze višeg asistenta. Vezano uz predloženu dopunu točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona predlagatelj je mišljenja da je isto obuhvaćeno točkom 2. istog stavka. |
| 1504 | Ozren Jureković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Pretpostavljam da je previdom autora Nacrta Zakona u članku 71. stavak 9. zaboravljeno uključiti i osobe izabrane u naslovna zvanja. Zato predlažem da se članak 71. stavak 9. izmijeni i da glasi: Visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta ili osobe izabrane u naslovna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1505 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Predlaže se u članku 10. stavku 3. kao sastavnice bez pravne osobnosti dodati fakultet ili umjetničku akademiju bez pravne osobnosti. Prijedlog tog izmijenjenog stavka glasio bi: „(3) Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati fakultet, umjetničku akademiju, odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojstvenu jedinicu sveučilišta.“ | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti. |
| 1506 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | U stavku 1. navedenog članka nejasno je što što se podrazumijeva pod „rokovima za izbor“ na radno mjestu. Obzirom da bi time trebali biti obuhvaćeni i rokovi za reizbor, isto je potrebno i navesti u navedenoj odredbi. Vezano uz stavak 2. i uvjete za produljenje suradnikovog ugovora o radu na određeno vrijeme, potrebno je definirati je li riječ o svakom bolovanju ili, kao što je to definirano u stavku 1., bolovanju duljem od tri mjeseca. Trenutna stipulacija podrazumijeva svako bolovanje. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti u odnosu na rokove. Stavak 2. je jasan u odnosu na bolovanje. |
| 1507 | Sandra Lovrenčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. treba promijeniti da se druga rečenica briše ili da se iza radnom odnosu doda „na neodređeno vrijeme“, iako je i to upitno s obzirom na prethodne argumente. Obrazloženje: Nastavno na prethodne argumente, studentski rad u struci omogućava stjecanje dodatnog iskustva. U nekim strukama (npr. informatika, računarstvo) studenti mogu obavljati studentske poslove u punoj satnici s vrlo visokim iznosom primanja uz studentski ugovor, dok u drugim strukama to nije moguće. U nekim strukama (npr. učitelji, nastavnici) studenti često povremene poslove obavljaju u javnom sektoru gdje eventualno mogu dobiti ugovor o djelu, a uglavnom ugovor o radu, čak i kad odrađuju zamjenu na nekoliko tjedana, i to s vrlo niskom satnicom. Prelazak u status izvanrednog studenta zbog nekoliko tjedana zamjena, jer nema drugačije mogućnosti zapošljavanja je diskriminatoran. Za vrijeme radnog odnosa trebalo bi ograničiti studentska prava. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. urediti će se u odnosu na mogućnost radnog odnosa i za redovite studente. |
| 1508 | Ozren Jureković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Razumljiva je potreba nadležnih tijela za vođenje pouzdanih evidencija i kolekcija podataka na nacionalnoj razini. Nije primjereno zbog toga zakonom obvezivati sva visoka učilišta na korištenje jednog određenog informacijskog sustava te ga još i imenovati u Zakonu. Pojedina visoka učilišta koriste različite informacijske sustave za podršku akademskim, administrativnim, poslovnim i drugim procesima te ih Zakon u tome ne bi trebao onemogućavati niti sputavati. Zato prikupljanje potrebnih podataka za vođenje propisanih evidencija i kolekcija podataka treba promatrati odvojeno od informacijskih sustava koje visoka učilišta koriste za podršku svojim procesima. Smatram da bi bilo primjereno da nadležna tijela propišu: • potrebne evidencije, kolekcije podataka i dinamiku njihove dostave • formate u kojima se te evidencije i kolekcije podataka trebaju dostavljati u elektronskom obliku • izraditi nacionalni sustav za prikupljanje, pohranu i obradu prikupljenih podataka • razviti, „interface“ za preuzimanje evidencija i kolekcija podataka u propisanim formatima koji će biti dostupan svim visokim učilištima. Tako će nadležna tijela raspolagati s potrebnim evidencijama i kolekcijama podataka, a visoka učilišta koja to žele, moći će koristiti vlastite informacijske sustave kojima rješavaju svoje akademske, administrativne, poslovne i druge procese. Predlažem promjenu teksta članka 75. stavak 1. kako slijedi: Visoka učilišta elektronički vode evidencije i zbirke podataka, posebno evidenciju uspješnosti ostvarenih ishoda učenja studenata te obrađuju prikupljene osobne i druge podatke u svrhu obavljanja nastavne djelatnosti. MZO će uspostavu i održavati nacionalnu evidenciju i zbirke podataka u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti zajedno sa sučeljem za prihvat podataka u propisanom formatu od visokih učilišta. Visoka učilišta obavezna su u propisanoj dinamici i formatima, putem navedenog sučelja, dostavljati tražene podatke u digitalnom obliku (upload). | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti na način da se omogući interoperabilnost evidencija. |
| 1509 | LUKA PACEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1510 | Renato Mačukatić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1511 | Ana-Marija Ferenčak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1512 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Prijedlog uz čl. 58.-61.: Uz članke 58.-61. o svakom studiju kao odgovarajući novi stavak, za prijediplomski studij (čl. 58.) u novi stavak (6.), diplomski (čl. 59.) u novi stavak (5), integrirani (čl. 60.) u novi stavak (6.), te specijalistički (čl. 61.) u novi stavak (6.) staviti: Nositelj studija obvezan je ocjenski rad kojim se završava studij učiniti dostupnim javnosti objavom u institucijskom, sveučilišnom i nacionalnom repozitoriju u roku 30 dana od dana obrane. OBRAZLOŽENJE uz svaku dopunu članka novim stavkom: U nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti više ne postoje odredbe o obveznom objavljivanju ocjenskih (krovni pojam za sve završne radove na različitim studijima) radova studenata, niti obveze visokog učilišta za objavu istih, kao što je u postojećem Zakonu u čl. 83. "Uvjeti za završetak studija", st. 11. (iako je i ta postojeća autorskopravno nedorečena, s ustanovljavanjem obveze učilišta, koja zapravo nisu nositelj autorskog prava). U nacrtu prijedloga ostala je samo pojednostavnjena odredba za doktorate u čl. 62. (7) "Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. Nositelj doktorskog studija dužan je objaviti doktorski rad u roku 30 dana od dana obrane na nacionalnom repozitoriju". S obzirom na to da novi Zakon o autorskom pravu i drugim srodnim pravima koji bi se u nedostatku postojeće odredbe mogao primjenjivati, u čl. 111. određuje tek da će visoko učilište odrediti pravila i u vezi s tim tek dodatno kako se student ne može protiviti objavi u javnoj bazi NSK, a koja sada ovisi o proizvoljnoj odluci/pravilima/ugovaranju visokog učilišta, to se pitanje ovim nacrtom prijedloga ostavlja podreguliranim. Cijeli sustav postojećih obveza i repozitorija, nesavršen kakav je bio, s obzirom na to da i takav nije propisao stvarne obveze na strani nositelja prava (studenata), sada se gotovo potpuno prepustio, putem Zakona o autorskom pravu i drugim srodnim pravima, visokim učilištima, tako da donose pravila kakva požele, te objavljuju radove kako žele (ili ih ne objavljuju). Tako neka mogu propisati da neće objavljivati pune tekstove, a neka druga, npr. već u praksi, da uzimaju "sva" prava, što bi, tako nestručno propisano, uključivalo čak i moralna i imovinska. Primjer za ovo drugo: fakultet za menadžment u turizmu kaže da je "nositelj SVIH prava intelektualnog vlasništva u odnosu na radove koje student izradi..." https://www.fmtu.uniri.hr/images/ured_za_studente/nastavak_studija/2021-22/Ugovor_izvanredni_PETU_Zabok_WEB.docx Stajališta smo da se, pogotovo s već sada više godina uznapredovalim sustavom nacionalnih i sveučilišnih repozitorija Dabar, s postojećom praksom, koja iako varira, ipak daje neke smjernice i obveze, nastavi. Ako se obveza ne može (jer niti u Zakonu o autorskom pravu i drugim srodnim pravima to nije napravila) staviti na teret onih koje bi zapravo trebala obvezivati (studenti), onda bi u najmanju ruku trebalo nastaviti s praksom obvezivanja ustanova, makar zakonodavstvo i ne propisivalo izravne sankcije za kršenje te obveze. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1513 | JOSIPA RUNJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1514 | Hrvatsko knjižničarsko društvo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Članak 51. (1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Komentar: Ne postoji razlog da i ostale VSS struke u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama ne bi radile do navršene 67 godine, naročito kolegice/lege s doktoratom i/li višim knjižničarskim zvanjima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. Napominje se da se na osobe na radnim mjestima izvan radnog mjesta nastavnika u okviru ovog prijedloga Zakona i stavka 1. primjenjuju opći propisi u radu u odnosu na prestanak ugovora o radu radi odlaska u mirovinu. |
| 1515 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | U stavku 1. sugeriramo da se jasno navede da se misli na rokove za izbor odnosno reizbor na radno mjesto. Nejasno je koji je to rok koji suradnik ima za izbor na radno mjesto, a koji bi trebao prestati teći sukladno članku 48. stavku 1. Također, umjesto „rodiljskog dopusta“ trebalo bi stajati „rodiljni odnosno roditeljski dopust“ što su kategorije rodiljnih i roditeljskih potpora propisane posebnim propisom. Bolovanje bi se u zakonu trebalo nazivati „privremena nesposobnost za rad. U stavku 2. pretpostavljamo kako se također mislio na bolovanja dulja od tri mjeseca, a ne na bolovanja bilo kojeg kraćeg trajanja. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 1516 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Nejasno je zašto Prijedlog Zakona govori o „kriterijima“, a ne uvjetima za izbor na radna mjesta. Naime, ako uzmemo da zakon određuje da bi Nacionalno vijeće bilo ovlašteno propisati samo „kriterije“ za izbor na radno mjesto (način, svojstvo po kojem se nešto ocjenjuje, mjeri), tada bi to značilo da ono zaista samo kriterije i može propisati, a ne i konkretne uvjete koje je potrebno ispuniti za izbor na radno mjesto. Npr. kriterij za izbor na sva radna mjesta je određeni stupanj obrazovanja, međutim konkretan uvjet za pojedino radno mjesto može se razlikovati po tom kriteriju – npr. može biti srednja stručna sprema, visoka stručna sprema, magisterij, doktorat. Nadalje, kriterij je primjerice autorstvo znanstvenih/stručnih radova određene kvalitete, ali uvjet je točno određen broj radova potreban za izbor na pojedino radno mjesto i razlikuje se za svako radno mjesto. Dakle, ispravno bi bilo govoriti o propisivanju uvjeta za izbor na određeno radno mjesto. Iz stipulacije ovog članka, kao i drugih članaka ovog Zakona, dalo bi se zaključivati da su ustanove obvezne propisati dodatne kriterije za izbor na radno mjesto, ali to bi trebalo decidirano napisati, ako se to htjelo, kako ne bi bilo različitih interpretacija. U stavku 6. koriste se dva termina: natprosječno uspješan student i posebno uspješan student. Teoretski, natprosječno uspješan student ne mora ujedno biti posebno uspješan, u okolnostima kad je prosjek (uspješnosti) studenata relativno nizak. Potrebno ujednačiti nazivlje. Također, ako je neka osoba još uvijek student, znači da nije diplomirala pa se ne može izabrati na radno mjesto asistenta. Treba stajati: Na suradničko radno mjesto može se izabrati osoba (a ne student) koja je završila diplomski studij s posebnim uspjehom (ili nešto slično). Suradnička radna mjesta višeg asistenta treba preciznije definirati, jer iz stavka 7. ovog članka proizlazi da bi se bilo koja osoba koja je doktorirala, mogla zaposliti na navedenom radnom mjestu, neovisno od prethodnog rada na različitim radnim mjestima u sustavu. Npr. može li se više puta biti viši asistent? Može li se kao viši asistent zaposliti osoba kojoj je prestao radni odnos jer nije ispunila uvijete za reizbor npr. za radno mjesto docenta? U odnosu na stavak 8. posebno naglašavamo potrebu propisivanja prijelaznog perioda, odnosno potrebu propisivanja obveze Nacionalnom vijeću da prilikom propisivanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih uvjeta predvidi primjereno vremensko razdoblje između objave novih Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija i njihovog stupanja na snagu. Naime, s obzirom da se sukladno čl. 110. st. 1. prijedloga Zakona rokovi za izbor odnosno reizbor nastavnika počinju računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto, pojedini će se zaposlenici u trenutku donošenja novih kriterija naći u situaciji da im je preostalo još vrlo malo vremena za prilagodbu novim kriterijima, a koji im do tog trenutka nisu bili poznati. Propisivanjem primjerenog prijelaznog razdoblja omogućio bi se dovoljan vremenski period svim zaposlenicima za prilagodbu novim kriterijima, odnosno omogućila bi se produljena primjena do tada važećih kriterija čime bi se na pravičan način omogućio izbor odnosno reizbor zaposlenicima koji su svoj rad obavljali prema tim kriterijima uz poštivanje načela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti. | Djelomično prihvaćen | Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. Predlagatelj je mišljenja kako nije moguće zakonom propisati prijelazni period stupanja na snagu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. Stupanje na snagu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija propisuje se istima. |
| 1517 | Martina Miškulin | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | U članku 14. stavak 5. točka 4. dodati iza riječi „drugom pravnom osobom“ dodati i „i klinikom“ izvan sveučilišta. | Djelomično prihvaćen | Točka 4. će se urediti. |
| 1518 | Tonko Kovačević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U stavku 9 mislim da je potrebno navesti i osobe izabrana u naslovna nastavna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1519 | KRISTINA BAZINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1520 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, korigirati predloženi 7. stavak. (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Visoko učilište koje pohranjuje tiskane primjerke doktorskih radova dužno je osigurati da se jedan tiskani primjerak doktorskog rada dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1521 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su specijalističke radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1522 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su diplomske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1523 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (5) Visoka učilišta dužna su diplomske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se riješiti člankom 57. |
| 1524 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Ili nadopuniti čl. 58, 59, 60, 61 i 62, tj. uz svaku pojedinu vrstu studija, dodati novi stavak. (6) Visoka učilišta dužna su završne radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se riješiti člankom 57. |
| 1525 | Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Komentari i obrazloženja: Slijedeći načela otvorene znanosti te već utvrđene dobre prakse utemeljene na odredbama postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 83, st. 11) neophodno je obvezu pohrane ocjenskih radova u otvorenom pristupu u institucijskim i nacionalnim repozitorijima uvrstiti i u tekst novoga Zakona. Na taj će se način tekst i odredbe novoga Zakona uskladiti i s odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (čl. 111) koje se odnose na obvezu omogućivanja javne dostupnosti. Također, neophodno je uz termin „nacionalni repozitorij“ navoditi Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu kao ustanovu odgovornu za nacionalni repozitorij. Predlaže se ili uvrstiti novi stavak u čl. 57: (7) Visoka učilišta dužna su završne, diplomske, specijalističke i doktorske radove trajno pohraniti i objaviti u otvorenom pristupu putem institucijskog repozitorija visokog učilišta te im osigurati trajnu pohranu i otvoreni pristup i putem odgovarajućeg nacionalnog repozitorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Visoko učilište dužno je osigurati da se jedan tiskani primjerak doktorskog rada dostavi Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | Članak 57. će se urediti na način da se uvede obveza objavljivanja završnih radova u nacionalnom repozitoriju. |
| 1526 | Zrinka Birin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1527 | Borna Branimir Vuković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1528 | TOMISLAV KLARICA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1529 | Ante Juričev - Martinčev | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1530 | Lucija Radin-Mačukat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1531 | Ivan Pavao Boras | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Protivimo se Prijedlogu Zakona budući da diskriminira studente i njihova prava, a studentima ne daje niti jedno rješenje s obzirom na probleme s kojima se sveukupna studentska populacija susreće. 1. Želimo pravo na redoviti studij i radni odnos te samostalni rad u obrtu (start-up) Čl 76. st 2. gdje se studentima ne daje mogućnost zapošljavanja ako studiraju na instituciji koja nema izvanredni studij. 2. Želimo slobodnu studentsku godinu Što se same diskriminacije tiče imamo mogućnost da prof. uzimaju slobodnu godinu, a studenti ne. Način i uvjeti su pobliže definirani novim čl 77. st. 8 3. Želimo biranje uvjeta jednog ponavljanja studijske godine Nerazumijevanje vladajućih prema studentima se očituje u čl. 77. st. 4., gdje se sve studente koji imaju programsku povezanost na svojim institutima stavlja u situaciju da im se ne osigurava pravo drugog upisa svakog predmeta. Ivan-Pavao Boras Predsjednik Studentskog zbora sveučilišta u Zagrebu | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će biti uređen u odnosu na pravo radnog odnosa. U odnosu na slobodnu godinu isto je uređeno institutom mirovanja prava i obveza. U odnosu na upis akademske godine članak 68. će se urediti. |
| 1532 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Smatramo da bi uz riječi “sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru” trebalo dodati “(od kojih je najmanje jedan iz umjetničkog područja)”. Isto bi trebalo dodati u čl. 87. st. 4. | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 1533 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | St. 1. Predlažemo da se riječi “u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti” zamijene riječima “u znanstvenim područjima društvenih i humanističkih znanosti”, s obzirom na to da je riječ o dvama različitim znanstvenim područjima. St. 2. Predlažemo da se formulacija “stekla nova znanja o temeljnim načelima fenomena i vidljivih činjenica” zamijeni formulacijom “utvrdile činjenice i zakonitosti po kojima se one događaju”. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 83. prijedloga Zakona će se doraditi. Predlagatelj je mišljenja da se defincija temeljnog znanstvenog istraživanja ne treba mijenjati. |
| 1534 | Dario Novinc | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. potrebno je promijeniti tako da on vrijedi samo u situaciji gdje studij koji pohađa uistinu i postoji u varijanti izvanrdenog studija. Nema nikakve potrebe da studenti koji se nalaze na redovitim studijima moraju birati između ostvarivanju svog dohotka na način koji je njima prihvatljiv i nastavka studija. Ovo još manje ima smisla ako student može preko studentskog ugovora odrađivati iste sate koje je odrađivao dok je bio u radnom odnosu, ali bez beneficija koje mu radni odnos donosi. Smatram da bi se studentima koji pohađaju redoviti studij i nemaju izbor izvanrednog studija trebala pružiti mogućnost odricanja od studentskih prava u slučaju da ostvare radni odnos ili obavljaju samostalnu djelatnost. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
| 1535 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Stavak 2. potrebno je promijeniti da glasi: "Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Iznimno, student ima mogućnost odricanja subvencioniranog studiranja u svrhu obavljanja navedenog. " Ne vidim razloga ograničavanja redovnog studiranja uz obavljanje djelatnosti obrta, ukoliko studentu nastavne obveze dozvole isto. Uz jednako nastavno opterećenje i jednak broj ECTS bodova u godini studiranja, razlika između redovnog i izvanrednog studiranja svedena većinom na toleriranje izostajanja s nastave. Izvanredni studenti, s obzirom da manje pohađaju nastavu, više vremena trebaju utrošiti u samostalno svladavanje gradiva tako da ni tu nemamo neke bitne razlike (na kraju krajeva ECTS za svaki kolegij jasno kaže koliko vremena rada studenta je potrebno za svladavanje gradiva). Ukoliko student može obavljanje neke djelatnosti prilagoditi svoj studiju, nema razloga da mu se to ne omogući, posebno uz mogućnost da prilagodi radno vrijeme i broj sati obavljanja slobodnih djelatnosti ili obrta što propisi i dozvoljavaju. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. |
| 1536 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Članak 102 izmijeniti da glasi: Članak 102. (1) Programskim ugovorom utvrđuje se višegodišnje financiranje javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta. (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. (3) Programski ugovor zaključuje ministar s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine. (4) Programski ugovor obvezno sadrži odredbe o: 1. razvojnim, strateškim i posebnim ciljevima koje visoko učilište, odnosno znanstveni institut mora ostvariti u sklopu ugovorenog programskog razdoblja 2. mjerljivim pokazateljima ostvarivanja ugovorenih ciljeva 3. financijskoj kvantifikaciji ishoda djelatnosti visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta te ostvarenju ugovorenih programskih ciljeva 4. osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj (varijabilnoj) proračunskoj komponenti 5. raspodjeli financijskih sredstava te višegodišnjim proračunskim projekcijama koje se odnose na svaku godinu primjene programskog ugovora 6. mjerama koje se poduzimaju ako se ne ispune ugovoreni ciljevi 7. obvezi izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora. (5) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište odnosno javni znanstveni institut utvrđuje se na temelju broja zaposlenih znanstvenika, nastavnika i suradnika, te troškova hladnog pogona visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. (6) Razvojnom proračunskom komponentom u programskom ugovoru razrađuju se razvojni ciljevi i aktivnosti koje proizlaze iz strateškog programa javnih visokih učilišta odnosno javnih znanstvenih instituta, a čija je ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene zaključenog programskog ugovora . (7) Izvedbenom (varijabilnom) proračunskom komponentom utvrđuju se strateški i posebni ciljevi, i njima povezani pokazatelji provođenja. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja strateških i posebnih ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) proračunske komponente razmjerno razini ostvarenosti pokazatelja. (8) Programski ugovor može se izmijeniti i/ili dopuniti u opravdanim slučajevima sklapanjem dodatka programskom ugovoru. Opravdani slučaj podrazumijeva povećanje rashoda za plaće i materijalna prava, povećanje materijalnih troškova poslovanja, znatan pad razine studentskog standarda, naknadno utvrđeni rizik od neostvarenja pojedinih ciljeva programskog ugovora ili drugi opravdani razlog. Inicijativu za izmjenu i/ili dopunu programskog ugovora može dati visoko učilište, odnosno znanstveni institut. (9) Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. (10) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna. | Djelomično prihvaćen | Članak 102. prijedloga Zakona doradit će se. Nadalje, propisat će se razdoblje od četiri godine za sklapanje programskog ugovora. |
| 1537 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | U članku 102. predlaže se promijeniti stavak 3. tako da glasi: „Programski ugovor sklapa ministar s javnim sveučilištem, veleučilištem odnosno javnim znanstvenim institutom na razdoblje tri godine.“ Obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. stavku 5. nakon riječi „produkcije“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 6. nakon riječi „suradnika“ predlaže se dodati zarez i riječi: „troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture“, tako da stavak glasi: „Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškova tekućeg i investicijskog održavanja infrastrukture te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu.“ Obrazloženje: potrebno je uskladiti ovu odredbu s onim iz čl. 99. st. 1. točke 5. koja određuje da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, a posebice se odnose na sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture. U članku 102. stavku 10. predlaže se definirati sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Ta materija mora biti ili uređena zakonom ili prepuštena slobodnom pregovaranju stranaka ugovornica. U svakom slučaju, suprotno je ustavnom jamstvu autonomije sveučilišta to uređivati Vladinom uredbom, budući da Ustav određuje kako sveučilište samostalno odlučuje o svom ustroju i djelovanju „u skladu sa zakonom“. Zbog toga se uređivanje programskih ugovora i financiranja koje izravno utječe na ustroj i djelovanje sveučilišta ne može uređivati propisima niže pravne snage od zakona. Dodatno obrazloženje vidi kao komentar na čl. 95., o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U članku 102. predlaže se dodati novi stavak 12.: „(12) Postupak pregovaranja za sveučilište i njegove sastavnice vodi rektor, za veleučilišta dekan, a za javni znanstveni institut ravnatelj instituta.“ Predlagatelj zakona propustio je nedvosmisleno definirati tko vodi postupak pregovaranja s ministarstvom od strane visokih učilišta. Dodatno obrazloženje koje se primjenjuje na ovu situaciju vidi u komentaru na čl. 95. o Sedmom dijelu Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. | Djelomično prihvaćen | Izmjena stavka 3. i dodavanje novog stavka 12. nije prihvaćeno jer predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. Članak 99. i članak 102. stavci 5. i 6. prijedloga Zakona će se uskladiti. Člankom 102. stavkom 4. propisane su odredbe koje sadrži programski ugovor, a financijski plan utvrđuje se u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora sukladno članku 98. stavku 2. prijedloga Zakona. Članak 102. u skladu je s uvođenjem novog modela institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog kapaciteta. |
| 1538 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | - Stavak 1. – točka 8. – formulacije „okrupnjavanje“ javnih znanstvenih instituta bez jasnog obrazloženja prejudicira što bi se trebalo događati s javnim institutima. Za tako nečim nema potrebe i dovoljno je samo ostaviti termin „preustroj“, koji naravno omogućava i okrupnjavanje, spajanje pojedinih instituta ili što god već bude volja osnivača i vlasnika utemeljena na vjerodostojnoj analizi i viziji misije javnih znanstvenih instituta. - Stavak 2. - nezgodno je napisati da je „ostvarivost mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora jer bi se moglo tumačiti da se tu obavezno radi o projektima koji traju kraće od tri godine. Time bi se stvarao pritisak prema odustajanju od dugoročnih ciljeva. Moguće je napisati: „napredak u ostvarenju ciljeva koji je mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog kolektivnog ugovora“. - Stavak 3. – predloženi maksimalni udio razvojne proračunske komponente (25 % osnovne komponente) previsok u usporedbi s inozemnim standardima i uobičajenim strukturama programskim ugovora. - Predlažemo ubaciti dodatni stavak (4.), kojim bi se jasno naznačilo da se prilikom pregovora o razvojnoj proračunskoj komponenti u programskom ugovoru razmatra i uloga ostalih (vlastitih) prihoda ustanove (visokog učilišta ili javnog znanstvenog instituta). Dakle, za razliku od osnovne proračunske komponente, u kojoj osnivač snosi punu odgovornost za temeljno financiranje bez obzira na razinu vlastitih prihoda ustanove, pri razmatranju razvojnih ciljeva u skladu s pozitivnim međunarodnim iskustvima uobičajeno je i poželjno u postupku pregovaranja razmotriti i vlastite prihode ustanove kao dodatni izvor ostvarivanja razvojnih ciljeva. Predlažemo: „Prilikom pregovora o razvojnoj proračunskoj komponenti u programskom ugovoru se uređuje i uloga ostalih (vlastitih) prihoda u financiranju razvoja institucije“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. točka 8. i stavak 2. prijedloga Zakona će se urediti. Predložena izmjena stavka 3. nije u skladu s novim modelom institucionalnog financiranja kroz programske sporazume koji je planiran reformama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Predložena dopuna stavkom 4. nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata jer je člankom 98. stavkom 2. prijedloga Zakona propisano da se financijski plan utvrđuje u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora. |
| 1539 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | - Stavak 1. - Nije jasno što se u kontekstu ovog zakona smatra sredstvima iz državnog proračuna. Sukladno Zakonu o proračunu i namjenski i vlastiti prihodi smatraju se sredstvima državnog proračuna. Preciznije, trebalo bi govoriti o sredstvima općih prihoda i primitaka državnog proračuna. - Stavak 2. – Ispraviti nespretnost u drugoj rečenici, koja se u biti treba odnositi na trošenje namjenskih sredstava javnih znanstvenih instituta, a ne visokih učilišta (samo prva rečenica odnosi se na visoka učilišta). Stavak 2. propisuje da javna znanstvena i visokoškolska ustanova namjenska sredstva troši isključivo za svrhu unaprjeđenja djelatnosti ustanove, a za vlastite prihode u stavku 3. to ne kaže. Znači li to da se vlastiti prihodi mogu koristiti i za neke treće svrhe. Nije jasno koje bi to mogle biti? Za odražavanje rada ustanove, za investicije, za podjelu dobiti od ostvarenog projekta među njegovim sudionicima? Čini se da bi upravo vlastiti prihodi trebali služiti unaprjeđenju djelatnosti ustanove nakon podmirenja troškova (uključujući i troškove rada). To je potrebno propisati, a ne za koju se svrhu mogu koristiti namjenski prihodi, jer je to samorazumljivo. - Stavak 3. – Nije jasno na koji način ustanove raspolažu vlastitim prihodima. Stavak 2. ovog članka sugerira da su vlastiti prihodi sredstva čije trošenje visoka učilišta i javni instituti određuju samostalno u skladu s financijskim planom. Međutim, čl. 99. ističe da se financijski plan utvrđuje u pregovaračkom postupku koji prethodi sklapanju programskog ugovora. Stoga je nejasno da li su vlastiti prihodi dio tog pregovaračkog postupka ili nisu, ako ustanove njima raspolažu samostalno. Obavljanje temeljne djelatnosti ustanove ne smije ovisiti o vlastitim prihodima ustanove, no u okviru programskih ugovora, razvojne komponente, projekcije ovih prihoda trebaju biti uzete u obzir prilikom razmatranja ukupne financijske pozicije ustanove. Također, potrebno je preciznije istaknuti obvezu Ministarstva znanosti i obrazovanja da nadzire ostvarenje i trošenje svih namjenskih i vlastitih prihoda proračunskih korisnika u sustavu, te obvezu donošenja pravilnika o mjerilima i načinu korištenja nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda s kojima moraju biti usklađeni svih pravilnici ustanova. Te obveze jasno proizlaze iz Zakona o proračunu. Nadalje, nije jasno koji bi to bili kriteriji koji će se urediti pravilnikom, kao niti to što je način trošenja. To bi trebalo definirati. Umjesto „načina“, veća je potreba ustanova da se konkretnije može urediti svrha trošenja vlastitih prihoda i pripadajuće omjere izdvajanja za te svrhe. Ako nije jasno što su to načini i kriteriji nije se moguće niti odrediti kome treba ostaviti ovlast propisivanja načina. Nužno je također unijeti da se vrste i načini isplate, opseg i mjerila za isplatu sredstava za plaćanje troškova rada u poslovima kojima se ostvaruju vlastiti prihodi regulira kolektivnim ugovorom. | Djelomično prihvaćen | Članak 97. stavak 2. i stavak 3. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 1540 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | U članku 15. stavku 2. treću rečenicu: „Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.“ predlaže se zamijeniti rečenicom: „Ako članovi sveučilišnog vijeća nakon drugog javnog poziva u roku 30 dana zajednički ne imenuju predsjednika, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje senat dvotrećinskom većinom, a potvrđuje osnivač.“ U članku 15. stavak 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, članovi Rektorskog zbora, članovi Zbora veleučilišta, službenici Ministarstva, članovi upravljačkih tijela drugog sveučilišta ni zaposlenici drugog sveučilišta.“ U članku 15. predlaže se dodati novi stavak 4.: „Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje senat sveučilišta ne mogu biti članovi senata, članovi uprave sveučilišta (rektor i prorektori), čelnici sastavnica sveučilišta (dekani, pročelnici sveučilišnih odjela, ravnatelji sveučilišnih ustanova, voditelji podružnica sveučilišta).“, a stavke 4.-13. preobrojčiti u 5.-14. U članku 15. stavku 4. (po novom 5.) nakon postojeće rečenice predlaže se dodati rečenicu: „Član sveučilišnog vijeća može biti izabran najviše dva puta na ovu funkciju.“ U članku 15. stavku 5. (po novom 6.) predlaže se dodati točku 3.: „3. raspravlja godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora“, a točke 3.-4. preobrojčiti u 4.-5. U članku 15. stavku 6. (po novom 7.) nakon riječi „nadležnosti“ predlaže se dodati riječi: „i ovlasti“ tako da stavak glasi: „Sveučilišnom vijeću ne smiju se dati nadležnosti i ovlasti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta.“ U članku 15. stavku 7. (po novom 8.) nakon postojeće odredbe predlaže se dodati još dvije rečenice: „Sveučilišno vijeće odlučuje natpolovičnom većinom svih članova, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Način rada i odlučivanja sveučilišnog vijeća uređuje se poslovnikom o radu sveučilišnog vijeća koji donosi sveučilišno vijeće, a potvrđuje senat.“ U članku 15. stavku 11. (po novom 12.) početni dio rečenice koji glasi: „Ako posumnja u nepravilnost u radu sveučilišta,“ predlaže se zamijeniti izričajem: „Ako sveučilišno vijeće utvrdi nepravilnosti u radu i poslovanju sveučilišta,“. OBRAZLOŽENJE Nacrt zakona predloženim načinom izbora predsjednika sveučilišnog vijeća narušava autonomiju sveučilišta i otvara mogućnost majorizacije predstavnika političke vlasti na štetu predstavnika sveučilišta. Osim navedenoga, činjenica da državna vlast bira čelnika sveučilišnog tijela protivna je organizacijskoj autonomiji sveučilišta. Vezano za autonomiju sveučilišta, potrebno je istaknuti sljedeće. Fundamentalne vrijednosti i temeljna načela europskih sveučilišta i europskog prostora visokog obrazovanja navedene su 1988. godine u dokumentu Magna Charta Universitatum, te poslije u Sorbonskoj i Bolonjskoj deklaraciji. Tim dokumentima sveučilišna autonomija prihvaćena je kao trajna odrednica europskih sveučilišta. Autonomija (europskih) sveučilišta podrazumijeva moralnu i intelektualnu neovisnost sveučilišta od svakog političkog autoriteta i centara ekonomske moći, slobodu istraživanja i naobrazbe te otvorenost prema dijalogu. Ona obuhvaća organizacijsku, financijsku, akademsku autonomiju te autonomiju nastavnog osoblja. Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1762 od 30. lipnja 2006. ističe kako su akademske slobode i sveučilišna autonomija ključne za uspješno ostvarivanje funkcija sveučilišta, ali su istovremeno i pretpostavka svakog demokratskog društva. Preporuka CM/Rec(2012)7 Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o odgovornosti javnih vlasti za akademske slobode i institucionalnu autonomiju od 20. srpnja 2012. godine ističe kako su akademske slobode i institucionalna autonomija intrinzične vrijednosti visokog obrazovanja koje su ključne za vrijednosti i ciljeve Vijeća Europe – demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, te je stoga nužno promovirati ova temeljna načela u okviru visokog obrazovanja. Preporuka Europskoga parlamenta od 29. studenoga 2018. o obrani akademske slobode u vanjskom djelovanju EU-a (SL EU, C 363 od 28.10.2020.) ističe da se definicija akademskih sloboda mora zasnivati na temeljnim demokratskim vrijednostima, uključujući načela pristupa i borbe protiv diskriminacije, odgovornost, kritičko i neovisno mišljenje, institucijsku autonomiju i društvenu odgovornost, budući da nema demokracije bez akademske slobode koja omogućuje informiranu raspravu. Nadalje, Europski parlament ističe kako je autonomija nužan preduvjet da bi ustanove mogle obavljati svoje dužnosti, budući da akademska sloboda zahtijeva predostrožnost i stalnu zaštitu od neprimjerenog pritiska države ili komercijalnih interesa. Zbog navedenog, Europski parlament preporučio je Vijeću, Komisiji i Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da izričito priznaju važnost akademskih sloboda u javnim izjavama, da se autonomija obrazovnih ustanova mora uvijek štititi te da akademska sloboda ima bitnu ulogu u napretku obrazovanja i razvoju čovječanstva i modernog društva. Stoga je Europski parlament istaknuo kako se u Kopenhaške kriterije za postupak pristupanja EU-u uvrsti obrana i zaštita akademske slobode i institucionalne autonomije s ciljem sprečavanja napada na akademsku slobodu u državama članicama, kao što je viđeno u slučaju CEU u Mađarskoj. Ustav Republike Hrvatske jamči autonomiju Sveučilišta. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Ustavni sud Republike Hrvatske je u razdoblju od 1999. do 2020. godina donio 15 odluka u pogledu sveučilišne autonomije koje zakonodavac mora poštovati. Ustavni sud je u navedenim odlukama posebno utvrdio kako je „autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta.“ Drugim riječima, „odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave“. Nadalje, Ustavni sud je zauzeo stajalište da postoje određena ograničenja autonomije, „što isključuje pravo da se Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta zakonom ograničava u području koje je izrijekom utvrđeno kao temeljni sadržaj akademske samouprave, dok u svim ostalim pitanjima ograničenja moraju biti legitimna, to jest usklađena s ustavnim ciljevima … Međutim, i u tom slučaju konkretni javni interes da se autonomija sveučilišta ograniči mora biti jači od interesa sveučilišta da se autonomija ostvari, a ograničenja su dopustiva samo ako se svrha zbog koje se ona propisuje ne može ostvariti blažim sredstvima. I tada, međutim ograničenja moraju biti racionalno usmjerena na postizanje opravdanih regulativnih svrha.“ Uzimajući u obzir sve navedeno, Sveučilište u Zagrebu zaključuje da predloženo rješenje o sastavu Sveučilišnog vijeća i biranju čelnika ovog tijela bitno ograničava i sužava autonomiju sveučilišta i omogućava političku kontrolu nad njegovim radom i djelovanjem. Kao takav, nesuglasan je Ustavu Republike Hrvatske kao i europskim i međunarodnim dokumentima i konvencijama organizacija u kojima Republika Hrvatska sudjeluje kao članica. Model koji predlaže Ministarstvo, koji je navodno preuzet iz austrijskog zakonodavstva, u bitnome je različit od tog uzora. U austrijskom slučaju predsjednika Sveučilišnog vijeća, u slučaju nepostizanja dogovora između predstavnika sveučilišta i osnivača, bira Senat iz redova akademske zajednice. S obzirom na navedeno, Sveučilište u Zagrebu predlaže da se i u pogledu Sveučilišnog vijeća zadrži sastav kako je predviđen postojećim zakonom za Sveučilišni savjet. Alternativno, Sveučilište u Zagrebu u odnosu na predloženi model sastava Sveučilišnog vijeća u nacrtu zakona, predlaže da čelnika Sveučilišnog vijeća bira Senat dvotrećinskom većinom, a potvrđuje osnivač. Time se osigurava s jedne strane autonomija sveučilišta, a s druge strane poštuje se osnivača i priznaje mu se uloga i legitiman interes da sudjeluje u nadziranju rada pravne osobe čiji je on osnivač. Inzistiranje na modelu koji je predložio stručni nositelj izrade nacrta prijedloga Zakona otvara prostor politizaciji sveučilište koji će prije ili kasnije dovesti do pokušaja kontrole ili ušutkavanja visokih učilišta ili njihovih znanstvenika, studenata i osoblja, čime će se ozbiljno ugroziti akademske slobode i sloboda govora, te smanjiti prostor za sudjelovanje znanstvenika i sveučilišnih nastavnika u javnim raspravama i demokratskim procesima. Uz to, predlaže se ograničenje funkcije člana sveučilišnog vijeća na dva mandata, u skladu s austrijskim uzorom. Također, predlagatelj je previdio da je u nacrtu prijedloga u članku 13. stavku 3. odredio da je rektor obvezan podnijeti senatu i sveučilišnom vijeću godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta, izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora te druga izvješća određena statutom sveučilišta. U skladu s time, potrebno je dati dodatnu ovlast da Sveučilišno vijeće raspravlja godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju I provedbi programskog ugovora, ili promijeniti članak 13. stavak 3. Nužno je promijeniti i odredbu kojom je određena obveza sveučilišnog vijeća upozoriti senat i rektora te predložiti mjere koje je nužno poduzeti radi otklanjanja nepravilnosti ako „posumnja“ na nepravilnosti u radu i poslovanju Sveučilišta. Sveučilišno vijeće kao tijelo nadzora može utvrditi nepravilnosti i na njih najprije upozoriti rektora pa senat. Konačno, potrebno je precizirati odredbu u pogledu odnosa sveučilišnog vijeća i autonomije sveučilišta, na način da se uz nadležnosti koje se utvrđuju prvenstveno zakonom, dodaju i ovlasti koje mogu proizlaziti i iz drugih podzakonskih, pa čak i pojedinačnih akata. Tim izričajem želi se paralizirati sva potencijalna nastojanja kojima bi se na podzakonskoj i drugoj razini, ili pak pojedinačnim aktima, željelo na bilo koji način ograničiti ili dovesti u pitanje sveučilišnu autonomiju. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na stavak 2. predloženo nije moguće prihvatiti zbog načela zaštite javnog interesa. U odnosu na stavak 3. ne prihvaća se zbog odredaba propisa koji uređuju zaštitu i sprječavanje sukoba interesa. U odnosu na stavak 4. prijedlog nije u skladu sa autonomijom visokog učilišta. U odnosu na mandat članova sveučilišno vijeća, stavak 4. će se izmijeniti na način da član sveučilišnog vijeća može biti biran najviše dva puta. Stavak 5. će se urediti u odnosu na ovlasti. sveučilišnog vijeća. U odnosu na stavak 6. predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima. U odnosu na stavak 7. nije moguće primijeniti zbog heterogenog sastava sveučilišnog vijeća i tijela koja sudjeluju u postupku imenovanja sveučilišnog vijeća i predsjednika. U odnosu na stavak 11. ne prihvaća se formulacija 'utvrdi' obzirom sveučilišno vijeće ima nadzorne ovlasti. |
| 1541 | VELEUČILIŠTE KRIMINALISTIKE I JAVNE SIGURNOSTI | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U svezi sa sadržajem predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ističemo sljedeća njegova područja koja bi trebalo dodatno razmotriti te u tekst novog zakona unijeti određene izmjene ili dopune. Područja su sljedeća: 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata Ad 1) mogućnost Visoke policijske škole da izvodi ili sudjeluje u izvođenju sveučilišnih studija U svezi s predmetnom problematikom ističemo sadržaj članka 6. nacrta prijedloga novog zakona Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Tekst u stavku 4. citiranog članka je očito afirmativan za Visoku policijsku školu jer verificira njezinu posebnost te omogućava kontinuitet njezinog postojećeg statusa kao ustrojstvene jedinice MUP-a (nadležnog tijela državne uprave). Međutim, ukupni sadržaj ovog članka je bitno restriktivan u odnosu na „istovjetni“ članak (čl. 48.) (vidi dolje) iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Restriktivnost se odnosi na izostavljanje odredbi kojima se uređuje mogućnost da Visoka policijska škola u suradnji sa sveučilištem može izvoditi i sveučilišni studij. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. st. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. Izostavljanjem gore navedenih stavaka Visoka policijska škola ostavlja se praktički bez mogućnosti izvođenja odnosno participacije u izvođenju sveučilišnih studija. Naime, u nacrtu prijedloga novog zakona, članku 57., st. 4. i 5. navodi se sljedeće: (4) Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju sveučilišni prijediplomski studiji, sveučilišni diplomski studiji, sveučilišni integrirani studiji, sveučilišni specijalistički studiji i doktorski studij. (5) Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Sukladno članku 108. st. 6. predmetnog nacrta prijedloga zakona Visoka (policijska) škola danom stupanja na snagu ovoga Zakona postaje veleučilište. Sukladno prethodno citiranoj odredbi (čl. 57., st. 4 i 5) na veleučilištima se ustrojavaju i izvode (isključivo) stručni studiji (ne sveučilišni). Predmetno rješenje iz nacrta prijedloga novog zakona, naglašavamo, u suprotnosti je i s odredbama važećeg Zakona o policiji, člankom 88. Visoko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz stručne i sveučilišne studijske programe sukladno Statutu i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stručne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadležan za znanost i obrazovanje. Visoka policijska škola sudjeluje u izvođenju diplomskih sveučilišnih studija, poslijediplomskih sveučilišnih studija i poslijediplomskih specijalističkih studija prilagođenih potrebama policije i javnosti, sukladno ugovoru sa sveučilištem i propisima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Visoka policijska škola provodi znanstvenoistraživački rad za potrebe Ministarstva. Poslovi Visoke policijske škole u području visokoškolskog obrazovanja i znanosti uređuju se Statutom. Ad 2) identificiranje i verificiranje posebnosti statusa nastavnog osoblja Visoke policijske škole Naprijed citiranom odredbom (čl. 6. st. 4.) nacrta prijedloga novog zakona uređeno je da javno visoko učilište osnovano za potrebe policijskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave. Ovakva formulacija teksta u prijedlogu zakona neizostavno implicira postojanje zakonskih ovlasti tog tijela državne uprave da uređuje određena bitna pitanja vezana za djelovanje javnog visokog učilišta – i to uz „sistemsku“ regulaciju djelovanja tog visokog učilišta sadržanu u „matičnom“ zakonu koji uređuje njegovu djelatnost (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Specifičnost Visoke policijske škole zahtijeva upravo takvu „dualnu“ uređenost pravnog okvira za njezino djelovanje, no smatramo oportunim na eksplicitan način istaknuti tu činjenicu u tekstu novog zakona. Rješenje za ovo pitanje može biti preuzimanje odnosno sadržavanje relevantnih odredbi iz aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 48., st. 7 i 8. (Aktualni) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 48. st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. st. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Istovremeno uređivanje jedinstvene materije od strane dvaju „matičnih“ zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) neizbježno dovodi do određene i specifične „dualnosti“ pravnog okvira kojeg svakako treba biti respektirati i „sinkronizirano“ implementirati u praksi. Ističemo, primjerice, da su nastavnici Visoke policijske škole istovremeno u svojstvu policijskih službenika i u svojstvu profesora visoke škole. Ovakvo pravno stanje predmetno visoko učilište (Visoku policijsku školu) stavlja u specifičan položaj u odnosu na druga visoka učilišta. Iz tih razloga smatramo oportunim i u predmetnom novom zakonu na odgovarajući način (u identičnom ili modificiranom obliku) zadržati relevantne odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (čl. 48., st. 7. i 8. - vidi gore). Naime, Visoka policijska škola je jedina javna visokoškolska i znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj osnovana unutar tijela državne uprave (Ministarstva unutarnjih poslova) koja obrazuje stručnjake u području kriminalistike, forenzike, javne sigurnosti i drugih „sigurnosnih“ znanstvenih disciplina koje se konkretiziraju i implementiraju u sferama organiziranja i djelovanja policije i drugih dionika sigurnosti i to u svim sigurnosnim područjima (javne, privatne, domovinske, nacionalne, europske i globalne sigurnosti). Nadalje, Visoka policijska škola u dugogodišnjem razdoblju (tradicija visokog obrazovanja je dulja od 50 godina!) na relevantnoj razini provodi znanstveno-istraživačku djelatnost fokusiranu na aktualne i nove sigurnosne izazove čime daje izravan i značajan doprinos različitim aspektima policijskog postupanja kao i djelovanja drugih nadležnih subjekata u sigurnosnom kontekstu. Navedene činjenice višekratno su vrednovane i potvrđene dopusnicom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao i posljednjim nalazom i mišljenjem reakreditacije Agencije za znanost i obrazovanje, te Potvrdom Ministarstva znanosti i obrazovanja od 29.07.2021. godine kojom se potvrđuje da Visoka policijska škola bezuvjetno ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. U svezi s naprijed opisanim problematikama u područjima 1 i 2 predlažemo dopunu članka 6. iz nacrta prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju na način da se u njega integriraju odredbe i aktualnog zakona iz čl. 48. Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Članak 6. (1) Visoko učilište osniva se s ciljem obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti. (2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište. (3) Visoko učilište je ustanova. Temeljni opći akt visokog učilišta je statut. (4) Iznimno od stavka 3. ovog članka javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva. (5) Kad je visoko učilište ustrojbena jedinica nadležnog ministarstva, može izvoditi sveučilišni studij sukladno ugovoru sa sveučilištem kojemu povjerava izvođenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveučilište. (6) Sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. (8) Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta iz stavka 4. ovoga članka obavljaju ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadležno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Ovakav prijedlog omogućava „konsolidaciju“ postojeće pravne dualnosti vezane za visoko policijsko obrazovanje i u kontekstu zakona (Zakona o policiji i Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) i u kontekstu kolektivnih ugovora (Kolektivni ugovor za državne službenike i Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje) na način da se maksimalno poštuju odredbe iz obaju sfera pravnog okvira. U konačnici, istaknute odredbe postojećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju omogućavale su odnosno omogućavaju nesmetano funkcioniranje Visoke policijske škole u pravnom okviru „dualnog“ karaktera. Takvu dobru praksu potrebno je i dalje održavati i osnaživati. U tom smislu ponovo ističemo važnost odredbe iz članka 48. st. 7. aktualnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: st. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske uređuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga članka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadaće. Naime, potrebno je određenom „generalnom“ odredbom (istom ili sličnom kao što je ova prethodno navedena) omogućiti poštivanje specifičnosti policijske službe i visokog policijskog obrazovanja (s jedne strane) uz maksimalno poštivanje svih odredbi i pravila koja uređuju znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje (s druge strane). Mišljenja smo da je citiranu odredbu potrebno „ekstenzivno“ tumačiti u smislu da se ona odnosi i na sve temeljne uredbe koje donosi Vlada RH kojima se uređuju ključna pitanja vezana za funkcioniranje Ministarstva unutarnjih poslova (uključivo i Visoke policijske škole kao njegove sastavnice). Primjerice, to su Uredba o unutarnjem ustrojstvu MUP-a, Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredba o policijskim zvanjima. U ovom kontekstu je iznimno važan i Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a kojeg donosi ministar. U suprotnom, morali bismo u postojećem nacrtu prijedloga novog zakona intervenirati s puno izuzeća jer je niz odredbi u tom nacrtu prijedloga zakona koje su u suprotnosti s postojećim pravnim okvirom kojim je uređena organizacija i funkcioniranje policijske službe. U nastavku navodimo niz konkretnih primjera u tom smislu. Mišljenja smo da pridržavanje rješenja iz „policijskog“ pravnog okvira o navedenim (i drugim sličnim) pitanjima ne bi u bitnome „derogiralo“ rješenja predviđena znanstvenim i visokoobrazovnim pravnim okvirom. Članak 26. st. 3. t. 6. – Vijeće veleučilišta predlaže upravnom vijeću kandidate za dekana, (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 27. st. 2. t. 5. – Dekan predlaže proračun i financijski plan veleučilišta (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 27. st. 4. - Prodekane imenuje i razrješava upravno vijeće na prijedlog dekana. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 1. - Dekana javnog veleučilišta bira upravno vijeće iz reda viših predavača, profesora stručnog studija, profesora stručnog studija u trajnom izboru … (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 2. Dekan javnog veleučilišta zasniva radni odnos u punom radnom vremenu. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 5. - Dekanu veleučilišta prestaje mandat prije vremena na koje je izabran: umirovljenjem, prestankom ugovora o radu u punom radnom vremenu, prelaskom na drugu dužnost ili zasnivanjem radnog odnosa s drugom pravnom osobom. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 6. - Dekan veleučilišta može biti razriješen prije vremena na koje je izabran: 1. ako zatraži razrješenje, 2. ako nastupe razlozi koji prema zakonu, statutu veleučilišta ili propisima o radu dovode do prestanka radnog odnosa, 3. ako ne postupa prema zakonu, statutu veleučilišta i drugim općim aktima ili ne izvršava odluke upravnog vijeća i vijeća veleučilišta ili 4. ako nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči veleučilištu veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 28. st. 7. - Postupak razrješenja dekana javnog veleučilišta pokreće se na prijedlog upravnog vijeća ili jedne trećine članova vijeća veleučilišta u skladu sa statutom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) O razrješenju dekana veleučilišta odlučuje upravno vijeće natpolovičnom većinom glasova svih članova. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 37. st. 2. - Nastavnici na veleučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na nastavno radno mjesto na veleučilištu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na nastavno radno mjesto na veleučilištu (u daljnjem tekstu: Nacionalni veleučilišni kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom veleučilišta. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 39. st. 2. - Na veleučilištu se na nastavno radno mjesto predavača, odnosno višeg predavača, na suradničko radno mjesto i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni ili stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Na nastavno radno mjesto profesora stručnog studija, odnosno profesora stručnog studija u trajnom izboru može se zaposliti osoba koja stekla akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji, Pravilnikom o unutarnjem redu) Članak 40. st. 1. - Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 44. st. 1. - Asistent se zapošljava na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme u trajanju najdulje šest godina. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Članak 56. st. 2. - Visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo. Sastav stegovnog povjerenstva, stegovna djela, stegovne sankcije i stegovni postupak propisuju se pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. (ovo nije u skladu sa Zakonom o policiji) Ad 3) uvažavanje specifičnosti statusa policijskih službenika u svojstvu redovnih studenata U svezi s predmetnom problematikom, opisanom u prethodnim točkama, mišljenja smo da postoji osnova da se izuzeće u odnosu na visoko policijsko obrazovanje koje izuzeće treba uvrstiti i u sadržaj članka 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga novoga zakona vezanog za status redovitih studenata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Članak 76. st. 2. - „Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja.“ Predlažemo dodavanje stavka iza stavka 2 koji bi glasio: „Iznimno od stavka 2. ovog članka student u redovitom statusu može biti u radnom odnosu samo ako ima svojstvo policijskog službenika ili djelatne vojne osobe te ukoliko se obrazuje na javnom visokim učilištima osnovanima za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja.“ Naime, provodeći u praksi načelo cjeloživotnog obrazovanja (uređeno Zakonom o policiji, čl. 85.), policijski službenici u različitim fazama svoje karijere pristupaju formalnom obrazovanja na Visokoj policijskoj školi s ciljem stjecanja višeg stupnja obrazovanja odnosno više razine stručnih kompetencija čime im se povećava kompetitivnost za popunjavanje radnih mjesta više složenosti u policijskom sustavu. Permanentno obrazovanje policijskih službenika potrebno je sustavno poticati i omogućavati jer samo adekvatno obrazovan i osposobljen policijskih službenik može pružati adekvatnu uslugu javne sigurnosti hrvatskim građanima i strancima koji borave na teritoriju hrvatske iz turističkih, poslovnih ili drugih razloga. Primjerice, policijskom službeniku sa završenim preddiplmomskim stručnim studijem kriminalistika i 15-godišnjim stažem u policijskoj praksi (obligatorno) treba omogućiti (sukladno njegovim profesionalnim afinitetima i potrebama policijske službe) nastavak školovanja na specijalističkom diplomskom stručnom studiju kriminalistika – bilo u režimu redovitog ili izvanrednog studiranja. Ovdje treba napomenuti da su studenti u redovitom režimu studiranja u pravilu uspješniji i efikasniji u ispunjavanju studijskih obveza od studenata u režimu izvanrednog studiranja. Policijski službenik kao student u redovitom statusu mora ostati u radnom odnosu jer alternativna opcija za predmetno pitanje ne postoji. U pitanju su njegova radna prava koja su zaštićena Ustavom Republike Hrvatske i zakonima. Ovo zahtijeva izuzeće policijskih službenika – redovitih studenata od citirane odredbe iz čl. 76. st. 2. predmetnog nacrta prijedloga zakona u kojoj se konstatira da „student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu“. Zaključno, predložene izmjene i dopune nacrta prijedloga Zakona o visokom obrzovanju i znanstvenoj djelatnosti odnose se na izravne intervencije u tekst samo dvaju članaka – članka 6. i članka 76. Međutim, intervencija koja bi se ugradila u članak 6. (st. 7 i 8) neizravno bi se reflektirala i na niz drugih odredbi predmetnog prijedloga novog zakona i to na način da bi se uvažavajući specifičnost policijske službe i policijske organizacije – primarno glede radnopravnog statusa nastavnog osoblja – „prioritetno“ primjenjivale odredbe pravnog okvira kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo i djelovanje Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na odgovarajuće odredbe kojima se ista pitanja uređuju na ostalim (nespecifičnim) javnim i privatnim visokim učilištima. Poštovani, molimo Vas da razmotrite predmetne prijedloge Policijske akademije, Visoke policijske škole, da ih evaluirate i po mogućnosti uvažite razumijevajući specifičan status i ulogu policije u društvu te analogno tomu i specifičan položaj Visoke policijske škole odnosno iznimnu značajnost visokog policijskog obrazovanja za stanje javne i nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Visoka policijska škola je s prijedlozima iz ovog dopisa sudjelovala i u e-savjetovanju, no ukoliko je potrebno njezini su rukovodeći zaposlenici i nastavnici (profesori) voljni dodatno obrazložiti svaku predloženu izmjenu i dopunu u tekstu predmetnog nacrta prijedloga novog zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te odgovoriti i na sva druga relevantna pitanja u svezi s tim. VISOKA POLICIJSKA ŠKOLA | Djelomično prihvaćen | Članak 76. doradit će se na način da se propiše iznimka za studente koji se obrazuju na javnom visokom učilištu osnovanom za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja. Predložena dopuna članka 6. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 1542 | Heli Hajdić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | stavak 4. prijedlog: (8) Mandat članova sveučilišnog vijeća na javnom sveučilištu traje četiri godine i ista osoba može biti ponovo imenovana za člana sveučilišnog vijeća u još jednom mandatu. Mandat studentskog predstavnika u Sveučilišnom vijeću traje dvije godine u skladu s posebnim Zakonom Obrazloženje: Mandat članova 4 godine s mogućnošću ponovnog imenovanja, jer na taj način su izjednačena tijela Sveučilišta u mandatima (Senat, rektor). | Djelomično prihvaćen | Zbog načela zaštite javnog interesa i zbog specifične uloge sveučilišnog vijeća predlagatelj zakona smatra da se uloga sveučilišnog vijeća može učinkovito ostvariti uz predloženi mandat od šest godina. Odredba stavka 4. će se urediti na način da ista osoba može biti imenovana članom najviše dva puta. |
| 1543 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Čl. 78. st. 3. predlažemo izmijeniti na način: „Studenti s invaliditetom ostvaruju posebna prava iz studentskog standarda te pravo na prilagođene uvjete pohađanja studija u skladu s općim aktom visokog učilišta, a u cilju osiguravanja razumne prilagodbe i podrške. Studenti s invaliditetom ostvaruju i pravo na prijevoz studenata s invaliditetom." Molimo da se detaljnije pojasni što se mislilo s „Studenti s invaliditetom ostvaruju i pravo na prijevoz studenata s invaliditetom“, je li riječ o novčanoj potpori kao i do sada ili organiziranom prilagođenom prijevozu. OBRAZLOŽENJE: Skrećemo pozornost kako predloženi termini i definiranje studenata s invaliditetom u odnosu na posebna prava nije u skladu s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, a dio koji se odnosi na prijevoz nije dovoljno jasan na što se konkretno mislilo. Zbog toga je za očekivati teškoće prilikom primjene. | Djelomično prihvaćen | Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar. |
| 1544 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U čl. 77. predlažemo da se unesu sljedeće odredbe: 1. Studentima s invaliditetom u redovnom i izvanrednom statusu je, u cilju ravnopravnog sudjelovanja i izjednačavanja mogućnosti u akademskom okruženju s ostalim studentima, nužno osigurati razumnu prilagodbu koja znači potrebnu i prikladnu preinaku i podešavanja koja ne predstavljaju nesrazmjerno ili neprimjereno opterećenje za onoga koji je tu prilagodbu dužan osigurati. OBRAZLOŽENJE: Oblici prilagodbe ovise o individualnim teškoćama i potrebama studenta, ali i o akademskim standardima odnosno studijskim programom definiranim ishodima učenja koji se ne smiju kompromitirati. Primjeri prilagodbi uključuju produljeno vrijeme za pisanje ispita, korištenje pomoćne tehnologije, grafičku prilagodbu ispitnog materijala (uvećana slova i prored), potporu druge osobe u zapisivanju odgovora i dr. Poučavanje u posebnim uvjetima (na daljinu) može također biti jedan od oblika razumne prilagodbe ako ne postoji drugi način, ako student pristane i ako se ishodi učenja mogu na taj način ostvariti. Napominjemo da se navedeni oblici prilagodbe već veći niz godina osiguravaju na hrvatskim sveučilištima, ali upravo nedostatak definicije u temeljnom zakonskom dokumentu na području visokog obrazovanja dovodi do neujednačenosti i posljedično kršenja prava studenata s invaliditetom. 2. U cilju veće učinkovitosti preporuča se korištenje načela univerzalnog dizajna u podučavanju i učenju. Univerzalni dizajn označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja. Univerzalni dizajn neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno odnosno individualizirane prilagodbe sukladno specifičnim potrebama pojedinih studenata s invaliditetom OBRAZLOŽENJE: Načelo univerzalnog dizajna također je jedno od temeljnih načela Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kojom se osigurava zaštita njihovih prava uz ostvarivanje pozitivnih utjecaja za sve. | Djelomično prihvaćen | Članak 77. će se urediti. |
| 1545 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Predlažemo da se u čl. 76. ili 7čl. 7. definira tko su studenti s invaliditetom i to na način: 1. Studenti s invaliditetom su studenti čija zdravstvena stanja, teškoće ili oštećenja u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u akademskom okruženju na ravnopravnoj osnovi s drugim studentima zbog čega su im potrebne odgovarajuće prilagodbe i podrška. OBRAZLOŽENJE: Kako bi se izbjegli brojni problemi u praksi te se Zakon uskladio s odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i time spriječilo kršenje prava studenata s invaliditetom na koju ukazuju pritužbe pravobraniteljici za osobe s invaliditetom potrebno je definirati tko su studenti s invaliditetom u skladu s Konvencijom. Naime, iako se čl. 78. propisuju prava iz studentskog standarda ovisno o redovnom ili izvanrednom statusu te utvrđuje obveza donošenja pravilnika o vrsti i razini prava te minimalnim kriterijima za ostvarivanje prava iz studentskog standarda te se navode studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ponovno se zakonom ne definira tko su studenti s invaliditetom, a u skladu s Konvencijom te se ne uzima u obzir da oni mogu biti i izvanredni studenti. | Djelomično prihvaćen | U prijedlogu Zakona, člankom 77. urediti će se pravo studenta sa invaliditetom na studiranje prema prilagođenim uvjetima bez obzira na redovni ili izvanredni status. |
| 1546 | MIRNA VARGA | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U članku 2. navode se osnovna načela djelatnosti visokog obrazovanja pri čemu su nastavnici kao jedni od nositelja tih djelatnosti izostavljeni, stoga im u tekstu Zakona treba dati mjesto koje im pripada. Predložene dopune teksta u stavku (4) i stavku (5) istaknute su tiskanim slovima kako slijedi: (4) NASTAVNA, znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji, NASTAVNOG, znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva 2. otvorenoj znanosti 3. etičnosti NASTAVNIKA, znanstvenika i umjetnika 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja 7. međunarodnim mjerilima kvalitete 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja 9. zaštiti intelektualnog vlasništva 10. društvenoj odgovornosti NASTAVNIKA, znanstvenika i umjetnika. (5) Jamči se sloboda NASTAVNOG, znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Djelomično prihvaćen | Točke 3. i 10. će se izmijeniti. |
| 1547 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Čl, 71. točka 9. U duhu ovog zakona, u kojemu se uvode „radna mjesta“ umjesto „zvanja“, ovom odredbom u potpunosti se isključuje suradnja s vanjskim suradnicima koji imaju izbore u zvanja, ali nisu na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim ili nastavnim radnim mjestima. Prema ovome članku, nositelji kolegija mogli bi biti samo oni koji su zaposleni (stalno) na takvim radnim mjestima, što znači da bi pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima jako prelazilo onih 30% za stručne i 50% za sveučilišne studije, što je uvjet iz standarda kvalitete. Prema ovoj odredbi, pokrivenost nastave stalno zaposlenim nastavnicima bila bi 100%, što će zasigurno dovesti do novih zapošljavanja i povećanih troškova na javnim ustanovama visokog obrazovanja (posebno na veleučilištima). Pored toga, ovom se odredbom izravno diskriminiraju privatna visoka učilišta koje kroz odličnu suradnju s poslovnim sektorom pružaju studentima najbolje stručnjake za pojedine sadržaje i koje bi, ovakvom odredbom, bile prisiljene na nova zapošljavanja što im može ugroziti poslovanje. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1548 | Vlatko Cvrtila | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Ova točka određuje povezivanje nastavnog rada i znanstvenih istraživanja što je načelo iz prve (Humboltove) generacije sveučilišta i koje je podrazumijevalo stvaranje novog znanja kroz istraživanja, te njegovo prenošenje studentima. Ovo načelo je imalo smisla dok nisu postojale druge mogućnosti stvaranja i prenošenja znanja studentima. U 21. stoljeću ono više nema smisla i napustila su ga brojna sveučilišta razvijenog zapadnog svijeta. U slučaju Republike Hrvatske ono podrazumijeva da se rad nastavnika u visokom obrazovanju dijeli na nastavni i znanstveni, te da su oba obavezna. Svima je jasno da to rezultira pritiskom za pisanje znanstvenih radova, iako se oni ne temelje nužno na istraživačkom postupku, radi zadovoljavanja uvjeta za znanstveno napredovanje. U duhu ovog zakona koji više ne počiva na obaveznom znanstvenom napredovanju, ovo načelo više nema onu funkciju koju je imalo u prethodnom modelu. Stoga bi ga trebalo napustiti i prihvatiti model prema kojem se nastavnik u visokom obrazovanju ne mora nužno baviti i znanstvenim radom. Od „nedjeljivosti“ je putno bitnije radi li se kvalitetno ili ne u nastavnom i znanstvenom radu. Prijedlog: Predlažemo da ova točka glasi: „visokoj kvaliteti nastavnog rada i/ili znanstvenog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva na sveučilištima“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. točka 4. će se urediti. |
| 1549 | Anđela Amižić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1550 | Igor Roje | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Predlažem da se u stavku 9. doda"i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1551 | SANDRA NUŽDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Iako je u Članku 78. Stavku (3) navedeno kako studenti s utvrđenim stupnjem invaliditeta ostvaruju posebna prava, smatramo kako je potrebno dodatno definirati tko su studenti s invaliditetom u sustavu visokoga obrazovanja te koja prava (I PODRŠKU!) ostvaruju. Isto tako smatramo kako su nepotrebno ovim člankom isključeni studenti s invaliditetom koji studiraju u izvanrednom statusu. Stoga predlažemo sljedeće: 1) Dodavanje: "koji studira u redovitom i izvanrednom statusu ostvaruje posebna prava iz studentskog standarda..." 2) Dodavanje definicije studenata s invaliditetom u skladu sa Smjernicama MZO-a za unapređenje sustava potpore studentima s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj 3) Definirati razumnu prilagodbu sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (2006.) Ured za studente s invaliditetom Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci | Djelomično prihvaćen | Pravo na prilagođene uvjete studiranja urediti će se člankom 77. dok će uvjete i način ostvarivanja prava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar. |
| 1552 | PETRA MIOŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ad 1.) Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj (članak 74.) Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Ad 2) Specijalistički studij (članak 61.) Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. Ad 3) Smanjenje broja predstavnika studenata u tijelima fakulteta, odjela, sveučilišta, veleučilišta Smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61. stavkom 4. prijedloga Zakona. |
| 1553 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Poštovani, Čl.51.st.1. trebao bi glasiti: "(1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života." Čl.51.st.2. trebao bi glasiti: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Produženje trajanja ugovora o radu redovito na 67 godina odnosno izvanredno na 70 godina izuzetno negativno utječe na zapošljavanja i napredovanja znanstvenika na nižim radnim mjestima, a kao konačnu posljedicu će imati nastavak odljeva mozgova. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. |
| 1554 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prema pregledu stanja i na temelju osnovnih pitanja koja su navedena u uvodnom dijelu, a koja se uređuju Zakonom, navodi se da su istraživački i inovacijski rezultati Hrvatske znatno ispod prosjeka EU-a. Također se navodi da postojeći sustav karakteriziraju niska produktivnost i transparentnost, neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja. Ako se pretpostavi da se navedeno želi korigirati novim Zakonom, vidljivo je da u Trećem dijelu zakona (RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA) nema rješenja koja izlaze iz postojećih okvira, a kojima bi se utjecalo na znanstvenu produktivnost preko kriterija izbora i napredovanja. Stoga se može zaključiti da se povećana produktivnost i transparentnost Zakonom želi postići isključivo institucijskim djelovanjem putem financiranja djelatnosti. Važna stvar ovdje ostaje nedorečena i otvorena. Kriteriji koje treba predložiti Nacionalno vijeće mogu ali i ne moraju biti u skladu s poticanjem produktivnosti. Na primjer, oni mogu biti daleko restriktivniji nego dosad pa tako može doći do smanjenja broja osoba u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ili ih se može uvelike ograničiti u napredovanju, što u konačnici u nekom vremenskom intervalu ima isti učinak). Tako izvrsni znanstvenici mogu biti jedina okosnica institucija ali je činjenica da oni niti dosad nisu bili ograničavani u napredovanju (naprotiv). U kojem kontekstu se onda mjerama navedenim u trećem dijelu Zakona postiže povećana produktivnost i na koji način je to konkretno regulirano ? Čini se da je ta važna uloga ostavljena Nacionalnom vijeću ali bez jasnih smjernica. Kada bi Nacionalno vijeće „postrožilo“ kriterije izbora i napredovanja, to ne bi imalo nikakav učinak na implementaciju ovog Zakona u njegovim temeljnim odrednicama. Drugim riječima, ne bi se postigli deklarirani ciljevi u smislu povećane produktivnosti u navedenim domenama. S obzirom da je intencija Zakona postizanje znanstvene izvrsnosti, razvidno je da ona u kontekstu razvoja ljudskih resursa uopće ne razmatra. Primjer je članak 42. kojim se definira reizbor. Prema 42(5) nastavnik odnosno znanstvenik može neograničeno puta ponoviti reizbor. Ako je zamisao izrade i donošenja novog Zakona unaprjeđenje znanstvene aktivnosti, tada bi trebalo detaljno regulirati kriterije u trećem dijelu, a ne fokusirati se isključivo na izmjenu modela financiranja. Upravo je novi model financiranja preko programskih ugovora i kontrola njihove provedbe temeljni i jedini cilj ovog Zakona, što je propuštena prilika za dugoročno uspostavljanje i izgradnju sustava u smislu izgradnje ljudskih resursa. Kao argument za ovu tvrdnju može se navesti nepotrebno i nespretno elaboriranje akademskih i stručnih naziva i akademskog stupanja u članku 74.(2): „Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (bacc . uz naznaku struke)“ – zašto je izbačen univ.?. Nadalje „Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke)“ – gotovo pa nevjerojatna tvorevina kratica, U stavku (5): „Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)“ - što je naznaka struke u doktorskom studiju? U ovom dijelu Zakon je nepripremljen i nerazrađen, pa se predlaže da se konzultiraju i ugrade odredbe Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12). Zakonom bi uz to trebao biti propisan i razrađen postupan i sustavan rast znanstveno-nastavne izvrsnosti istraživača i institucionalne kvalitete programa. Sredstva za ostvarenje tih ciljeva su ponajprije podizanje izvrsnosti uvjeta izbora u znanstveno-nastavna zvanja dopunama Pravilnika o uvjetima izbora u znanstvena zvanja u određenoj mjeri i kroz neko definirano vremensko razdoblje, npr. svakih 5-7 godina. Potom podizanje kriterija kvalitete programa i institucija kroz reakreditacijske postupke i to dopunama Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnica, također u nekom definiranom vremenskom periodu (5-7 godina). U om kontekstu, Zakonom bi trebala biti propisana i rješenja odnosno mjere kojima se planira ostvarivanje izvrsnosti, kao što je obaveza napredovanja, penalizacija stagnacije i transparentni postupci oduzimanja zvanja radi unapređenja kvalitete nastavno-znanstvenih institucija te unapređenje kvalitete i učinkovitosti upravljanja sustavom znanosti i visokoga obrazovanja. Znanstveni centri izvornosti u prijedlogu Zakona nisu uopće spomenuti. S obzirom na činjenicu da je u e-savjetovanju ta primjedba relevantno objašnjena ovdje neće biti ponovljeni argumenti koji idu u prilog značaju rada i osnivanju centara izvrsnosti koji su svakako ostvarili i ostvaruju svoju namjenu. Dodatno, radi unapređenja individualne kvalitete znanstvenoga i nastavničkoga rada nastavnika Zakonom bi trebali biti predviđeni sveučilišnih/fakultetski znanstveno-inovacijski instituti te centri za inovacije i transfer tehnologije, kao i centi za cjeloživotno obrazovanje i stručnu praksu studenata, centara za međunarodnu suradnju i mobilnost. U argumentiranju razloga donošenja Zakona navodi se da sustav javnog financiranja i dalje nije dovoljno transparentan te ne podrazumijeva učinkovite mehanizme praćenja programskih ugovora i ostvarenih rezultata. Razlozi su svakako nedostatak jasnih strateških ciljeva i neadekvatni informacijski sustavi, ali i nedostatna ulaganja u sustav visokog obrazovanja i znanost koja bi potaknula visoka učilišta na kompetitivnost i ostvarivanje postavljenih ciljeva. Stoga je cilj da se cjelovitim programskim financiranjem visokog obrazovanja reformira sustav financiranja visokog obrazovanja na način da se on temelji na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti visokog obrazovanja te međunarodnoj prepoznatljivosti. Uspostavila bi se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja. U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija: „Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja djelatnosti visokog obrazovanja i znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti. Visoko učilište namjenska sredstva troši u svrhu unaprjeđenja znanstvene djelatnosti.“ Također, pod člankom 97(3) stoji da javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut samostalno raspolaže vlastitim prihodima u skladu s financijskim planom. Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom. Način trošenja vlastitih prihoda javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut uređuje općim aktom. Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? U člancima 98., 100., 102. i 103. spominje se pregovarački postupak koji prethodi sklapanju programskih ugovora. S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). Kao strateška osnova za donošenje Zakona u uvodnoj argumentaciji navedeno je da su visoko obrazovanje i znanost prepoznati kao prioritetni ciljevi u glavnom strateškom dokumentu Republike Hrvatske – Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. U također se navodi da se stavlja naglasak na stratešku ulogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, a da administrativna i stručna potpora tijelu prelazi s Agencije za znanost i visoko obrazovanje na Ministarstvo znanosti i obrazovanja. U članku 39(7) stoji: „Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja (valjda za izbor ili reizbor na radna mjesta nastavnika i znanstvenika, op.a.), na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora donosi Nacionalno vijeće.“ Je li to strateška uloga? Ili je to donošenje minimalnih etičkih načela (čl. 55(4))? Općenito, poslovi koje obavlja Nacionalno vijeće definiranim člankom 86. su općeniti i neodređeni (npr. predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti te tehnološkog razvoja, daje mišljenje o potrebi osnivanja novog javnog visokog učilišta, predlaže i potiče sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog društva itd.). Kao argumentaciju ovome treba navesti stavak (2) istog članka (86.), a to je da Nacionalno vijeće donosi odluke. U stavku (1) se navodi da ono uglavnom predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja… Ono što se može smatrati mogućim donošenjem odluka je o minimalnim etičkim načelima (točka 7.) i imenovanjima članova matičnih odbora (točka 5.). To svakako ne spada u domenu razvoja strategije znanosti i visokog obrazovanja. Jedina potencijalna strateška uloga Nacionalnog vijeća je donošenje kriterija, ali kako je već obrazloženo, Zakonom nisu dane smjernice ili okvir u kojem smjeru ti kriteriji trebaju biti razrađivani. Smatra se da bi poticanje istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije trebalo znatno utjecati na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, dok bi modernizacija studijskih programa trebala rezultirati izobrazbom deficitarnih kadrova u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i računalstva visokih performansi. U tom će se smislu prijedlogom Zakona, putem programskog financiranja, uspostaviti poticajan sustav financijskog upravljanja kojim će se stimulirati znanstveni instituti i visoka učilišta koji provode istraživanja u području zelene i digitalne tranzicije i/ili obrazuju kadrove za visokotehnološko okružje. Sukladno članku 4 koji definira autonomiju sveučilišta nije jasno na koji način takav poticajni sustav financijskog upravljanja može biti usklađen s točkama 2-4 iz članka 4(3) Zakona? Prijedlog Zakona omogućit će nove modalitete suradnje istraživačkog sektora s gospodarstvom kroz financiranje programskim ugovorima temeljenim na ciljevima ustanova (osnivanje spin-off tvrtki, komercijalizacija rezultata istraživanja i sl.), što će omogućiti izravnu suradnju gospodarskih subjekata (mikro, mala, srednja i javna poduzeća) sa znanstvenim institutima i visokim učilištima, a to će rezultirati transferom znanja i novih tehnologija, kao i usklađivanjem obrazovnih ishoda s potrebama tržišta rada. Jedan od razloga neefikasnog rada hrvatskih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova jest često slabije učinkovit rad njihovih administrativnih i drugih službi, pretežno prouzročen nepostojanjem kontrolnog mehanizma rada djelatnika tih službi te nemogućnosti njihova napredovanja ili nazadovanja u skladu s rezultatima rada. Stoga ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani. | Djelomično prihvaćen | Članak 74,. 113. i članak 97 stavak 2. će se izmijeniti. Predlagatelj smatra da je predloženi model programskog financiranja jasno definiran odredbama ovog Zakona. |
| 1555 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | U čl. 10. ne navodi se razlika između javnih i privatnih sveučilišta, a u čl. 10., st. 3. ne navodi se mogućnost ustrojavanja fakulteta bez pravne osobnosti. Mišljenja smo da se fakultet kao ustrojbena jedinica ne osniva s obzirom na pravni status (s pravnom osobnošću ili bez pravne osobnosti), već s obzirom na izvođenje nastave u znanstvenom području i poljima ili koristeći iskustvo inozemnih visokih učilišta osniva se u odnosu na složenost poslova koji se izvode na takvoj ustrojbenoj jedinici i koji se razlikuju od složenosti poslova na odjelima i drugim ustrojbenim jedinicama sveučilišta. Poznato je da na integriranim sveučilištima fakulteti nemaju pravnu osobnost, već su ustrojeni kao ustrojbene jedinice sveučilišta. Ustrojavanje fakulteta s pravnom osobnošću na takvim sveučilištima stvara organizacijske, pravne i financijske teškoće. Nisu poznati učinci financiranja radnih mjesta sukladno navedenom u Nacrtu Zakona na buduću Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama te napominjemo da je u Uredbi navedeno radno mjesto dekan/prodekan fakulteta bez pravne osobnosti. Svjesni smo tradicije hrvatskih sveučilišta, koja ne bi smjela utjecati ili zaustaviti razvoj integriranih sveučilišta u Republici Hrvatskoj koja su u skladu s tradicijom europskih sveučilišta i ostalih svjetskih sveučilišta. Imajući u vidu izneseno, predlažemo da se u odredbama Nacrta Zakona utvrdi da integrirano sveučilište može osnovati i fakultet bez pravne osobnosti te da se utvrdi definicija odjela (definicija odjela u odredbe Nacrta Zakona nije unesena) i fakulteta bez pravne osobnosti, odnosno po kojem će kriteriju sveučilište osnovati odjel ili fakultet. Postoji mogućnost da će se sastavnice koje su osnovane kao odjel nastojati stupanjem na snagu Nacrta Zakona ustrojiti kao fakultet što povećava iznose financiranja. Za osnivanje fakulteta bez pravne osobnosti kriteriji mogu biti isti kao i za fakultet s pravnom osobnošću jer razlog osnivanja fakulteta je jednak, bio on osnovan kao fakultet s pravnom ili bez pravne osobnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti. Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. |
| 1556 | Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, člankom 58., stavkom 3., predloženi su veoma striktni uvjeti upisa na stručni prijediplomski studij, a na način da "stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu", dok će ostale uvjete upisa propisati visoko učilište. Takvo strogo uvjetovanje polaganja državne mature za upis na studije očigledno otežava upis učenicima strukovnih srednjih četverogodišnjih škola, a koje svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju obranom završnog rada. Takvi učenici, spram učenika koji su završili gimnazijski program, su u nepovoljnijem položaju jer bi bili uvjetovani polagati državnu maturu u svrhu upisa na studije, a koja se polaže iz općeobrazovnih predmeta za koje su gimnazijalci spremniji s obzirom na vrstu programa i veći broj sati iz općih predmeta. Stoga proizlazi, umjesto da potičemo porast broja studenata, pogotovo iz deficitarnih strukovnih zanimanja, na ovakav način to samo otežavamo. S obzirom na rečeno, predlažemo mogućnost upisa učenicima strukovnih četverogodišnjih srednjih škola upis na stručne studije bez polaganja državne mature, odnosno da im se omogući upis na stručne studije preko prijemnog ispita ili nekog drugog uvjeta koje postavi visoko učilište. Također, s obzirom da je Hrvatska među zemljama s najmanjim postotkom stranih studenata u EU smatramo da bi uvjetovanje polaganja državne mature stranim državljanima još dodatno destimuliralo studiranje u RH odnosno učinilo bi hrvatska visoka učilišta nekonkurentnima u usporedbi s drugim europskim zemljama. S poštovanjem, Alen Jerkunica, univ. spec. oec., v. pred Dekan | Djelomično prihvaćen | Predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Predlagatelj Zakona će razmotriti potrebu polaganja državne mature za strane državljane. |
| 1557 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Osnivanje i djelovanje privatnih visokih učilišta i posebno visokih učilišta (na temelju međunarodnih Ugovora) se u odredbama članka 6 i 7. Nacrta Zakona o visokom obrazovanju znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti ne utvrđuje. Nacrt Zakona ne navodi posebni status visokog učilišta, primjerice Hrvatskog katoličkog Sveučilišta koje je osnovano na temelju međunarodno potpisanih ugovora i koje se djelomice financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, za razliku od navođenja posebnosti visokih učilišta vojnog ili vjerskog fakulteta u odredbama Nacrta Zakona. | Djelomično prihvaćen | Položaj vjerskog fakulteta uređen je člankom 17. stavkom 4. prijedloga Zakona će se urediti na način da se iznimno omogući financiranje iz državnog proračuna visokih učilišta koja su osnovana na temelju međunarodnih ugovora. |
| 1558 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | "(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj visoko učilište, odnosno znanstveni institut koji: 3. otkaže ugovor o radu kad za to nisu ispunjeni uvjeti propisani člancima 42. i 51. ovoga Zakona te zakona kojim se uređuju radni odnosi ili općim aktom" Brisati stavak 3. prijedloga Zakona. Da li je otkaz ugovora o radu zakonit ili nije odlučuje isključivo nadležni sud i to temeljem tužbe radnika. S tim u vezi, otkaz ugovora o radu može biti nezakonit i zbog procesnih razloga (npr. poslodavac prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu nije proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem ili zbog propuštanja roka od petnaest dana za donošenje izvanrednog otkaza ugovora o radu), pa bi poslodavac samo zbog procesne pogreške koja prethodi donošenju odluke o otkazu ugovora o radu primjenom ove odredbe mogao biti novčano kažnjen, a što zasigurno nije intencija zakonodavca. Nadalje, u ZOR-u je jasno propisano da radnik u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o radu može zahtijevati vraćanje na rad kao i naknadu štete, pri čemu sam ZOR u tom slučaju ne propisuje prekršajnu odgovornost poslodavca. Zbog čega točno zakonodavac smatra da poslodavci u sustavu visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti, za razliku od svih drugih poslodavaca u Republici Hrvatskoj, moraju još i prekršajno odgovarati u slučaju donošenja nezakonitog otkaza ugovora o radu? | Djelomično prihvaćen | Točka 3. stavka 1. članka 107. prijedloga Zakona doradit će se na način da umjesto otkaza ugovora o radu stoji donese odluku. |
| 1559 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Dopuniti članak na način da Fakultet/Umjetnička akademija bez pravne osobnosti je sastavnica pravno/organizacijski i funkcionalno integriranog sveučilišta koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost. Što je s odjelima, pročelnicima odjela i drugim tijelima odjela? Nije regulirano nacrtom Zakona. | Djelomično prihvaćen | Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. Sveučilište će u skladu sa autonomijom i akademskom samoupravom odlučiti o vrsti i stupnju integracije. |
| 1560 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10. st. 2. potrebno je dopuniti na način da se propiše sljedeće: Funkcionalno i pravno/organizacijski integrirano sveučilište može osnovati fakultet/umjetničku akademiju bez pravne osobnosti. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da će se fakultet odnosno umjetnička akademija moći osnovati kao sastavnica bez pravne osobnosti. |
| 1561 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | U stavku 1. je potrebno brisati pravilnik iz članka 43. stavka 12. jer takav stavak ne postoji u ovom prijedlogu zakona, također i pravilnik iz članka 103. stavka 2. jer se u tom stavku ne spominje pravilnik. Iz treće rečenice stavka 2. je nejasno po kojim se važećim propisima u prijelaznom razdoblju do donošenja kriterija Nacionalnog vijeća provode postupci izbora i reizbora na radna mjesta te napredovanja na viša radna mjesta. Smatramo da bi ovdje trebalo navesti formulaciju da se do početka važenja Nacionalnih kriterija umjesto istih primjenjuje važeći propis koji regulira uvjete za izbor u znanstvena zvanja. | Djelomično prihvaćen | Članak 118. stavak 1 . prijedloga Zakona će se urediti. Započeti postupci izbora i reizbora u zvanja i radna mjesta te primjena propisa uređeni su člankom 111. prijedloga Zakona. |
| 1562 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Predlaže se brisanje naslova i članka 95., te dodavanje novog naslova i članaka 95. i 95a. koji glase: Informacijska infrastruktura, informacijski sustavi i evidencije sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti Članak 95. (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi ostvarivanja ciljeva postavljenih pred sustavom visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, zbog zadovoljavanja potreba subjekata koji djeluju u tom sustavu i osiguravanja kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa unutar toga sustava. (2) Sastavnice informacijske infrastrukture su mrežni, računalni i spremišni sustavi, podatkovni centri, infrastruktura elektroničkih identiteta, informacijski sustavi i aplikacije, različite digitalne usluge, te informacije i podaci koji se prikupljaju i obrađuju, te se zajednički koriste na razini Republike Hrvatske. (3) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske po načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti, te je dostupna svim visokim učilištima, znanstvenim institutima i drugim subjektima u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene i umjetničke djelatnosti. (4) Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade i njima se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Informacijska infrastruktura i njezine sastavnice se grade kao otvorene infrastrukture u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama i povezuju se s postojećim europskim i globalnim infrastrukturama. (5) Javne ustanove koje sudjeluju u razvoju i održavanju sastavnica informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja i znanosti sastavni su dio toga sustava i upisuju se u upisnik organizacija u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u posebnoj kategoriji toga upisnika. (6) Razvoj i održavanje sastavnica informacijske infrastrukture koje se uspostavljaju i koriste na razini Republike Hrvatske, kao i rad infrastrukturnih ustanova financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. (7) Načela, pravila funkcioniranja, upravljanje, financiranje i osiguravanje održivosti informacijske infrastrukture sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i njezinih sastavnica pravilnikom utvrđuje ministar. Članak 95a. (1) Ministarstvo uspostavlja i vodi središnji informacijski sustav evidencija u visokom obrazovanju i središnji informacijski sustav o znanstvenoj djelatnosti koji služe kao izvori autentičnih podataka u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti i temelj su za informirano donošenje odluka i izvještavanje na razini Republike Hrvatske. (2) Upisnici propisani ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost, temeljni su dio središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka. (3) Središnji informacijski sustavi iz stavka (1) ovog članka koriste se pri unutarnjem i vanjskom vrednovanju visokih učilišta i znanstvenih instituta, te u drugim postupcima koji se propisuju ovim Zakonom, a koji se odnose na visoko obrazovanje, znanstvenu i umjetničku djelatnost. (4) Podaci iz središnjih informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka trebaju biti dostupni u otvorenom pristupu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno". (5) Visoka učilišta, znanstveni instituti i druge organizacije koje djeluju u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti vode u elektroničkom obliku vlastite (lokalne) evidencije podataka, prikupljaju i obrađuju osobne i druge podatke u svrhu obavljanja obrazovne i znanstvene djelatnosti. (6) Evidencije iz stavka (5) ovog članka vode se u lokalnim informacijskim sustavima visokog učilišta, znanstvenog instituta ili druge organizacije ili u zajedničkim informacijskim sustavima, ukoliko takvi postoje. Pri tome vlasnik lokalnog ili zajedničkog informacijskog sustava iz ovog stavka osigurava interoperabilnost takvog sustava, uključujući mogućnost elektroničkog preuzimanja podataka iz tih informacijskih sustava u središnje informacijske sustave iz stavka (1) ovog članka. (7) Sadržaj i način korištenju informacijskih sustava iz stavka (1) ovog članka, vrste podataka, format podataka, obuhvat podataka, način unosa podataka, zaštitu osobnih podataka, osiguravanje vjerodostojnosti podataka te ostala pitanja važna za prikupljanje i analizu podataka na nacionalnoj razini pravilnikom utvrđuje ministar. OBRAZLOŽENJE: S ova dva članka predlaže se cjelovito uređenje pitanja vezanih uz informacijsku infrastrukturu (uključujući elektroničku, odnosno e-infrastrukturu) i sustava visokog obrazovanja i sustava znanosti, koju i treba planirati, graditi i koristiti kao jedinstvenu cjelovitu infrastrukturu. Dodatno se jednako cjelovito uređuje pitanja nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. Ustanovama iz sustava se nalaže vođenje lokalnih elektroničkih evidencija, bilo u vlastitim sustavima ili eventualnim zajedničkim sustavima (tipa ISVU, Dabar i sl.) uz obavezu interoperabilnosti tih sustava s nacionalnim evidencijama. | Djelomično prihvaćen | U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture i omogućit će se njihovo povezivanje s europskim i globalnim infrastrukturama. |
| 1563 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 65. | Predlaže se dodavanje novog naslova i članka iza članka 64., a ispred članka 65.: Objava ocjenskih radova u otvorenom pristupu Članak 64a. (1) Nositelji svih vrsta studija dužni su ocjenski rad (doktorski rad, diplomski rad, završni rad, specijalistički rad) objaviti u roku od 30 dana od obrane u otvorenom pristupu u institucijskom i nacionalnom repozitorijima, koji osiguravaju pohranu, očuvanje i otvoreni pristup pohranjenim radovima. (2) Objava iz stavka (1) ovog članka se može uz obrazloženje odgoditi do najviše godinu dana od obrane završnog rada u slučajevima koji trebaju biti unaprijed propisani odgovarajućim općim aktom nositelja studija. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da treba nastaviti dosadašnju zakonom propisanu obavezu da se nakon obrane svih ocjenskih radova (od prijediplomskih do doktorskih studija) isti trebaju objaviti u otvorenom pristupu, čime se otvara prostor za unapređenje kvalitete ocjenskih radova i unapređuje transparentnost funkcioniranja sustava. Pri tome se predviđa mogućnost eventualne odgode objave u otvorenom pristupu ukoliko je to predviđeno općim aktima nositelja studija, tj. visokog učilišta. Prijedlog je da se navedena odredba doda kao novi članak koji se odnosi na sve vrste studija, umjesto da se s identičnim izričajem ponavlja u više članaka (članci 58. – 64.). Napominjemo da je infrastruktura institucijskih repozitorija (Dabar) dostupna svim ustanova bez naknade, a da se za nacionalne repozitorije ocjenskih radova brine Nacionalna i sveučilišna knjižnica, što je u sadašnjem zakonu navedeno eksplicitno. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1564 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Predlaže se brisanje dijela stavka (7) članka 62. tako da stavak (7) glasi: (7) Nositelj doktorskog studija obvezan je doktorski rad učiniti dostupnim javnosti objavom na mrežnim stranicama najmanje 30 dana prije obrane doktorskog rada. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se brisanje dijela stavka koji se odnosio na objavu doktorskog rada nakon obrane, jer se predlaže da se pitanje takve objave uredi novim člankom 64a za sve vrste studija, odnosno za sve završne (ocjenske) radove, uključujući doktorske radove. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1565 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. |
| 1566 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). | Djelomično prihvaćen | Članak 53. prijedloga Zakona dopunit će se odredbama vezanim uz naslovne suradnike. Postupak izbora na slobodno radno mjesto i više radno mjesto završava zaključivanjem ugovora, odnosno aneksa ugovora o radu, a ne odlukom matičnog odbora, odnosno matičnog povjerenstva. |
| 1567 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. Članak 79. stavak 3 nije moguće prihvatiti zbog propisa koji uređuju sustav državne uprave. U odnosu na članak 77. stavak 5. predlagatelj Zakon smatra da je studentima u izvanrednom statusu fleksibilnost omogućena stavkom 4. koji se odnosi samo na studente u redovitom statusu. |
| 1568 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. će se urediti. U odnosu na članak 79. st. 3 isto nije u skladu sa propisima koji uređuju sustav državne uprave. |
| 1569 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Ovim se člankom Nacrta Zakona uvodi nekorektna razlika između nastavnika i znanstvenika, jer prvima istječe ugovor u akademskoj godini u kojoj su navršili 67 godina, a drugima s krajem kalendarske godine u kojoj su navršili tu dob. S druge strane ako nastavnik navršava 67. godinu u neposredno nakon početka akademske godine (od 1. listopada), onda bi prema ovoj odredbi na svom radnom mjestu mogao ostati do 30. rujna sljedeće godine, što opet nije pravedno prema onima na znanstvenim radnim mjestima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. Akademska godina u odnosu na nastavnike vezana je za održavanje nastavnog procesa što nije slučaj sa znanstvenicima. |
| 1570 | Sveučilište u Splitu - Uprava | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Splitu provelo je o dostavljenom Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (dalje u tekstu: Nacrt zakona) raspravu u kojoj su sudjelovale sve sastavnice Sveučilišta i studentski predstavnici. U raspravi su iznesene brojne primjedbe i prijedlozi, koji su objedinjeni u dokumentu naslovljenom ZBIRNE PRIMJEDBE SVEUČILIŠTA U SPLITU, a ovdje se navode samo glavni prigovori i opaske na predloženi Nacrt zakona. 1. Neke terminološke primjedbe. Nije jasno zašto je izmijenjen naziv zakona, odnosno zašto je u naslovu došlo do inverzije znanosti i visokog obrazovanja. S tim u vezi može se prigovoriti i redoslijedu materije koji ne proizlazi logički iz samog naslova. Pogotovo nije jasno zašto su promijenjene neke ključne riječi, npr. prijediplomski studij, trajni izbor, specijalistički studij umjesto poslijediplomski specijalistički studij (što asocira na diplomski specijalistički stručni studij) itd. U prilog takvim promjenama ne govori nikakva promjena u sadržaju objekta, niti poteškoće u primjeni dosadašnjih naziva, a nisu opravdane ni s jezičnog motrišta. Naprotiv, može se pretpostaviti da će novi nazivi stvoriti nepotrebnu zbrku u praksi, pravnu nesigurnost, dodatne nepotrebne poslove i troškove. Stoga predlažemo da se odustane od tih terminoloških promjena te da se zadrže dosadašnji nazivi koji su u praksi dobro prihvaćeni i prepoznatljivi. 2. Sveučilišno vijeće. Jednodušno je mišljenje da se institutom sveučilišnog vijeća, kako je zamišljeno u članku 15. Nacrta zakona, uvodi nepotrebna i štetna administrativna kontrola, nespojiva s autonomijom sveučilišta koja je kao jedno od nosivih načela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja dobila i svoju ustavnu sankciju, ne samo u tekstu Ustava RH, nego i u praksi Ustavnog suda, koji je jedini ovlašten tumačiti odredbe i institute Ustava. Neprihvatljivo je da da sveučilišno vijeće ima aktivnu, štoviše i ključnu ulogu u donošenju esencijalnih odluka ili dokumenata sveučilišta (strategije, programskih ugovora, osnivanja pravnih osoba kojima se ostvaruje misija sveučilišta, pokretanje opoziva rektora itd.). Osim prevelikih ovlasti, problem je i u naglašeno administrativnom sastavu sveučilišnog vijeća, a nije jasno ni kako bi ono trebalo upražnjavati funkciju kontrole nad sastavnicama sveučilišta. Zbog svega toga predlaže se preformulirati odredbu o sveučilišnom vijeću i urediti ga na način kako je uređen sadašnji institut sveučilišnog savjeta ili još bolje, zadržati postojeći institut pod istim nazivom i sa sličnim sastavom i ovlastima. 3. Uvjeti za izbor i trajanje dužnosti rektora. U provedenoj diskusiji više sastavnica Sveučilišta u Splitu iznijelo je ili podržalo prijedlog da se omogući rektoru, po isteku mandata i nakon proteka određenog vremena, ponovo kandidirati za tu funkciju. Usto, predlaže se u vezi s izborom rektora u Zakon ugraditi odredbu po kojoj bi se rektor birao iz reda zaposlenika tog sveučilišta u propisanom zvanju. Slično se predlaže i za dekana visokog učilišta. 4. Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). 5. Prava studenata iz studija. U diskusiji je prevladalo mišljenje da se ograničenja iz članka 77. stavak 5. koja bi u pogledu trajanja studija (najviše dvostruko vrijeme propisanog trajanja studija) vrijedila za redovite studente, ne bi trebala odnositi na izvanredne studente. Predlaže se također odustati od zabrane zasnivanja radnog odnosa za redovite studente (članak 76. st. 2.), a ovlasti iz čl. 79. st. 3. koje se odnose na odobravanje prava na upis dodatnog studija u statusu redovitog studenta i na teret državnog proračuna za najuspješnije studente, dodijeliti tijelima akademske vlasti, a ministru ostaviti regulatorne ovlasti. 6. Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). 7. Pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical). Jednodušan je stav da je predloženo rješenje po kojemu bi navedeno pravo mogli konzumirati isključivo nastavnici u zvanju redovitog profesora ili višem, neopravdano restriktivno i da ne odgovara svrsi toga instituta, koji upravo mora biti u funkciji profesionalnog razvoja nastavnog kadra. Stoga se predlaže urediti taj institut na dosadašnji način. 8. Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. 9. Izostanak regulative o sveučilišnim odjelima. Novim tekstom Zakona nije predviđena zakonska regulativa o sveučilišnim odjelima s pripadajućim tijelima, pročelnikom i stručnim vijećem, različitim drugim tijelima i povjerenstvima kako je regulirano u sadašnjem Zakonu (čl. 64.). Spominju se samo jednom (čl. 10. stava 3.) u kontekstu ovlaštenja senata da osniva sastavnice bez pravne osobnosti, među kojima je primjerice naveden i odjel bez dosadašnje kvalifikacije “sveučilišni“. S obzirom na to da su sveučilišni odjeli u RH opravdali svoje postojanje i stekli zakonsko priznanje, predlaže se u tekstu Zakona predvidjeti sveučilišne odjel i urediti njegova tijela: pročelnika i stručno vijeće te druge pretpostavke radi nastavka njihova rada ili omogućiti njihovu transformaciju u fakultet ukoliko ispunjavanju odrednice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o kvaliteti. 10. Sveučilišna knjižnica i studentski centar. Predlaže se zakonom definirati ulogu i financiranje sveučilišne knjižnice i studentskog centra koji su esencijalni u potpori studentima nastavnicima i ostvarivanju misije sveučilišta. 11. Rad nakon stjecanja pretpostavki za umirovljenje. Iskazuje se snažna podrška prijedlogu da se ukloni dobna granica od 70 godina života (odnosno do kraja akademske godine u kojoj nastupa taj uvjet) do koje se pod određenim uvjetima može produljiti radni odnos nastavniku koji je stekao uvjete za odlazak u mirovinu. Smatramo da je opravdano omogućiti nastavak rada nastavnika dokle god je njegov angažman koristan za visoko učilište, pod uvjetom da su sredstva za to osigurana iz projekata i drugih vlastitih prihoda visokog učilišta. 12. Doktorske disertacije. Naime, u planu je pokretanje programa industrijskih doktorata. Takve odredbe postoje u pravilnicima doktorskih studija naših partnerskih sveučilista u alijansi, a nastale su na zahtjev njihovih partnera iz gospodarstva. Nepostojanje mogućnosti za embargo pojedinih dijelova može onemogućiti suradnju na združenim studijima, a također ograničiti i suradnju s našim tvrtkama. Predlažemo dodavanje sljedećeg na čl. 62, st. 7:U iznimnim slučajevima, primjerice kad je doktorska disertacija izrađena u suradnji s industrijom ili se planira patentna prijava , moguć je privremeni embargo u trajanju od najviše dvije godine na relevantna poglavlja. Embargo treba odobriti povjerenstvo doktorskog studija, a javnost može dobiti uvid u cjelovitu disertaciju uz potpisivanje izjave o povjerljivosti. 13. Prijedlozi povezani s Inicijativom za Hrvatski oblak za otvorenu znanost. U članku 2., predlaže se brisanje alineje 2 te dodavanje stavka 6. koji glasi: (6) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost temelje se na načelima otvorene znanosti. Predlaže se dodavanje novog članka 82a Otvorena znanost koji glasi: 1. Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. 2. Modalitete i instrumente podrške i osiguravanja otvorene znanosti, kao i način donošenja i provedbe Plana za otvorenu znanost, ministar utvrđuje pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. stavak 2 će se izmijeniti u odnosu na mogućnost radnog odnosa za redovne studente. Članak 71. stavak 9. će se urediti propisima koji uređuju sustav osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Naziv prijedloga Zakona je u skladu sa nomotehničkim pravilima za izradu akata. Predlagatelj Zakona smatra da nije moguć utjecaj na djelovanje Sveučilišnog vijeća obzirom je određen broj predstavnika sveučilišta i osnivača u jednakom omjeru koji zajednički biraju predsjednika. Ovo osobito potvrđuje stavak 3. istog članka u kojem se određuje da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta. U odnosu na prijedlog za izbor rektora nije moguće primijeniti zbog hijerarhijskog sastava stručnih povjerenstva koja sudjeluju u postupku izbora na radno mjesto a u čiji sastav čine samo izvanredni i redovni profesori te nije predviđena mogućnost sudjelovanja hijerarhijskih nižih radnih mjesta. Studentskim predstavnicima omogućeno je sudjelovanje u izboru čelnika tijela. Dvostruko trajanje studija kao ograničenje uspostavljeno je radi održavanja kvalitete studijskog programa. U odnosu na matične odobre, ističe se da matični odbori provjeravaju kriterije dok odluku donosi sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut. Člankom 46. stavkom 1.omogućena je slobodna studijska godina za znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto. Puna autonomija financiranja za visoka učilišta nije moguća zbog propisa koji uređuju javno financiranje i državni proračun. U odnosu na sveučilišne odjele, ističe se da će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona dok će se prijedlogom Zakon dodatno definirati svrha osnivanja odjela. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. U odnosu na gornju dobnu granicu rada na teret visokog učilišta, predlagatelj Zakona će urediti članak 51. U odnosu na embargo, predlagatelj Zakona smatra da će se ovo pitanje riješiti općim aktima ustanove kao i propisima koji uređuju autorska prava i intelektualno vlasništvo. U odnosu na otvorenu znanost, predlagatelj smatra da je ista jasno i dovoljno široko uspostavljena u članku 2. prijedloga Zakona. |
| 1571 | Tihana Grgić Ožvald | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Predlaže se u stavku 1. točki 3. iza riječi "znanstvenom," dodati riječ "umjetničkom". | Djelomično prihvaćen | Točka 2. će se urediti. |
| 1572 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Novim prijedlogom Zakona umjesto Sveučilišnog savjeta uspostavlja se Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu s jasno definiranim ovlastima i zadaćama. Čini ga sedam članova od kojih tri imenuje senat, a tri osnivač, što s jedne strane omogućuje da zakonske odredbe djelotvornije postignu svrhu zbog koje je sveučilište dobilo ustavno jamstvo na autonomiju, a s druge se uvažava prethodno navedeno pravo osnivača na nadzor zakonitosti rada i kroz tijela javnih sveučilišta.« - Ovdje je ispušteno kako se bira sedmi član, a to kako se bira sedmi član je i proceduralno dubiozno i po praksi očigledno mjesto moguće političke zloupotrebe, na što je predlagatelj trebao obratiti pozornost. Također, ovaj dio nije usklađen s kasnijim člancima koji su s obzirom na prvu inačicu revidirani. O ovom tijelu više u tekstu Zakona. | Djelomično prihvaćen | Članak 15. stavak 1. nadopuniti će se u odnosu na postupak imenovanja ako se sveučilišno vijeće sastoji od sedam članova. |
| 1573 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | "(1) Na zahtjev nastavnika, znanstvenika i suradnika rokovi za izbor na radno mjesto ne teku za vrijeme trajanja rodiljskog dopusta, bolovanja duljih od tri mjeseca, obavljanja rukovodeće dužnosti na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, odnosno javne dužnosti u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa te u drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Obavezno dodati da rokovi miruju i za postupak reizbora. U suprotnome, radniku koji je npr. pet godina bio nesposoban za rad zbog ozljede na radu prestao bi radni odnos zbog toga što nije reizabran na postojeće radno mjesto. "(2) Na zahtjev suradnika ugovor o radu na određeno vrijeme produljit će se za onoliko vremena koliko je trajao rodiljski dopust, bolovanje, obavljanje rukovodeće, odnosno javne dužnosti ili drugi opravdani slučaj propisan zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta." Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19) koristi pojam „privremena nesposobnost za rad“. Potrebno uskladiti terminologiju. Također, potrebno je propisati minimalno trajanje privremene nesposobnosti za rad koja ima za posljedicu produljenje ugovora o radu (npr. privremena nesposobnost za rad dulja od tri mjeseca neprekidno). U suprotnom, ugovor o radu bi se produljivao i za privremenu nesposobnost za rad koja je trajala svega jedan dan, a što bi za posljedicu moglo imati desetke sklopljenih dodataka (aneksa) ugovora o radu. | Djelomično prihvaćen | Reizbor je obuhvaćen drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom. Termin bolovanje će se uskladiti u stavku 1. i 2. Obzirom se radi o ugovoru na određeno predlagatelj Zakona smatra neučinkovitim određivanje minimalno trajanje nesposobnosti za rad. |
| 1574 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | U članku 15. stavak 5 dodati nove točke koje glase: - potvrđuje strategiju razvoja sveučilišta, - potvrđuje prijedlog programskog ugovora, - potvrđuje godišnje izvješće o provedbi strategije razvoja sveučilišta te izvješće o poslovanju i provedbi programskog ugovora, - pokreće postupak razrješenja rektora, - daje suglasnost na prijedlog za osnivanje pravne osobe čijom se osnovnom djelatnošću ostvaruje misija sveučilišta te se zadovoljavaju potrebe studenata i sveučilišta | Djelomično prihvaćen | Stavak 5. će se nadopuniti. |
| 1575 | LUKA MLADINEO | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Svakako je potrebno omogućiti da "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" zbog izvodivosti stručnih studija u okviru kojih stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna mogu izvoditi nastavu na cijelom kolegiju, a ne samo 25%. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1576 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Nejasno da li se pod rokovima za izbor podrazumijevaju i rokovi za izbor na više radno mjesto te rokovi za reizbor, stoga predlažemo da se navedeni rokovi eksplicitno dodaju u ovu odredbu. Također je nejasno što se misli pod rodiljskim dopustom budući da navedeni pojam ne postoji u važećim propisima te predlažemo da se u skladu sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama navede formulacija rodiljni/roditeljski dopust. Nadalje, nejasno je i da li mirovanje rokova nastupa u slučaju kad rodiljni/roditeljski dopust traje kraće od 3 mjeseca pa molimo pojašnjenje vezano uz navedeno. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti s obzirom na vrstu izbora i terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. |
| 1577 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Nacrt je potrebno nomotehnički urediti i uskladiti s drugim propisima. U odredbama o mirovanju rokova i produljenju ugovora o radu navodi se pojam rodiljski koji u posebnom zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ne postoji. | Djelomično prihvaćen | Članak 48. će se urediti u odnosu na terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. |
| 1578 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Potrebno je dodati smrt kao razlog prestanka mandata rektora. Predlažemo izmijeniti stavak 7. tako da glasi: „(7) Postupak razrješenja rektora javnoga sveučilišta pokreće se na prijedlog sveučilišnog vijeća ili jedne trećine članova senata u skladu sa statutom sveučilišta. O razrješenju rektora odlučuje senat natpolovičnom većinom glasova svih članova. Sjednicom senata na kojoj se odlučuje o razrješenju rektora predsjeda najstariji član senata.“ | Djelomično prihvaćen | Stavak 7. će se urediti u odnosu potrebne većine za razrješenje rektora. Prestanak ugovora o radu u slučaju smrti regulirano je propisima koji uređuju radne odnose. |
| 1579 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Predlažemo da se iza stavka 6. doda novi stavak 7. koji bi glasio: „Programi stručnog usavršavanja iz stavka 6. ovog članka oblici su cjeloživotnog učenja, a namijenjeni su prvenstveno usavršavanju, nadopunjavanju, produbljivanju i ažuriranju znanja. Visoka učilišta mogu organizirati i različite oblike neformalnog učenja, kao što su tečajevi, ljetne škole, programi usavršavanja i slično, pod uvjetom da to ne utječe na provedbu akreditiranih studijskih programa.“ Budući da su i programi cjeloživotnog obrazovanja iznimno važni u području biomedicine i zdravstva, posebno za relicenciranje doktora medicine pri Hrvatskoj liječničkoj komori, valjalo bi dodatno to i propisati, stoga predlažemo da se usvoji predložena dopuna (čl. 57.) | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. će se urediti. |
| 1580 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Predlažemo da se u članku 53. dodaju stavci 4. i 5. koji bi glasili: (1) Osobe izabrane u naslovna zvanja dodaju riječ: „naslovni“ kraticama iz članka 38. stavcima 1. i 3. ovog Zakona.“ (2) S osobama iz stavka 1. ovog članka sklapa se ugovor o djelu za izvođenje nastave prema izvedbenom nastavnom planu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. U odnosu na stavak 2. isto će se urediti općim aktima visokog učilišta odnosno instituta. |
| 1581 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlažemo da se u stavku 1. brojevi: „67“ zamijene brojevima: „65“. Na druge zaposlenike visokih učilišta i znanstvenih instituta primjenjuju se odredbe Zakona o radu, koji propisuje kao razlog za prestanak ugovora o radu navršenje 65 godina života. Slijedom navedenog napravila bi se neravnopravnost zaposlenika. U stavku 2. predlažemo da se brišu riječi: „na teret vlastitih sredstava“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se uskladiti s propisima koji uređuju radne odnose. Produljenje radnog odnosa na teret državnih sredstava izvan stavka 1. ovog članka nije moguće radi načela ekonomičnosti i ravnopravnosti u javnoj upravi. |
| 1582 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Predlažemo da se u stavku 1. iza riječi: „sveučilištu“ dodaju riječi: „ili fakultetu ili umjetničkoj akademiji“, a iza riječi: „znanstvene djelatnosti“ predlažemo da se dodaju riječi: „ili u sustavu zdravstva“. Veliki broj nastavnika koji rade u integriranim radnim odnosima obavljaju i rukovodeće poslove u sustavu zdravstva pa bi valjalo to propisati na način kako je to predloženo. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1 će se urediti na način da će se navesti 'visoko učilište' umjesto sveučilišta. U odnosu na sustav zdravstva, isto nije potrebno navesti obzirom je obuhvaćeno drugim opravdanim slučajevima propisanim zakonom, kolektivnim ugovorom ili općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 1583 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Predlažemo da se na kraju rečenice stavka 2. dodaju riječi: „ili integriranom radnom vremenu“. Predlažemo da se u stavku 5. točki 4. na kraju rečenice dodaju riječi: „ili njegove nastavne baze.“ Na sveučilištima i fakultetima zdravstvenog usmjerenja natpolovična većina nastavnika radi u integriranim (kumulativnim) radnim odnosima u zdravstvenim ustanovama te bi im se citiranom odredbom onemogućilo da se kandidiraju na dužnost dekana, odnosno da rade u integriranom radnom vremenu. | Djelomično prihvaćen | Točka 4. će se urediti. Propisi koji uređuju radne odnose ne poznaju pojam integriranog radnog vremena. |
| 1584 | Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Predlažemo da se na kraju rečenice stavka 2. dodaju riječi: „ili integriranom radnom vremenu“. Predlažemo da se u stavku 5. točki 4. na kraju rečenice dodaju riječi: „ili njegove nastavne baze.“ Na sveučilištima i fakultetima zdravstvenog usmjerenja natpolovična većina nastavnika radi u integriranim (kumulativnim) radnim odnosima u zdravstvenim ustanovama te bi im se citiranom odredbom onemogućilo da se kandidiraju na dužnost rektora, odnosno da rade u integriranom radnom vremenu. | Djelomično prihvaćen | Točka 4. će se nadopuniti. U odnosu na stavak 2. integrirano radno vrijeme nije pojam koji se koristi u okviru propisa koji uređuju radne odnose. |
| 1585 | Tin Burek | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Ograničavati pravo zaposlenja redovnim studenata čl. 76. st. 2. u najmanju je ruku smiješno i apsurdno, pogotovo u državi gdje funkcioniraju samo zakoni fizike pa kokoš ipak padne kada pokuša poletjeti. Ukoliko bi se ograničilo pravo na rad studentima sasvim je nejasno kako bi se isti financirali. Zar je normalno zabraniti nekome da bude doktor (medicinu nije moguće studirati izvanredno), razvije respektabilnbu karijeru, te naposlijetku spasi xy tuđih života samo zato što ga nema tko financirati, zato što mu je obitelj slabog imovinskog stastusa, zato što se posvađao s roditeljima, ili zato što naprosto nema obitelji. Moralni su razlozi protiv takve odredbe nebrojni, a odredba je sama po sebi van zdravog razuma. Alternativa bi mogla biti tzv. studentski ugovori, ali oni predstavljaju legalno izrabljivanje studenata. Kada student radi na tzv. studentski ugovor ovisi o milosti i nemilosti poslodavca hoće li njegovo radno mjesto sutra još postojati, dok ugovor o radu na neodređeno vrijeme pruža stabilnost radnog mjesta. Nadalje, u slučaju da student koji sam sebe financira, nedajbože, oboli od teške bolesti isti ne može "otvoriti" bolovanje, odnosno, zbog teškog zdravstvenog stanja neće moći raditi preko tzv. studentskog ugovora, ostati će bez prihoda, umrijet će od gladi, usred Lijepe Naše, usred Europske unije. Nadalje, potpuno bi se zabranio rad studentima koji u prethodnoj akademskoj godini nisu stekli dovoljan broj ECTS bodova za podizanje tzv. studentskog ugovora. Tu bi se, nedvojbeno, otvorio prostor za tzv. rad na crno tj. u nedostatku pravne reguliranosti prilikom konzumacije prava jamčenog Ustavom (čl. 55. st. 1.) studenti bi morali posezati za raznoraznim nelegalnim i polulegalnim oblicima rada. Tko bi studente u tom slučaju štitio prilikom ozljede na radu? Nadalje, odredba je i suprotna Ustavu (čl. 49. st. 3.) budući da njome država ne bi samo nepomagala socijalno blagostanje građana već bi iste socijalno i egzestencijalno ugrožavala. Navedeno je protivno i čl. 16. st. 2. Ustava jer ograničenje slobode i prava, u ovom slučaju nije razmjerno naravi potrebe za ograničenjem. U praksi dolazi i do drugih problema, koji pravnoteorijski nisu mogući, pa ih ovdje nema smisla analizirati. Uz sve navedeno, a uzimajući u obzir i činjenicu da je platforma eSavjetovanja valjda jedina pozitivna kritika Europske komisije za demokraciju kroz pravo Republici Hrvatskoj, molim Vas, iskoristimo njene mogućnosti, izbrišimo navedenu odredbu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1586 | TINA DENIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. Specijalistički studij omogućen je za upis i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.1.st. |
| 1587 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Podržavam prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. | Djelomično prihvaćen | Članak 48. će se urediti u odnosu na terminologiju vezanu uz rodiljni dopust. Novi stavak nije potrebno dodavati obzirom stavak 1. jasno određuje da rokovi ne teku na zahtjev. |
| 1588 | Dijana Perkušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U članku 71. stavak 9. potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja". | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1589 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 66. | U Pregledu stanja ovog Nacrta prijedloga Zakona navedeno je „da je potrebno revidirati i poboljšati mehanizme koji osiguravaju relevantnost studijskih programa u odnosu na potrebe tržišta rada“ – zbog toga predlažemo da se stavak (2) ovog članka nadopuni novom točkom, pa tekst sada glasi: (2) Studijskim programom utvrđuje se: 1. stručni ili akademski naziv ili akademski stupanj koji se stječe završetkom studija ... "9. usklađenost studijskog programa s pripadajućim standardom kvalifikacije iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira." Ovakvom nadopunom osigurava se da studijski programi odgovaraju na potrebe društva, tržišta rada i pojedinca. Uz spomenutu nadopunu studijski programi mogli bi se pokretati samo ako postoji standard kvalifikacije uz koji se vezuje studijski program i samo ako je studijski program usklađen s odgovarajućim standardom kvalifikacije. | Djelomično prihvaćen | Članak 2. će se urediti. |
| 1590 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Predlažu se promjene i dodatni tekst u stavku (2), pa novi tekst glasi: (2) Student koji studira u izvanrednom statusu na sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom ili diplomskom studiju, odnosno sveučilišnom integriranom studiju ostvaruje: - pravo na obavljanje studentskih poslova prema zakonu koji uređuje obavljanje studentskih poslova - određena prava na subvencionirano stanovanje i prehranu, pravo na državne stipendije i druge novčane potpore pod uvjetima koje propisuje nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2 izmijeniti će se u odnosu na dodavanje integriranog studija. Prava iz studentskog standarda ostvaruju samo studenti koji studiraju u redovnom statusu. |
| 1591 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Ova odredba je diskriminatorna, i iz perspektive prava na obrazovanje zaposlenih i samozaposlenih, i iz perspektive prava studenata na (dostojanstveni) rad. Treba naglasiti kako su jednak pristup radu i obrazovanju zajamčeni ustavom, te za ovakvo ograničenje mora postojati izuzetno snažan razlog. Na nešto konkretnijoj razini, ova odredba onemogućava pristup svim zaposlenima studijima koji se ne odvijaju u izvanrednom obliku, što znači većini ponude visokog obrazovanja, odnosno uvjetuje pohađanje redovnog studija prekidom radnog odnosa (ili zatvaranjem tvrtke), što je problematično, i na društvenoj, i na osobnoj razini. Dodatno, ova odredba onemogućuje zapošljavanje tijekom (pa i krajem) studija, što dodatno otežava prelazak iz obrazovanja u svijet rada, kao i stjecanje radnog staža tijekom studija. Studentski rad koji je dostupan studentima nije ekvivalent radnog odnosa iz perspektive radnog statusa i socijalne sigurnosti. Nepoznata je svrha ove zabrane. Ako je u pitanju trajanje rada koje ne omogućava savladavanje redovnog studija, u tom je slučaju moguće uvjetovati broj sati koji student smije raditi (ili razdoblje u kojem ta ograničenja stoje – npr. tijekom nastave i ispitnih rokova), ali u tom bi se slučaju ono trebalo odnositi na sve oblike rada – i kroz ugovor o radu i kroz studentski ugovor. Odredba kojom se redovnim studentima onemogućuje sudjelovanje u svim oblicima plaćenog rada osim studentskog (a koji oblik ne osigurava istu razinu sigurnosti i prava), predstavlja uskraćivanje prava na rad, odnosno prisiljava studente u manje sigurni oblik rada (koji nekim studentima predstavlja povoljniji oblik rada, no studenti trebaju imati mogućnost izbora koji oblik rada žele koristiti). Predlažu se promjene u stavku (2) i stavku (3), pa novi tekst glasi: (2) Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. (3) Student u izvanrednom statusu studira u sklopu prilagođene nastavne satnice te ima određena prava i obveze iz studentskog standarda. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1592 | Institut za razvoj obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Potrebno je jasno učiniti distinkciju između redovnih i izvanrednih studija jer je dosadašnja praksa pokazala da izvanredni studenti uglavnom imaju jednako studijsko opterećenje kao i redoviti studenti, a organizacija nastave je vrlo rijetko prilagođena djelomičnom studijskom opterećenju te posebnim okolnostima izvanrednih studenata koji često rade uz studij i imaju obiteljske obveze. Iz vizure pravičnosti u visokom obrazovanju, analiza institucionalnih i socioekonomskih karakteristika izvanrednih studenata pokazuje kako se radi o studentima pretežno niskog socioekonomskog statusa i pretežno starijim studentima (vidjeti nalaze svih Eurostudent istraživanja za Hrvatsku; vidjeti 'Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u RH 2019.-2021'. na str.39). Premda su izvanredni studenti među najranjivijim studentima u pogledu pristupa i završavanja studija, kako zbog socijalnog porijekla pa tako i nižeg akademskog uspjeha, hrvatska zakonska rješenja su takva da im se onemogućuje dobivanje javnih financijskih potpora te im se nameće pozamašno financijsko opterećenje plaćanja školarina. Zbog toga predlažemo da svaki student koji studira na akreditiranom studijskom programu ima pravo kvalificirati se za javnu financijski potporu na temelju financijskih potreba, neovisno o tome studira li u statusu redovitog ili izvanrednog studenta ili pak na javnom ili privatnom visokom učilištu. Predlažemo stoga sljedeće promjene u stavku (3), pa tekst glasi: (3) Student upisan u izvanrednom statusu upisuje minimalno 30 do 40 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu prilagođene nastavne satnice. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. i 3. će se urediti. |
| 1593 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | - Navedeni članak ne spominje stručni rad ili stručnu djelatnost ustanova kao materiju ovog Zakona, iako se kasnije u čl. 2, stavku 2, točci 5. Zakona ističe jedinstvo stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična znanja i vještine. Stručni rad je u praksi sastavni dio radnog procesa ustanova, nekada kao nerazdvojni dio nastavnog i znanstvenog procesa, a nekada kao zasebni rad za tržište te bi ga kao takvog Zakon trebao u adekvatnoj mjeri prepoznati, kategorizirati i regulirati. Stručni rad predviđen je statutima naših sveučilišta, uvjet je rektorskog zbora za izbor u nastavna zvanja i propisuje se u općim aktima ustanova. On je također i sastavni dio ugovora o radu zaposlenika na nekim ustanovama. - Posebno je potrebno definirati dopuštene vrste stručnog rada, njegov moguć opseg na javnoj ustanovi te radno pravni status takvog rada. Bitno je i pitanje plaćanja stručnog rad za tržište, oko čega bi Zakon trebao dati određene smjernice jer je praksa ustanova uvelike neujednačena te dovodi do niza radno-pravnih, upravnih i financijskih poteškoća. - Predlažemo u članku 1 stručni rad samo spomenuti, i to onaj koji je u funkciji misije javne ustanove, a u dijelu o financiranju dati osnovne smjernice regulacije i ograničenja te klasificirati vrste dopuštenog stručnog rada, što se dalje mora razraditi pravilnikom Ministarstva sukladno obavezama iz Zakona o proračunu. - Stavak 1 propisuje kako se ovim Zakonom uređuju „temeljna načela obavljanja umjetničke djelatnosti“ što je preširoko postavljena formulacija. Stoga predlažemo specificirati kako se ovim Zakonom uređuju temeljna načela obavljanja umjetničke djelatnosti na visokoškolskim ustanovama. | Djelomično prihvaćen | Članak 1. će se urediti na način da obuhvaća i stručni rad. |
| 1594 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Čl. 39, stavak 6. – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažem zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student. | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. će se urediti. |
| 1595 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. | Djelomično prihvaćen | Stavak 7. će se nadopuniti. |
| 1596 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, Smatramo da je odredba članka 76. stavak 2. problematična iz više razloga. Neki od razloga su: - pitanje privatnosti studenta - kako provjeravati je li student zaposlen (pri upisu na studij, a i kasnije tijekom studija) - kako na ovaj način osigurati cjeloživotno obrazovanje (nastavak školovanja za zaposlene) - demografske i ekonomske prilike u zemlji - ograničava one koji su nakon određene razine obrazovanja (srednja škola, preddiplomski studij itd) napravili pauzu od obrazovanja i zaposlili se, te u nekom trenutku žele nastaviti formalno obrazovanje. Razumijemo potrebu rješavanja pitanja korištenja prava iz studentskog standarda i radnog odnosa, međutim ovo pitanje trebalo bi riješiti na drugi način. S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1597 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Poštovani, Mišljenja smo da je potrebno izmijeniti i uskladiti članke 68. stavak 2 i 77. stavak 4. Nužno bi bilo pojasniti što znači ponavljati studijsku godinu u odnosu na ponovni upis preostalih predmeta i obveza, te u kontekstu ECTS bodova. S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Članak 68. stavak 2. će se urediti. Članak 77. stavak 4. isto će se urediti općim aktima visokog učilišta. |
| 1598 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1599 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1600 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predlažemo u članku 87. stavku 1. iza riječi sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru dodati riječi: “od kojih su dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju.” | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 1601 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 1602 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Stoljećima je poznato kako su vrhunski umjetnici produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako, u najvećem broju izbor u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Nadalje, člankom 53. st. 2. propisano je da iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života. Produljenje radnog odnosa do navršene 70 godine života uvjetovano je financiranjem iz vlastitih sredstava. Do sada je postojala i mogućnost na teret sredstava državnog proračuna te predlažemo uvrstiti i ovu rješidbu. Stoljećima je poznato da vrhunski umjetnici su produktivni u visokim godinama, te ograničavanje na 67 godina teško oštećuje nastavni kadar na Akademijama. Isto tako u najvećem broju izbora u zvanja docenta se odnosi na umjetnike koji su bliže srednjim godinama no 30-im. Za docente se izabiru zreli umjetnici. Predlažemo izmjenu članka 52. Stavka 2. tako da se iza riječi znanstvenom dodaju riječi: ” i umjetničkom … području i polju…“. Predlažemo da navedeni članak glasi:: Stručno povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto na koje se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika, u istom znanstvenom i umjetničkom području i polju, mišljenjem u pisanom obliku utvrđuje ispunjavanja li kandidat kriterije za predmetno radno mjesto. | Djelomično prihvaćen | Produljenje radnog odnosa na teret državnih sredstava izvan stavka 1. ovog članka nije moguće radi načela ekonomičnosti i ravnopravnosti u javnoj upravi. U odnosu na članak 52. stavak 2. isti će se izmijeniti. |
| 1603 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 1604 | Ljudevit Došlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. | Djelomično prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1605 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | U stavku 1. predlažemo dodati riječ „prethodnog“ (izbora ili reizbora) Komentar na stavak 2., zadnja rečenica. Predlažemo dodati da ranije zaposlenom suradniku radni odnos traje u skladu s ugovorom o radu sklopljenom prije stupanja na snagu ovog Zakona“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. članka 110. prijedloga Zakona će se urediti. Predložena rečenica u stavku 2. obuhvaćena je stavkom 1. istog članka u kojem je navedeno da suradnik izabran na suradničko radno mjesto prije stupanja na snagu Zakona nastavlja s radom na istom radnom mjestu. |
| 1606 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. | Djelomično prihvaćen | Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 1607 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo da se članak 102. stavak 6. dopuni tako da glasi: (6) Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa znanstveni institut utvrđuje se na temelju znanstvene i umjetničke produkcije, broja zaposlenih znanstvenika i suradnika, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja infrastructure te troškova kapitalnih ulaganja u znanstvenu infrastrukturu. Komentar: Odredba članka 102. stavak 6. nije u skladu s odredbom članka 99. koja propisuje što obuhvaća osnovna proračunska komponenta. | Djelomično prihvaćen | Članak 99. i članak 102. stavak 6. prijedloga Zakona će se uskladiti. |
| 1608 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Predlažemo ne determinirati utvrđivanje stegovne odgovornosti putem tijela koje se zove stegovno povjerenstvo. Način na koji će utvrđivati povrede obveza iz radnog odnosa treba ostaviti poslodavcu koji to uređuje pravilnikom o radu, kao što je predviđeno Zakonom o radu. U stavku 3. predlažemo riječi “znanstveno vijeće” zamijeniti riječima “upravno vijeće” jer u javnim znanstvenim institutima opće akte donosi Upravno vijeće sukladno članku 33. stavak 3. točka 1. Nacrta Zakona. Materija stegovne odgovornosti nije u nadležnosti znanstvenog vijeća. Vezano uz st. 4. nejasno je zašto je specifično propisana samo jedna od mogućih posljedica tj. izvanredni otkaz (a ne npr. i redovni otkaz ugovora o radu, upozorenje pred otkaz) | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. i 4. će se urediti. |
| 1609 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlažemo da se u novi Zakon uvrsti odredba članka 42. stavak 8. ZZDVO kojom je propisan prestanak ugovora o radu i uvjeti za produljenje radnog odnosa, a ako to nije prihvatljivo da zbog nemogućnosti povećanja koeficijenata i zapošljavanja mladih znanstvenika, ostane odredba o radu do 65. godine života. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. uskladiti će se s propisima koji uređuju područje radnih odnosa. |
| 1610 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Poštovani, člankom 71. propisano je da „visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta.“ Ova odredba implicira da samo stalno zaposleni nastavnici mogu kao nositelji izvoditi nastavu, dok se isključuju naslovni nastavnici. S obzirom da Nacrt prijedloga Zakona predviđa izbor naslovnih nastavnika, predlažemo tekstu dodati „…ili naslovni nastavnici sukladno članku 53. Nacrta prijedloga Zakona koji ih definira“. S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1611 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Poštovani, Člankom 68. stavkom 2. nije omogućen upis manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Također, predlažemo dodavanje sljedećeg stavka: "(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, student kojem je za završetak studija potrebno manje od 60, odnosno 30 ECTS bodova upisuje najmanje onoliko ECTS bodova koliko mu je potrebno za završetak studija." Potrebno je jasno definirati i uskladiti članak 68. stavak 2 i članak 77. stavak 4 (kojim je predviđena mogućnost ponavljanja studijske godine u redovitom statusu). S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. i 3. će se urediti. |
| 1612 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | MUZA predlaže nadopunu: 1. utvrđuje ispunjava li nastavnik, znanstvenik ili umjetnik u postupku izbora u zvanje te zapošljavanja na slobodno radno mjesto,… MUZA predlaže: 3. predlaže Nacionalnom vijeću znanstvene elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija MUZA predlaže izmjenu: 4. predlaže Nacionalnom vijeću popis domaćih znanstvenih časopisa te umjetničkih događanja relevantnih za izbor u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno zvanje i radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne propisuje se postupak izbora u zvanja. Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. |
| 1613 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | MUZA predlaže nadopunu: (1)…sedam redovitih profesora ili redovitih profesora u trajnom izboru od kojih je najmanje dva u umjetničko-nastavnom zvanju, dva profesora stručnog studija… | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 1614 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | MUZA predlaže dodati: Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost, umjetnost i tehnološki razvoj MUZA predlaže nadopunu: (10) …, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog, znanstvenog i umjetničkog pomlatka | Djelomično prihvaćen | Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. |
| 1615 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Poštovani, Mišljenja smo kako odredba iz članka 60. stavak 4. kojim „ Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu.“ predstavlja prepreku internacionalizaciji visokog obrazovanja postavljajući neostvarive uvjete pred kandidate koji žele studirati u Hrvatskoj, a dolaze iz zemalja u kojima ne postoji sustav državne mature. Stoga predlažemo za takve osobe predvidjeti izuzeće na isti način kao što je to u članku 112. učinjeno za osobe koje su srednjoškolsko obrazovanje završile prije 2010. godine. Također, smatramo da ista odredba dovodi u nepovoljan položaj učenike srednjih strukovnih škola koji svoje srednjoškolsko obrazovanje, u trajanju od najmanje četiri godine, završavaju obranom završnog rada, a ne polaganjem ispita državne mature te čije srednjoškolsko obrazovanje ne podrazumijeva stjecanje znanja nužnog za polaganje državne mature. Nemogućnost upisa sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija bez polaganja državne mature za ovu kategoriju učenika može negativno utjecati na njihovu mogućnost nastavka obrazovanja na razini visokog obrazovanja. S poštovanjem, RIT Croatia | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj zakona razmotriti će mogućnost iznimku državne mature za osobe koje dolaze iz inozemstva. U odnosu na srednjoškolsko strukovno obrazovanje, predloženo nije u skladu sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1616 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | MUZA predlaže izmjene: (2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkih spoznaja i stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja umjetničke baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. sustavno povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti kroz doprinos rješavanju socijalnih i kulturnih problema | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 1617 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | MUZA predlaže dodati: 1. …osim asistenata umjetničkih predmeta na umjetničkom području. Pri izboru asistenata na umjetničkom području i poljima potrebno je valorizirati umjetničku izvrsnost a doktorski studij ne može biti preduvjetom za izbor. MUZA predlaže dodati: 3. …na znanstvenim, umjetničkim i stručnim skupovima… | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. |
| 1618 | Sveučilište u Zagrebu Muzička akademija | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | MUZA predlaže nadodati: (6)…ili osoba sa zapaženim i priznatim rezultatima na području i polju izbora. MUZA predlaže umjesto dijela rečenice nakon zareza dodati: (7) …, odnosno osoba koja je postigla značajne rezultate u radu na umjetničkom području i polju. Ponovno ističemo neodrživost prijedloga imperativa doktorata za izbor u zvanje na umjetničkom području. | Djelomično prihvaćen | Stavci 6. i 7. članka 39. prijedloga Zakona doradit će se. |
| 1619 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | U stavku 2 ispušteni su znanstveni instituti, a dva puta navedena visoka učilišta, pa u drugoj rečenici valja zamijeniti „visoko učilište“ sa znanstveni institut. Stavak 3 valja izmijeniti, jer je nelogično i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. | Djelomično prihvaćen | Članak 97. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. Stavak 3. prijedloga Zakona je u skladu sa Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. |
| 1620 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. urediti će se na način da se obuhvati i rodiljni i roditeljski dopust. |
| 1621 | Teo Pavlic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1622 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Komentari Znanstvenog vijeća Hrvatskog instituta za povijest na temu Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Čl. 1. – Kao predmet normiranja spominje se potpora obavljanju znanstvene djelatnosti, ali je u daljnjem tekstu Zakona potpuno izostavljeno sufinanciranje znanstvene infrastrukture, posebno znanstvenog izdavaštva (časopisi, knjige) temeljem javnog poziva i po jedinstvenim kriterijima. Predviđena je samo mogućnost sufinanciranja izdavaštva putem programskih ugovora što je u praksi već iskušano 2019. i 2020. godine i pokazalo se loše. Dodjeljivanje sredstava putem javnog poziva, a na temelju jedinstvenih kriterija osigurava kvalitetu i usavršavanje rada u izdavaštvu te predlažemo da se takav način financiranja znanstvenih časopisa, knjiga i skupova nastavi i takvom odredbom dopuni Nacrt prijedloga zakona dodavanjem novog članka u dijelu o financiranju znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Čl. 2. – U stavku 4 se navodi etičnost znanstvenika i umjetnika, a ispuštena je u stavku 2 koji se odnosi na visoko obrazovanje koje bi se također trebalo, uz ostalo, temeljiti na etičnosti Čl. 31, stavak 2, točka 4 – Javni znanstveni institut izrađuje znanstvene i stručne podloge za potrebe Republike Hrvatske; dodati: i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Čl. 32 – Predložena formulacija “Znanstveno vijeće obavlja poslove stručnog vijeća znanstvenog instituta.” predstavlja degradaciju znanstvenih vijeća znanstvenih instituta. Predlažemo: Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku znanstvenog instituta. Čl. 33, stavak 3 – Formulacija „brine o zakonitosti rada znanstvenog instituta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa“ je nejasna i kontradiktorna s drugim odredbama Zakona. Upravno vijeće može nadzirati zakonitost rada i odobravati upotrebu materijalnih resursa veće vrijednosti, ali i mora biti i odgovorno za ono što nadzire i odobrava. Kadrovski resursi su u djelokrugu znanstvenog vijeća (izbor) i ravnatelja (organizacija rada) te ne mogu biti u djelokrugu upravnog vijeća, stoga taj dio valja preformulirati. Predlažemo: Upravno vijeće vodi poslovnu i financijsku politiku, odlučuje o raspolaganju imovinom veće vrijednosti te nadzire zakonitost rada znanstvenog instituta. Uz to, predlažemo brisati: stavak 3, točka 7 – „Upravno vijeće nadzire provedbu odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja“ i stavak 3, točka 10. – „Upravno vijeće potvrđuje odluke ravnatelja i znanstvenog vijeća određene statutom“. Tim odredbama ZV i ravnatelj gube bilo kakvu samostalnost u donošenju odluka iz svoje nadležnosti i posredno ih preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, jer ministar imenuje većinu članova upravnog vijeća javnih znanstvenih instituta. Unatoč tome, ravnatelj zadržava odgovornost za donesene odluke. Dodatni je problem i to što članovi upravnog vijeća ne moraju biti znanstvenici te samim time ne mogu voditi znanstvenu politiku znanstvenog instituta, već to može samo znanstveno vijeće. U istom članku predlažemo dopuniti stavak 3, točka 9 tako što bi za „promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta“ trebalo prethodno mišljenje ravnatelja i znanstvenog vijeća. Promjena djelatnosti i statusa instituta odražava se na institut u cjelini i svu njegovu djelatnost te se ne bi smjelo provoditi bez ravnatelja koji je odgovorna osoba i znanstvenog vijeća koje oblikuje znanstvenu politiku. U istom smislu valja dopuniti Čl. 34. i 35. Čl. 33, stavak 3, točka 5 i Čl. 35, stavak 5 – Pomoćnike ravnatelja bi trebao imenovati ravnatelj, jer je Zakonom propisano da je on odgovoran za rad instituta. No, ukoliko ih se promatra kao neki pandan prodekanima na fakultetima bilo bi logično da ih potvrđuje znanstveno vijeće, a ne upravno vijeće. Čl. 34. – Nejasno je zašto se Zakonom ograničava broj članova ZV, a ne prepušta se to statutu instituta kao do sada. A i ako se uvodi ograničenje nejasno je zašto na 40, jer neki instituti i nemaju toliko znanstvenika, dok ih drugi imaju znatno više. Čl. 35, stavak 1. – „Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove“ valja pojasniti Predlažemo: Ravnatelj ima ovlasti i obveze ravnatelja ustanove sukladno Zakonu o ustanovama stavak 2 – Predlažemo dopuniti točkom 8: Daje prethodno mišljenje upravnom vijeću za promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta i točkom 9: provodi redovitu evaluaciju rada djelatnika Ovdje valja primijetiti da je predlagatelj Zakona u uvodnom dijelu pod C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona naveo „ovaj Zakon određuje da su djelatnici visokih učilišta i znanstvenih instituta koji rade u službama podložni redovitoj evaluaciji rada koju provode njihovi nadređeni kao što su rektori, ravnatelji ili dekani“, a da se među poslovima ravnatelja ništa takvo ne spominje Čl. 36. – Nejasno je zašto viši znanstveni suradnik može biti ravnatelj, a ne može biti VD ravnatelja. Upitno je i izostavljanje znanstvenih suradnika iz prava na izbor, jer netko može biti dulji niz godina zaposlen na tom radnom mjestu i imati više iskustva od nekoga na višem radnom mjestu. Bilo bi bolje da je ograničenje stavljeno kroz godine radnog iskustva. Čl. 39, st. 6 – „Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student“ – nelogično je da se zapošljavaju studenti. Predlažemo zamijeniti sa: osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij tijekom kojeg je bila uspješan student Čl. 40. – Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe Čl. 41, stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost Čl. 43. – Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidatai za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primijenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. Čl. 44. – Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Ide li to temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. Čl. 46. – Slobodnu studijsku godinu valja omogućiti i za zaposlene u institutima koji također imaju pravo na usavršavanje. Pravo na slobodnu studijsku godinu je već predviđeno i u kolektivnom ugovoru i u sadašnjem Zakonu te ova formulacija predstavlja gubitak prava. Čl. 48. – Valja navesti što je to „rodiljski dopust“ ili ga zamijeniti formulacijom rodiljni i roditeljski dopust po uzoru na druge zakone. Trebalo bi dodati novi stavak u kojem će se navesti da nastavnik ili znanstvenik koji je obavljao rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja ili u javnom znanstvenom institutu ne mora čekati istek roka od 5 godina, ne računajući vrijeme koje je proveo na rukovodećoj dužnosti, za izbor na više radno mjesto, ako ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije i Dodatne uvjete ustanove u kojoj je zaposlen te da može podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto i prije isteka roka od 5 godina od izbora na određeno radno mjesto, ne računajući vrijeme provedeno na rukovodećoj dužnosti. Ravnatelji i njihovi pomoćnici ionako imaju obvezu baviti se znanstvenim radom i za vrijeme obavljanja rukovodeće dužnosti te ih se ne bi trebalo stopirati u napredovanju ako ispunjavaju uvjete. Čl. 53. – valja pojasniti definiciju naslovni nastavnik odnosno naslovni znanstvenik te predlažemo dodati stavak u kojem će to biti učinjeno Čl. 55. – Etička načela ne bi smjela biti samo minimalna i trebala bi podjednako važiti za svih, a po ovome što je propisano važe samo za stalno zaposlene. Valja istaknuti da izraz "minimalna etička načela" podrazumijeva i da se mogu donositi dodatna načela, a postojanje dodatnih i različitih etičkih načela u pojedinim ustanovama stvorilo bi kaos. Članak bi trebalo razraditi tako da važi za sve u sustavu, a sada to nije slučaj. Primjerice, nitko nije nadležan za osobe u naslovnom zvanju. Ni osobe koje bi promijenile ustanovu zaposlenja nisu obuhvaćene. Također valja voditi računa da znanstvena djelatnost podrazumijeva suradnju pojedinaca i ustanova na projektima, radovima, skupovima, izdavaštvu, kao i dodatno obrazovanje i da bi bi valjalo zakonom propisati i međusobnu suradnju ustanova u utvrđivanju kršenja etičkih načela te međusobno obavještavanje ukoliko se utvrdi da slučaj uključuje više ustanova. Primjerice, kod slučajeva kada do kršenja etičkih načela dođe u radu koji ima više autora iz više ustanova ili kada zaposlenik jedne ustanove prekrši etička načela tijekom studija ili nastave u drugoj ustanovi. Valjalo bi, koliko je moguće, propisati nadležnosti i suradnju među ustanovama. U navedeni članak (ili u posebnom članku) nužno je uvrstiti Odbor za etiku u visokoškolskom obrazovanju i znanosti ili neko drugo odgovarajuće tijelo koje bi davalo smjernice za rad etičkih odbora u visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, rješavalo kompliciranije slučajeve i djelovalo kao drugostupanjsko tijelo. Ukoliko se ukida Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju valja predvidjeti što će se napraviti s nerješenim spisima tog Odbora. Čl. 56 – Potrebno je barem okvirno propisati koja djela podliježu stegovnoj odgovornosti i način postupanja prema njima, jer će u protivnom svaka visokoškolska i znanstvena ustanova imati različite definicije i opseg stegovnih djela te postupanje prema njima što nije primjereno akademskoj zajednici. Okvirno navođenje djela koje podliježu stegovnoj odgovornosti se može uključiti u djelokrug poslova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj što treba onda navesti i u čl. 86. Nejasno je i tko donosi Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, pa predlažemo članak dopuniti sa: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi Nacionalno vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. Čl. 64, stavak 1 – Predlažemo brisati riječ iznimno jer nema razloga da združeni studij koji zajednički izvode najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut bude samo iznimka. Čl. 82. – Na početku stavka 1 dodati: provođenje znanstvenih istraživanja Čl. 92, st. 5. – kod popisa osoba koje čine većinu članova MO su predviđeni samo profesori, a ispušteni su znanstveni savjetnici i znanstveni savjetnici u trajnom zvanju te ih valja dodati Čl. 94. – Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. Čl. 97. – U stavku 2 ispušteni su znanstveni instituti, a dva puta navedena visoka učilišta, pa u drugoj rečenici valja zamijeniti „visoko učilište“ sa znanstveni institut. Stavak 3 valja izmijeniti, jer je nelogično i nepravedno da o vlastitim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta odlučuje ministar. To treba ostati u nadležnosti javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Čl. 99, stavak 1 – Točku jedan predlažemo brisati. Plaće zaposlenih ne bi smjele biti dio programskih ugovora, jer to nije spojivo s isplatama putem COP-a, a ni s utvrđivanjem plaća u javnim i državnim službama koje nije vezano uz programsko financiranje već uz kolektivne ugovore i odluke Vlade. Točke 5. i 7. su potpuno identične, pa jednu valja brisati Čl. 101 – Izvedbenu proračunsku komponentu u financijskom planu javnog visokog učilišta ili javnog instituta trebalo bi povećati do 25% iznosa osnovne proračunske komponente. To bi djelovalo motivirajuće i pridonijelo bi znanstvenoj izvrsnosti. Čl. 103. – U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. | Djelomično prihvaćen | Članak 36. stavak 7. će se nadopunit. Članak 39. stavak 6. će se izmijeniti. Članak 48. će se urediti u odnosu na rodiljski dopust. Članak 97. stavak 2. će se izmijeniti. U odnosno na financiranje izdavaštva, napominje se da će sami javni znanstveni instituti kroz model programskog financiranja odrediti aktivnosti koje će se financirati. U odnosu na članak 2. stavak 4. osobe u visokom obrazovanju zaposlene su na znanstveno- nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna radna mjesta te suradnička mjesta s akademskim stupnjem doktora znanosti pa su obuhvaćene i ovom odrednicom. U odnosu na članak 31. stavak 2. točka 4. Republika Hrvatska obuhvaća i lokalnu i područnu samoupravu. U odnosu na članak 32. napominje se da su i senat i fakultetsko vijeće stručna vijeća u skladu sa Zakonom o ustanovama. U odnosu na članak 33. stavak 3. točka 7. napominje se da je upravno vijeće nadzorno tijelo čije su temeljne ovlasti propisane Zakonom o ustanovama dok će sama ustanova propisati koje sve odluke će potvrđivati upravno vijeće. U odnosu na članak 33. stavak 3. točka 9. suglasnost na promjenu djelatnosti daje osnivač sukladno Zakonu o ustanovama obzirom u ovom slučaju ne postoji institut autonomije. U odnosu na članak 33. stavak 3. točka 5. i članak 35. stavak 5. pomoćnike ravnatelja predlaže ravnatelj, a imenuje ga upravno vijeće obzirom upravno vijeće imenuje i ravnatelja kojeg pomoćnik mijenja u određenim slučajevima. Broj članova znanstvenog vijeća osnivač je ovlašten odrediti sukladno Zakonu o ustanovama, a isti je ograničen zbog načela funkcionalnosti. U odnosu na članak 43. isto je propisano člankom 44. i 45. U odnosu na upućivanje materijala matičnom odboru napominje se da je matični odbor ovlašteno tijelo za provjeru ispunjavanja nacionalnih kriterija u upravnom postupku. Potreba reizbora i način reizbora riješiti će se općim aktom ustanove sukladno novom modelu financiranja. U odnosu na članak 44. jasno je da se u slučaju zapošljavanja na radno mjesto mora provesti javni natječaj. U odnosu na slobodu studijsku godinu ista se veže isključivo za oslobođenje nastavnog procesa. U odnosu na naslovne nastavnike, predlagatelj smatra da je jasno određeno tko je naslovni nastavnik stavkom 2. člankom 53. Minimalna etička načela predstavljaju standard dok je svaka nadogradnja dodana vrijednost i specifična za svaku ustanovu obzirom se ne radi u svakom slučaju o istovjetnim djelima. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti donosi ustanova. Zbor javnih instituta nije moguć zbog nedostatka instituta sveučilišne autonomije i samouprave. Kod združenih studija, iznimka je predviđena jer je pravilo da isti provode visoka učilišta. U odnosu na rukovodeća mjesta u sustavu visokog obrazovanja i znanosti rokovi ne teku ako nema zahtjeva. Plaće zaposlenika su sukladno prijedlogu Zakona dio programskog financiranja i isplata će ići kroz COP. U odnosu na članak 101. nije moguće povećati 25% izvedbenu proračunsku komponentu zbog razdoblja u kojem se provodi ugovor, a koji je optimalno ostvariv. U odnosu na članak 103. iz stavka 1. i 2. jasno proizlazi da se financiranje smanjuje za prethodne godine u navedenom postotku počevši od stavka 1. što je poticaj na uspostavljanje rada visokog učilišta na strateški način i djelovanje po rezultatima. |
| 1623 | Marko Josipović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | čl.37. st. 5. - pridružujemo se komentaru Daniele Horvat, te dodajemo - za stručna radna mjesta u predloženom nacrtu Zakona nema odredbi koje bi jasno i nedvosmisleno regulirale: uvjete za napredovanje/izbor i/ili reizbor u višeg stručnog suradnik i stručnog savjetnika; koji su kriteriji za izbor na stručna radna mjesta, način zapošljavanja, zapošljavanje na slobodno radno mjesto; da li se ugovori za stručna radna mjesta zaključuju na određeno vrijeme (dok traje projekt) ili na neodređeno vrijeme ako se radi o provođenju projekta trajne istraživačke djelatnosti; izvor financiranja (da li na teret projekta, državnog proračuna ili vlastitih sredstava). Zbog unaprijed navedenog, predlažemo da se odredbe za stručna radna mjesta dopune. U ime Znanstvenoga vijeća Poljoprivrednoga instituta Osijek Predsjednik Znanstvenoga vijeća Dr. sc. Marko Josipović | Djelomično prihvaćen | Članak 39. stavak 4. prijedloga Zakona dopunit će se na način da se isti odnosi i na stručna radna mjesta na znanstvenim institutima. Ustroj stručnih radnih mjesta uredit će se općim aktom znanstvenog instituta. |
| 1624 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Predlažemo u ovaj članak ubaciti rečenicu „ugovor o radu u ime znanstvenog instituta s ravnateljem sklapa predsjednik upravnog vijeća“, inače u pogledu ovog pitanja ostajemo u pravnoj praznini. Za zastupanje ustanove ovlašten je ravnatelj (ne članovi upravnog vijeća). Međutim, neprimjereno je da ravnatelj bude potpisnik ugovora o radu i kao radnik i kao zastupnik poslodavca. Vezano uz odredbu stavka 7., nije logično da se za v.d. ravnatelja može imenovati samo znanstveni savjetnik, a za ravnatelja se može imenovati viši znanstveni suradnik | Djelomično prihvaćen | Stavak 7. će se nadopuniti. Predlagatelj Zakona smatra da je pitanje potpisnika ugovora o radu za radno mjesto ravnatelja riješeno propisima koji uređuju radne odnose. |
| 1625 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 34. | U st. 3., točki 2., nakon riječi „izbor“, predlažemo ubaciti riječi „i reizbor“ U točki 7. prikladnije bi bilo propisati da se počasno znanstveno zvanje dodjeljuje | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. točka 2. će se nadopuniti. |
| 1626 | Nikola Mimica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1627 | IVO DAMJANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Također, upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. Uz to još smatram da nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako bi bilo ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. #300je300 #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1628 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlaže se da u stavku 2. članka 51. ugovor o radu na teret vlastitih sredstava sa znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru može sklopiti najdulje do datuma navršavanja 70 godina života pa da stavak glasi: "Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište može s redovitim profesorom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do isteka akademske, odnosno kalendarske godine u kojoj je navršio 70 godina života, a javni znanstveni institut može sa znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava najdulje do dana u kojem navršava 70 godina života." | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti na način da će sklapanje ugovora o radu izvan slučajeva iz stavka 1. biti uređeno općim aktima ustanove. |
| 1629 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predlaže se da se u stavku 1. članka 51. propiše da znanstvenicima u institutima prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu u trenutku navršavanja 67 godina života pa da stavak glasi: "Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu na dan u kojem je navršio 67 godina života." Za razliku od profesora koji su vezani na akademsku godinu, za znanstvenike kalendarska godina ništa ne znači, treba ići u mirovinu na 67. rođendan. Da mlade pustimo u sustav, pogotovo stoga što se omogućuje izvrsnima nastavak rada do 70. godine. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. uskladiti će se sa propisima koji uređuju područje rada. Stavak 2. će se urediti na način da će sklapanje ugovora o radu izvan slučajeva iz stavka 1. biti uređeno općim aktima ustanove. |
| 1630 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Učlanku 36. stavku 4. predlaže se da se ponavljanje mandata ravnatelja javnog znanstvenog instituta ograniči na dva puta (jednako kao što je ograničeno kod rektora i dekana). U članku 36. stavku 7. predlaže se da vršitelj dužnosti ravnatelja javnog znanstvenog instituta može biti imenovan i iz reda viših znanstvenih suradnika. Nije logično da se ravnatelja može imenovati iz reda viših znanstvenih suradnika (stavak 1. ovog članka), a vršitelj dužnosti ravnatelja ne može. | Djelomično prihvaćen | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. Članak 36. stavak 7. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 1631 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Članak 95. promijeniti u: (1) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se radi kvalitetne i djelotvorne uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija i informacijskih resursa za potrebe funkcioniranja i razvoja sustava visokoga obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. (2) Informacijska infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti ustrojava se na razini Republike Hrvatske na načelima otvorenosti, transparentnosti i interoperabilnosti te je dostupna svim visokim učilištima i znanstvenim institutima i omogućava otvoreno korištenje podataka koje sustav sadrži, u skladu s načelima otvorene znanosti. (3) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja i umjetničkog stvaralaštva u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj i umjetničkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva. (4) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura se gradi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapa u postojeće europske i globalne infrastrukture. (5) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. | Djelomično prihvaćen | U članku 95. prijedloga Zakona izmijenit će se pojam elektronička infrastruktura u informacijski sustav i infrastruktura te će se dopuniti sastavnicama informacijske infrastrukture. |
| 1632 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | U članku 94. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formulirane tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju," U podnaslovu "Elektronička infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti" riječ "Elektronička" zamijeniti riječju "Informacijska". | Djelomično prihvaćen | Predložena dopuna članka 94. stavka 2. točke 3. prijedloga Zakona nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. U članku 95. prijedloga Zakona riječ elektronička zamijenit će se u informacijska. |
| 1633 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | U članku 61. dodati stavak 6. koji glasi: "Nositelj sveučilišnoga specijalističkog studija obvezan je specijalistički rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup specijalističkim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Predloženo će biti uređeno člankom 57. ovog Zakona. |
| 1634 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | U članku 60. dodati stavak koji glasi: "Nositelj sveučilišnoga integriranog prijediplomskog i diplomskog studija obvezan je diplomski rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup diplomskim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Predloženo će biti riješeno člankom 57. |
| 1635 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U članku 59. dodati stavak 5. koji glasi: "Nositelj diplomskog studija obvezan je diplomski rad iz stavka 4. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup diplomskim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Prijedlog će se urediti člankom 57. |
| 1636 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U članku 58. dodati stavak 6. koji glasi: "Nositelj prijediplomskog studija obvezan je završni rad iz stavka 5. objaviti u roku 30 dana od dana obrane u nacionalnom repozitoriju koji osigurava dugotrajnu pohranu, očuvanje i otvoreni pristup završnim radovima.". | Djelomično prihvaćen | Navedeno će se urediti člankom 57. |
| 1637 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. stavak 1. iza točke 3. dodati točku "4. aktivnosti vezane uz promicanje, poticanje i ostvarivanje otvorene znanosti i popularizaciju znanosti,". Točke 4. do 9. postaju točke 5. do 10. | Djelomično prihvaćen | Članak 100. stavak 1. prijedloga Zakona će se dopuniti. Predložene aktivnosti će biti obuhvaćene izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. |
| 1638 | Dorotea Kršnjavi | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Načelno podržavam prijedlog, uz napomenu da je potrebno napraviti ujednačavanje akademskih i stručnih naziva kako bi isti slijedili istu logiku. Isto tako, sveučilišni specijalistički studiji bi u sebi trebali sadržavati i nadopunu u nazivu "poslijediplomski" tj. da se isti studiji nazivaju: "sveučilišni poslijediplomski specijaistički studiji". Nazivi prijediplomskih i diplomskih studija bi trebali biti ujednačeni - konkretno za sveučilišne studije (univ. bacc. i univ. mag.), a za stručne studije (bacc. i mag.) - uz navođenje ing. za tehničke, odnosno dr. za medicinske znanosti. Nepotrebno je na poslijediplomskoj specijalističkoj razini raditi razliku naziva na spec. i univ. spec. za medicinske znanosti. Predlažem da se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe akademski naziv: sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) s time da se za tehničke znanosti na naziv nadoda ing. (univ. spec. ing.), a za medicinske znanosti na naziv nadoda dr. (univ. spec. dr.). te da akademski i stručni nazivi glase: - sveučilišnih prijediplomskih studija: sveučilišni prvostupnik naznaku struke (univ. bacc. uz naznaku struke) - sveučilišnih diplomskih studija: sveučilišni magistar uz naznaku struke (univ. mag. uz naznaku struke) - stručnih prijediplomskih studija: prvostupnik uz naznaku struke (bacc. uz naznaku struke) - stručnih diplomskih studija: magistar uz naznaku struke (mag. uz naznaku struke) - specijalističkih poslijediplomskih studija: sveučilišni specijalist uz naznaku struke: (univ. spec. uz naznaku struke) uz naznaku za tehničke i medicinske znanosti - sveučilišni specijalist inženjer (univ. spec. ing.) i sveučilišni specijalist doktor (univ. spec. dr.) U čl. 62. st. 4. potrebno je nadodati da doktorski studij osim navedenih osoba, može upisati i osoba koja je završila sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij. | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive.. Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. |
| 1639 | HGK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Vezano za članak 87. ovog Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora iznosi sljedeće: Člankom 11. trenutno važećega Zakona utvrđen je način imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te je stavcima 1. i 3 propisano sljedeće: „(1) Članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika iz područja znanosti i umjetnosti te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva. (3) Kandidate za članove i predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveučilišni senati, Vijeće veleučilišta i visokih škola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i članovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata.“ Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora izostavljena je kao tijelo koje podnosi prijedlog za kandidate i članove Nacionalnog vijeća, a umjesto dosadašnjih subjekata, člankom 87. stavkom 6., kao jedino tijelo koje je ovlašteno predlagati kandidate predviđena je Hrvatska udruga poslodavaca. Želimo skrenuti pažnju kako je zakonodavac kao jednu od temeljnih zadaća Hrvatske gospodarske komore utvrdio sudjelovanje u poticanju sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja radne snage u gospodarstvu, inovacije znanja radne snage u gospodarstvu, cjeloživotnog učenja i mobilnosti, čime Hrvatska gospodarska komora predstavlja jedino reprezentativno tijelo za zastupanje interesa gospodarstva u smislu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Hrvatska gospodarska komora najveća je poslovna mreža Republike Hrvatske koja promiče interese svojih članova, osnažuje kapacitete domaćih poduzetnika te podiže konkurentnost čitavoga gospodarstva, a do ovoga je trenutka uspješno opravdala ulogu posrednika između poduzetnika – poslodavaca i obrazovne zajednice. Tim više imajući u vidu da sveučilišta i znanstveni instituti svoje zadaće ostvaruju u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju, a Hrvatska gospodarska komora uspješno osluškuje poduzetničku klimu te kanalizira interese poslodavaca prema nadležnim tijelima i time doprinosi razvoju znanstvenog, umjetničkog i razvojnog istraživanja, ostvarivanja znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i stručnog rada. Slijedom navedenog, predlažemo da Hrvatska gospodarska komora i nadalje ostane tijelo koje podnosi prijedlog za kandidate i članove Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na način kako to predviđa važeći Zakon. Okolnosti koje bi zahtijevale izmjenu dosadašnjeg postupka imenovanja kandidata i članova, se nisu promijenile, te time ne postoji opravdani razlog za izmjenu zakonskog uređenja sudjelovanja i zastupanja gospodarstva u Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te u Sveučilišnom vijeću. Istodobno, razlog promjene načina predlaganja kandidata za članove, nije vidljiv iz obrazloženja prijedloga odnosno ne postoji obrazloženje koje bi sadržavalo razloge za izmjenom dosadašnjeg uređenja ili utvrđivalo postojanje promijenjenih okolnosti. Slijedom navedenog, predlažemo izmjenu stavka 6. članka 87. Nacrta na način da isti sada glasi: „(6) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlaže Hrvatska gospodarska komora.“ | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca. |
| 1640 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Prestanak radnog odnosa prema trenutnoj važećoj odredbi članka 42. omogućuje institutu, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika, da sa znanstvenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zaključi ugovor o radu na određeno vrijeme. Ugovor o radu prestaje prema trenutno važećem zakonu sa 65 godina života istekom kalendarske godine. S druge strane, prema prijedlogu članka 51., ugovor o radu radi odlaska u mirovinu prestaje sa 67 godine života istekom kalendarske godine. Mišljenja smo da je prema trenutno važećoj odredbi članka 42. pitanje prestanka radnog odnosa radi odlaska u mirovinu bolje rješenje, i to posebno iz razloga jer se, ovisno o kadrovskoj situaciji znanstvenog instituta, institutu omogućava da vodi kadrovsku politiku sukladno strategiji instituta. Naime, prihvaćajući odluku MZO-a o zabrani zapošljavanja, kao i prihvaćanje načela da se zahtjevi za radna mjesta mogu podnositi samo ukoliko instituti raspolažu koeficijentima koji su oslobođeni izlaskom djelatnika iz sustava, tada se opravdano postavlja pitanje o mogućnosti zapošljavanja mladih suradnika kao i napredovanja znanstvenika, ukoliko se automatski omogući nastavak radnog odnosa do 67. godine. Odnosno, postojećom odredbom, koju smatramo dobrom, znanstvenim institutima omogućeno je zapošljavanje izvrsnih znanstvenika i nakon 65 godine kada za tim postoji potreba, slijedom čega je mogućnost produženja radnog odnosa osigurana bez negativnih reperkusija na nova zapošljavanja i napredovanja. Ako bi se za produženi radni odnos sa 65 na 67 godina predvidjela i osigurala posebna sredstva te financijski mehanizmi bez reperkusija na nova zapošljavanja i napredovanja, onda bi zakonski to trebalo biti jasno definirano. No dok to nije tako, a uvažavajući gore navedeno, predlažemo da odredba članka 51. glasi: Članak 51. 1) Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života. 2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni institut kada postoji potreba za nastavkom rada može s redovitim profesorom u trajnom izboru, znanstvenim savjetnikom u trajnom izboru i profesorom stručnog studija u trajnom izboru sklopiti ugovor o radu na teret vlastitih sredstava. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. urediti će se sukladno propisima koji uređuju područje rada. |
| 1641 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Smatramo neopravdanim da se studentima u redovitom statusu u potpunosti ograniči mogućnost da budu u radnom odnosu te da im se onemogući da obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Određene djelatnosti obrta ili drugih slobodnih zanimanja studenti mogu obavljati i van redovnog vremena studiranja (po noći/kasnije u danu, tijekom dana kada nemaju nastavu, tijekom vikenda te tijekom praznika/razdoblja u kojima nastave nema). Također, izuzeće je nužno, jer se na redovite studente poslijediplomskih (doktorskih) studija ne može i ne smije primjenjivati odredba kojom im se zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Asistent, koji je u radnom odnosu s visokoobrazovnom ustanovom, je sukladno stavku 3. članka 44. dužan upisati i pohađati doktorski studij, stoga je u tom kontekstu ovaj stavak kontradiktoran. Studenti koji su u radnome odnosu su ujedno porezni obveznici te ulaze u sustav PDV-a, pridonose državnom proračunu, od kuda se financiraju studiji redovitim studentima. Iz navedenih razloga, nužno bi bilo pronaći načine da se redovnim studentima koji rade odobri status redovitog studenta, uz barem djelomično sufinanciranje od strane države (također, uz barem djelomična studentska prava - pravo na apliciranje za stipendije, zdravstveno osiguranje i sl.). Rad i imanje vlastitog obrta omogućava studentima stjecanje kompetencija relevantnih za bolje kasnije snalaženje na tržištu rada i primjenu stečenih znanja tijekom studija u vlastitoj praksi te im to ne bi trebalo uskratiti. Amandman: predlažemo da se dio stavka 2. u kojemu se navodi da „Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja“ izbriše te da se naknadno, podzakonskim aktom, uredi rad, prava i odgovornosti studenata koji studiraju u redovitom statusu, a ujedno su u radnom odnosu, obavljaju djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1642 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Stavak 2., kojim se opisuje redoviti student i koji glasi: „Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice“ nedovoljno je dobro definiran. U praksi postoje redoviti studenti koji u pojedinoj godini upisuju manje ili više od 60 ECTS-a (tzv. međugodine), koji unatoč tomu zadržavaju status redovitog studenta, iako nisu nužno upisali 60 ECTS bodova kako predviđa ovaj stavak, već nešto više ili nešto manje od 60, sukladno propisima sveučilišta. Prije donošenja Zakona, nužno je definirati da student može odstupati od previđenih 60 upisanih ECTS-a po godini i dalje zadržati status redovitog studenta, dok god je unutar okvira dopuštenog odstupanja prema propisima sveučilišta s kojeg dolazi. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. i 3. će se urediti. |
| 1643 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Komentar: analogno stavku 2. članka 58. o prijediplomskim studijima, smatramo nužnim navesti u stavku 3. članka 62. da studenti završetkom doktorskog studija stječu najmanje 180 ECTS bodova, kako se ne bi dovodili u pitanje potencijali ECTS-i koje na druge načine student može steći tijekom studija. Amandman: ispred „180 ECTS bodova“ uvrstiti riječ „najmanje“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 1644 | DOMAGOJA BULJAN BARBAČA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Trenutno u RH djeluje 11 Sveučilišnih odjela, a novim nacrtom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne navodi se pravna regulativa za ustroj i funkcioniranje Sveučilišnih odjela. U aktualnom Zakonu pitanja Sveučilišnih odjela definirana su u čl.64. "Članak 64. SVEUČILIŠNI ODJEL (1) Sveučilišni odjel se osniva kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija. (2) U sveučilišnom odjelu su nastavnici, znanstvenici i suradnici sveučilišta iz određenoga znanstvenog polja ili interdisciplinarnoga znanstvenog područja, odnosno iz nekog područja umjetnosti. (3) Sveučilišni odjel ima pročelnika, stručno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima odjela. Pročelnika bira i razrješava stručno vijeće s trajanjem mandata, na način i u postupku utvrđenim statutom sveučilišta. U odnosu na pročelnika i stručno vijeće odjela na odgovarajući će se način primijeniti odredbe članka 63. ovoga Zakona. (4) Sveučilišni odjeli mogu sudjelovati u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom, ako je tako utvrđeno statutom sveučilišta." Mišljenja sam da bi i novi Zakon trebao sadržavati odredbe vezane za Sveučilišne odjele. Dr. sc. Domagoja Buljan Barbača, prof. v. š. u t. z. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Nadalje, u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište će samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1645 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problem.” Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1646 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1647 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. Predlažemo izmjenu stavka 1. alineje 6. tako da ista glasi: “poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“; U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 1648 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1649 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Člankom 86. stavkom 1. alinejom 2. normirano je (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja U vezi navoda prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja predlažemo staviti :”donosi Pravilnik - Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te Umjetnička područje, polja i grane.” Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” | Djelomično prihvaćen | Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1650 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Stavak 2 članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 1651 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. | Djelomično prihvaćen | Stavak 1. će se urediti. |
| 1652 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1653 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Člankom 44. stavkom 3. alinejom 1. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: upisati i pohađati doktorski studij na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 1654 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Člankom 39. stavkom 1. normirano je sljedeće: (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). Nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo biti prethodno, prejudicijelno pitanje za izbor na radno mjesto. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u naslovna zvanja i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje smatramo kako u umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. Člankom 39. stavkom 3. normirano je sljedeće: Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. Doktorat ne može biti uvjet, a osobe bez doktorata nisu iznimka već stoljetno temelj umjetničkog obrazovanja. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, da se gotovo radi o identitetu sa znanstvenicima iz više razloga. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Naime, mi do sada nemamo u svim umjetničkim poljima ustanove visokog obrazovanja na kojima bi se mogao steći akademski naziv magistra umjetnosti, nego je moguće postići akademski stupanj prvostupnika kao npr. na području plesne umjetnosti gdje je tek 2013. osnovan preddiplomski studij Plesa na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom svega navedenoga predlažemo i molimo da se u predmetnom Zakonu normira rješidbe koja je egzistirala u ranijem Zakonu o visokim učilištima u kojem je bilo normirano sljedeće: Članak 77. (1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-¬nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-¬nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. (2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. (3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. – Propisano Statutom Sveučilišta u Zagrebu iz 2001. Članak 78. (1) Iznimno se u znanstveno-¬nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak. (2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. Stavak 3. ovog članka određuje da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti što podrazumijeva da će visoko učilište općim aktom odrediti razinu kvalifikacije te odgovarajuće znanstveno odnosno umjetničko područje i polje za to radno mjesto. Stavak 6. ovog članka će se doraditi. U odnosu na uvjet doktorata za suradničko radno mjesto višeg asistenta iz. stavka 7. ovog članka isti će se revidirati u odnosu na više asistente u umjetničkom području. |
| 1655 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U vezi članka 12. stavka 1. alineja 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, iza riječi znanstveno-nastavnim dodati riječi:“ i umjetničko-nastavnim“. U vezi članka 12. stavka 5. zadnja rečenica - Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnka i suradnika na radna mjesta - Smatramo da bi studentski predstavnici trebali biti uključeni u postupke izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta | Djelomično prihvaćen | Članak 12. stavak 1. alineja 3. će se nadopuniti. |
| 1656 | Hrvatski geološki institut | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prijedlozi i komentari Znanstvenog vijeća Hrvatskoga geološkog instituta na nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti 1. U čl. 6 predlaže se brisanje st. 4. Vojno, policijsko i diplomatsko obrazovanje ne bi trebalo biti iznimka, već bi se trebalo uključiti u opći sustav i standarde koji vrijede za ostale ustanove visokog obrazovanja. Ustanove visokog obrazovanja koje se bave navedenim temama potrebno je privesti suvremenim standardima koji na globalnoj razini vrijede za ta područja, a što bi utvrdio odgovarajući matični odbor i NVVOZTR. 2. U čl. 34. st. 1. predlažemo riječi: „predstavnik suradnika“ zamijeniti riječima: „predstavnik osoba izabranih na suradnička radna mjesta“. Navedeno je potrebno radi preciznosti. 3. U čl. 39. st. 6. uvršteni su pojmovi: „natprosječno uspješan student“ i „posebno uspješan student“. Navedene pojmove je potrebno definirati ili uvrstiti kriterije kako ne bi došlo do neujednačene interpretacije ovog pojma među ustanovama i poljima/područjima, osim ako navedeni pojmovi nisu definirani u nekom drugom propisu. U tom slučaju potrebno je navesti propis u ovom Zakonu. 4. U tekstu zakona koristi se pojam: „elektronički oblik“. Potrebno je dodatno definirati što se točno smatra elektroničkom oblikom kako ne bi došlo do neujednačene prakse kod primjene zakona. 5. U čl. 40. st. 10. i u čl. 43. st. 9. predlažemo smanjenje roka sa 60 na 30 dana. S obzirom na dosadašnje iskustvo smatramo da je 30 dana dovoljan rok za izradu izvješća, a tim bi se postiglo brže završavanje samo postupka. 6. U čl. 40. st. 4. predlažemo da se rok od 15 dana produži na 30 dana. Razlog tome je potrebno vrijeme za prikupljanje dokaza, opravdani izostanci radnika s posla zbog bolovanja te drugih zakonski propisani razlozi sukladno Zakonu o radu. 7. Predlažemo izmjenu čl. 42. st. 3. koji bi glasio: „Nastavnik, odnosno znanstvenik reizabire se na postojeće radno mjesto ako je ispunio najmanje polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija koji su propisani kao razlika između kriterija za izbor na prvo više znanstveno radno mjesto i kriterija za radno mjesto na kojem je pristupnik zaposlen.“ Prema postojećem Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, koji će biti uskoro izmijenjen na način da će novi propisani Nacionalni kriteriji za izbor na znanstvena radna mjesta biti zasigurno povišeni, predložena formulacija „…za izbor na više radno mjesto.“ značila bi izrazito visoke i neprihvatljive minimalne uvjete za pojedina radna mjesta. Naime, ako to projiciramo na razinu važećeg pravilnika, za reizbor višeg znanstvenog suradnika u području prirodnih znanosti, polje geologija pristupnik bi trebao imati od zadnjeg izbora/reizbora 11 novih objavljenih originalnih znanstvenih radova (što je prema nacrtu prijedloga zakona polovina ukupnog broja radova potrebnih za više radno mjesto, tj. za znanstvenog savjetnika). Budući da je prema važećem pravilniku za izbor u višeg znanstvenog suradnika potrebno ukupno 12 znanstvenih radova, dodatnih spomenutih 11 radova činilo bi ukupno 23 znanstvena rada, što bi premašilo 21 rad, a što je broj minimalno potrebnih znanstvenih radova za izbor u znanstvenog savjetnika. Dakle, sasvim je jasno da u nacrtu zakona predložena formulacija „…za izbor na više radno mjesto.“ nije prihvatljiva i potrebno ju je korigirati. 8. Čl. 43. st. 4 predlažemo izmijeniti u: „U postupku izbora na više radno mjesto nastavnik, odnosno znanstvenik dostavlja dokaze o postignućima ostvarenim prije, kao i nakon posljednjeg izbora, odnosno reizbora, na radno mjesto kojima ispunjavanja Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije i dodatne kriterije.“ Budući da stručno povjerenstvo, kao i matični odbor, valoriziraju cjelovitu izvrsnost, tj. procjenjuju cjelokupna ostvarena znanstvena postignuća pristupnika, dostavljanjem samo dokumentacije nakon posljednjeg izbora/reizbora stručno povjerenstvo, kao ni matični odbor, ne bi bili u mogućnosti provesti kvalitetnu analizu cjelovite znanstvene izvrsnosti pristupnika. 9. U čl. 44. potrebno je definirati prava i obveze višeg asistenta. Budući da asistent ima određena prava i obveze trebao bi ih imati i viši asistent. 10. Predlažemo izmjenu članka 46. kako slijedi: (1) Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, odnosno znanstveno vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, može odlukom odobriti nastavniku ili znanstveniku plaćenu slobodnu studijsku godinu (sabbatical) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. (2) Visoko učilište ili znanstveni institut u tom razdoblju dužni su organizirati redovito obavljanje nastave i drugih obveza umjesto nastavnika ili znanstveniku kojemu je odobrena plaćena slobodna studijska godina. (3) Odlukom nadležnog tijela visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta nastavniku ili znanstveniku mogu se odobriti kraća ili dulja izbivanja zbog znanstvenog ili umjetničkog rada, usavršavanja ili kojeg drugog opravdanog razloga. U vrijeme trajanja takve odsutnosti prava i obaveze iz ugovora o radu mogu mirovati ili se izvršavati djelomično sukladno odluci nadležnog tijela i/ili ugovoru koji se zaključuje između nastavnika/znanstvenika i visokog učilišta/znanstvenog instituta. Znanstvenici u javnim znanstvenim institutima obavljaju mnoge aktivnosti koje nisu znanstveni rad te, kao i kolegice i kolege u sustavu visokoga obrazovanja, moraju imati pravo zatražiti slobodnu studijsku godinu ili kraća/dulja izbivanja zbog usavršavanja. Također, smatramo da bi to pravo trebala imati svaka osoba zaposlena na znanstvenom ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu, a ne samo oni na najvišim radnim mjestima. 11. U čl. 87. potrebno je definirati da osoba iz područja poduzetništava mora imati najmanje doktorat znanosti, kako bi se osiguralo da imaju potrebno razumijevanje sustava visokog obrazovanja i znanosti, o kojima bi trebali donositi odluke. 12. U čl. 88 st. 3 potrebno je definirati pojam regionalne zastupljenosti jer je pojam preopćenit. 13. U čl. 89. izmijeniti stavak 3. kako slijedi: „U slučaju razrješenja člana Nacionalnog vijeća, Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenuje novog člana s popisa iz stavka (3) članka 88. te u skladu sa stavkom (4) članka 88. na vrijeme do isteka mandata razriješenoga člana.“ Tekst je dodan analogno situaciji s izborom razriješenih članova matičnih odbora i povjerenstava. Dakle, novi se član mora odabrati s postojećeg popisa te mora proći istu proceduru koju je prošao i član umjesto kojega dolazi. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na članak 6. stavak 4. isto nije moguće zbog specifičnog položaja ustanova koje provode vojno i policijsko obrazovanje. U odnosu na članak 34. stavak 1. predlagatelj Zakona smatra da je termin predstavnik suradnika u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Članak 39. stavak 6. će se ujednačiti u odnosu na termine. Predlagatelj smatra da je pojam elektronički oblik jasan. U odnosu na članak 40. stavak 10. i članak 43. stavak 9. te članak 40. stavak 4. predlagatelj smatra da je isto u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku i svrhom koja se želi postići navedenom normom. U odnosu članak 42. stavak 3. isti nije u skladu sa metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata. Članak 44. definira obveze asistenta. U odnosu na članak 46. predlagatelj Zakona smatra da je svrha slobodne godine oslobođenje od nastave i nastavnog procesa radi znanstvenog rada što se ne ostvaruje u okviru predloženih radnih mjesta. U odnosu na članak 87., 88. i 89. razmotriti će se predloženo. |
| 1657 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | U čl. 57. st. 6. spominju se programi stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja. Njih bi trebalo jasnije urediti po uzoru na čl. 76a važećeg Zakona. | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. će se urediti. |
| 1658 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. | Djelomično prihvaćen | Članak 76. stavak 2. će se urediti u odnosu na pravo na radni odnos studenata koji studiraju u redovnom statusu. |
| 1659 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Imajući u vidu i demografske izazove vezane uz pad broja studenata, studenti doktorskih studija bi trebali statusno biti eksplicitno izjednačeni sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija kako bi imali sva studentska prava (cf. čl. 76., 78. i 79.), dok se na njih ne smije primjenjivati odredba koja studentima u redovitom statusu zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1660 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. | Djelomično prihvaćen | Navedeno će se urediti člankom 57. |
| 1661 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti člankom 57. |
| 1662 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će biti riješeno člankom 57. Zakona. |
| 1663 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Treba eksplicitno definirati da, ne samo doktorske radove, nego i sve završne i diplomske radove, po uzoru na odredbe čl. 83. st. 11. važećeg Zakona, valja „trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice“. | Djelomično prihvaćen | Predloženo će se urediti u članku 57. prijedloga Zakona. |
| 1664 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U čl. 58. st. 4. olakšati dostupnost visokog obrazovanja ne-tradicionalnim studentima, i po uzoru na čl. 77. st. 7. važećeg Zakona. | Djelomično prihvaćen | Dostupnost će se olakšati kroz članak 57. stavak 6. i programe cjeloživotnog obrazovanja. |
| 1665 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti. | Djelomično prihvaćen | Uvesti će se mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti. |
| 1666 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta: a) eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti, b) za sveučilišne fakultete, odjele, institute, centre, zavode i druge ustrojbene jedinice sveučilišta bez pravne osobnosti definirati kriterije njihovog osnivanja i ustroja. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti. U odnosu na prijedlog da se za jedinice bez pravne osobnosti definiraju kriteriji osnivanja i ustroja, naglašava se da je mogućnost osnivanja propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1667 | Sveučilište u Rijeci | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | ZAKLJUČAK tematske sjednice Senata Sveučilišta u Rijeci održane 14. ožujka 2022. godine o prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Senat Sveučilišta u Rijeci pozdravlja intenciju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoškolsku djelatnost, posebno pozdravljajući: • intenciju uvođenja mnogih elemenata cjelovitih programskih ugovora, • s tim povezanog pojednostavljenja izbora na radna mjesta, posebice uvođenja instrumenata autonomnog utjecaja na kadrovske politike, primjerice putem dodatnih (institucijskih) kriterija za izbore na radna mjesta – što omogućuje snažniji iskorak prema izvrsnosti, ali i, u skladu s tendencijama na razini EU o stvaranju okvira za vrednovanje znanstvene djelatnosti i rada samih znanstvenika, odmak od metričkih i bibliometrijskih kriterija prema sveobuhvatnijem vrednovanju koje se temelji i na istorazinskoj procjeni kvalitativnih pokazatelja, • jačanje instrumenata odgovornosti institucija u sustavu, te • rješavanje pitanja statusa stručnih studija. U želji da doprinesemo kvaliteti rješenja predviđenih u Nacrtu (sada Prijedlogu) Zakona, ukazujemo da su neka od predviđenih rješenja u suprotnosti s proklamiranim strateškim određenjima prema jačoj integraciji znanstvenih i visokoškolskih kapaciteta, evidentiranoj i u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO) te da, općenito, konačni prijedlog treba sadržavati snažniju razvojnu dimenziju. Zadržavajući se ovdje, u okviru Općeg komentara, na razini najvažnijih strateških odrednica bez ulaženja u detaljne komentare, a koji su dani uz pojedine članke, Senat Sveučilišta u Rijeci predlaže posebno: 1. Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta: a) eksplicitno u sastavnice bez pravne osobnosti uvrstiti mogućnost osnivanja fakulteta bez pravne osobnosti, b) za sveučilišne fakultete, odjele, institute, centre, zavode i druge ustrojbene jedinice sveučilišta bez pravne osobnosti definirati kriterije njihovog osnivanja i ustroja te c) prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta te definirati osnovicu za izračun osnovne komponente. 2. Osigurati akademsku samoupravu i autonomiju u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i Zakonom (cf. čl. 4. Nacrta), posebno elementima upravljanja sustavom od strane samih znanstvenika prema jasnim kriterijima, i to: a) osiguravanjem da većinu članova sveučilišnih vijeća imenuje senat sveučilišta, b) definiranjem kriterija za članstvo u sveučilišnom vijeću, c) jačanjem uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko školstvo i tehnološki razvoj, d) osiguravanjem položaja javnih sveučilišta u Rektorskom zboru. 3. Povezano s gore navedenim, poboljšati strukturirani pristup kadrovskim politikama. 4. Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja. 5. U skladu s najboljim praksama, a nasuprot medijski eksponiranim slučajevima koji, zbog nedovoljno razvijenih institucijskih politika i struktura, u dvojbu dovode javno pouzdanje u znanost i znanstvenike, osigurati jačanje nacionalnog sustava znanstvenog i akademskog integriteta i čestitosti. 6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. 7. Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost. 8. Normativno urediti i sustav cjeloživotnog obrazovanja, čiji je značaj istaknut i mjerom iz NPOO „Povećan udio odraslih osoba uključenih u cjeloživotno učenje“. | Djelomično prihvaćen | Omogućiti će se osnivanje fakulteta i umjetničkih akademija bez pravne osobnosti te će se definirati svrha odjela. Dodatno će se urediti i odredbe o cjeloživotnom obrazovanju. |
| 1668 | Marko Hrabar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1669 | Lana Sehanovic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1670 | Anđelo Simunić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1671 | Luka Bakota | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se urediti. Pristup specijalističkom studiju omogućen je i osobama koje posjeduju kvalifikaciju razine 7.st. člankom 61.st.4. prijedloga Zakona. |
| 1672 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | (1) Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom. | Djelomično prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 1673 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | čl 44 (3) Nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. 1. 1. upisati i pohađati doktorski studij studij na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. 3. 3. sudjelovati na znanstvenim umjetničkim i stručnim skupovima i konferencijama, | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. |
| 1674 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Članak 76. stavak 2. Komentar: smatramo neopravdanim da se studentima u redovitom statusu u potpunosti ograniči mogućnost da budu u radnom odnosu te da im se onemogući da obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Određene djelatnosti obrta ili drugih slobodnih zanimanja studenti mogu obavljati i van redovnog vremena studiranja (po noći/kasnije u danu, tijekom dana kada nemaju nastavu, tijekom vikenda te tijekom praznika/razdoblja u kojima nastave nema). Također, izuzeće je nužno, jer se na redovite studente poslijediplomskih (doktorskih) studija ne može i ne smije primjenjivati odredba kojom im se zabranjuje radni odnos, obavljanje samostalne djelatnosti obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Asistent, koji je u radnom odnosu s visokoobrazovnom ustanovom, je sukladno stavku 3. članka 44. dužan upisati i pohađati doktorski studij, stoga je u tom kontekstu ovaj stavak kontradiktoran. Studenti koji su u radnome odnosu su ujedno porezni obveznici te ulaze u sustav PDV-a, pridonose državnom proračunu, od kuda se financiraju studiji redovitim studentima. Iz navedenih razloga, nužno bi bilo pronaći načine da se redovnim studentima koji rade odobri status redovitog studenta, uz barem djelomično sufinanciranje od strane države (također, uz barem djelomična studentska prava - pravo na apliciranje za stipendije, zdravstveno osiguranje i sl.). Rad i imanje vlastitog obrta omogućava studentima stjecanje kompetencija relevantnih za bolje kasnije snalaženje na tržištu rada i primjenu stečenih znanja tijekom studija u vlastitoj praksi te im to ne bi trebalo uskratiti. Amandman: predlažemo da se dio stavka 2. u kojemu se navodi da „Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja“ izbriše te da se naknadno, podzakonskim aktom, uredi rad, prava i odgovornosti studenata koji studiraju u redovitom statusu, a ujedno su u radnom odnosu, obavljaju djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1675 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Članak 68. stavak 2. Komentar: stavak 2., kojim se opisuje redoviti student i koji glasi: „Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice“ nedovoljno je dobro definiran. U praksi postoje redoviti studenti koji u pojedinoj godini upisuju manje ili više od 60 ECTS-a (tzv. međugodine), koji unatoč tomu zadržavaju status redovitog studenta, iako nisu nužno upisali 60 ECTS bodova kako predviđa ovaj stavak, već nešto više ili nešto manje od 60, sukladno propisima sveučilišta. Prije donošenja Zakona, nužno je definirati da student može odstupati od previđenih 60 upisanih ECTS-a po godini i dalje zadržati status redovitog studenta, dok god je unutar okvira dopuštenog odstupanja prema propisima sveučilišta s kojeg dolazi. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1676 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | (6) (6) Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti . Kriterije odabira posebno uspješnih studenata propisuje visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. članka 39. će se doraditi. |
| 1677 | Marica Čilaš Mikulić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Članak 37. (1) Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna radna mjesta. Iznimno, nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na nastavna radna mjesta kada se na sveučilištu izvode kolegiji koji ne zahtijevaju znanstveni pristup, za potrebe korepeticije i druge suradnje u obrazovnom procesu ili kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Predlaže se izmjena stavka (1): Nastavnici na sveučilištu zapošljavaju se na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i nastavna radna mjesta. Na nastavna radna mjesta nastavnici se na sveučilištu zapošljavaju ako postoji opravdana potreba. Ako je riječ o kolegijima koji su temeljno zastupljeni u nekom drugom znanstvenom području, polju ili grani (npr. kolegiji iz stranog jezika struke), nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta predavača. Isključivo za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta lektora. Za potrebe sveučilišnih umjetničkih studija nastavnici se mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta umjetničkog suradnika i korepetitora. Nastavnici se na sveučilištu mogu zapošljavati na nastavna radna mjesta i kada se na sveučilištu izvodi stručni studij. Obrazloženje: Nastavna radna mjesta lektora ne smiju činiti iznimku već ih treba navesti ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Naime, lektorska je nastava sastavni dio studijskih programa i izvodi se u obliku obveznih i izbornih kolegija. Sveučilišni filološki studiji ne mogu se izvoditi bez lektorske nastave. Stoga Zakon treba uključiti i precizno opisati sva nastavna mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. Smatramo neprihvatljivom i diskriminatornom formulaciju o kolegijima koji „ne zahtijevaju znanstveni pristup“ s obzirom na to da je sva sveučilišna nastava u svojoj osnovi znanstveno utemeljena. Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Prijedlog teksta: Članak 46. (1) Senat, odnosno fakultetsko ili akademijsko vijeće, u skladu s općim aktom visokog učilišta može odlukom odobriti osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, nastavno odnosno umjetničko-nastavno radno mjesto plaćenu slobodnu studijsku godinu ( sabbatical ) radi znanstvenog ili umjetničkog rada. Obrazloženje: Smatramo da formulaciju treba uskladiti s kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje koji je trenutno na snazi prema kojemu se omogućava korištenje slobodne studijske godine i za osobe zaposlene na nastavnom radnom mjestu. To je potpuno opravdano i potrebno jer i osobe u nastavnim zvanjima na sveučilištu imaju obvezu (i potrebu) znanstvenog i stručnog rada i doprinosa, pogotovo s obzirom na značajno nastavno opterećenje. Na taj način bi im se olakšao rad na većim i dugotrajnijim projektima poput pisanja knjige, rada na izradi rječnika, sveučilišnog udžbenika, priručnika i slično. Članak 50, stavak (1): TRENUTAČNO: Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija jezika i književnosti na visokom učilištu može se zaposliti lektor stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika utvrđuje visoko učilište općim aktom. PRIJEDLOG: Za potrebe sveučilišnog studija jezika i književnosti te za potrebe sveučilišne nastave hrvatskog kao drugog i stranog jezika na visokom učilištu može se zaposliti lektor. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora utvrđuje visoko učilište općim aktom. Obrazloženje: Trenutačnom formulacijom nisu obuhvaćeni lektori hrvatskog jezika koji su važan dio studija hrvatskog jezika i književnosti. Lektorska je nastava potpuno integrirana u studijske programe hrvatskog jezika i književnosti te se izvodi u obliku obveznih i izbornih kolegija. Nadalje, lektori hrvatskog jezika su zaposleni kao strani lektori na inozemnim sveučilištima za potrebe studija hrvatskog jezika i književnosti, ali i za potrebe drugih studija i sveučilišnih programa. Osim toga, oni izvode nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika za potrebe stranih studenata koji studiraju u Hrvatskoj. Centri za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika i različiti programi učenja hrvatskog kao drugog i stranog jezika postoje na svim hrvatskim sveučilištima i na njima se zapošljavaju lektori hrvatskog jezika, npr. lektori zaposleni na Croaticumu – Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izvode sveučilišnu nastavu hrvatskog kao drugog i stranog jezika već 60 godina. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na članak 37. predložena nadopuna norme predstavlja iznimku koja se može samo usko primjenjivati te u tom smislu ne predstavlja učinkovito normativno rješenje. U odnosu na članak 46. slobodna studijska godina koristi se za oslobođenje od nastave i nastavnog procesa, a u svrhu znanstvenog rada za što predlagatelj Zakona smatra da se ne ostvaruje u okviru nastavnog radnog mjesta koji je funkciji provođenja stručnog studija. |
| 1678 | Darija Mikelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1679 | Josip Maleš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1680 | Jurica Bilić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, općenito podržavam izmjene Zakona, ali predlažem sljedeće izmjene: - izjednačavanje naziva prvostupnika i magistara, bez obzira na to je li studij završen na veleučilištu ili sveučilištu. Takva praksa je na snazi u cijeloj EU. Razlike između titula i znanja je odmah vidljiva iz institucije odakle osoba dolazi. Veleučilišta su tu kako bi dala praktična znanja, uvid u najnovije prakse i metode. Dok fokus sveučilišta mora biti na istraživanju i razvoju znanosti prije svega, a tek onda na praksu. Ukratko, obje institucije imaju svoje mjesto, a poslodavci ionako provode testiranja kandidata kako bi se utvrdilo tko je najbolji za neku poziciju. Vrijeme je da se prestane sa diskriminacijom stručnih studija, što je još više pogoršano činjenicom da sama sveučilišta često provode niz stručnih studija, da bi se potom te iste studente diskriminiraloi. - dopuna članka 62. - ocmogućiti nastavak izobrazbe na postdiplomskim i doktorskim studijima osobama koje završe stručne studije, uz naravno, polaganje razlike predmeta koje odredi nositelj studija. Titula doktora znanosti ne treba biti shvaćena olako niti treba raditi na njenoj inflaciji, ali osobama koje to žele, treba omogućiti daljnji profesionalni razvoj te prijelaz iz industrije u znanost ako isto žele. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. U odnosu na članak 62. ističemo da Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, člankom 7. stavak 2. propisano je da je uvjet pristupanja razini 8.2. (poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1. sv. u skladu s uvjetima koje utvrdi visoko učilište. Poslijediplomski specijalistički studij omogućen je i osobama koje su završile specijalistički stručni studij sukladno članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona. |
| 1681 | DOMAGOJ ĆUKUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1682 | Miroslava Gojsalić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. |
| 1683 | MARINA POSAVEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. |
| 1684 | Vlatka Međimorec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam Prijedlog ovog zakona uz izmjenu da se stručni specijalisti preimenuju u magistre uz kraticu mag. ( npr. mag.admin.publ. / magistar javne uprave ) radi prepoznatljivosti i uklanjanja dosadašnje diskriminacije. Također da se svima omogući nastavak obrazovanja kako bi pravo na obrazovanje bilo dostupno svima bez diskriminacije, što znači da se dosadašnjim stručnim specijalistima omogući obrazovanje na poslijediplomskim i doktorskim studijima budući da u praksi neka sveučilišta dopuštaju nastavak obrazovanja na specijalističkim poslijediplomskim studijima, a neka ne. Nužno je promijeniti dosadašnju praksu da stručni specijalisti ne mogu nastaviti obrazovanje na doktorskom studiju čak niti nakon stjecanja zvanja sveučilišnog specijalista (univ.spec.) pod obrazloženjem da prethodno nisu stekli zvanje magistra već stručnog specijalista. Takve diskriminacije su nedopustive i sramotne za obrazovni sustav Republike Hrvatske. Ovaj je prijedlog pisan u dobroj vjeri i nadi za nastavkom obrazovanja nas mladih. S poštovanjem! | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pristup kvalifikacijama na razini 8.2. isto je određeno čl.12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru gdje se navodi da je uvjet pristupa posjedovanje kvalifikacije na razini 7.2.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta odnosno sastavnice. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju pristup je omogućen iznimkom u čl. 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. |
| 1685 | Kristijan Babić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1686 | Luka Pilipović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1687 | Zlatko Jankoski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Smatram da bi u stavku 9 trebalo nadodati da osnovni dio kolegija izvode i osobe koje su izabrane u naslovno nastavno zvanje. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1688 | Zlatko Jankoski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | U nacrtu novog Zakona potrebno je precizno definirati pravnu regulativu za Sveučilišne Odjele, kao što je to navedeno u važećem Zakonu (članak 64). | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1689 | Igor Gabrić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U članku 71. stavak 9 trebalo bi nadodati i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1690 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U stavku 1. točka 6. Predlažemo zamijeniti riječima: „mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“, u protivnom se od međunarodnih aktivnosti pokriva samo mobilnost. | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 1691 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Uz stavak 1. Predlažemo nadležnost za donošenje pravilnika staviti Nacionalnom vijeću. Uz stavak 2. točka 3. Iza riječi „znanstvene“ predlažemo dodati riječ „ i umjetničke“. Uz stavak 2. točka 4. Domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo dodati umjetničkih časopisa i interdisciplinarnih časopisa koji spajaju znanost i umjetnost. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1692 | Igor Gabrić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | U članku 10 novog Zakona nije precizno definirana pravna regulativa za sveučilišne Odjele. Predlažem da se u članku 10 navede potpuna pravna regulativa za sveučilišne Odjele kao što je i bilo navedeno u postojećem Zakonu u članku 64. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1693 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predlažemo iza riječi "sedam redovitih profesora" dodati riječi "od kojih najmanje dvoje u umjetničko-nastavnom zvanju". | Djelomično prihvaćen | Članak 87. stavak 1. prijedloga Zakona dopunit će se na način da je najmanje jedan član iz umjetničkog područja. |
| 1694 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Predlažemo naslov članka promijeniti u: "Upisnik znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i znanstvenih zvanja" Krajnje problematično iz perspektive umjetnosti: "Umjetnik je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju." Ovime se zanemaruje cijeli niz umjetnika koji rade u sustavu visokog obrazovanja, a nemaju umjetničko obrazovanje (iako imaju završene diplomske studije) ili nemaju sveučilišni nego akademski diplomski studij u umjetnosti, a dobili su zvanja temeljem prethodnog zakona koji je omogućavao istaknutim umjetnicima da rade. Predlažemo izmjenu stavka 2: (2) Umjetnik u visokom obrazovanju je osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora umjetnosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar umjetnosti koji se bavi umjetničkom djelatnošću u svrhu obavljanja poslova u visokom obrazovanju. | Djelomično prihvaćen | Upisnik znanstvenika i umjetnika sadrži podatke o osobama što odgovara naslovu članka. Članak 85. stavak 2. prijedloga Zakona će se doraditi. |
| 1695 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: Predlažemo promijeniti tako da glasi: (2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 1696 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Uz stavak 2: Ovime nije predviđena mogućnost da postoje i redoviti studenti koji su dužni sudjelovati u subvencioniranju školarine pa molimo pojašnjenje. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se na taj način ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Posebno vezano uz slobodnu djelatnost obrta ili drugu vrstu slobodnog zanimanja. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1697 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Stavak 1. Opreza radi, predlažemo naglasiti na čiji teret se zapošljava osoba koja zamjenjuje privremeno nenazočnog zaposlenika. Stavak 2. Predlažemo dodati riječ „umjetničkom“: | Djelomično prihvaćen | U odnosu na stavak 2. dodati će se umjetničko područje. U odnosu na ugovor o radu iz. stavka 1. ovog članka izvor financiranja se veže uz radno mjesto za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme. |
| 1698 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Predlažemo ovakvu formulaciju stavka 3. točke 1. „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta obavlja se na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. U stavak 3. točka 3. Dodati: „umjetničkim i stručnim“. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. |
| 1699 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Čini se da zakon ograničava da se na radno mjesto u umjetničko-nastavnom znanju može zaposliti samo umjetnik sa završenim umjetničkim studijem. To je jako ograničavajuće jer visoka umjetnička škola nije preduvjet za bavljenje umjetnošću. Dovoljan je dosadašnji kriterij da kandidat ima završen sveučilišni diplomski studij te odgovarajuće umjetničku djelatnost i stvaralaštvo u traženom području. Nejasno je što je odgovarajući studij: hoće li diplomirani redatelj moći predavati glumu? Uvjet završenog doktorskog studija je nemogući uvjet i vrlo problematičan s obzirom na njihovo vrlo oskudno postojanje (u brojnim zemljama doktorski studiji u umjetnosti nisu mogući). Zakon pretpostavlja iznimku za umjetničko područje u alineji 3, ali nejasno je zašto se to radi iznimkom kad mora biti pravilo. Posebno glavni kriterij kod zapošljavanja na umjetničkim akademija je umjetnička djelatnost i umjetničko stvaralaštvo ocjenjeno najvišim ocjenama izvrsnosti. Nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo ostati prethodno pitanje za izbor na radno mjesto. Ali može se normirati razlika za izbor u znanstvenom i umjetničkom području; za umjetničko područje bolja je mogućnost izbora u zvanje obzirom na veliku vanjsku suradnju koja je posebno definirana za umjetničko područje. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u zvanja i naslovna i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, dapače ova obveza je neprihvatljiva za umjetničko područje jer se gotovo radi o identičnom postupku kao kod znanstvenika. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Temeljni i najvažniji uvjet za biranje nastavnika na umjetničko-nastavna radna mjesta je umjetnička izvrsnost na temelju umjetničke djelatnosti i umjetničkog stvaralaštva. U stavku 3. Predlažemo brisanje riječi „iznimno“. Protivimo se uvođenju doktorata umjetnosti kao neophodnog uvjeta. Uz stavak 6. i 7. ALU predlaže dodati: odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. Viši asistent se bira temeljem umjetničke izvrsnosti a ne doktorata. Predlažemo dodati: odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti Uz stavak 8: ALU predlaže dodati reviziju kriterija svakih 5 godina u ovaj stavak; Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije za pojedina znanstvena, odnosno umjetnička područja ili polja, na prijedlog Rektorskog zbora i nadležnoga matičnog odbora propisuje Nacionalno vijeće, a revidiraju se svakih 5 godina. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. Stavak 3. ovog članka određuje da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti što podrazumijeva da će visoko učilište općim aktom odrediti razinu kvalifikacije te odgovarajuće znanstveno odnosno umjetničko područje i polje za to radno mjesto. Stavak 6. ovog članka će se doraditi. U odnosu na uvjet doktorata za suradničko radno mjesto višeg asistenta iz stavka 7. ovog članka isti će se revidirati u odnosu na više asistente u umjetničkom području. Predlagatelj je mišljenja kako nema potrebe uvoditi obvezu revidiranja kriterija. |
| 1700 | Ado Matoković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Sveučilište u Splitu ima pored fakulteta i pet Odjela. Postojeći Zakon u članku 64. (SVEUČILIŠNI ODJEL) sadrži detaljnije podatke o Sveučilišnom odjelu. Mislim da bi i novi zakon trebao sadržavati sve što sadrži ovaj članak. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja sveučilišnog odjela propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1701 | Andrijana Dedić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1702 | Stipe Vukman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1703 | Antonija Vukman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1704 | TEO ČAMBER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1705 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1706 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 5. tako da isti sada glasi: “Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja vanjski suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu, materijalnih troškova te troškove “hladnog pogona” – najma, režija te nastavnog i potrošnog materijala. Potrebno je osigurati redovitu isplatu materijalnih troškova s minimalnom kvartalnom i avansnom dinamikom isplate. Isplata vanjskih suradnika na umjetničkim akademijama treba biti usklađena s dinamikom isplate plaće zaposlenim nastavnicima i suradnicima”. Smatramo da članak 102. stavak 7. nije u skladu s člankom 100., razvojni ciljevi umjetničkih akademija u većoj mjeri neće biti u skladu s nacionalnim strategijama koje najčešće uključuju područje STEMA i ICTa. Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 8. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta u programskom ugovoru sadrži odredbe o načinu i dinamici praćenja pokazatelja ostvarenja ciljeva te odredbe o uvjetima ostvarivanja prava na dio ili na cjelokupan iznos izvedbene (varijabilne) komponente proračuna razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problem.” Predlažemo izmjenu članka 102. stavka 10. tako da isti glasi: “Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Kod umjetničkih akademija radi se pokazatelju ostvarivanja ciljevi umjetničke djelatnosti Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1707 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Predlažemo izmjenu članka 101. stavka 1. tako da isti glasi: “Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva utvrđenih programskim ugovorom. Izvedbena (varijabilna) proračunska komponenta obuhvaća sredstva koja se doznačuju umjetničkoj akademiji na temelju uspješnosti u ostvarivanju ciljeva umjetničke djelatnosti”. Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva 2. razvoj umjetničke produkcije 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema | Djelomično prihvaćen | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 1708 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U članku 100. Predlažemo izmjenu stavka 1. alineje 6. tako da ista glasi: “poticanje mobilnosti te međunarodne i međuinstitucionalne suradnje“; U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. | Djelomično prihvaćen | Točka 6. stavka 1. članka 100. prijedloga Zakona uredit će se na način da glasi: poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta. |
| 1709 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Člankom 90. stavkom 1. normirano je Matični odbor osniva se za jedno ili više znanstvenih, umjetničkih, odnosno interdisciplinarnih polja. Broj matičnih odbora, njihovu nadležnost za pojedina polja i način rada pravilnikom utvrđuje ministar. Predlažemo umjesto riječi pravilnikom utvrđuje ministar staviti: “Nacionalno vijeće propisuje svojim aktom.” U članku 90. stavku 2. alineji 3. predlažemo iza riječi znanstvene elemente dodati riječi:” i umjetničke”. U članku 90. stavku 2. alineji 4. predlažemo iza riječi znanstveno-nastavno dodati riječi: te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto. Smatramo kako domaći znanstveni časopisi ne mogu biti kriterij za izbor u umjetničko-nastavno zvanje i na radno mjesto. Predlažemo da članak 90. stavak 2. alineja 4. glasi:” predlaže Nacionalnom vijeću: popis domaćih znanstvenih časopisa koji su kvalitetom izjednačeni s uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima za pojedino znanstveno područje i polje, relevantnih za izbor na znanstveno-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu i znanstvenom institutu te odgovarajuću umjetničku djelatnost relevantnu za izbor na umjetničko-nastavno radno mjesto na umjetničkoj akademiji”. | Djelomično prihvaćen | Članak 90. stavak 2. točke 3. i 4. prijedloga Zakona dopunit će se. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1710 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Člankom 86. stavkom 1. alinejom 2. normirano je (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 2. prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja U vezi navoda prati razvoj znanstvenih i umjetničkih područja i polja predlažemo staviti :”donosi Pravilnik - Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te Umjetnička područje, polja i grane.” Člankom 86. stavkom 1. alinejom 10. normirano je: (1) Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj obavlja sljedeće poslove: 10. predlaže mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju, napredovanje i poticanje izvrsnosti nastavnog i znanstvenog podmlatka. Predlažemo iza riječi nastavnog staviti zarez, te iza riječi znanstvenog dodati riječi:” i umjetničkog.” | Djelomično prihvaćen | Članak 86. stavak 1. točka 10. prijedloga Zakona dopunit će se riječju umjetničkog. Sukladno propisima koji uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 1711 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | Članak 82. stavak 2. predlažemo promijeniti tako da glasi: “(2) Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. poticanje i razvoj umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. razvoj zaštite i očuvanja kulturne baštine 4. razvoj i afirmacija umjetničkog istraživanja 5. poticanje razvoja kulturne industrije te 6. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja. 7. jačanje društvene uloge umjetnosti 8. doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih problema.” | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. članka 82. prijedloga Zakona će se urediti. |
| 1712 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Člankom 76. stavkom 2. normirano je kako Student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice te ima sva prava i obveze iz studentskog standarda. Student u redovitom statusu ne može biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja. Mislimo da ovo ne treba normirati jer se tako ulazi u sferu privatnosti studenta. Ako on ispunjava obveze i druge uvjete ima pravo na status redovnog studenta. Drugo pitanje je mogućnost participiranja u određenim pravima, odnosno pravne osnove temeljem koje može regulirati pravo na zdravstveno osiguranje, pravo na prijevoz, odnosno pravo na subvencioniranu prehranu i korištenje smještaja u studentskim domovima. Zbog specifičnosti umjetničkog studiranja predlažemo da se na umjetničkim studijima svakako dopusti redovito studiranje uz rad. Napominjemo kako zbog specifičnosti umjetničke nastave nije moguće izvanredno studiranje. U vezi članka 76. stavka 3. navodimo kako se slobodna umjetnička djelatnost mora izuzeti. Pojasniti što to znači za angažman studenata u predstavama, koncertima i sl, koji se realiziraju autorskim ugovorom ili ugovorom o djelu. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1713 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 50. | Člankom 50. stavkom 2. normirano je sljedeće: Na visokom učilištu u inozemstvu može se zaposliti lektor hrvatskog jezika i književnosti na osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme sklopljenog s visokim učilištem u Republici Hrvatskoj ili Ministarstvom. Predlažemo da članak 50. stavak 2. glasi: “Za potrebe izvođenja sveučilišnog studija u dramskoj (gluma) i glazbenoj umjetnosti (pjevanje) na visokom učilištu može se zaposliti lektor hrvatskog ili stranog jezika. Kriterije za izbor na radno mjesto lektora stranog jezika propisuje visoko učilište općim aktom.” Mislimo da bi bilo dobro ovisno o mogućnostima Sveučilišta, odnosno fakulteta ili umjetničke akademije moći zaposliti lektora a ne samo ako se radi o izvođenju sveučilišnog studija jezika i književnosti, odnosno na predmetnom visokom učilištu u inozemstvu. | Djelomično prihvaćen | Članak 50. će se izmijeniti na način da obuhvaća i lektore hrvatskog jezika. |
| 1714 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Člankom 44. stavkom 3. alinejom 1. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: upisati i pohađati doktorski studij na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. Predlažemo ovakvu formulaciju: „Asistent je dužan upisati i redovito pohađati doktorski studij, osim za asistente u umjetničkom području. Studij koji je obveza za asistenta se obavlja na teret visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ Mislimo da pohađanje obveze doktorskog studija trebaju biti oslobođeni asistenti u umjetničkom području i polju iz razloga jer postoji malo doktorskih studija za umjetničko područje u RH. Mislimo da nije dobro obligatorno normirati na teret visokog učilišta nego na teret visokog učilišta ako za to postoji potreba i mogućnost visokog učilišta Smatramo kako doktorat nije obveza za asistente u umjetničkom području. Nema doktorskih studija na najvećem broju umjetničkih područja, a pri izboru se valorizira izvrsnost a ne upis doktorskog studija. U umjetničkom području asistent nije dužan upisati i pohađati doktorski studij. Člankom 44. stavkom 3. alinejom 3. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: sudjelovati na znanstvenim skupovima i konferencijama, Predlažemo iza riječi znanstvenim dodati riječi: “umjetničkim i stručnim” Člankom 44. stavkom 3. alinejom 5. normirano je sljedeće: Asistent ima pravo i obvezu: podnositi izvješće o radu najmanje jednom godišnje Mentor i asistent bi jednom godišnje podnosili izvješće fakultetskom/akademijskom vijeću o radu asistenta. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. članka 44. prijedloga Zakona će se dopuniti na način da asistent u umjetničkom području nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. Predložena dopuna točke 3. stavka 3. članka 44. prijedloga Zakona obuhvaćena je točkama 2. i 7. prijedloga Zakona. Postupak ocjenjivanja uredit će se općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta u skladu s člankom 45. prijedloga Zakona. |
| 1715 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Člankom 39. stavkom 1. normirano je sljedeće: (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju, koja ispunjava Nacionalne kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu (u daljnjem tekstu: Nacionalni sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji) te dodatne kriterije propisane općim aktom visokog učilišta i znanstvenog instituta (u daljnjem tekstu: dodatni kriteriji). Nije dobra normiranost da se radi samo o izboru na radna mjesta, a ne spominje se izbor u zvanje. Izbor u zvanje bi trebalo biti prethodno, prejudicijelno pitanje za izbor na radno mjesto. Što je s izborima u naslovna zvanja? Izbori u naslovna zvanja i ona temeljem kojih se kasnije zasniva radni odnos su u vezi uvjeta i načina izbora istovjetna. Razlikuju se u pitanjima radnoga prava jer se radi o različitom radnopravnom statusu kod osoba koje su izabrane u zvanje i na radno mjesto, odnosno kod onih osoba koje su izabrane u naslovno zvanje, bez zasnivanja radnog odnosa. Nadalje smatramo kako u umjetničkom području osoba s dokazanom umjetničkom izvrsnošću može se zaposliti na umjetničko-nastavno radno mjestu i sa završenim odgovarajućim stupnjem obrazovanja, koje nije u umjetničkom području. Člankom 39. stavkom 3. normirano je sljedeće: Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika. Iznimno, na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti. Doktorat ne može biti uvjet, a osobe bez doktorata nisu iznimka već stoljetno temelj umjetničkog obrazovanja. Na umjetničko-nastavno radno mjesto može se zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti, a čija se umjetnička izvrsnost može mjeriti s doktoratom umjetnosti. Nastavnici izabrani u umjetničko-nastavna zvanja upisuju se ravnopravno u Upisnik znanstvenika Mislimo da nikako nije dobra normiranost obveze doktorata u umjetničkom području, da se gotovo radi o identitetu sa znanstvenicima iz više razloga. Esencijalni razlog je pitanje doktorskih studija umjetnosti u njihovoj srži. Drugi razlog je objektivan – relativno mali broj umjetničkih doktorskih studija u RH iz čega proizlazi i nemogućnost postizanja ovog akademskog stupnja u umjetničkom području. Općenito se mora posebno promišljati o umjetničkim izborima u zvanja na drugačiji način nego u znanosti. Naime, mi do sada nemamo u svim umjetničkim poljima ustanove visokog obrazovanja na kojima bi se mogao steći akademski naziv magistra umjetnosti, nego je moguće postići akademski stupanj prvostupnika kao npr. na području plesne umjetnosti gdje je tek 2013. osnovan preddiplomski studij Plesa na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom svega navedenoga predlažemo i molimo da se u predmetnom Zakonu normira rješidbe koja je egzistirala u ranijem Zakonu o visokim učilištima u kojem je bilo normirano sljedeće: Članak 77. (1) Kada su posrijedi nastavni predmeti iz područja koje može predavati samo umjetnik, u znanstveno-¬nastavno zvanje može se izabrati i osoba koja ne ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje, ako ima sposobnosti i dostignuća koja odgovaraju uvjetima i kriterijima za stjecanje znanstveno-¬nastavnih zvanja utvrđenih ovim Zakonom. (2) Odluku o izboru donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. (3) Statutom visokog učilišta pobliže se određuju uvjeti izbora nastavnika iz stavka 1. ovoga članka. – Propisano Statutom Sveučilišta u Zagrebu iz 2001. Članak 78. (1) Iznimno se u znanstveno-¬nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora može izabrati osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 74. ovoga Zakona ako je međunarodno priznata i poznata kao vrhunski znanstvenik ili stručnjak. (2) Odluku o izboru nastavnika iz stavka 1. ovoga članka donosi stručno vijeće visokog učilišta uz suglasnost stručnog vijeća sveučilišta. Člankom 39. stavkom 6. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto asistenta bira se natprosječno uspješan student … Predlažemo iza riječi student dodati: “odnosno mladi umjetnik koji je ostvario zapažene rezultate u svojoj javnoj umjetničkoj djelatnosti”. Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. Člankom 39. stavkom 7. normirano je sljedeće: Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Predlažemo da članak 39. stavak 7. glasi: “Na suradničko radno mjesto višeg asistenta može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti, u znanstvenom području i polju, odnosno mladi umjetnik koji je ostvario u svojoj umjetničkoj djelatnosti rezultate koji odgovaraju doktoratu umjetnosti može se zaposliti na suradničko radno mjesto višeg asistenta temeljem umjetničke izvrsnosti u umjetničkom području i polju. Doktorat umjetnosti nije uvjet za izbor i zapošljavanje na suradničko radno mjesto višeg asistenta.” Protivimo se uvjetu natprosječno uspješnog studenta kao kandidata za asistenta jer iskustvo umjetničkih akademija je da se primaju mladi umjetnici nakon 5-7-10 godina, koji su se dokazali na sceni što je suprotno fakultetima i znanstvenom principu. Za umjetničko područje je neprihvatljivo ovakvo definiranje suradničkog radnog mjesta asistenta. To se nastavlja u stavku 7. ponovnim inzistiranjem na doktoratu iz umjetničkog područja pa stavljamo istu primjedbu. Za umjetničko područje je ovaj uvjet neprihvatljiv. | Djelomično prihvaćen | Prijedlogom Zakona ne uređuje se institut zvanja. Stavak 3. ovog članka određuje da se na umjetničko-nastavno radno mjesto može se, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše umjetnička akademija, zaposliti osoba koja nije stekla akademski stupanj doktora umjetnosti što podrazumijeva da će visoko učilište općim aktom odrediti razinu kvalifikacije te odgovarajuće znanstveno odnosno umjetničko područje i polje za to radno mjesto. Stavak 6. ovog članka će se doraditi. U odnosu na uvjet doktorata za suradničko radno mjesto višeg asistenta iz. stavka 7. ovog članka isti će se revidirati u odnosu na više asistente u umjetničkom području. |
| 1716 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U vezi članka 12. stavka 1. alineja 3. predstavnici zaposlenika na znanstveno-nastavnim, iza riječi znanstveno-nastavnim dodati riječi:“ i umjetničko-nastavnim“. U vezi članka 12. stavka 5. zadnja rečenica - Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnka i suradnika na radna mjesta - Smatramo da bi studentski predstavnici trebali biti uključeni u postupke izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta | Djelomično prihvaćen | Članak 12. stavak 1. alineja 3. će se nadopuniti. |
| 1717 | Božena Perić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1718 | Anamarija Bitunjac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1719 | IVAN GRANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1720 | IVAN LUCIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1721 | Marino Labrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1722 | Ela Vuletić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1723 | Šime Stanišić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1724 | Ivana Bilandžić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1725 | Ante Šućur | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1726 | Ivan Čačija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1727 | ANTONIO MIRKO MACAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1728 | Marko Stetner | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1729 | Luka Balek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1730 | Mateo Jadrić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1731 | jure selak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1732 | Toni Paunović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1733 | Ante Franjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1734 | Marija Tadić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1735 | Mario Vukman | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1736 | Tijana Elez | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1737 | JOSIPA SEMREN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1738 | Gabriela Pavić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1739 | Darija Mikelić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1740 | Marija Kovačić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1741 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predlažem promjenu teksta stavka 6. u sljedeće: "(6) Kandidate za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca više razine za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini." Obrazloženje: smatram da je neprimjereno da zakon daje posebna prava određenoj udruzi koju nije osnovala država budući da se time sve ostale udruge stavljaju u nejednak i nepovoljan položaj. Također, trenutni tekst navedenog stavka onemogućava drugim zainteresiranim udrugama poslodavaca mogućnost sudjelovanja u radu Nacionalnog vijeća. Predložena promjena omogućava bilo kojoj relevantnoj udruzi (prema Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata; NN 93/14, 26/15) predlaganje kandidata za članove Nacionalnog vijeća iz reda poduzetnika. | Djelomično prihvaćen | Stavak 6. članka 87. prijedloga Zakona uredit će se na način da kandidate za članove iz reda poduzetnika predlažu reprezentativne udruge poslodavaca. |
| 1742 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Naziv "prvostupnik" je nekonzistentan budući da nema ekvivalent na višim razinama obrazovanja, odnosno magistri nisu i drugostupnici, a doktori nisu i trećestupnici. Nadalje, naziv "prvostupnik" je nespretan i međunarodno neprepoznatljiv budući da se ne temelji na latinskoj riječi, za razliku od riječi "baccalaureus", "magistar" i "doktor". Stoga, predlažem izbacivanje naziva "prvostupnik" te zadržavanja samo naziva "baccalaureus". Također, predlažem da se tekst "bacc ." promijeni u "bacc." budući da se u pisanju skraćenica ne stavlja razmak prije točke. "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke završetkom oba navedena studija (sveučilišnoga diplomskog studija te sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke završetkom jednog ili drugog navedenog studija, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu prve instance riječi "i" u "ili". "Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz svih navedenih područja (medicine, veterine i stomatologije). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz bilo kojeg od navedenih područja, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu druge instance riječi "i" u "ili". "Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz oba navedena područja (tehničkih znanosti i djelomično biotehničkih znanosti). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz jednog ili drugog navedenog područja, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "i" u "ili". Također, nije definirano za koje programe iz područja biotehničkih znanosti završetkom sveučilišnoga diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke. Također, predlažem da se tekst "ing ." promijeni u "ing." budući da se u pisanju skraćenica ne stavlja razmak prije točke. "(4) [...] Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz svih navedenih područja (medicine, veterine i stomatologije). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz bilo kojeg od navedenih područja, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "i" u "ili". "(5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke)." Zbog korištenja sastavnog veznika "i", značenje citiranog teksta je da student završetkom doktorskog studija stječe oba navedena akademska stupnja (doktor znanosti i doktor umjetnosti). Vjerujem da je namjera predlagatelja bila reći da student stječe jedan ili drugi navedeni akademski stupanj, stoga u citiranom tekstu predlažem promjenu riječi "i" u "ili". | Djelomično prihvaćen | Članak 74. će se urediti u odnosu na nazive. |
| 1743 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | "(2) Student upisan u redovitom statusu upisuje 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune nastavne satnice." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon riječi "upisuje". "(3) Student upisan u izvanrednom statusu upisuje 30 do 60 ECTS bodova u akademskoj godini u skladu s izvedbenim planom nastave te studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice." U citiranom tekstu predlažem promjenu dijela "30 do 60" u "najmanje 30". Obrazloženje prijedloga promjena stavaka 2. i 3.: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od propisanog iznosa, odnosno maksimuma, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj, odnosno maksimum, ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. Također, predlažem dodavanje sljedećeg stavka: "(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, student kojem je za završetak studija potrebno manje od 60, odnosno 30 ECTS bodova upisuje najmanje onoliko ECTS bodova koliko mu je potrebno za završetak studija." Obrazloženje: po postojećem tekstu članka, predložena promjena je potrebna radi pokrivanja situacije u kojoj se mogu naći studenti upisani u izvanrednom statusu koji su upisivali broj ECTS bodova koji nije višekratnik broja 30, a također i studenti koji ponavljaju godine, odnosno kolegije, čime se remeti uredna progresija akumuliranja ECTS bodova propisana stavcima 2. i 3. Ako se prihvate predložene promjene stavaka 2. i 3., predložena promjena je potrebna radi pokrivanja situacije u kojoj se mogu naći studenti koji su upisivali broj ECTS bodova koji nije višekratnik broja 60 ili 30. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. i 3. će se urediti. |
| 1744 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. | "(2) Stručni kratki studij traje dvije godine i njegovim se završetkom stječe 120 ECTS bodova." U citiranom tekstu predlažem dodavanje riječi "najmanje" nakon riječi "stječe". Obrazloženje: predloženom promjenom se daje fleksibilnost studentima da upisuju kolegije od interesa čak i ako bi time imali više ECTS bodova od iznosa potrebnog za završetak studija, umjesto da moraju upisivati kolegije za koje nemaju interes samo da bi time ostvarili točno propisani broj ECTS bodova. Također, predloženom promjenom se omogućuje nadprosječno sposobnim studentima koji mogu savladati povećano studijsko opterećenje da steknu dodatna znanja. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1745 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | "(1) Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od pet do devet članova koji se imenuju u roku 60 dana od isteka mandata članova sveučilišnog vijeća. Ako se sveučilišno vijeće sastoji od pet članova, dva člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a dva člana osnivač. Ako se sveučilišno vijeće sastoji od sedam članova, tri člana sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a tri člana osnivač. Ako se sveučilišno vijeće sastoji od devet članova, četiri člana imenuje senat sveučilišta, a četiri člana osnivač." Citirani tekst ne propisuje imenovanje članova vijeća kada se ono sastoji od 6 ili 8 članova. Ako je namjera predlagatelja bila da se vijeće može sastojati samo od neparnog broja članova između 5 i 9, uključivo, predlažem promjenu prve rečenice citiranog teksta u: "Sveučilišno vijeće na javnom sveučilištu sastoji se od pet, sedam ili devet članova koji se imenuju u roku 60 dana od isteka mandata članova sveučilišnog vijeća.". | Djelomično prihvaćen | Članak 15. stavak 1. nadopuniti će se u odnosu na postupak imenovanja ako se sveučilišno vijeće sastoji od sedam članova. Nije moguće odrediti paran broj članova (šest ili osam). |
| 1746 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 72. | U stavku 3. razdoblje od jedne akademske godine nije dovoljno jer se u postupcima reakreditacije i drugih postupaka vanjskog vrednovanja traži dokumentacija za prethodno razdoblje, koje iznosi najmanje pet godina. U vezi stavka 4. – gdje se vodi evidencija o ocjenjivanju ishoda učenja? Čemu to služi? Vjerojatno su pisci Nacrta Zakona mislili na slovne ocjene ispita, kao što je bio slučaj i do sada. | Djelomično prihvaćen | Stavak 4. će se urediti na način da se odredi gdje se upisuju ostvareni ishodi učenja. |
| 1747 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | ----Odgovor: "Poštovani, nažalost je ovaj prijedlog Zakona u dosta elemenata nedorečen, pa čak i kontradiktoran. Ne rješava se niti pitanje stručnih studija i položaja studenata stručnih studija, jer nije jasno što se dobiva osim modifikacije naziva. Mislim da je inicijativa 300=300 vodila razgovore u MZO-u pa možda znaju nešto više pojasniti. Ja u tome nisam sudjelovala, pa Vam ne mogu dati dodatnu informaciju ili tumačenje. Dobro bi bilo da se s tim pitanjima javite u javno savjetovanje, pa da dobijete službeni odgovor. Vjerojatno ću se i ja javiti u javno savjetovanje sa svojim skupom prijedloga i pitanja. Lp, Blaženka Divjak Prof. dr. sc. Blaženka Divjak Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike" Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. ---Poslano: Poštovani naš predsjedniče Vlade RH, Prije četiri dana (06.05.2022.) otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a zatvara se 05.06.2022. Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Budite zdravi ! ----Odgovor: Poštovana gospođo Barušić, vezano za Vaš upit koji ste uputili 10. svibnja 2022. na adresu e-pošte gradjani@vlada.hr i koji nam je proslijeđen u nadležno postupanje 11. svibnja 2022., u nastavku dostavljamo pojašnjenja u vezi s Vašim komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju. Želimo istaknuti da je upravo sam proces javnog savjetovanja zamišljen da bi se zainteresirana javnost uključila u proces donošenja novih propisa, što pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga u Republici Hrvatskoj. Stoga Vas pozivamo da sve svoje komentare iznesete i u okviru javnog savjetovanja, kao što su to do sada učinili i brojni drugi građani očitujući se, između ostalog, i na predloženi način dodjeljivanja akademskih i stručnih naziva i njihovih kratica te druge dijelove Zakona. U vezi s Vašim komentarima vezanima za neprepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na tržištu rada, smatramo važnim istaknuti da su nazivi koji se stječu završetkom studija samo jedan od načina prepoznavanja kvalifikacija, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svaka država samostalno uređuje nazive koji će se stjecati završetkom pojedine razine i vrste studija te i na razini Europske unije postoje različita rješenja kod dodjeljivanja naziva, pri čemu mnoge zemlje nazive dodjeljuju u skladu s prihvaćenim izričajem nacionalnog jezika i pisma. Informacije o kvalifikacijskim okvirima i kvalifikacijama koje se stječu u obrazovnim sustavima pojedinih država možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/national-qualifications-frameworks-nqfs . Za potrebe boljeg prepoznavanja kvalifikacija iz različitih zemalja uvedeni su alati koji olakšavaju prepoznavanje kvalifikacija i mobilnost, osobito na području Europske unije, među kojima su najvažniji uvođenje dodatka diplomi kao dokumenta kojim se dodatno pojašnjava svaka kvalifikacija i studij čijim završetkom se ona stječe te nacionalni kvalifikacijski okvir, kojeg izrađuju države i povezuju ga s europskim kvalifikacijskim okvirom preko kojeg se potom mogu uspoređivati različite razine i vrste obrazovanja iz različitih država. Isto je napravila i Republika Hrvatska uspostavom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čime je omogućena usporedba hrvatskih kvalifikacija s europskima, o čemu više informacija možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/compare-qualifications . U vezi s Vašim komentarom da se u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Zaključno, još jednom Vas pozivamo da se Vašim komentarima uključite u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo i Vaše komentare uzeli u obzir kod donošenja konačnog teksta Zakona. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ----Poslano: Poštovana načelnice Sektora za razvoj visokog obrazovanja, Hvala Vam što ste mi odgovorili na navedeni upit, jer to znači poštovanje, vratiti poštu (odgovoriti na poslani upiti) i to zahvaljujući uredu predsjednika Vlade. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, još jednom Vam ponavljam da kako na nacionalnoj tako ni na međunarodnoj razini, a pogotovo na razini Europske unije ne postoje i nisu priznate stečene kvalifikacije nakon završenih stručnih diplomskih studija (specijalističkih diplomskih stručnih studija), a to je struč. spec. s naznakom struke, a koji bi se prema novom nacrtu prijedloga Zakona trebao preimenovati u struč. mag. s naznakom struke. Neuko je da se dodaje ova riječ struč. prije same navedene kvalifikacije s naznakom struke iako se isto ne može prevesti na engleski jezik te isto nije prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj, kao niti na razini Europske unije. Nadalje, problem nije samo u prethodno navedenoj čitavoj kvalifikaciji koja se uporno i opetovano želi prolongirati, a koja je pogrešna te se čini enormna šteta svim kolegicama i kolegama studentima koji su već završili ili završavaju stručne diplomske studije, već je i problem u navedenoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Naime na nacionalnoj razini HKO-a 7.1. st. nalaze se navedeni stručni diplomski studiji, a kojima je onemogućen nastavak visokoškolskog obrazovanja prema poslijediplomskim doktorskim studijima, odnosno ka nacionalnoj razini HKO-a 8.2. A to im je onemogućeno prethodno navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer kolegice i kolege studenti stručnih diplomskih studija ne mogu upisati željeni poslijediplomski studij pošto je uvjet da MORAJU imati završen sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Naravno, samim tim postupkom sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja se na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa, odnosno kao da niti nisu diplomirali nakon prethodno završenog petogodišnjeg studija na stručnom diplomskom studiju te kao da niti nisu prikupili 300 ECTS bodova kao i kolege sa sveučilišnih studija, što je naravno vrijeđanje i ocrnjivanje stručnih diplomskih studija. Naravno, gotovo se nitko od bivših studentica i studenata stručnih studija ne usuđuje odvažiti na takav pothvat da ponovo upisuju isto područje te studiraju sljedećih pet godina i to samo zato što prije svega nacionalna, međunarodna te sveučilišta na razini Europske unije ne prepoznaju, a samim time i ne priznaju stručne diplomske studije, upravo zbog njihove pogrešno uspostavljene i donesene nacionalne kvalifikacije HKO-a, odnosno struč. spec. s naznakom struke. Naravno, samo nekolicina sveučilišta omogućuje upis na studijske programe za osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima na način da moraju polagati razliku predmeta, odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta ili njihove sastavnice koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) kako bi se mogli upisati ne na poslijediplomski doktorski studij, već na poslijediplomski specijalistički studij koji traje od jedne do dvije godine da bi nakon toga upisali poslijediplomski doktorski studij u trajanju od tri do pet godina s time da doktorand ima mogućnost završiti ga u roku od osam godina. Naravno, ako se donese navedeni Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti onda će stručni diplomski studiji ostati na razini 7.1. st. i ako će se navedenim nacrtom preimenovati kvalifikacija iz struč. spec. s naznakom struke u mag. s naznakom struke za završene stručne diplomske studije, a za sveučilišne diplomske studije također ostaviti kvalifikaciju mag. s naznakom struke, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom diplomskom studiju. Ono što se još nameće kao greška je da se u navedenom novom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uvodi nova prekvalifikacija za stručne prijediplomske studije s istom riječju struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke na nacionalnoj razini 6. st., potrebno je ostaviti kako je i bilo dosad, odnosno bez riječi struč., npr. potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za stručne prijediplomske studije i za sveučilišne prijediplomske studije, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom studiju. P.S. Osobe koje su završile ili diplomirale na stručnim diplomskim studijima mogu polagati razliku predmeta samo na pojedinim sveučilištima ili njihovim sastavnicama, a to su najčešće sastavnice navedenih sveučilišta u kojima mogu polagati razliku predmeta i to iz drugog studijskog smjera, a ne onog smjera kojeg su prethodno završili ili diplomirali na stručnim diplomskim studijima u trajanju od pet godina. LP, Dijana Barušić ----Odgovor: Poštovana, Vaše komentare koji se tiču naziva koji se stječu završetkom stručnih studija ćemo uzeti u obzir kod izrade konačnog prijedloga zakona. U vezi s Vašim navodima o (ne)mogućnosti nastavka obrazovanja studenata koji završe stručni studij na poslijediplomskoj (doktorskoj) razini studija ističemo da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen binarni sustav obrazovanja u kojem osobe koje se uključuju u visoko obrazovanje samostalno mogu odabrati žele li se obrazovati na stručnim ili sveučilišnim studijima. S obzirom da su stručni studiji usmjereni primarno tržištu rada i u okviru njih se stječu primarno stručne kompetencije, dok je obrazovanje na sveučilišnim studijima u većoj mjeri teoretsko i usmjereno daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, neminovno je da postoje određene razlike u mogućnosti nastavka obrazovanja na razini sveučilišnog doktorskog studija između osoba koje su prethodno završile različitu vrstu obrazovanja (sveučilišnu u odnosu na stručnu). Ovdje smatramo važnim istaknuti da Nacrt Zakona koji je u savjetovanju ne donosi novost u dijelu koji propisuje uvjet za pristupanje doktorskom studiju jer je na isti način navedeno riješeno i u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o HKO-u. Ipak, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj osobe koje su se primarno odlučile obrazovati na stručnim studijima požele nastaviti obrazovanje na sveučilišnim razinama studija, važeći propisi, kao ni prijedlog zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, nisu onemogućili navedeno već su ostavili mogućnost visokim učilištima da u okviru svoje autonomije u donošenju studijskih programa i uvjeta za njihov upis, omoguće i studentima koji su završili stručne studije da nastave obrazovanje na sveučilišnoj razini. Kako smo u prethodnom odgovoru koji Vam je upućen naglasili, osnivanje studija kao i donošenje upisnih kriterija za njih u izričitoj je nadležnosti samih visokih učilišta te ovo ministarstvo nema mogućnost utjecati na to hoće li neko visoko učilište omogućiti upis na određene studije i studentima sa završenim stručnim obrazovanjem. Mogućnost koja takvim studentima uvijek stoji na raspolaganju je upravo završetak sveučilišnog diplomskog studija koji je uvjet za upis određenog doktorskog studija, uz polaganje razlika koje odredi samo visoko učilište. Kolike će biti te razlike ovisi primarno o razlici između stručnog studija koji ste završili i sveučilišnog studija koji želite upisati (razlika je manja za studije koji se izvode u istom području i polju). Slijedom navedenog, ne stoji tvrdnja da se postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ---Poslano: Poštovani, Predlažem da ukinete prijediplomske stručne studije i stručne diplomske studije i da svi budu sveučilišni studiji (prijediplomski sveučilišni studiji i diplomski sveučilišni studiji), tj. da ukinete binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (RH). Tek tada bi napravili nešto korisno za kolegice i kolege studente koji trenutno pohađaju stručne studije, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. i zaustavite ovu agoniju, jer će kad tad to netko morati napraviti, jer ovo ne vodi ničemu dobrome. Što se tiče vašeg navoda da su sveučilišni studiji usmjereni daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, potkrijepljujem činjenicom i izjavom bivšeg dekana Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. da, citiram: "Ako se na nekom studiju izvodi 50 posto ishoda učenja onda je to 7. stupanj i tako treba i ostati!" Ponovo navodim, ukinite binarni sustav visokog obrazovanja u RH, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. Već stečena prava baccalaureus nakon završenih stručnih prijediplomskih studija ne mogu se i ne smiju se brisati ili umanjivati, jer su oni na istoj razini kao i sveučilišni prijediplomski studiji, odnosno na razini 6 HKO-a te se izvodi istih 50 posto ishoda učenja kao i na sveučilišnim prijediplomskim studijima. Prema gore navedenom prijedlogu ukidanjem binarnog sustava u RH potrebno je promijeniti razinu ili dodatak "st" u "sv" na razini 6 HKO-a za osobe koje su završile prijediplomske stručne studije u 6. sv. Brisanje stečenih prava stručnih prijediplomskih studija je kriminal i podliježe tužbama, pogotovo činjenica da ste promijenili naziv iz "akademski naziv" stečen nakon završetka stručnih prijediplomskih studija u "stručni naziv" nakon završetka stručnih prijediplomskih studija. Štoviše navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ponavljam, u članku 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Pljujete mi na mozak izjavivši da ako sam već završila prijediplomski stručni studij i stručni diplomski studij, imam mogućnost ponovnog upisa na sveučilišni studij u istom trajanju od pet godina kako bih se mogla upisati na sveučilišni doktorski studij?! Ako Vi niste u stanju napraviti pravedno kako Vam predlažem, onda imate mogućnost podnijeti ostavku, kao što je to napravio, recimo bivši premijer dr.sc. Ivo Sanader ili bivši dekan TVZ-a mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. Ponovo Vam ponavljam da moja tvrdnja stoji da će sve kolegice i kolege koji su diplomirali na stručnim prijediplomskim studijima prema ovom novom ili navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti biti degradirani, odnosno biti će ukinuta stečena prava, dakle kao da su završili srednjoškolski četveregodišnji program, jer ste dodali u članku 74. stavak 2. da se dodaje stručni naziv nakon završetka stručnog prijediplomskog studija, stručni prvostupnik uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke), a niste ostavili kako je bilo dosad, odnosno bacc. s naznakom struke bez riječi struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke nakon završenih stručnih prijediplomskih studija, ponovo Vam citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." A tvrdnja koju ste mi Vi odgovorili u emailu da će, citiram: "... postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa.", gdje sam ja u emailu napisala, kako Vi tvrdite da je to moja tvrdnja? Barem email nije eter pa ne hlapi, pročitajte bolje. To jest, ukidate stečeno pravo i brišete prethodno stečenu diplomu nakon završetka stručnog prijediplomskog studija na kojoj piše bacc. s naznakom struke i to nakon što je takav studij, ponavljam, završen i diploma je dobivena prije četiri godine i Vi bi se usudili ukidati stečena prava, to je kriminal i podliježe tužbama. Sada nećete moći reći da niste znali i da niste razumjeli. Ja Vam šaljem blagoslov da Vam Bog Otac Gospodin kroz Sina mu jedinoga Isusa Krista Gospodina mojega a ja bih najviše od svega željela da je i vaš prosvijetli razum da i Vi razumijete što radite i da ne činite zlo. Želim Vam dobro kao što i Vi meni želite dobro, Dijana Barušić | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. će se izmijeniti u odnosu na nazive. Sukladno čl. 61. stavak 4. sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni studij uz polaganje razlikovnih ispita i/ili uz najmanje pet godina radnog staža u području izvođenja studija. |
| 1748 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Poštovani, člankom 71. propisano je da „visoko učilište može povjeriti izvedbu najviše 25 % nastave na kolegiju stručnjacima iz prakse, uz uvjet da osnovni dio kolegija izvode osobe izabrane na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna ili nastavna radna mjesta.“ Ova odredba implicira da samo stalno zaposleni nastavnici mogu kao nositelji izvoditi nastavu, dok se isključuju naslovni nastavnici. S obzirom da Nacrt prijedloga Zakona predviđa izbor naslovnih nastavnika, predlažemo tekstu dodati „…ili naslovni nastavnici sukladno članku 53. Nacrta prijedloga Zakona koji ih definira“. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1749 | Damir Jugo | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Poštovani, Člankom 64. propisano je da se „združeni studij akreditira pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji.“ Među akreditacijskim agencijama u Europskoj uniji, međutim, postoje i one koje ne provode akreditacijske postupke u skladu s Europskim standardima za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) dok postoje agencije koje djeluju u skladu s ESG-ima, a nisu u Europskoj uniji već primjerice u Ujedinjenom Kraljevstvu ili u Švicarskoj. Opće prihvaćen pokazatelj usklađenosti s ESG-ima u Bolonjskom procesu je činjenica nalazi li se agencija u Europskom registru agencija za osiguravanje kvalitete (EQAR) za ulazak u koji se provodi procjena usklađenosti rada Agencije s ESG-ima. Stoga smo mišljenja da bi, umjesto pozivanja na agencije u Europskoj uniji, bilo primjerenije uputiti na agencije koje rade u skladu s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja, odnosno koje su registrirane u EQAR-u. Drugi komentar na ovaj članak odnosi se na činjenicu da dio teksta koji združeni studij definira kao „studij koji zajednički izvode najmanje dva domaća ili najmanje jedno domaće i jedno inozemno visoko učilište. Iznimno, združeni doktorski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno visoko učilište i javni znanstveni institut“. Predlažemo da se kod definiranja iznimki ovom članku doda mogućnost i da združeni specijalistički poslijediplomski studij mogu zajednički izvoditi najmanje jedno sveučilište ili njegova sastavnica i veleučilište. Mišljenja smo kako bi ova odredba, pozitivno utjecala na institucijski razvoj veleučilišta i na unapređenje kvalitete stručnog obrazovanja temeljenog na najnovijim spoznajama i tehnološkim dostignućima. Ovakva odredba potakla bi veleučilišta da dodatno ulažu u kvalitetu svog nastavnog kadra i njihove znanstveno-istraživačke i nastavne kapacitete te poticala suradnju sveučilišta i onih veleučilišta koja posjeduju nužnu razinu kvalitete te raspolažu odgovarajućim kadrom da zajednički razvijaju nove i unapređuju postojeće studijske programe te potiču studente na nastavak specijalističkog obrazovanja na poslijediplomskoj razini. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Stavak 3. će se urediti. |
| 1750 | dr. sc. Davor Krasić, znanstveni savjetnik | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Članak 51, stavak 1, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji glasi: Na javnom visokom učilištu nastavniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 67 godina života, u potpunoj je suprotnosti s člankom 10, stavkom 1, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju [NN 115/2018] koji glasi: Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2027. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Izričito napominjem da zakon koji se bavi visokim obrazovanjem i znanošću ne smije derogirati prava iz temeljnog zakona koji regulira pitanja mirovinskih odnosa i koji se mora jednako primjenjivati na sve građane Republike Hrvatske. U protivnom, krši se članak 14, stavak 2, Ustava Republike Hrvatske koji jamči da su „svi pred zakonom jednaki“, jer se nastavnike i znanstvenike prisilno obvezuje da rade duže od svih ostalih zaposlenika u Republici Hrvatskoj, odnosno uskraćuje im se pravo na odlazak u mirovinu u odnosu na sve druge građane Republike Hrvatske. Prema tomu, zakonom koji regulira pitanja visokog obrazovanja i znanosti bi se trebala otvoriti mogućnost, ali ne i stvoriti obveza kasnijeg odlaska u mirovinu. Stoga predlažem da se članak 51, stavak 1, nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izmijeni tako da glasi: Na javnom visokom učilištu nastavniku se može, uz obostranu suglasnost poslodavca i nastavnika, produžiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 67 godina života. Na javnom znanstvenom institutu znanstveniku se može, uz obostranu suglasnost poslodavca i znanstvenika, produžiti ugovor o radu do isteka akademske godine u kojoj navršava 67 godina života. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. izmijeniti će se sukladno propisima koji uređuju radne odnose. |
| 1751 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | U stavku 9 je potrebno nadodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" obzirom da su na stručnim studijima stručnjaci iz privrede koji sudjeluju u nastavi izabrani u naslovna nastavna zvanja. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1752 | Ela Radonić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 'Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama.Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da 'Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije'. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće 'Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija'. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 'Obrazovani i zaposleni ljudi' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5% u 2019., prosjek EU 10,8% u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na opće uvjete pristupa kvalifikacijama na razini 7.2. i 8.2. oni su određeni člankom 12.st.2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. |
| 1753 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Nedostaje "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" jer je riječ o stručnjacima iz privrede koji su izuzetno važni na stručnim studijima. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1754 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Smatram da Sveučilišni odjeli trebaju biti regulirani zasebnim člankom zakona. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. će se urediti na način da uređuje i osnivanje odjela. Naglašava se da je mogućnost osnivanja sveučilišnog odjela propisana ovim prijedlogom Zakona dok će u okviru autonomije sveučilišta, sveučilište samo odrediti koje će ustrojstvene jedinice osnovati sukladno članku 10. stavak 3. prijedloga Zakona. Unutarnji ustroj sastavnica uređuje se statutom sveučilišta u skladu s ovim Zakonom. |
| 1755 | PETAR PEPUR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | čl.91. st.9. Potrebno je dodati "i osobe izabrane u naslovna nastavna zvanja" jer su stručnjaci iz prakse izabrani u naslovna nastavna zvanja i kao takvima nužno je omogućiti da izvode i osnovni dio kolegija. Ograničavanje izvođenja nastave stručnjacima iz prakse izabranim u naslovna nastavna zvanja bi narušilo i umanjilo stručnu komponentu stručnih studijia koji upravo stručnost ističu kao temeljnu komparativnu prednost. dr.sc. Petar Pepur, prof.v.š. | Djelomično prihvaćen | Predmetno će se urediti propisima o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. |
| 1756 | Nera Žigić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. U većem broju točaka je nepotrebno izostavljena nastavna djelatnost. Nera Žigić,prof. Predsjednica Udruge nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture Sveučilišta u Zagrebu | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika‘. |
| 1757 | LUKA GRŽINIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, djelomično podržavam predloženu izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te smatram da bi trebalo bi izvršiti promjene u čl. 74. na način da svi studeniti nakon završetka studija dobiju akademski naziv obzirom da su studenti na početku studija dobili jedinstveni matični broj akademskog građanina odnosno JMBAG. Također u istom čl. akademske nazive treba izmjeniti u bacc. za stručni studij i univ.bacc za sveučilišni studij na preddiplomskoj razini te mag. za stručni studij i univ.mag za sveučilišni studij na diplomskoj razini. U čl. 113. navedenog prijedloga Zakona smatram da bi se trebalo zadržati preddiplomski umjesto prijediplomski. | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti. Predlagatelj Zakona smatra da je izraz 'prijediplomski' u duhu hrvatskog jezika. |
| 1758 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Poštovani, evo Vam ovdje novi prijedlog čl.74. BEZ diskriminirajućeg sadržaja, uz zadržavanje svih vrijednosti i nazivlja, a u duhu važećeg HKO, ... PRVOG st., DRUGOG st. i TREĆEG stupnja visoke naobrazbe u HRV.. Unaprijed hvala na uvrštenju. I.Poljak Bc.eng. Članak 74. treba čitati ; stavke (1), (5), (6), (7), (8) bez izmjene (2) Završetkom prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). (3) Završetkom diplomskog studija i integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom svakog diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). (4) Završetkom specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). | Djelomično prihvaćen | Članak 74. prijedloga Zakona će se izmijeniti nazivima za koje predlagatelj smatra prihvatljivijim u odnosu na jasnoću norme. |
| 1759 | Sveučilište u Slavonskom Brodu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Slavonskom Brodu podržava Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, uz dvije sugestije vezane za čl. 10 i 39. U čl. 10 predlažemo ostaviti mogućnost da i integrirana sveučilišta mogu imati u svom sastavu fakultete (bez pravne osobnosti). U čl. 39. predlažemo primijeniti formulaciju sličnu onoj u čl. 93 važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju za slučajeve kad pristupnik nema stupanj obrazovanja baš u tom području i polju u kojem se bira na radno mjesto (prije u zvanje). izv. prof. dr. sc. Krunoslav Mirosavljević prorektor za projekte i međuinstitucionalnu suradnju | Djelomično prihvaćen | Članak 10. stavak 3. izmijeniti će se na način da će sveučilište moći osnovati i fakultete kao sastavnicu bez pravne osobnosti. U odnosu na čl. 39. navodi se odgovarajuća razina obrazovanja, a ne odgovarajuće polje i područje dok će visoko učilište općim aktom odrediti koja sve područja i polja odgovaraju potrebama određenog radnog mjesta. |
| 1760 | OPG Novak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | Poštovani, smatram čl. 76, st. 2 problematičnim po nekoliko osnova. Prvo, mnogi studiji nemaju mogućnost izvanrednog studiranja te bi se mnogim izvrsnim studentima koji uz redovni studij rade kako bi si mogli priuštiti studij onemogućilo studiranje na željenom studiju. Stavka o radnom odnosu i nije toliko problematična jer postoje studentski ugovori, iako ostaje nejasno kojom logikom netko može uz studentske ugovore raditi punu satnicu a ne može biti u radnom odnosu na 20 sati mjesečno ukoliko bi njegova specifična situacija to zahtjevala. Postoje razne životne situacije, primjerice kad osoba kasnije upisuje diplomski studij ili dodatni studij koji zahtjeva njeno radno mjesto. Na mnogim studijima student zbog specifične nastavne satnice i uvjeta za upis u višu godinu, zbog priznavanja ispita s drugih studija i sl. može biti veći dio godine bez nastavnih obveza. Ne vidim razlog zbog čega ukinuti studentu mogućnost ukoliko je ima da stupi u radni odnos. Možda taj dio i nije toliko problematičan zbog postojanja studenstkih ugovora, koliko je problematična nemogućnost samozapošljavanja, odnosno obavljanja samostalnih djelatnosti i redovnog studiranja. Smatram kako se na taj način krši čl. 55 Ustava RH jer se studentima uskraćuje pravo na rad te čl. 66 Ustava RH jer se zaposlenim i samozaposlenim osobama uskraćuje pravo na obrazovanje. Mnogi izvrsni studenti s odličnim idejama tijekom studija pokreću startupove, mnogi studenti se bave slobodnim zanimanjima i to na način koji ne ometa izvršavanje njihovih redovnih studijskih obveza. Bavljenje slobodnim zanimanjima ne podrazumijeva nužno puno radno vrijeme niti obavljanje posla tijekom cijele godine. U svakom slučaju, ovom se stavkom zatire poduzetništvo i bespotrebno ograničava brojnim studentima pravo na rad, kao i brojnim poduzetnicima nastavak obrazovanja ukoliko to žele. Nadalje, sve će se osobe koje se trenutno nalaze u takvom statusu, a koji do sada nije bio zabranjen naći u širokom spektru raznih problema. Moja je konkretna situacija - trenutno sam upisana na 3. godinu integriranog prediplomskog i diplomskog studija u redovnom statusu na studiju koji ne nudi mogućnost izvanrednog studiranja (kao niti jedan drugi u RH). Također sam nositelj OPG-a (dakle, obavljam samostalnu djelatnost poljoprivrede) što mi omogućuje rad preko ljeta kojim si pokrivam troškove života i studiranja jer nemam drugih izvora prihoda. Na OPG-u također imam ugovornu obvezu zbog koje moram ostati nositelj naredne tri godine. Ovakvom formulacijom stavka 2 članka 76. mene biste primjerice stavili u situaciju da moram birati između studiranja i egzistencije - a što niti državi ne bi bilo u interesu jer sam student deficitarnog zanimanja. Predlažem da se iz stavka 2 izbaci dio "niti obavljati samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja." Druga je mogućnost da se omogući iznimka od st. 2 studentima koji studiraju ili žele studirati na studijima koji ne nude mogućnost studiranja u izvanrednom statusu. Treća je mogućnost da student u slučaju redovnog zaposlenja ili obavljanja slobodnog zanimanja gubi određena studenstka prava. | Djelomično prihvaćen | Stavak 2. će se urediti. |
| 1761 | MATE MEZULIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz nekoliko malih izmjena za kratice akademskih naziva. Smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Isto tako, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka diplomskog sveučilišnog studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifikaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1762 | FRANE BEŠKER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovanje, Podržavam navedeni nacrt prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, s nekim manjim izmjenama. • Smatram da je potrebno izvršiti korekciju članka 74. Zakona koji se odnosi na akademske i stručne nazive i akademski stupanj na način da završetkom sveučilišnog prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik uz naznaku struke (univ. bacc.), završetkom stručnog prijediplomskog studija stručni naziv prvostupnik uz naznaku struke (bacc.), završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija akademski naziv magistar uz naznaku struke (univ. mag.), završetkom stručnoga diplomskog studija stručni naziv magistar uz naznaku struke (mag.), završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija akademski naziv specijalist uz naznaku struke (univ. spec.) i završetkom doktorskog studija akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc.). Obrazloženje prijedloga: Navedene izmjene implementirane u konačni prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti bi otklonile ponovno nagomilavanje akademskih i stručnih naziva te bi se spriječio nered koji bi nastao uvođenjem novih akademskih i stručnih naziva i/ili mijenjanjem postojećih. Primjerice, trenutni naziv koji osoba stječe sa završenim preddiplomskim stručnim studijem je bacc., što bi po prijedlogu novog Zakona bilo nakon završetka prijediplomskog sveučilišnog studija. Isto bi dovelo do još većeg neprepoznavanja akademskih i stručnih naziva kod poslodavaca i još bi manje vidjeli razliku između sveučilišnih i stručnih studija. Upravo radi isticanja te razlike, smatram kako je elegantno i sasvim logično rješenje da se na sveučilišne studije stavi dodatak 'univ.' - univ. bacc., univ. mag. i univ. spec., dok bi se kod stručnih studija ostavilo bacc. i mag. u nazivima. Time bi se postigao dvostruki efekt. S jedne strane studenti stručnih studija ne bi bili diskriminirani (nepoznavanje titule struč. spec., problemi kod prijave za posao kada poslodavac ne zna da je struč. spec. isto 7. razina HKO-a kao i mag., nemogućnost lakog priznavanja diplome u inozemstvu ili pronalaska posla jer se struč. spec. ne povezuje s razinom mag. itd.), a s druge strane bi se jasno istakla razlika između ovo dvoje studija, čime bi i poslodavci konačno puno lakše uvidjeli razliku već u samom nazivu. • Smatram da naziv 'prijediplomski' nije adekvatan Obrazloženje prijedloga: Teško je imati uporište i adekvatnu argumentaciju za prijedlog izmjene, ali smatram kao riječ 'prijediplomski' jezično nije baš adekvatno rješenje s jedne strane, dok s druge strane 'preddiplomski' studij se ustalio i ljudi su se na isti navikli i povezuju ga s prvostupnikom, pa iz tog razloga smatram da ako baš nema boljeg rješenja da je mudrije aktualni naziv zadržati. • Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO Obrazloženje prijedloga: U članku 61. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je navedeno da ''Sveučilišni specijalistički studij osposobljava studenta za zapošljavanje na poslovima koji zahtijevaju visoka specijalistička znanja, vještine i kompetencije''. Također, u odgovoru bivše državne tajnice prof. dr. sc. Branke Ramljak na predmet: Molba za uvećanje osnovne plaće za 8 % za osobe koje su završile poslijediplomske specijalističke studije (KLASA: 053-01/20-01/00100, URBROJ: 533-04-20-0002), dana 20. svibnja 2020., navedeno je uz sve ostalo i sljedeće ''Poslijediplomski specijalistički studiji dio su koncepta cjeloživotnog obrazovanja, a izvode se radi povećanja stručnih znanja, vještina i kompetencija iz područja specijalističkog studija''. S obzirom na navedeno i činjenicu da je Hrvatskoj u Nacionalnoj strategiji 2030. kod strateškog cilja br. 2 ''Obrazovani i zaposleni ljudi'' ciljana vrijednost dostići EU u stopi odraslih uključenih u cjeloživotno obrazovanje (prosjek RH 3,5 % u 2019., prosjek EU 10,8 % u 2019.), smatram kako ne bi bilo poticajno ograničavati pristup ovakvom tipu i vrsti studija. Smatram da je puno mudrija i pametnija strateška odluka da pristup studiju bude nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO-u uz primjerice 3 godine radnog iskustva u struci neovisno o stjecanju iskustva u određenoj stručnoj spremi. Time bi se podigao postotak uključenosti odraslih u cjeloživotno obrazovanje, ali i omogućio pristup svima da se usavršavaju, nadopunjavaju svoja znanja itd. • U članku 53. nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti se navodi sljedeće ''Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik bira se u skladu s odredbama članka 40. i 43. ovoga Zakona, pri čemu se za izbor naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika ne raspisuje javni natječaj.'' Smatram kako se radi o lošoj odredbi u Zakonu jer će ista dovesti do pada stručnog kadra na studijima, a to se posebice odnosi na profesore stručnih studija. Javna je tajna da se nastavni kadar dovodi iz privatnih mreža i poznanstava samih nastavnika, a ovom odredbom bi se to još dodatno nastavilo poticati i onemogućilo bi se ulazak za ljude koji nisu u privatnom poznanstvu s određenim nastavnicima čime bi se odmaklo od krilatice društva jednakih šansi za sve. Ono što je važno jest da se propišu uvjeti koji će smanjiti utjecaj ljudi s katedri, odsjeka itd. u zapošljavanju sebi dragih i podobnih kadrova. Također, bitno je propisati da se nastavnik na stručnom studiju ne može biti bez minimalno 5 godina rada u gospodarstvu - privatnom sektoru. Sada se događa da se radno iskustvo u struci koje je primjerice uvjet za izbor u predavača, stječe kao suradnik na visokom učilištu i onda se događa da ljudi bez iskustva u gospodarstvu ili na poslovima u struci predaju na stručnim studijima koji bi trebali osposobljavati upravo za to, čime se smanjuje kvaliteta tih studija i dovodi do toga da stručni studij nema adekvatan kadar - stručnjake iz gospodarstva, nego opet iste kadrove kao sveučilišni studij - s faksa na faks, čime se gubi svaka srha i smisao takvog studija jer osoba s faksa na faks sigurno ne zna o čemu priča i ne može predavati čistu struku. • U nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je naglašeno da se sveučilištima trebaju omogućiti akademske slobode, ali smatram da je potrebno posebno naglasiti da se akademske slobode odnose na područje znanosti, nastave i sl., dok se trošenje javnih sredstava treba puno više pravdati nego što je to bivalo do sada, posebice imajući na umu slab rezultat, smanjene broja studenata, a ironično povećanje zaposlenih u zadnjih 5 godina s 14.630 u 2016. na 15.433 u 2021. • Smatram kako nije dobro smanjenje broja predstavnika studenata na visokim učilištima. Iako anomalije postoje, smatram kako je ispravnije da radimo na poboljšanju demokratskih standarda i praksi, a ne da ukidamo glas studentima i smanjujemo njihov utjecaj. • Smatram da Zakonom ne bi trebalo definirati za stručne studije da samo u iznimnim slučajevima mogu upisati diplomski sveučilišni studij jer samim time zakonodavac potiče nepoštivanje načela Bolonjske deklaracije i ciljeva Bolonjskog procesa. Predlažem da uvjeti upisa budu prepušteni samim visokim učilištima, a da u Zakonu bude definirano da je uvjet završen preddiplomski studij za diplomske i diplomski studij za poslijediplomske studije, s time da za doktorski studij ipak bude navedena potreba razlikovnih predmeta u slučaju kad je prethodno završen stručni diplomski studij. • Smatram da bi u ovom Zakonu trebalo definirati Sveučilišne odjele na način kako je to bilo propisano prethodnim i još uvijek aktualnim zakonom. • Smatram da bi se i na Sveučilištima gdje se izvode stručni studiji trebalo omogućiti zapošljavanje asistenata na način kako je to definirano za veleučilišta. • Smatram da bi trebalo definirati i uvjete upisa za diplomski studij osobama koje su ostvarile 300 ECTS bodova. • Nije jasno zbog čega ravnatelji instituta nemaju ograničenje broja mandata kao što je to slučaj s dekanima i rektorima? • Smatram da bi trebalo i dalje izdavati diplome nakon preddiplomskog studija, a ne svjedodžbe jer ćemo promjenom naziva zasigurno srozati ionako loš imidž preddiplomskih studija, koji su ako se sjećate trebali imati za cilj smanjenje broja upisanih na diplomske studije, a dogodilo se upravo suprotno - eksplozija magistara bez pokrića! Smatram da bi trebali jačati preddiplomske studije i studijske programe općenito kroz osiguranje kvalitete i kroz postupke akreditacija i reakreditacija AZVO-a koji mora biti stroži po pitanju dopusnica i imati veću društvenu odgovornost, a ne samo formalno obavljati svoj posao kao što je to bilo do sada. • Smatram da bi navedeni članak (''Sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij osposobljava studenta za zapošljavanje na određenim stručnim poslovima te ih priprema za nastavak studija na diplomskoj razini.'') trebalo bolje definirati jer ovim člankom sami zakonodavac srozava preddiplomske studije od 180 i 240 ECTS bodova kao one koji nisu dostatni za obavljanje posla i time potiče da se u praksi ovi studiji gledaju kao oni za pomoćne poslove i de facto time tjeraju ljude da upisuju diplomske studije da bi izašli na tržište rada, što je kontradiktorno najmanje za stručne preddiplomske studije koji bi nakon 3 godine trebali studenta osposobiti za uključenje u tržište rada. Vrlo je opasna definicija navedena o ovom članku Zakona te Vas molim da navedeni članak preformulirate. • Smatram da bi se na veleučilištima trebala ostaviti mogućnost zapošljavanja u znanstveno-nastavnim zvanjima, kao i na sveučilišnim odjelima kad je riječ o stručnim studijima. Nije dobro ograničavati pojedince koji na veleučilištima ili sveučilištima (a na stručnim studijima) imaju ambicije i rezultata za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. • Smatram da bi trebalo omogućiti besplatan izbor u znanstveno zvanje za sve pojedince koji ispunjavanju uvjete. Mislim da nije dobar put navedeno ograničiti samo za osobe koje su izabrane na određeno radno mjesto jer time se odmičemo od željenog da osiguramo što veći broj znanstvenika u gospodarstvu i društvu općenito, a izvan sustava znanosti i visokog obrazovanja. #SVEUČILIŠNIODJELZASTRUČNESTUDIJE #300=300 Srdačan pozdrav, Frane Bešker | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na izraz 'prijediplomski' predlagatelj zakona smatra da je isti u duhu hrvatskog jezika. U odnosu na pristup poslijediplomskom sveučilišnom specijalističkom studiju, opći uvjeti pristupa kvalifikaciji određeni su člankom 12. stavkom 2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru dok je ovim zakonom pristup omogućen iznimkom u članku 61. stavak 4. prijedloga Zakona u kojem stoji: iznimno, sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. U odnosu na naslovno mjesto nastavnika odnosno znanstvenika, predlagatelj smatra da nije potrebno provesti javni natječaj obzirom se za naslovno mjesto ne zaključuje ugovor o radu odnosno osoba nije u radnom odnosu te ne podliježe obvezi raspisivanja javnog natječaja sukladno propisima koji uređuju zapošljavanje u javnoj službi. U odnosu na prijedlog da nastavnik na stručnom studiju ne može biti osoba bez minimalno 5 godina rada u gospodarstvu, ističemo da sukladno članku 19. stavku 3. točci 7. fakultetsko odnosno akademijino vijeće donosi dodatne kriterije za izbor na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika. |
| 1763 | MIRELA CEPETIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon uz izmjene u člancima 74. i 113. Predlažem kratice akademskih naziva: bacc.(stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini; mag.(stručni studij) i univ.mag (sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što bi trebalo biti iznimno bitno obzirom smo članica EU. Na gore navedeni način naša kvalifikacija bila bi međunarodno prepoznata (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja i stvara nam dodatne poteškoće na tržištu rada). Skrećem pozornost na činjenicu da se i u ovom prijedlogu Zakona nastavlja diskriminacija studenata stručnih studija jer i dalje nemamo priliku konkurirati na upisima na posljediplomski doktorski studij. Vrijeme je da prestanete podcjenjivati našu inteligenciju, ambicioznost i upornost. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1764 | Matija Ivanac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Također, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1765 | MARIJA ŠTIVIČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, vezano za kraticu akademskog naziva te smatram da je najbolje predložiti bacc.( stručni studij) i univ.bacc (sveučilišni studij) na preddiplomskoj razini te mag.( stručni studij) i univ.mag ( sveučilišni studij) na diplomskoj razini. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na taj način imali bi jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije. Također, smatram da bi studenti stručnih studija trebali imati mogućnost upisa na poslijediplomski doktorski studij nakon završenog stručnog diplomskog studija. 300=300 S poštovanjem, Marija Štivičić | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1766 | Ilija Vucić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Također, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1767 | Krešo Mišura | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam prijedlog Zakona u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kratica akademskog nazivabude bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Također, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1768 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama (niže naveden): "Članak 2. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno dodati nastavnu djelatnost." "Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. Anamarija Štulina, viši predavač,Centra za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika‘. |
| 1769 | JOSIP BAŠNEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Također, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. –kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1770 | Tomislav Mihović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Na ovaj način imamo jasnu distinkciju između dva studija, ali i smanjenje dosadašnje diskriminacije stručnih studija, kao i prednost toga što su sve kratice na latinskom i univerzalno su prepoznatljivije što je veoma važno s obzirom da smo članica EU. Odnosno, naša će kvalifikacija biti prepoznata međunarodno (trenutno struč. spec. nije priznata u većini zemalja). Također, koristim priliku kako bih napomenuo da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1771 | Alka Domic Kunic | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Željela bih komentirati samo Čl. 51. Potpuno podržavam produljenje roka za odlazak u mirovinu na 67 godina. Smatram da mi znanstvenici možemo (ili imamo tu privilegiju?) pridonijeti društvu i nakon dosad propisanih 65 godina života, tim više što je taj limit za odlazak u mirovinu već odavno anakron (donesen je za Bismarckove ere). Svjesna sam potencijalnog "problema" čekanja mladih kolega na red za ulazak u svijet znanosti, no vjerujem da taj "problem" zapravo i ne postoji, tim više što - ako je vjerovati napisima u medijima - puno mladih odlazi iz Hrvatske iz posve drugih razloga nego što je nemogućnost zapošljavanja, a omjer u broju zaposlenih i umirovljenih je sve nepovoljniji. Ukoliko javnost ovaj skok sa 65 na 67 godina percipira nepovoljno, predlažem da se stavak 1 članka 51 formulira na način da se u mirovinu može otići već sa 65, ali i sa 67 - prema nahođenju pojedinca. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu kako uređuju propisi o radu. |
| 1772 | IVANKA NIKOLIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam zakon u cijelosti, uz jednu malu izmjenu, a to je da kraticu akademskog naziva smatram da je najbolje predložiti bacc. za stručni studij te univ.bacc. za sveučilišni studij za završenu preddiplomsku razinu te mag. za stručni studij a univ.mag za završenu diplomsku razinu. Navedene izmjene se odnose na članke 74 i 113 prijedloga Zakona. Također, koristim priliku kako bih napomenula da nije u redu da studenti, koji završe stručni diplomski studij, ne mogu upisati poslijediplomski doktorski studij. I studenti stručnih studija trebali bi imati mogućnost upisati doktorski studij ukoliko su ga u stanju pratiti, a po potrebi se može uvjetovati upisivanje razlikovne godine ili polaganje dodatnih ispita. 300=300 | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1773 | Ana Barada | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam navedeni Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. 1. Vidim da su mnogi složni da kratice titula budu bacc za stručni i univ bacc za sveučilišni, te mag za specijalistički diplomski stručni studij, a univ mag za sveučilišni diplomski. I to je u redu, jer ono "str. spec." nigdje nije prepoznato u Europi, i samo je radilo probleme na tržištu rada. Međutim, ne mogu se oteti dojmu da to što bi sveučilišni imali dvije riječi u tituli, a stručni samo jednu, opet može staviti određenu nejednakost između ta dva studija jer ispada da su oni sa sveučilišta još malo posebniji. Nadam se da ne bismo opet bili diskriminirani radi toga. Jer bilo kakav oblik diskriminacije je neprihvatljiv. Neprihvatljivo je ono čemu smo godinama bili izloženi-nerazumijevanju, diskriminaciji, podcjenjivanju - a čemu je naziv titule "str. spec." uvelike doprinio. No kako god bilo, kraticu "str." a ni "spec." ne stavljajte jer je vani neprepoznatljiva. Onda bolje da ostane samo "mag" ako nema sretnijeg rješenja. 2. "Završetkom stručnog studija ne stječu se akademski nazivi nego STRUČNI NAZIVI. (Čl. 74. ZZDVO) Završetkom sveučilišnog studija stječu se AKADEMSKI NAZIVI. (Čl. 71. i 72. ZZDVO)." Što ovo kokretno znači-je li to opet diskriminacija? I mi smo akademski građani, a i akademski smo obrazovani. 3. Također predlažem da prilikom verificiranja diplome (a naravno da će biti toga) NE stavljate besramne iznose se provedbu istih, jer ćemo mi biti primorani verificirati diplome, a sve zbog prethodno navedenih razloga, ali ćemo to još morati i masno platiti. Ima li kraja toj nepravdi? S poštovanjem, Ana Barada | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. Nejasno je što se misli pod verificiranjem diplome obzirom isto nije predmet ovog prijedloga Zakona. |
| 1774 | MARIJA BLIZNAC TREBJEŠANIN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Uključuje li "rodiljski dopust" i rodiljni dopust i roditeljski dopust? Što u slučaju kada zaposlenik koristi roditeljski dopust kraće od 3 mjeseca (bolovanje treba biti duže od 3 mjeseca)? | Djelomično prihvaćen | Članak 48. stavak 1. urediti će se na način da rokovi za izbor na radno mjesto ne teku za vrijeme rodiljskog i rodiljnog dopusta. U slučaju bolovanja kraćeg od tri mjeseca rokovi za izbor na radno mjesto teku. |
| 1775 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Na kojoj razini će se trenutno nalaziti stručni magistri prema Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF)? LP, Dijana Barušić ----Odgovor: "Poštovani, nažalost je ovaj prijedlog Zakona u dosta elemenata nedorečen, pa čak i kontradiktoran. Ne rješava se niti pitanje stručnih studija i položaja studenata stručnih studija, jer nije jasno što se dobiva osim modifikacije naziva. Mislim da je inicijativa 300=300 vodila razgovore u MZO-u pa možda znaju nešto više pojasniti. Ja u tome nisam sudjelovala, pa Vam ne mogu dati dodatnu informaciju ili tumačenje. Dobro bi bilo da se s tim pitanjima javite u javno savjetovanje, pa da dobijete službeni odgovor. Vjerojatno ću se i ja javiti u javno savjetovanje sa svojim skupom prijedloga i pitanja. Lp, Blaženka Divjak Prof. dr. sc. Blaženka Divjak Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike" Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. ---Poslano: Poštovani naš predsjedniče Vlade RH, Prije četiri dana (06.05.2022.) otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a zatvara se 05.06.2022. Proučivši navedeni prijedlog Zakona dolazi se do nekih ključnih nelogičnosti u poglavlju pod naslovom Akademski i stručni nazivi i akademski stupanj. Naime Članak 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Kako je moguće da se doda ova nakaradna riječ struč., pošto znamo da isto nije prepoznato u zemljama članicama EU, kao niti nigdje u svijetu. Po navedenom novom nacrtu prijedloga Zakona svi koji su završili prijediplomski stručni studij imati će ovaj suludi akademski naziv koji ne predstavlja niti završenu srednju četverogodišnju školu, a niti prijediplomski studij, samim time će studentice i studenti biti u kozmičkom međuprostoru i neće biti priznati na tržištu rada u RH, a tako niti u EU, a niti svijetu, potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za sveučilišne prijediplomske studije i za stručne prijediplomske studije kako je bilo i prije ovog nacrta prijedloga Zakona. Sljedećim stavkom istoga članka bulazni se isti problem (Članak 74. stavak 3.), odnosno dodaje se ona famozna riječ struč., citiram: "(3) Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija i sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija student stječe akademski naziv magistar uz naznaku struke ( mag. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga integriranoga prijediplomskog i diplomskog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv doktor uz naznaku struke ( dr. uz naznaku struke). Završetkom sveučilišnoga diplomskog studija za programe iz područja tehničkih znanosti i neke programe iz područja biotehničkih znanosti student stječe akademski naziv magistar inženjer uz naznaku struke ( mag. ing . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija student stječe stručni naziv stručni magistar uz naznaku struke ( struč. mag. uz naznaku struke). Završetkom stručnoga diplomskog studija iz tehničkog područja student stječe stručni naziv stručni magistar inženjer uz naznaku struke ( struč. mag. ing. uz naznaku struke)." Stručni magistar uz naznaku struke?! Nigdje u EU, a niti svijetu ne postoji riječ struč. mag. uz naznaku struke, potrebno je postaviti naziv mag. uz naznaku struke kao što su to lijepo napisali za sveučilišne diplomske studije koji su stekli ISTI broj ECTS bodova kao i studenti stručnih diplomskih studija. Dolazimo do zaključka da se ponovo ništa nije promijenilo na korist studentica i studenata stručnih studija, već se donijelo na štetu istih, a sveučilišne studije se postavilo na višu razinu ili iznad stručnih diplomskih studija iako i sveučilišni diplomski studiji i stručni diplomski studiji imaju jednak broj ECTS-a, a to je 300. Još se jedna nelogičnost pojavljuje u ovom poglavlju, odnosno ovom članku 74., a to je da između stavka 4 i stavka 5 ne postoji naziv poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a kojeg su uredno nadodali u prošlogodišnjem Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.htmlhttps://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_20_442.html). "(4) Završetkom sveučilišnoga specijalističkog studija student stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke ( spec. uz naznaku struke). Završetkom poslijediplomskoga specijalističkog studija iz područja medicine, veterine i stomatologije student stječe akademski naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke ( univ. spec. uz naznaku struke). (5) Završetkom doktorskog studija student stječe akademski stupanj doktora znanosti uz naznaku struke ( dr. sc. uz naznaku struke) i doktora umjetnosti uz naznaku struke ( dr. art. uz naznaku struke). " U tom je navedenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. doneseno da se na razini 8.1. HKO-a nalaze kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija, citiram: "– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenog ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom." Postavlja se pitanje gdje je isparila razina 8.1., a koja je, podsjećam, donesena prošle godine, točnije 23. veljače 2021. u istoimenom Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 4. stavak 2. Znači li to da će se ponovo morati mijenjati navedeni Zakon, odnosno nadopuniti s tzv. brisanjem stavke 8.1. iz HKO-a? Da se vratimo na ovaj trenutni nacrt prijedloga Zakona o Visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Članak 74. stavak 4. ponovo ide u korist isključivo studentica i studenata sveučilišnih studija, ali i ne studentica i studenata stručnih diplomskih studija, jer se navedenom stavkom izričito omogućava nastavak visokoškolskog obrazovanja ka poslijediplomskom doktorskom studiju, dok se studenti stručnih diplomskih stručnih studija moraju sami snalaziti kako znaju i umiju, kao da su "zadnja rupa na svirali", odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) i/ili moraju upisati sveučilišni studij u trajanju od 5 godina i potom upisati sveučilišni specijalistički studij u trajanju od jedne do dvije godine i tek nakon toga upisati doktorski studij, suludosti nema kraja. Budite zdravi ! ----Odgovor: Poštovana gospođo Barušić, vezano za Vaš upit koji ste uputili 10. svibnja 2022. na adresu e-pošte gradjani@vlada.hr i koji nam je proslijeđen u nadležno postupanje 11. svibnja 2022., u nastavku dostavljamo pojašnjenja u vezi s Vašim komentarima na Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se trenutno nalazi u javnom savjetovanju. Želimo istaknuti da je upravo sam proces javnog savjetovanja zamišljen da bi se zainteresirana javnost uključila u proces donošenja novih propisa, što pridonosi podizanju kvalitete propisa i javnih usluga u Republici Hrvatskoj. Stoga Vas pozivamo da sve svoje komentare iznesete i u okviru javnog savjetovanja, kao što su to do sada učinili i brojni drugi građani očitujući se, između ostalog, i na predloženi način dodjeljivanja akademskih i stručnih naziva i njihovih kratica te druge dijelove Zakona. U vezi s Vašim komentarima vezanima za neprepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na tržištu rada, smatramo važnim istaknuti da su nazivi koji se stječu završetkom studija samo jedan od načina prepoznavanja kvalifikacija, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svaka država samostalno uređuje nazive koji će se stjecati završetkom pojedine razine i vrste studija te i na razini Europske unije postoje različita rješenja kod dodjeljivanja naziva, pri čemu mnoge zemlje nazive dodjeljuju u skladu s prihvaćenim izričajem nacionalnog jezika i pisma. Informacije o kvalifikacijskim okvirima i kvalifikacijama koje se stječu u obrazovnim sustavima pojedinih država možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/national-qualifications-frameworks-nqfs . Za potrebe boljeg prepoznavanja kvalifikacija iz različitih zemalja uvedeni su alati koji olakšavaju prepoznavanje kvalifikacija i mobilnost, osobito na području Europske unije, među kojima su najvažniji uvođenje dodatka diplomi kao dokumenta kojim se dodatno pojašnjava svaka kvalifikacija i studij čijim završetkom se ona stječe te nacionalni kvalifikacijski okvir, kojeg izrađuju države i povezuju ga s europskim kvalifikacijskim okvirom preko kojeg se potom mogu uspoređivati različite razine i vrste obrazovanja iz različitih država. Isto je napravila i Republika Hrvatska uspostavom Hrvatskog kvalifikacijskog okvira čime je omogućena usporedba hrvatskih kvalifikacija s europskima, o čemu više informacija možete pronaći na sljedećim mrežnim stranicama: https://europa.eu/europass/en/compare-qualifications . U vezi s Vašim komentarom da se u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Zaključno, još jednom Vas pozivamo da se Vašim komentarima uključite u javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kako bismo i Vaše komentare uzeli u obzir kod donošenja konačnog teksta Zakona. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ----Poslano: Poštovana načelnice Sektora za razvoj visokog obrazovanja, Hvala Vam što ste mi odgovorili na navedeni upit, jer to znači poštovanje, vratiti poštu (odgovoriti na poslani upiti) i to zahvaljujući uredu predsjednika Vlade. U navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, još jednom Vam ponavljam da kako na nacionalnoj tako ni na međunarodnoj razini, a pogotovo na razini Europske unije ne postoje i nisu priznate stečene kvalifikacije nakon završenih stručnih diplomskih studija (specijalističkih diplomskih stručnih studija), a to je struč. spec. s naznakom struke, a koji bi se prema novom nacrtu prijedloga Zakona trebao preimenovati u struč. mag. s naznakom struke. Neuko je da se dodaje ova riječ struč. prije same navedene kvalifikacije s naznakom struke iako se isto ne može prevesti na engleski jezik te isto nije prepoznato na nacionalnoj, međunarodnoj, kao niti na razini Europske unije. Nadalje, problem nije samo u prethodno navedenoj čitavoj kvalifikaciji koja se uporno i opetovano želi prolongirati, a koja je pogrešna te se čini enormna šteta svim kolegicama i kolegama studentima koji su već završili ili završavaju stručne diplomske studije, već je i problem u navedenoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Naime na nacionalnoj razini HKO-a 7.1. st. nalaze se navedeni stručni diplomski studiji, a kojima je onemogućen nastavak visokoškolskog obrazovanja prema poslijediplomskim doktorskim studijima, odnosno ka nacionalnoj razini HKO-a 8.2. A to im je onemogućeno prethodno navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer kolegice i kolege studenti stručnih diplomskih studija ne mogu upisati željeni poslijediplomski studij pošto je uvjet da MORAJU imati završen sveučilišni studij u trajanju od pet godina. Naravno, samim tim postupkom sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja se na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa, odnosno kao da niti nisu diplomirali nakon prethodno završenog petogodišnjeg studija na stručnom diplomskom studiju te kao da niti nisu prikupili 300 ECTS bodova kao i kolege sa sveučilišnih studija, što je naravno vrijeđanje i ocrnjivanje stručnih diplomskih studija. Naravno, gotovo se nitko od bivših studentica i studenata stručnih studija ne usuđuje odvažiti na takav pothvat da ponovo upisuju isto područje te studiraju sljedećih pet godina i to samo zato što prije svega nacionalna, međunarodna te sveučilišta na razini Europske unije ne prepoznaju, a samim time i ne priznaju stručne diplomske studije, upravo zbog njihove pogrešno uspostavljene i donesene nacionalne kvalifikacije HKO-a, odnosno struč. spec. s naznakom struke. Naravno, samo nekolicina sveučilišta omogućuje upis na studijske programe za osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima na način da moraju polagati razliku predmeta, odnosno takvi studenti sami moraju zvati i istraživati pojedina sveučilišta ili njihove sastavnice koja im omogućavaju nastavak studija i to položivši razliku predmeta koja se najčešće polaže kao razlikovna godina(I to ne omogućavaju sva sveučilišta, već nekolicina njih) kako bi se mogli upisati ne na poslijediplomski doktorski studij, već na poslijediplomski specijalistički studij koji traje od jedne do dvije godine da bi nakon toga upisali poslijediplomski doktorski studij u trajanju od tri do pet godina s time da doktorand ima mogućnost završiti ga u roku od osam godina. Naravno, ako se donese navedeni Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti onda će stručni diplomski studiji ostati na razini 7.1. st. i ako će se navedenim nacrtom preimenovati kvalifikacija iz struč. spec. s naznakom struke u mag. s naznakom struke za završene stručne diplomske studije, a za sveučilišne diplomske studije također ostaviti kvalifikaciju mag. s naznakom struke, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom diplomskom studiju. Ono što se još nameće kao greška je da se u navedenom novom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uvodi nova prekvalifikacija za stručne prijediplomske studije s istom riječju struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke na nacionalnoj razini 6. st., potrebno je ostaviti kako je i bilo dosad, odnosno bez riječi struč., npr. potrebno je ostaviti bacc. uz naznaku struke i za stručne prijediplomske studije i za sveučilišne prijediplomske studije, a u navedenom dodatku uz diplomu objašnjenje da se radi o završenom sveučilišnom ili stručnom prijediplomskom studiju. P.S. Osobe koje su završile ili diplomirale na stručnim diplomskim studijima mogu polagati razliku predmeta samo na pojedinim sveučilištima ili njihovim sastavnicama, a to su najčešće sastavnice navedenih sveučilišta u kojima mogu polagati razliku predmeta i to iz drugog studijskog smjera, a ne onog smjera kojeg su prethodno završili ili diplomirali na stručnim diplomskim studijima u trajanju od pet godina. LP, Dijana Barušić ----Odgovor: Poštovana, Vaše komentare koji se tiču naziva koji se stječu završetkom stručnih studija ćemo uzeti u obzir kod izrade konačnog prijedloga zakona. U vezi s Vašim navodima o (ne)mogućnosti nastavka obrazovanja studenata koji završe stručni studij na poslijediplomskoj (doktorskoj) razini studija ističemo da je u Republici Hrvatskoj uspostavljen binarni sustav obrazovanja u kojem osobe koje se uključuju u visoko obrazovanje samostalno mogu odabrati žele li se obrazovati na stručnim ili sveučilišnim studijima. S obzirom da su stručni studiji usmjereni primarno tržištu rada i u okviru njih se stječu primarno stručne kompetencije, dok je obrazovanje na sveučilišnim studijima u većoj mjeri teoretsko i usmjereno daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, neminovno je da postoje određene razlike u mogućnosti nastavka obrazovanja na razini sveučilišnog doktorskog studija između osoba koje su prethodno završile različitu vrstu obrazovanja (sveučilišnu u odnosu na stručnu). Ovdje smatramo važnim istaknuti da Nacrt Zakona koji je u savjetovanju ne donosi novost u dijelu koji propisuje uvjet za pristupanje doktorskom studiju jer je na isti način navedeno riješeno i u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakonu o HKO-u. Ipak, uzimajući u obzir i situaciju u kojoj osobe koje su se primarno odlučile obrazovati na stručnim studijima požele nastaviti obrazovanje na sveučilišnim razinama studija, važeći propisi, kao ni prijedlog zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, nisu onemogućili navedeno već su ostavili mogućnost visokim učilištima da u okviru svoje autonomije u donošenju studijskih programa i uvjeta za njihov upis, omoguće i studentima koji su završili stručne studije da nastave obrazovanje na sveučilišnoj razini. Kako smo u prethodnom odgovoru koji Vam je upućen naglasili, osnivanje studija kao i donošenje upisnih kriterija za njih u izričitoj je nadležnosti samih visokih učilišta te ovo ministarstvo nema mogućnost utjecati na to hoće li neko visoko učilište omogućiti upis na određene studije i studentima sa završenim stručnim obrazovanjem. Mogućnost koja takvim studentima uvijek stoji na raspolaganju je upravo završetak sveučilišnog diplomskog studija koji je uvjet za upis određenog doktorskog studija, uz polaganje razlika koje odredi samo visoko učilište. Kolike će biti te razlike ovisi primarno o razlici između stručnog studija koji ste završili i sveučilišnog studija koji želite upisati (razlika je manja za studije koji se izvode u istom području i polju). Slijedom navedenog, ne stoji tvrdnja da se postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa. S poštovanjem, Dijana Mandić Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Uprava za visoko obrazovanje (MCB) Head of Sector for Development of Higher Education Directorate for Higher Education ---Poslano: Poštovani, Predlažem da ukinete prijediplomske stručne studije i stručne diplomske studije i da svi budu sveučilišni studiji (prijediplomski sveučilišni studiji i diplomski sveučilišni studiji), tj. da ukinete binarni sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (RH). Tek tada bi napravili nešto korisno za kolegice i kolege studente koji trenutno pohađaju stručne studije, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. i zaustavite ovu agoniju, jer će kad tad to netko morati napraviti, jer ovo ne vodi ničemu dobrome. Što se tiče vašeg navoda da su sveučilišni studiji usmjereni daljnjem nastavku akademskog obrazovanja, potkrijepljujem činjenicom i izjavom bivšeg dekana Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. da, citiram: "Ako se na nekom studiju izvodi 50 posto ishoda učenja onda je to 7. stupanj i tako treba i ostati!" Ponovo navodim, ukinite binarni sustav visokog obrazovanja u RH, a za one koji su završili i diplomirali na tim stručnim studijima da im se prizna razina 7.1.sv. Već stečena prava baccalaureus nakon završenih stručnih prijediplomskih studija ne mogu se i ne smiju se brisati ili umanjivati, jer su oni na istoj razini kao i sveučilišni prijediplomski studiji, odnosno na razini 6 HKO-a te se izvodi istih 50 posto ishoda učenja kao i na sveučilišnim prijediplomskim studijima. Prema gore navedenom prijedlogu ukidanjem binarnog sustava u RH potrebno je promijeniti razinu ili dodatak "st" u "sv" na razini 6 HKO-a za osobe koje su završile prijediplomske stručne studije u 6. sv. Brisanje stečenih prava stručnih prijediplomskih studija je kriminal i podliježe tužbama, pogotovo činjenica da ste promijenili naziv iz "akademski naziv" stečen nakon završetka stručnih prijediplomskih studija u "stručni naziv" nakon završetka stručnih prijediplomskih studija. Štoviše navedenim Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ponavljam, u članku 74. stavak 2. citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." Pljujete mi na mozak izjavivši da ako sam već završila prijediplomski stručni studij i stručni diplomski studij, imam mogućnost ponovnog upisa na sveučilišni studij u istom trajanju od pet godina kako bih se mogla upisati na sveučilišni doktorski studij?! Ako Vi niste u stanju napraviti pravedno kako Vam predlažem, onda imate mogućnost podnijeti ostavku, kao što je to napravio, recimo bivši premijer dr.sc. Ivo Sanader ili bivši dekan TVZ-a mr.sc. Gorana Malčića dip.ing. Ponovo Vam ponavljam da moja tvrdnja stoji da će sve kolegice i kolege koji su diplomirali na stručnim prijediplomskim studijima prema ovom novom ili navedenom Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti biti degradirani, odnosno biti će ukinuta stečena prava, dakle kao da su završili srednjoškolski četveregodišnji program, jer ste dodali u članku 74. stavak 2. da se dodaje stručni naziv nakon završetka stručnog prijediplomskog studija, stručni prvostupnik uz naznaku struke (struč. bacc. uz naznaku struke), a niste ostavili kako je bilo dosad, odnosno bacc. s naznakom struke bez riječi struč. ispred pune kvalifikacije s naznakom struke nakon završenih stručnih prijediplomskih studija, ponovo Vam citiram: "(2) Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog studija student stječe akademski naziv prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( bacc . uz naznaku struke). Završetkom stručnoga prijediplomskog studija student stječe stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) uz naznaku struke ( struč. bacc. uz naznaku struke)." A tvrdnja koju ste mi Vi odgovorili u emailu da će, citiram: "... postupkom određivanja razlikovnih ispita sve osobe koje su diplomirale na stručnim diplomskim studijima postavlja na razinu srednjoškolskog četverogodišnjeg programa.", gdje sam ja u emailu napisala, kako Vi tvrdite da je to moja tvrdnja? Barem email nije eter pa ne hlapi, pročitajte bolje. To jest, ukidate stečeno pravo i brišete prethodno stečenu diplomu nakon završetka stručnog prijediplomskog studija na kojoj piše bacc. s naznakom struke i to nakon što je takav studij, ponavljam, završen i diploma je dobivena prije četiri godine i Vi bi se usudili ukidati stečena prava, to je kriminal i podliježe tužbama. Sada nećete moći reći da niste znali i da niste razumjeli. Ja Vam šaljem blagoslov da Vam Bog Otac Gospodin kroz Sina mu jedinoga Isusa Krista Gospodina mojega a ja bih najviše od svega željela da je i vaš prosvijetli razum da i Vi razumijete što radite i da ne činite zlo. Želim Vam dobro kao što i Vi meni želite dobro, Dijana Barušić | Djelomično prihvaćen | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. U odnosu na pitanje na kojoj razini se nalazi kvalifikacija 7.1.st u odnosu na Europski kvalifikacijski okvir (EQF) ista se povezuje sa razinom 7. Europskog kvalifikacijskog okvira što je za sve razine kvalifikacija jasno propisano članko 16. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru i ne uređuje se ovim prijedlogom Zakona. U odnosu na razinu 8.1. u novom Nacrtu zakona više ne spominje sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stjecao akademski stupanj magistra znanosti, ističemo da je njegovo navođenje u važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bilo važno jer je taj zakon zamijenio onaj koji je navedenu razinu propisivao pa je bilo potrebno propisati odredbe koje se tiču te razine obrazovanja. Kako se prema važećem zakonu ta razina i vrsta obrazovanja više ne izvodi, ne postoji potreba isticanja te razine u novom zakonu, što ne znači da osobe koje su stekle akademski stupanj magistra znanosti neće biti prepoznate na tržištu rada jer one i dalje zadržavaju sva stečena prava, kao i sve druge osobe koje su svoje kvalifikacije stekle u nekom trenutku u prošlosti kada su na snazi bili prethodni zakoni koji su regulirali različite vrste i razine studija i stjecanje kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. |
| 1776 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Članak 2. se odnosi na osnovna načela visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Visoko obrazovanje se prvenstveno očituje kroz nastavnu djelatnost, a nositelji djelatnosti visokog obrazovanja su osim znanstvenika i umjetnika svakako i nastavnici, stoga je u ovom stavku potrebno dodati riječi napisane velikim tiskanim slovima. Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, NASTAVNA i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, NASTAVNIKA i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, NASTAVNIKA i umjetnika. | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 1777 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Potrebno je u stavku 4, točka 10, dodati i nastavnike koji su osim znanstvenika i umjetnika također nostielji djelatnosti visokog obrazovanja. Prijedlog izmjene: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 1778 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U Zakon (članci 2, 12, 37) je potrebno unijeti i nastavnike koji su uz znanstvenike i umjetnike nositelji djelatnosti visokog obrazovanja. | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 1779 | DAMIR DURDOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Kada je prilikom svog posjeta Hrvatskoj, u organizaciji Vijeća, tajnik EURASHE-a (European Association of Institutions in Higher Education) proanalizirao trenutno stanje, rekao je da je to zapravo nepojmljivo i da smo jedini primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U EU i svijetu ne postoji naziv struč.spec s naznakom struke, već su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji.Studenti stručnih studija u Hrvatskoj nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Naime Bologna ili smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i na one manje vrijedne, a upravo titula koja se dobiva na stručnim studijima (stručni specijalist) nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj, a kamoli van Hrvatske. Zašto se stvara razlika između studenata, a koja se u samom studiranju ne razlikuju toliko značajno, u odnosu na obaveznu i preporučenu literaturu, načinu polaganja ispita (često studenti sveučilišnih studija i stručnih studija imaju identične ispite) pa i konačnom ishodu studiranja? Smatram da trebate pronaći rješenje koje će omogućiti svim osobama sa 300 ECTS-a i završenom 2. razinom visokoškolskog obrazovanja pravo na pristup nastavka visokoškolskog obrazovanja kao što ga imaju i druge države članice EU. Ovim prijedlogom zakona stavljate vlastite građane u vlastitoj državi u nepovoljniju poziciju nego što je imaju u stranoj državi koja je članica EU. Istovremeno osobama koje su u stranim državama završile stručne studije omogućavate nastavka studiranja na 3. razini u RH kroz postupak nostrifikacije. Zašto osobe sa prije navedenim kvalifikacijama, državljani RH i građani EU, mogu nastaviti svoje visokoškolsko obrazovanje na poslijediplomskim studijima u državama Europske unije, a isto ne mogu u Republici Hrvatskoj? Problem je u glavama ljudi poput Damira Borasa,Tonćija Lazibata te Igora Glihe koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’ te nerazumijevanju što točno čini kvalifikaciju (to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima). Posebno je ovo odraz bojazni gubitka financijskog kolača i statusa javnih sveučilišta koja mogu iskazivati opravdanu bojazan u odnosu na kvalitetu privatnih visokih učilišta. No, ovaj put i ovaj način ne samo da ne rješavaju potencijalne opasnosti nekvalitete, već stvaraju iznimnu, novu i potpuno nepotrebnu i neopravdanu štetu RUŠEĆI RH jer to je ishod. Na varijacije struč.mag. s naznakom struke, primjerice struč. mag. inž. log. ili mag.struč. s naznakom struke, primjerice mag. struč. inž. log. te struč. spec. s naznakom struke, primjerice struč. spec. inž. log. ili spec.struč. s naznakom struke, primjerice spec. struč. inž. log. NE pristajemo, jer u EU i svijetu NE postoji takvo nazivlje ili kvalifikacija. Pristajemo ISKLJUČIVO na kvalifikaciju ili NAZIV MAG. S NAZNAKOM STRUKE, primjerice mag. inž. log. Zašto bi mi i kao država bili drugačiji od drugih zemalja? Ovo ne može pobiti niti Haški sud! Da Ustavni suci, koji su izglasali odluku o sada diskriminaciji nepravdi studenticama i studentima skupa s Damirom Borasom, Tonćijem Lazibatom ,Igor Glihom znaju da Sveti Isus Krist Sin i Otac Sveti Bog koji su na nebu su živi i postoje i doći će Sin kada ga Otac pošalje i biti će za nepravedne i koji sina ne priznaše plač i škrgut zubima, jer drugo neće moći, ne bi predlagali niti donosili ovakve nepravde. LP, Damir Durdov | Djelomično prihvaćen | Ovdje je bitno napomenuti da sukladno prijedlogu Zakona članak 57. stavak 2. sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća dok sukladno istom članku stavak 3. stručni studij osposobljava studente za obavljanje stručnih poslova u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito. Obzirom sveučilišni studij osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih dostignuća a što je odgovarajuća odrednica za pristupanje kvalifikaciji na razini 8.1. koja podrazumijeva, među ostalim, najmanje tri godine znanstvenog ili umjetničkog istraživanja a za što nisu osposobljeni student stručnih studija, predlagatelj Zakona se odlučio za ovakvo rješenje. Osim toga i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) u članku 73. stavak 2. određuje da se poslijediplomski (doktorski) studij može upisati nakon završetka dipomskog sveučilišnost studija. Također, Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18, 47/20, 20/21) u članku 7. određen je uvjet pristupanju kvalifkaciji na razini 8.1. kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija, a to je posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenim studijskim programom. U odnosu na prijedlog naziva kvalifikacije razmotriti ćemo najprikladniji naziv kako bi se uklonile eventualne nejasnoće između stručnih i sveučilišnih kvalifikacija, a u odnosu na nacionalni i europski kontekst. |
| 1780 | UDRUGA ZA PROMICANJE INOVACIJA I ISTRAŽIVANJA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Predloženi tekst članka 51 problematičan je iz sljedećih razloga: 1. Predloženo rješenje izazvat će probleme vezano uz planirana napredovanja i zapošljavanja. Postojeće rješenje u Zakonu bilo je kvalitetnije, budući da je omogućavalo da se ugovor o radu produlji pojedinicima koji su uistinu doprinosili radu institucije. Prema predloženom rješenju će ostati zaposleni svi do 67 godine, a iz prakse se zna da ne pridonose radu institucija svi na jednak način i u dovoljnoj mjeri, pogotovo pred kraj radnog vijeka. 2. Predloženo rješenje dovodi u diskriminirani položa i ostale struke na kojima rade visokoobrazovani pojedinici, kao što su liječnici i slično te je podložno i tužbi na ustavnom sudu. 3. Postojeće rješenje bilo je kvalitetnije. Predlaže se sljedeći tekst ovog članka (koji je identičan važećem Zakonu, čl. 42, stavak 8): „Znanstveniku u javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika, znanstvena organizacija može sa znanstvenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima. Kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika za zaključenje ugovora o radu nakon 65. godine donosi Nacionalno vijeće, a javni znanstveni institut općim aktom može propisati i dodatne kriterije izvrsnosti.“ | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu. |
| 1781 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Stavak (4) članka 2. treba promijeniti tako da glasi: (4) Znanstvena, nastavna i umjetnička djelatnost temelji se na: 1. slobodi i autonomiji znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, 2. otvorenoj znanosti, 3. etičnosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika, 4. javnoj dostupnosti rezultata znanstvenih istraživanja i umjetničkog stvaralaštva, 5. istraživanjima u svrhu inovacija i razvoja tehnologija u Europskom istraživačkom prostoru, 6. povezanosti sa sustavom obrazovanja, 7. međunarodnim mjerilima kvalitete, 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja, 9. zaštiti intelektualnog vlasništva te 10. društvenoj odgovornosti znanstvenika, nastavnika i umjetnika. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama Fakultet strojarstva i brodogradnje | Djelomično prihvaćen | U članku 2. stavku 4. točka 3. i 10. dodati će se ‘nastavnika’. |
| 1782 | KLARA BARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Podržavam sve pozitivne prijedloge Zakona u cilju postizanja pozitivnih učinaka. Međutim, ciljevi se ne mogu postići "preko noći" jer mogu rezultirati još većim problemima. Npr. članak 51. može negativno utjecati na ranije kvalitetno uspostavljenu strategiju kadrovske obnove (gdje nije "naopaka" piramida). Osim što odredba čl. nije u skladu s postojećom zakonskom regulativom o mirovinskom osiguranju (do 65. godine života), negativno će utjecati na pripremljene nasljednike u znanstveno-nastavnoj djelatnosti. Ako se produži radni vijek na 67 godina to će potencijalnog nasljednika "pripremljenog" (uz uloženi trud, vrijeme, energiju, materijalne i dr. resurse) za sljedivost u pojedinoj znanstveno-nastavnoj disciplini zbog produženog radnog vijeka otjerati sa znanstveno-nastavne institucije i bit će ga teško (nemoguće) vratiti. Predlažem da Zakon predvidi mogući problem, odnosno da odredi godine života kad prestaje ugovor o radu a koje neće negativno utjecati na kadrovsku obnovu i strategiju kadrovske obnove. | Djelomično prihvaćen | Članak 51. stavak 1. prijedloga Zakona prilagoditi će se u odnosu na dobnu granicu odlaska u mirovinu. |
| 1783 | Kristijan Poljanec | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Po izričaju ove odredbe, daje se zaključiti da bi i osobe izabrane na suradničko radno mjesto poslijedoktoranda (a po novom višeg asistenta) dobile mentora. Prema dosadašnjem propisu, mentor se imenovao asistentu, a ne poslijedoktorandu. To i ima smisla jer je asistent osoba koja tek stupa u znanstvenu zajednicu i počinje učiti. No čini mi se da imenovanje institucionalnog ili akademskog mentora višim asistentima nije potrebno uzimajući u obzir da je riječ o osobama s titulom doktora znanosti koji su trenutkom stjecanja tog statusa i činom promocije postali zreli i samostalni znanstvenici, čija bi osnovna zadaća trebala biti daljnji samostalni i autonomni znanstveni razvoj, koji ne mora uvijek korespondirati sa znanstvenim interesima ostalih nastavnika. Također, ispada da bi se mentor imenovao i osobama koje će u trenutku stupanja na snagu ovog prijedloga zakona već biti u statusu poslijedoktoranda, a kojima se prema sadašnjim propisima nije imenovao mentor već je poslijedoktorand/-ica podnosio/-la izvješće najmanje jednom u 2 godine izravno stručnom vijeću svoje institucije. Uvođenjem mentoriranja viših asistenata oni se izjednačavaju sa asistentima bez nekog jasnog obrazloženja. Pored toga, poslijedoktorandi bi u času stupanja na snagu novog zakona dobili mentora kojeg ranije nisu imali , u nekoj fazi svog radnog odnosa kada se već približavaju zvanju docenta. Konačno, prijedlog Zakona spominje izvješće o radu suradnika a ne i izvješće asistenta o mentorstvu nastavnika te posljedice negativno ocijenjenog mentora. Zbog naprijed navedenog, imenovanje mentora treba vezati isključivo uz zapošljavanje asistenata, uz unošenje odredbe o izvješćivanju o mentorstvu nastavnika. Ako bi se zadržalo imenovanje mentora svim (budućim i tekućim) poslijedoktorandima/višim asistentima, treba zadržati institut ocjene rada mentora. Slažem se da radi međunarodne prepoznatljivosti (u smislu uključivanja RH u Europski istraživački prostor) i usporedivosti titula treba zadržati nazive ''doktorand'' i ''poslijedoktorand'', tim više jer pojam ''poslijedoktorand'' implicira mladog znanstvenika sa doktoratom koji dalje produbljuje i razvija svoja doktorska istraživanja i kao takva ta titula (i funkcija poslijedoktoranda) su prepoznate u svijetu (''postdoctoral researcher/research fellow''). | Djelomično prihvaćen | Odredba će se prilagoditi na način da se suradnicima na radnom mjestu viši asistenti ne imenuje mentor. U odnosu na predložene nazive doktorand i poslijedoktorand, predlagatelj Zakona smatra da je naziv ‘asistent’ u skladu sa opisom posla stručnog suradnika te je kao takav i najprikladniji. Asistent i viši asistent održavaju nazive suradničkih radnih mjesta s opisom poslova i zadaća za navedena radna mjesta koja surađuju u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Nazivi doktorand i poslijedoktorand označavaju statuse osoba s obzirom na stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti stoga ne odgovaraju nazivima suradničkih radnih mjesta i opisom poslova i zadaća. Stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti i/ili doktora umjetnosti predstavlja dio obveza suradničkog radnog mjesta asistent. Poslijedoktorsko usavršavanje predstavlja samo dio poslova suradničkog radnog mjesta viši asistent. |
| 1784 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 82. | U stavku 2 predlažemo da se kao ciljevi znanstvene djelatnosti dodaju i drugi tipovi problema odnosno izazova (psihosocijalni, razvojni) te da sam izraz „problema“ zamijeni s „izazova“ te da stavak 2 glasi: doprinos rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih, psihosocijalnih, kulturnih i razvojnih izazova, strateški važnih za Republiku Hrvatsku. | Djelomično prihvaćen | Riječ problema zamijenit ćemo riječi izazova i dodat ćemo razvojne izazove, a psihosocijalni su uključeni u socijalne izazove. |
| 1785 | Boris Jokić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) je na sastanku svih znanstvenika i suradnika održanom 31. svibnja 2021. godine usuglasio sljedeća stajališta vezana uz Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (Prijedlog zakona). U svojim prijedlozima i osvrtima ograničili smo se na pitanja znanstvene djelatnosti te javnih znanstvenih instituta. IDIZ podržava nacrt Prijedloga zakona uz ispravke određenih nedostataka i dodatno zakonsko specificiranje određenih predloženih rješenja posebice u dijelu Prijedloga zakona koji se tiče novog oblika financiranja ustanova u znanosti i visokom obrazovanju. U Prijedlogu zakona nalaze se brojna kvalitetna zakonska rješenja čija implementacija može pridonijeti poboljšanju sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. To se prije svega odnosi na olakšavanje postupka napredovanja na radna mjesta te usmjerenje k jačanju odgovornosti ustanova za upravljanje u višegodišnjem razdoblju. Predlažemo predlagateljima Prijedloga zakona da promijene/dopune sljedeće dijelove Prijedloga zakona: - Čl. 31. st.1. - u određenju predlažemo da se uz znanstvene i stručne navedu i razvojni projekti. - Čl. 31. st. 2. - nedovoljno obuhvatno određuje djelatnost javnih znanstvenih instituta. To se posebice odnosi na društvenu ulogu koju instituti imaju i mogu imati u budućnosti. Predlažemo da se u ovom dijelu primjene prijedlog rješenja iz čl. 83. Prijedloga zakona. - Čl. 33. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se o Dio (2) '(Upravno vijeće znanstvenog instituta) donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta') promijeni i to tako da Upravno vijeće donosi Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta. Posebice snažno zagovaramo uklanjanje ovlasti Upravnom vijeću za donošenje misije instituta. Taj element nužno treba ostati u ovlastima Znanstvenog vijeća. Također ovakvo rješenje u izrazitoj je koliziji s odlomcima preambule kojom se nagoviješta povećanje odgovornosti i samostalnosti znanstvenih ustanova. Hrvatska je jedna od potpisnica Bonske deklaracije koja naglašava: 'We will continue to strengthen academic freedom and institutional autonomy coupled with long-term as well as reliable and stable institutional financing as necessary prerequisites for freedom of scientific research, including modern and accessible research infrastructures and institutions, adequate research careers, in particular for early-stage researchers, and incentives for open collaborations.' Predloženo rješenje protivno je ovakvom određenju. o Dio (9) 'Predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta' detaljnije objasni ili izbaci. Posebice se to odnosi na dio u kojem se spominju 'statusne promjene'. - Čl. 34. st. 3. predlažemo značajnu doradu na način da se: o Dio (1) formulira kao u trenutno važećem Zakonu i to na način da Znanstveno vijeće donosi znanstvenu politiku. Takvo rješenje nije hrvatski specifikum. Brojni znanstveni instituti u EU (Max Planck, Češka akademija znanosti…) upravo kroz Znanstvena vijeća donošenjem znanstvenih politika upravljaju vlastitim razvojem i pridonose široj dobrobiti zajednice. o (6) - predlažemo da se riječ 'predlaže' zamijeni s 'donosi'. - Čl. 35. st. 2. - predlažemo dodavanje stavke 'izrađuje Godišnji plan izvršenja strategije razvoja znanstvenog instituta' - Čl. 36. st. 7. – predlažemo dodavanje 'viših znanstvenih suradnika' kao mogućih vršitelja dužnosti ravnatelja. - Čl. 39. st. 6. –Formulacija 'natprosječno uspješan student' nije dovoljno jasna. - Čl. 48. st. 1. – Predlažemo da se formulacija 'za vrijeme trajanja rodiljskog dopusta' promijeni u 'za vrijeme rodiljnog/roditeljskog/posvojiteljskog dopusta'. - Čl. 51. st. 1. – IDIZ snažno zagovara da prestanak ugovora o radu ostane na 65 godina života. Takvu odluku smo prije deset godina usvojili na razini naše ustanove s ciljem da se omogući razvoj karijera mlađih znanstvenica i znanstvenika. Upravo takva odluka nam je omogućila razvoj u izazovnim okolnostima. Smatramo da je ovakvo rješenje pogodovanje određenim interesnim strukturama, a da je za dobrobit sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno voditi računa o mlađim znanstvenicama i znanstvenicima. - Čl. 83. – Predlažemo radikalnu izmjenu ovog članaka kojim se određuje obuhvat znanstvene djelatnosti. U svim stavkama ovaj članak nedovoljno precizno određuje obuhvat i mnoge znanstvene ustanove i znanstvenice i znanstvenici ne mogu se prepoznati u njegovom određenju. Dihotomno određenje na temeljno i primijenjeno istraživanje nije u skladu s postulatima suvremene znanosti. Još više se to odnosi na određenje temeljnog znanstvenog istraživanja koje se dijeli na eksperimentalni i teorijski rad. Predlažemo zamjenu termina eksperimentalni u empirijski (koji uključuje ekspirementalne i kvazieksperimentalne dizajne, ali i brojne druge). - Čl. 87. st. 3. Predlažemo osnivanje Vijeća znanstvenih instituta kao tijela koje će predlagati članove Nacionalnog vijeća iz redova znanstvenih savjetnika (nalik Rektorskom zboru ili Vijeću veleučilišta). - SEDMI DIO – Financiranje visokog obrazovanje i znanstvene djelatnosti. IDIZ smatra da je višegodišnje programsko financiranje put kojim se mogu ostvariti pozitivniji ishodi znanstvene djelatnosti u Hrvatskoj. Rješenja u ovom dijelu Prijedloga zakona zahtijevaju dodatnu razradu u vidu preciznijeg određenja tri komponente te posebice sadržaja i postupka pregovaranja. - Čl. 102. st. 3. - Snažno se zalažemo za Programske ugovore u trajanju od četiri ili pet godina. U dijelu Zakona koji će definirati temeljna načela znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je naglasiti načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja. - U dijelu Zakona koji će definirati financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja potrebno je definirati mogućnosti financiranja aktivnosti vezanih uz otvaranje i popularizaciju znanosti. - U dijelu Zakona koji će se odnositi na informacijski sustav znanosti potrebno je osigurati transparentnost i što je moguće otvorenije korištenje podataka koje će takav sustav sadržavati, a u skladu s načelima otvorene znanosti. - U dijelu Zakona kojim će se urediti vrednovanje znanstvene uspješnosti ustanova, projekata i pojedinaca, kao i vrednovanje kvalitete obrazovnog procesa ustanova i pojedinaca potrebno je predvidjeti vrednovanje primjene načela i doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. Također snažno podržavamo Uvrštavanje sljedećeg članka o otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju kojeg predlaže Inicijativa za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ): Članak 1. (1) Znanstvena se istraživanja provode u skladu s načelima otvorene znanosti i temelje se na otvorenom i suradničkom procesu istraživanja, na otvorenom pristupu svim rezultatima znanstveno-istraživačkog rada (publikacijama, istraživačkim podacima, softveru i dr.) te otvorenoj i interoperabilnoj istraživačkoj infrastrukturi. (2) Publikacije nastale u potpunosti ili djelomično financiranjem javnim sredstvima moraju biti dostupne u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neki drugi otvoreno dostupni digitalni repozitorij koji je dio hrvatske otvorene istraživačke i obrazovne infrastrukture. (3) Istraživački podaci i drugi rezultati nastali na temelju istraživanja koja se u potpunosti ili djelomično financiraju javnim sredstvima, a koji nisu obuhvaćeni stavkom 2, moraju biti dostupni u otvorenom pristupu kroz institucijski repozitorij ustanove ili neku drugu vjerodostojnu otvoreno dostupnu istraživačku infrastrukturu po načelu "otvoreni koliko god je moguće, zatvoreni samo koliko je neophodno" u skladu s FAIR principima (istraživački podaci moraju biti pronalažljivi, dostupni, interoperabilni i ponovno upotrebljivi). (4) U cilju postizanja široke i jednake dostupnosti obrazovanja i unapređenja kvalitete obrazovnog procesa i ishoda obrazovanja, potiče se primjena načela otvorenog obrazovanja, posebno različitosti u načinima učenja i poučavanja, načinima stvaranja i dijeljenja znanja te uporaba i stvaranje otvorenih obrazovnih sadržaja. (5) Kod vrednovanja znanstvene uspješnosti institucija, projekata i pojedinaca, kao i kod vrednovanja kvalitete obrazovnog procesa institucija i pojedinaca, kriterije je potrebno formulirati tako da se između ostaloga potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju. (6) Otvorena istraživačka infrastruktura omogućava provođenje istraživanja u skladu s načelima otvorene znanosti, a uključuje podatkovnu infrastrukturu za pohranu i upravljanje podacima, posebno digitalne repozitorije i arhive, informacijske sustave i baze podataka, napredne računalne sustave za obradu podataka, komunikacijske mreže, softver otvorenog koda, druge digitalne usluge, alate i komponente e-infrastrukture, kao i istraživačku opremu i skupove instrumenata otvoreno dostupnih istraživačkoj zajednici. Poseban dio otvorene istraživačke infrastrukture čine i sami podaci u otvorenom pristupu: podaci o sustavu znanosti i znanstvenoj djelatnosti, publikacije, istraživački podaci i drugi rezultati nastali kao rezultat istraživačke djelatnosti. (7) Otvorena istraživačka infrastruktura se izgrađuje i njome se upravlja na održiv i transparentan način, s učešćem predstavnika zajednice korisnika u upravljačkim tijelima. Hrvatska istraživačka infrastruktura treba se graditi u skladu s međunarodnim standardima i dobrim praksama, i uklapati u postojeće europske i globalne infrastrukture. (8) Ministarstvo nadležno za znanost donosi nacionalnu politiku i akcijski plan otvorene znanosti za razdoblje od 5 godina u kojem će se utvrditi modaliteti i instrumenti osiguravanja otvorene znanosti. U skladu s 58-godišnjom tradicijom aktivnog sudjelovanja u progresivnim promjenama, IDIZ je spreman dati svoj doprinos implementaciji predloženog Zakona. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu Ravnatelj Boris Jokić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1786 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 78. | Predlaže se detaljnije regulirati prava redovitih studenata državljana trećih zemalja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1787 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. | S obzirom da su u Upisniku studijskih programa od stupanja na snagu ZIDZZDVO (Narodne novine broj 94/13) do danas upisana samo dva kratka stručna studija, očigledno akademska zajednica i tržište rada nisu pokazali interes za isti, pa bi i zakonodavac to trebao prepoznati i razmotriti da li je sustavu i dalje potrebna takva vrsta studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1788 | ANTE ČOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donijelo je na sjednici, održanoj 21. prosinca 2020., Odluku o imenovanju Stručnog povjerenstva za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 030-02/21-02/0002; Urbroj: 355-08-21-0001). Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu tako da je 28 njegovih članova pokrilo gotovo sve segmente sustava znanosti i visokog obrazovanja. U Odluci je precizno utvrđen zadatak Povjerenstva: „Zadatak Povjerenstva je provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.“ U ovom važnom programskom dokumentu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko o obrazovanje i tehnološki razvoj, na koji se poziva predmetna Odluka, formulirani su načelni stavovi kao koncepcijska podloga i polazište za strukturnu reformu sustava, kao i za realizaciju ciljeva hrvatske „Nacionalne razvojne strategije 2030“, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Dokument u nastavku prenosim u cijelosti: POLAZIŠTA ZA STRUKTURNU REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 1. Potreba za strukturnom reformom sustava znanosti i visokog obrazovanja proizlazi iz povećane odgovornosti akademske zajednice za ukupan hrvatski razvoj u novoj stvarnosti. Ubrzani razvoj novih tehnologija i inovativnih procesa rezultira promjenom cjelokupne tehnološke paradigme u kojoj je ljudski rad, pored prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala, bio tek jedan od triju proizvodnih faktora. U novim tehnološkim i organizacijskim obrascima, ljudski potencijali postaju (infrastrukturna) pretpostavka inovativnoga učinkovitoga korištenja ostalih dvaju faktora; prirodnih resursa i proizvodnoga kapitala. Otuda potreba prilagodbe hrvatskoga sustava novoj, u svjetskim razmjerima prepoznatoj, vodećoj ulozi obrazovanja i znanstvenih istraživanja u ukupnom društvenom, gospodarskom, kulturnom i umjetničkom kao i osobnom razvoju. 2. Trostruka je (samo)odgovornost sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prvo je odgovornost za ukupan razvoj hrvatskog društva i države. Drugo je odgovornost za održivi razvoj i opstanak čovječanstva i života na Zemlji. Treće je odgovornost za vlastitu kvalitetu kako bi mogla odgovoriti prvim dvjema zadaćama. Nacionalno vijeće smatra da akademska znanstvena zajednica predstavlja vrh iznad kojeg nema drugih znanstveno-stručnih autoriteta pa načelno nema tko, osim nje same, ocjenjivati kvalitetu nastavnika, programa i institucija, što povećava njenu društvenu odgovornost. Ova činjenica (kao jedan od ključnih razloga autonomije) ujedno traži regulirano podvrgavanje etičkim i bioetičkim normama i udovoljavanje trajno rastućim kriterijima međunarodno vidljive znanstveno-nastavne izvrsnosti. 3. Temelj odgovornosti akademske zajednice je međunarodno usporediv rast kvalitete poučavanja i znanstvenih istraživanja. Filozofski, kulturni, estetski, etički i bioetički aspekti nove stvarnosti zahtijevaju institucionalna rješenja koja potiču ubrzan razvoj i sustava i kvalitete znanosti i visokoga obrazovanja te intenziviranje i podizanje međunarodne relevantnosti znanstvenih istraživanja i inovacijske aktivnosti, što podrazumijeva jačanje suradnje s privatnim i javnim gospodarskim sektorom. Sustav stalnog unapređenja kvalitete valja poticati bez diskriminacije, jednako u javnim i privatnim visokim učilištima. To je temeljni preduvjet sustizanja europskog razvojnog koraka i ugradbe hrvatske nacionalne prepoznatljivosti u evoluciju europskog civilizacijskog kruga. Stoga su načela i stavovi strateških dokumenata Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i Europskog istraživačkog prostora (ERA), kojima Europska unija identificira ključne zadaće sustava znanosti i visokog obrazovanja u europskom razvoju, potreban sastavni dio hrvatske strategije i institucionalnog uređenja sustava znanosti i visokog obrazovanja, kao i ranije usvojeni hrvatski dokumenti poglavito Strategija pametne specijalizacije (S3) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (SOZT). 4. Hrvatsko državno osamostaljenje i stvaranje suverene demokratske države nakon 1990., stvorili su povoljno okruženje za razvoj visokog obrazovanja i znanstvenih istraživanja. U razdoblju 1990-2018. broj studenata je više nego udvostručen: od blizu 70 na 157 000. Uspješnost studiranja je također povećana. Broj studenata koji diplomiraju je utrostručen, od 10 tisuća na preko 33. Broj doktora znanosti i doktorskih kandidata povećan je za 53%. Osobito je impresivan obuhvat stanovništva u studentskoj dobi (19-23) tercijarnim obrazovanjem koje je poraslo od 1/5 (22%) na gotovo 2/3 (64%). Hrvatski sustav visokog obrazovanja, kvalitetu kojeg treba bitno unaprjeđivati promišljenim i dubokim strukturnim reformama, u osnovi daje solidnu i kvalitetnu preddiplomsku i dijelom diplomsku nastavu. To potvrđuje interes velikih stranih kompanija koje u sve većem broju nude studentima hrvatskih sveučilišta stipendije i buduće zaposlenje već na trećoj godini studija. Pored toga naši diplomanti s lakoćom upisuju poslijediplomske studije elitnih europskih i američkih sveučilišta. Naše doktorske studije treba pak bitno i cjelovito unaprijediti i istraživački povezati s znanstvenim institutima. Potrebu kritičke analize pozitivnih rezultata visokog obrazovanja valja staviti u kontekst izrazito nepovoljnih trendova u financiranju, koji osobito u razdoblju krize 2009-2015 bitno utječu kako na kvalitetu tako i na poziciju nacionalnog sustava u europskom okruženju jer je: državni proračun povećan (+8,5%), proračun MZO za Visoko obrazovanje i znanost u njemu je smanjen (-4,5%), broj studenata na visokim učilištima je povećan (+11,6%) 5. Hrvatska na općenito niskoj razini ukupnih ulaganja, relativno učinkovito ulaže u znanost, jer relativno mali broj radova objavljen s još manje uloženih financijskih sredstava, daje rezultat iznad prosjeka. Prema Nature Global Indexu (NGI) kojeg objavljuje časopis Nature Hrvatska se, među 27 članica EU, po znanstvenoj produktivnosti nalazi na 19 mjestu. Istodobno, prema EUROSTAT-u, Hrvatska se s udjelom javnih bruto izdvajanja za istraživanje od 0,4% BDP nalazi na 23. mjestu među članicama EU. Međutim, gotovo konstantna hrvatska vrhunska znanstvena produkcija od 4% tijekom ovog razdoblja rezultira posebno zabrinjavajućom činjenicom po kojoj je hrvatska znanost „zarobljena“ u tzv. niskoj ravnoteži odnosno ravnoteži pri relativno visokom stupnju „nezaposlenosti“ znanstvenih resursa. Ocjenu, koja na prvo mjesto kao uzrok zaostajanja, stavlja javno financiranje, Europska komisija temelji na konkretnim pokazateljima. Hrvatska se s 0,79% izdataka za I&R u 2014. nalazi na 25. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska se s 1,03% izdataka za I&R u 2004. nalazila na 16. mjestu između 28 članica EU. Hrvatska je jedina članica EU koja je u desetljeću 2004-2014 smanjila ukupan iznos izdvajanja za I&R od 345 na 340 milijuna €. Spoznaja kako je hrvatska znanstveno-istraživačka produkcija kvalitetom zaostaje za EU prosjekom važna je za početnu ocjenu stanja kao i sugestija Europske komisije kako bez promjene u strukturi proračunskih izdataka u korist prometa i znanosti i obrazovanja, Hrvatska ne može ostvariti održivi rast. Stoga Nacionalno vijeće treba posebno naglašavati kako povećanje izdataka za znanost na 1,11% BDP koje bilježi EUROSTAT u 2019. ne znači i povećanje nacionalnih izdvajanja. Ona su i nadalje oko 0,4% javnih i oko 0,41% BDP ulaganja poslovnog sektora. Ostatak oko 0,3% su sredstva EU fondova. To potvrđuje i činjenica kako su sadašnja nacionalna proračunska izdvajanja za znanost oko 350 milijuna € gotovo ista kao i prije 15 godina, pa su hrvatska izdvajanja za znanost po stanovniku ispod 50% prosječnog EU izdvajanja. 6. Duboke strukturne reforme počivaju na dva stožerna subjekta koja kao jedini stvaratelji znanstveno-obrazovne dodane vrijednosti, čine početak i kraj reformi. Sve ostalo su institucionalni i ustrojbeni podupiratelji i poticatelji. Prvi stožerni subjekt je student, organski povezan sa svijetom rada, ohrabrivan u buđenju intelektualne radoznalosti, te u punoj kritičkoj i kreativnoj slobodi. Interakcija studiranja/istraživanja i svijeta rada čini studiranje relevantnim, a društvenu praksu sposobnu odgovoriti socijalnim, tehnologijskim i drugim izazovima. Polazište je, prije svega, maksimalna usklađenost ponude obrazovnih programa s identificiranim sposobnostima i sklonostima studenata, potom sa strateškim razvojnim interesima društva i države, a tek nakon toga s trenutačnim potrebama tržišta rada. Nema veće štete niti po individualnu produktivnost niti po društvenu konkurentnost, od prinude osobe da radi posao koji niti voli niti ima za nj sklonosti. Sa stajališta nacionalnoga blagostanja, takva prinuda predstavlja razoran i najskuplji gubitak nacionalnih resursa. Drugi stožerni subjekt je nastavnik/istraživač, sposoban prenositi znanje i osobito poučavati kako učiti i istraživati. On je ključni, stvarni provoditelj reforme. Istinska realizacija propisanih ishoda učenja i stvarna kvaliteta istraživanja bit će onoliko životni koliko su sposobni i motivirani nastavnici/istraživači. Zato je nezaobilazan razlog reforme stvaranje poticajnoga institucionalno-financijskoga okvira za kvalitetnoga nastavnika/istraživača prema međunarodno usporedivim kriterijima. 7. Dva temeljna, međusobno povezana, reformska cilja proizlaze iz narečenih polazišta i identificiranih subjekata. Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. To podrazumijeva uvođenje obvezne prakse studenata tijekom svake godine u gospodarskim i društvenim subjektima, postupno širenje obveze (reguliranih profesija) obnavljanja profesionalne licence za obavljanje stručnih poslova i na ostale struke. Ovu obvezu valja povezati s cjeloživotnim obrazovanjem i potrebom tercijarno obrazovanih i ostalih zaposlenika da kontinuirano obnavljaju znanja kraćim programima u sustavu visokoga obrazovanja. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Sposobnost privlačenja stranih studenata prema konkurentskim uvjetima, što podrazumijeva i razrađeni sustav njihovog stipendiranja, može biti jedan od prihvatljivih indikatora kvalitete. Paralelno izvođenje programa na hrvatskom i svjetskom jeziku istodobno je i dobar put razvoja moderne hrvatske znanstvene terminologije i doprinos razvoju nacionalnog identiteta. 8. Učinkovito institucionalno uređenje strukturnih reformi, među ostalim, znači i racionalnu „trodiobu ovlasti“ u sustavu između sveučilišta, državne uprave (MZO) i državnih strateških tijela (NVZVOTR). Načela po kojima se valja ustrojiti institucionalna pozicija i umrežavanje glavnih dionika sustava su : a) Sveučilišta - autonomija uz odgovornost. Podrazumijeva savjet sveučilišta koji u novoj ulozi i proširenom sastavu osigurava javni interes. Ima zadaću strateške procjene usklađenosti sveučilišnih programa s društvenim potrebama i dugoročnim potrebama tržišta rada. Ako je ona pozitivna, tada AZVO nezavisnim i transparentnim postupkom međunarodnog recenziranja utvrđuje je li program dovoljno kvalitetan za dopusnicu. Druga bitna poluga autonomije uz odgovornost je senat sveučilišta pa valja razraditi elemente programske, financijske i upravljačke autonomije sveučilišta što uključuje i kriterije demokratskog biranja rektora i svih drugih dužnosnika. b) Državna uprava (MZO) kao drugi dionik „trodiobe“ operativno upravlja sustavom s brojnim stručnim zadaćama kao što su; izdavanje/ukidanje (temeljem prijedloga AZVO) dopusnica za obavljanje znanstvene i visokoobrazovne djelatnosti, upravni, inspekcijski i financijski nadzor, analiza upisa i upisnih kvota, uspješnosti završetka studija i zapošljavanja, vođenje evidencije nadarenih i nagrađivanih studenata, uspostava evidencije i politike nagrađivanja najuspješnijih znanstvenika i najbolje ocijenjenih nastavnika. c) NVZVOTR kao nacionalno strateško tijelo treći je dionik „trodiobe“. Ono po svom sastavu (predstavnici gospodarstva, poduzetnika, sveučilišta i javnih instituta) ojačano autoritetom Hrvatskog sabora čini kvalificirano „posredničko“ tijelo s primarnom zadaćom harmoniziranja upravno-administrativne i sveučilišno-autonomne vertikale sustava i usklađivanje s potrebama gospodarstva i državnim interesima. To među ostalim znači snaženje objektivnih i mjerljivih parametara kvalitete u Mreži visokoškolskih institucija i javnih instituta. Podrazumijeva razradu kriterija raspodjele proračunskih sredstava namijenjenih financiranju znanosti i visokog obrazovanja i osobito kriterija prema kojima se sklapaju ugovori o programskom financiranju između sveučilišta i MZO. 9. „Normativni optimizam“ kao surogat i prepreka provođenju strukturnih reformi. Model „normativnog optimizma“ općenito radom na strukturnim reformama podrazumijeva donošenje novih propisa kojima se „inovativno“ reguliraju iste (neprovedene) zadaće postojećih propisa. Relativno usko područje znanosti i visokog obrazovanja s ukupno oko 14.000 nastavnika-istraživača i suradnika sistemski trenutno uređuje 13 zakona: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Zakon o hrvatskom (nacionalnom) kvalifikacijskom okviru, Zakon o hrvatskim državnim nagradama za znanost, Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, Zakon o dokazivanju stečene školske spreme, Zakon o hrvatskoj zakladi za znanost, Zakon o državnoj potpori za istraživačke-razvojne projekte, Zakon o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, Zakon o državnom proračunu, Zakon o izvršenju državnog proračuna, Zakon o ustanovama. 10. Deformiranje državnih potreba i akademske inicijative kao rezultat prekomjernog birokratiziranja. Izravan rezultat „normativnog optimizma“ su ekspandirajuća upravno-administrativna tijela; agencije, uprave, službe, odjeli, direkcije i druga tijela i ad hoc povjerenstva. Ovdje valja posebno naglasiti kako se ne radi o ljudima koji u njima rade, jer oni rade svoj posao kao i svi ostali, a mnogi i bolje. Radi se naprosto o sistemskoj poziciji koja ima svoju vlastitu samošireću logiku. U nužnom dokazivanju opravdanosti svog postojanja ta tijela (ne sva) kreiraju labirint od gotovo 100 pravilnika, poslovnika, registara i pod-registara, upisnika, postupovnika, naputaka, odluka, uputa i slično, izvan javnog i transparentnog uvida u procedure i operacije. Stalna proizvodnja nebrojenih formulara, upitnika i obrazaca stvarne državne potrebe deformira do neprepoznatljivosti, a sveučilišno-institutsku inicijativu i inovativnost zatrpava administrativnim košmarom. PRIJEDLOG ZA IZRADU SMJERNICA REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Povjerenstvo Nacionalnog vijeća za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja obavilo je, nakon intenzivnog devetomjesečnog rada, povjerenu zadaću te je na sjednici 17. rujna 2021. usvojilo Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Povjerenstvo je uz Nacrt priložilo Napomenu, u kojoj je objašnjena metodologija rada, te opsežno Uvodno obrazloženje u kojem je sistematizirana dokumentacija i stručna podloga kojom se Povjerenstvo služilo u izradi Nacrta prijedloga zakona. Tako zaokruženi, cjeloviti dokument (182 str.) Povjerenstvo je 14. listopada 2021. uputilo Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Ono što se dalje događalo s ovom respektabilnom inicijativom Nacionalnog vijeća predstavlja trijumf mediokracije (vladavine mediokriteta) i usporedivo je s izrezivanjem nepodobnih osoba sa službenih fotografija u totalitarnim režimima. Ovdje je iz službene rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, konstantnim političkim pritiscima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, sustavno odstranjen („izrezan“) intelektualno superiorni strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje samo zato da bi isto to Ministarstvo u prostoru javne rasprave osiguralo monopolističku poziciju za svoje diletantske i koruptivno motivirane zakonske inicijative. Strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dobio je određenu satisfakciju u Zaključcima Senata Sveučilišta u Zagrebu od 22. ožujka 2022. gdje je prihvaćen „kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Na tragu Zaključaka Senata Sveučilišta u Zagrebu predlažem da Vlada Republike Hrvatske obustavi postupak donošenja Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te da formira radnu skupinu meritornoga i reprezentativnog sastava sa zadaćom da, uzimajući u prvom redu u obzir Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.) i strateški dokument Povjerenstva Nacionalnog vijeća za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, izradi smjernice za reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja kao obvezujući okvir za izradu novih zakonskih prijedloga u području znanosti i visokog obrazovanja. U tu svrhu kao stratešku podlogu i polazište u prilogu u cijelosti prenosim Nacrt prijedloga zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s uvodnom napomenom i obrazloženjem, koji je izradilo Povjerenstvo za akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje. Grafički prilozi i bilješke koji se nisu mogli prenijeti u aplikaciju e-Savjetovanja dostupni su na http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Vijesti_velike/Rektorat_dogadanja_2022/ozujak_ZZDiVO_-_Nacrt_finalno.pdf Prof. dr. sc. Ante Čović, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu ************************** Republika Hrvatska Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zagreb, rujan 2021. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU NAPOMENA Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, na svojoj 49. sjednici održanoj 21. prosinca 2020. godine, imenovalo je Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Zadatak je Povjerenstva bio provesti stručnu analizu postojećih zakona i pravilnika koji reguliraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, podnijeti Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj rezultate analize, te mu predložiti rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje sustava na temelju Polazišta za strukturnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja usvojenih na 49. redovitoj sjednici Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Polazišta za strukturnu reformu Nacionalnog vijeća, među ostalim ističu 2 međusobno povezana cilja: • Prvi je snažnije povezivanje i brže usklađivanje s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva. Sustav znanosti i visokog obrazovanja ima posebnu odgovornost u umrežavanju i projektnom okrupnjavanju kapaciteta za istraživanje i razvoj usitnjenih hrvatskih gospodarskih subjekata. • Drugi je jačanje međunarodne konkurentnosti putem snažnije internacionalizacije. Rast kvalitete nalaže izlazak podobnih hrvatskih studijskih programa izvođenih i na svjetskim jezicima na međunarodno visokoobrazovno tržište. Povjerenstvo je svoj pristup reformskim zadaćama utemeljilo na državnim strateškim dokumentima kao što su osobito; • Strategija obrazovanja, znanosti i tehnološkog razvoja (2014), • Strategija pametne specijalizacije (2016), • Akcijski plan provedbe strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2018) • Program Vlade Republike Hrvatske (2020-2024) • Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021 – 2026) • Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, poglavito prioritetne politike razvoja znanosti i tehnologije, strateškog cilja 1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo, te prioritetne javne politike unaprjeđenja visokog obrazovanja, strateškog cilja 2. Obrazovani i zaposleni ljudi. Povjerenstvo je realizaciji svoje zadaće pristupilo slijedećim aktivnostima; • detaljnom kronološkom i sadržajnom analizom 15 izmjena i dopuna temeljnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tijekom 15 godina od njegovog donošenja 2003. godine do posljednjih izmjena 2018. godine, • analitičkim pregledom 15 drugih zakona koji u cjelini, ili djelomično reguliraju područje znanosti i visokog obrazovanja, • uvidom u dosadašnje zakonske inicijative i prijedloge MZO, Nacionalnog vijeća i sveučilišta koji još nisu ušli u formalnu zakonsku proceduru, • analizom nacionalne i europske statističke dokumentacije; broja i strukture upisanih studenata, diplomanata, polaznika doktorskih poslijediplomskih studija, nastavnika i istraživača, kvalifikacijske strukture zaposlenih i nezaposlenih, strukturnih poslovnih pokazatelja hrvatskog gospodarstva, te iscrpnih komparativnih strukturnih i financijskih podataka članica EU Povjerenstvo je svoju aktivnost tijekom devet mjeseci organiziralo na slijedeći način; • polazeći od zadaće Nacionalnog vijeća te analize zakonskog okvira, stvarnih procesa u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te relevantnih statističkih pokazatelja, usuglašeni su glavni reformski ciljeve za koje treba potražiti odgovarajuća zakonska rješenja, • utvrđeno je, među ostalim, kako je zakone o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, o akademskim i stručnim nazivima i studentskom zboru, te priznavanju stečene školske spreme, moguće ugraditi u temeljni zakon. Pored toga konstatirane su prilagodbe koje treba učiniti u Zakonu o zakladi za znanost i Zakonu o državnoj potpori za istraživanja i razvoj, kako bi sustav bio konzistentan, • rad Povjerenstva organiziran je u 7 radnih skupina prema glavnim dijelovima zakona, koje su u preko 30 radnih sastanak obavile detaljne stručne rasprave, • nakon završetka rada radnih skupina, njihovi koordinatori su tijekom ljeta i 5 intenzivnih sastanaka, usklađivali prijedloge i stavove i usuglasili konzistentan i cjelovit prijedlog, • Povjerenstvo je na svojoj sjednici u 17. rujna 2020. godine usvojilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Prijedlog koji Stručno povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja dostavlja Nacionalnom vijeću za znanost visoko obrazovanje i tehnološki razvoj sastoji se od dva dijela. Prvi dio čini Uvodno obrazloženje sastavljeno od 6 poglavlja. Osloncem na strateške državne dokumente, kao ishodište reforme, definirane su društvena, osobna, identitetska i razvojna odgovornost akademske zajednice za ukupan hrvatski napredak. Samo-odgovornost znanstvene akademske zajednice, koja je pretpostavka uspješnosti njene šire društvene uloge, obrađuje se komparativnom europskom analizom i detaljnom ocjenom stanja u hrvatskim znanstvenim istraživanjima, inovacijama i visokom obrazovanju. Drugi dio čini sam tekst Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji se sastoji od 11 poglavlja i 243 članka. Uključene su, među ostalim, odredbe o osiguranju kvalitete s naglaskom na stručnu nezavisnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Predložena je obveza znanstvenog napredovanja prema međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti, mogućnosti ubrzanog napredovanja posebno nadarenih znanstvenika s međunarodno priznatim rezultatima, te regulirana mogućnost gubitka radnog mjesta u slučaju neispunjenja uvjeta za izbor u znanstveno zvanje. Predložena reforma visokog obrazovanja podrazumijeva, obvezno i postupno uvođenje mentorske nastave i mentorske studentske prakse, pojačanu mobilnost i internacionalizaciju. Razrađen je koncept sveučilišne autonomije u uvjetima pojačane društvene odgovornosti i razgraničena uloga državnih i autonomnih sveučilišnih tijela u strateškom vođenju i upravljanju istraživačko-nastavnim procesima i organizacijama. Nov reformski pristup. Novim reformskim pristupom u središte se reforme stavlja studente i nastavnike kao subjekte reforme. Sveučilišta, te državna upravna (ministarstvo) i strateška (Nacionalno vijeće) tijela su infrastrukture, koje programski i organizacijski spajaju studente i nastavnike u obrazovno istraživačkom procesu i suradnji s društvom i gospodarstvom. Ponuđeni reformski pristup pri tome polazi od bitne razlike između donošenja (jednokratnog čina) i provođenja (stalna aktivnost) reforme. S jedne je strane donošenje zakonodavnog okvira, sporazumom strateških državnih tijela s jedne strane te visokoškolskih ustanova, sindikata, te stručnih i udruga civilnog društva s druge strane. Svi oni zajedno, donošenjem zakona, institucionalno omogućuju reformu (jednokratan normativan čin). S druge su strane ministarstvo i druga državna tijela zadužena za provođenje znanstveno-obrazovne politike. Njihovom se svakodnevnom aktivnošću i suradnjom s drugim dionicima (sveučilišta, nastavnici i studenti) konkretiziraju i realiziraju reformski zahvati u sustavu (stalna aktivnost na ostvarenju normativnog). Sustavno promišljanje, cjelovitost i dubina predloženog reformskog zahvata, kojemu je u ishodištu postupan i kontinuiran rast kvalitete istraživanja, poučavanja, te institucija, ishoda učenja i stečenih kvalifikacija, čini hrvatsku znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje sposobnima provesti zadaće iz Nacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine i učinkovito apsorbirati sredstva iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (2021-2026). Kazalo: PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE 10 I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA 10 II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR 10 III. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA – ODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 12 1. Društvena odgovornost znanstvene akademske zajednice. 12 2. Dvostruka osobna odgovornost 13 3. Identitetska odgovornost 14 4. Razvojna odgovornost znanstvene akademske zajednice 17 IV. OCJENA STANJA – SAMOODGOVORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE 20 IV-I. ZNANOST I INOVACIJE 20 1. Hrvatski i EU trendovi znanstvenih istraživanja 21 2. Kompatibilnost znanstvenoistraživačkih politika Hrvatske i Europske komisije (EK) 25 3. Učinkovitost hrvatskih ulaganja u znanost 33 IV-II. VISOKO OBRAZOVANJE 40 1. Dinamika hrvatskoga visokoga obrazovanja 40 2. Hrvatski, globalni i EU obrazovni trendovi 41 3. Elementi kvalitete nastave i mobilnosti. 46 4. Racionalnost ustroja hrvatskog sustava visokog obrazovanja 50 IV-III. HRVATSKI VISOKOOBRAZOVNI ZNANSTVENI SUSTAV I TRŽIŠTE RADA 53 1. Ponuda 54 2. Potražnja. 56 3. „Ravnoteža“ 63 V. CILJEVI I OSNOVNA REFORMSKA RJEŠENJA 67 1. Dva subjekata 67 2. Dvije infrastrukture 70 VI. ZAKLJUČNA OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA 76 DRUGI DIO – NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (str. 80-182) 78 I. OPĆE ODREDBE 79 II. NACIONALNO VIJEĆE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOŠKI RAZVOJ 85 III. OSIGURAVANJE KVALITETE U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 92 1. OPĆE ODREDBE 92 2. SUSTAV OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 93 3. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI VISOKOG OBRAZOVANJA 94 4. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA IZVOĐENJE STUDIJSKOG PROGRAMA 97 5. INICIJALNA AKREDITACIJA ZA OBAVLJANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI 101 6. REAKREDITACIJA VISOKIH UČILIŠTA I ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA 102 7. VANJSKO VREDNOVANJE UNUTARNJEG SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE (AUDIT) 103 8. TEMATSKO VREDNOVANJE 104 9. POSTUPCI VANJSKOG VREDNOVANJA S INOZEMNIM OBILJEŽJIMA 105 10. DIONICI SUSTAVA OSIGURAVANJA I UNAPRJEĐIVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI 107 10.1. OPĆE ODREDBE 107 10.2. AGENCIJA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 108 IV. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI 114 1. OPĆE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI 114 2. ZNANSTVENI INSTITUTI 116 3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI 118 4. ZNANSTVENICI I SURADNICI 119 V. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA 129 1. VISOKA UČILIŠTA 129 A. OSNIVANJE I POČETAK RADA VISOKIH UČILIŠTA 129 B. SVEUČILIŠTE 131 C. SASTAVNICE SVEUČILIŠTA 136 D. VELEUČILIŠTE I VISOKA ŠKOLA 141 2. STUDIJI NA VISOKIM UČILIŠTIMA 141 A. VRSTE STUDIJA 141 B. UPIS NA STUDIJ, NJEGOVO USTROJSTVO I IZVEDBA 147 C. ZAVRŠETAK STUDIJA 150 3. STUDENTI 152 4. NASTAVNICI I SURADNICI 157 VI. REKTORSKI ZBOR I VIJEĆE VELEUČILIŠTA I VISOKIH ŠKOLA 167 VII. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 168 1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE 169 2. PLAĆE I PRIMANJA ZAPOSLENIKA I VANJSKIH SURADNIKA U SUSTAVU ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA 172 3. FINANCIRANJE MJERAMA POTPORE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA 174 VIII. ETIKA U ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU 175 IX. NADZOR 176 X. PREKRŠAJNE ODREDBE 177 XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 179 PRVI DIO - UVODNO OBRAZLOŽENJE I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 1., 49., 55., 63., 67., 68. i 69. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst i 5/2014. - Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske). Nacrt Zakona usklađen je s - člankom 1. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (dalje u tekstu Ustava RH) (Narodne novine, broj 85/2010. - pročišćeni tekst) kojim je Republika Hrvatska definirana kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, - člankom 49. st. 3. kojim Hrvatska država jamči poticanje gospodarskoga napretka i socijalnoga blagostanja svojih građana, - člankom 55. st 2. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodno biranje poziva i zaposlenja - člankom 63. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život, - člankom 66. st. 1. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči obrazovanje dostupno svakomu, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima, - člankom 68. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči autonomiju sveučilišta i samostalno odlučivanje o svom ustroju i djelovanju, u skladu sa zakonom, - člankom 69. Ustava RH kojim Hrvatska država jamči slobodu znanstvenoga, kulturnoga i umjetničkoga stvaralaštva (st 1.), poticanje i pomaganje razvitka znanosti, kulture i umjetnosti (st. 2.), zaštitu znanstvenih, kulturnih i umjetničkih dobara kao duhovnih narodnih vrednota (st. 3.). II. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR Zakonodavni okvir razvoja sustava znanosti i visokoga obrazovanja temelji se na - Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju-pročišćeni tekst (NN 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, 60/15. – Odluka Ustavnoga suda Republike Hrvatske, i 131/17. – Uredba Vlade Republike Hrvatske, NN 131/17., 96/18.), - Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07., 118/12.), - Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 158/2003., 198/03., 138/06., 124/09., 45/11.), - Zakonu o dokazivanju stečene školske spreme (NN 27/1976.), - Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN 71/2007.), Zakonu o obavljanju studentskih poslova (NN 96/2018., 16/20.), - Zakonu o obrazovanju odraslih (NN 17/2007., 101/07, 24/10), - Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13., NN 41/16. - Odluka Ustavnoga suda, 64/18., 47/20.), - Zakonu o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09.), - Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 117/01., 92/10., 78/12.), - Zakonu o hrvatskim državnim nagradama za znanost (NN 108/1995., 104/1997., 142/2008.), - Zakonu o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (NN 121/2017.), - Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (NN 64/2018.), - Zakonu o proračunu (NN 87/2008., 109/07., 136/12., 15/15.), - Zakonu o izvršavanju državnog proračuna (NN 135/2020.), - Zakonu o ustanovama (N | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1789 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Ako nije predviđeno da osobe na stručnim radnim mjestima budu nositelji kolegija, prijedlog je preformulirati stavak 5. članka 37. na način da glasi: „…te održavanja dijela nastave koja ne zahtijeva znanstveni pristup.“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1790 | Sveučilište u Dubrovniku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Predlaže se u članku 15. stavku 3. utvrditi kriterije za članstvo u sveučilišnom vijeću, kao što su primjerice odgovarajuće obrazovanje i potrebno iskustvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1791 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | U svijetu su ovakva tijela predviđena kao buffer tijela koja se formiraju od članova imenovanih od akademske zajednice i članova iz akademske zajednice i šire koje imenuje aktualna vlast. Ako je Ministarstvo odlučilo samo predlagati Saboru sve predstavnike, onda bi bilo barem poželjno prije izbora kandidata oglasiti kriterije po kojima će se vršiti izbor kako bi maksimalno objektiviziralo izbor ljudi prema kriteriju kompetentnosti u razumijevanju sustava, a ne prema kriteriju političke pripadnosti. Predlažemo da se ugradi takva obaveza Ministarstva. | Primljeno na znanje | Člankom 87. prijedloga Zakona propisano je iz kojih redova se biraju članovi Nacionalnog vijeća. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1792 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Rektorski zbor RH ne mogu činiti privatna sveučilišta iz višestrukih razloga. Radi se o problematici javnih sveučilišta koja su počesto u konkurentskim odnosima s privatnima. Neprofitna orijentacija i javno dobro su temeljne vrijednosti javnog sveučilišta. Nadalje, značaj privatnih je nesrazmjeran javnim sveučilištima, profesionalna razina također, a osim toga malih privatnih sveučilišta može biti jako puno, što je posebni problem sastava i odlučivanja u Rektorskom zboru. Valja razumijevati različite uloge, a osobito motivacijske strukture privatnog i javnog visokog obrazovanja pa da se brzo shvati da to ne ide zajedno. Osim toga to je nerazumna promocija privatnog na račun javnoga. U nekim skandinavskim zemljama privatna sveučilišta nisu dopuštena, što ne zagovaramo, ali upozoravamo na razliku. Neprihvatljivo je da sveučilište koje čini 60-70% kapaciteta hrvatskog visokoškolskog sustava ima isti broj glasova kao i svi ostali. Trebalo bi formirati ljestvicu broja glasova pri odlučivanju u Rektorskom zboru, a koja nije sasvim proporcionalna veličini sveučilišta, ali nije niti načelo jedno sveučilište jedan glas. Za uzor treba uzeti EU parlament u kojem Njemačka ima 20 puta više stanovnika od Hrvatske, ali nema toliko više glasova nego Hrvatska, ali ipak ima više. Postoje modeli. Treba napisati da na prijedlog Ministarstva Rektorski zbog može sudjelovati u pregovorima za sklapanje kolektivnog ugovora, a ne da obavezno sudjeluje, jer moguće je da to Rektorski zbor ne želi, ili pak Ministarstvo to ne želi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1793 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Vezano uz integrirane studije skrećemo pozornost da su oni specifičnost visokog obrazovanja u RH koja ima izravan utjecaj na mobilnost studenata čije je aktivno promicanje jedna od ključnih postavki bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Naime, integrirani studiji onemogućavaju i unutarnju i međunarodnu mobilnost (promjenu studija nakon završetka prijediplomskog studija, nastavak studija na diplomskoj razini u inozemstvu i sl.), čime se studente iz RH dovodi u nejednak položaj na jedinstvenom obrazovnom prostoru EU. Također, integrirani programi utječu na dolaznu mobilnost studenata što svakako ima reperkusije i na međunarodnu konkurentnost navedenih studija u EU jer, zbog specifične, integrirane organizacije, sprječavaju dolazak stranih studenata na nastavak studija na diplomskoj razini u RH. Obzirom na navedeno smatramo da njihovo ustrojavanje treba dopustiti samo u iznimnim opravdanim slučajevima kada studij nije moguće organizirati u skladu sa bolonjskim sustavom visokog obrazovanja odnosno prijediplomskoj i diplomskoj razini. Obzirom da su u većini EU zemalja studiji koji su u RH integrirani, organizirani po principu prijediplomskog i diplomskog studija, smatramo da je to važno i da bi se studentima omogućilo mobilnost, promjenu studija ili upis diplomskog studija u inozemstvu što predmnijeva ostvareni status prvostupnika koji se dokazuje diplomom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1794 | Sveučilište u Dubrovniku | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Dubrovniku prepoznaje napore koje je resorno ministarstvo poduzelo u smjeru osuvremenjivanja temeljnog propisa koji uređuje visokoškolsku i znanstvenu djelatnost. S obzirom da je u ovom kontekstu nužno razmotriti predložene zakonske odredbe iz više perspektiva različitih dionika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, u nastavku se osvrćemo na pojedine odredbe Nacrta prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1795 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Kako iz stipulacije stavka 1. navedenog članka proizlazi, predloženim se zakonom u potpunosti onemogućava nastavak obrazovanja diplomantima stručnih studija na poslijediplomskoj razini. Također, navedena odredba, za razliku od većine zemalja EU, onemogućava horizontalnu mobilnost studenata sa stručnih na sveučilišne studije, što u svojoj suštini ima negativan učinak na mobilnost studenata što je temeljna vrijednost bolonjskog sustava visokog obrazovanja. Također, apsolutno onemogućavanje prelaska sa stručnog na sveučilišni studij u suprotnosti je i sa Nacionalnim planom za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kojom je kao jedan od ciljeva definirano i olakšavanje studiranja ranjivim i podzastupljenim skupinama studenata kojima je ovako strogim pravilima znatno otežan pristup znanosti. Time se onemogućava prevladavanje individualnih teškoća pojedinaca što svakako smanjuje i mogućnosti uspjeha. Prema podacima EUROSTAT-a iz 2016. godine na stručne studije su uglavnom usmjereni studenti iz obitelji slabijeg imovnog stanja, i to u statusu izvanrednih studenata. Njima je, kako se predlaže ovim zakonskim prijedlogom, i dalje u potpunosti onemogućen nastavak formalnog obrazovanja na poslijediplomskoj razini, onemogućen im je upis poslijediplomskih studija, uključivo i poslijediplomski specijalistički studij, što smatramo da je potrebno ispraviti te im, uz određene uvjete omogućiti poslijediplomsko visoko obrazovanje. Pritom je važno imati na umu kako je u većini zemalja EU moguće upisati poslijediplomski studij, bilo znanstveni, bilo stručni, nakon završenog diplomskog stručnog studija. | Primljeno na znanje | U stavku 3. jasno stoji da iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište. |
| 1796 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Kao i u članku 42., u stavku 2. navedenog članka predlažemo propisati u kojem roku se pokreće postupak izbora na više radno mjesto i na čiju inicijativu. Također, stavkom 3. je propisano da se u stručno povjerenstvo imenuju zaposlenici koji su na hijerarhijski višoj razini ali u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor. Obzirom da umjetnička i znanstvena područja obuhvaćaju i interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti, predlažemo da se navedenom odredbom definira u kojem će se sastavu formirati stručno povjerenstvo u slučaju izbora na više radno mjesto u interdisciplinarnim područjima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. |
| 1797 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Iz odredbe navedenog članka, kojim se uređuje postupak provedbe natječaja za izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto proizlazi da se postupak odabira provodi bez osobnog kontakta i obavljenog razgovora sa pojedinim kandidatom koji ispunjava formalne uvjete natječaja. Kako je propisano u stavku 6. Povjerenstvo provjerava ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete i temeljem toga predlažu najboljeg kandidata, iako nije jasno po kojem kriteriju se kandidati ocjenjuju odnosno kako se odlučuje tko je najbolji kandidat između svih koji ispunjavaju sve formalne uvjete. Temeljem navedene odluke senat odnosno vijeće, bez razgovora sa kandidatom, odlučuje o usvajanju odnosno odbijanju navedenog prijedloga i to u dugačkom roku od 30 dana. Pri tome nije jasno ima li uvid u dokumentaciju svih prijavljenih kandidata. Također nije razrađeno iz kojih se razloga pojedini prijedlog može odbiti. Navedena odluka se dostavlja nadležnom matičnom odboru odnosno matičnom povjerenstvu koji ponovno utvrđuju ispunjava li kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije iako je njihovo ispunjavanje, sukladno članku 39. stavku 1. preduvjet za zapošljavanje na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena i nastavna radna mjesta, a stavak 6. članka 40. propisuje da stručno povjerenstvo ocjenjuje i njihovo ispunjavanje. Tu su propisani i izuzetno dugi rokovi koji sami za sebe proces zapošljavanja produžuju na 150 dana, a sa vremenom za obavljanje potrebnih administrativnih radnji može se protegnuti i na 6 mjeseci, za koje vrijeme nitko od uključenih nema obvezu razgovarati sa prijavljenim kandidatima ili na drugi način provjeravati njihove kompetencije. Obzirom da su koraci natječajnog postupka za zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika propisani stavcima od 1. do 11., a u stavku 12. je propisano da se u slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto ugovor o radu sklapa nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva iz stavka 6., nejasno je da li se na zapošljavanje suradnika primjenjuje neka skraćena procedura, ili je potrebno provesti sve korake kao i za zapošljavanje nastavnika i znanstvenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1798 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Postupajući po pritužbama vezano uz zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika u sustavu visokog obrazovanja, pučka pravobraniteljica je uočila da visoka učilišta u pravilu nemaju sistematizaciju radnih mjesta iz koje bi bilo vidljivo koliko ljudi je zaposleno odnosno koliko ih je potrebno zaposliti, na kojim radnim mjestima te koji su opći, a koji posebni uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati na svim sistematiziranim radnim mjestima. Stoga pritužbe koje smo zaprimali ukazuju kako postoji mogućnost da se uvjeti prilagođavaju kompetencijama točno određenog kandidata čime se utječe na samu svrhu natječajnih postupaka. Da bi se to u budućnosti izbjeglo, potrebno je visoka učilišta obvezati da sistematizacijom radnih mjesta, pravilnikom o unutarnjem redu ili nekim drugim internim aktom precizno propišu sva sistematizirana radna mjesta sa točno definiranim uvjetima kojima će, uz razinu i vrstu obrazovanja, pobliže odrediti potrebno znanje i vještine kao i druge karakteristike koje su potrebne za obavljanje poslova svakog pojedinog radnog mjesta, kao što je to slučaj i sa drugim javnim službama. Iako navedena obveza proizlazi iz odredbe članka 39. stavka 1., pritužbe koje zaprimamo ukazuju na potrebu da se to izrijekom propiše, te u tom smislu predlažemo nadopuniti odredbu stavka 6. članka 37. i obvezati čelnike visokih učilišta da uz ustroj radnih mjesta, općim aktom definiraju i uvjete za svako od njih. S navedenim je potrebno uskladiti i stavak 9. članka 39. tako da se njime propiše da se dodatni kriteriji, koji su za svako radno mjesto sistematizirani na visokom učilištu jasno definirani općim aktom, objavljuju se i na mrežnim stranicama visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta na hrvatskom i engleskom jeziku. Vezano uz stavak 6. članka 39. i stavak 3. članka 79., predlažemo propisati barem osnovne kriterije po kojim se utvrđuje da je netko natprosječno odnosno iznimno uspješan student kako bi se, obzirom da je to uvjet za zapošljavanje na suradničkom radnom mjestu asistenta u javnoj službi, ujednačili kriteriji procjene natprosječne uspješnosti. Također predlažemo u čitavom zakonskom tekstu ujednačiti terminologiju te, primjerice u konkretnom slučaju, odlučiti se ili za sintagmu „natprosječno uspješan student“ ili „iznimno uspješan student“. Ukoliko nije riječ o istom pojmu, tada je potrebno pojasniti razliku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1799 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Predloženim člankom rektor sveučilišta dobio je ovlast procjenjivati eventualne nezakonitosti općeg akta fakulteta ili umjetničke akademije, a iz obrazloženja odredbe nije jasno koji je smisao i cilj navedene odredbe. Stavkom 2. je propisana da je dekan obavezan uskladiti odluku fakulteta/umjetničke akademije sa rektorovim upozorenjem u kojem izražava mišljenje (smatra) da je riječ o aktu koji je u suprotnosti sa zakonom odnosno statutom sveučilišta. Ogluha na rektorovo upozorenje može dovesti i do razrješenja dekana što, u kontekstu zajamčene akademske samouprave i pravne osobnosti fakulteta djeluje suviše otegotno kako u odnosu na dekana kao čelnika fakulteta, tako i za funkcioniranje čitavog sustava visokog obrazovanja. S druge strane, u člancima 104. i 105. je propisano da primjenu Zakona i temeljem njega donesenih propisa nadzire Ministarstvo, koje provodi i upravni nadzor u sklopu kojega utvrđuje i jesu li opći akti visokih učilišta u skladu sa Zakonom ili drugim propisom. Ministarstvo može, kako se dalje navodi, opći akt obustaviti od izvršenja te podnijeti prijedlog Visokom upravnom sudu RH za ocjenu njegove zakonitosti. Obzirom na navedeno, smatramo potrebnim uskladiti navedene odredbe te jasno propisati tko nadzire usklađenost općih akata visokog učilišta s zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1800 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Stavak 1. navedenog članka propisuje tko čini fakultetsko vijeće (dekan, predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika i studentski predstavnici). Iako je stavkom 2. propisano da se sastav fakultetskog vijeća propisuje statutom fakulteta, istom se odredbom detaljno razrađuje zastupljenost studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću (10% članova fakultetskog vijeća), što je u međusobnoj koliziji. Ukoliko je intencija zakonodavca osigurati minimalnu zastupljenost studentskih predstavnika u fakultetskom vijeću, to je potrebno i jasno navesti odredbom iz koje će proizlaziti da najmanje 10% članova fakultetskog vijeća mora biti iz redova studentskih predstavnika. Ukoliko to nije bila namjera, potrebno je navedenu odredbu dodatno obrazložiti i pojasniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1801 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Stavak 5. navedenog članka propisuje da se unutarnji ustroj sveučilišta i njegovih sastavnica uređuje statutom sveučilišta u skladu sa ovim Zakonom. S druge strane, člankom 17. je propisano da su fakulteti i umjetničke akademije sastavnice sveučilišta koje imaju pravnu osobnost, a njihovo unutarnje ustrojstvo se uređuje njihovim statutom koji mora biti u skladu sa statutom sveučilišta. Stoga je navedene odredbe potrebno međusobno uskladiti vodeći računa o tome da su fakulteti i umjetničke akademije, kao sastavnice sveučilišta sa pravnom osobnosti, ovlaštene svojim statutom same uređivati svoj unutarnje ustrojstvo u skladu sa Zakonom i statutom sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1802 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | U stavku 3. propisano je da suglasnost na naziv visokog učilišta koje izvodi studije u području reguliranih profesija daje Ministarstvo. Međutim, iz navedene odredbe nije jasno je li riječ o odobravanju samog statusa takve ustanove ili naziva „visoko učilište“ koji ne mora jamčiti i sam status. Stoga predlažemo to jasnije stipulirati, kako bi se izbjeglo krivo razumijevanje odredbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj propisa je mišljenja da je stavak 3. jasan. |
| 1803 | Ured pučke pravobraniteljice | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Nejasan je smisao i intencija odredbe 3. kojom je propisano da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, te na postupak kojeg vode matični odbori odnosno matična povjerenstva, primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak, a ista nije pojašnjena niti u obrazloženju. Naime, osim Zakona o radu, na radne odnose u javnim službama primjenjuju se i odredbe kolektivnih ugovora - Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, iz čijih odredaba proizlazi da se radni odnos u sustavu visokog obrazovanja zasniva temeljem ugovora o radu čiji je sadržaj propisan odredbom članka 15. Zakona o radu. Obzirom na navedeno, nejasno je na koje se postupke misli u odredbi kojom je propisano da se na postupak kojim se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika, suradnika i studenata, primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći upravni postupak. Stoga predlažemo doraditi navedenu odredbu te pojasniti u kojim se postupcima primjenjuje Zakon o upravnom postupku – u postupcima u kojima se o pravima i obvezama aktera u sustavu visokog obrazovanja primjenjuje u okviru dodijeljenih javnih ovlasti ili je riječ o nekim drugim postupcima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1804 | Ured pučke pravobraniteljice | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | na središnjem državnom internetskom portalu (e-Savjetovanja) je otvoreno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U skladu s ovlastima koje proizlaze iz čl. 18. st.2. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) dostavljamo Vam naše mišljenje i prijedloge. Uvodno skrećemo pozornost na obrazloženje Zakona koje samo prepričava sadržaj odredbi što nije u skladu s pravilima nomotehnike i Poslovnika Hrvatskog sabora koji u članku 175. propisuje da se u obrazloženju zakona daju objašnjenja pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Prepričavanjem sadržaja zakonskih odredbi, a bez dodatnog pojašnjenja intencije zakonodavca i cilja predložene norme onemogućava se informirani uvid u nova zakonska rješenja te otežava njihova buduća primjena. Stoga predlažemo doraditi obrazloženje na način da se njime doista i pojasne ponuđena zakonska rješenja te svrha njihovog predlaganja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1805 | Josip Periša | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 70. | Članak 70. (1) Ako stara akademska godina završava 30. rujna, zašto se do sada nije uspjelo omogućiti studentima izlazak na ispitni rok do posljednjeg dana date akademske godine, nego ispitni rokovi završavaju do 23. rujna zbog ISVU-problema? Hoće li sada studenti moći izlaziti na ispitne rokove do kraja tekuće akademske godine? | Primljeno na znanje | Pitanje nije predmet ovog prijedloga Zakona. |
| 1806 | Josip Periša | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Članak 15. (1) 1. Kako ćemo znati i prema kojoj pravnoj osnovi imamo li u Sveučilišnom vijeću 5, 7 ili 9 članova te zašto su te razlike važne? 2. Ako je Sveučilišno vijeće tijelo analogno Sveučilišnom savjetu, onda sedmi član treba biti student predložen od Studentskog zbora Sveučilišta, a izabran većinom glasova na datoj sjednici Zbora. Ako je, kako ste i sami rekli, cilj njegovati dobre studentske europske prakse u svim tijelima Sveučilišta, kako je onda micanje studenta, u načelnom smislu (!), bolje od stavljanja Predsjednika Vijeća na prijedlog VRH? | Primljeno na znanje | Sveučilište će u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom odrediti broj članova sveučilišnog vijeća. |
| 1807 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Nejasno je zašto se predlagatelj Zakona odlučio za izrazito nepovoljno rješenje koje dovodi do prestanka radnog odnosa temeljem samog zakona, a ne na način kako je to propisano Zakonom o radu, uobičajenom procedurom redovitog otkazivanja ugovora o radu. Na ovaj način suradnik ostaje bez ikakvih prava iz radnog odnosa koja bi imao u slučaju redovitog otkazivanja ugovora o radu. Smatramo kako je poželjno zadržati trenutno zakonsko rješenje prema kojem se u slučaju kada je suradnik negativno ocjenjen dvije godine uzastopno pokreće postupak redovitog otkazivanja ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika). Također, nije sasvim jasno što u smislu stavka 4. znači sintagma „dvije godine uzastopno“. Naime, u stavku 2. navedeno je kako se rad suradnika ocjenjuje najmanje jednom godišnje, što znači da to može biti i češće. Ako je dvije godine koje nisu uzastopne, trebalo bi ostaviti ustanovi mogućnost (ne obavezu) da taj radni odnos prekine u proceduri koja je ovdje predložena, ili takvu odredbu i slična pitanja ostaviti Kolektivnom ugovoru i na njega uputiti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je članak 45. jasan. |
| 1808 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Apsolutno je neodrživ prijedlog da se asistenti zapošljavaju na rok kraći od 6, odnosno 5 ili preciznije 4 i pol godine na institutima. Punih trideset godina u ovoj zemlji asistenti imaju radni odnos na 5 odnosno 6 godina na određeno vrijeme. Bilo je i ranijih pokušaja razbijanja takvih ugovora na kraće rokove, ali se od toga odustalo jer se shvatilo da prekarni radni režimi za tako osjetljivu populaciju predstavljaju za malu zemlju ozbiljno slabljenje znanstvenog kadrovskog potencijala i stimuliranje talentiranih ljudi da napuste svoju zemlju. Tajna uspješnih radnih odnosa u sustavu znanosti je balans između potrebne sigurnosti radnog mjesta i potrebne nesigurnosti. Radni odnos na određeno vrijeme na 6 odnosno 5 godina je dovoljno nesiguran za mladog čovjeka da se ne opusti i da ga potakne na rad i uspješnu karijeru, ali ga ne možemo zapošljavati od godine na godinu, jer su to mladi ljudi koji moraju imati barem neku sigurnost da mogu zasnovati obitelj i imati djecu. Navedena odredba znači da ugovor o radu asistenta može biti zaključen na bilo koje razdoblje do najdulje 6 godina (pa i primjerice na samo nekoliko mjeseci ili godinu dana). Smatramo kako je potrebno jasno propisati minimalno trajanje ugovora o radu kao i do sada za radno mjesto asistenta (po mogućnosti različitog, kraćeg minimalnog trajanja za asistente koji ne sudjeluju u nastavi), a koje bi objektivno omogućavalo asistentu završetak doktorskog studija, kao temeljnog zahtjeva i svrhe ovog radnog mjesta. Zakonom treba razlikovati pojedine kategorije asistenata koje postoje u praksi te jasno diferencirati njihova prava i obveze, što ovim Zakonom nije riješeno. Ovim člankom bi trebalo jasno utvrditi i da se prava iz radnog odnosa asistenata čija se plaća osigurava iz projekata ne mogu razlikovati od prava asistenata čija se plaća osigurava iz državnog proračuna. Ovakvom generalnom odredbom stavka 1. ne samo da su obuhvaćene razne heterogene skupine asistenata na visokim učilištima, već su na potpuno jednak način propisana prava i obaveze asistenata i na znanstvenim institutima. Međutim, to će za posljedicu imati, kao i do sada, postojanje različitih kategorija asistenata, sa bitno različitim pravima i obvezama. Trenutno se problem javlja kod asistenata zaposlenih za potrebe rada na konkretnom projektu iz kojega se financira njihova plaća, a koji se obično zapošljavaju na određeno vrijeme, do završetka projekta (u pravilu na 3 godine). Propisivanje minimalnog trajanja ugovora o radu asistenta omogućilo bi ovoj kategoriji asistenata da ostanu zaposleni i nakon završetka projekta, uz osiguravanje plaće iz sredstava programskog ugovora, i to do zakonom propisanog minimalnog trajanja ugovora o radu, a koje bi im omogućilo uspješan završetak doktorskog studija. U odnosu na stavak 4. ovog članka, postavlja se pitanje svrhovitosti radnih mjesta asistenata na veleučilištima, osobito s obzirom na odredbu članka 44. stavka 4. prema kojoj navedeni asistenti nemaju dužnost upisa doktorskog studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja kako propisivanjem minimalnog, odnosno obveznog trajanja ugovora o radu na određeno za asistente nije u skladu s propisima kojima se uređuju radni odnosi jer nije moguće zakonom unaprijed utvrditi rok u kojem će pojedini asistent izvršiti obveze propisane zakonom. |
| 1809 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Člankom 43. stavkom 1. propisano je da se nastavnik/znanstvenik koji je na radnom mjestu proveo najmanje 5 godina može izabrati na više radno mjesto. Odredba je neprecizna – nejasno je misli li se na bilo koje više radno mjesto ili na prvo više radno mjesto? Također, otvara se pitanje, može li osoba bez obzira na vrijeme provedeno na određenom radnom mjestu, aplicirati na slobodno radno mjesto temeljem raspisanog javnog natječaja? S obzirom na odredbu zakona da se reizbor provodi na pet godina, je li izbor na više radno mjesto bez raspisivanja javnog natječaja moguće provesti u bilo kojem trenutku nakon provedbe reizbora zaposlenika? Primjereno bi bilo propisati da se za izbor na svako radno mjesto odgovarajuće uvažavaju sva postignuća zaposlenika, pri čemu se za reizbor/izbor određeni dio njih posebno zahtjeva i vrednuje u određenom razdoblju prije reizbora odnosno izbora. Tako se uvažava ukupni znanstveni, nastavni, stručni ili umjetnički doprinos nastavnika, znanstvenika, umjetnika, a ne da ga se svodi na zaposlenika koji u pravilnim vremenskim razdobljima poslodavcu isporučuje tražene outpute, bez uvažavanja bilo kakvog prethodnog njegovog rada. Nejasno je zašto se propisuje da se uvažavaju isključivo uvjeti za izbor na više radno mjesto ostvareni od posljednjeg izbora/reizbora. Smatramo da bi se uvjeti za izbor morali procjenjivati najmanje od prošlog izbora, odnosno omogućiti da se zaposleniku u postupku izbora vrednuju svi uvjeti koji nisu vrednovani u izborima na kojima je biran na viša radna mjesta. Ova odredba Prijedloga Zakona ograničavajuća je i za donositelje Nacionalnih uvjeta izbora/reizbora jer će morati voditi računa da u uvjete za izbor ne stave one koji se ne mogu ispuniti u petogodišnjim razdobljima, a na strani zaposlenika će dolaziti do niza kalkulacija u pogledu vremena objave znanstvenih radova i drugih publikacija, naročito knjiga. Sva pitanja uvjeta za izbor/reizbor moraju se ostaviti nadležnim tijelima za njihovo donošenje, koji najprikladnije mogu procijeniti njihovu važnost za izbore na pojedina radna mjesta. Iz stavka 1. proizlazi da se zaposlenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina može izabrati na više radno mjesto, ali i ne mora. Postavlja se pitanje što je sa zaposlenikom koji ispunjava sve potrebne uvjete za izbor na više radno mjesto, međutim, iz nekog razloga (primjerice nedostatka koeficijenata) u odnosu na njega bude proveden postupak reizbora? Prema tekstu prijedloga Zakona ne postoji mogućnost da se takvi zaposlenici izaberu na više radno mjesto prije proteka 5 godina od reizbora. Prema našem mišljenju potrebno je Zakonom predvidjeti takvu mogućnost. U slučaju kada nadležno vijeće usvoji negativno mišljenje ili odbije usvojiti pozitivno – postupak izbora/reizbora se za zaposlenika u tom trenutku završava – negativno. Dalje se u postupak na matične odbore/povjerenstva takvo izvješće ne šalje – šalje se samo pozitivno mišljenje. Što su onda opcije zaposlenika koji nije zadovoljan mišljenjem povjerenstva. Nema predviđenog pravnog lijeka, a posljedica je neizbor na više radno mjesto odnosno neprovedeni reizbor (jer se ove odredbe primjenjuju i na postupak reizbora!) i prestanak radnog odnosa na temelju samog zakona. Apsolutno je potrebno predvidjeti odgovarajuće pravne lijekove nakon svakog stadija postupka u kojem odluka za zaposlenika u bilo kojem postupku postaje konačna. Također, nejasno je što je sa slučajem kada nadležno tijelo donese odluku kojom ne potvrđuje da zaposlenik ispunjava uvjete za izbor/reizbor? Koji su pravni lijekovi na raspolaganju zaposleniku, od kojeg roka? Kome se dostavlja ta odluka i u kojem roku? Znači li to za zaposlenika koji nije izabran na više radno mjesto obvezu pokretanja postupka reizbora? U kojem roku počinje teći rok od 6 mjeseci za provođenje reizbora? Potrebno je jako precizno razraditi postupak provedbe izbora na viša radna mjesta, osobito ako će se on primjenjivati i na reizbore jer o njima zaista ovisi radni odnos zaposlenika, ili uputiti na Kolektivni ugovor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. |
| 1810 | Josip Periša | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Članak 12. (2) Kako je točno "niska reprezentativnost i samim time dvojbeni legitimitet" razlog smanjenju broja studenata u Senatu za više od 40% uz jednog doktoranda te kako je točno u interesu studentske populacije manje studentskih glasova u načelnom smislu? U skladu s time, je li "niska reprezentativnost i samim time dvojbeni legitimitet" dovoljno dobar univerzalan kriterij za smanjenje broja studenata koji se treba odnositi i na postotak studenata u Fakultetskim vijećima ili je ovaj argument za smanjenje studenata ekskluzivan, tj. selektivno i arbitrarno odabran, isključivo vezan za Senat te ako jest, zašto? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1811 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | Smatramo kako bi ovim Zakonom trebala biti propisana izričita ovlast Ministarstva, sukladno Zakonu o ustanovama, da provodi upravni nadzor nad cjelokupnom zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i znanstvenih instituta, kako je to regulirano i trenutnim Zakonom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1812 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Sadašnji ZZDVO predviđa stegovnu odgovornost isključivo nastavnika i suradnika, ali ne i stegovnu odgovornost svih zaposlenika. Nacrt sada donosi proširenje stegovne odgovornosti na sve zaposlenike visokih učilišta i znanstvenih instituta. Smatramo kako u odnosu na povrede radnih obveza nenastavnog/neznanstvenog osoblja nije racionalno provoditi stegovni postupak, već se dovoljna svrha po potrebi postiže primjenom Zakona o radu i njegovih odredaba za slučaj povreda obveza iz radnog odnosa. Također, posljednji dio rečenice stavka 1. određuje da zaposlenik stegovno odgovara i za narušavanje ugleda visokog učilišta odnosno znanstvenog instituta. Ovakva formulacija obuhvaća mogućnost da zaposlenik bude odgovoran za sva postupanja kojima je posljedica narušavanje ugleda ustanove, neovisno jesu li ona bila utemeljena i opravdana ili nisu. Primjerice, zaposlenik koji javno opravdano i osnovano upozori na određene nepravilnosti na visokom učilištu, također će svojim postupanjem narušiti ugled visokog učilišta, a po formulaciji iz članka 56. stavka 1. i takvo bi postupanje bilo podložno stegovnoj odgovornosti. Potrebno je preciznije odrediti razloge stegovne odgovornosti. Čitav članak bi trebalo bolje tehnički urediti. Stavak 5. trebao bi biti stavak 2., odnosno slijediti odmah iza stavka 1. Nejasno je što se htjelo propisivanjem stavka 2. kojim je određeno da visoko učilište, odnosno znanstveni institut osniva stegovno povjerenstvo, kada istodobno niti je određen njegov sastav, ni ovlasti ni nadležnosti. Također, nejasno je zašto ovlaštenja tijela iz stavka 3. ovog članka nisu napisana u odredbama koje reguliraju nadležnosti senata, FV-a, AV-a odnosno vijeća veleučilišta, nego ovdje na izdvojenom mjestu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1813 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Člankom 55. stavkom 1. propisano je da visoko učilište/znanstveni institut osniva etičko povjerenstvo radi promicanja i zaštite etičkih načela. Logično je da se radi promicanja i zaštite etičkih načela donosi etički kodeks, nakon čega je funkcija etičkog povjerenstva postupanje u slučajevima njegovog kršenja. Dakle, treba stajati da se radi ispunjenja navedenih ciljeva donosi etički kodeks. Člankom 55. stavkom 2. propisano je da etički kodeks donosi senat, fakultetsko vijeće, akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće – dakle propisana je nadležnost tijela za donošenje, međutim, nigdje nije propisana obveza donošenja takvog akta niti rok u kojem je to ustanova dužna učiniti. Nejasno je zašto je nadležnost pojedinih tijela za donošenje etičkih kodeksa izdvojena u ovom članku, a nije napisana kod pobrajanja nadležnosti tih tijela ranije u samom tekstu Prijedloga Zakona. Etičkim kodeksom se ne utvrđuju „etička djela“ kako određuje članak 55. stavak 2. (eventualno bi se moglo govoriti o „neetičkim djelima“), nego se njime definiraju načela i pravila profesionalne etike kojih su se zaposlenici dužni pridržavati u profesionalnom i javnom djelovanju i u vezi čijih je kršenja u odgovarajućoj proceduri moguće zatražiti utvrđivanje neetičnog postupanja zaposlenika, a koje onda može biti i osnova za daljnju stegovnu odgovornost zaposlenika. Člankom 55. stavkom 3. propisano je da se odluka etičkog povjerenstva o eventualnom kršenju etičkog kodeksa dostavlja čelniku visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta koji je dužan postupiti u skladu s pravilnikom o stegovnoj odgovornosti. Ovakva vrsta odredbe ne spada u zakon, već u opći akt visokog učilišta/znanstvenog instituta. Zakon na općeniti način treba propisati da etička odgovornost ne isključuje stegovnu, odnosno može biti osnova stegovne odgovornosti sukladno općem aktu visokog učilišta/znanstvenog instituta. Člankom 55. stavkom 4. određeno je da Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Postavlja se pitanje – donosi li Nacionalno vijeće smjernice ili utvrđuje minimalna etička načela? Smjernica označava pravac u kojem je potrebno djelovati pa je nejasno kako je moguće kroz smjernice utvrditi minimalna etička načela, koja zatim postaju i sastavni dio etičkih kodeksa ustanova. Zašto jednostavno nije napisano da NV utvrđuje minimalna etička načela koja su polazišta za donošenje etičkih kodeksa visokih učilišta i znanstvenih instituta, a što jasno proizlazi iz ovlasti Nacionalnog vijeća (članak 86. stavak 1. točka 7.)? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Smisao odredbe upravo se očituje u tome da Nacionalno vijeće donosi smjernice kojim utvrđuje minimalna etička načela. Minimalna etička načela čine sastavni dio etičkog kodeksa visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta što podrazumijeva da ih svako visoko učilište odnosno znanstveni institut može dodatno razraditi što se nikako ne može smatrati nepovoljnim ili neučinkovitim rješenjem. Osim toga, treba imati na umu i specifičnosti znanstvenih područja te umjetničkog područja jer svako područje znanosti odnosno umjetnosti ima svoje posebnosti koje se trebaju odraziti kroz nadogradnju minimalnih etičkih načela. Ono što predlagatelj Zakona želi postići je da se visoka učilišta moraju držati određenog standarda koji je postavljen u tim minimalnim etičkim načelima dok je svaka nadogradnja samo dodana vrijednost. |
| 1814 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Osim što je nejasno kako će se dolaziti do takvih osoba (jer ne postoji ni obveza nekog internog ili javnog poziva), nejasno je i što je svrha zapošljavanja na određeno vrijeme od 6 mjeseci u odnosu na osobe koje su odsutne često i dulje razdoblje. Ne bi li bilo za te svrhe prikladnije provesti jednostavni javni natječaj preko službenih stranica visokog učilišta koji je otvoren npr. 8 dana i zaposliti osobu na određeno, do povratka nenazočnog zaposlenika na rad. Otvara se pitanje tko zamjenjuje asistenta ili asistenticu kada je privremeno nenazočna (npr. porodiljni). Ne može ju zamjenjivati asistent jer je to per definitionem osoba koja upisuje doktorski studij. Otvara se pitanje u kojim poslovima ga zamjenjuje. Ima smisla samo zamjena na poslovima nastave, ali ne i u poslovima znanosti, jer je posao asistenta u znanosti pohađanje doktorskog studije ili rad na doktorskoj disertaciji i s njom povezanim istraživanjem? Preostaje ili zapošljavanje na 25% radnog vremena (ograničenje iz Kolektivnog ugovora) ili preuzimanje njegovih vježbi u okviru unutarnjih kadrovskih kapaciteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1815 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Članak 42. predviđa bitno pooštravanje uvjeta reizbora i posljedica neudovoljavanju uvjetima za reizbor. Sadašnja situacija na primjeru znanstveno-nastavnog radnog mjesta: uvjeti reizbora su određeni Odlukom Nacionalnog vijeća te je za reizbor dovoljno udovoljiti trećini uvjeta za izbor u više znanstveno zvanje te jednom uvjetu Rektorskog zbora. U slučaju ne udovoljavanja uvjeta (negativnog izvješća), postupak reizbora se ponavlja nakon 2 godine te ako je izvješće i tada negativno dolazi do otkaza skrivljenim ponašanjem radnika. Po Prijedlogu Zakona, uvjeti reizbora su određeni već samim zakonom (polovina uvjeta za izbor) pri čemu u slučaju ne udovoljavanja uvjetima, dolazi do prestanka radnog odnosa odmah, temeljem zakona, dakle bez bilo kakvih prava zaposlenika. Nejasno je zašto je zakonom kao uvjet za reizbor određena baš polovima uvjeta za izbor na više radno mjesto. Ako ne postoji obveza izbora na više radno mjesto, tada bi logično bilo da se za ostanak na istom radnom mjestu od zaposlenika traži ispunjenje polovine, odnosno nekog dijela uvjeta za izbor na radnom mjestu na kojem jest. Zašto bi zaposlenik trebao ispunjavati uvjete radnog mjesta (ili dio njih) na kojem možda nikada neće biti zaposlen pri čemu mu radni odnos prestaje u slučaju da se utvrdi da ne udovoljava polovini uvjeta za izbor na neko drugo radno mjesto, na kojem uopće nije zaposlen? Nejasno je također, iz kojeg razloga se uvjeti reizbora određuju samim Prijedlogom Zakona. Zakonom ne bi smjeli biti propisani uvjeti reizbora, već bi se njihovo određivanje u cijelosti moralo prepustiti tijelu nadležnom za donošenje uvjeta izbora budući da se u vrijeme donošenja zakona ne može znati sadržaj niti težina uvjeta za izbor; primjereno je da se taj segment, kao što je to slučaj i sa uvjetima za izbor na radna mjesta prepusti Nacionalnom vijeću odnosno Vijeću veleučilišta, koji bi na prijedlog matičnih odbora odnosno rektorskog zbora, adekvatnije mogli urediti uvjete reizbora, vodeći računa o specifičnosti pojedinih znanstvenih područja i polja i razlici u težini ispunjenja pojedinih uvjeta za reizbor. Moramo se prisjetiti postupaka donošenja sada važećih uvjeta za reizbor kada smo u prvom nacrtu Odluke o uvjetima reizbora imali slučaj da su za pojedina područja (nenamjerno) de facto propisani stroži uvjeti nego za izbor. Nije isključeno da se to sada ponovi. Također, zaposlenik da bi bio reizabran mora ispuniti i polovinu dodatnih uvjeta za izbor na više radno mjesto koje propisuje sama ustanova. Može se dogoditi da pojedine ustanove propišu takve dodatne uvjete čija polovina će biti izazov ispuniti i vrlo dobrim nastavnicima/znanstvenicima, a da radi njihove naravi, specifičnosti ili specifičnosti znanstvenog područja u kojem obavljaju svoj rad, to u roku od 5 godina neće moći učiniti. Posljedica će biti da i u relativno visokom stupnju karijere, primjerice, kao redoviti profesori, ostanu bez posla i to temeljem samog zakona, bez ikakvih prava. Za slučaj da kriteriji za reizbor ipak ostanu propisani Zakonom kao polovina kriterija za izbor, naglašavamo potrebu preciznog utvrđenja da se tako definirani kriteriji za reizbor primjenjuju tek od trenutka početka primjene novodonesenih Nacionalnih kriterija za izbor, a posebno uvažavajući potrebu propisivanja prijelaznog razdoblja za početak primjene istih. Način prestanka radnog odnosa zaposlenika uslijed ne udovoljavanja uvjetima reizbora – prestanak ugovora o radu zaposlenika temeljem zakona je neprihvatljiv jer je prema zaposleniku neopravdano penalizirajući, a pravno je sporan budući da nema razloga zašto bi radni odnos prestajao temeljem samog zakona, a ne na način kako je to propisano općim propisom koji regulira radne odnose u RH. Posljedica ne udovoljavanju uvjeta za reizbor je prestanak radnog odnosa po sili zakona – to znači odmah i bez bilo kakvih prava iz radnog odnosa (dakle, nema otkaznog roka niti otpremnine, učinak kao da osoba ima ugovor o radu na određeno vrijeme). Budući da već i sada imamo slučajeve gdje se na pojedinim ustanovama za izbor na najviša radna mjesta traže uvjeti koje realno dobar dio zaposlenika nikada neće moći ispuniti (npr. vođenje međunarodnog kompetitivnog projekta za znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju koji uvjet bi se mogao tražiti za reizbor na radno mjesto profesora, a taj uvjet ne može biti ispunjen polovično – vođenje pola projekta ili projekta do pola), za razliku od onoga što možda pretpostavljamo, ovakva regulacija bi moguće mogla pogoditi i znanstvenike koji su jako solidni, ali radi nemogućnosti ispunjenja jednog specifičnog uvjeta neće biti u mogućnosti ispuniti polovinu uvjeta za izbor na naviše znanstveno radno mjesto, pa je rezultat toga da će pred kraj karijere možda ostati i nezaposleni. Ovo sigurno neće biti najčešći primjer, ali je moguć po prijedlogu Zakona. Treba uvažavati da je u pojedinim znanstvenim područjima jako teško ostvariti pojedine uvjete koji su pretpostavka izbora, a nekad će i polovina uvjeta zapravo značiti ispunjenje cijelog. Npr. ako se traži knjiga, ne može se napisati pola knjige, ako se traži mentorstvo s uspješno obranjenom doktorskom disertacijom, to ne može biti polovično, jedan CC rad ne može biti pola tog rad. Posebno valja upozoriti na situaciju koja je moguća ako se uzmu u obzir odredbe članka 42. stavka 1. i stavka 5. Prijedloga. Naime, članom 42. stavkom 1. određeno je da postupak reizbora treba biti okončan najkasnije u roku šest mjeseci od dana pokretanja postupka, dok je stavkom 5. istog članka određeno da nastavniku, odnosno znanstveniku koji nije reizabran na postojeće radno prestaje radni odnos po sili zakona. Iz navedenih odredbi Prijedloga Zakona, proizlazi da bi po sili zakona mogao prestati i radni odnos i onoga zaposlenika koji u naravi ispunjava uvjete reizbora, ali u odnosu na kojeg postupak reizbora nije dovršen u roku od 6 mjeseci od njegova pokretanja, pri čemu razlog nedovršavanja postupka uopće ne mora biti na strani zaposlenika, nego recimo ustanovi. Primjerice, neki proceduralni razlozi (npr. neslaganja u mišljenju povjerenstva oko ispunjavanja uvjeta, nepravovremeni rad članova povjerenstva radi opravdanog ili neopravdanog razloga i sl.) Tu će biti ispunjeni svi uvjeti za prestanak radnog odnosa temeljem zakona (po zakonskoj formulaciji dovoljno je da zaposlenik „nije reizabran“ – ne piše da se mora utvrditi da ne ispunjava uvjete za reizbor!) do kojeg će i doći, a zaposlenik neće imati na raspolaganju bilo kakav pravni lijek da si pomogne. Člankom 42. stavkom 2. Prijedloga Zakona određeno je da se reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika provodi prema postupku koji je propisan za izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na više radno mjesto člankom 43. ovoga Zakona. Primjenom navedenih odredbi, potpuno izostaje mogućnost da zaposlenik na bilo koji način preispita donesenu odluku povjerenstva o neispunjavanju uvjeta za reizbor. Nije navedeno kada je takva odluka konačna za zaposlenika, ima li protiv nje zaposlenik pravo na žalbu/pokretanje upravnog spora i u kojem trenutku– što su sve i pitanja koja ili nisu uopće ili nisu adekvatno riješena ni u kojem postupku izbora na radna mjesta – ni u postupku izbora po javnim natječaju niti u postupku izbora na viša radna mjesta. Samo u tim slučajevima, posljedice su manje za zaposlenika. U ovom slučaju, institut reizbora, koji može rezultirati prestankom radnog odnosa zaposlenika reguliran je s ukupno 5 stavaka jednog članka Zakona, pri čemu jedan stavak ni nema sadržaja nego je njime upućeno na odgovarajuću primjenu nejasnih i nerazrađenih odredbi drugog članka Prijedloga Zakona. To je stvaranje velike pravne nesigurnosti za zaposlenike. U Prijedlogu Zakona svakako je potrebno uvjete reizbora ostaviti tijelima koje utvrđuju i uvjete izbora, brisati odredbe o izboru/reizboru „na“ pet godina, a propisati provedbu tih postupaka „svakih“ 5 godina, precizno i jasno regulirati provedbu postupka reizbora s pravom zaposlenika na preispitivanje donesene odluke ili ostaviti trenutnu regulaciju postupka provedbe reizbora i posljedica ne udovoljavanja uvjetima za reizbor (ponavljanje postupka u roku od dvije godine, otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika u slučaju ponovljenog negativnog izvješća). Stavak 5: Ako je nastavnik bio u procesu izbora na više radno mjesto, ali je ustanovljeno da nema uvjete onda se otvara pitanje roka za reizbor, jer mu je isteklo vrijeme u prethodnom postupku izbora na više radno mjesto. Trebalo bi definirati da rok počinje teći od dana prekida postupka izbora na više radno mjesto. Niz je sličnih pitanja koje Zakon nije riješio. Neke je nužno da riješi Zakon, a dio pitanja može se prepustiti Kolektivnom ugovoru pa je nužno da Zakon uputi na Kolektivni ugovor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1816 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Prema sadašnjim odredbama ZZDVO-a, nastavnik/znanstvenik može, ako za to udovoljava uvjetima, biti izabran na više radno mjesto već nakon tri godine provedene na nižem radnom mjestu (dakle od izbora do izbora mora proći najmanje 3 godine). Člankom 41. stavkom 1. određeno je da se izbor nastavnika odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi na 5 godina, a člankom 41. stavkom 2. da se nakon proteka tog roka od 5 godina nastavnik/znanstvenik reizabire na postojeće radno mjesto ili izabire na više radno mjesto. Ako se izbor na radno mjesto provodi na 5 godina, postavlja se pitanje na kojem radnom mjestu je nastavnik/znanstvenik zaposlen za vrijeme trajanja postupaka reizbora/izbora, a koji sukladno odredbama članaka 42. i 43. Prijedloga Zakona traju do 6 mjeseci (cca 180 dana). Ovakva odredba nije ni u skladu s člankom 40. stavkom 13. kojim je određeno da se s osobama izabranima na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Dosljedno je propisati ne da se reizbor/izbor provodi na 5 godina, nego da se svakih 5 godina provodi reizbor nastavnika odnosno znanstvenika, pri čemu se onda ne otvaraju prethodno navedena pitanja, već je jasno da temeljem sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaposlenik nastavlja raditi na svom radnom mjestu do okončanja postupka izbora/reizbora. Člankom 41. stavkom 3. konstatira se da je izborom nastavnika/znanstvenika na najviša nastavna odnosno znanstvena radna mjesta okončan postupak napredovanja/reizbora. Osim što se nigdje ne definira što je to postupak napredovanja (u drugim odredbama Prijedloga govori se uvijek o „izboru na više radno mjesto), iz navedene odredbe proizlazi da jedan postupak napredovanja/reizbora traje de facto cijelu karijeru nastavnika/znanstvenika do izbora na najviše radno mjesto, a što nije točno. Za svaki reizbor i izbor na više radno mjesto (napredovanje) provode se posebni postupci reizbora i izbora, u odnosu na koje je člancima 42. i 43. izričito propisano u kojem roku moraju biti okončani/ili će se smatrati okončanima (članak 42.st.1.- glasi: Postupak reizbora…..treba biti okončan najkasnije u roku šest mjeseci od dana pokretanja postupka). Dakle, članak 41. stavak 2. mora se preformulirati na način da izborom na najviša nastavna / znanstvena radna mjesta prestaje obveza reizbora. Izbor na više radno mjesto nije niti formuliran kao obveza, a jasno je da se nakon izbora na najviše radno mjesto, daljnji izbori ne mogu provoditi. Također, nejasno je prestaje li i u kojem trenutku obveza reizbora za nastavna radna mjesta na sveučilištima, budući da ista nisu precizno ni definirana slijedom čega nije jasno radi li se o samo dva stupnja (predavaču i višem predavaču) nastavnih radnih mjesta na sveučilištima ili na sveučilištima postoje sva četiri stupnja (predavač, viši predavač, profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe jasne. |
| 1817 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Člankom 40. stavkom 1. određeno je da se na slobodno radno mjesto zapošljava u postupku pokrenutom javnim natječajem. Postavlja se pitanje što je to slobodno radno mjesto, jer to Prijedlogom Zakona nigdje nije određeno. Vjerojatno se misli na novootvorena suradnička i docentska radna mjesta, međutim to mogu biti i upražnjena sistematizirana radna mjesta (odlazak iz sustava, prestanak radnog odnosa radi neispunjavanja uvjeta za reizbor). S obzirom da prijedlogom Zakona nije propisano da se na slobodno radno mjesto ne smije javiti osoba koja je trenutno zaposlena na ustanovi koja je raspisala javni natječaj, čini se kako ova odredba omogućava izigravanje odredbi o izboru na više radno mjesto temeljem kojih napredovanje nije moguće prije isteka roka od 5 godina od posljednjeg izbora/reizbora. Možda je upravo to i intencija predlagača da omogući ranije napredovanje temeljem raspisanog javnog natječaja, a ne i putem izbora na više radno mjesto. Samo tada ranije napredovanje nije posljedica zadovoljavanja uvjeta kvalitete, već slučajnog događaja, koji je nastupio oslobađanjem slobodnog radnog mjesta. PRIMJER 1. Možemo imati ovakvu situaciju – radi odlaska iz sustava ostaje slobodno (nepopunjeno) radno mjesto npr. redovitog profesora. Kako se sukladno Prijedlogu Zakona to slobodno radno mjesto popunjava u postupku pokrenutom javnim natječajem, na to radno mjesto mogao bi se javiti i zaposlenik koji je u radnom odnosu na toj ustanovi na nižem radnom mjestu – izvanrednog profesora i temeljem javnog natječaja biti izabran na više radno mjesto. Znači, ovisno o slobodnim radnim mjestima, neki zaposlenici bi mogli napredovati i prije isteka roka od 5 godina na radnom mjestu na koja su izabrani. PRIMJER 2. U vezi posljednje navedenog, potencijalno se javlja situacija u kojoj je moguće u cijelosti izigrati institut reizbora i pravnih posljedica neudovoljenju uvjetima za reizbor. Naime, kad nastavnik/znanstvenik ne udovolji uvjetima reizbora – prestaje mu radni odnos po sili zakona. Ostaje slobodno (upražnjeno) radno mjesto koje se popunjava javnim natječajem. Što priječi tog zaposlenika koji nije udovoljio uvjetima reizbora da se kroz javni natječaj ponovno zaposli na svom istom radnom mjestu s kojeg je otišao radi ne udovoljavanja uvjetima za reizbor? Vrlo je vjerojatno da će za njega biti i najbolji kandidat jer je na tom radnom mjestu radio. Također, takav zaposlenik se može javiti i na natječaj za popunjavanje bilo kojeg drugog nižeg radnog mjesta, npr. ako se u tom slučaju ustanova odluči umjesto višeg radnog mjesta, otvoriti docentsko slobodno radno mjesto. U tom slučaju takav će kandidat biti nesumnjivo puno bolji odnosno s puno boljim znanstvenim i nastavnim rezultatima od primjerice poslijedoktoranda koji se natječe za slobodno docentsko radno mjesto. Prijedlogom Zakona su pooštreni uvjeti reizbora i pooštrena je sankcija za njihovo neispunjavanje (prestanak radnog odnosa temeljem zakona bez ikakvih prava zaposlenika), a istodobno zakon je u ovom dijelu nekonzistentan u regulaciji omogućavajući izigravanje predviđenog sustava i situacije u kojima se ista pravila neće primjenjivati na jednak način prema svim zaposlenicima. Člankom 40. stavkom 3. određuje se da se stručno povjerenstvo u postupku izbora na radna mjesta temeljem javnog natječaja sastoji od tri člana zaposlenih na radnom mjestu iste ili više hijerarhijske razine. Međutim, nigdje u Prijedlogu zakona nisu utvrđene nikakve hijerarhijske razine. U naslovu članka 38. Prijedloga govori se o hijerarhiji radnih mjesta - a što s obzirom na značenje pojma „hijerarhija“ nije prihvatljiva klasifikacija. Naime, ne postoji niti treba postojati bilo kakva nadređenost/podređenost različitih redovnih nastavnih, znanstvenih i suradničkih radnih mjesta višim radnim mjestima. Primjerice, možemo govoriti da je mentor redoviti profesor nadređen suradniku, ali mu nije nadređen svaki redoviti profesor na fakultetu. Također, voditelj projekta ima određena prava prema suradnicima na projektu. Taj voditelj može biti, a često i jest na nižem radnom mjestu nego suradnik, ali mu je u određenom pogledu nadređen. Dovoljno je napisati da članovi povjerenstva moraju biti zaposleni na jednakom ili višem radnom mjestu od radnog mjesta za koje se provodi izbor. Slijedom odredbe članka 40. stavka 3. Prijedloga Zakona mnoge ustanove bit će suočene s činjenicom da za sastav povjerenstva nemaju zaposlenih osoba na odgovarajućim, jednakim ili višim radnim mjestima. Posljedica će biti da će za pojedine ustanove, njihove zaposlenike birati članovi povjerenstva od kojih niti jedan član nije zaposlenik ustanove na kojoj se provodi javni natječaj. U vezi situacije gdje izvješće povjerenstva pišu osobe koje nisu zaposlenici ustanove koja provodi javne natječaje, potrebno je propisati osnovu na kojoj će ti zaposlenici biti dužni sudjelovati u takvim povjerenstvima – dakle obavljati rad za de facto drugu ustanovu u kojoj nisu zaposleni. Pojedine ustanove će u tom smislu imati jako veliko opterećenje, dok ga druge uopće neće imati. Predlažemo razmotriti i prijedlog po kojem bi povjerenstva u svim slučajevima bila sastavljena od osoba koje nisu zaposlenici ustanove na kojoj se provodi javni natječaj, a što bi možda bio dobar mehanizam otklanjanja često prisutne pristranosti među zaposlenicima iste ustanove koji su članovi povjerenstva. Člankom 40. stavkom 4. propisano je da javni natječaj ne smije trajati kraće od 30 dana od dana raspisivanja javnog natječaja u Narodnim novinama, međutim, nije određeno koliko javni natječaj mora biti objavljen na EURAXESS-u. Po odredbi članka 40. stavka 4. dovoljno je da je objavljen bilo kada tijekom trajanja roka nakon objave u Narodnim novinama. Nadalje, ovako proveden javni natječaj kandidatima koji su sudjelovali na javnom natječaju ali nisu predloženi kao najbolji kandidati ne daje bilo kakvu mogućnost provjere pravilnosti ili zakonitosti postupka utvrđivanja najboljeg kandidata od strane povjerenstva, pri čemu je za njih postupak provedbe zapošljavanja na temelju javnog natječaja završen upravo u trenutku donošenja mišljenja povjerenstva. Za sudionike natječaja nije predviđena niti mogućnost uvida u natječajnu dokumentaciju niti nikakav pravni lijek, primjerice da se barem obrate nadležnom vijeću s pisanom pritužbom ili žalbom na provedeni postupak utvrđivanja najboljeg kandidata prije nego vijeće, sukladno članku 40. stavku 8. donese odluku o usvajanju/odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 10. određeno je da nadležni matični odbor/povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li predloženi kandidat Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, međutim sukladno odredbama članka 39. prijedloga zakona, postoje i drugi zakonski uvjeti za izbor na radno mjesto, čiju ispunjenost ocjenjuje i stručno povjerenstvo prilikom utvrđivanja najboljeg kandidata. Potvrđuje li nadležni matični odbor/povjerenstvo i njihovu ispunjenost? Također, u natječajnom postupku nije pitanje samo ispunjava li kandidat nacionalne uvjete, nego je li to i najbolji kandidat (jer svi kandidati vjerojatno i ispunjavaju nacionalne uvjete, inače se ne bi prijavljivali na natječaj) – tko to kontrolira, i je li kontrola potrebna? Nama se čini da bi suština postupka pred matičnim odborom trebala biti upravo kontrola pravilnosti utvrđenja i ispunjenosti uvjeta za izbor na radno mjesto koje je utvrdilo nadležno povjerenstvo i nadležno vijeće visokog učilišta/znanstvenog instituta, dakle potvrda tako donesenog mišljenja. Ovako ispada kao da se vode odvojeni postupci, o istoj stvari u kojoj matični odbori/povjerenstva ne kontroliraju čak ni sve uvjete za izbor. Zakonska presumpcija da se radi propusta donošenja odluke u zakonskom roku smatra da je kandidat ispunio Nacionalne uvjete za izbor na radno mjesto, još uvijek ne znači da ih je ispunio sve (i one koje su zakonom određene) i da je najbolji kandidat. Stoga, matični odbor/povjerenstvo mora kontrolirati sve uvjete. Postoji li način da se to osigura? Nigdje i ni na koji način nisu predviđeni pravni lijekovi za slučaj da se odluka nadležnog matičnog odbora/povjerenstva razlikuje od mišljenja povjerenstva, odnosno da MO/P ne donese pozitivnu odluku za kandidata? Može li se kandidat žaliti/pokrenuti upravni spor? Što je u tom postupku tada s onim kandidatima na natječaju koji su ispunjavali sve uvjete ali nisu izabrani kao najbolji kandidati? Odredba članka 40. stavka 13. nespojiva je s odredbama o ograničavanju trajanja izbora/reizbora na radno mjesto nastavnika i znanstvenika iz članka 41. stavka 1. Naime, ako se propiše da se s nastavnikom za određeno radno mjesto sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom reizbora/izbora svakih 5 godina, tada to znači da je izbor na navedeno radno mjesto neodređenog odnosno neograničenog trajanja uz uvjet ispunjenja propisane obveze reizbora. Međutim ako se odredi da se izbor/reizbor provodi na (!) 5 godina, nakon čega se provodi postupak reizbora ili izbora na više radno mjesto, onda se za obavljanje poslova ograničenog trajanja na de facto 5 godina na određenom radnom mjestu ne može sklapati ugovor o radu na neodređeno vrijeme, jer se ne radi o zapošljavanju na neodređeno, nego na određeno vrijeme – za vrijeme trajanja izbora – na 5 godina. Ako se ipak propiše sklapanje ugovora na neodređeno, pri čemu u slučaju ne udovoljavanja uvjetima reizbora, dolazi do prestanka radnog odnosa temeljem zakona (kao što se to čini ovim Prijedlogom Zakona), tada je zapravo postignut učinak kao da zaposlenik zapravo ima ugovor o radu na određeno vrijeme, jer njegovim prestankom (bez potrebe njegova otkazivanja, već samo na temelju zakona) zaposlenik neće imati nikakva prava povezana s činjenicom prestanka radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Dodatno se otvara i pitanje – ako se osoba na nastavno/znanstveno radno mjesto izabire na 5 godina, nakon čega se provodi izbor/reizbor koji postupak traje cca 6 mjeseci – na kojem je radnom mjestu ta osoba za vrijeme trajanja tih postupaka? Dakle, zakonodavac se treba odlučiti radi li se ovdje o radnom odnosu na neodređeno vrijeme uz uvjet reizbora/izbora na radno mjesto (propisano člankom 40. stavkom 13.) ili se radi o izboru na radna mjesta na određeno vrijeme (propisano člankom 41.), ali tada status zaposlenika i postupak izbora/reizbora mora dodatno i dosljedno urediti, što sada nije slučaj. Jednostavnijim riječima: Radni odnos se sklapa na neodređeno vrijeme uz obavezu izbora ili reizbora na više radno svakih pet godina. Razlika je u tome je li obaveza reizbora propisana na 5 godina, ili svakih 5 godina. U slučaju neispunjenja ovog uvjeta radni odnos prestaje otkazom ugovora o radu sukladno općem propisu o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1818 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Sam naziv ovog članka pogrešno upućuje na postojanje položaja podređenosti i nadređenosti između zaposlenika na nižim odnosno višim stupnjevima radnih mjesta. Naime, korištenje riječi hijerarhija implicira da su zaposlenici na nominalno višim radnim mjestima nadređeni zaposlenicima na nominalno nižim radnim mjestima, što nije točno. Hijerarhija među tim radnim mjestima može na pojedinom visokom učilištu proizlaziti iz određenih položaja pojedinih zaposlenika, međutim nikako iz same činjenice da je neko radno mjesto nominalno niže ili više od drugoga. Naslov treba jednostavno glasiti: Stupnjevi radnih mjesta nastavnika, znanstvenika i suradnika. Člankom 38. stavkom 1. određeni su nazivi znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta te kratice naziva tih radnih mjesta. U kraticama naziva radnih mjesta, nalaze se i kratice akademskih naziva odnosno stupnjeva doktora znanosti (dr.sc.)/doktor umjetnosti (dr.art). Akademski naziv/stupanj ne pripada radnom mjestu nego osobi koja se na radno mjesto zapošljava te je preduvjet zapošljavanja na radnom mjestu. Stoga se ne može koristiti za određivanje kratice radnog mjesta. Osim toga, korisno je razmisliti da se kratice naziva pojednostave, tj. pokrate. Jednostavnije kratice bi olakšale razumijevanje naših nazivlja u odnosu na ljude koji nisu u sustavu. Primjerice doc. dr. sc sasvim uvjerljivo može biti zamijenjen samo s kraticom doc. sc, jer radno mjesto docent ne može biti bez doktorata pa se to podrazumijeva, ali ne mora biti u znanosti pa se to mora napisati, jer postoji i doc.art. Vrijedi isto i za prof. sc. Člankom 38. stavkom 2. određena su znanstvena radna mjesta od najnižeg prema višem (treba stajati najvišem). Postavlja se pitanje zašto i znanstvenim radnim mjestima nisu određene kratice? Odredbe ovog prijedloga Zakona propustile su precizno definirati koja nastavna radna mjesta postoje na sveučilištima, a koja na veleučilištima, slijedom čega ostaje nejasno postoje li treći i četvrti stupanj radnog mjesta predavača (profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru) samo na veleučilištima ili i na sveučilištima. Ako je zaista intencija predlagatelja da na sveučilištima i dalje postoje samo dva stupnja nastavnih radnih mjesta: predavač i viši predavač, naš je prijedlog da se Zakonom uspostavi i treći stupanj radnog mjesta predavača kako bi sva nastavna radna mjesta na sveučilištima imala jednak broj stupnjeva odnosno jednaku mogućnost napredovanja. Stavkom 4. ovog članka propisuju se nastavna radna mjesta na umjetničkim akademijama, odnosno umjetničkim odjelima sveučilišta te se grupiraju u dvije skupine. Pritom nije jasno koja su točno prava i obveze novopredviđenih radnih mjesta korepetitora te što točno čini razliku između novih radnih mjesta korepetitora (korepetitora, viših korepetitora i korepetitora savjetnika) i postojećih radnih mjesta umjetničkih suradnika (umjetničkih suradnika, viših umjetničkih suradnika i umjetničkih savjetnika). Također, nejasno je znači li ovakva podjela da na umjetničkim akademijama ne mogu postojati nastavna radna mjesta iz skupine predavača? U članku 38. stavku 7. bi, sukladno njegovom sadržaju, trebalo urediti kratice radnih mjesta kojima se pridodaju akademski nazivi/stupnjevi osobe zaposlene na takvom radnom mjestu, a ne da se to nespretno čini stavkom 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1819 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Smatramo da javni znanstveni instituti zaslužuju imati tijelo koje bi bilo pandan Rektorskom zboru koje bi artikuliralo određene interese ovog dijela sustava, obavljalo određene funkcije, osobito u području definiranja različitih kriterija, te bilo viša instanca Znanstvenim vijećima pojedinih Instituta za mnoga pitanja (primjerice, etička pitanja). Predlažemo da se u Zakonu predvidi takvo tijelo, te navedu njegove zadaće i ovlasti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1820 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Ovaj Nacrt Zakona (članak 41) je propustio uvesti obvezu napredovanja u znanstvenim radnim mjestima, što ga u tom djelu ne čini reformskim ukoliko pretpostavimo da je cilj reforme podizanje kvalitete. U definiranju postupka izbora na više radno mjesto i prije isteka od 5 godina (što je određeni pokazatelj izvrsnosti) (članak 43, stavak 12) nepotrebno se propustilo navesti kriterije. Umjesto toga će ti kriteriji biti propisani posebnim Pravilnikom kojeg donosi ministar. Predlažemo da se kriteriji navedu u Zakonu. Iz Nacrta zakona nije jasno da li nakon izbora na više radno mjesto Ministarstvo preuzima financiranje povećane plaće djelatnika, ili se i dalje provodi politika koeficijenata. Ovo bi trebalo jasno napisati u Zakonu. | Primljeno na znanje | Stavak 12. članka 43. ne nalazi se u objavljenom prijedlogu Zakona. |
| 1821 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U članku 31 stavak 4 se navodi da javni znanstveni instituti izrađuju znanstvene i stručne podloge za potrebe RH. Smatramo da javni znanstveni instituti trebaju imati i tu društveno korisnu ulogu i funkciju i staviti se na raspolaganje državi kada je potrebna pomoć oko izrade stručnih i strateških dokumenata. Međutim, ova aktivnost Instituta mora biti valorizirana prilikom vrednovanja njihovog rada. Također je potrebno osigurati da stručni poslovi za potrebe RH ne budu takvog obima koji bi ugrozio temeljnu misiju javnih znanstvenih instituta, a to je znanstveno-istraživačka djelatnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1822 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela Za javne znanstvene institute, Nacrt zakona donosi povećanja ovlasti Upravnih vijeća i određenu marginalizaciju Znanstvenih vijeća. Naime, lista ovlasti Upravnih vijeća jako se povećala u odnosu na sve prethodne inačice Zakona. Primjerice, Upravno vijeće donosi misiju i strategiju razvoja znanstvenog instituta (na prijedlog Znanstvenog vijeća) ili Upravno vijeće predlaže osnivaču promjenu djelatnosti i statusne promjene znanstvenog instituta. Dakle, znanstvenici instituta nemaju nikakvu ulogu u utvrđivanju i provođenju znanstvene politike, donošenju misije i strategije razvitka svoje vlastite institucije. Štoviše, ništa ih se neće pitati kada osnivač odluči promijeniti njihovu djelatnost ili status. Umjesto toga, o tome će odlučivati osnivač preko većine u Upravnom vijeću. Istovremeno, uloga Znanstvenih vijeća je marginalizirana i svedena na tehničke zadatke i davanje neobaveznih mišljenja. U svim dosadašnjim inačicama Zakona, prva točka u nabrajanju ovlasti Znanstvenog vijeća bila je: Utvrđuje i provodi znanstvenu politiku instituta. U ovom Nacrtu Zakona ovakva je formulacija izbačena. Predlažemo da se ovako definirana uloga Znanstvenog vijeća vratiti u ovaj Nacrt zakona. Znanstveno vijeće je u javnim znanstvenim institutima iznimno važno tijelo kojem treba prepustiti vođenje znanstvene politike instituta. Uloga osnivača je da kroz Upravno vijeće kontrolira zakonitost rada Instituta, te opravdanost trošenja financijskih sredstava. Uloga osnivača je također da donese transparentne kriterije kojima će ocjenjivati znanstvenu uspješnost i rezultate Instituta, a sustav nagrađivanja upravo se treba temeljiti na toj ocjeni. Razumijemo, motive osnivača da financira one znanstvene teme koje su od strateške važnosti za RH i za to postoje brojni alati kojima se to može poticati (javni pozivi za znanstvene i projekte kroz Zakladu za znanost ili druge izvore financiranja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1823 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo u ime navedenog tijela U Članku 102. stavak 10 Nacrta zakona stoji da će sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora, te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada RH propisati Uredbom. Ipak, smatramo da bi bilo dobro da se ovaj dio Zakona proširi za par stranica, gdje bi se dalo više detalja o samim Programskim ugovorima i postupku pregovaranja, vrednovanju rezultata (tko vrednuje, po kojim kriterijima i tko donosi te kriterije), o čemu se sve može pregovarati (primjerice, jesu li nova radna mjesta predmet pregovaranja i kako se to odražava na ostale financijske stavke programskog ugovora). Zalažemo se princip da ulaganja u institucije (financijska sredstva, infrastruktura, kapitalna oprema, ljudski potencijal, osobito karijere mladih znanstvenika) moraju biti u korelaciji s rezultatima vrednovanja. Institucije koje ostvaruju dobre rezultate i pokazuju pozitivne trendove zaslužuju veću pažnju. Varijabilni dio u programskim ugovorima, koji se jedini dovodi u vezu s ostvarenim rezultatima, čini svega 15% financijskih sredstava iz programskih ugovora. Možda bi taj udio trebao biti veći. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1824 | SANJA MATIĆ SKOKO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | predsjednica ZV-a Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u ime navedenog tijela Problematiku znanosti i visokog obrazovanja trenutno regulira 16 različitih zakona. Šteta je što ovaj Nacrt zakona nije objedinio barem nekoliko najvažnijih zakona, posebice Zakon o osiguravanju kvalitete, te Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost, što bi svakako dalo cjelovitiji i vjerodostojniji uvid u smjer reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja u RH. Jednako tako, smatramo da bi bilo bolje da su rješenja mnogih pitanja, za koja se u Nacrtu zakona kaže da će biti naknadno regulirana Pravilnicima i Uredbama, već ugrađena u Nacrt. Programski ugovori su jedan od ključnih reformskih elemenata koje donosi Nacrt zakona. Model organizacije znanstveno-istraživačkog rada, njegovog financiranja i vrednovanja ostvarenih rezultata kroz Programske ugovore ocjenjujemo pozitivno i smatramo da taj model ima veliki potencijal ako ga se razradi na način koji će omogućavati podizanje uvjeta za rad (ulaganje u infrastrukturu, opremu i osobito ljudski potencijal), biti značajna financijska potpora istraživačkim aktivnostima, potaknuti razradu objektivnih kriterija vrednovanja, te ulaganja u institucije dovesti u vezu s rezultatima vrednovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1825 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | Iz nacrta prijedloga Zakona nije vidljivo na koji način će prijedlog unaprijediti znanost i visoko obrazovanje u RH, te pridonijeti ostvarivanju očekivanih ishoda. Europska strategija razvoja sveučilišta, znanosti i istraživanja promiče izvrsnost, inovativnost, jednakost, raznolikost, inkluzivnost (pritom se ne misli na mobilnost koja je zapravo opisana kao inkluzivnost u ovom nacrtu prijedloga Zakona) i održivost, i to prvenstveno putem javnog financiranja, a što se ne iščitava iz nacrta prijedloga. Iako pozdravljamo namjeru da se unaprijede i olakšaju procesi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, omogući veća mobilnost te otvori prostor za transformaciju u ekološki prihvatljivije (što ne pretpostavlja isključivo uporabu zelenih tehnologija već i optimiranje procesa rada te učinkovitije korištenje resursa) i digitalno društvo, smatramo da bi prijedlog trebalo doraditi kao osnovu za postizanje tih ciljeva, a pritom sačuvati autonomiju sveučilišta, te osigurati zakonske pretpostavke za financiranje i djelovanje znanstvenih i znanstveno-stručnih društava te znanstvenog izdavaštva, kao važnih segmenata znanstvenog djelovanja u RH. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1826 | MARIJO RAJIČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovaj Nacrt Zakona prepoznaje potencijal dualnog obrazovanja i usklađivanja s potrebama tržišta rada što je jedini način kako sustavno pristupiti stvaranju gospodarski povoljnog okruženja za mlade naraštaje. U prijedlogu su vidljivi pomaci u dobrom smjeru kada govorimo o digitalnoj transformaciji i poticanju mobilnosti s uvođenjem digitalnih diploma i novih načina ocjenjivanja. Na koncu, novi zakon potiče primijenjenu znanost i razmjenu iskustava odnosno suradnju akademske zajednice i poslodavaca. Ovakvim pristupom zakon stvara pozitivne promjene koje će kvalitetnije pripremati mlade za suvremenu ekonomiju, zadržavati i privlačiti visokoobrazovani kadar natrag u Hrvatsku i možebitno postaviti naš akademski sustav na kartu najkompetitivnijih u ovom dijelu Europe i svijeta. Marijo Rajič Glavni tajnik Koordinacije županijskih savjeta mladih Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1827 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | (7) Predlažemo detaljnije i jasnije propisivanje ove obveze. Je li intencija obveza da svi doktorski radovi budu trajno dostupni u otvorenom pristupu? Sudeći prema prvoj rečenici – da; no u drugoj se rečenici koristi samo riječ objaviti, što ostavlja prostor za interpretaciju jer u praksi nacionalnog/sveučilišnog/fakultetskog repozitorija rad se može objaviti u: a) Otvorenom pristupu (rad i podaci o radu dostupni su javnosti) b) Otvorenom pristupu nakon N-broja mjeseci (rad je dostupan javnosti nakon nekog vremena, a podaci o radu odmah) c) Ograničeni pristup na pripadnike znanstvene zajednice (rad je dostupan suženoj javnost, a podaci o radu dostupni su javnosti) d) Ograničeni pristup na pripadnike matične ustanove (rad je dostupan dodatno suženoj javnosti, a podaci o radu dostupni su javnosti) e) Zatvoreni pristup (rad je nedostupan, a podaci o radu dostupni su javnosti) Također, u izdavaštvu općenito objava nije sinonim za javnu dostupnost bez ograničenja, stoga bi trebalo pobliže definirati što se misli pod objaviti u drugoj rečenici ovog članka. U slučaju da se misli na dostupnost rada u otvorenom pristupu bez ograničenja, otvara se pitanje što je s onim radovima u kojima postoje "pitanja" iz područja autorskih i srodnih prava/prava intelektualnog (industrijskog) vlasništva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj je mišljenja da su obveze jasno propisane. |
| 1828 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Članak 10. stavak (1): Sveučilište obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja … Osvrt: Ovaj članak, stavak (1), koji podrazumijeva obavljanje obrazovne i znanstvene djelatnosti u paketu, u kombinaciji sa člankom 2., stavkom (2), koji utemeljenje visokog obrazovanja određuje kao nedjeljivost nastavnog rada i znanstvenog istraživanja …, neizravno isključuje mogućnost sveučilištima da se alternativno opredijele za znanstvena istraživanja, ili za prijenos znanja, odnosno nastavničku aktivnost. Znanost, posebice istraživanja u područjima znanosti, i obrazovanje, posebice nastavna aktivnost u visokom obrazovanju, međusobno su povezane, ali istovremeno bitno različite „discipline“ u smislu pretpostavljenih osobina, afiniteta, sposobnosti, kompetencija… njihovih aktera. Iz tog razloga, a s namjerom da se i jednima i drugima pruži mogućnost maksimalnog angažmana i razvoja u područjima djelovanja koja ih vesele i za koja su kompetentni, u posthumboltovskom vremenu neka akademski napredna okruženja sveučilištima otvaraju prostor za odabir hoće li biti research universities ili teaching universities ili oboje. Uz pretpostavljenu obvezatnu suradnju između ta dva tipa sveučilišta, bilo bi to u interesu izvrsnosti kako u područjima znanosti tako i u sveučilišnoj visokoj naobrazbi. Prijedlog: U kontekstu najavljivanih ozbiljnih reformi sveučilišnog obrazovanja, sveučilištima kao ustanovama treba otvoriti mogućnost definiranja vlastite „institucijske profilacije“, odnosno odabira hoće li djelovati kao: • znanstveno istraživačko sveučilište (research university) ili/i • visokoobrazovno sveučilište (teaching university) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1829 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Rektora javnoga sveučilišta trebali bi birati nastavnici svih sastavnica Sveučilišta (docenti, izvanredni profesori, redoviti profesori, redoviti profesori u trajnom zvanju) iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju. Takav pristup izboru rektora bio bi transparentniji i smanjio bi mogućnost izbornih manipulacija. Delegatski sustav izbora nema opravdanja, osim ostvarenja partikularnih interesa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1830 | Ana Tkalac Verčič | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Nužno je definirati kriterije kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Matičnih povjerenstava. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora. |
| 1831 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Financiranje znanstvenog izdavaštva se u nacrtu prijedloga novog Zakona ne spominje osim kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta. U važećem Zakonu čl. 108 je navedeno da se znanstveno izdavaštvo, znanstvene konferencije te znanstveno i znanstveno-stručne udruge financiraju iz proračunskih sredstava, što je u ovom nacrtu prijedloga u potpunosti izostavljeno. Izuzimanjem tih stavki iz nacrta prijedloga gubi se zakonska osnova za njihovo financiranje, što nije u skladu sa smjernicama razvoja otvorene znanosti u EU, posebice Akcijskog plana za dijamantni otvoreni pristup (https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1832 | Hrvatski sveučilišni sindikat | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Poštovani, Vezano uz članak 15., što je ujedno i najbolji dokaz koliko je vremena još potrebno do donošenja konačnog prijedloga nacrta nekog novog zakona, niz je nedosljednosti unutar samog sustava i koncepta djelovanja i rada Sveućilišnog vijća. Naime, istaknute su forme "ako ovo, onda ono" što je zakonski gledano - neprihvatljivo. Članova je ili 4 ili 9 i o čemu to točno ovisi, odnosno o čemu predlagatelj misli da to ovisi kada ovaj koncept tako postavlja. Odnosno ili je tijelo potrebno ili nije, a ako jest unaprijed je nužno znati zašto ono mora imati 4 ili 9 članova, jer ovo nije zamišljeno kao "pro forme" tijelo u koje će se imenovati pojedinci radi zadovoljavanja različitih društvenih grupa, pa će ih trebati više ili manje. Potom je nedosljednost u tomu što nije jasno tko predlaže tog 5.tog, odnosno 9.tog člana (rektor??). Također, kaže se kako oni između sebe biraju predsjednika, a naknadno je navedeno kako rektor javnog sveučilišta predsjeda sjednicom ovoga tijela. Također, navedeno je tko ne bi smjeli biti članovi toga tijela, no nije navedeno tko su prihvatljivi kandidati. Sve ovo upućuje na izuzetno ozbiljnu doradu ovoga članka, jer on može dugoročno biti opasan po cijeli sustav, a s obzirom na ovlasti koje su mu ovim nacrtom povjerene. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. | Primljeno na znanje | Sveučilište će u skladu sa sveučilišnom autonomijom i akademskom samoupravom odrediti broj članova sveučilišnog vijeća. Sveučilište i osnivač samostalno donose stručnu odluku tko će biti imenovan u ovo tijelo. |
| 1833 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | U drugom dijelu nacrta prijedloga Zakona se uopće ne spominju ostali subjekti znanstvene djelatnosti, navedeni u sadašnjoj verziji Zakona u čl. 24, u što spadaju između ostalog znanstvene i znanstveno-stručne udruge i Hrvatska zaklada za znanost, niti se spominju ustanove od posebnog značaja, navedene u čl. 22 sadašnjeg Zakona, u koje spadaju HAZU i Leksikografski zavod "Miroslav Krleža". Nejasno je zašto su ti subjekti izuzeti iz nacrta prijedloga novog Zakona, jer se time gubi zakonska osnova za financiranje njihovog djelovanja, što će se negativno odraziti na ukupan znanstveni sustav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1834 | DAMIR STANZER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA | Ne slažem se s tvrdnjom Agencije za mobilnost i programe Europske unije: "u točki II. Pregled stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom te posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona jasno je prikazano trenutačno stanje visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj, razlozi zbog kojih se donosi novi Zakon, kao i strateška osnova za donošenje Zakona." Naime, trenutačno stanje u točki II. prikazano je neispravnim grafikonima i pripadajućim tekstualnim komentarima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1835 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Opis stanja, tekstualni dio i prikazani grafikoni, nisu u potpunosti ispravni. Primjerice, navedeno je da je „Hrvatskoj za projekte u sklopu programa Obzor 2020 dodijeljen ukupan iznos od samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020“. No sam Horizon 2020 u gomili statističkih podataka za Hrvatsku navodi da je na 24. mjestu (od 29) po broju istraživača na 1 milijun stanovnika, po pokazatelju „R&D intensity ranking“ smo na 23. mjestu (od 29), po pokazatelju „Participation rank“ smo na 23. mjestu (od 29), a po podjeli budžeta („Budget share rank“) smo upravo na 24. mjestu (od 29), pa se čini da smo po raspodjeli novca iz europskih projekata točno tamo gdje i trebamo biti. Grafikoni na slici 4 i slici 7 sadrže vrlo zastarjele podatke prosjeka godina 1996-2017., u prosjeku opisuju stanje u godini 2007. te su s te strane neprimjeren opisu današnjeg stanja. Nisu svi podaci iz preambule pouzdani i na tome bi trebalo ozbiljno poraditi. Osim toga tekst samog Nacrta zakona ne korespondira svim zaključcima i intencijama preambule, koja na nekim mjestima nudi i najavljuje neoliberalni pristup visokom obrazovanju (sugestije o većoj tržišnoj aktivnosti ustanova – sustavu treba upravo suprotno). Implementaciju takvih stavova u tekstu Nacrta nismo uočili, ali smo uočili tendenciju prekarijata predviđenog za suradnička radna mjesta. Stoga ocjene i zaključke iz preambule valja uskladiti s tekstom Zakona, a iz teksta zakona izbaciti odredbe pretjerano nesigurnih radnih režima, koji se oslanjaju na nepouzdane podatke iz preambule. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1836 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Ako je Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj nadležno i za umjetničku djelatnost (vidi čl. 86. st. 1. al. 1, 2, 3, 6, 9, 11), onda mu treba promijeniti naziv u “Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost, umjetnost i tehnološki razvoj”. St. 1. al. 7. “donosi minimalna etička načela” je problematično (usp. čl. 55.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1837 | Institut za filozofiju | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 55. | Ovaj članak ne predviđa postojanje saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ili sličnog nacionalnog tijela. To znači da znanstveni instituti i visoka učilišta nemaju prizivnu instancu, dok sveučilišta imaju (prva instanca su etička povjerenstva fakulteta, druga instanca su etički savjeti sveučilišta). Jedan način da se ovome doskoči jest da se Nacionalnom vijeću dodijeli uloga najviše instance arbitriranja u etičkim pitanjima. Međutim, to može biti loš način, jer nije izvjesno da Nacionalno vijeće posjeduje odgovarajuću ekspertizu, a gotovo je sigurno da ne raspolaže s potrebnim vremenom za pažljivo razmatranje pojedinačnih etičkih slučajeva. K tome, preporuka je da postoje nacionalna tijela koja se bave zaštitom i promidžbom etike u znanosti i visokom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1838 | Staroslavenski institut | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | U ovaj je članak potrebno unijeti zaštitnu klauzulu kojom se garantira visina plaća ugovorena prilikom sklapanja programskog ugovora te podrobnije razrađuje način i rokovi sklapanja dodatka programskom ugovoru u slučaju povećanja rashoda za plaće i materijalna prava te povećanje materijalnih troškova poslovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1839 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Ovom formulacijom iz stavka 1 omogućuje se bujanje već i ovako velikog broja sveučilišta u RH. Treba li svaka županija imati sveučilište u vrijeme modernih komunikacijskih tehnologija? Sveučilište bi trebalo biti sve-učiliše. Ako zbog razvojnih, nacionalnih i populacijskih razloga (nikako ne i politikantskih) treba postojati manje sveučilište u nekim udaljenijim područjima (npr. Dubrovnik), tada bi trebalo napisati da u takvim iznimnim slučajevima zakonodavac može osnovati sveučilište koje ne zadovoljava sve uvjete iz Zakona, ali ne manje od sljedećih uvjeta i pobrojati ih…, pri čemu se Vlada RH obavezuje osigurati sve kadrovske i materijalne uvjete za razvoj takvog sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1840 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | Stavkom 4. ovoga članka propisano je da mandat ravnatelja javnog znanstvenog instituta traje četiri godine i može se ponoviti, bez posebno propisanog ograničenja. Nejasno je iz kojeg razloga predlagatelj Zakona smatra da se mandat ravnatelja treba moći neograničeno ponavljati, posebice uzevši u obzir što se ovim prijedlogom Zakona mandati rektora i dekana ograničavaju na samo dva mandata. Sve mandate, rektora, dekana i ravnatelja treba ujednačeno riješiti. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da se radi o velikom broju instituta koji su različiti po svojoj veličini, specifičnom znanstvenom području i polju djelovanja i istraživanja, te uzimajući u obzir kako temeljem sadašnjeg zakonskog okvira ne postoji ograničenje broja mandata ravnatelja što se pokazalo dobrim zakonskim rješenjem, predlagatelj ostaje pri svojem mišljenju kako ne bi smjelo biti ograničenja u broju mandata ravnatelja. |
| 1841 | Institut za filozofiju | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Institut za filozofiju podupire donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te predlaže sljedeće izmjene Nacrta prijedloga (ad čl. 3, 33, 55, 64, 83, 86 i 87.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1842 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Stavak 2. Dekan sklapa ugovor na puno radno vrijeme. Ovdje ostaje cijeli prostor nejasnoća i nereguliranosti. Otvara se pitanje: je li on sklapa novi ugovor ili potpisuje aneks postojećeg? S obzirom na praksu, preferencije čelnika i odredbe Kolektivnog ugovora moguće je da dekan zadržava dio nastavnih ili znanstvenih obaveza. Stoga je potrebno propisati da li on uz upravljačke poslove, odnosno poslovne obaveze može raditi i dio nastavnih i znanstvenih obaveza. Kolektivni ugovor je to predvidio kao mogućnost. Za daljnju regulaciju omjera mogućih aktivnosti te oblika ugovornog odnosa i vraćanja na staro radno mjesto treba uputiti na Kolektivni ugovor. Zanimljivo da su u stavku 7. ovog članka svi uvjeti za postupak razrješenja dekana i za samo razrješenje postavljeni logično i drugačije nego za razrješenje rektora (trećina i polovina članova je cenzus za postupak, odnosno razrješenje). Predviđa se u neredovitim situacijama i predsjedanje najstarijeg člana (kod sveučilišnog vijeća predlaže se predsjedanje rektora). | Primljeno na znanje | Navedeno je riješeno propisima koji uređuju radne odnose. |
| 1843 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Sindikat je višekratno upozorio na amatersko upravljanje našim ustanovama. Njima često upravljaju ljudi koji nemaju specifična znanja iz financijskog poslovanja, znanja o upravljanju ljudima i resursima, iz ekonomike poslovanja te iz pravnih i radno-pravnih pitanja. Kadrovski potencijal stručnih ljudi u ovim pitanjima, pogotovo na nekim fakultetima je nedostatan, kao posljedica niskih plaća i zabrane zapošljavanja. Ovaj problem valja riješiti. Taman kada dekani pohvataju neka iskustva prestaje im mandat. Prvo, držimo da se mandati trebaju uskladiti s mandatom rektora, dakle, četiri plus moguće četiri godine. Drugo, valja uvesti ili ravnatelje fakulteta, koji bi imali specifična znanja potrebna za upravljanje ustanovama, ili uvesti licencu za upravljanje, koju dekani dobivaju na temelju seminara koje bi Ministarstvo ili sveučilište moralo organizirati za sve novoizabrane čelnike naših ustanova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1844 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | O studentskim predstavnicima u fakultetskim vijećima vrijedi analogija za komentar koji smo dali vezano za predstavnike studenata u senatu. U odnosu na stavak 3. točku 4. ističemo kako iz stipulacije predmetne odredbe, kao i drugih odredaba prijedloga Zakona, nije jasno na kojoj se razini sklapaju programski ugovori, odnosno sklapa li fakultet koji je sastavnica sveučilišta koje je već sklopilo programski ugovor također i pojedinačni programski ugovor ili je takva opcija moguća samo u slučaju kada sveučilište nije sklopilo programski ugovor ili u slučaju kada ga je sveučilište sklopilo, ali pojedini fakultet nije uključen u sadržaj i primjenu istog. Pretpostavljamo kako će navedena pitanja biti uređena uredbom Vlade iz članka 102. st. 10. prijedloga Zakona, međutim, mišljenja smo kako je potrebno navedena pitanja preciznije urediti već samim Zakonom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1845 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | Nije jasno kako tumačiti da Vlada ima svoje osnivačke ovlasti u smislu Zakona o ustanovama i odlučivanja o statusnim promjenama javnih sveučilišta u slučaju kada nema inicijative odnosno prijedloga samog sveučilišta. Je li jedini način na koji može doći do izdvajanja sastavnice, iz sastava postojećega javnog sveučilišta i osnivanja novoga javnog sveučilišta samo i isključivo na prijedlog dvije trećine svih članova senata javnog sveučilišta? Stvari nisu decidirane i netko bi mogao tako interpretirati tekst stavka 1. Ukoliko je to zaista intencija ove odredbe, riječ je o, prema našem mišljenju, pretjeranom ograničavanju osnivačkih ovlasti RH u odnosu na javna sveučilišta, odnosno posljedično o uskraćivanju državi mogućnost reorganizacije visokog obrazovanja. OSNIVAČKA ULOGA I OSNIVAČKI POTENCIJAL DRŽAVE Niti sveučilište niti njegove sastavnice nisu čimbenik koji može i smije sprječavati postupak izdvajanja neke sastavnice i osnivanja novoga sveučilišta, kao što niti sastavnice ne mogu raditi to na svoju ruku. Sveučilište nije klub. O tome može odlučivati samo i jedino država kao osnivač sveučilišta. Sveučilište može dati tek mišljenje, ali blokirati proces je nezamislivo. Na taj način državi bi bila uskraćena mogućnost reorganizacije visokog obrazovanja. Takva uskrata nema veze s autonomijom sveučilišta. To bi u demokratskom i društvenom smislu bilo apsolutno neprihvatljivo jer bi građanima onemogućilo da, posredstvom države, zaštite svoje legitimne interese i aspiracije za poboljšanjem uvjeta na sveučilištu i za odgovornim i transparentnim funkcioniranjem javne institucije. Tako nešto petrificiralo bi status quo, što je anakrono s obzirom na dinamiku modernih društava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1846 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Stavak 1: Sveučilišno vijeće je tijelo nadzora i zato bi u njemu trebao biti i jedan član najreprezentativnijeg sindikata koji djeluje na sveučilištu. Sindikat je jedan od četiri ključna čimbenika sustava (stakeholdera) koji s obzirom na iskustvo i vrstu aktivnosti može biti od važne pomoći u pitanjima s kojima se bavi sveučilišno vijeće. On može biti dodatni član vijeća u sveučilišnoj kvoti, s time da bi ta kvota onda imala nekoga tko ne dolazi iz upravljačkih struktura, niti u njihovo ime, a veoma je važno da se čuje glas iz rakursa znanstvenika i nastavnika koji nisu upravljači u sustavu, već imaju svoje akademske, radno-pravne i profesionalne probleme. To je doprinos demokratizaciji i većem stupnju kontrole na sveučilištu po nizu pitanja koja se tiču pojedinaca na sveučilištu. Ako se takav logičan, koristan i demokratičan prijedlog ne prihvati, onda se sindikalnog predstavnika barem treba uključiti u rad vijeća, bez prava glasa. Valja primijetiti da je predstavnik sindikata, i predstavnik zaposlenika prisutan u mnogim tijelima naših ustanova od upravnih vijeća instituta, senata, fakultetskih vijeća, vijeća veleučilišta. Ne vidimo niti jedan razlog da se predstavnik sindikata ne uključi i u rad sveučilišnog vijeća. Stavak 3: Valjalo bi još jednom razmisliti da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti zaposlenici i vanjski suradnici tog, ali niti drugih sveučilišta. Doduše, time se smanjuje kompetentni ljudski potencijal za razumijevanje i odlučivanje o sveučilištu pa bi o tome trebalo razmisliti i vidjeti iz kojih društvenih skupina bi osnivač mogao imenovati svoje članove sveučilišnog vijeća. Stavak 5: Nije racionalno da je za pokretanje postupka razrješenja rektora potrebna dvotrećinska većina članova sveučilišnog vijeća. Time se može opstruirati inicijalni postupak, koji nikako nije i odluka. Dvotrećinska većina bi imala smisla u slučaju odluke o razrješenju rektora kada bi sveučilišno vijeće imalo ovlast razrješenja, ali za sam postupak, to doista nema smisla. Štoviše, mi držimo da bi sveučilišno vijeće trebalo imati ovlast razrješenja rektora, koju bi tada u tom slučaju trebalo izglasati najmanje dvotrećinski, i uz obaveznu verifikaciju na Senatu u tajnom glasovanju (običnom većinom). S obzirom da ovo tijelo nema upravljačke funkcije već nadzorne, za što postoji vitalni interes građana i poreznih obveznika, onda ovakav prijedlog ne može biti protivan načelu autonomije sveučilišta, jer je sastavni dio pojma autonomije u svim međunarodnim kodifikacijama pojam „accountability“ ili polaganje računa društvenom okruženju. Stavak 6: Nije jasno čemu ovaj stavak. Sveučilišnom vijeću ovlasti daje zakonodavac, a ne netko treći. Ako nadležnosti sveučilišnog vijeća ne smiju imati utjecaja na autonomiju, onda zakonodavac neka to niti ne dopusti. Koliko vidimo predlagač to nije niti dopustio, štoviše sveo je ulogu sveučilišnog vijeća ispod realnih potreba hrvatskog društva i samog sveučilišta. Odredba da se vijeću ne smiju dati nadležnosti, djeluje kao ustavna odredba koja je namijenjena zakonodavcu. Kome je ovdje ona namijenjena? Osim toga, da bi se moglo napisati takav stavak mora se imati definiran pojam autonomije sveučilišta, što treba napraviti u članku 4. iz kojeg će se vidjeti što je svrha uopće autonomije sveučilišta, sukladno međunarodnoj kodifikaciji tog pojma. Stavak 8: Neprihvatljivo je da rektor ima bilo kakvu funkciju u sveučilišnom vijeću. To je contradictio in adjecto. To negira svrhu nadzorne funkcije sveučilišnog vijeća. Privremeno predsjedanje treba pripasti najstarijem članu vijeća dok se ne izabere predsjednik. Stavak 11. Neprihvatljivo je da sveučilišno vijeće konstatira kako postoje nepravilnosti u radu sveučilišta i u radu rektora i da je jedina moć sveučilišnog vijeća da o tome obavijesti senat, i to, ne radi smjene ili druge vrste odgovornosti, već radi raspravljanja o tom pitanju. Neshvatljivo. Također, treba svakako navesti da sveučilišno vijeće mora dati i rok u kojem je nužno poduzeti mjere da se uklone nepravilnosti. REZIME: Država se nema što petljati u akademska pitanja, ali mora imati obavezu u nadzoru nad upravno-financijskim pitanjima. Moraju postojati jamstva za odgovorno upravljanje financijama te za ulogu zadnjeg arbitra u slučaju blokade zakonitog, demokratskog i učinkovitog postupanja (pravo na suspenziju odluka tijela sveučilišta). Mora postojati tijelo koje ima kapacitet da učinkovito nadzire zakonitost i odgovorno postupanje uprave sveučilišta, na što nas upućuje obilje nedavnih primjera nezakonitog postupanja, nezakonitog zapošljavanja i neodgovorne upotrebe javnih sredstava u rektoratu jednog sveučilišta, na štetu većine njegovih sastavnica. Mora postojati tijelo koje predstavlja građane i porezne obveznike i štiti njihov legitimni interes da sveučilište funkcionira odgovorno prema cijelome društvu, prema poreznim platišama, roditeljima studenata, ali i prema produktivnim dijelovima sveučilišta. Prema aktualnom Nacrtu, u ovom članku u stavku 2., predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje se dogovorom članova ovoga vijeća, a ako nema dogovora imenuje ga Sabor. Međutim, potpuno je besmisleno da to Sabor treba raditi s dvotrećinskom većinom. To je doprinos blokadi sustava i delegitimaciji demokratske većine, jer neka manjinska oporbena politička skupina može trgovati s tim presudnim pitanjem koji se tiče nadzora nad radom sveučilišta, tim prije jer je još jedan čudan prijedlog u tekstu Zakona unesen, a to je da dok se ne imenuje predsjednik sveučilišnim vijećem upravlja onaj koji treba biti nadziran. Doista neshvatljivo. Valja znati da je u mnogim razvijenim demokratskim zemljama država prisutnija neusporedivo jače i više nego što je ovdje riječ kod sveučilišnog vijeća i to u mnogim drugim funkcijama (sve do imenovanja rektora, o čemu u dijelu naše sveučilišne javnosti postoji zaprepašćujuće nepoznavanje stvari). Tijela nadzora nisu svagdje buffer tijela u kojima zajednički sjede predstavnici akademske zajednice i države. Stoga bez dominantne uloge države takva tijela nemaju svrhu, jer autonomiju sveučilišta ne mogu ugrožavati građani sa svojim legitimnim interesom za kontrolom stanja na državnom sveučilištu, posredstvom jedino mogućeg entiteta u društvu koji to može raditi, a to je država. Autonomiju može ugroziti neka politika. U tom slučaju to postaje politički i demokratski problem i tada je potrebno voditi političku bitku i zato je važno imati pravo na štrajk za ugrožavanje autonomije sveučilišta, što u ovom Nacrtu nema unatoč našem inzistiranju. Međutim, ovdje na ovom pitanju i u ovom kontekstu koji se tiče izgradnje sustava i mehanizama država nije isto što i politika. Država je ovdje terminus tehnicus. Stoga, ne čini se smislenim zbog moguće slutnje da bi neka politika u budućnosti mogla ugroziti autonomiju sveučilišta onemogućiti građanima konstituiranje sustava, tj. tijela i mehanizama, koja će osigurati njihovu stvarnu i stalno prisutnu potrebu nadzora nad sveučilištem. Iz tih svih razloga ovi se prijedlozi u Nacrtu Zakona čine apsolutno iracionalnim i društveno štetnim. To rješenje u pogledu uloge osnivača u neskladu je s međunarodnom stvarnošću i aktualnim trendovima. To rješenje doprinos je petrifikaciji status quo-a, što je sasvim suprotno potrebama sveučilišta i društva u modernim i dinamičnim vremenima. U tom kontekstu i u toj funkciji vijeće bi trebalo imati i ovlast potvrđivanja izbora rektora. Jer tek je tada rektorov autoritet neupitan, ako iza njega stoji i demokratska većina kao zastupnik interesa građana, i tek tada postoji izvjesnost da će taj rektor voditi brigu o korisnoj i aktivnoj ulozi sveučilišta u društvu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1847 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Za izbor rektora vrijedi ista argumentacija kao i za izbor senata. To je u praksi dokazano neuspješan model. Ovakav način izbora olakšava održanje status quoa na sveučilištu. Vrijedi ista preporuka: ostavimo to statutima sveučilišta, kada već ne postoji politička hrabrost da se upravljanje sveučilištem uredi na moderan način po bilo kojem modelu zapadnih demokratskih zemalja, u kojima je izbor rektora demokratski legitimiran od strane većine kvalificiranih članova akademske zajednice, a često i dodatno od strane države kao financijera i posrednika između poreznih obveznika i akademske zajednice. Kao alternativu predlažemo izbor rektora javnim natječajem koji provodi Sveučilišno vijeće, a čiji izbor potvrđuje senat, ili obrnuto. Potpuno je besmisleno da se kao uvjet za pokretanje postupka razrješenja rektora traži natpolovična većina članova senata. Ako postoji natpolovična većina za postupak onda je rektoru legitimitet već time uvjerljivo poljuljan. Primjereno demokratskim standardima za postupak bi bilo pristojno tražiti 10 posto članova senata. Broj od dvije trećine članova senata potrebnih za razrješenje rektora postavljen je nerazumno za tako odgovornu dužnost. Iz odredbe stavka 7. proizlazi da rektor koji svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči sveučilištu ili sastavnici veću štetu može i dalje ostati na funkciji ako ga podupire svega trećina članova senata. Mišljenja smo da bi, posebice imajući u vidu značaj razloga za razrješenje navedenih u točkama 3. i 4. stavka 6., natpolovična većina glasova trebala biti dovoljna za razrješenje rektora. Za pitanje kršenja zakona s većim posljedicama ili nanošenja veće štete razriješiti rektora treba moći Sveučilišno vijeće običnom većinom. Suprotstavljanje ovakvom rješenju u ime navodne autonomije sveučilišta je znak već poslovične zloupotrebe ili nerazumijevanja toga pojma. Nema autonomije bez odgovornosti prema široj društvenoj zajednici. Uloga sveučilišnog vijeća je nadzorna koja mora imati i snagu odlučivanja o blokadi nezakonitih i štetnih odluka i smjeni onih koji krše društvene norme. Sveučilišno vijeće nije revizija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1848 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | PRIMJEDBA SE PODNOSI U IME VIJEĆA BIOTEHNIČKOG PODRUČJA: Nadležnosti Vijeća područja propisana je člankom 23. Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Vijeće biotehničkog područja između ostalog potvrđuje izbore u znanstveno-nastavna te nastavna zvanja za koje postupke izbora provode nadležne sastavnice. Prema prijedlogu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ukida se dualizam zvanja i radnih mjesta te za nastavna i znanstveno-nastavna radna mjesta ostaju samo radna mjesta. Ostaju minimalni, tzv. nacionalni kriteriji, ali ovaj puta za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Kriterije donosi Nacionalno vijeće, na prijedlog matičnih odbora koji se osnivaju na razini polja. Ustanove (Fakulteti) su dobili veću autonomiju u postupku izbora, ali uz finalnu kontrolnu točku matičnih odbora za izbore na nova radna mjesta i napredovanja. Ustanove (Fakulteti) su dobile obavezu propisivanja dodatnih kriterija (viših od nacionalnih) za napredovanje. Primjerice, potvrda izbora u znanstveno-nastavno zvanje docent ili izvanredni profesor više ne bi bila u nadležnosti Vijeća područja već Matičnog odbora kao ni utvrđivanje kriterija izbora u znanstveno-nastavna te nastavna zvanja. Smatramo kako se normativnom regulacijom navedenom u članku 40. stavku 3. Zakona gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju dva zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. U cilju osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice za umjetničko područje, trebalo bi zadržati komponentu izbora u zvanja putem ovlaštenih Vijeća kao dio postupka koji bi prethodio izboru u odgovarajuće radno mjesto. Matični je odbor (barem do sada) odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik uvjete za izbor u znanstvenu komponentu znanstveno-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja utvrđivalo je nadležno Vijeće područja Sveučilišta odnosno Senat. Postojale su dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Stoga Vijeće biotehničkog područja smatra da je regulacija važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pravilnija i da ju ne treba mijenjati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1849 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | Odredba članka 21. stavka 7. nije u skladu (nije razmjerna) s člankom 14. stavkom 7. Za pokretanje postupka razrješenja rektora je potrebna dvotrećinska većina, a za pokretanje postupka razrješenja dekana jedna trećina članova fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća. Vezano za odredbu članka 21. stavka 8. smatramo da bi bilo dobro predvidjeti i ulogu rektora, odnosno senata. Ako fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće ne može izabrati dekana velika je vjerojatnost da neće moći imenovati ni vršitelja dužnosti dekana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1850 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | SASTAV SENATA Dosadašnji sastav senata pokazao se neučinkovitim ili nesposobnim ostvarivati svoju svrhu, što je opće poznata činjenica u javnom životu RH. Budući da se iz ovog Nacrta da iščitati da očito ne postoji politička volja izvršne vlasti koja bi bila spremna propisati sastav i način rada senata, a koji bi onemogućio ispoljene slabosti, bilo bi možda najbolje Zakonom uputiti na više modela izbora i sastavljanja senata (izbori na sveučilištu među nastavnicima, izbori po znanstveno-nastavnim područjima ili poljima itd, ili pak postojeći delegatski model) pa neka statutima sama sveučilišta sebi izaberu neko rješenje. Manje je zlo prepustiti ta pitanja sveučilištima samima kroz njihove statute nego obavezati i one zdrave intelektualne sredine na dokazano neuspješan sustav upravljanja sveučilištima po kojemu senat čine osobe koje se nalaze u izravnoj financijskoj ovisnosti o rektoru i koje nemaju puno manevarskog prostora za brigu o sveučilištu samome jer nose teret brige o fakultetima kojima su na čelu. Takav delegatski sistem formiranja Senata znači da u njemu svi prije svega brinu o partikularnim interesima onih koji su ih izabrali, tj. svojih sastavnica, a ne postoji pravi motiv za brigu o sveučilištu kao cjelini pa toga gotovo da i nema. Ako o tome ne brine niti rektor na primjereni način onda nastupa pravi poremećaj vrijednosti i funkcioniranja, kao što nas praksa na to upozorava. STUDENTI U odnosu na predloženi tekst članka 12. stavak 2. mislimo da se Zakonom treba uputiti na statute sveučilišta po tom pitanju. Zakon bi trebao tek odrediti najmanji postotak studenata članova Senata. Napisati fiksni postotak je neprovediva odredba. Trebalo bi uputiti na statute da odrede na svakom sveučilištu broj studenata poslijediplomskih studija, iako tu postoje velike dvojbe. Ako se radi o asistentima onda su oni primarno zaposlenici sveučilišta, a ne studenti, a ako se radi o studentima poslijediplomskih studija koji nisu zaposlenici sveučilišta, otvara se pitanje koji je razlog njihovog sudjelovanja u Senatu, koji je stupanj njihove zainteresiranosti i kako će se oni birati? Mislimo da su neka druga pitanja studentske participacije neusporedivo relevantnija. Ovim putem posebno ističemo kako smatramo nužnim propisati obvezu studenata da participiraju u izborima za sastav studentskog zbora čime bi se nedvojbeno osigurao održivi legitimitet studentskih predstavnika, baš kao što bi trebalo mogućnost njihova ocjenjivanja nastavnika pretvoriti u njihovo pravo i obavezu. U stavku 5 bilo bi dobro prepustiti statutima sveučilišta da odlučuju o tome trebaju li studenti sudjelovati u postupku izbora rektora i prorektora. S obzirom na izostanak održive izborne legitimacije studentskih predstavnika držimo da se to pitanje treba prepustiti statutima samih ustanova, ako se već nema volje propisati obavezno glasovanje na studentskim izborima. Druga je mogućnost da studentski predstavnici mogu sudjelovati u radu Senata samo ako je na izbore izašao zakonom određeni kvalificirani broj studenata, npr. trećina ili četvrtina studenata na sveučilištu. Takvi izbori se mogu odvijati i elektorski pri čemu elektori moraju imati potrebni cenzus na svojim ustanovama. Ako nemaju ne mogu ući u elektorsku skupštinu. STATUSNE PROMJENE U odnosu na stavak 3. točku 6. i 8. ističemo kako je potrebno preciznije stipulirati doseg ovlasti senata prilikom odlučivanja o pitanjima koja se tiču statusnih promjena sveučilišta, odnosno uskladiti i razjasniti ovlasti iz ove točke i ovlasti iz čl. 16. Zakona. Prema točki 6. i 8. ovdje proizlazi da Senat odlučuje o statusnim promjenama na sveučilištu. Nije jasno radi li to uz suglasnost Vlade RH ili samostalno. S obzirom da je člankom 16. propisano da jednu takvu statusnu promjenu (izdvajanje sastavnice i osnivanje novog sveučilišta) može tek predložiti Vladi RH, koja dakle, kao osnivač, o tome odlučuje, otvara se pitanje da li ostale promjene može donositi sa ili bez suglasnosti Vlade RH. Ostale su promjene internog karaktera, npr. spajanje fakulteta, osnivanje novih fakulteta i slično. Zakon bi trebao odgovoriti radi li to senat samostalno ili uz suglasnost osnivača. KAKO TO SENAT PROVODI REIZBORE I IZBORE NA RADNA MJESTA U odnosu na točku 13. istog članka, a s obzirom da navedeno nije detaljnije pojašnjeno ni u člancima koji govore o izboru na radna mjesta, ukazujemo kako ostaje nejasno u kojim to slučajevima Senat provodi reizbore i izbore na znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, znanstvena, nastavna, suradnička i stručna radna mjesta zaposlenika sveučilišta. Je li riječ samo o izborima zaposlenika s kojima sveučilište sklapa ugovore o radu ili je riječ o sudjelovanju senata u postupku izbora zaposlenika pojedinih sastavnica te na koji način se to sudjelovanje senata realizira. Nadamo se da nije riječ o ovom potonjem . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1851 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Nejasno je na koji točno način sveučilišno vijeće nadzire rad sastavnica javnog sveučilišta, što proizlazi iz odredbe stavka 1. ovog članka, s obzirom da u članku 15. koji detaljnije uređuje ovlasti sveučilišnog vijeća nije navedena niti jedna konkretna ovlast koja bi istom tijelu omogućavala nadzor nad radom sastavnica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1852 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | OPĆENITI OSVRT NA Nacrt Predložene promjene, koje unaprjeđuju odnos prema stručnoj visokoj naobrazbi te, naročito, one koje umanjuju diskriminirajući odnos prema privatnome sektoru visokog obrazovanja, doprinijet će razvoju visokoobrazovnog sustava u cjelini i njegovom prilagođavanju potrebama tržišta rada i razvoja gospodarstva. U tome smislu, posebno su korisne predložene odredbe koje: • omogućuju prelazak studenata sa stručne na sveučilišnu vertikalu uz polaganje razlikovnih ispita • ozakonjuju naziv stručni magistar, umjesto postojećeg dvojbeno smislenog naziva stručni specijalist • uključuju rektore svih privatnih sveučilišta u sastav Rektorskog zbora, umjesto da ih, prema postojećem zakonu, predstavlja samo rektor jednog od njih Imajući u vidu specifičnosti djelovanja, naročito poslovnog djelovanja, privatnih sveučilišta u odnosu na javna (državna), a posljedično i razlike u modelima upravljanja istima, u Nacrtu nerijetko nije dovoljno jasno istaknuto koje se odredbe odnose na sva visoka učilišta, koje samo na javna (državna), a koje samo na privatna. Sa ciljem uklanjanja mogućih nejasnoća, bilo bi dobro u odgovarajućem dijelu zakona, poželjno već u uvodnim napomenama, uvrstiti članak sljedećeg sadržaja: Odredbe ovoga zakona koje su propisane visokim učilištima bez navođenja radi li se o javnim/državnima ili privatnima, vrijede jednako, kako za javna/državna tako i za privatna. Ono što je odredbama ovog zakona izrijekom propisano isključivo državnim visokim učilištima, privatna reguliraju svojim statutom i/ili drugim općim aktom. Svi daljnji članci Nacrta trebali bi biti prilagođeni ovoj uvodnoj odredbi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1853 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Radni odnos zaposlenika visokih učilišta zasniva se ugovorom o radu pa je Zakon o radu opći propis koji se primjenjuje u radu tih zaposlenika. Zakon o radu više ne poznaje disciplinsku (stegovnu) odgovornosti radnika jer su te su odredbe davno brisane, dok su zadržane u ovom Zakonu. Zakonom je određeno da zaposlenik visokog učilišta može stegovno odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenja prema pravilniku o stegovnoj odgovornosti bilo propisano kao stegovno djelo i za koje je bila propisana stegovna sankcija. U praksi je pravilo da se povrede radne obveze ne navode taksativno, već primjerice jer je vrlo teško unaprijed točno definirati sve moguće pojavne oblike povreda. Ukoliko se neka povreda „zaboravi“ navesti u popisu stegovnih djela, tu povredu neće biti moguće ni sankcionirati jer će naknadno nadopunjavanje popisa biti irelevantno s obzirom da djelo mora biti propisano kao stegovno djelo u trenutnu njegovog počinjenja. Na ovaj bi način mnoga djela, koja objektivno jesu povrede radne obveze, mogla ostati nesankcionirana samo zato što nisu na vrijeme predviđena u pravilnicima. Stoga predlažemo Zakon uskladiti sa Zakonom o radu i brisati ovu odredbu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1854 | MARIJA TOMAS | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Potrebno je s Ministarstvom uskladiti primjenu ove odredbe kako bi se osigurali dodatni koeficijenti za zaposlenike čije je napredovanje odgođeno uslijed produžene mogućnosti rada zaposlenika koji će umjesto sa 65 godina, otići u mirovinu sa 67 godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1855 | Stjepan Ćurčić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Ne vidim smisao ograničavanja trajanja studiranja izvanrednim studentima jer sami snose troškove svog studiranja i prilagođavaju ga radnim obvezama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1856 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | Iz odredbe stavka 3. dalo bi se zaključiti da se želi isključiti primjena odredaba općih propisa o radu na određene aspekte radnopravnih odnosa zaposlenika u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti. Naime, nejasno je na koje se točno postupke kojima se odlučuje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika referira stavak 3. ovog članka. Nastavnici, znanstvenici i suradnici primarno su zaposlenici ustanova koji u vezi prava i obveza iz radnog odnosa sklapaju ugovore o radu te je o njihovim pravima i obvezama prvenstveno ovlašten odlučivati poslodavac unutar njihovog radnopravnog odnosa, u kojem slučaju se nedvojbeno primjenjuju opći propisi o radu. Odredbom članka 5. stavka 3. zapravo se određuje da se na odlučivanje o pravima i obvezama nastavnika, znanstvenika i suradnika primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku što bi značilo da će primjerice o pravu na godišnji odmor nastavnika (pravo iz radnog odnosa) fakultet odlučivati u upravnom postupku. To bi ujedno značilo i da ako zaposlenik nije zadovoljan s rješenjem o korištenju godišnjeg odmora, protiv njega može podnijeti žalbu, a zatim pokrenuti i upravni spor. Pretpostavljamo da to ipak nije bila intencija predlagatelja stoga predlažemo da se u stavku 3. precizno navede da se na radnopravni status zaposlenih u javnim ustanovama primjenjuju opći propisi o radu, osim u slučajevima određenima Zakonom, kada se na odlučivanje o pojedinim pravima i obvezama primjenjuje opći propis kojim je uređen upravni postupak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1857 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Stručni nositelji izrade nacrta prijedloga zakona u prijelaznim odredbama svugdje polazi od činjenično pogrešne premise da su do sada, tj. prema sada važećemu ili ranije važećim režimima u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, postojala znanstveno-nastavna radna mjesta ili umjetničko-nastavna radna mjesta. Postojala su i postoje znanstveno-nastavna i umjetničko nastavna ZVANJA, te odgovarajuća radna mjesta. Sve takve odredbe (među kojima su odredbe članka 110. ogledni primjeri) treba cjelovito izmijeniti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1858 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 109. | Članak 109. predlaže se dopuniti novim stavkom 3.: „Konstituirajuću sjednicu saziva i vodi rektor sveučilišta bez prava glasa, do izbora predsjednika sveučilišnog vijeća u skladu s ovim Zakonom.“ Predloženim stavkom ispunjava se pravna praznina o tom tko saziva i vodi sjednice sveučilišnog vijeća do izbora njegova predsjednika. | Primljeno na znanje | Predloženo je propisano člankom 15. stavkom 8. prijedloga Zakona. |
| 1859 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Analiza postojećeg stanja nije utemeljena na novijim podacima i metodološki je netočna, na što su mnoge kolege upozovarale, uključujući prof. Damira Stanzera s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. To potvrđuje i istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Stanfordu (https://journals.plos.org/plosbiology/article/authors?id=10.1371/journal.pbio.3000918), prema kojem je 47 hrvatskih znanstvenika (od toga njih pola sa Sveučilišta u Zagrebu) u top 2 % najcitiranijih znanstvenika u svijetu. Osim toga, 134 hrvatska znanstvena časopisa su indeksirana u bazi WoS CC (https://mjl.clarivate.com/search-results), a njih 163 u bazi Scopus (https://www.scimagojr.com/journalrank.php?country=HR), po čemu smo daleko bolji od zemalja (npr. Austrije, Belgije, Češke, Švedske, Danske) s kojima smo uspoređeni u analizi postojećeg stanja. Pritom ne treba zanemariti činjenicu da smo prema % BDP-a koji izdvajamo za znanost i znanstveno izdavaštvo pri dnu ljestvice europskih zemalja, što pri analizi nije uopće uzeto u obzir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1860 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | - Stavak 2. – smatramo da je neprihvatljivo, neprimjereno, suprotno inozemnim primjerima i ponovo praktično neostvarivo da se u slučaju nepotpisivanja programskog ugovora sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjuju za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Predlažemo formulaciju prema kojoj će se u svakoj godini u kojoj programski ugovor nije dogovoren ustanovi privremeno doznačiti 95 % ponuđene osnovne proračunske komponente. Takva mjera je razumna za privremeno financiranje ustanove do završetka pregovaračkog postupka (što je i temeljni smisao). Kao što smo najavili kod članka 96. na ovom mjestu navodimo motive koji Zakonu imperativno nedostaju, a koje nismo ranije objasnili: - Kategorizacija stručnog rada (vezani stručni rad za znanost i nastavu i stručni rad za tržište – u okviru poslova iz ugovora o radu ili izvan tog okvira), te ograničenja takvoga rada s obzirom na sadržaj (zabrana trivijalnog rada i nelojalne konkurencije, dopuštenje i poticanje visokospecijaliziranog stručnog rada potrebnog društvu i misiji ustanove). - Radi jasnoće i konzistentnosti u odnosu na razne aspekte i probleme financiranja, smatramo nužnim u Zakonu razlikovati i definirati temeljnu i dopunsku djelatnost javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta. Temeljna djelatnost je spomenuta u članku o osnovnoj proračunskoj komponenti, ali nigdje nije definirana, a to je nužno kako radi povezanosti s izvorima financiranja, tako i radi razlikovanja vrsti stručnog rada, jer jedan dio stručnog rada mora biti dio temeljne djelatnosti, a drugi svakako ide u dopunsku djelatnost. Osnovnu djelatnost čine znanstvena istraživanja, nastava i umjetnička djelatnost, kao i stručni rad kada je on neposredna pretpostavka ili posljedica znanstvenog rada ili je u funkciji kvalitete nastavnog i znanstvenog procesa. Prilikom sklapanja programskih ugovora nužno je predvidjeti da se osnovna djelatnost primarno financira sredstvima osnivača i namjenskim prihodima. Dopunske djelatnosti mogu obuhvaćati poslove kojima se visoka učilišta i javni instituti smiju baviti sukladno ovom Zakonu te podzakonskim aktima koji reguliraju ova pitanja, poput pravilnika iz članka 97. ovog Zakona i Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, te se obavljanje takvih poslova u pravilu treba financirati iz nenamjenskih donacija i vlastitih prihoda ustanove, a iznimno i sredstvima općih prihoda i primitaka državnog proračuna, ako za to postoji važan društveni i razvojni interes (ako i kada tako odluči financijer). Primjerice, u kategoriju dopunskih poslova pripadaju stručni i znanstveni projekti visokih učilišta i javnih instituta koji se obavljaju za tržište i u tržišnim uvjetima, kao i različite vrste nastavnih programa, tečajeva, radionica i slično, koji se ne smatraju studijima u smislu ovog Zakona i nisu dio temeljne djelatnosti (normirane radnim normama Kolektivnog ugovora). - Jasna regulacija načina plaćanja stručnog rada – u redovnom radnom vremenu, u prekovremenom radu i putem (autorskog) ugovora o djelu - Ograničenja takvog stručnog rada s obzirom na visinu primitaka (opcija) tragom prakse i pravilnika naših ustanova. - Neka od tih i slijedećih pitanja se mogu urediti i Pravilnikom Ministarstva, neka Kolektivnim ugovorom ali Zakon bi morao dati izričita ovlaštenja Ministarstvu odnosno Kolektivnom ugovoru za takvu regulaciju. - Zakonom je nužno regulirati ono što lex specialis može regulirati drugačije od lex generalisa, a što je specijalna potreba našeg sustava, i što ne mogu niti Pravilnik Ministarstva niti Kolektivni ugovor. To su: 1. pitanja uklanjanja pretjeranog ograničenja broja prekovremenih sati u kreativnom radu, 2. otvoriti mogućnost planiranja prekovremenog rada u našem sustavu, što se pokazuje kao nužnost ako hoćemo da naše ustanove djeluju zakonito. 3. specijalna regulacija rada na (autorski) ugovor o djelu, koja mora biti fleksibilnija od generalne regulacije ovoga pitanja. Ova gore tri pitanja ne mogu biti uređena Pravilnikom, već samo Zakonom. - Znanstveni rad za tržište: kada jeste javna služba, i kada može biti financiran od države, a kada ne. Ostali sadržaji koji nedostaju: - Definiranje rada na patentima i inovacijama (je li to stručni ili znanstveni rad); - Nedostaje proces zaključivanja programskih ugovora; - Propisati obaveznu solidarnost i smanjenje nejednakosti među ustanovama - između onih koji imaju mogućnost ostvarenja vlastitih prihoda i onih koji to nikako nemaju: osnivanje fonda za izravnanje materijalnog standarda iz sredstava vlastitih prihoda i sredstava državnog proračuna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1861 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Budući da je u internetskom savjetovanja glava VII. i njezin naslov ponuđen kao nastavak članka 95. (koji pripada u VI. dio, Potpora visokom obrazovanju, znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti), osvrt na Sedmi dio zakona: Financiranje visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, daje se ovdje, a sadržajno se odnosi na cijeli sedmi dio (čl. 96.-103.). Odredbe o financiranju su nepotpune, neprecizne, nadasve nedorečene i time podložne različitim i tumačenjima. Takvo zakonsko rješenje nije prihvatljivo. Nacrtom se u potpunosti mijenja način financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja, a Ministarstvo predloženim zakonskim rješenjima uvodi konfuziju, pravnu nesigurnost i ne samo da narušava, nego u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta. Ovo je već vidljivo u definiranju izvora sredstava za financiranje visokih učilišta (čl. 96.), jer ona de facto gube vlastite prihode (skoro svi prihodi visokih učilišta i znanstvenih instituta su određeni kao sredstva osnivača ili namjenska sredstva). Navedeno nema samo puko terminološko značenje, nego će u kontekstu primjene zakona o državnom proračunu izazvati negativne posljedice na financijsko poslovanje visokih učilišta. Čak ni takvo drastično ograničavanje financijske autonomije sveučilišta nije dovoljno Ministarstvu, pa čl. 97. st. 3. određuje da ministar pravilnikom utvrđuje kriterije raspolaganja vlastitim prihodima. Drugim riječima, čak i o malom dijelu sredstava kojim bi visoka učilišta mogla samostalno raspolagati, ministar će odrediti način na koji se ona mogu koristiti. Predloženi način financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti u potpunosti ukida financijsku autonomiju sveučilišta, i stavlja ministra i politiku kao odlučujućeg faktora u upravljanju sveučilištem. Podređenost visokih učilišta Ministarstvu i političkoj vlasti očituje se i u zakonodavnom okviru za sklapanje programskih ugovora. Nacrt ne samo što ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost, i ostavlja ovo pitanje otvoreno različitim tumačenjima, već u čl. 102. st. 10. određuje da sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom. Ni takvo duboko neodrživo rješenje koje omogućuje vladi da arbitrarno mijenja sve bitne elemente programskih ugovora i time dovede visoka učilišta u potpuno podređeni položaj prema Vladi i Ministarstvu nije dovoljno ovlaštenom predlagatelju zakona. Ide se i dalje od toga. Zbog toga Ministarstvo predlaže da ako se programski ugovor ne sklopi u rokovima propisanim uredbom, za sljedeću akademsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U biti, članak 103. programskom ugovoru uskraćuje svako obilježje ugovora, pa čak i disparitetnog ugovora ili ugovora s nepoštenim odredbama iz perspektive javnog sveučilišta. Riječ je o očiglednoj ucjeni u kojoj javno sveučilište mora sklopiti ugovor, a ne želi li ga sklopiti ili ga ne želi sklopiti pod određenim uvjetima koje diktira politička vlast, druga strana jednostavno može pričekati istek rokova, a javno sveučilište bit će snagom ovih odredaba penalizirano. To ostavlja i mogućnost zloraba i prisile, što negira samu bit autonomije sveučilišta, a to se ogleda u tome što ove norme sile sveučilište na sklapanje programskog ugovora, neovisno kakav je sadržajem i odgovara li mu, samo zato da ne bi podleglo penalizaciji. Konačno, kako bi u potpunosti osiguralo podređen položaj visokih učilišta, ministarstvo je i sredstva za plaće zaposlenih i njihovih materijalna prava obuhvatilo programskim ugovorima. Premda se radi o stavkama koje ne mogu biti podložne pregovorima, jer se plaće zaposlenih i njihova materijalna prava utvrđuju kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom, o njima bi također prema mišljenju Ministarstva trebalo pregovarati svake tri godine. Nejasno je o čemu bi visoka učilišta pregovarala s Ministarstvom glede plaća zaposlenih, ali jasno je da njihovim uvrštavanjem u programske ugovore prijetnja penalizacije postaje prijetnja financijskog opstojnosti institucija. Jer ako visoka učilišta na pristanu na diktat Ministarstva, 5 % smanjiti će se sredstva za plaće, i ona će se umanjivat za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Umjesto da se odredilo da će se prilikom sklapanja programskih ugovora pregovarati o potrebama za zapošljavanje u trogodišnjim programskim razdobljima, gdje bi se na temelju dogovora definiralo zapošljavanje novih nastavnika, znanstvenika, suradnika te ostalog osoblja sukladno ciljevima programskih ugovora, te potrebama javnih učilišta i znanstvenih instituta, Ministarstvo je odlučilo u programske ugovore uključiti plaće svih zaposlenika, za koje je već dalo suglasnost o zapošljavanju, s jednim ciljem - kako bi u potpunosti osiguralo podređenost sveučilišta Ministarstvu. Umjesto da je Ministarstvo predložilo rješenja koja bi osigurala jačanje strateškog planiranja, izvrsnosti i financijske odgovornosti znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, te transparentnost njihova poslovanja, cilj Ministarstva je da preko odredbi o financiranju visokih učilišta i znanstvenih instituta uspostavi potpunu kontrolu nad upravljanjem sveučilištem. Ovakva namjera jasno proizlazi iz niza odredbi ovog i drugih prijedloga nacrta zakona kojima se oduzimaju ovlasti, i to u potpuno stručnim pitanjima, Nacionalnom vijeću za Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i drugim neovisnim tijelima, s ciljem da se sva moć nad sustavom koncentrira u Ministru kao političkom nositelju vlasti. Prenošenje osnivačkih prava na Ministarstvo, i time obezvrjeđivanje uloge Hrvatskog sabora, sastav sveučilišnog vijeća, te odredbe o financiranju u potpunosti razotkrivaju tu namjeru. Međutim, kako bi se uistinu osigurala potpuna kontrola nad sustavom znanosti i visokog obrazovanja, potrebno je oslabjeti položaj visokih učilišta , odnosno sveučilišta u pregovorima oko programskih ugovora. Zbog toga i neodređenost zakonskih normi glede postupka pregovaranja, i otvaranje mogućnosti da sastavnice pregovaraju o programskim ugovorima izravno s Ministarstvom mimo Sveučilišta. Navedenim se ne samo zadire u organizacijsku autonomiju Sveučilišta, već se de iure i de facto dezintegrira Sveučilište u jednom od najbitnijih područja, suprotno deklariranoj intenciji nacrta prijedloga da se stvori pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, Ne samo što nacrt prijedloga razbija Sveučilište na pojedine sastavnice, već time i slabi položaj Sveučilišta i sastavnica u pregovaračkom procesu s Ministarstvom, te otvara mogućnost da Ministarstvo politikom divide et impera u potpunosti razjedini Sveučilište. Ovo će imati pogubne posljedice za Sveučilište u cjelini. Iz niza odredbi proizlazi kako je ovo i prikriveni cilj ovog nacrta prijedloga, jer slabljenjem Sveučilišta osigurava se neprikosnoveni položaj Ministra i Vlade kao apsolutnog upravljača cijelim sustavom. Predloženo zakonsko uređenje u suprotnosti je s ustavnim jamstvom autonomije, dosadašnjim zakonskim uređenjem, te odlukama Ustavnog suda. Stoga je nužno napraviti niz izmjena u nacrtu prijedloga zakona, posebno u pogledu financiranja sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, kako bi se osigurala organizacijska i financijska autonomija sveučilišta, ostvario pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta, te onemogućila politička kontrola nad sveučilištem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1862 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Stavak 4 izmijeniti da glasi: (4) Sveučilišni specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij. Sveučilišni specijalistički studij može upisati i osoba koja je završila stručni diplomski studij uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište i/ili uz najmanje pet godina radnoga staža u području izvođenja studija. Uvjete upisa na sveučilišni specijalistički studij utvrđuje visoko učilište. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1863 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona prema kojemu je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj. Prijedlog nacrta degradira Nacionalno vijeće i oduzima mu niz ovlasti. Umjesto da se zadržala važnost i uloga ovog krovnog nacionalnog tijela koje bi trebalo skrbiti za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, Ministarstvo je odlučilo oslabiti ovo tijelo i niz njegovih ovlasti prenijeti na političku instancu – ministra, iako se njima uređuju potpuno stručna pitanja. Administrativne poslove za Nacionalno vijeće ovim se Nacrtom predlaže prebaciti s Agencije za znanost i visoko obrazovanje (kako je u aktualnom zakonu) izravno na Ministarstvo, iako je Ustavni sud Republike Hrvatske u točki 4.2.1. Odluke broj U-II-1304/2013 od 16. srpnja 2013. (Narodne novine, broj 99/13, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2013_07_99_2258.html) već utvrdio da je Nacionalno vijeće: - „tijelo posebne vrste koje je odgovorno Hrvatskomu saboru i ne spada među upravna tijela i organizacije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta“ - „neovisno saborsko tijelo“ - „stručno tijelo Hrvatskoga sabora od posebnoga značenja“ - „tijelo javne vlasti“. Stoga takva etatizacija Nacionalnog vijeća nije prihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1864 | KRISTIAN VLAHOVIČEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Jezični popravak u stavku 11: (11) Nakon dostave odluke iz stavka 9., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 10. ovog članka visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa dodatak ugovoru o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1865 | Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | - Stavak 3. alineja 1.- Školarine se trenutno tretiraju kao vlastiti prihod i koriste se za najrazličitije namjene što u sustavu stvara motivaciju za povećanjem školarina. Sukladno čl. 52. Zakona o proračunu, namjenskim prihodima mogu se definirati prihodi za posebne namjene, čije se korištenje i namjena utvrđuju zakonom. Shodno tome, ovaj Zakon treba školarine studenata definirati kao prihode za posebne namjene koji se mogu koristiti isključivo za dodatno poboljšanje kvalitete nastave, uvjeta studiranja i za naknadu troškova održavanja nastave studenata koji plaćaju školarine. - Stavak 3., alineja 4: Odredbe treba uskladiti sa Zakonom o proračunu jer nije jasno govori li ova alineja o namjenskim ili vlastitim prihodima. Prihodi od pobrojanih aktivnosti smatraju se vlastitim prihodima, ako su ostvareni obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima te ako ih mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna. U suprotnom riječ je o namjenskim prihodima. - Stavak 4. – Umjesto trenutne formulacije trebalo bi izravno samo napisati što to čini vlastite prihode, na isti način na koji su opisana sredstva osnivača i namjenski prihodi u prethodnim stavcima. Dakle sadržaj već dobrim dijelom postoji u predmetnom stavku 4., ali je bolje formulaciju uskladiti sa Zakonom o proračunu i izravno napisati da vlastite prihode čine „sredstva pribavljena iz drugih izvora, odnosno obavljanjem poslova za tržište i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna te koji ne štete ostvarivanju osnovne misije niti narušavaju ugled, ekonomsku i akademsku neovisnost i dostojanstvo visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta.“ - Otvaraju se pitanja: kakve su posljedice nepoštivanja ovoga članka, odnosno je li ovaj članak deklaracija, instrukcija ili norma koja obavezuje. Kako osigurati njegovu primjenu? Ovom poglavlju o financiranju nedostaju krucijalni sadržaji nužni za odgovarajuće i transparentno funkcioniranje sustava. S obzirom da su primjedbe u ovoj raspravi organizirane na način da se unose prema člancima pa ono što nedostaje teško se može smjestiti uz neki konkretni članak, one motive i ona pitanja koje treba ugraditi u Zakon navesti ćemo na kraju poglavlja. | Primljeno na znanje | Članak 96. prijedloga Zakona je u skladu s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 1866 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Stavak (3) članka 41. trebao bi glasiti: "Izborom nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto redovitog profesora u trajnom izboru, znanstvenog savjetnika u trajnom izboru, PREDAVAČA SAVJETNIKA U TRAJNOM IZBORU i profesora stručnog studija u trajnom izboru okončan je postupak napredovanja, odnosno reizbora." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1867 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Nedopustivo je da čl. 39., stavak (4) izjednačava uvjete za nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto. Nastavnici u nastavnim zvanjima predavača i viših predavača dosad su, uz ostale uvjete, morali ispunjavati i uvjet od najmanje tri godine radnog iskustva u struci (za predavače), odnosno najmanje pet godina radnog iskustva u struci (za više predavače) te imati pozitivno ocijenjeno nastupno predavanje kod prvog izbora u zvanje. Prema trenutnom prijedlogu, u nastavna zvanja predavača i višeg predavača moguće je izabrati početnika bez ikakvog iskustva u nastavnom radu. Pritom su nastavnici u nastavnim zvanjima na sveučilištima nositelji svojih kolegija, kreiraju njihove silabuse, određuju ciljeve, brinu o postizanju ishoda učenja, održavaju sve oblike nastave (predavanja, vježbe, seminare) te u konačnici vrednuju i ocjenjuju rad studenata kroz pismene i usmene ispite. Usporedbe radi, asistenti ne mogu biti nositelji, držati predavanja ili ocjenjivati studente, a postoje i razlozi zašto je tome tako. Smatram da početnici bez iskustva ne bi smjeli biti birani u nastavna zvanja, uz svu odgovornost koju ta zvanja podrazumijevaju. Ukoliko je, pak, intencija upravo izjednačiti nastavno zvanje predavača/višeg predavača i suradničko zvanje asistenta, tada je jedno od to dvoje suvišno pa se može i ukinuti. Ili predavačima/višim predavačima treba smanjiti nastavnu normu i omogućiti stjecanje doktorata znanosti pa ih na taj način uistinu izjednačiti s asistentima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1868 | Denis Škulec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1869 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Prema načelu pravednosti, predavačima na sveučilištu nužno je omogućiti napredovanje nakon izbora u zvanje višeg predavača, čime bi im se omogućio ravnopravan položaj u odnosu na ostale kategorije nastavnika u sustavu visokog obrazovanja. U tom smislu podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Osim toga, u skladu s proklamiranim ciljevima promicanja izvrsnosti i istraživačkog rada, krajnje je vrijeme da sustav znanosti i visokog obrazovanja iznađe način kako nastavnike u nastavnim zvanjima poduprijeti u stjecanju doktorata znanosti umjesto što ih se u tome sustavno obeshrabruje (primjerice, megalomanskom nastavnom normom, nedostupnošću ikakve financijske potpore, pa i omalovažavajućim stavom da njihov rad ionako "ne zahtijeva znanstveni pristup", kako navodi čl. 37, stavak (1) ovog prijedloga Zakona) - iako je, nota bene, doktorat znanosti jedan od uvjeta Rektorskog zbora za izbor u nastavna zvanja predavača i višeg predavača (!). Sustav znanosti i visokog obrazovanja već dugo njeguje maćehinski, diskriminatoran i neprincipijelan odnos prema nastavnicima u nastavnim zvanjima predavača i viših predavača, dok trenutni prijedlog Zakona takav odnos samo dodatno legitimira. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1870 | MATEA TEKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju . |
| 1871 | Branko Štefanović (Sveučilište VERN') | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 63. | Članak 63. Naslov: Kratki studij Osvrt: Budući da se iza naslova u Članku 63. nadalje govori isključivo o stručnom kratkom studiju, ovakav naslov zbunjuje, jer izaziva dojam da, osim stručnih, postoje još neki, recimo sveučilišni ili neki drugi kratki studiji, koji nisu obuhvaćeni ovim poglavljem zakona. A takvih drugih kratkih studija nema. Logično je, stoga, da i naslov bude sukladan. Prijedlog Promijeniti naslov u: Stručni kratki studij | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1872 | MIROSLAV VRANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, podržavam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Lijep pozdrav, Miroslav Vranić Studenska inicjativa "300=300" | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1873 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viša predavačica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1874 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viši predavač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1875 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viši predavač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1876 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Nastavna djelatnost je jedna od ključnih djelatnosti visokoškolskih ustanova. Marieta Djaković, viša predavačica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1877 | ANITA MILANOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1878 | Maja Novak Lađarević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Nedopustivo je da čl. 2 izostavlja nastavnu djelatnost i nastavnike, a odnosi se na osnovna načela visokog obrazovanja. Visokoobrazovne institucije primarno vrše upravo nastavnu djelatnost, a nositelji su nastavne djelatnosti primarno nastavnici, a ne isključivo znanstvenici i umjetnici. Podržavam prijedloge izmjena i obrazloženja Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1879 | Sveučilište u Zagrebu | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Objektivna, cjelovita i pouzdana analiza postojećeg stanja pretpostavka je kvalitetne reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nažalost, podaci kojima Ministarstvo i njegovi predstavnici u nacrtu prijedloga zakona, kao i u javnim istupima o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja potkrjepljuju potrebu izmjene zakonodavnog okvira su nepotpuni, netočni i u pojedinim dijelovima tendenciozni. Istaknuti ćemo nekoliko takvih primjera koji pokazuju neozbiljan i površan pristup analizi postojećeg stanja, a koji dovode u pitanje pojedine zaključke na kojima se temelji prijedlog reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja i donošenja novog zakonskog okvira. Prvo, Ministarstvo polazi od iznimno velikog broja visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u odnosu na druge države. Pri tom se broj od 129 visokih učilišta u Republici Hrvatskoj komparativno uspoređuje s Austrijom, Češkom, Irskom i Slovenijom. Nije jasno na temelju kojih kriterija su odabrane baš te, a ne neke druge države, i je li na tako sporadičnom (i nereprezentativnom) uzorku moguće donositi bilo kakve zaključke. Možda je Ministarstvo kao kriterij uzelo izdvajanje za istraživanje, visoko obrazovanje i razvoj, prema kojemu je 2020. g. Austrija izdvajala 1.364,20 EUR, Češka 400,80 EUR, dok Hrvatska samo 154,40 EUR po stanovniku. Ili je možda kao kriterij uzet broja studenata, ili se radi o nekim drugi parametrima koje Ministarstvo smatra bitnim? Ne znamo, jer nigdje nismo čuli niti mogli iščitati objašnjenje zašto su baš te države uzete u razmatranje, tako da nije jasno zašto je broj visokih učilišta u odabranim zemljama relevantan za zaključak da u Hrvatskoj postoji preveliki broj visokih učilišta. Puno ozbiljniji nedostatak analize s kojom je Ministarstvo izašlo u javnost pitanje je ukupnog broja visokih učilišta u navedenim državama. Dok su u slučaju Hrvatske u brojku od 129 visoka učilišta uključena sva javna i privatna sveučilišta (9), fakulteti (66), umjetničke akademije (6), sveučilišni odjeli (11), veleučilišta (17), i visoke škole (17), isto nije učinjeno za ostale države koje su uključene u ovu komparativnu analizu. Uzmimo za primjer Češku na čijem primjeru Ministarstvo tvrdi da postoji samo 69 visokih učilišta. Poražavajuće je što je dovoljno samo otići na stranice češke Nacionalne agencije za međunarodno obrazovanje i istraživanje (https://portal.studyin.cz/en/find-your-institution/ ) kako bi saznali da u Češkoj postoji 26 javnih, 2 državne i 33 privatnih visokoobrazovnih institucija koje imaju svoje sastavnice. Tako npr. Karlovo sveučilište u Pragu ima 17 fakulteta, 4 sveučilišna instituta, 5 sveučilišnih odjela itd.; Masarykovo sveučilište u Brnu ima 10 fakulteta s više od 200 odjela i klinika; Češko tehničko sveučilište u Pragu (CTU) ima 8 fakulteta i jedan institut; Sveučilište u Ostravi ima 6 fakulteta; Tehnološko sveučilište u Brnu ima 8 fakulteta i 2 sveučilišna instituta; Sveučilište Palacky u Olomoucu ima 8 fakulteta, Sveučilište Zapadne Češke u Plzenu ima 9 fakulteta i 2 instituta. Samo s ovih 7 javnih sveučilišta došli smo do broja od više od 80 visokih učilišta, sukladno kriterijima prema kojima je Ministarstvo došlo do brojke od 129 visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Problem je međutim u tome da je ostalo još ukupno 19 javnih, 2 državne i 33 privatne visokoobrazovne institucije čije sastavnice nismo pridodali navedenoj brojci. Drugim riječima, u Češkoj Republici postoji znatno veći broj visokih učilišta nego što je Ministarstvo prikazalo, ako zbrajamo javna i privatna sveučilišta, fakultete, umjetničke akademije, sveučilišne odjele itd., tj. ako se koristi ista polazišna matrica za analizu kao i u Republici Hrvatskoj. Slično vrijedi i za Austriju. Ministarstvo ovdje navodi da je broj visokih učilišta 82. Publikacija austrijskog saveznog ministarstva za obrazovanja, znanost i istraživanje iz 2020. godine pokazuje međutim da je 2019. godine u Austriji postojalo ukupno 79 javnih i privatnih sveučilišta (Grunddaten zum österreichischen Billdungsystem, 2019 / Key Figures on the Austrian educational system, 2019, Wissenschaft in Österreich / Statistiken – 2020, Bundesministerium, Bildung, Wissenschaft und Forschung). Ako naglasimo da Sveučilište u Beču ima 20 sastavnica, Sveučilište u Innsbrucku 16, Sveučilište u Grazu 6, itd., jasno je kako je ukupan broj visokih učilišta u Austriji, sukladno kriterijima Ministarstva, znatno veći od prikazanog. Ozbiljna analiza o opravdanosti ili neopravdanosti broja visokih učilišta treba se temeljiti na jasnoj i istovjetnoj metodologiji, tj. da se uspoređuju jednake, a ne različite kategorije. Osim toga, za donošenje meritornih zaključaka na temelju komparativnog pristupa bilo bi poželjno u analizu uključiti sve, a ne samo neke države članice EU, jer potonje pokazuje tendencioznost, da se uzima nekoliko država koje bi možda mogle potvrditi stavove Ministarstva, a ne uzima se u obzir druge koje u cijelosti devalviraju zaključke našeg ministarstva. Uostalom, i sam grafički prikaz s kojim je Ministarstvo izašlo u javnost naslovljen je „Trenutno stanje broja visokih učilišta u zemljama EU“. Drugo, u javnoj raspravi o nacrtu zakona predstavnici Ministarstva polaze od prevelikog broja studijskih programa u odnosu na ostale zemlje EU. Analiza podataka s kojim je Ministarstvo izašlo u javnost ponovno pokazuje nedostatke i slabosti u analitičkom pristupu. Za početak, ponovno su odabrane samo neke države članice EU (Austrija, Danska, Estonija, Finska, Latvija, Norveška i Slovenija) bez jasnih kriterija zašto su ove države odabrane za usporedbu, ili zašto nije rađena analiza na temelju istih država kao i kod broja visokih učilišta. Ponovno, s obzirom da je naslov grafičkog prikaza broj studijskih programa u zemljama EU, onda je Ministarstvo trebalo navesti sve države članice kao pokazatelj da li imamo previše ili premalo studijskih programa, te usporediti ih s drugim podacima relevantnim za donošenje navedenog zaključka. I kod ove analize puno ozbiljnije pitanje je da li se uspoređuje usporedivo, i da li se na istim kriterijima zbrajaju studijski programi u Hrvatskoj i drugim državama. Zbunjujuće je što Ministarstvo i u pogledu broja studijskih programa u Hrvatskoj barata različitim podacima, te nije jasno da li Hrvatska ima 1638, 1541 ili 1734 studijskih programa. Treće, Ministarstvo ističe kako na visokim učilištima broj zaposlenih neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje. Pri tom navodi da je broj zaposlenih na visokim učilištima u studenom 2016. g. iznosio 14 630, dok u studenome 2021. g. evidentirano je 15.433 zaposlenih, što je povećanje od 5 %, ili od 803 zaposlena. Pri tom Ministarstvo zanemaruje činjenicu da je četvrtina od broja zaposlenih u navedenom razdoblju zaposleno na javnim sveučilištima osnovanim od strane Republike Hrvatske u posljednjih nekoliko godina. Istovremeno, Ministarstvo potpuno zanemaruje i svjesno zaboravlja da je u posljednjih sedam godina značajno povećanje broja zaposlenih posljedica odluke Ministarstva o administrativnom prenošenju radnih mjesta znanstvenih novaka s pripadajućim koeficijentima na ustanove u sustavu visokog obrazovanja. Time su se postojeća proračunska sredstva programa usavršavanja više stotina znanstvenih novaka izravno preusmjerili sveučilištima u formi trajnih koeficijenata za kadrovsku obnovu sveučilišta. Dok s jedne strane Ministarstvo sada ističe kako problemi u sustavu proizlaze iz neopravdanog povećanja broja zaposlenih na teret sredstava državnog proračuna i prevelikog broja visokih učilišta, prigodno zaboravlja da je do povećanja broja zaposlenih došlo na temelju odluka samog Ministarstva. Isto tako Ministarstvo sada ističe da u Hrvatskoj postoji preveliki broj visokih učilišta i ustanova u sustavu visokog obrazovanja, a s druge strane Republika Hrvatska je u posljednjih 20 godina osnovala 5 novih javnih sveučilišta (do 2002. godine imali smo 4 javna sveučilišta). Od toga su u posljednjih sedam godina osnovana dva nova javna sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu uvijek je podupiralo nova sveučilišta i razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja, ali s obzirom na argumentaciju Ministarstva Sveučilište smatra da se Ministarstvo treba odrediti prema pitanju politike dugoročnog razvoja visokoobrazovnog sustava, i što država želi ili ne želi podupirati i osnivati. Prilikom argumentacije razloga za donošenja novog zakona mnogi problemi na koje Ministarstvo ukazuje (preveliki broj visokih učilišta, rast broja zaposlenih na teret sredstava državnog proračuna, studijskih programa itd.) proizlaze iz politike koju vodi Ministarstvo i državna vlast u posljednjih 20 godina, a ne javna sveučilišta. Novi zakonodavni okvir koji se sada predlaže na temelju tih i takvih argumenata ne može i neće u tom pogledu ništa promijeniti. Četvrto, u pogledu indikatora znanstvene izvrsnosti, neprihvatljivo je da se Ministarstvo u ocjeni stanja hrvatske znanosti koristi zastarjelim podacima. Podaci na temelju kojih Ministarstvo predlaže najveći reformski zahvat u sustavu znanosti temelji se na podacima o citiranosti radova po znanstveniku za razdoblje od 1996. do 2017. godine (slika 4), broju patenata na milijun stanovnika za 2017. godinu (slika 5), najboljih 10% znanstvenih radova kao funkcije udjela BDP-a koji se ulaže u istraživanje i razvoj za razdoblje od 2016-2018. (slika 6), te prosjeku citiranosti po radu u odnosu na udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u, prosjek 1996-2017. g. (slika 7). Umjesto da Ministarstvo na temelju najnovijih podataka vjerodostojno i pouzdano predstavi trenutno stanje hrvatske znanosti, oslanjamo se na zastarjele podatke iz 2017. i 2018. godine, bez podataka za posljednjih 5 godina. Još manje je jasno zašto su za ocjenu učinkovitosti sustava koji se temelji na Zakonu donesenim 2003. godine relevantni podaci za razdoblje od 1996. do 2003.godine. Uz sve navedeno, upitni su zaključci do kojih dolazi Ministarstvo. Obzirom da se Ministarstvo koristi podacima iz 2018./2017. i prijašnjih godina, skrenuti ćemo pažnju na zaključak Europske komisije iz 2018. godine kako je učinkovitost izdataka za istraživanje i razvoj u Hrvatskoj u skladu s usporedivim gospodarstvima. Europska komisija međutim upozorava kako je u usporedbi s prosjekom EU-a, uspješnost zemlje u smislu kvalitete znanstvenih radova vrlo niska. Kao uzrok zaostajanja za ostalim državama članicama EU, Komisija na prvo mjesto stavlja javno financiranje. Ili kako se u izvješću navodi, „to je velikim dijelom rezultat nedostatnih javnih ulaganja u istraživanje i razvoj.“ Peto, iz prethodnog proizlazi da osim što Ministarstvo nije ponudilo utemeljenu kritičku analizu krupnih nedostataka, ali i pozitivnih rezultata hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja na temelju najnovijih i točnih podataka, u potpunosti je propustilo staviti ocjenu objektivnog stanja u kontekst primarnog problema sustava, dugotrajnog funkcioniranja temeljem niske razine financiranja što ima višestruko negativan učinak na učinkovitost cijelog sustava. Analiza uspješnosti (ili neuspješnosti) hrvatske znanosti u proteklih 20 godina bez uzimanja u razmatranje dugotrajne podfinanciranosti visokog obrazovanja i znanosti zanemaruje jedan od bitnih problema koji značajno utječu na kvalitetu kao i na položaj nacionalnog sustava u odnosu na europsko okruženje. To je sigurno relevantno ako se rade komparativne usporedbe s drugim državama članicama EU, a posebno u pogledu učinkovitosti hrvatskih ulaganja u znanost što se ističe kao jedan od bitnih ciljeva predložene reforme. Komparativnom analizom podataka bjelodano je zaostajanje Republike Hrvatske u nacionalnim javnim/proračunskim izdvajanjima za znanost i visoko obrazovanje. Ne ulazeći dublje u analizu, želimo istaknuti da se Hrvatska nalazi na začelju u pogledu izdvajanja za istraživanje, visoko obrazovanje i razvoj. Dok su u EU u 2020. godini izdvajanja za znanost i visoko obrazovanje iznosila 2,32 posto BDP-a, ili 695,60 EUR po stanovniku, u Republici Hrvatskoj 1,25%, ili 154,40 EUR po stanovniku. Očigledno je da ako želimo povećati uspješnost našeg sustava znanosti i obrazovanja i približiti se u tom pogledu ostalim državama članicama EU, kako je nužno i značajno povećanje financiranja sustava. Stoga je potpuno neprihvatljiva ocjena koju Ministarstvo iznosi, da uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima. Izvor: Eurostat 2020 Denmark 1.624,80 € Sweden 1.623,80 € Belgium 1.378,80 € Austria 1.364,20 € Norway 1.349,80 € Germany 1.273,20 € Finland 1.254,70 € Luxembourg 1.157,60 € Ireland 925,60 € France 805,60 € Slovenia 480,70 € Italy 425,30 € Czechia 400,80 € Estonia 361,90 € Spain 333,10 € Portugal 314,30 € Greece 230,80 € Hungary 224,80 € Lithuania 204,70 € Cyprus 199,50 € Poland 192,10 € Malta 169,40 € Croatia 154,40 € Slovakia 153,70 € Latvia 109,10 € Bulgaria 75,30 € Romania 53,10 € Zaključno, Sveučilište u Zagrebu ne bježi od činjenice kako naš sustav znanosti i visokog obrazovanja zaostaje za većinom država članica EU-a ne samo zbog niske razine financiranja, već i zbog niza drugih slabosti, te da su nužne promjene kako bi povećali efikasnost znanstveno-istraživačke djelatnosti i kvalitetu sustava visokog obrazovanja. Međutim, najveća reforma u posljednjih 20 godina, kojom se koncepcijski mijenja sustav znanosti i visokog obrazovanja, zavrjeđuje studiozniji pristup temeljen na najnovijim, točnim i potpunim podacima. Objektivna ocjena stanja kao polazište institucionalnih reformi pretpostavka je za osmišljavanje ispravnih rješenja i nužnih promjena te njihovog ugrađivanja u novu legislativu s ciljem stvaranja kvalitetnije, društveno odgovornijeg i međunarodno prepoznatljivog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Drugim riječima, pretpostavka uspješne reforme bilo kojeg sustava, pa i znanosti i visokog obrazovanja, objektivno je sagledavanje postojećeg stanja. Nažalost, ova kratka analiza pokazuje kako je Ministarstvo propustilo napraviti dubinsku analizu postojećeg stanja temeljenu na objektivnim pokazateljima, koja bi poslužila kao podloga za ovu sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1880 | PAOLA HORVAT SOVILJ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Ovako koncipiran članak 112. omogućuje diskriminaciju prema dobi za sve osobe koje su maturu položile prije uvođenja državne mature 2010. i kao takav je neodrživ. Osobe koje su maturirale po tada važećim zakonima ne smiju biti diskriminirane ili prisiljavane na ponovno polaganje jer je riječ o bezrazložnom zadiranju u već stečena prava. Potrebno je omogućiti pristup nastavku školovanja pod jednakim uvjetima za sve visokoobrazovne programe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1881 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Poštovani, zašto se zakonski nameće obveza uvođenja dodatnih kriterija od strane visokog učilišta? Što Nacionalni, sveučilišni, znanstveni i umjetnički kriteriji, kako ih nazivate, nisu dovoljni? Uvođenje ili ne uvođenje dodatnih uvjeta propisanih internim aktima pojedine sastavnice je autonomno pravo sastavnice i ne smije biti zakonski uvjetovano. | Primljeno na znanje | S ciljem poticanja izvrsnosti kriterija za izbora i podizanja kvalitete, a pri tome uzimajući u obzir različitosti ustanova i znanstvenih, odnosno umjetničkih područja i polja u kojima obavljaju djelatnost, predloženo je propisivanje dodatnih kriterija uz Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije. |
| 1882 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Poštovani, uvođenjem termina "slobodno radno mjesto" u stavku (1) implicirate na mogućnost novog zapopšljavanja po principu "1 za 1" (oslobođenje radnog mjesta prestankom ugovora o radu). Pretpostavka je da time ukidate koeficijente u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Ukoliko je to cilj, svjesni ste da ograničavate nova zaposlenja, a time i ne dozvoljavate izvršavanje odredbi iz KUZVO-a koji se odnose na opterećenja nastavnika i suradnika u radnim satima u nastavni na godišnjoj razini. Što ako je saastavnici, sukladno maksimalnom propisanom nastavnom opterećenju nastavnika i suradnika, nužno potreban novi nastavnik? Da li smatrate da ste navedeno riješili uvođenjem naslovnog nastavnika u prijedlog Zakona i time prepustili sastavnici da se time sama brine kako će ispuniti uvjete iz KUZVO-a jer je sastavnica dužna financirati naslovnog nastavnika iz vlastitih sredstava? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1883 | Florijan Galić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Poštovani, kao student i osoba upućena u rad studentskih zborova i bivši potpredsjednik Studentskog zbora Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, smatram da studentskim predstavnicima treba onemogućiti sudjelovanje u glasanju za izbor rektora/dekana zbog smanjenja malverzacija koje se mogu dogoditi, ogledno na primjerima koje čujemo iz Sveučilišnog zbora u Zagrebu u prošlom mandatu i mnogim drugim. Suspenzijski veto na odluke vezane uz studentski standard su odličan iskorak u pravom smjeru gdje se ojačava studentska populacija, a ne studentski predstavnici kao pojedinci. U stavku (5) ovog članka je navedeno "(...) Studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta.". Preporučio da se ovaj stavak proširi na način da studentski predstavnici u fakultetskom, odnosno akademskom vijeću ne sudjeluju u glasanju pri izboru dekana fakulteta, te ostalih članova uprave. Ovaj prijedlog pravdam činjenicom da studentima tijekom studiranja nije previše bitno tko je na mjestu dekana fakulteta, a dok imaju pravo glasa često se može dešavati trgovina utjecajem od strane kandidata za izbor dekana. S ovime bi to bilo smanjeno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1884 | JOSIP BOTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Predlažem osiguravanje reprezentativnost studentskih predstavnika na način da se uvede obavezno glasovanje prilikom upisa u novu akademsku godinu ili uz definiranje minimalnog praga izlaznosti od 30% studentskog glasačkog tijela veleučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1885 | Sveučilište u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | Predlaže se brisanje članka 6. stavka 4. (kao i odgovarajućeg dijela odredbe članka 7. stavka 2.). Apsurd je da javno visoko učilište može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica tijela državne uprave. Sustav državne uprave s jedne i sustav visokog obrazovanja s druge strane dva su odvojena sustava koja imaju svoje posebitosti i koja su bitno različita, od ustavnog jamstva sveučilišne autonomije, sustava napredovanja itd., što otvara niz pitanja u pogledu funkcioniranja tako ustrojenih javnih visokih učilišta. Ujedno naznačeno uređenje ograničava i sužava sveučilišnu autonomiju koja je zajamčena čl. 68. Ustava. Umjesto predloženog, Sveučilište u Zagrebu predlaže da se zadrži postojeće uređenje prema kojemu sveučilište ili veleučilište i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog, policijskog i/ili diplomatskog obrazovanja u okviru sveučilišta ili veleučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1886 | Sveučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Predlaže se promjena naziva zakona u: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Od Ministarstva znanosti i obrazovanja predloženo inverzirano rješenje predstavlja potpuni diskontinuitet i naziva i posljedične strukture zakona. Također, osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. U tom smislu, neodrživo je predloženo rješenje stručnog nositelja izrade propisa koje se obrazlaže time da većinu materije obuhvaća visoko obrazovanje, a ne znanstvena djelatnost. Time obrazlagati takav diskontinuitet smatramo neodrživim. Promjena naziva, kako je predlažemo, podrazumijeva i rekonceptualizaciju strukture općeg akta tako da na prvo mjesto dođe materija znanstvene djelatnosti, a zatim materija visokog obrazovanja. Ad Opće odredbe Sveučilište u Zagrebu provelo je javnu raspravu na sastavnicama i vijećima područja o nacrtu Zakona. U cilju da se izbjegne dupliranje komentara u pogledu pojedinih odredbi nacrta Zakona, Sveučilište u Zagrebu dalo je komentare i prijedloge izmjena nacrta Zakona na najvažnije odredbe te odredbe koje se odnose izravno na Sveučilište. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1887 | Sveučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Sveučilište u Zagrebu Senat Klasa: 602-03/22-07/03 Urbroj: 380-020/284-22-6 Zagreb, 22. ožujka 2022. Nakon provedene javne rasprave na sastavnicama i vijećima područja Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju članka 29. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i prijedloga Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja te prijedloga Rektorskog kolegija u širem sastavu od 21. ožujka 2022., Senat Sveučilišta u Zagrebu, na 10. sjednici u 353. ak. god. održanoj 22. ožujka 2022., donijelo je ZAKLJUČKE O NACRTIMA ZAKONÂ O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU U KONTEKSTU CJELOVITE REFORME SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA I. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje se u cijelosti zbog: • netransparentnog postupka izrade, • nesuglasnosti s Poslovnikom Hrvatskog sabora (čl. 174.) i Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske (čl. 29. st. 3. i 4.), jer mu nedostaju procesne pretpostavke za donošenje zakona: 1. ustavna osnova donošenja zakona, 2. ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te utvrđenje posljedica koje će donošenjem zakona proisteći, 3. ocjena i izvori potrebnih sredstava za provođenje zakona i 4. obrazloženje predloženoga teksta zakona, • narušavanja ustavne vrijednosti autonomije sveučilišta kao i drugih ustavnih vrijednosti (sastavom sveučilišnog vijeća osigurana je prevlast političkih struktura, a njegovim širokim ovlastima omogućen je upravljački utjecaj na sveučilišni život), • isključivanja „akademskih sloboda, akademske samouprave i autonomije sveučilišta“ te „poštivanja i afirmacije ljudskih prava“ (citati iz važećeg Zakona) iz kruga temeljnih načela visokog obrazovanja, • izravnog uplitanja Ministarstva u poslove akademske samouprave (predviđeno je da ministar donosi pravilnik o prijevremenom napredovanju, st. 12. čl. 43., a također i pravilnik o kriterijima raspolaganja vlastitim prihodima javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, st. 2. čl. 97.) i izvorne ovlasti sveučilišne autonomije (u čl. 6 predviđeno je da ministarstvo može izvan sveučilišta osnovati javni fakultet ili umjetničku akademiju), • obezvrjeđivanja uloge i statusa senata kojemu su oduzete brojne ovlasti koje su sadržane u važećim propisima (odlučivanje o uvjetima studiranja i studentskom standardu, o koordiniranju međunarodne suradnje, o izdavačkoj djelatnosti, potvrđivanje izbora dekana fakulteta i umjetničkih akademija itd.), • obezvrjeđivanja uloge i statusa Rektorskog zbora u čiji sastav ulaze rektori svih sveučilišta, a ne samo rektori javnih sveučilišta kako je propisano važećim Zakonom, • deklasiranja uloge i statusa Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje je od „najvišeg stručnog tijela koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. važećeg Zakona) svedeno na manipulativni upravljački instrument izvršne vlasti; predviđeno je ne samo da Ministarstvo preuzme od AZVO-a administrativne i stručne poslove za Nacionalno vijeće nego i da, umjesto nadležnog saborskog odbora, utvrđuje kandidate za članove Nacionalnog vijeća; preko Nacionalnog vijeća Ministarstvo bi ostvarilo kontrolu i nad matičnim odborima koje imenuje Nacionalno vijeće, dok se predviđenim ukidanjem područnih znanstvenih vijeća Nacionalnom vijeću oduzimaju osnovne stručne kompetencije, • srozavanja profesionalnog dostojanstva zaposlenika u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima (ukidanje znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja, ukidanje slobodne studijske godine za osobe na znanstveno-nastavnim mjestima nižim od mjesta redovitog profesora kojima je taj institut najpotrebniji, ukidanje kraćih ili duljih izbivanja radi znanstvenog, umjetničkog ili stručnog usavršavanja itd.), • nerazumijevanja biomedicinskog područja, koje prednjači udjelom u ukupnoj znanstvenoj produkciji, izostanka regulacije ili nedorađenih odredbi koje se odnose na specifičnosti tog područja (kumulativni radni odnosi, izvođenje kliničke nastave, nastavne baze, sveučilišne bolnice, inozemna nastava, kadrovski deficit itd.) • nerazumijevanja visokoškolskog umjetničkog obrazovanja, derogiranja svih dosadašnjih postignuća u uređenju visokoškolskog umjetničkog područja, podržavanja neravnopravnog tretmana nastavnika u umjetničko-nastavnim i znanstveno-nastavnim zvanjima (radnim mjestima), neuvažavanja specifičnosti obrazovnog procesa u umjetničkom području (pojedinačni, mentorski rad, visok udio vanjske suradnje itd.), • neodgovornog ukidanja znanstvenih centara izvrsnosti koji su u važećem Zakonu definirani kao „znanstvena organizacija ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, značenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline“ (čl. 29), • ignoriranja potrebe za znanstvenim radnim mjestima u laboratorijima, istraživačkim jedinicama i centrima izvrsnosti na fakultetima, što je naglašeno važno za tehničko i prirodoslovno područje, • uništavanja same ideje programskog ugovaranja uvođenjem penalizacije kao sredstva prisile nad drugom stranom ugovornog odnosa, čime se pregovaranje pretvara u diktat, • izostavljanja istraživačkih i obrazovnih infrastruktura kao njihova povezivanja s međunarodnim infrastrukturama iz zakonske regulacije te nejasnog tretiranja e-infrastrukture, • nekonzistentnog i pogrešnog tretiranja informacijskih sustava u znanosti i visokom obrazovanju, • niza nepromišljenih i neprovedivih zakonskih rješenja, • izostanka nužnih obrazloženja, posebice za radikalne zahvate u postojeći sustav znanosti i visokog obrazovanja (dokument koji je trebao sadržavati obrazloženja i koji je neslužbenim putem dospio u javnost u punoj je diskrepanciji sa tekstom Nacrta prijedloga Zakona). II. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja. Za provedbu cjelovite reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja nužno je u prvom koraku napraviti ekspertnu analizu postojećeg stanja, a zatim u primjerenim rokovima provesti temeljitu raspravu u akademskoj zajednici, u institucijama znanosti i visokog obrazovanja te u najširem krugu zainteresirane javnosti. III. Odbijaju se isforsirani reformski zahvati u sustav znanosti i visokog obrazovanja na temelju neverificiranih ciljeva i pod pritiskom dodjeljivanja europskih sredstava, što se doživljava kao financijska ucjena, kao udar na profesionalno dostojanstvo djelatnika u sustavu te kao poništavanje autonomije u donošenja meritornih strateških odluka unutar sustava znanosti i visokog obrazovanja. IV. U skladu s time odbacuje se isforsirano i nelogično donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja, posebice prije nego se izradi „odgovarajuća ekspertna analiza radno-pravnog okvira znanstvenog rada“, koja je kao preduvjet navedena u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (str. 883). Donošenje novog ili mijenjanje postojećeg Pravilnika o izboru u znanstvena zvanja nelogično je i besmisleno u kontekstu odredbi Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, prema kojima se ukidaju znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, pa bi donošenjem novog zakona takav pravilnik postao bespredmetnim u trenutku donošenja. V. S obzirom na posebni položaj koji Sveučilište u Zagrebu ima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, s oko 50% udjela prema broju studenta i s preko 50% udjela u ukupnim znanstvenim postignućima prema različitim parametrima, očekuje se da ovi zaključci neće biti ignorirani u daljnjoj raspravi i provedbi reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja te se, pod tom pretpostavkom, dostavljaju Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Vladi Republike Hrvatske, Hrvatskom saboru, Predsjedniku Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Rektorskom zboru, senatima javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, javnim znanstvenim institutima kao i hrvatskoj javnosti. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras, v. r. OBRAZLOŽENJE 1) Cjelovita reforma sustava znanosti i visokog obrazovanja kao okvir rasprave Na temelju čl. 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu i preporuke Rektorskog kolegija u užem sastavu rektor je 3. siječnja 2022. godine donio Odluku o imenovanju Povjerenstva za analizu nacrtâ zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja (Klasa: 602-03/22-07/3; Urbroj: 380-012/246-22-1). Povjerenstvo je dobilo zadaću analizirati nacrte zakonskih prijedloga u sklopu rasprave o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, valorizirati i sistematizirati rezultate rasprave na sastavnicama Sveučilišta te pripremiti platformu za raspravu na tematskoj sjednici Senata. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dostavljen je prvi put sveučilištima 24. veljače 2022., uoči sjednice Rektorskog zbora od 25. veljače 2022., na kojoj su ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs i državni tajnik Ivica Šušak predstavili Nacrt prijedloga Zakona. Tom je prilikom zaključeno da će u iduća tri tjedna, do 18. ožujka 2022. javna sveučilišta provesti raspravu o Nacrtu. Na sjednici Rektorskog kolegija u užem sastavu 28. veljače 2022. ocijenjeno je da je, s obzirom na dalekosežne implikacije i posljedice te zakonske inicijative, raspoloživi rok za raspravu prekratak, te je utvrđen vremenski plan i način provođenja javne rasprave u vremenski zadanom okviru. Slijedom rasprave i mišljenja, donesenog na Rektorskom kolegiju, rektor prof. dr. sc. Damir Boras uputio je 28. veljače 2022. poziv dekanicama i dekanima, članovima Senata i članovima vijeća područja da se, povodom zakonske inicijative Ministarstva znanosti i obrazovanja, aktivno uključe u šire zasnovanu raspravu o stvaranju novog zakonodavnog okvira za sveobuhvatnu reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. U pozivu su dane smjernice o načinu provođenja rasprave: „S obzirom na činjenicu da je problematika znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, osim u temeljnom Zakonu, regulirana dijelom ili u cijelosti u čak 15 drugih zakona, jasno je da se o Nacrtu zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja ne može raspravljati izolirano, ne uzimajući u obzir cjelinu zakonske regulative za to područje. Takav cjeloviti pristup primijenjen je u paralelnoj zakonskoj inicijativi Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. Nacionalno vijeće imenovalo je 21. prosinca 2020. godine Povjerenstvo zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Povjerenstvo je imenovano u reprezentativnom sastavu u koji su ušli predstavnici svih sveučilišta i više znanstvenih instituta. Nakon devetomjesečnog rada Povjerenstvo je završilo rad te je 14. listopada 2021. Nacionalnom vijeću uputilo Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Posebna vrijednost ovog zakonskog nacrta sastoji se u cjelovitom pristupu kojim je zakonsko uređenje područja znanosti i visokog obrazovanja sagledano u cjelini i u relaciji prema zakonskim rješenjima u drugim zakonima. U tom smislu, radi cjelovitog sagledavanja zakonskih rješenja u javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu, koja se ne bi trebala odvijati kao rasprava o jednom nacrtu zakona nego kao rasprava o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja, upućujemo oba zakonska nacrta. Molimo čelnike sastavnica Sveučilišta da s priloženim materijalima upoznaju sve djelatnike svojih sastavnica, da organiziraju tematske sjednice fakultetskih i akademijskih vijeća te da rezultate provedene javne rasprave dostave na Sveučilište najkasnije do utorka 15. ožujka 2022. kako bi posebno povjerenstvo, na temelju rezultata javne rasprave, moglo pripremiti platformu za raspravu na sjednici Senata.“ U raspravi je dostavljenim komentarima, primjedbama i sugestijama sudjelovalo pet vijeća područja kao i 24 sastavnice Sveučilišta te više djelatnika Sveučilišta s individualnim prilozima: a) Vijeće umjetničkoga područja s dokumentom u kojem su objedinjeni prilozi tri akademije i jednog fakulteta: • Akademija dramske umjetnosti • Akademija likovnih umjetnosti • Muzička akademija • Arhitektonski fakultet b) Vijeće tehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta elektrotehnike i računarstva • Fakulteta strojarstva i brodogradnje • Fakulteta prometnih znanosti • Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta • Tekstilno-tehnološkog fakulteta • Geotehničkog fakulteta • Grafičkog fakulteta • Metalurškog fakulteta c) Vijeće društveno-humanističkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Fakulteta hrvatskih studija • Ekonomskog fakulteta • Fakulteta organizacije i informatike • Fakulteta političkih znanosti • Fakulteta filozofije i religijskih znanosti • Kineziološkog fakulteta • Učiteljskog fakulteta d) Vijeće biotehničkoga područja te dodatno sa zasebnim prilozima fakulteta iz tog područja: • Agronomskog fakulteta • Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije • Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta e) Vijeće biomedicinskoga područja f) Prirodoslovno-matematički fakultet g) Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu 2) Usporedna sadržajna analiza Nacrta prijedloga Zakona MZO-a i Nacrta prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj [Tablična analiza ne može se prenijeti u sustav esavjetovanja.gov.hr/ pa se upućuje na činjenicu da je ona dostupna na stranicama 6-12 PDF-a http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf ] 3) Pravna analiza ključnih odredbi i implikacija u Nacrtu prijedloga Zakona MZO-te u Nacrtu prijedloga Zakona Povjerenstva Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj a) Neodrživost argumenta da brojnost novela i četiri odluke Ustavnog suda RH zahtijevaju novi zakon U nastavku se donosi izbor različitih općih akata (namjerno su obuhvaćeni različiti takvi akti da se vidi netočnost tvrdnje Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske) koji su novelirani jednako ili više nego važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a nikada se nije postavljalo pitanje donošenje novoga propisa. • Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03 – vidjeti članak 21. Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, 16/04, 30/04, 187/04, 121/05, 151/05 - Uredba o dopuni, 141/06, 17/07, 34/07 - Odluka USRH, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 22/13 – vidjeti članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, 103/14 – Odluka USRH, 3/15 – Uredba, 93/16, 44/17 – vidjeti članak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru i 66/19) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (NN, br. 37/01, 38/01 - ispravak, 71/01, 89/01, 112/01, 7/02 – ispravak, 17/03, 197/03, 21/04, 25/04, 92/05, 131/05, 81/06, 11/07, 47/07, 109/07, 58/08, 32/09, 140/09, 21/10, 38/10, 77/10, 113/10, 22/11, 142/11, 31/12, 49/12, 60/12, 65/12, 78/12, 82/12, 100/12, 124/12, 140/12, 16/13, 25/13, 52/13, 96/13, 126/13, 2/14, 94/14, 140/14, 151/14, 76/15, 100/15, 71/18, 73/19, 63/21 i 13/22) • Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN, broj 25/13, 72/13,151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17, 74/17, 122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 137/21 i 9/22) • Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 10/99, 25/00, 1/01-Uredba, 30/01, 59/01, 114/01, 116/01, 64/02, 153/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07 - Odluka USRH, 134/07 - Uredba, 146/08, 155/08 – Uredba, 39/09, 155/09 – Uredba, 14/11, 154/11 – Uredba – prestala važiti, 12/12, 143/12, 100/14 – Odluka USRH, 147/14,120/16 i 16/19) • Sudski poslovnik (NN, br. 37/14, 49/14, 8/15, 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 33/17 – ispravak, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21 i 145/21) • Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19. • Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98 – vidjeti članak 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 - Odluka USRH, 22/00 - Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak) • Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99 - Odluka USRH, 42/99 - ispravak Odluke USRH, 92/99 - ispravak, 43/00 - Odluka USRH, 131/00 - Odluka USRH, 27/01 - Odluka USRH, 34/01 – ispravak Odluke USRH, 65/01 - Odluka USRH, 118/01 - Odluka USRH, 80/02, 81/02 – ispravak i 98/19) [ovdje imamo 7 odluka Ustavnog suda RH + 1 ispravak odluke Ustavnog suda RH pa nije donesen novi zakon] • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12 – pročišćeni tekst, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19 i 64720 - Uredba) • Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92, 57/92 – Uredba, 77/92, 86/92 - pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96 – vidjeti članak 77. Zakona o pravima hrv. branitelja…, 82/01, 94/01 – vidjeti članak 148. Zakona o pravima hrvatskih..., 103/03,148/13 i 98/19) • Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 – pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14 i 121/17- vidjeti članak 216. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, njegovim stupanjem na snagu 14. prosinca 2017. prestaje važiti Zakon, osim članaka 13. ‒ 30., 33. i 33.a koji prestaju važiti 1. siječnja 2019.) • Odluka o utvrđivanju Popisa dijagnostičkih i terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima - vremenski i kadrovski normativi (NN br. 15/92, 29/93, 65/93, 31/95, 73/99, 3/00, 18/00, 118/01, 44/02, 76/02, 85/02, 92/02, 130/02, 151/02, 11/03, 32/03, 43/03, 203/ 03, 30/05, 88/05, 136/06, 16/07, 40/07, 57/07, 80/07, 84/07 - ispravak, 98/07, 111/07, 130/07, 54/08, 85/08, 133/08, 2/09, 10/09 – ispravak, 17/09, 110/10, 49/13, 65/13, 99/13, 103/13, 125/13, 34/14 i 74/14) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora u provođenju specifične zdravstvene zaštite (NN, br. 47/14, 157/14, 139/15, 28/16, 26/17, 132/17, 119/18, 32/19, 128/19, 22/20, 147/20, 119/21 i 145/21) • Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN, br. 56/17, 73/17 – ispravak, 30/18, 35/18 – ispravak, 119/18, 32/19, 62/19, 94/19, 104/19, 22/20, 84/20, 123/20, 147/20, 12/21, 45/21 i 144/21) • Pravilnik o plaćanju naknada za pravo uporabe adresa, brojeva i radiofrekvencijskog spektra (NN, br. 154/08, 28/09 – ispravak, 97/10, 92/12, 62/14, 147/14, 138/15, 77/16, 126/17, 55/18, 99/18, 64/19, 73/20, 139/21 i 141/21) b) Sustavnost pristupa i drugi opći akti Izrada nacrta prijedloga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja podrazumijeva sustavnost pristupa i uzimanje u obzir analizu čitavoga niza općih akata, počevši od Ustava RH i pravoga značenja njegova čl. 68, preko općih akata zakonskog i podzakonskog ranga, ali i na osobit način kolektivnih ugovora koji predstavljaju mjerodavno pravo i specijalniji akt u odnosu na opći radnopravni režim. Propis zakonskoga ranga zakona iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja čini sedes materiae, pa čak i svojevrstan zakon od sistemskog značenja, međutim on tu nije ni približno jedini režim koji se pojavljuje, nego postoji još niz specijalnih i nadovezujući režima s kojima on mora biti usklađen i kojima se nužno mora prilagoditi. Također, pristupanje izradi takvog zakonskoga općeg akta prethodno podrazumijeva široku i stručnu analizu područja i predmeta normiranja kako bi se ono temeljilo na pouzdanim i empirijski potvrđenim podatcima. Naznačene zahtjeve poštovao je Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja, dok Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne samo da to nije proveo i uvažio, nego je u mnogim područjima proturječan specijalnim važećim zakonskim režimima. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u normativnom smislu je lex specialis i sedes materiae. U tom području on je pravi sistemski zakon, a takvi zakoni traže stabilnost i kontinuitet, poput – primjerice – Zakona o parničnom postupku, čija se novela baš sada priprema i koji je isti zakon kakav je donesen 1978. godine. Premda je potonji zakon izrazito noveliran, mijenjan odlukama Ustavnog suda RH, a u krajnjoj liniji pisan je i na više jezika, on je uvijek ostao onaj isti zakon iz 1978. godine. [Zakon o parničnom postupku, Službeni list SFRJ, br. 4/77 – 35/91; Nar. nov., br. 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – v. čl. 50. Zakona o arbitraži, 117/03, 88/05 – v. čl. 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, 2/07 – v. Odluku USRH od 20. prosinca 2006., 84/08, 96/08 – v. Odluku USRH od 9. srpnja 2008., 123/08 – ispravak, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – v. Odluku USRH od 11. srpnja 2014., 70/19]. Status i funkciju kakav u parničnom procesu ima Zakon o parničnom postupku, u području znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja ima Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i stoga ni meritorno ni nomotehnički ne postoji potreba za donošenjem novoga zakona ili uvođenjem kakvih oštrih obrata u kontinuitet i ustaljenu paradigmu na kojoj počiva to područje. Dakako, određene intervencije i poboljšice potrebne su i dobrodošle, ali ne oštri obrati poput takvih koji su predviđeni u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. c) Koncept i naziv zakona te pitanje kontinuiteta Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju sistemski je zakon koji ima načelno i konceptualno značenje. Kada se kaže da je sistemski misli se na to da je on postavio paradigmu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja koja ne samo da je trajna i dugovjeka kategorija, nego je ujedno riječ o sistemskoj paradigmi koja podrazumijeva kontinuitet, stečenost određenih prava, ali i činjenicu da su neke njegove norme primjenom konzumirale prava i ovlaštenja njegovih adresata te da se u njih, stoga jer su stečena i konzumirana, ne može povratno (retroaktivno) zadirati. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja temelji se na institucionalnom kontinuitetu, svijesti o konzumiranju postojećih normi i stečenim pravima, te stoga zadržava postojeći naziv zakona (koji se uvriježio i koji faktički u stvarnosti ima svoju ustaljenu pokratu (ZZDVO). To nužno podrazumijeva i zadržavanje postojeće strukture i dvodijelnosti kod kojih na prvo mjesto ide znanstvena djelatnost, a zatim visoko obrazovanje. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti napušta postojeću paradigmu i kontinuitet stvarajući ni iz čega neka nova i revolucionarna rješenja koja nemaju ni tradiciju ni kontinuitet i koja ne pokazuju svijest o tome da se neke stvari ne mogu mijenjati jer su normativno konzumirane i pripadaju kategoriji stečenih prava. To se dijelom ogleda i u sasvim novom nazivu zakona, koji suprotno svoj dosadašnjoj normativnoj stvarnosti i praksi na prvo mjesto stavlja visoko obrazovanje, a na drugo znanstvenu djelatnost. To se onda nužno prelijeva i na strukturu zakona, jer se na prvom mjestu uređuje visoko obrazovanje, a zatim znanstvena djelatnost, što je potpuno obrnuto nego sve što je do sada postojalo. Osim diskontinuiteta, koji je i meritorno i tehnički, pa i nomotehnički nepotreban i neoportun, postavlja se pitanje poručuje li se time nešto što je u biti drugačije od dosadašnjih shvaćanja, tj. poručuje li se da znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije. Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sveobuhvatniji je u kontekstu opsežne analize predstavljene u uvodnom obrazloženju. Jasno se može vidjeti da se reforme pokreću radi potreba društva, a ne radi pristupa sredstvima iz EU fondova – kao što je to slučaj u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Na taj način je prijedlog koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja sustavno promišljen, dubinski, nudi sustavna dugoročna rješenja i ima cjelovit obuhvat. Važno je napomenuti da je taj prijedlog također usuglašen s temeljnim i aktualnim dokumentima kao što su Program Vlade Republike Hrvatske (2020.-2024.), Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021.-2026.) i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. U obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti može se zaključiti da su izmjene gotovo isključivo temeljene na novom modelu financiranja, odnosno implementaciji cjelovitih programskih ugovora čija je strateška podloga Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2020.-2026. Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne sadržava analizu postojećeg stanja te jasnu nit vodilju koja povezuje postojeće stanje s ciljevima iz nacionalne strategije ili EU strateških okvira i ciljeva. Osim toga, podcijenjena je uloga sveučilišta te se zakonom ruši autonomija sveučilišta i njegovih sastavnica. d) Autonomija Sveučilišta Članak 68. Ustava RH jamči autonomiju Sveučilišta. Riječ je o, normativno gledajući, vrlo snažnom i rezolutnom ustavnom izričaju koji se ne svodi samo na to da sveučilišna sloboda postoji ili da se podrazumijeva, nego da se ona baš jamči. Bit toga je da je sveučilište samosvojno, a njegovo ustrojstvo, unutarnja organizacija i djelovanje njegovi vlastiti, i ničiji tuđi – pogotovo ne političke vlasti. Jamstvo autonomije sveučilišta iz čl. 68. Ustava RH znači da ona predstavlja stvarnost i da efektivno postoji, a ne to da je krinka ili privid ili kakva nominalna ili deklarativna kategorija koja efektivno ne postoji. Takva autonomija sveučilišta postoji od osnivanja suvremene hrvatske države i odgovarajuće je vrednovana u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja. Autonomija sveučilišta ponajprije podrazumijeva da je sveučilište stvarno i kao partner otpočetka uključeno u izradu propisa koji se na njega odnose. To sa Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti uopće nije bio slučaj, nego je Rektorskom zboru taj tekst dostavljen na očitovanje kao gotov i zadan manje od 24 sata prije negoli im je predstavljen, a zatim je za tako važan i sistemski zakon ostavljeno samo tri tjedna za očitovanje, i to u uvjetima kada je riječ o sasvim novom zakonu koji stubokom, konceptualno i paradigmatski mijenja čitav koncept znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. To sveučilišna autonomija sigurno nije jer je u takvom kontekstu uključivanje sveučilišta u nešto što je zadano i već gotovo ekscesni formalizam i samo razlog da je akademska zajednica tobože formalno bila upoznata s njegovim sadržajem, a u stvarnosti je dovedena pred potpuno gotov čin. Smisao primjene zakona iz čl. 68. st. 2. Ustava RH nije da se njegovim pravilima autonomija ograničuje i sužuje, devalvira ili u cijelosti obezvrjeđuje, što se Nacrtom prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti grubo čini. U najvećoj mjeri to se čini uvođenjem Sveučilišnog vijeća, njegovom strukturom, načinom izbora njegova predsjednika u kojem može sudjelovati Vlada RH (čl. 15. st. 1.) i posebno njegovim ovlastima u čl. 15. st. 4. koje, kako god se nazivale, sigurno se ne svode na nadzor (kao nadzornog tijela, što je dobrodošlo), nego su čisti čini upravljanja, a to dodatno postaje vidljivim u tome da ono može pokrenuti postupak za razrješenje rektora. Premda Ustav RH jamči da sveučilište samostalno odlučuje o svojem ustrojstvu i djelovanju, politička vlast posredstvom Sveučilišnog vijeća, osim upravljanja sveučilištem, zapravo može utjecati i na to tko će biti rektor. Prema tome, zakonska razrada čl. 69. Ustava RH u biti znači devalvaciju te ustavne odredbe i negiranja sveučilišne autonomije. Postojeći Sveučilišni savjet ima isključivo nadzorne ovlasti. Sveučilišno vijeće – nominalno je nadzorno tijelo, u stvarnosti upravlja sveučilištem. U čl. 11. st. 1. normativno se ustvrđuje da je sveučilišno vijeće nadzorno tijelo. To je tijelo koje bi trebalo zamijeniti savjet sveučilišta, međutim, s njime nema gotovo nikakve poveznice. Apsurdan je broj i način imenovanja četvorice od sedam članova što u biti čini politička vlast. Trojicu imenuje osnivač (=Hrvatski sabor), a predsjednika imenuje šest članova (ali ne među sobom, nego to mora biti netko sedmi), no ako se ne mogu među sobom dogovoriti, toga sedmoga imenuje Vlada RH kao politička vlast. To otvara golem prostor manipulacijama, tj. da se svjesno izbjegava dogovor šestorice članova kako bi politička vlast mogla postaviti predsjednika toga tijela. Osim što može pokrenuti postupak razrješenja rektora, to tijelo temeljem čl. 15. st. 4. u stvarnosti, gledajući meritum, a ne pogrešno nazivanje stvari, ima upravljačke, a ne samo nadzorne ovlasti, što je iz perspektive sveučilišne autonomije neprihvatljivo. Posebno se te stvarne upravljačke kompetencije ogledaju u njegovoj ovlasti da potvrđuje prijedloge Programskog ugovora. Riječ je o zadnjem koraku prije negoli se temeljem čl. 98 započnu pregovori s Ministarstvom o programskom ugovoru, jer taj članak predviđa njegovo formuliranje kroz neku vrstu pregovora tih dviju strana. Položaj Sveučilišnog vijeća je takav da nakon niza koraka koji se poduzimaju najprije na sastavnicama, pa zatim na sveučilištu, na kraju sve ovisi o njemu i njegovoj odluci hoće li ga potvrditi ili ne. Potvrđivanje nije nadzorna funkcija, nego takva koja odlučuje, a samim time je i upraviteljska. Sveučilišno vijeće pritom može obezvrijediti čak četiri prethodna koraka od kojih se dva odvijaju na sastavnici (izrada prijedloga programskog ugovora od dekana – čl. 20. prihvaćanje dekanova prijedloga na vijeću sastavnice – čl. 19.), rektorov prijedlog ukupnog programskog ugovora – čl. 13 i prijedlog programskog ugovora koji prihvaća senat – čl. 13.) Sveučilišno vijeće kao koncept je neodrživo. Kada se uređuje sastav Sveučilišnog vijeća ide se logikom 3 člana (daje Sveučilište) + 3 (daje Sabor RH) + 1 (koji je predsjednik i kojega in ultima linea imenuje Vlada RH). Postavlja se pitanje o tome tko saziva sjednicu vijeća s 3+3, prema kojim pravilima, kako to vijeće djeluje i odlučuje, jer ono se u biti konstituira tek izborom sedmoga članka koji je predsjednik i koji glede toga ima inicijativu, no on dok nije imenovan ne postoji. Osim što je takav sastav i provenijencija članova nonsens (to je specifikum kakav nigdje drugdje ne postoji) i flagrantni mehanizam potencijalne političke kontrole nad sveučilištem, on ne može funkcionirati jer u biti to vijeće mora djelovati prije svojega konstituiranja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1888 | prof. dr. sc. Josip Jurčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | ODBOR ZA ZNANOST I VISOKO OBAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA SMATRA DA JE NUŽNO OBUSTAVITI POSTUPKE DONOŠENJA PAKETA ZAKONA U REŽIJI AKTUALNOG MINISTRA ZNANOSTI I OBRAZOVANJA POLAZEĆI OD NAČELNOG STAVA DA DIONICI SUSTAVNE POLITIČKE KORUPCIJE NE MOGU PROVODITI REFORMU SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA. STAJALIŠTE ODBORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA ŠIROKO JE ELABORIRANO I POTKRIJEPLJENO ANALITIČKIM PODACIMA TE JE U FORMI ZAHTJEVA I APELA UPUĆENO NA RELEVANTNE POLITIČKE I DRUŠTVENE ADRESE. ODBOR ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE DOMOVINSKOG POKRETA SMATRA DA JE ARGUMENTACIJU KOJA JE IZNESENA U ZAHTJEVU/APELU POTREBNO UZETI U OBZIR U SKLOPU SAVJETOVANJA SA ZAINTERSIRANOM JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI. Domovinski pokret Odbor za znanost i visoko obrazovanje Vlaška ulica 81a 10000 Zagreb Ne mogu dionici sustavne političke korupcije provoditi reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja PREDMET: A. Zahtjev za obustavljanje reformskog procesa sustava znanosti i visokog obrazovanje dok nadležna tijela ne rasvijetle osnovane sumnje u političku korupciju u resornom vođenju tih sustava B. Apel za aktivnu podršku u stvaranju društvene i političke spremnosti za borbu protiv sustavne političke korupcije počevši od Ministarstva znanosti i obrazovanja Adresati Zahtjeva: Mr. sc. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup, Zagrebačka nadbiskupija Gđa Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Gosp. Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora Gosp. Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskog sabora Akademik Željko Reiner, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora Gđa Marija Jelkovac, predsjednica Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora Gosp. Mišel Jakšić, predsjednik Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora Gosp. Domagoj Hajduković, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Gđa Katica Glamuzina, predsjednica Odbora za predstavke i pritužbe Hrvatskog sabora Gđa Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Adresati Apela: Gosp. Zoran Milanović, Predsjednik Republike Hrvatske Gđa Ursula von der Leyen, Predsjednica Europske komisije Gđa Tamara Laptoš, glavna tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja Rektori javnih sveučilišta Klubovi zastupnika u Hrvatskom saboru Predsjednici parlamentarnih stranaka Znanstvene i kulturne institucije Udruge građana i strukovne organizacije Sredstva javnog priopćavanja A. ZAHTJEV ZA OBUSTAVLJANJE REFORMSKOG PROCESA SUSTAVA ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA DOK NADLEŽNA TIJELA NE RASVIJETLE OSNOVANE SUMNJE U POLITIČKU KORUPCIJU U VOĐENJU TIH SUSTAVA O pojmu sustavne političke korupcije Pojam „sustavne političke korupcije“ ovdje koristimo u smislu kako ga je definirao poznati sigurnosni stručnjak prof. dr. sc. Mirko Bilandžić: „Sustavna politička korupcija dominantan je oblik upravljanja Hrvatskom, dominantan oblik društvenih odnosa, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti. Takav model nije rezultirao samo urušavanjem, uništavanjem ili pljačkom hrvatske države i hrvatskog društva, već su nepotizmi, klijentelizmi, kronizmi i prljavo-partikularni interesi i utjecaji doveli do negativne kadrovske selekcije i bitnih deficita institucionalnih državnih kapaciteta.“ [Ivan Perkov „Sustavna politička korupcija ozbiljna je prijetnja Hrvatskoj“, intervju s prof. Mirkom Bilandžićem, Universitas (Split-Zagreb), br.143, 27. rujna 2021., str. 16] Sustavna politička korupcija (dalje: SUPOK) patološka je socio-politička pojava koja se generira u sferi politike i državnih institucija odakle se prelijeva na ukupne društvene odnose i zbivanja. SUPOK sustavno uništava produktivne društvene potencijale, antagonizira društvene energije koje, u najboljem slučaju, završavaju u stagnaciji općeg društvenog razvoja, a najčešće u procesima propadanja kao što je evidentno u akutnom stanju hrvatske države i društva. Na razini društvene svijesti SUPOK proizvodi frustracije širokih razmjera, stvara osjećaj beznađa te pokreće mehanizam paničnog bijega iz besperspektivne situacije, što je rezultiralo samoubilačkom stopom iseljavanja koja bjelodano potvrđuje da su procesi propadanja doprli do same srži nacionalne opstojnosti. SUPOK kao patološka socio-politička pojava može poprimiti različite oblike od širokog spektra kaznenih djela preko političkih devijacija do etičkih prijestupa. Utoliko je u detektiranje, istraživanje i stručno elaboriranje ovog problema potrebno, u interdisciplinarnoj interakciji, uključiti veći broj znanstvenih disciplina. O razmjerima i ozbiljnosti problema svjedoči činjenica da je detektiran čak i u teološkoj perspektivi, gdje je poznat pod nazivom „strukture grijeha“. O tome papa Ivan Pavao II. izrijekom govori u enciklici Solicitudo rei socialis iz 1987. godine [usp. Stipe Tadić, „Grijesi i strukture“, Nova prisutnost, 10/2012., str. 397-398], na što se u našim prilikama, s iznimnim javnim odjekom, u više navrata pozivao kardinal Josip Bozanić. Međutim, sustav znanosti, unutar kojega bi trebalo istražiti problem i postaviti konceptualni okvir za njegovo praktično rješavanje, dospio je i sam pod izravnu kontrolu sustava političke korupcije, koji je upravo na ogledan način izgrađen u resoru Ministarstva znanosti i obrazovanja, što se očituje u pritiscima, ucjenama, prijetnjama, besmislenim direktivama, nazivanjima, pozivanjima u Ministarstvo, trgovačkim pogodovanjima, nevjerojatnim komplotima, dirigiranjem medija, tabuiziranjem i sličnim koruptivnim alatima kojima vrhuška iz resornog ministarstva na dnevnoj bazi „upravlja“ sustavom znanosti i visokog obrazovanja. Iz navedenoga proizlazi neotklonjiv zaključak da borbu protiv političke korupcije treba pod hitno početi upravo od resora znanosti i obrazovanja. Urgentnost političke, istražne i pravosudne intervencije u resor iz kojega se upravlja sustavima znanosti i visokog obrazovanja potencirana je grčevitim pokušajem aktualnog ministra i kompaktne koruptivne mreže oko njega da neformalnu praksu SUPOK-a, koju se još uvijek ima osnove smatrati devijantnom, najavljenom sveobuhvatnom promjenom zakonskog okvira ozakoni te u najavljenoj sveobuhvatnoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanje pretvori u institucionalni standard. Transformacija Nacionalnog vijeća prema zamišljenom zakonu To se može ilustrirati na primjeru predviđenog transformiranja uloge Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (dalje: Nacionalno vijeće) u sklopu sveobuhvatne reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Nacionalno vijeće definirano je kao „najviše stručno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj“ (čl. 6. st. 1.). Da bi moglo autonomno obavljati zadaće „najvišeg stručnog tijela“ Nacionalno vijeće stavljeno je pod ingerenciju Hrvatskog sabora kao nositelja zakonodavne vlasti, pa je tako predviđeno da članove i predsjednika Nacionalnog vijeća imenuje Sabor na prijedlog saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Odnos prema izvršnoj vlasti jasno je postavljen u odredbi da Nacionalno vijeće „na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge članove Vlade RH, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa“. Unatoč izričitoj volji zakonodavca da Nacionalno vijeće djeluje u potpunoj neovisnosti u odnosu na izvršnu vlast, aktualni ministar ostvario je, zahvaljujući sustavu političke korupcije, potpunu kontrolu nad radom „najvišeg stručnog tijela“. SUPOK je iznimno učinkovit oblik djelovanja jer neformalno povezuje pojedince bez obzira na njihovu pripadnost različitim institucijama ili različitim stranama u podjeli vlasti. Bilo je dovoljno da aktualni ministar, kao predstavnik izvršne vlasti, s predsjednicom Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, kao predstavnicom zakonodavne vlasti, uspostavi zakulisni dosluh o budućem sastavu Nacionalnog vijeća da bi preko „svojih ljudi“ zagospodario „najvišim stručnim tijelom“. Na njihovu nesreću operaciju su izveli traljavo tako da je imenovanje novih članova Nacionalnog vijeća, s jedne strane, osporeno utemeljenim i neugodnim prigovorima dok je, s druge strane, završilo u humorističkim vodama nakon što je novi sastav Nacionalnog vijeća, zbog visokog udjela ministrovih lovačkih drugara, koje je u suradnji s predsjednicom Odbora uspio ubaciti u prijedlog za imenovanje, prozvan „lovačkim društvom“. Saborski zastupnik i član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Damir Bakić razotkrio je u saborskoj raspravi skandalozni postupak u kojem je Odbor predložio osam novih članova Nacionalnog vijeća [https://www.youtube.com/watch?v=FMNRDrhcHCI]. Prijedlog novih članova izglasan je na temelju „papirića iz hlača i sakoa“, pri čemu predsjednica Odbora nije dopustila raspravu prije nego tek nakon obavljenog glasovanja, što je zastupnik Bakić ocijenio „nezamislivim i negacijom parlamenta“. Na prigovor da u odabiru predloženika nisu bili uvaženi kriteriji iz javnog poziva i odgovarajuće zakonske odredbe (znanstveni doprinos, regionalna zastupljenost, zastupljenost znanstvenih i umjetničkih područja, rodna ravnopravnost) samouvjerena predsjednica Odbora dala je antologijski odgovor u stilu „sanctae simplicitatis“ da će se „ubuduće o tome voditi računa“. U Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je početkom ožujka ove godine iz radionice u Ministarstvu znanosti i obrazovanja neplanirano i nakratko dospio u stvarnu javnu raspravu, predviđeno je da Nacionalno vijeće, koje je inače u Nacrtu izgubilo prestižnu oznaku „najvišeg stručnog tijela“, imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Ministarstva. Taj radikalni zahvat u postojeću regulaciju, koji u bitnome mijenja status Nacionalnog vijeća, vješto je prikriven i odaje ga tek uzgredno preciziranje da će Ministarstvo pritom „voditi računa o razmjernoj zastupljenosti znanstvenih područja i umjetničkog područja te regionalnoj zastupljenosti članova“ (čl. 88. st. 3. Nacrta). Time otpada potreba za „papirićima iz hlača i sakoa“ i za nametanjem predizborne šutnje prije glasovanja. Drugim riječima, aktualni ministar svoje devijantno ponašanje prema važećim propisima kojim je, u tehnologiji sustavne političke korupcije, „najviše stručno tijelo“ uspio pretvoriti u poslušničko tijelo izvršne vlasti, svojim Nacrtom zakona pokušava legalizirati i nametnuti kao institucionalni standard. Bila bi to konačna pobjeda sustavne političke korupcije, jer bi ona time postala zakon, a borba protiv korupcije postala bi protuzakonita djelatnost. Ovdje treba tek naznačiti da se aktualni ministar, kao što je to opisano u slučaju Nacionalnog vijeća, na isti način, dakle prema nekom zamišljenom svom zakonu koji se tek nedavno pojavio u formi nacrta, odnosio i prema drugim tijelima u sustavu visokog obrazovanja, pri čemu je posebnu brutalnost iskazao početkom 2021. godine u neviđenim pritiscima na Sveučilišni savjet Sveučilišta u Zagrebu, preko kojega je pokušao destabilizirati jedini sveučilišni sustav u državi koji je u stanju pružiti otpor Ministarstvu kako bi time pripremio teren za nadolazeću veliku zakonodavnu obmanu. U čemu se sastoji velika zakonodavna obmana ministra Radovana Fuchsa? Dobro je poznato da je Radovan Fuchs već bio ministar (2009.-2012.), ali je zbog efekta kratkog kolektivnog pamćenja slabo poznato da je njegov prethodni mandat završio fijaskom. Pokušaj da njemu svojstvenim metodama nametne paket od tri zakona za područje znanosti i visokog obrazovanja neslavno je propao 2011. godine u plebiscitarnom odbijanju koje je uspjelo kao nikad dotad objediniti akademsku zajednicu, ali i znatno šire društvene snage uključujući i suprotstavljene političke stranke. U uređenoj državi ne bi se moglo dogoditi da netko s takvom hipotekom za vratom ponovno postane ministar. Ako bi se nekom zabunom to i dogodilo, parametrima zdrave pameti nije moguće shvatiti da bi takvom resornom ponavljaču smjela dopustiti nova prilika da istim metodama, s istim ciljevima i akterima reprizira resorno zlostavljanje akademske populacije iz prethodnog mandata. Nova prilika stvorila se slijedom nevolja koje su snašle Europu i posebice Hrvatsku, koju je uz pandemiju dodatno pogodio snažni potres. Kako nevolje, prema narodnoj mudrosti, nikada ne dolaze same nego se vole grupirati tako se navedenim nevoljama, u slučaju Hrvatske, pridružila i treća u obliku reprize Fuchsovih zakona iz 2011. godine. Za razliku od prve dvije, ova treća se mogla spriječiti. Tako dolazimo do problema resorne samovolje aktualnog ministra, koju može provoditi s obzirom na evidentnu činjenicu da je od mandatara dobio carte blanche za slobodnu eksploataciju resora bez ikakvih ograničenja. Pitanje o razlozima i stvarnim motivima za tu vrstu iživljavanja izvršne vlasti nad najobrazovnijim dijelom nacije odnosi se na više razine vlasti, što ovdje nije u fokusu. Nova prilika ukazala se u obliku Uredbe 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost [https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2021.057.01.0017.01.HRV&toc=OJ%3AL%3A2021%3A057%3ATOC] (dalje: Uredba), koja je otvorila mogućnost da države članice iz europskih fondova dobiju znatna bespovratna financijska sredstva radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom te radi jačanja otpornosti na krizne izazove. Uredbom su države članice, koje se žele uključiti u mehanizam dodjele europskih sredstava, dobile obvezu da do 30. travnja 2021. Europskoj komisiji dostave Nacionalni plan oporavka i otpornosti (skraćeno: Nacionalni plan). Plan oporavka i otpornosti zamišljen je kao „sveobuhvatni i koherentni paket mjera za provedbu reformi i javnih ulaganja“ (čl. 17. st. 1.). Uredba je međutim neoprezno otvorila mogućnost da se nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao administrativni preduvjet za dobivanje europskih sredstava, može integrirati u jedinstveni dokument s nacionalnim programom reformi (čl. 18. st.3). S obzirom na činjenicu da pritom nisu propisane procedure i pravila za takvo povezivanje raznorodnih dokumenta, time su širom otvorena vrata za političke manipulacije kojima se dodjela europskih sredstava može iskoristiti kao financijska ucjena za provođenje samovoljnih mjera pod krinkom nužnih reformi. Nacionalni program reformi zahtijeva bitno različitu metodologiju izrade i bitno različitu proceduru donošenja od Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji se donosi u prigodnu svrhu „povlačenja“ europskih sredstava. Nacionalni program reformi kao strateški dokument može donijeti samo Hrvatski sabor. Naravno da je Hrvatska, čim se ukazala prilika, ušla na „širom otvorena vrata“ i krenula pogrešnim putem, posebice što se tiče reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja. To je izrijekom potvrdio gosp. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske u uvodnom obrazlaganju „Informacije o sažetku Nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.“ koja se kao točka našla na dnevnom redu Hrvatskog sabora znakovitog datuma 1. travnja 2021. Tom prigodom premijer je rekao: „Dakle, kao što znate, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji će biti fuzioniran s Nacionalnim programom reformi, u svojoj je naravi akt koji usvaja Vlada Republike Hrvatske, a ne Hrvatski sabor.“ Ovdje se ne može ulaziti u analizu je li uopće i u kojoj bi mjeri tehnologija „fuzioniranja“ bila zlorabljena u drugim dijelovima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da je aktualni ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Radovan Fuchs upravo u toj tehnologiji izveo svoju veliku zakonodavnu obmanu u području znanosti i visokog obrazovanja. Njegova se velika zakonodavna obmana sastoji od inicijalnog podmetanja vlastitih interesnih projekcija pod krinkom neupitnih reformi u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, te potom od niza krupnih prevara i raznih smicalica, pomoću kojih, nakon što je Nacionalni plan odobren, nastoji forsiranjem tzv. „promjene zakonodavnog okvira“ brzinski provesti svoju inicijalno podmetnutu kvazireformu. Pritom se kao momentom pritiska, kao što je to od samog početka bilo zamišljeno, u prvom redu služi financijskom ucjenom „povlačenja“ europskih sredstava, ali i brojnim drugim, već spomenutim koruptivnim pomagalima. Inicijalno podmetanje Inicijalno ugrađivanje zamisli ministra Fuchsa i njegova interesnog kruga pod maskom nužnih reformi u tekst nacrta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti počelo je u odajama Ministarstva nekoliko mjeseci prije nego je donesena Uredba, u vrijeme kada se inače na razini Vlade užurbano radilo na pripremanju nacrta Nacionalnog plana. Na izradi dijela nacrta Nacionalnog plana koji se odnosio na znanost i visoko obrazovanje radilo je nekoliko dužnosnika i službenika, među kojima je bila samo jedna osoba s iskustvom u znanosti i visokom obrazovanju te s odgovarajućim konceptualnim kapacitetom. Budući da je zastupala heretičke stavove - da bi u izradu Nacionalnog plana trebalo uključiti akademsku zajednicu, te posebno Rektorski zbor i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, zatim da u Nacionalni plan treba uvrstiti znanstvene centre izvrsnosti kao i sustav znanstvenog izdavaštva te da treba osigurati ravnopravan tretman društveno-humanističkih znanosti – bila je tretirana kao protivnik reformskih ideja te je postupno dospjela u izolaciju. Bile su to zabranjene teme. Ako bi nešto od tih tema uspjela uvrstiti u tekst nacrta Nacionalnog plana, to bi preko noći bilo izbrisano. Premda je bila u nadređenom statusu državne tajnice, bila je izložena svojevrsnom mobingu od strane podobnih službenika iz ministrova povjerljivog kruga. Jedini izlaz iz neprijateljskog radnog okruženja i psihički nepodnošljive situacije bila je ostavka na dužnost državne tajnice. Razriješena je dužnosti 4. ožujka 2021., čime je bila uklonjena i zadnja prepreka da ministar i njegov amaterski krug modeliraju svoj dio nacrta Nacionalnog plana prema vlastitim željama. U onome što su napravili zrcali se tragični raskorak između visokih ambicija koje prelaze u megalomaniju i više nego skromnih kompetencija koje su tek dostajale da se rječnikom, kakav obožava europska birokracija, sroči programski galimatijas kojemu je svrha ionako bila da prikrije stvarne namjere, ali da, nakon što se pribavi blagoslov europskih tijela, formalno omogući njihova realizacija u obliku paketa novih zakona. Pitanje je zašto ministar koji bi se, zajedno sa svojim diletantskim timom, morao svojski namučiti da korektno provede i minornu novelaciju zakona, preuzima megalomansku zadaću donošenja paketa zakona kojim se želi stvoriti „novi zakonodavni okvir“ i obaviti „sveobuhvatnu reformu“ sustava znanosti i visokog obrazovanja. O njihovu diletantizmu i nedoraslosti za zahtjevnije zakonodavne projekte dovoljno svjedoči podatak da Ministarstvo pravosuđa i uprave ne može potvrditi usklađenost nacrta prijedloga zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku, zbog čega se ne može započeti zakonodavni postupak. Naime, Vlada RH u 13. sazivu na 24. sjednici održanoj 24. svibnja 2016. donijela je Zaključak o obvezi dostave Izjave o usklađenosti nacrta prijedloga zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku [ https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2016/24%20sjednica%20Vlade//24%20-%2017.pdf]. Njime su obvezana središnja tijela državne uprave da u pripremi nacrta prijedloga zakona koji sadržava odredbe kojima se uređuju pojedina pitanja upravnog postupka dostave Ministarstvu uprave Izjavu o usklađenosti nacrta prijedloga zakona i Prikaz usklađenosti postupovnih odredbi sa Zakonom o općem upravnom postupku. Nacrt prijedloga zakona uz koji nije priložena potpisana Izjava o usklađenosti nacrta prijedloga zakona neće se uputiti u daljnji zakonodavni postupak, nego će se vratiti stručnom nositelju na doradu. Izjava o usklađenosti nacrta prijedloga zakona i Prikaz usklađenosti postupovnih odredbi sa Zakonom o općem upravnom postupku predviđaju da ministarstvo koje predlaže nacrt zakona mora jednoznačno i uvjerljivo ispuniti rubrike: Odredbe nacrta prijedloga zakona koje se odnose na upravno postupanje (broj članka i tekst odredbi), Odredbe Zakonom o općem upravnom postupku, koje dopuštaju da se pojedina pitanja upravnog postupka uređuju drukčije, Drugi razlozi za drukčije propisivanje pojedinih pitanja upravnog postupka, Obrazloženje. Na to Ministarstvo uprave treba dati svoje mišljenje je li prijedlog odredbe u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku? (da/ne). Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne može dobiti pozitivno mišljenje jer uvodi postupke sui generis i želi biti lex specialis, ali je podnormiran i delegira razradu pravila postupka na provedbene propise, što je nesukladno načelima vladavine prava, hijerarhije propisa i objektivne pravne sigurnosti. Paket zakona stara je opsesija ministra Fuchsa još iz vremena prvog njegova pojavljivanja u ulozi resornog spasitelja. U neredu paketa, u mnoštvo drugih, po mogućnosti zbunjujućih regulacija, najlakše je sakriti stvarnu namjeru agilnog zakonotvorca da se sustav znanosti i visokog obrazovanja zakonski uredi po mjeri sustavne političke korupcije, odnosno da se politička korupcija ozakoni i oslobodi ponižavajućeg položaja u kojem se mora koristiti „papirićima iz hlača i sakoa“. Neka sve bude elegantno i legalno. Stvarna je namjera i glavni razlog ministrova opterećivanja sa zakonskim paketom koncentriranje političke i upravljačke moći u osobi ministra i u pripadajućem resoru radi kadrovskog zaposjedanja sustava u prvom koraku, utjecaja na financijske tokove u drugom koraku te, u konačnici, radi utjecaja na završno „poniranje“ financijskih tokova u institucionalne i personalne okvire. Ta namjera, izražena u koruptivnom trokoraku, nije vidljiva u programskom galimatijasu Nacionalnog plana, što je razumljivo, jer ju je tamo trebalo upravo prikriti. Ona će u punom sjaju bljesnuti u prvim nacrtima zakona koji su izišli iz zakonodavne radionice Ministarstva. U Nacionalnom planu trebalo je tek inicijalno podmetnuti lažnu (neobrazloženu i neverificiranu) potrebu za donošenjem paketa zakona, koja će se, nakon odobrenja Nacionalnog plana na europskim tijelima, pretvoriti u državnu obvezu Hrvatske prema Europskoj uniji pod prijetnjom gubitka povećih iznosa bespovratnih sredstva. U paketu su se tako našla tri nova zakona iz segmenta znanosti i visokog obrazovanja: 1) Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost; 2) Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i 3) Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. U paket je, za svaki slučaj, dometnut i jedan novi pravilnik (Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja). Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost kao zakonodavni prioritet S obzirom na okolnost da aktualni ministar pokazuje posebnu osjetljivost za financijska pitanja te posebnu brižnost za financijske tokove, ne čudi da je donošenje novoga Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost postalo njegov zakonodavni prioritet. Samo dvadesetak dana nakon što je predsjednica Europske komisije gđa Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije 8. srpnja 2021. svečano uručila gosp. Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade RH odobreni Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ministar Fuchs je stavio Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost u proceduru savjetovanja sa zainteresiranim javnošću. Savjetovanje je otvoreno 29 srpnja 2021. i trajalo je do 28 kolovoza 2021., što znači da je održano usred kolektivnog godišnjeg odmora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja (?!). U obrazac savjetovanja uneseno je ukupno 15 općih komentara, od kojih se samo jedan odnosio na tekst Prijedloga zakona, dok su ostali sadržavali uniformnu poruku kako „u potpunosti podržavaju Prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost“, što neodoljivo podsjeća na „papiriće iz sakoa i hlača“, pogotovo što je tekst s jednog papirića krivo prepisan tako da se komentator „u potpunosti složio“ s prijedlogom „Zakona o Hrvatskoj nakladi za znanost“. Jedan je komentar, onaj koji se odnosio na sadržaj Prijedloga zakona, dala sveučilišna profesorica, dok su preostalih 14 komentara unijeli srednjoškolski i osnovnoškolski nastavnici, pri čemu je najveći interes zabilježen u populaciji osnovnoškolskih nastavnika (8 komentara). Kako nije logično da bi se u javnom savjetovanju s (ne)zainteresiranom javnošću najvećim dijelom pojavile osobe koje u svom profesionalnom životu ne dolaze u doticaj s djelatnošću Hrvatske zaklade za znanost, opravdano je posumnjati da bi posrijedi moglo biti lažiranje javne rasprave u mehanizmu trgovanja utjecajem. Osnovana sumnja u takvu mogućnost proizlazi iz činjenice da bezrezervni podržavatelji Prijedloga zakona mahom dolaze iz sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja, u kojem su ovisni o nadležnom ministru pa bi mogli biti zainteresirani da mu se dodvore u stvari do koje je njemu posebno stalo. Nije nemoguće da bi na takvo iskazivanje odanosti mogli biti potaknuti iz ministrova neposrednog okružja. No, to bi definitivno bila drugačija vrsta zainteresiranosti od one koju prvenstveno ima u vidu Zakon o pravu na pristup informacijama ili Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Ministar je imao peh da je jedna pripadnica zainteresirane javnosti za vrijeme godišnjeg odmora pratila stranicu javnog savjetovanja pa je tako propala stopostotna podrška (ne)zainteresirane javnosti Prijedlogu zakona. Štoviše, dežurna pripadnica zainteresirane javnosti u svom je komentaru precizno detektirala devijantni motiv ne samo za donošenja ovog zakona nego i za donošenje čitavog paketa Fuchsovih zakona. Sve ono što je u ovom komentaru rečeno o dovođenju Zaklade „u ovisnički položaj u odnosu na MZO“ u Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, do zadnjeg se zareza može primijeniti na status Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, zatim na status Rektorskog zbora i konačno na status svakog pojedinog sveučilišta (preko sveučilišnog vijeća) u Nacrtu prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Komentar prenosimo u cijelosti: „U članku 3. stoji da je osnivač Zaklade RH, a osnivačka prava i obveze u ime RH ostvaruje ministarstvo nadležno za znanost. Premda se odabir tijela koje ostvaruje osnivačka prava i obveze čini logičnim, pitam se nije li na taj način Zaklada stavljena u ovisnu i podređenu poziciju naspram Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok je namjera osnivanja HRZZ da bude neovisna institucija s ciljem razvoja i promicanja znanosti i tehnologije u RH. Ovo je promjena u odnosu na postojeći Zakon o HRZZ, u kojem tog "zastupanja" MZO nema. Zašto taj "zastupnik" nije npr. Sabor RH nego nadležno ministarstvo? I u nekim drugim člancima prijedloga novog Zakona o HRZZ vidljivo je da MZO ima kontrolu i završnu riječ, što nije bio slučaj u postojećem Zakona o HRZZ. Npr. u novom prijedlogu Strateški plan Zaklade se donosi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za znanost (članak 10), dok je u dosadašnjem Zakonu strateški plan predlagan izravno i neovisno o MZO Saboru RH (koji ga je onda i donosio), što je po mojem sudu bolje rješenje koje je upućivalo na neovisnost i samostalnost Zaklade, a sada to nije slučaj. Svojevrsni ovisnički položaj Zaklade u odnosu na MZO vidljiv je po mojem sudu i u odredbi da se Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade donose "uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za znanost", što upućuje na izravnu kontrolu MZO nad Zakladom, odnosno sredstvima financiranja. Ta je kontrola i eksplicirana u članku 18. Dakle, čini se da je ključna promjena novog prijedloga Zakona o HRZZ u odnosu na stari veća kontrola MZO nad radom Zaklade, dok je minorizirana uloga Sabora RH, što ne vidim kao strateški dobru odluku i mislim da nije u duhu namjere s kojom je Zaklada osnovana. Mislim da je važno da u sustavu imamo nezavisnu instituciju koja se vodi jedino i isključivo kriterijima znanstvene izvrsnosti, bez posredničkog uplitanja resornog ministarstva. Iz novoga se prijedloga Zakona o HRZZ čini kao da je Zaklada više "podružnica" MZO, a manje samostalna i nezavisna institucija sustava. Srdačan pozdrav, prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški“ Osim u navedenom komentaru, koji je od velike važnosti zbog pravodobnosti reakcije i kristalne artikulacije problema, zainteresirana se javnost masovnije oglasila o Prijedlogu Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost sredinom ožujka 2022. donekle zakašnjelim Otvorenim pismom premijeru, ministru znanosti i saborskim zastupnicima [https://www.index.hr/vijesti/clanak/69-znanstvenika-vladi-zaustavite-stetan-zakon/2347495.aspx]. U Otvorenom pismu 69 znanstvenika, koji su bili izravno uključeni u dosadašnji rad Zaklade, traži da se Zaklada ne podvodi pod utjecaj politike i da se u njenom radu ne napuštaju kriteriji znanstvene izvrsnosti. Dopis završava apelom da se zaustavi zakonodavni korak u pogrešnom smjeru: „Novi prijedlog zakona kojim se rad Zaklade stavlja pod nadzor politike, a kriteriji znanstvene izvrsnosti kod izbora stručnih tijela se jasno i izrijekom ne spominju znači veliki korak natrag, te apeliramo da se taj korak ne napravi“. Ova je reakcija bila donekle, ali ne u potpunosti zakašnjela. Došla je, doduše, nakon što je Prijedlog zakona bio prihvaćen u prvom čitanju na sjednici Sabora 28. siječnja 2022., ali je došla dovoljno ranije nego li je Vlada na sjednici 31. ožujka 2022. bez ikakva problematiziranja usvojila konačni Prijedlog zakona u kojem su kontrolni mehanizmi Ministarstva nad Zakladom tek kozmetički ublaženi. U konačnom Prijedlogu zakona uvažene su neke primjedbe iz saborske rasprave, ali nitko nigdje nije ni spomenuo ovdje citiranu, supstancijalnu primjedbu iz savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kao ni Otvoreno pismo 69 znanstvenika. To svjedoči o tome u kojoj mjeri izvršna vlast (ne)uvažava stavove zainteresirane javnosti. Arogantno neobaziranje na mišljenja i stavove zainteresirane javnosti moglo bi prouzročiti probleme i otvoriti neugodna pitanja toj istoj vlasti kada stane u red za dodjelu očekivanih sredstava iz fondova Unije prema pravilima Mehanizma, koja kao obvezatan dokazni element predviđaju „sažetak provedenog postupka savjetovanja s relevantnim nacionalnim dionicima“ (Uredba, točka 39. preambule), odnosno objašnjenje „načina na koji je doprinos dionika uzet u obzir u planu za oporavak i otpornost“ (Uredba, čl 18. točka 4.q.). Što bi se uopće o tome moglo napisati? Prevare i smicalice u forsiranju novog zakona Dok je prvi zakon iz Fuchsova paketa uspio „ispod radara“ proći ljetno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te dospjeti do drugog čitanja u saborskoj proceduri prije nego što se oglasio alarm zainteresirane javnosti, drugi je zakon iz istog paketa, Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti dobio eksplicitnu odbijenicu Senata Sveučilišta u Zagrebu prije nego što je ušao u postupak javnog savjetovanja. U Zaključcima [http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/Novosti_press/Mediji/Priopcenja/Zakljucci_Senata_o_nacrtima_zakona_koji_se_odnose_na_reformu_sustava_znanosti_i_visokoga_obrazovanja.pdf] koji su doneseni na sjednici Senata 22. ožujka 2022., pod točkom I. stoji da se „Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja odbacuje u cijelosti“. U nastavku je taksativno navedeno 18 razloga za takav rezolutni stav Senata. U točki II. Zaključaka stoji: „Nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji je izradilo Povjerenstvo za zakonske akte koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, prihvaća se kao polazišna podloga za raspravu o cjelovitoj reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.“ Time je prekršen tabu ministra Fuchsa i njegove zakonodavne sljedbe, kojim je bilo najstrože zabranjeno spominjati alternativni Nacrt prijedloga Zakona koji je izradilo Povjerenstvo Nacionalnog vijeća, pa čak i smatrati da takav zastrašujući entitet smije uopće postojati. Tabu je preko „lovačke komponente“ prenesen na novi sastav Nacionalnog vijeća tako da je postalo nezamislivim da bi na sjednicama Nacionalnog vijeća u novom sastavu netko izustio tu strogo zabranjenu sintagmu. Ostalo je neizvjesno hoće li ministar Fuchs Zaključke Senata Sveučilišta u Zagrebu također proglasiti tabuom, ponašati se kao da ne postoje i svoj neslavni Nacrt prijedloga Z | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1889 | JOSIP BOTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Predlažem osiguravanje reprezentativnost studentskih predstavnika na način da se uvede obavezno glasovanje prilikom upisa u novu akademsku godinu ili uz definiranje minimalnog praga izlaznosti od 30% studentskog glasačkog tijela svake sastavnice. | Primljeno na znanje | Prijedlog ćemo razmotriti. |
| 1890 | JOSIP BOTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Predlažem osiguravanje reprezentativnost studentskih predstavnika na način da se uvede obavezno glasovanje prilikom upisa u novu akademsku godinu ili uz definiranje minimalnog praga izlaznosti od 30% studentskog glasačkog tijela sastavnice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1891 | Tomislav Krznar | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U nacrtu Zakona predlaže se ukidanje postojećih područnih vijeća kao što se i uočava nedostatno objašnjena veza između Nacionalnog vijeća i matičnih odbora. Ovlasti koje su imala područna vijeća - na razini područja znanstvene djelatnosti, što je širi vidik o predloženih nadležnosti matičnih povjerenstava - prema trenutačnoj regulativi osiguravala su kvalitetniji rad u upravljanju znanstvenom infrastrukturom (kategorizacija časopisa, praćenje kvalitete rada časopisa i međunarodne vidljivosti itd.), sudjelovanjem u određivanju kriterija "uspona po akademskoj ljestvici", praćenjem sadržaja međunarodnih akademskih aktivnosti te omogućavanja boljeg uključivanja hrvatskih znanstvenih kapaciteta u međunarodni znanstveni prostor. Predložena rješenja u odnosu na trenutnu situaciju su "korak unatrag" budući da iz sadržajnih, strukturalnih i provedbenih razloga ne mogu osigurati potrebne uvjete za ravnomjeran razvoj znanstvenih istraživanja po znanstvenim područjima. Posebno složenu situaciju može se uočiti u području humanističkih znanosti uzevši u obzir posebnosti pripadajućih polja. Ukidanje područnih vijeća otvara prazninu u funkcionalnom sustavu, a predloženo rješenje ne daje uvide u potencijalno bolje situacije. Predlaže se očuvanje postojećih područnih vijeća. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Krznar, član Područnog vijeća za humanističke znanosti, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1892 | Tomislav Stojanov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Nacrt prijedloga Zakona ne predviđa postojanje tijela za akademsku etiku i čestitost na nacionalnoj razini. Zaključak iz uvodnog pregleda stanja da je rješavanje etičkih pitanja na nacionalnoj razini “nepotrebno administrativno opterećenje” posve je neprimjeren i nepromišljen u vremenu snažno ugroženih akademskih vrijednosti u Europi, a o čemu svjedoči i Bonska deklaracija o slobodi znanstvenih istraživanja iz 2020. Republika Hrvatska potpisnica je navedene deklaracije. U njoj se, među ostalim, govori o ulozi vlada u zaštiti akademskih sloboda: “Prepoznajemo važnost potrebe postojanja snažnih zakonskih okvira, utemeljenih na vladavini zakona i osiguravanju i zaštiti akademskih sloboda, kako znanstvenih ustanova, tako i pojedinih istraživača.” Ukidanje nacionalnog tijela za etiku za akademsku zajednicu ne doprinosi uvođenju snažnih zakonskih okvira. Tijela zadužena za njihov nadzor ne smiju se dokidati nego upravo suprotno - osnaživati. Nacionalno tijelo za akademsku etiku i čestitost potrebno je i iz sljedećih razloga: (1) Znanstvenici zaposleni u javnim znanstvenim institutima, kao i dio zaposlenika na sveučilištima, imaju samo jednu razinu etičke zaštite, što predstavlja diskriminaciju u odnosu na, primjerice, zaposlenike Sveučilišta u Zagrebu koji imaju dvije etičke razine – na fakultetima i na Etičkom savjetu Sveučilišta. Svi znanstvenici moraju imati višu etičku razinu kojoj se moraju moći obratiti radi izbjegavanja potencijalnog sukoba interesa ili u slučaju složenijih etičkih postupaka. (2) Određena etička pitanja, kao što su ugrožavanje akademskih sloboda, sumnje na plagijarizam ili akademski mobing, vrlo su osjetljiva i složena, te zahtijevaju dobro educirane i motivirane članove etičkih povjerenstava. Postojanje nacionalnog tijela od iznimne je važnosti da bi se takve prijave mogle procesuirati jer je praksa pokazala da se institucionalna etička povjerenstva ne mogu nositi s visoko osjetljivim predmetima. Potreba za postojanjem nacionalnog tijela za etiku u znanosti i visokom obrazovanju iznesena je i u Otvorenom pismu Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021., koje je potpisalo 30 znanstvenika. Stoga, predlažemo da zakonodavac predvidi uspostavljanje nacionalnoga tijela za etiku i čestitost u znanosti i visokom obrazovanju. Zakon svakako treba predvidjeti i obavezno obrazovanje svih članova etičkih povjerenstava u akademskoj zajednici u zemlji, kao i potrebu za promocijom etičkih vrijednosti i čestitosti, uključujući mjere za prevenciju narušavanja etičkih vrijednosti i čestitosti. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1893 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Predlažemo izbacivanje „narušavanje ugleda visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta“. Ugled se vrlo različito tumači, stoga uvođenje ovakve odredbe u zakon može narušiti akademske slobode ili druga prava pojedinaca. S predloženim zakonskim rješenjem pretpostavlja se da bi stegovno povjerenstvo moralo znati gdje završava sloboda akademskog izražavanja, a počinje ugled ustanove. Ovo je još jedan dokaz potrebe postojanja nacionalnog tijela za etiku jer stegovno povjerenstvo ne može donijeti takve odluke bez etičkog povjerenstva. Dr. sc. Pavel Gregorić, Institut za filozofiju Prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Vlatko Silobrčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Dr. sc. Tomislav Stojanov, University of Nottingham, UK Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju Izv. prof. dr. sc. Vesnica Garašić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Sveučilište u Zagrebu Prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Dr. sc. Iva Škrinjar, Institut Ruđer Bošković Prof. dr. sc. Maja Vehovec, umirovljena znanstvena savjetnica, Sveučilište u Rijeci Nastavno na Otvoreno pismo Vladi RH o stanju u hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju i o planu razvoja do 2026. od 2. studenog 2021. https://zenodo.org/record/5005986 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1894 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Definicija tko je sve znanstvenik jest preširoka. Osoba upisana na doktorski studij NE MOŽE biti nazvana znanstvenikom. To je formalno moguće tek obranom doktorske disertacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1895 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Prijedlog Zakona navodi tri temeljna kriterija odabira osobe za radno mjesto u sustavu znanosti i visokog obrazovanja: (1) odgovarajući stupanj obrazovanja, (2) ispunjavanje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, te (3) dodatni kriteriji visokog učilišta ili instituta. Međutim, nigdje se ne kaže da kandidat s većim brojem ispunjenih kriterija ima prednost pri zapošljavanju. Predlažem da se izrijekom navede da kandidat s većim brojem zadovoljenih kriterija ima prednost pri zapošljavanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1896 | Tomislav Stojanov | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Postoji Rektorski zbor i Zbor veleučilišta, ali zašto ne postoji zbor koji bi objedinjavao javne znanstvene institute? Potreba za postojanjem tijela koje bi uskladilo rad mnogobrojnih javnih znanstvenih instituta jasno se vidi u članku 87. stavci 3 u kojoj se govori o predlaganju kandidata za članove Nacionalnog vijeća od strane javnih znanstvenih instituta. Dok s jedne strane Rektorski zbor i Zbor veleučilišta predlažu svoje kandidate, iza kojih stoje mnogobrojne procedure i višestruke razine akademskoga potvrđivanja (odsjek, fakultetsko vijeće, senat, rektorski zbor), javni znanstveni instituti mogu dobiti svoga kandidata u Nacionalnom vijeću na temelju samo jedne instancije – znanstvenoga vijeća, a koje u konačnici može predstavljati iznimno mali broj članova. | Primljeno na znanje | U Republici Hrvatskoj ima 25 javnih znanstvenih instituta različitih po veličini, broju znanstvenika i znanstvenom području u kojem institut obavlja djelatnost te je predlagatelj mišljenja da u ovom trenu nije moguće formirati zbor javnih znanstvenih instituta. |
| 1897 | MIRNA VARGA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Osim navedenih skupina, i nastavnici u nastavnim zvanjima trebaju imati pravo na plaćenu slobodnu studijsku godinu kako bi mogli usavršavati svoje nastavničke kompetencije, ali i posvetiti se znanstveno-stručnom radom koji je, također, sastavni dio njihovog posla. Dr.sc. Mirna Varga, viša predavačica Katedra za zajedničke sadržaje, Filozofski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1898 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Iako se u prvom članku te kroz obrazloženje donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti definira da se prijedlog Zakona donosi, između ostalog, s ciljem propisivanja temeljnih načela obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti… te osnovnih pitanja u vezi s izvođenjem studija i pravima i obavezama studenata te ističe da bi Zakon trebao pozitivno utjecati i na uključivanje u sustav visokog obrazovanja većeg broja pripadnika marginaliziranih skupina među kojima su i studenti s invaliditetom, predložene odredbe i dalje nisu usklađene s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koju se RH ratifikacijom obvezala poštivati i ugraditi u svoje nacionalno zakonodavstvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1899 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor smatra da se stavak 5. treba promijeniti te glasi: Redoviti student je obvezan završiti studij najkasnije u roku koji je dvostruko dulji od trajanja studija. Predloženi članak u Nacrtu Zakona vrijedi za redovite i izvanredne studente. Ograničavanje duljine studiranja za studente izvanrednih studija ne smije se prihvatiti jer studenti sami plaćaju studij. Postavlja se pitanje što kad student ne završi fakultet u ovom vremenskom intervalu, gubi li pravo školovanja na tom studijskom programu, na tom fakultetu, sveučilištu ili možda u Republici Hrvatskoj? Može li se prebaciti na sličan studijski program i nastaviti studirati? Ako se može prebaciti, navedeni stavak gubi smisao. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1900 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Hrvatski studentski zbor predlaže brisanje članka 77. stavka 4. jer se studijski programi kao i načini polaganja ispita (broj ispitnih rokova, provođenje kontinuirane provjere…) znatno se razlikuju po visokim učilištima. Ograničavanje broja puta polaganja studijskih godina ne uvažava sustav ECTS bodova te doprinosi nejednakosti studija i polaganja ispita. Pojam studijske godine nije definiran. Izrazito neujednačena praksa upisivanja studenata u više godine studija (npr. na pojedinim studijima su predmeti iz jednog semestra vezani uz predmete iz drugog semestra). U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1901 | Neven Pintarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Hrvatski studentski zbor smatra da se članak 68. mora jasnije definirati. Status redovitog ili izvanrednog studenta potrebno je nedvosmisleno i precizno definirati. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1902 | Neven Pintarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mišljenje Hrvatskog studentskog zbora o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Hrvatski studentski zbor, glavno koordinativno tijelo svih studentskih zborova koje predstavlja 160.000 studenata, prepoznaje nužnost promjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te pozdravlja namjeru Ministarstva za iniciranjem navedenog. Studentice i studenti su nezaobilazni i najzastupljeniji članovi akademske zajednice te čine njezin temeljni razvojni potencijal. Uz ostale vrijednosti, akademska zajednica snažno promiče ravnopravnost i uključivost, a poštivanje tih vrijednosti očituje se ili niječe u odnosu studenata, ostalih sudionika u akademskoj zajednici i institucija unutar akademske zajednice. S obzirom na to da zaštita autonomije sveučilišta proizlazi iz zaštite akademske slobode pojedinaca unutar akademske zajednice, u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nužno je osigurati autonomiju svih članova akademske zajednice pa tako i studentica i studenata. Utoliko je iznimno zabrinjavajuća namjera Ministarstva znanosti i obrazovanja da ukine stečena prava studentskih predstavnika na sudjelovanje u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta. Sustav visokog obrazovanja navedenim se Nacrtom udaljava od procesa poučavanja sa studentom u središtu - jednog od ključnih ciljeva EHEA (Europskog prostora visokog obrazovanja). Nadalje, pojedini prijedlozi krše osnovna studentska prava osigurana Bolonjskim procesom, koja prepoznaje i brani ESU (European Students’ Union), krovna studentska organizacija koja predstavlja 20 milijuna studentica i studenata. Oduzimanje navedenih stečenih prava studentima otvara pitanje razložnosti i legitimiteta postojanja predstavničkih tijela studenata, s obzirom na to da podrazumijeva sužavanje ili potpuno uskraćivanje prava studentskog tijela na reprezentaciju. Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti identificira važnost osnaživanja mladih u svrhu demografske revitalizacije te kao ključan aspekt navodi: “Mladima je potrebno dati mogućnost za angažman i aktivno uključivanje u život zajednice i procese donošenja odluka. Poticat će se veće uključivanje mladih u savjete mladih te njihovo sudjelovanje u procesima odlučivanja o upravljanju javnim poslovima od interesa i značaja za mlade i aktivno uključivanje u javni život.” Oduzimanje prava studenticama i studentima na odlučivanje time je u suprotnosti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Kao punopravni građani i članovi akademske zajednice, studentice i studenti s ostalim dionicima dijele odgovornost prema svome obrazovanju i institucijama koje postavljaju okvire obrazovnog procesa. S obzirom na to da studentice i studenti nisu bili uključeni u proces izrade Nacrta Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (nadalje: Nacrt Zakona), mi kao predstavnici studentica i studenata Republike Hrvatske ne možemo prihvatiti Nacrt Zakona bez izmjena navedenih u Prijedlogu izmjena Hrvatskog studentskog zbora na Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Zanemarivanje studentskih doprinosa, prigovora i sugestija ometa institucionalni napredak jer se time svjesno i namjerno zanemaruje i diskriminira jedinstvenu perspektivu studentske populacije kao korisnika institucija i najzastupljenijeg člana akademske zajednice. Posljedično, narušava se legitimitet studentskog predstavništva, Hrvatskog studentskog zbora kao središnjeg predstavničkog tijela studentica i studenata te se derogira i obezvrjeđuje reprezentativnost studentske populacije u sklopu institucija i uloga studenata kao dionika visokog obrazovanja. U ime Hrvatskog studentskog zbora, Neven Pintarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1903 | Ivica Ratković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | U ime INSTITUTA ZA TURIZAM ˝Smatramo kako nema potrebe za proširenje odredbi koje se odnose na stegovnu odgovornost, a kako je to već propisano odredbama važećeg zakona. Proširenjem obveze na sve zaposlenike visokih učilišta odnosno znanstvenih instituta stvara se situacija pretjeranog normiranja problematike koja je već uređena Zakonom o radu, pravilnikom o radu te ostalim zakonskim i internim propisima koji uređuju prava i obveze zaposlenika. Važeći zakonski propisi te interni akti poslodavaca daju sasvim adekvatan okvir koji kvalitetno regulira povrede radnih obveza te narušavanje ugleda visokih učilišta odnosno znanstvenih instituta. Donošenje posebnog akta, osnivanje posebnog tijela te provođenje posebnih postupaka u pogledu stegovne odgovornosti zaposlenika ne donose ništa novoga osim što generiraju samo dodatan i nepotreban birokratski posao. Predlažemo da odredbe članka 56. budu preuzete iz članka 104. važećeg zakona.' | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1904 | ANKICA KNEZOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedloge izmjena i obrazloženja Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. mr.sc. Ankica Knezović, viši predavač, Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1905 | IVICA SMOJVER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mišljenje Područnog znanstvenog vijeća za tehničke znanosti o Nacrtu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti Zagreb, 4.6.2022. Na svojoj online sjednici održanoj 1.6.2022. Područno znanstveno vijeće za tehničke znanosti u sastavu Prof. dr. sc. Biljana Kovačević Zelić Prof. dr. sc. Srećko Krile Prof. dr. sc. Goran Martinović Prof. dr. sc. Doris Novak Prof. dr.sc. Ivan Petrović Prof. dr. sc. Dragan Poljak Prof. dr. sc. Pero Raos Prof. dr. sc. Tatjana Rukavina Prof. dr. sc. Ivica Smojver Prof. dr. sc. Karin Šerman Prof. dr. sc. Anica Trp finaliziralo je svoje mišljenje o ovom dokumentu. Generalni je stav da Nacrt Zakona (u daljem tekstu Zakon) ne donosi bitne novine u sustav znanosti, nužne kako bi visoko-obrazovna i znanstvena djelatnost u Republici Hrvatskoj uspješno pratila svjetske trendove te se svojim djelovanjem približila respektabilnim svjetskim institucijama. Novi Zakon predstavlja samo promjenu dosadašnjeg zakona, bez suštinskih iskoraka, te je u svojoj biti retrogradan i bez dovoljno ambicije. S druge strane, u brojnim elementima Zakon smanjuje autonomiju sveučilišta i sastavnica (vidljivo iz analize nekih članaka Zakona kako slijedi). Na žalost, Zakon ne potiče izvrsnost i nije terminološki usklađen. Time Zakon ne daje nužni pravni okvir koji bi bio u funkciji pokretača znanstvenih promjena važnih za podizanje tehnološke razine zemlje, kao i poticanje napretka društva u cjelini. U Zakonu se provlači znatan broj promjena koje su naznačene samo marginalno, uz pretpostavku da će konačno normativno oblikovanje biti regulirano odgovarajućim naknadno usvojenim pravilnicima i zakonima. Time je, zapravo, u ovom trenutku nemoguće sagledati cijeli sustav te se otvaraju brojne pravne nedoumice koju mogu rezultirati da se takvim naknadnim dokumentima izmijeni duh Zakona uz opasnost unošenja pravnih nedorečenosti i nesigurnosti. U čl. 6. nacrta nije jasno na koji će se način vršiti transformacija Visokih škola (neprepoznatih u novom Zakonu) u Veleučilišta. Nije propisano koje uvjete mora zadovoljiti Visoka škola u postupku ove transformacije. U čl. 15. nedorečen je postupak u kojem se bira 7 članova Sveučilišnog vijeća (3 imenuje senat, 3 osnivač). U čl. 19. definirano je da u Fakultetsko vijeće ulaze predstavnici nastavnika i dr. što se kosi s čestom praksom da u vijeće ulaze svi nastavnici. U čl. 39. st. 7. definirana je funkcija Nacionalnog vijeća za znanost kojem je gotovo u potpunosti isključena funkcija donošenja odluka, već isto uglavnom „predlaže, prati, daje mišljenje, raspravlja“. Time se Nacionalnom vijeću uskraćuju brojne bitne funkcije koje je do sada vršilo te se značajno smanjuje njegova važna funkcija u reguliranju brojnih područja znanstvenog, visokoobrazovnog i tehnološkog djelovanja. U čl. 42. pitanje reizbora ostaje neregulirano, jer nije propisano koliko se uzastopnih reizbora može provesti i pod kojim uvjetima. U čl. 43. st. 12. u procesu ispunjavanja posebnih kriterija, odgovarajući pravilnik donosi Ministar. Time je Rektorski zbor, odgovarajući Matični odbor i sl. u potpunosti isključen iz procesa što predstavlja vrlo lošu praksu. U čl. 50. ponovno Ministar propisuje pravilnik kriterija za izbor lektora, čime su odgovarajuća stručna tijela (Rektorski zbor, odgovarajući Matični odbor, Nacionalno vijeće za znanost i sl. ) u potpunosti isključeni iz procesa. U čl. 53. nije propisano u kojim uvjetima se može koristiti naslovno znanstveno-nastavno zvanje, i kada prestaje važiti pravo njegovog korištenja. Naime, za razliku od navedenog, znanstveno-nastavno zvanje je vezano uz radno mjesto, i odlaskom u mirovinu prestaje pravo korištenja istog. Pitanje naslovnih zvanja je ovdje u znatnoj mjeri neregulirano. U čl. 68. gdje se definira izvanredni studij, nije propisano kako će se isti izvoditi u skladu s pravilima Bolonjskog procesa i obaveznim pohađanjem nastave. U čl. 74. st. 2. definirano je da se u akademskim kraticama ne stavlja prefiks univ., dok se za stručnog prvostupnika stavlja prefiks struč. Stoga, u primjeni tih kratica nedostaje dosljednost. Nadalje, u st. 5. definirano je da se uz titulu dr. sc. stavlja naznaka struke. Takva praksa do sada nije postojala i u primjeni će izazvati brojne nedoumice. U čl. 79 st. 3. propisano ja da Ministar odobrava upis dodatnog studija iznimno uspješnim studentima, pri čemu su neopravdano Rektor(i) i Dekan(i) odgovarajućih sveučilišta i fakulteta potpuno isključeni iz procesa donošenja odluke. U čl. 88. nije dovoljno jasno definirano koja je funkcija Ministarstva u definiranju liste kandidata – da li isto provjerava zadovoljavaju li svi kandidati sve formalne uvjete ili Ministarstvo zadržava i pravo isključivanja nekih kandidata iz daljeg postupka selekcije i izbora temeljem svojih kriterija; isto vrijedi i za čl. 92. st.5. i ostale slične izbore. U čl. 117. potpuno je u procesu izbora isključeno Sveučilište (Senat i odgovarajuće vijeće područja) već je sve u nadležnosti Matičnog odbora. Rokovi za donošenje pojedinih kriterija su vrlo kratki (npr. tri mjeseca od imenovanja članova Matičnog odbora) Postoji niz članaka (97., 100., 102.) koji definiraju pitanje programskih ugovora. Načelno, iako u svojoj osnovi pozitivno, financiranja kroz programske ugovore je u velikoj mjeri nedorečeno i otvara prostor za različita tumačenja. Npr. nejasno je prema kojim smjernicama će u čl. 97. Ministar propisati kriterije za raspolaganje vlastitim (ostalim) prihodima. Stoga, tim se člankom izravno intervenira u financijsku autonomiju znanstvenih i znanstveno-nastavnih institucija. Nadalje u čl. 102. ugovaranje programskih ugovora i daljnja provedba je definirano nedorečeno i neegzaktno. Obzirom da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u čl. 102. st. 10. Prijelazne odredbe su definirane previše općenito, pri čemu bi bili poželjni dulji prijelazni rokovi. U nekim od odredbi, kod negativnih ocjena, vrednovanje je previše restriktivno i predviđa vrlo radikalne mjere. Kako bi se Zakon osuvremenio i znanstvena učinkovitost približila svjetskim trendovima, predlažemo zakonsku mogućnost definiranja projektnih radnih mjesta, radi odgovornog provođenja projekata za koje je institucija ugovorom preuzela obveze s definiranim rokovima i traženim rezultatima. Ovdje se prije svega misli na projekte financiranih iz europskih mehanizama ili izravno od strane gospodarstva. Stoga bi u Zakonu bilo nužno dodati članak u kojem se definira pet kategorija istraživača (od mladog istraživača do istraživačkog profesora), kao i kategorija administrativno-financijskog voditelja projekta, uz mogućnost znatno bržeg i jednostavnijeg sustava zapošljavanja, bez potrebe javnog natječaja kao i uz odgovarajuće kvalitetno financiranje njihovog rada. U postojećem zakonu su u potpunosti izbačeni Znanstveni centri izvrsnosti, mada su to uobičajene organizacijske jedinice (ograničenoga trajanja) za provođenje sveobuhvatnih, višedisciplinarnih temeljnih istraživanja u razvijenim europskim državama. U Hrvatskoj već postoji iskustvo u provedbi znanstvenih centara izvrsnosti i ono je iznimno pozitivno. Umjesto ukidanja mogućnosti osnivanja novih ZCI-jeva, trebalo bi njihov koncept dalje razraditi jer bi ZCI-jevi dugoročno mogli biti vrlo važna poluga u razvoju i transformaciji hrvatske znanosti. Ostale znanstvene organizacijske jedinice koje bi trebale naći svoje mjesto u ovom zakonu jesu Znanstveni i/ili znanstveno-tehnologijski parkovi koji omogućuju organizirani oblik suradnje znanstvene i industrijske zajednice, uz potporu lokalne uprave i Vlade, na provođenju sveobuhvatnih primijenjenih istraživanja koja mogu značajno pridonijeti razvoju neke industrijske grane na razini države. Nadalje, tu su i Znanstveno-tehnologijske organizacije kao organizacijske cjeline koje mogu činiti okosnicu razvoja novih proizvoda na temelju rezultata znanstvenih istraživanja, koje će potom komercijalizirati male i srednje tvrtke. Smatramo da u ovom očitovanju predložene promjene, potrebna pojašnjenja kao i uvrštavanje novih mjera u Zakon, mogu znatno doprinijeti većoj učinkovitosti visoko-obrazovnog i znanstvenog sustava u Republici Hrvatskoj s konačnim ciljem veće vidljivosti i kvalitete ostvarenih rezultata, kao i boljitku društva u cjelini. Za Područno znanstveno vijeće za tehničke znanosti, predsjednik, Prof. dr. sc. Ivica Smojver | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1906 | Filip Prpić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1907 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6)." Ovakvo zaključivanje nije ispravno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1908 | MARIETA DJAKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja izmjena stavka (1) članka 37. kako su ih u svojim komentarima izložili Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marieta Djaković, viša predavačica Interdisciplinarni studij Kultura i turizam, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", SveučilišteJurja Dobrile u Puli | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1909 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U pregledu stanja i kao jedan od razloga donošenja zakona navodi se i ovo: "zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja." Sam izraz "zastarjeli" uključuje negativan vrijednosni sud o postojećem modelu temeljenom (i) na zvanjima, no u tekstu nije opisan problem sam po sebi. U poglavlju C , "Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona", nije obrađena ova tema, pa se ne zna koje se pozitivne promjene očekuju od ukidanja zvanja. Postojeći model zvanja jedna je od temeljnih komponenti sustava s kojom su svi zaposlenici saživljeni, a ima veliki utjecaj na motivaciju zaposlenika. Stoga bi bilo dobro predočiti nekakve podatke o provedenom istraživanju utjecaja promjene takvog modela u našem sustavu. Jedna komponenta koju bi trebalo istražiti i predočiti je cijena promjene, problematika i vrijeme prilagodbe na novo, a druga je anticipiranje djelovanja zaposlenika u predloženom novom modelu bez zvanja. Trebalo bi se usredotočiti na unutarnju motivaciju postojećih zaposlenika te na ulaznu motivaciju mladih, u sustavu bez zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1910 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Komentar na stavak 3: „Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje.“ Nejasno je što točno u novom sustavu predstavlja to zadržano stečeno zvanje. Ima li to zadržano zvanje ikakvih implikacija na radno-pravni status osobe i pojedina prava u sustavu, ili je to tek titula bez formalnog značaja? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
| 1911 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Komentar na stavak 1: Uz promijenjen sustav treba dati dulji prijelazni period za prilagodbu. Uobičajeno je do sad bilo da se granica prijelaznog perioda postavlja na otprilike pola perioda jednog izbora/reizbora, s time da su se do sad mijenjali uvjeti za iste. Shodno tome, kandidati kojima je manje od npr. 2 godine do isteka roka izabirali su se još po starim uvjetima, a oni s više vremena prilagođavali su se novim uvjetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Kriteriji za izbor propisat će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
| 1912 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. Iz tog razloga treba preformulirati Članak 105/3 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1913 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 105. | „Ako Ministarstvo utvrdi nedostatke ili propuste u radu visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta zatražit će otklanjanje nedostataka ili propusta u roku 60 dana. Ako visoko učilište, odnosno znanstveni institut u postavljenom roku ne otkloni nedostatak ili propust u radu, protiv visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta i odgovorne osobe u visokom učilištu, odnosno znanstvenom institutu pokrenut će se prekršajni postupak u skladu s devetim dijelom ovoga Zakona.“ Nejasno je na koje nedostatke i propuste u radu visokog učilišta se misli. Ukoliko to jesu oni koje je moguće ukloniti u roku od 60 dana, onda je članak smislen. Ukoliko se radi o propustima za čije rješavanje objektivno treba proći više vremena, potrebno je u ovaj članak unijeti formulaciju koja omogućuje neki dulji prijelazni period, uz jasno izvještavanje o pokrenutim postupcima uklanjanja problema i nadzor progresa od strane Ministarstva. Novčana kazna od 50-300 tisuća kuna (Članak 107/1) može imati vrlo nepovoljan utjecaj na funkcioniranje institucije, pa treba biti oprezan s kažnjavanjem. Tako drastične kazne trebaju se ostaviti situacijama u kojima je nedostatak mogao biti uklonjen u predviđenom roku, a nije uklonjen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 105. prijedloga Zakona je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata i odredbama zakona kojim je uređen opći upravni postupak. |
| 1914 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Nema potrebe smanjivati osnovna sredstva na 95%. Već je i dostava same osnovne komponente u iznosu od 100% (bez razvojne i izvedbene komponente) dovoljna kazna, a osnovni troškovi, predmet osnovnog financiranja, moraju biti namireni za normalno funkcioniranje ustanove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1915 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | “(11) Rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanima za donošenje državnog proračuna.“ Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima. | Primljeno na znanje | Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu. |
| 1916 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | „Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.“ Formalno utvrđivanje uredbom od strane Vlade nije sporno. No trebalo bi jasnije definirati sudionike procesa izrade te proračunske formule, pokazatelja i kriterija, komponenti te kvalitativnih i kvantitativnih indikatora koji će se koristiti. To je izuzetno složeno područje, a konačni ishod stvaranja okvira programskog ugovora ima nesaglediv utjecaj na financiranje i sustav u cjelini. U tom postupku bi osim Vlade trebao sudjelovati i širi krug ekspertata za problematiku, pa treba razmisliti o formulaciji „u suradnji s“ ili “na prijedlog“ s nekim akademskim tijelom ili tijelima koja imaju stručna znanja za takvu problematiku. Moguće i novooformljenog stručnog tijela za tu problematiku. Važno je uključiti što širi krug ljudi iz sustava, jer je sustav vrlo složen. Svaki pojedinac ima znanje o jednom segmentu sustava, gleda sustav iz svoje vlastite niše. Ukoliko bude zbirno odlučivao (i) o nišama sustava koje manje poznaje, može doći do grešaka, a one u ovako presudnoj temi kakvo je financiranje mogu donijeti puno problema. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1917 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Potrebno je ovdje nekako definirati i obveze Ministarstva. To bi bilo dobro i na drugim mjestima u Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1918 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | „Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 25 % iznosa osnovne proračunske komponente utvrđene programskim ugovorom.“ Tih 25% je prevelik iznos u odnosu na osnovnu komponentu s obzirom na način dodjele tih sredstava, a to je pregovaranje. Ovako velika količina novca koja se dodjeljuje na taj način može dovesti institucije u neravnopravan položaj u smislu izvedbenog uspjeha i pripadajućeg financiranja. Broj 25% treba znatno sniziti, npr. na 10%. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1919 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | "Javno visoko učilište, odnosno javni znanstveni instituti dužni su u pregovaračkom postupku utvrditi razvojne ciljeve koji proizlaze iz njihove strategije i usklađeni su s nacionalnim strateškim dokumentima, a ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora. " Ovdje postoji problem kratkoće roka za ostvarenje strateških ciljeva. Budući da će se financirati samo ciljevi čija „ostvarivost je mjerljiva u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“, postoji pritisak prema odustajanju od dugoročnijih ciljeva i prelazak na short-term ciljeve. Sa "strategije" se prelazi u "taktiku". To nije uvijek najbolje rješenje. Moguća alternativna formulacija je: „napredak u ostvarenju ciljeva mjerljiv u razdoblju primjene sklopljenog programskog ugovora“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1920 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Treba detaljnije definirati osnovnu komponentu financiranja, te dinamiku dostavljanja sredstava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1921 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Je li primjerenija akademska umjesto kalendarske godine? Izmještanje uobičajenih akademskih procesa s akademske u kalendarsku godinu stvara dodatne komplikacije visokim učilištima i institutima. | Primljeno na znanje | Kao što je navedeno u stavku 11. članka 102. rokovi za pregovaranje i potpisivanje programskih ugovora moraju biti usklađeni s rokovima propisanim za donošenje proračuna, a proračun se donosi za kalendarsku godinu. |
| 1922 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 88. | Nejasna je veza pojma „javni poziv“ iz ovog članka s prethodnim člankom u kojem su jasno navedeni konkretni predlagatelji kandidata. Znači li to da se nakon javnog poziva kandidati sami javljaju predlagateljima, ili je to javni poziv samim predlagateljima da sami predlože kandidate? | Primljeno na znanje | Javim pozivom pozivaju se predlagatelji da u propisanom roku predlože kandidate za članove Nacionalnog vijeća. |
| 1923 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Predstavnici profesora sveučilišta čine 7 od 15 članova Nacionalnog vijeća, a predlaže ih Rektorski zbor. Ukoliko se Rektorski zbor formira od rektora svih sveučilišta (i javnih i privatnih), kako je navedeno u Članku 93., u doglednom periodu bi predstavnici javnih sveučilišta u Nacionalnom vijeću mogli spasti na vrlo malen broj. S obzirom i na ulogu definiranja kriterija, to bi moglo imati negativan utjecaj na kvalitetu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1924 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | „na prijedlog matičnih odbora donosi Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije“ Što su „sveučilišni kriteriji“? | Primljeno na znanje | Navedeno će biti uređeno Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima. |
| 1925 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Navedeno je da profesor emeritus može sudjelovati što znači da može ali ne mora. Ako ne sudjeluje u nastavi – koji je njegov radno-pravni status? Je li to jedino zvanje (a ne radno mjesto) predviđeno zakonom, nešto što se pripisuje osobi kao takvoj, a ne radnom mjestu kojeg privremeno obavlja kao kod drugih nastavnika? | Primljeno na znanje | Profesor emeritus nije u radnom odnosu sa visokim učilištem. |
| 1926 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Po formulaciji čitavog članka, ukoliko 6 mjeseci nakon isteka 5 godina u prethodnom zvanju kandidat nije reizabran, radni odnos prestaje „po sili zakona“. No što je sa slučajem nastavnika koji je nakon 5 godina pokrenuo postupak izbora na više radno mjesto, ali su Sveučilište, Senat ili Matični odbor u tom dugotrajnom postupku izbora na više radno mjesto utvrdili da nastavnik nema ispunjene uvjete za napredovanje (npr. neki od uvjeta pokazali su se spornima)? Takav nastavnik svakako ima sve uvjete za reizbor, ali u tom slučaju više nema vremena da u roku od 6 mjeseci nakon izbora bude reizabran, jer je u tih 6 mjeseci provodio postupak napredovanja. Treba dodati stavak koji definira da u takvom slučaju, slučaju neuspjelog napredovanja, rok za reizbor ne počinje teći od trenutka isteka 5 godina nakon zadnjeg izbora/reizbora, nego od dana prekida postupka napredovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1927 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije čine 10% članova fakultetskog vijeća od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija, ako fakultet odnosno umjetnička akademija izvodi poslijediplomski studij." Pretpostavljam da se pod „od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija“ mislilo na maksimalno (ili do) 20%. U nekim slučajevima nije moguće ostvariti puni broj koji odgovara 20%, pa je dobro to definirati. | Primljeno na znanje | Odredbom se određuje maksimalni udio. |
| 1928 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | "Članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti državni dužnosnici, članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, službenici Ministarstva niti zaposlenici i vanjski suradnici tog sveučilišta." Možda bi bilo dobro dodati da članovi sveučilišnog vijeća koje imenuje osnivač te predsjednik sveučilišnog vijeća ne smiju biti niti zaposlenici niti vanjski suradnici drugih visokih učilišta, s obzirom da može biti riječ o konkurentskim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1929 | DAMIR STANZER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | "Studentski predstavnici koje biraju studenti u skladu sa zakonom kojim se uređuju studentske organizacije i statutom sveučilišta, čine 10% članova senata od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija." Pretpostavljam da se pod „čine 10% članova senata od čega 20% mogu biti studenti poslijediplomskih studija“ mislilo na maksimalno (ili do) 20%. U nekim slučajevima nije moguće ostvariti puni broj koji odgovara 20%, pa je dobro to definirati. | Primljeno na znanje | Navedeni postotak (20%) predstavlja gornju granicu, a ne uvjet. |
| 1930 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | U prikazu visokoobrazovne komponente sustava nije jasno dokazana ispravnost navedene teze „Broj zaposlenih na visokim učilištima neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje.“ Ta neopravdanost je prikazana rastom i padom pojedinih parametara (broja zaposlnih ili studenata), ali nije u odnosu na neki poželjan standard. Nejasno je iz kojeg prikazanog parametra proizlazi teza da „postojeći sustav karakterizira niska produktivnost“. Iz prikazanog nije jasno kako se točno proračunalo i na koji način će se ostvariti navedeni plan „povećati vrijednost nacionalnog h-indeksa s trenutačne vrijednosti 287 na 327 te udio znanstvenih publikacija među 10 % globalno najviše citiranih publikacija kao postotak znanstvenih publikacija zemlje s 3,55 % na 5,2 %“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1931 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Navedeno je „Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima“ te „iako je udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u u Hrvatskoj nizak, mnoge zemlje s nižim udjelom ulaganja imaju veći prosjek citiranosti po radu. Nizak omjer citiranosti i financiranja u Hrvatskoj pokazuje da je ulaganje u istraživanje neučinkovito“. Oba zaključka su upitna i neutemeljna na podacima, s obzirom na neuračunavanje komponenata domaćeg privatnog ulaganja u prvom slučaju, te inozemnog javnog i inozemnog privatnog sufinanciranja znanstvene produkcije kod članaka koji se objavljuju u međunarodnim kolaboracijama u oba prikaza. Grafikoni na slici 4 i slici 7 sadrže vrlo zastarjele podatke prosjeka godina 1996-2017., u prosjeku opisuju stanje u godini 2007., te su s te strane potpuno neprimjere opisu današnjeg stanja. Dodatan problem je u izjednačavanje citiranosti s kvalitetom u popratnim tvrdnjama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1932 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | „Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU-a prema broju citiranih radova, ali ima i najveći broj necitiranih radova“. To nisu točni podaci. Hrvatska je pri vrhu EU po broju citiranih radova, a nema najveći broj (niti udio) necitiranih radova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1933 | DAMIR STANZER | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Navedeno je kao problem: „Hrvatskoj je za projekte u sklopu programa Obzor 2020 dodijeljen ukupan iznos od samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020“. No sam Obzor 2020 u gomili statističkih podataka navodi da je Hrvatska na 24. mjestu (od 29) po broju istraživača na 1 milijun stanovnika, po pokazatelju „R&D intensity ranking“ smo na 23. mjestu (od 29), po pokazatelju „Participation rank“ smo na 23. mjestu (od 29), a po podjeli budžeta („Budget share rank“) smo upravo na 24. mjestu (od 29), pa se čini da smo po podjeli novca točno tamo gdje trebamo biti, proporcionalno broju znanstvenika. Imamo manji apsolutni broj znanstvenika nego drugi, pa to znači da je logično imati i manji apsolutni broj projekata Obzor 2020 i manji apsolutni iznos povučenog novca iz Obzora 2020. Nije jasno što je točno problem u tome. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1934 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Programski ugovori – neprihvatljiva odredba o zakonom određenoj penalizaciji ustanova zbog nepotpisivanja programskih ugovora smanjenjem temeljnog financiranja u visini 5% temeljnog financiranja za svaku godinu za koju se ne sklopi programski ugovor Člankom 99. Prijedloga Zakona je određeno da osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta koje proizlaze iz obavljanja njihove djelatnosti utvrđene Zakonom, a posebice se odnose na: plaće i materijalna prava zaposlenih, materijalne troškove poslovanja, izdatke za studentski standard, izdatke za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke djelatnosti, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture, izdatke za provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i druge infrastrukture, sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje, sredstva za izdavačku djelatnost i sredstva za druge osnovne troškove. Člankom 103. Prijedloga Zakona je propisano da ako se programski ugovor ne sklopi, javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu za sljedeću proračunsku godinu doznačit će se 95 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pregovori o programskom ugovoru nastavit će se u godini privremenog financiranja radi njegova sklapanja. U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora. Sukladno Prijedlogu Zakona sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom. Dakle, ustanove će biti primorane potpisivati programske ugovore, inače gube po 5% iznosa za temeljno financiranje (uključivo plaće i materijalna prava zaposlenika) i to pod uvjetima i pravilima koje jednostrano donosi Vlada RH Uredbom. Čini se vrlo nepovoljna situacija za sveučilišta, posebno s obzirom na visinu propisanog iznosa koji se godišnje gubi u slučaju nesklapanja programskog ugovora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1935 | Antea Janković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Poštovani, polaganje državne mature, kao obveznog uvjeta za upis studijskih programa, dovodi u nepovoljan položaj maturante strukovnih srednjih škola, kao i maturante stranih država, prilikom upisa na studije iz razloga što završetak svog srednjoškolskog obrazovanja isti postižu na temelju drukčijih oblika završnih ispita/obrana (a ne temeljem polaganja državne mature kakvu poznajemo u RH). Predlažem uvođenje fleksibilne odredbe za učenike strukovnih i inozemnih srednjih škola, a vezane za uvjete upisa na studije, sa naglaskom na omogućavanje upisa na temelju prijemnog ispita ili ispunjavanja dodatnih uvjeta koje postavlja veleučilište, kao alternativnim uvjetima spram polaganja državne mature. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1936 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Stavak (1): Smatramo da bi pri određivanju broja predstavnika zaposlenika sa sastavnica sveučilišta trebalo propisati da se uzima u obzir broj zaposlenika i studenata sastavnice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1937 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Stavak (4): Nije jasno uključuje li „pravna osoba“ i trgovačko društvo. Smatramo da je potrebno naglasiti mogućnost komercijalizacije rezultata istraživanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1938 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Stavak (3): "... te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti" Treba uzeti u obzir činjenicu da neka istraživanja podliježu odredbama povjerljivosti iz ugovora s nekom drugom institucijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1939 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Članak 12 Zakona o radu (pročišćeni tekst zakona NN 93/14, 127/17, 98/19 na snazi od 01.01.2020.) donosi bitno ograničenje za znanstveno-istraživačke institucije. U njemu je definirano da radnik ne može sklopiti ugovor na određeno u trajanju duljem od tri godine niti da ukupno trajanje različitih uzastopnih ugovora kod istog poslodavca ne smije biti dulje od tri godine. Takav zakon naravno štiti prava radnika, ali s druge strane paradoksalno ograničava prava mladih znanstvenih istraživača koje znanstveno-istraživačke institucije zapošljavaju na račun kompetitivnih europskih i hrvatskih projekata. Za takve istraživače poželjno je da su što duže u znanstveno-istraživačkom statusu i sustavu te da napreduju s projekta na projekt. Trenutno ograničenje praktički zahtjeva da se istraživač, koji je primjerice radio godinu dana na jednom projektu i treba prijeći na drugi, trogodišnji projekt, financiran europskim novcem mora 2 mjeseca "ohladiti" odnosno zaposliti izvan matične institucije nakon što mu prođe ukupno 36 mjeseci ili to mora učiniti prije prelaska na novi projekt. I matičnoj instituciji, i radniku i državi je od visokog interesa da se radni odnos odvija neprekinuto, kako bi se što više radnih sati teretilo kao satnica na europski projekt, kako bi se istraživač što dulje i kvalitetnije bavio znanstvenim radom. Ponekad nije moguće naći adekvatno dvomjesečno radno mjesto u nekom drugom poduzeću ili instituciji stoga istraživači odlaze na burzu ili su demotivirani zakonskim ograničenjima te napuštaju sustav znanosti. Prirodan je razvoj istraživača, od mlađeg, do iskusnog i vrhunskog istraživača, a taj proces traje dulje od tri godine, odnosno nekoliko puta po tri godine. Takve kategorije poznaje i hrvatska i europska istraživačka praksa. Molimo vas da razmotrite naš prijedlog da se u idućim izmjenama „Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti“ izričito uvrsti dozvola da se znanstveni istraživači mogu, uz vlastiti zahtjev, zapošljavati uzastopno na kumulativno razdoblje dulje od 3 godine. Ovdje je trenutni članak 12 ZOR-a. Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 12. (1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. (2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti. (3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom. (4) Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme. (5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme. (6) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka. (7) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1940 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U Nacrtu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti trebaju se sistematiziraju knjižnice i stručni knjižnični djelatnici. Prema važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ZZDVO(NN 131/17) knjižnice su sistematizirane: 1. Čl. 54. st. 2 Ustroj sveučilišta i njegove sastavnice Sveučilište može kao sastavnice...imati...knjižnice... Kao i odredbe o završnim radovima koje su studenti dužni javno objaviti u bazi sveučilišne knjižnice u sastavu..čl. 83. st. 11 Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti - ZKKD(2019) 2. ČL. 8, st. Vrste knjižnica: sveučilišna, visokoškolska, znanstvena... , Čl. 10., st. 1 ... visoka učilišta i javni znanstveni instituti dužni su osnovati knjižnicu..., Čl. 12. St. 2, Standarde za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice donosi... ministar nadležan za znanost i obrazovanje... Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja(NN 28/2017) 3. Čl. 2 st. 4...zastupljenost indeksiranost časopisa u bazama...utvrđuju knjižnice javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova... Iz navedenog zakonodavnog okvira ZZDVO i ZKKD jasno je da visokoškolske ustanove imaju sveučilišne i visokoškolske knjižnice, koje posluju prema Standardima, i čije su obveze i poslovanje navedene u zakonima i Standardima za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice. Prema uvidu u Nacrt Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, kojeg je sastavnicama dostavio MZO, knjižničari koji su bili uključeni u raspravu na sastavnicama uočili su: Knjižnice i knjižničari se nigdje ne spominju, osim u Pravima studenata u čl. 77, st. 5 5...besplatno korištenje građe knjižnice te znanstvenih i stručnih izvora na visokom učilištu... Međutim, u Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koje je izradilo Nacionalno vijeće za znanost, Povjerenstvo za zakonske akte, uvažen je status knjižnice kao subjekta znanstvene djelatnosti i sastavnice sveučilišta u čl. 81 st. 1 i čl. 123 st. St 2. ! Stoga smatramo kako ovaj propust u Nacrtu novog ZZDVO treba ispraviti, te smatramo kako je interes Sveučilište u Zagrebu zastupati svojih 177 stručnih knjižničnih djelatnika. Nije na odmet spomenuti kako svaka sastavnica prilikom akreditacije uključuje knjižnicu kao mjesto gdje se taj posao obavlja, ali i kao pozitivni bod koji se dobije prilikom akreditacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1941 | Hrvatska udruga za znanstvenu komunikaciju - ZNAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Primjetno je da je u nacrtu prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti izuzet značajan segment znanstvenih aktivnosti koji se provodi putem znanstvenih i znanstveno-stručnih udruga. Takve udruge danas znatno pridonose ukupnim znanstvenim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, prije svega udruživanjem znanstvenika i ostalih djelatnika različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija, ali i neposrednim aktivnostima, kao što su organiziranje znanstvenih skupova ili izdavanje znanstvenih časopisa i knjiga, a gotovo su u potpunosti ovisna o javnom financiranju. U trenutno važećem Zakonu znanstvene i znanstveno-stručne udruge sastavni su dio sustava znanosti (čl. 24) i njihovo financiranje regulirano je člankom 108. stavak 3, no u nacrtu novog Zakona one više nisu dio sustava znanosti, pa prestaje i zakonska osnova za njihovo financiranje. To će negativno djelovati na ukupan sustav znanosti u Republici Hrvatskoj i poremetiti neke od važnih poluga znanstvene infrastrukture. Također, iz nacrta prijedloga novog Zakona čl. 99 vidljivo je da se znanstveno izdavaštvo tretira kao izvor vlastitih prihoda znanstvenih instituta i visokih učilišta što je posve oprečno trendovima europske i svjetske znanosti koji se kreću u smjeru dijamantnog pristupa otvorenoj znanosti (tzv. Akcijski plan za dijamantni otvoreni pristup, dostupan na: https://eua.eu/news/845:eua-signs-action-plan-for-diamond-open-access.html) i financiranja dijamantnih znanstvenih časopisa, koji se ne financiraju naplaćivanjem pretplate ili naplatom troškova objavljivanja autorima. Dosadašnji sustav znanstvenog izdavaštva u kojem su najkvalitetniji časopisi bili izravno financirani javnim sredstvima ovim prijedlogom Zakona nestaje, a istovremeno Zakon ne predviđa adekvatnu zamjenu, što može dovesti do nepotrebnog i neželjenog gašenja većine hrvatskih znanstvenih časopisa, pa i onih najkvalitetnijih, koji su dugogodišnjim radom osigurali mjesto u najprestižnijim svjetskim citatnim bazama. Stoga smatramo da uočene nedostatke u nacrtu prijedloga novog Zakona treba ispraviti te osigurati stabilnost znanstvene infrastrukture, koja se ne sastoji samo od javnih instituta, visokih učilišta i nekolicine znanstvenih institucija navedenih u nacrtu Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1942 | Damir Pišković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | Po stavku 4. nitko ne može upisati Doktorski studij tko nije završio sveučilišni program? Sva sreća što se može doktorat upisati van RH. 300=299,99 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1943 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Nije jasno mogu li visoka učilišta odnosno znanstveni instituti izgubiti sredstva ako nisu uspješni u ostvarivanju utvrđenih ciljeva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1944 | A.Uvodić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Predloženi uvjeti upisa, člankom 58. stavkom 3, na temelju kojih stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu, mogli bi nepovoljno utjecati na maturante strukovnih srednjih škola, odnosno njihovu mogućnost nastavka visokog obrazovanja. Ispiti državne mature polažu se iz općeobrazovnih predmeta čime su maturanti strukovnih škola u odnosu na maturanate gimnazijskih usmjerenja manje pripremljeni za polaganje istih (temeljem sadržaja gimnazijskog kurikuluma). Uvjetovanje polaganja državne mature moglo bi rezultirati smanjenjem upisanih maturanata strukovnih srednjih škola na stručne studije. Ukoliko bi se omogućili i drugi uvjeti upisa (primjerice putem prijemnog ispita kojeg provodi visoko učilište) za one maturante koji su završili strukovne srednje škole moglo bi se i kroz visoko obrazovanje pozitivno utjecati na razvoj deficitarnih stručnih zanimanja za koje su se maturanti strukovnih škola i školovali. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1945 | DAVORKA VUKOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Smatram da nije potrebno propisivati donošenje posebnog pravilnika o stegovnoj odgovornosti kada su takve odredbe propisane pravilnikom o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1946 | IVO POLJAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Poštovani, ISPRIČAVAM se na zlouporabi ovog komentatorskog prostora. Zakon sam već komentirao u članima 1.,74. i 113., i to bi bili moji stavovi o istima. Razlog, radi kojeg ovdje i ovako reagiram, je moja "mala" zabrinutost vezana za diskriminaciju izraženu od brojnih komentatora ovog e-savjetovanja, tipa ; 0=0, 100=100, 300=300 (visoko logičko zaključivanje). Svim "diskriminacijom zabrinutim i zatečenim intelektualcima" na znanje ; (mala) DISKRIMINACIJA je kad vaše bivše visoko učilište slavi obljetnicu djelovanja, tiska prigodni zbornik, sa imenima svih diplomiranih studenata od početka djelovanja do danas, ali vas nema (inače, tragovi, dokumenti, veza vas i fakulteta postoji, isto,upis, indeks, diploma, dodatak dipl., suradnja i objavljeni stručni radovi i dr.,sve postoji, ali eto vas i imena vašeg nema) (veća) DISKRIMINACIJA je kad sam nakon 38 g.rada kod istog poslodavca saznao (od nekog dointelektualaca) da sam cijelo vrijeme u služb.evidenciji vođen kao KV radnik. (...a već pri zaposlenju sam imao 5 stupanj obrazovanja,...hm... gdje li su stupnjevi nestali). Prvih 8 god.radio sam posao sa osobno višim kvalifikacijama od zahtjevanih za to radno mjesto. Drugih 10 god., uz dogovorno prihvaćanje firme, radio sam posao sa petim stupnjem, na poslu, koji je za stupanj viši od mojeg. Posljednjih 20 god.prije otkaza, na istom radnom mjestu radim sa diplomom tehn.studija. Po dobivenom otkazu, na zavodu za mirovinsko osiguranje iz spisa saznajem da sam od 1985.g.vođen kao KV radnik (kao da sam bez pučke škole). DISKRIMINACIJA je OČITA.( kako diskriminirani dimiskriminatori diskriminiraju) DISKRIMINACIJA je i kad vam sud u tzv.hitnom postupku (radi radnog spora) traje tri godine.(konačnog rješenja još nema) DISKRIMINACIJA je i kad prvu godinu nemate održano niti jedno sudsko ročište. DISKRIMINACIJA je i kad u godinama "tzv.medicinskih izolacija" nemate kunu naknade, a posebno ne 4000 kn soc.zaštite. DISKRIMINACIJA je i kad vam u ovom stanju niti otpremnina, niti kredit nije moguć. DISKRIMINACIJA je i kad bi vam se izračunavala visina mirovine po ovim kondicijama, kao i iznos mirovine. DISKRIMINACIJA je kad vam i resorna komora uvjetuje pristup istoj sa pragom od 300 ECTS, (pozivajući se na ovaj zakon) dok druge srodne komore predlažu i primaju srednjošolce u svoju komoru, (po drugom zakonu,valjda radi propulzije i svježine ideja). DISKRIMINACIJA je kad župan, gradonačelnik, ministar, saborski zastupnik, šef nekog odjela, novinar, urednik, akademik, i poneki drugi djelatnik, ne obvezuje ni jedan članak ovog zakona. (ne mogu biti niti nastavnici, niti znanstvenici, a odličnici ...??) DISKRIMINACIJA je kad u svojoj životnoj sredini (širi prostor), danas, svojim radom inicirate i doprinesete važnom razvojnom infrastrukturnom projektu vrijednom preko pedeset milijuna kuna, a da to "nitko ne zna" niti želi znati. (sva sreća, isti je nepomičan, mjerljiv i velik više stotina metara) Moja ISPRIKA na sudioništvu (ovdje i ovako) u Vašem e-savjetovanju. Hvala na razumijevanju, (ako čitatelj ima potrebu podsmijeha, predlažem, sve pročitati ponovo ) . I.Poljak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1947 | Marko Miletić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Novim nacrtom Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne navodi se regulativa vezana za organizacijsko funkcioniranje odjela, te je potrebno ukomponirati pravni okvir funkcioniranja (organizacijski) kao što je to trenutno napravljeno člankom 64 postojećeg Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1948 | nikola đaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, svakako bi prvo pohvalio želju Ministarstva za osuvremenjive Zakona što je sigurno ogroman trud. Ovdje bih izložio neka viđenja gledajući iz perspektive kliničkog bolničkog centra (KBC-a) kao jedne specifične bolničke ustanove koja je prema dosadašnjim propisima upisana u Upisnik znanstvenih organizacija pod Ostale znanstvene organizacije. Pod tim Ostalim znanstvenim organizacijama su uvršteni razni javni i privatni subjekti koji nisu bili registrirani kao visoka učilišta ili javni znanstveni instituti ali su imali prepoznate veće ili manje potencijale za znanstveni rad. Prema Nacrtu prijedloga Zakona predviđa se ukidanje Upisnika znanstvenih organizacija i nije razvidna formalna budućnost tih Ostalih znanstvenih organizacija u novo predviđenom sustavu. Mišljenja sam da kao mala zemlja ograničenih kapaciteta trebamo poticati znanstveni rad svih mogućih dionika. Klinički bolnički centri, iako prvenstveno zdravstvene ustanove, su specifični jer su nastavne baze našim visokoškolskim ustanovama i u njima prosječno radi više od stotinu (!) djelatnika s doktoratom znanosti te je razvidna potreba da se u takvim ustanovama aktivno i institucionalno potiče znanstveni rad. Prepoznavanje takvih ustanova u sustavu i kroz Upisnik sigurno je opravdano s njihovom ulogom vidljivom i mjerljivom kroz scientometrijske podatke. Na primjer, kao rezultat znanstvenog i stručnog rada djelatnici KBC-a Sestre milosrdnice iz Zagreba godišnje objave oko 250 radova u časopisima uvrštenim u indeksne i citatne baze (Web of Science Current Contents Connect, Web of Science Core Collection, Web of Science Medline i Scopus). U ovom KBC-u se izdaju tri znanstvena časopisa (Acta Clinica Croatica od 1962. godine, Archives of Psychiatry Research od 1965. godine, Libri Oncologici od 1972. godine). Gledajući postavljene objavljene ciljeve donošenja ovoga Zakona klinički bolnički centri i ostale kliničke ustanove u zdravstvu su idealne za ostvarivanje mnogih navedenih ciljeva. KBC u svojoj suštini je uronjen u sve sastavnice „kvadrata znanja” (obrazovanje, istraživanje, inovacije i društvene usluge) jer kroz sudjelovanje u praktičnom obrazovanju mladih, primijenjenom znanstvenom istraživanju i stalnim inovacijama najbolje može ispunjavati svoje važne društvene usluge. KBC je kao bolnica i ključno mjesto poticanja praktičnog transfera znanja i tehnologija u gospodarski sektor što je glavna pretpostavka za podizanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Zbog prožimanja višestrukih uloga KBC-a (zdravstvo, nastava i istraživanje), kroz brzu praktičnu primjenu rezultata istraživanja i inovacija, olakšava se uspostavljanje mehanizama za njihovu tržišnu komercijalizaciju. Mišljenja sam da je i dalje nužno i na formalni način prepoznati taj potencijal i time jednim dijelom i pomoći pristup takvih organizacija europskim i ostalim sredstvima za istraživanje i razvoj. U ovim gospodarski izazovnim vremenima važno je naglasiti da takvo formalno prepoznavanje ne iziskuje dodatna opterećenja državnog proračuna. S poštovanjem Nikola Đaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1949 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, O B R A Z L O Ž E N J E | Poštovani, uz članak 7., na koji će način visoka učilišta koja su osnovali županije, gradovi i općine nastaviti s radom kao privatna visoka učilišta.? Je li ovo "privatna" omaška? S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Člankom 108. stavkom 5. prijedloga Zakona propisano je da visoko učilište osnovano od jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave prije stupanja na snagu Zakona nastavlja s radom. |
| 1950 | Jadranka Stojanovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Ne sumnjajući u najbolje namjere predlagatelja, ovaj Nacrt prijedloga ne donosi rješenja za probleme detektirane u dijelu Pregled stanja i osnovna pitanja (nabrajanje problema bez dostatne argumentacije, mogućnosti uvida u podatke i referenciranja na znanstvena istraživanja). Glavni dio - Zakon od visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - isključivo je orijentiran na dionike, njihovu strukturu, ovlasti, nadležnosti i odnose. Dio koji bi se bavio uspješnom provođenju znanstvenih istraživanja i osiguravanju znanstvene komunikacije u skladu sa smjernicama i preporukama Europske komisije i drugih međunarodnih tijela u ovom Nacrtu prijedloga nije prisutan. Prevladava dojam da predlagatelj sugerira da znanstvenici ne rade dovoljno, kao i moguće smanjivanje sredstava koja se ulažu u znanost, istovremeno povećavajući "uspješnost" mjerenu brojem objavljenih radova, citata, h-indexa, JIF-a i drugih, tj. primjenom kriterija vrednovanja koji se sustavno napuštaju. Razvidan je izostanak jasne vizije o suvremenom zakonodavnom okviru koji prvenstveno osigurava kvalitetna i odgovorna znanstvena istraživanja i sustav znanstvene komunikacije usklađen s europskim i svjetskim trendovima, koji potiče suradnju akademske zajednice s gospodarstvom i društvom u cjelini. Iako uloga dionika mora biti prisutna u Zakonu, razrada struktura, uloga i nadležnosti može biti puno općenitija, dok bi se detaljna razrada nalazila u dodatnim dokumentima i pravilnicima. Fokus na zacrtavanje okvira koji će omogućiti uspješno provođenje znanstvenih istraživanja (u skladu sa Strategijom), dobre istraživačke prakse i odgovornu znanost svakako bi osigurali razvoj znanosti u RH usklađen s razvojem znanosti unutar EU. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1951 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Poštovani, u vezi Čl.77.st.5. potrebno je napomenuti da je važeći stavak u konfliktu s trenutnim pravilnicima o doktorskim studijima nekih visokih učilišta. Ako Čl.62.st.3. definira da doktorski studij traje tri godine, onda bi prema Čl.77.st.5 mogao trajati najviše 6 godina, što danas često nije slučaj. Nadam se da će ovaj članak imati za implikacije izmjenu važećeg trajanja doktorskih studija koje je besmisleno. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1952 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Pozdravljamo prijedlog da studentski predstavnici ne mogu sudjelovati u izboru dekana i rektora jer svojim statusom nemaju nikakvih kompetencija za biranje kandidata na tako odgovorne funkcije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1953 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U odredbama prvog prijedloga Nacrta Zakona bilo je je utvrđeno financiranje visokih učilišta i znanstvenih instituta na temelju potpisanih međunarodnih ugovora (u st. 2. članka je bilo navedeno: „Djelatnost visokog učilišta i znanstvenog instituta, može se financirati sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske kada obveza financiranja proizlazi iz sklopljenog međunarodnog ugovora.“), ali u odredbama novog Nacrta Zakona to nije utvrđeno. Nije utvrđena ni mogućnost sklapanja programskih ugovora s privatnim visokim učilištem ili znanstvenim institutom ako postoji mogućnost dogovora i sklapanja programskog ugovora između nadležnog ministarstva za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i privatnog visokog učilišta koje izvodi studij ili studije. Budući da su međunarodni ugovori dio važećeg zakonodavstva, držimo da bi bilo uputno u donošenju novog Nacrta Zakona implementirati odredbe koje propisuju osnivanje i financiranje visokih učilišta iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1954 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Iz stavka 4. nije jasno može li visoko učilište postaviti restriktivnije uvjete duljine studiranja. Primjerice, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu na preddiplomskoj i diplomskoj razini studenti mogu ponavljati samo jednu godinu studija, a na integriranim studijskim programima dvije godine. Iz našeg iskustva, ovakvi uvjeti polučili su dobre rezultate (kraće trajanje studiranja od hrvatskog prosjeka), stoga smatramo da bi navedeni stavak trebao propisivati maksimalnu dužinu studiranja, ali da bi svako visoko učilište trebalo imati mogućnost donijeti i restriktivnije uvjete. | Primljeno na znanje | Stavak 5. određuje maksimalno trajanje studija dok se stavkom 4. određuje koliko puta student u redovnom statusu može ponavljati svaku studijsku godinu. Predlagatelj Zakona smatra da je ovakvo normativno rješenje optimalno u smislu povećanja završnosti studija. |
| 1955 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1956 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1957 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom trebaju biti definirani ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1958 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | S obzirom na to da se cjelokupni sustav financiranja temelji na pregovaračkom postupku, sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom treba biti definirano ovim Zakonom, a ne uredbom Vlade kako je to navedeno u članku 102(10). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predloženo nije u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1959 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | U dijelu prijedloga Zakona koji regulira Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u članku 97 (2) nejasna je formulacija. Također, pod člankom 97(3) Otvara se pitanje na koji se način trošenjem vlastitih prihoda prema kriterijima Ministarstva ostvaruje akademska samouprava koja je definirana u članku 4(2) koji glasi: „Akademska samouprava obuhvaća: 1. utvrđivanje pravila studiranja i upisa studenata, 2. predlaganje, odnosno izbor čelnika te izbor nastavnika i 3. upravljanje financijskim i drugim resursima, u skladu s načelom javne odgovornosti, ovim Zakonom i drugim propisima? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1960 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 62. | U st. 3. definirano je da se doktorskim studijima stječe 180 ECTS bodova. Pitanje je moraju li svi doktorski studiji biti organizirani kroz sustav ECTS bodova, odnosno mogu li se doktorski studiji mentorskog tipa organizirati bez uvođenja ECTS bodova? | Primljeno na znanje | Stavak 3. jasno određuje broj ECTS bodova za doktorski studij. |
| 1961 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 14. | Mandat rektora od 6 godina je predugačak, četverogodišnji mandat je bolje rješenje uz mogućnost ponovnog izbora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1962 | Hrvatsko katoličko sveučilište | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | U ranijim zakonima, a i u europskom zakonodavstvu se navodi da sveučilište obuhvaća sve ustanove visokog obrazovanja neovisno o nazivima, položaju i Osnivaču. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1963 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Predlaže se brisati čl. 116. st. 1. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1964 | Hrvatsko katoličko sveučilište | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Pitanje je kako će se primjena Zakona implementirati u Uredbe (primjerice o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova) i koja će se radna mjesta financirati ako se Sveučilištima ostavlja unutarnji ustroj radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1965 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Odredbe o programskim ugovorima su nejasne za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. Iz navedenog nije razvidno na koji način fakulteti mogu učinkovito ostvarivati svoje aktivnosti po pitanju znanstvenog, umjetničkog i nastavnog rada i osigurati održivo poslovanje Fakulteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1966 | Jadranka Stojanovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | "(3) Članovi akademske zajednice u radu trebaju štititi znanstvenu istinu i istraživačku nepristranost, poštovati autorska prava te postupati odgovorno prema društvenoj zajednici u kojoj djeluju. Članovi akademske zajednice obvezni su poštovati etička načela pri znanstvenom istraživanju, umjetničkom stvaralaštvu i poučavanju te rezultate znanstvenog istraživanja učiniti dostupnim javnosti. " Svakako bi trebalo pojasniti koncept "štićenja znanstvene istine" i revidirati ga. Nadalje, "poštivanje etičkih načela" moglo bi se zamijeniti s poštivanjem načela odgovorne znanosti, u što je uključena i etika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1967 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Sklapanje programskih ugovora i navođenje komponenti od čl. 99. do čl. 101. je nejasno za sastavnice Sveučilišta koje imaju pravnu osobnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1968 | Jadranka Stojanovski | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | "Modernizacijom Zakona olakšat će se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom, što će dovesti do lakšeg prijenosa ljudskog kapitala i znanja iz sustava znanosti u sustav gospodarstva." Svakako bi trebalo reći nešto konkretnije o ovom važnom pitanju. Na koji će se način "olakšati"? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1969 | Jadranka Stojanovski | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | "Također, sustavno se rješava pitanje nadzora nad svim tijelima sveučilišta jer se dugogodišnjom primjenom ZZDVO-a pokazao kao manjkav sustav koji nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole nad zakonitošću rada tijela sveučilišta..." Ne samo da sustavi kontrole trebaju biti transparentni, nego cjeloviti sustav znanosti i visokog obrazovanja, a posebice sustavi vrednovanja i financiranja, trebaju biti u potpunosti transparentni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1970 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Potrebno je detaljnije pojasniti odnos kriterija koje donosi ministar s aktima fakulteta po pitanju kriterija raspolaganja vlastitim prihodima. (čl.97. st.3.) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1971 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | "Nužno je izraditi suvremeni zakonodavni okvir koji će omogućiti implementaciju suvremenih načela u hrvatskom sustavu znanosti i visokog obrazovanja..." Iako se predlagatelj poziva na dva važna dokumenta Europske komisije, njihov sadržaj nije prisutan u ovom Prijedlogu. Također, zakonodavni okviri naprednijih europskih zemalja, npr. Francuske, Finske, Švedske i dr. mogli bi predlagateljima osigurati uvid u suvremene zakonodavne okvire. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1972 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Čl. 93. st. 2. t.6. - prati i unaprjeđuje Bolonjski proces, predlaže se preformulirati (upotrijebljen je kolokvijalni izraz bez dostatno određenih značenja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1973 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Nejasno je provođenje postupka izbora naslovnih nastavnika budući da se ukidaju znanstvena zvanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1974 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | U čl. 52. st.1. nedorečeno je kako će se izbor nastavnika provesti u praksi (s obzirom na nepostojanje javnog natječaja, a uzimajući u obzir kvalitetu nastavnog kadra). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Isto će se urediti općim aktima ustanove. |
| 1975 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Nepotrebno je ponovno mijenjanje terminologije poslijedoktorand-viši asistent. Potrebno je jasnije definirati nastavna radna mjesta u umjetničkom području na fakultetima, s obzirom na ista na umjetničkim akademijama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1976 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6)." Uzmemo li u obzir da su ulaganja RH u znanost, ako se promatra postotak GDP-a tj. GERD, među najnižima u EU, ostaje sasvim nejasno što predlagatelj želi poručiti ovom rečenicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1977 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | Čl.22. st.1. Je li rektor ovlašten obustaviti opći akt fakulteta ako je protivan zakonu ili statutu, ili bi to bilo u domeni Senata? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1978 | MARKO VISKIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Poštovani, Čl.12.st.5. trebao bi glasiti: "(5) Studentski predstavnici u senatu imaju pravo suspenzivnog veta pri odlučivanju o pitanjima promjene uvjeta studija, pitanjima studentskog standarda te drugim pitanjima važnim za studente koja su utvrđena statutom sveučilišta. Način upotrebe suspenzivnog veta i potrebna većina prilikom obveznoga ponovnog odlučivanja uređuje se statutom sveučilišta. Studentski predstavnici u senatu ne sudjeluju u glasanju u postupku izbora nastavnika i suradnika na radna mjesta." Ne postoje argumenti zašto bi studentski predstavnici imali pravo suspenzivnog veta po pitanju izmjene nastavnih programa i izvedbenog plana studija. S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1979 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U čl. 20. st. 2. t.3. kontardiktorno je tko je na Fakultetu ovlašten donositi opće akte, dekan ili fakultetsko vijeće. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da stavak 2. i 3. nisu u kontradikciji. Stavak 2. govori o ovlastima, a stavak 3. o obvezi podnošenja izvješća. |
| 1980 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Čl.15.st.2. posljednja rečenica, predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom na prijedlog Vlade RH, predlaže se korigirati, možda bi bilo efikasnije promijeniti proceduru imenovanja predsjednika sveučilišnog vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1981 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Nadalje, Hrvatska je nešto iznad prosjeka EU-a prema broju citiranih radova, ali ima i najveći broj necitiranih radova. Drugim riječima, Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete , mjereno brojem necitiranih publikacija u odnosu na broj citiranih publikacija, po zaposlenom u istraživanju i razvoju (FTE) i po tomu je najlošija u Europi (slika 4)." Svakako je potrebna referenca na istraživanje iz kojeg proizlaze ovi zaključci. Drugo, trendovi reforme prosudbe u znanosti (koje bi predlagatelji trebali dobro poznavati) uvelike se odmiču od tradicionalne metrike (tradicionalna citiranost i JIF časopisa u kojima znanstvenci objavljuju radove), a uvodi se cijeli niz novih metričkih indikatora, uvažavanje načela otvorene znanosti (uključujući utjecaj na gospodarstvo i društvo) kao i značajni pomak prema kvalitativnoj prosudbi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1982 | MARKO VISKIĆ | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Poštovani, u tekstu je navedeno: "Osim toga, Zakonom će se urediti sustav znanstvenih i znanstveno-nastavnih radnih mjesta sukladno preporukama o mogućnosti prilagodbe rasporeda rada te fleksibilnijih radnih uvjeta za znanstvenike koji su roditelji i pružatelji skrbi." Na koji bi se konkretno način taj sustav uredio ovim Zakonom, s obzirom da se u tekstu Zakona izrijekom ne spominje ništa u vezi ove teme, izuzev produženja ugovora o radu na određeno za osobe zaposlene na visokim učilištima i znanstvenim institutima u statusu suradnika? Hoće li to pitanje biti riješeno izmjenom pojedinačnih pravilnika o radu visokih učilista, ili naknadnom izmjenom ZOR-a, ili na neki treći način? S poštovanjem dr.sc. Marko Viskić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Člankom 48. prijedloga Zakona propisano je mirovanje rokova za izbor i reizbor nastavnika, znanstvenika i suradnika te produljenje ugovora o radu suradnika. Navedeno će biti propisano i općim aktom visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 1983 | IVOR LONČARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Podržavam intenciju ovog članka no mislim da bi puno bolje rješenje umjesto polovine kriterija bilo da postoje posebni kriteriji za reizbor. Primjerice mi na IRB-u imamo kao uvjet za izbor u zvanje savjetnika uspješno vođenje jednog doktoranda i jednog projekta. Očito je da se takvi uvjeti ne mogu prepoloviti, a mislim da su dobri u svrhu poboljšanja znanosti u RH. Polovina bi se mogla uvesti na način da se propiše da nacionalni kvantitativni kriteriji za reizbor moraju biti najmanje polovina kriterija za izbor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1984 | Jadranka Stojanovski | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Razlozi zbog kojih se Zakon donosi" uglavnom su utemeljeni na izjavama, grafovima i postotcima čiji izvor je nepoznat, koji nisu popraćeni referencama na ažurne izvore podataka ili na istraživanja objavljenja u znanstvenoj literaturi. Grafički prikazi su ponekad tendenciozni i nisu sukladni znanstvenim metodama (npr. Slika 10 i čudni izbor skale na osi X). Također (većinom) nedostaje usporedba sa sličnim podacima zemalja u okruženju ili prosjecima EU. Ako čak i uzmemo u obzir da su izneseni podaci točni, ažurni i provjereni, a iz njih izvedeni zaključci i detektirani problemi objektivni i valjani, razvidno je da daljnji tekst Prijedloga novog Zakona ne nudi moguća rješenja većine navedenih problema. Također, među razlozima nema onih najvažnijih, a to su usklađivanje Zakona s prisutnim trendovima razvoja sustava znanosti unutar EU. Vidljivo je da predlagatelji nisu pročitali i proučili važne strateške dokumente, preporuke i izvješća Europske komisije (uključujući i ona obvezujuća za RH), Europske udruge sveučilišta (EUA), Lige europskih istraživačkih sveučilišta (LERU), UNESCO i dr. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1985 | nikola đaković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 119. | Poštovani, podržavam prijedlog Sveučilišnog računskog centra vezano za članak 119. Takvo rješenje iziskuje povećani napor Ministarstva i Agencije ali dugoročno slaže zdrave temelje i jača cijeli sustav te u konačnici olakšava rad i Ministarstvu i Agenciji. Nikola Đaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1986 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | U cilju uvažavanja specifičnosti integriranog sveučilišta nastalog procesom pravne i funkcionalne integracije sastavnica koje su prethodno imale pravnu osobnost, predlažu se dopune i uvrštavanje izraza fakultet/umjetnička akademija bez pravne osobnosti, a koje izvode cjelokupan studij/e u okviru djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost (za razliku od odjela koji sudjeluju u izvedbi studija i razvijaju znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednom znanstvenom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom području – prema starom Zakonu). Međutim, u novom zakonu se ne spominje pravna integracija (potiče se u razvojnoj komponenti organizacijska i funkcionalna integracija) – da li to znači da i dosadašnja pravno integrirana Sveučilišta usklađuju se sa novim Zakonom ustrojem fakulteta/akademija s pravnom osobnošću prema čl. 17 nacrta novog Zakona (a mogu i dosadašnja pravno integrirana i neintegrirana sveučilišta imati i sastavnice bez pravne osobnosti poput odjela, instituta, zavoda, centara…) – u tom slučaju ne bi trebale donje dopune (izvidjeti mogućnosti obzirom na Zakon o osnivanju Sveučilišta u Puli). Ukoliko to nije slučaj, a u nacrtu Zakona nisu definirani odjeli (osim da nemaju pravnu osobnost),, a ni fakulteti bez pravne osobnosti, kako će se pravno integrirano sveučilište uskladiti sa Zakonom?Ili vraćanjem pravne osobnosti sastavnicama pa postaje samo funkcionalno integrirano ili dopunom Zakona za fakultete/akademije bez pravne osobnosti? | Primljeno na znanje | Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. |
| 1987 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Članak 100. stavak 3. dopuniti riječima ne može biti manji od…Osim limita na gornju granicu, trebalo bi osigurati i minimum, odnosno određeni razvojni poticaj svim sveučilištima, osobito manje razvijenima – progresivni poticaj, inače bez prorazvojnih resursa se stagnacija produljuje, a razvojni jaz produbljava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1988 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 118. | Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 118. stavak (1) na odgovarajući način. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1989 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Ukoliko se prihvate prethodni prijedlozi Srca, uskladiti u članku 107. stavak (1) alineje 8., 9. i 10. s tim prijedlozima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1990 | Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 75. | Predlaže se brisanje članka 75. uz obavezno dodavanje novog članka 95a. (kako je predloženo u nastavku) OBRAZLOŽENJE: Predlažemo kvalitetnije uređivanje pitanja evidencija i to cjelovito i integralno u sustavu visokog obrazovanja zajedno s evidencijama znanstvene djelatnosti u novom članku 95a. Pri tome smatramo da Zakon ne treba ulaziti u propisivanje konkretnih sustava, posebno ne lokalnih sustava za poslovanje ustanova (kao što je ISVU), nego da se prvenstveno treba fokusirati na uspostavu i održavanje tzv. nacionalnih evidencija, odnosno središnjih informacijskih sustava u visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1991 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Smatramo da su stavci 1. i 3. ovoga članka u koliziji jer iz ovakvih odredbi proizlazi da znanstvenici nastavljaju raditi na znanstvenim radnim mjestima na kojima su zaposleni, ali i da zadržavaju stečena znanstvena zvanja. U Zakonu bi trebalo pojasniti znači li to da znanstvenik, koji radi na nižem znanstvenom radnom mjestu, a izabran je u više znanstveno zvanje, stupanjem na snagu novog zakona automatski prelazi na više znanstveno radno mjesto. Vezano uz stavak 4. molimo pojašnjenje budući da je nejasno do kada bi znanstvenik trebao raditi prema ovoj odredbi. Naime, ugovori o radu znanstvenika sklapaju se na neodređeno te stoga nemaju utvrđen rok isteka ugovora već su isti vezani za trenutno važeće propise (ZZDVO/ZOR) prema kojima znanstvenik radi do isteka kalendarske godine u kojoj je navršio 65 godina života. | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. Stavak 4. članka 110. prijedloga Zakona će se dopuniti. |
| 1992 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Rokove za usklađenje iz stavka 1. i 2. potrebno ujednačiti budući da je usklađenje ustroja vezano uz usklađenje statuta i općih akata. Smatramo da bi rokovi za usklađenje internih akata koje imaju institucije trebali biti duži od rokova propisanih za donošenje podzakonskih akata na razini države (rokovi propisani člankom 118.) budući da postoji mogućnost da će akte institucije biti potrebno uskladiti i s navedenim podzakonskim aktima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Propisani rokovi su u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 1993 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja.« - U prijedlogu nije obrazloženo zašto bi se to smatralo zastarjelim. Osim toga, u Hrvatskoj u mnogim zakonima postoji očuvanje zvanja pored radnog mjesta. Primjer za to je Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, gdje je vojni pilot zvanje, a ne radno mjesto, i opstaje neovisno o radnom mjestu. Ovakav nastup Predlagatelja nema nikakve veze sa zastarjelošću i sve što postiže je da najobrazovaniji ljudi zajednice nemaju kredibilitet svoga zvanja unutar znanstveno-obrazovne prije svega, a onda i šire zajednice. Ovime se poručuje da ne postojimo onkraj radnog mjesta i ovaj Prijedlog do te mjere unižava status visoke obrazovanosti i znanstvene djelatnosti da čak titule doživljava kao referencu na radno mjesto, što je ispod svake kulturne razine. Osim toga, biranje zvanja je bila autonomna akademska procedura. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 1994 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Prihodi sveučilišta. Sveučilište u Splitu smatra esencijalnim zakonski zajamčiti punu financijsku autonomiju visokih učilišta (sveučilišta i sastavnica), u skladu s dosadašnjom praksom, odlukama Ustavnog suda i važećim propisima. Stoga se predlaže preformulirati članak 96. Nacrta zakona koji govori o izvorima financiranja visokih učilišta i vrstama prihoda kojima raspolažu. Naglasak pritom treba staviti na kategoriju vlastitih sredstava koji bi općenito trebao obuhvatiti sva raspoloživa sredstva osim onih koja se sveučilištu doznačuju iz državnog proračuna. Sintagma „namjenski prihodi/sredstva“ nema samo terminološki značaj, nego izaziva pravnu nesigurnost i negativne posljedice na poslovanje visokih učilišta u kontekstu primjene nekih drugih zakona – o državnom proračunu i izvršenju državnog proračuna, Temeljnog kolektivnog ugovora i sl. - pa je treba izbaciti iz Nacrta, odnosno zamijeniti sintagmom „vlastita sredstva/prihodi“. Tradicionalnu praksu izuzimanja akademskih institucija od obveze svakogodišnjeg vraćanja nepotrošenih sredstava u državni proračun, temeljenu na formalnoj odluci koja se svake godine opetovano ugrađuje u Zakon o izvršenju državnog proračuna, trebalo bi zakonski učiniti stalnom (najbolje u Zakonu o državnom proračunu) kako bi sveučilište s određenom (pravnom) sigurnošću uzmoglo ostvarivati svoju punu misiju, odnosno vršiti i one svoje legitimne zadaće koje nisu dotirane iz državnog proračuna. Time se, dakako, ne izbjegava obveza na namjensko i kontrolirano raspolaganje vlastitim sredstvima. U kontekstu financiranja valja upozoriti i na nedovoljnu preciznost u uređenju materije programskih ugovora u Nacrtu zakona. Iz predloženih formulacija, naime, nije jasno je li u zakonskoj namjeri sklapati programske ugovore samo sa sveučilištima ili/i njihovim sastavnicama. | Primljeno na znanje | Članak 96. prijedloga Zakona u skladu je s propisima kojima se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna. |
| 1995 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Nigdje se ne navode prekršaji, nepoštivanje procedura i kazni za druge adresate ako se ne pridržavaju odredaba ovog Zakona (primjerice izbora novih članova Nacionalnog vijeća u zakonskom roku što se i dogodilo prije imenovanja sadašnjih članova – po isteku roke proteklo je više od godinu dana dok Sabor to konačno nije učinio | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1996 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | U Nacrtu Zakona nije eksplicitno navedeno koliki se postotak Državnog proračuna mora odvojiti za financiranje znanosti i visokog školstva, nego se štoviše uvodi institut pregovaračkog postupka (čl. 98., st. 2, čl. 103, st. 2), čega nema u sadašnjem Zakonu. To je zaista neprihvatljivo jer uvodi nesigurnost u ishod takvih pregovora i pitam se što po tom pitanju rade nadležni sindikati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1997 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Zašto se prema st. 1 ovog članka smanjuje broj članova MO-a (s 11 na 9), a istovremeno se u znatnoj mjeri povećava obim posla MO-a kao što je: – učestalost saziva sjednica MO-a (jednom mjesečno umjesto svakih 60 dana, a da se ne uračunavaju ljetni i zimski praznici; v. gore čl. 90, st. 4); – preuzimanje djelokruga rada bivših Područnih odbora (v. čl. 90, st. 2, alineje 3, 4 i 5) – preuzimanje postupaka izbora u znanstveno-nastavna zvanja (v. gore čl. 40, 41, 43 i 90) i postupaka reizbora (v. čl. 42 i čl. 90, st. 2)? Je li prema st. 5 ovog članka Ministarstvo kompetentno da utvrđuje listu kandidata za članove MO-a s obzirom da: – za razliku od članova Nacionalnog vijeća nema djelatnike s adekvatnim znanstvenim i nastavno-znanstvenim zvanjima koji bi odlučivali o listama prijavljenih kandidata; – proizlazi kako će Ministarstvo Nacionalnom vijeću proslijediti listu u kojoj su i kandidati u nižim zvanjima od redovitog profesora i redovitog profesora u trajnom zvanju pa ima potrebu ovim stavkom “upozoriti” Nacionalno vijeće kako ipak treba voditi računa da većinu članova MO-a čine upravo “redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru”? – Štoviše, st. 1 ovog članka izrijekom je navedeno kako “Članovi matičnog odbora imenuju se na četiri godine iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom izboru, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom izboru u odgovarajućem polju” pa je st. 5 u opreci s njim navodeći kako bi većina članova MO-a trebala biti u navedenim zvanjima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1998 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Nastavnici i suradnici. U diskusiji je problematizirano pitanje nadležnosti za donošenja konačne odluke u postupku izbora nastavnika i suradnika. Iz formulacije članaka 40. i 43. moglo bi se zaključiti da se konačna odluka o tome prepušta matičnim odborima. Predlaže se preraditi te odredbe tako da se matičnim odborima povjeri provođenje dijela postupka, tj. donošenje odluke o ispunjavanju uvjeta, ali da konačna odluka na temelju koje se s odabranim kandidatom sklapa radni odnos, bude na fakultetskom vijeću ili senatu (za samostalne studije, sveučilišne odjele ili integrirana sveučilišta). Predlaže se preispitivanje namjere uvođenja instituta reizbora za naslovne nastavnike, budući da se obveza periodičnog izbora ili reizbora nastavnika logički vezuje uz radna mjesta. Nadalje, predlaže se jasnije definirati status i prava gostujućih nastavnika, te zakonski urediti mogućnost angažiranja naslovnih suradnika (uz nastavnike) bez kojih bi se mnoga visoka učilišta suočila s poteškoćama u izvođenju praktične nastave. Iz istih razloga predlaže se također povećati postotke angažiranja dokazanih stručnjaka iz prakse uz nadzor znanstveno-nastavnog osoblja, ili barem predvidjeti opravdane izuzetke od pravila “25%“ (čl. 79. st. 3.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 1999 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Pored st. 2, alineje 1. i 2. ovog članka zaboravilo se na nastavnike/znanstvenike koji ispunjavaju navedene kriterije izbora u viša znanstvena zvanja, a za više radno mjesto matične im ustanove ne mogu osigurati ugovore o radu, ili na one znanstvenike koji su do sada imali pravo pokrenuti postupak izbora na vlastiti trošak (mahom onih koji nisu zaposleni u struci, a obranili su doktorske disertacije)? – Podrazumijeva li se da će MO-i provoditi svoj dio postupka izbora u zvanje (v. gore čl. 40, 41, 42, 43 i 90) i za one koji su zaposleni na visokim učilištima, a za koje vrijede uvjeti Rektorskog zbora – vraćamo li se na objedinjene znanstvene i znanstveno-nastavne provedbe postupaka izbora u zvanje? – Podrazumijeva li se da zbog st. 2 ovog članka i čl. 42 Odluka o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora (NN 24/2021-543) Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj neće niti stupiti na snagu 1. lipnja 2022. kako je njome propisano? Naime, Nacrtom ovog Zakona propisani su nešto drugačiji uvjeti i postupak reizbora od onih navedenih u toj Odluci. Predstavljaju li alineje 3, 4 i 5 stavka 2 ovog članka nove elemente djelokruga rada MO-a, odnosno one koje trenutno imaju Područni odbori (koji se očigledno ukidaju)? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da nastavnik, znanstvenik i suradnik zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće. Prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Zakona propisan je rok za donošenje i početak važenja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija. |
| 2000 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 86. | Prema ovom članku Nacrta Zakona se uopće ne spominje da Nacionalno vijeće utvrđuje kriterije za raspodjelu proračunskih sredstava (kako je to postojećim Zakonom propisano čl. 108, st. 1.). Prelazi li i to u nadležnost Ministarstva? Dojma sam da se znatno smanjuje djelokrug neovisnog rada Nacionalnog vijeća, koje postaje ovim Nacrtom Zakona sve ovisnije o Ministarstvu. | Primljeno na znanje | Navedeno će biti uređeno novim modelom financiranja visokih učilišta i znanstvenih instituta i Uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10. prijedloga Zakona. |
| 2001 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Ovim člankom Nacrta Zakona (unatoč stavku 3) se dozvoljava visokim učilištima da naslove emeritusa mogu umirovljenjem dobiti i docenti odnosno znanstveni suradnici? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2002 | Sveučilište u Splitu - Uprava | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Sudjelovanje studenata u izborima čelnika visokih učilišta te nastavnika i suradnika. U diskusiji su sudjelovali i čelnici Studentskog zbora na razini Sveučilišta i sastavnica koji su iznijeli prigovor protiv sužavanja studentskih prava u stručnim vijećima visokih učilišta (senata i fakultetskih vijeća), posebice prava na sudjelovanje u izborima čelnika te nastavnika i suradnika (čl. 12. st. 5 i čl. 19. st. 5.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2003 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | »Elektronička infrastruktura sustava visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti« - Ovaj Prijedlog nema nikakvo rješenje za istraživačku i podatkovnu strukturu, što bi se trebalo smatrati glavnim indikatorom da će znanstvenici u sustavu imati još goru podršku od strane državnih struktura i da je Prijedlog u fundamentalnom smislu - tamo gdje je doista važan - bezidejan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2004 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | »U tom slučaju sredstva doznačena javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 5 % svake godine sve do sklapanja programskog ugovora.« - Ovaj se stavak odnosi na prethodno najavljenu penalizaciju koja se zasniva na nepovjerenju prema temeljim institucijama visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti i otvara mogućnost da ministar sam procjenjuje što bi njemu visoko učilište trebalo ponuditi. Uz to, Prijedlog ne daje nikakva regulacijska rješenja za samo ideju kako bi se imala sprovesti u praksi, što ustvari znači ili da predlagatelj ne zna kako bi se to trebalo napraviti ili ne želi otkriti kako to ustvari planira provesti. U svakom se slučaju takvo rješenje ne može smatrati cjelovitim i dobrim za sustav znanosti i visokog obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2005 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | »(10) Sadržaj programskog ugovora, proračunsku formulu, pokazatelje i kriterije utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokove sklapanja programskog ugovora te kvalitativne i kvantitativne indikatore za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom Vlada Republike Hrvatske utvrđuje uredbom.« - Drugim riječima, Ministar ne samo da propisuje znanost kao takvu, kriterije financiranja, matične odbore i radna mjesta nego i sadržaj programskih ugovora i to na taj način da ovaj zakon to ne upriličuje jasno i eksplicitno, nego se ostavlja na arbitrarnu volju ministru nakon općeg usvajanja, fantomskom stavkom o pisanju uredbe. Ovo niti se može nazvati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti se može uzeti benevolentnim rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2006 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | »(4) Programski ugovor obvezno sadrži odredbe o: [...].« - Ovdje se definiraju kategorije ugovora bez da se zna što je cilj kao pojam, što je pokazatelj kao pojam, a što je ishod kao pojam, odnosno što to zapravo sadrži. Osim toga, nedovoljno jasna regulacija mogla bi rezultirati smanjivanjem plaća i otkazima – i to u situaciji kadrovske potkapacitiranosti i podfinanciranosti znanstvenog sustava. Sve u svemu, radi se o izrazito loše strukturiranoj ideji financiranja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2007 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | »(2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima.« - Ova je stavka pokazatelj fundamentalnog problema, s obzirom na to da recentni nacionalni strateški dokumenti dezavuiraju društvene, a pogotovo humanističke znanosti i eksplicitno preferiraju neka primijenjena područja vezana uz tehniku i digitalne sustave. Ugrubo znači to da se planovi i želje visokih učilišta ne mogu prihvatiti ako nisu usklađeni s nekim strateškim dokumentima napisanima bez konzultacije sa znanstvenom zajednicom, a to znači da fundamentalno autonomija istraživanja ne postoji i da Prijedlog ugrožava ustavne zagarantiranosti. Osim toga, u većini dokumenata od strateške važnosti ne postoje ni financijske, ni kadrovske, ni materijalne projekcije stanja stvari i mogućnosti te nisu donošeni u suradnji s akademskom zajednicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2008 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | »st. 3: Kriterije raspolaganja vlastitim prihodima ministar utvrđuje pravilnikom.« - Nastavno na prethodni komentar, moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati ne samo znanstvena polja i matične odbore nego i kriterije raspolaganja prihodima za ugovore koje će sama osmišljati i odobravati. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka i do ove je točke u pravilniku moć ministarske pozicije narasla apsolutno. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i to očigledno s ciljem kontrole nad svim akademskim ustanovama u javnom prostoru. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2009 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | »(1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske doznačuju se javnom visokom učilištu, odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju programskog ugovora.« - Ovaj koncept, zajedno s jako izraženom i arbitrarnom moći ministra pri tvorbi znanstvenih polja, kriterija financiranja i sadržaja ugovora, te vezano s idejom penalizacije iz članka 103. ovoga Prijedloga, u praksi znači mešetarsko pregovaranje s podređenošću institucije ministru, davanje prednosti komercijalnim proizvodima, te potencira stvaranje atmosfere neprijateljstva i služavništva. Programski ugovori imaju smisla kao prostor dodatnog financiranja za kakve dodatne programe, posebne projekte, no da je javna sveučilišta ovise o kontingenciji jednog Ministra – i to kao da članovi akademske zajednice i njihove obitelji nisu porezni obveznici – je potkopavanje javnog sustava autonomne i otvorene znanosti. Treba ovdje podsjetiti, da se guranje ovoga koncepta zasniva na tvrdnji o neefikasnosti sustava, koja se temelji na užasno loše metodologijski provedenom preliminarnom istraživanju danom u prvom dijelu Nacrta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2010 | ZAGREBAČKA ŠKOLA EKONOMIJE I MANAGEMENTA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | Predlažemo za Zakon predvidi mogućnost uspostave ustanove koja će biti isključivo za doktorske studijske programe odnosno diplomske studijske programe u pojedinim područjima poput nekih inozemnih visokih učilišta; npr. HHL Leipzig Graduate School of Management, HEC Paris, London Business School INSEAD, ESMT Berlin jer bez te mogućnosti, onemogućava se uspostava ustanova koje bi nudile vrhunsku specijaliziciju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2011 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | »FINANCIRANJE VISOKOG OBRAZOVANJA I ZNANSTVENE DJELATNOSTI« - Iz zakona je potpuno izbačeno financiranje rada i proizvodnje znanstveno-stručnih udruga i društava te druge podržavajuće infrastrukture, što je devastirajuće za već prepoznat model otvorene i javno financirane hrvatske znanosti koja pritom izrazito ovisi o slobodnom radu neprofitnih državnih udruga, društava i organizacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2012 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | »(1) Matično povjerenstvo osniva se prema znanstvenim područjima, odnosno za umjetničko područje. Broj matičnih povjerenstva, njihovu nadležnost za pojedina područja te način rada pravilnikom utvrđuje ministar.« - Moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati matične odbore i to imajući istovremeno moć određivanja znanstvenih područja, polja i grana. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i to očigledno s ciljem kontrole nad krajobrazom postupaka izbora. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Sukladno propisima koje uređuju sustav državne uprave podzakonske propise u pravilu donosi nadležni ministar za resorno područje. |
| 2013 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 56. | Brisati cijeli članak 56. prijedloga Zakona. Radni odnosi na visokom učilištu su ugovorni odnosi obzirom da se isti zasnivaju ugovorom o radu. Stoga u slučaju povrede radne obveze od strane radnika zaposlenog na visokom učilištu nema potrebe propisivati drugačije postupanje u odnosu na postupanje prema ZOR-u kao općem propisu o radu. Osobito nema potrebe propisivati vođenje nekakvog stegovnog postupka i time praktički uvoditi "sudski radni spor" na visokom učilištu (podnošenje „tužbe“, zakazivanje „ročišta“ pred stegovnim povjerenstvom, izvođenje dokaza, donošenje „presude“, podnošenje „žalbe“, potencijalno uključivanje odvjetnika u stegovni postupak kao punomoćnika radnika i dr.) Konačno, propisivanjem stegovne odgovornosti radnika i nametanjem visokim učilištima obveze donošenja općeg akta (pravilnik o stegovnoj odgovornosti) zakonodavac zapravo sprječava visoko učilište da primjeni neposredno odredbe ZOR-a koje uređuju postupanje poslodavca u slučaju povrede radnih obveza od strane radnika, jer bi se radnici u slučaju sudskog radnog spora mogli pozvati na to da visoko učilišta kao poslodavac nije prije donošenja odluke o otkazu ugovora o radu provelo takav stegovni postupak, te bi samo zbog toga odluka o otkazu ugovora o radu u sudskom radnom sporu mogla biti utvrđena nezakonitom. Nadalje, postavlja se pitanje kakve to uopće stegovne sankcije može visoko učilište izreći radniku, osim onih već propisanih ZOR-om (pisana opomena, redoviti i izvanredni otkaz)? Premještaj na drugo radno mjesto zasigurno ne može, jer je radno mjesto ugovoreno ugovorom o radu i ne može se nekakvom stegovnom sankcijom radnika premjestiti na poslove za koje nije sklopljen ugovor o radu. Naravno, radniku se može dati redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika s ponudom izmijenjenog ugovora o radu, ali to je opet izravna primjena odredbi članka 123. ZOR-a za koju visokom učilištu kao poslodavcu ne treba nikakav opći akt (pravilnik o stegovnoj odgovornosti). Nadalje, radnika se ne može nit novčano kazniti, jer se novčane kazne mogu propisivati isključivo zakonom a ne općim aktima poslodavca. Također, ZOR-om je zabranjen prijeboj plaće radnika, stoga bi takvo novčano kažnjavanje radnika predstavljalo prekršaj poslodavca za koji se poslodavcu može izreći novčana kazna od 30.000,00 do 60.000,00 kn. Također, radniku se ne može izreći niti javna opomena jer bi to bilo protivno GDPR-u. Konačno, stavak 5. ovog članka je u potpunosti neprimjenjiv u praksi, obzirom da navedeni članak zapravo predstavlja institut kaznenog prava „nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege“, a kojem nema mjesta u ugovornom odnosu. Naime, kod radnih odnosa praktički je nemoguće predvidjeti kako sve može doći do povrede radnih obveza od strane radnika, a same povrede radnih obveza u smislu posljedica, odnosno opravdanosti eventualnog otkaza ugovora o radu zavise od cijelog niza okolnosti u svakom pojedinačnom slučaju. Stoga bi u takav opći akt (pravilnik o stegovnoj odgovornosti) trebalo staviti iznimno mnogo (vjerojatno više stotina) mogućih povreda radnih obveza, ili moguće povrede radnih obveza propisati na toliko općenit odnosno neodređen način da to više ne bude nikakav popis povreda radnih obveza nego samo prepisane odredbe ZOR-a koje reguliraju redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika i izvanredni otkaz. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2014 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | »Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj«: Uz prethodno navedene velike probleme, srozavanje Nacionalnog vijeća na savjetodavno tijelo bez obveze uvažavanja, a što se, među ostalim, vidi i po premještanju ove teme s drugog na posljednje mjesto u tekstu zakona u usporedbi s tekućim Zakonom, pojavljuje se kao očigledno bitna namjera Predlagatelja. Ugrubo se može reći da se ovim zakonom ne može lako rastrojiti koncepcija Nacionalnog vijeća i koncepcija sveučilišta, pa će se nacionalno vijeće derogirati bez ukidanja, a sveučilišta preskočiti u nekim bitnim proceduralnim elementima. Kada pogledamo što je sve Nacionalnom vijeću oduzeto i gdje je prebačeno: - oduzeto donošenje kriterija za dodjelu sredstava ustanovama, prebačeno na Ministra; - oduzeto davanje suglasnosti za uvjete rektorskog zbora, prebačeno na Ministra; - oduzeto formiranje znanstvenih područja, polja i grana, prebačeno na Ministra; - oduzeto utvrđivanje uvjeta zvanja; - oduzeto formiranje matičnih odbora, prebačeno na Ministra; - oduzeto zalaganje za policentričnu znanost; - oduzeti centri izvrsnosti (koji su općenito eliminirani iz zakona zajedno s kolaborativnim znanstvenim programima, znanstveno-tehnološkim parkovima i ustanovama od posebne važnosti); - oduzeto vrednovanje minimuma radnih obaveza; onda, čini mi se, postaje očiglednim da Predlagatelj želi da Ministar ima apsolutnu moć nad oblikovanjem znanstveno-obrazovnog sustava i ne želi struku u svojim procedurama. Nacionalno vijeće u ovom modelu postaje i dodatna poluga moći. Stoga je veća autonomija fakulteta »patka«, jer možda djelomično izbacuje sveučilište iz procedura, ali svaki detalj ovisi o dobroj volji Ministra. I takav bi se pristup morao u potpunosti izmijeniti u tekstu zakona, e da bi zakon mogao biti u interesu razvoj znanosti i ljude koji to nose. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2015 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | »Ciljevi znanstvene i umjetničke djelatnosti« - S obzirom na trenutno važeći Zakon, (1) izbačeni su opisi znanstvene djelatnosti i sudionika u znanstvenoj djelatnosti; (2) izbačeno je da »znanstveni rad ne podliježe nikakvim ograničenjima ili zahtjevima formalne naravi osim etičnosti«, (3) izbačeno je da formalni zahtjevi ne uvjetuju bavljenje znanstvenim radom; (4) izbačeno je da se studenti i drugi mogu baviti znanstvenim radom (u čl. 77 navodi se da ipak mogu studenti); (5) izbačene su ustanove od posebne važnosti i drugi subjekti znanstvene djelatnosti. Ove su odluke neutemeljene, a upućuju na to da Prijedlog nije rješenje za znanost i visoko obrazovanje, nego ima namjeru preustroja odnosa institucija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2016 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | »(2) Znanstvena i interdisciplinarna područja, polja i grane te umjetničko područje, polja i grane ministar utvrđuje pravilnikom.« - Moralo bi se smatrati nedopustivim da bi jedna osoba na državnoj funkciji, čija je uloga očuvanje sustava u skladu sa zajednicom koja je tvori, mogla samostalno određivati znanstvene discipline. To je nešto što isključivo treba razmatrati i odlučivati struka. Upravo je ovo jedno od stvari koja je oduzeta širem tijelu Nacionalnog vijeća i stručnjacima s njim povezanima i za to se ne može naći drugoga motiva nego s ciljem kontrole nad krajobrazom znanstvenih disciplina. Štoviše, bitne informacije o tome kako bi se to provodilo ovdje nisu naznačene, nego samo najavljene kroz pisanje pravilnika, što cjelokupnu proceduru i kriterije čini arbitrarnim. To se niti može smatrati cjelovitim zakonskim rješenjem, niti rješenjem za dobrobit znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2017 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | »(1) Znanstvena i umjetnička djelatnost u Republici Hrvatskoj obavlja se u znanstvenim i interdisciplinarnim područjima i poljima te umjetničkom području i poljima.« - Područja, polja [i grane] nisu ni mjesta, ni prostori, ni ustanove, nego referentna klasifikacija znanstvenog opredjeljenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2018 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | »2. sudjelovanje u znanstvenom i stručnom radu [...].« - Ovo nije propisano općim načelima u kojima nema mjesta za studente u znanstvenom radu, za razliku od odredbi koje ta prava daju studentima po trenutno važećem Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2019 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | »3) Student u izvanrednom statusu studira [...]« - U Prijedlogu nije definirano što je izvanredni, a što redovni studentski status, statusi se mogu razlučiti tek po članku 78. i to neizravno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2020 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | »(1) Znanstveno-nastavna, odnosno umjetničko-nastavna radna mjesta od najnižeg prema višemu su docent (doc. dr. sc. / doc. dr. art. / doc. art.), izvanredni profesor (izv. prof. dr. sc. / izv. prof. dr. art. / izv. prof. art.), redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom izboru (prof. dr. sc. / prof. dr. art. / prof. art.).« - Dr. sc. i dr. art. su akademski stupnjevi, to nisu ni zvanja ni radna mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2021 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 36. | »RADNA MJESTA NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I SURADNIKA« - U skladu s prethodnim komentarom: ukidanje znanstvenih zvanja je nepotrebno i po znanstvenike obezvrijeđujeće. Zvanje je stupanj u zanimanju, odnosi se i na osebujnu misiju koje izvjesno zanimanje sa sobom nosi te omogućuje fleksibilno kretanje po radnim mjestima. Primjer za to je Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, gdje je vojni pilot zvanje, a ne radno mjesto, i opstaje neovisno o radnom mjestu. Ovime se poručuje da ne postojimo onkraj radnog mjesta i ovaj Prijedlog do te mjere unižava status visoke obrazovanosti i znanstvene djelatnosti da čak titule doživljava kao referencu na radno mjesto, što je ispod svake kulturne razine. Osim toga, biranje zvanja bila je izravno autonomna akademska procedura. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2022 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | (1) Sveučilištem upravljaju senat i rektor. Rad javnog sveučilišta i njegovih sastavnica nadzire sveučilišno vijeće.« - Ovaj članak mijenja tijelo »Sveučilišnog savjeta« u »Sveučilišno vijeće« i mora se gledati zajedno s člankom 15 ovoga Prijedloga. To vijeće de facto postaje »nadsenat«, krovno tijelo koje zapravo može pregovarački upravljati čitavim sveučilištem. S obzirom na prvu inačicu, vraćena je je snažna odredba da se »sveučilišnom savjetu [vijeću] ne mogu dati nadležnosti kojima bi se utjecalo na autonomiju sveučilišta« (čl. 60. tekućeg Zakona), što je bila jedna od dvije glavne odredbe pomoću koje se sprječavala mogućnost političke korupcije visokog učilišta. Međutim, i dalje se izbacuje opcija studentskog predstavnika (čl. 61. tekućeg Zakona), a uključeno je sudjelovanje Vlade, potvrđivanje »programskih ugovora« te može smijeniti rektora. Time su još uvijek zadržane upravljačke sposobnosti koje sežu do političkog establišmenta. Ukoliko Osnivač želi bolje nadzirati rad, utoliko može osnovati posebne inspekcije i nametnuti izvještajne obaveze. Ovime, dakle, nije definiran nadzor, nego upravljanje, što se vidi po ovlastima koje si daje u stavku 5. čl. 15. i to si ni Ministarstvo, ni akademska zajednica ne bi smjela dopustiti. Ministarstvo ne, zato što time ukida smisao svoje uloge, a akademska zajednica ne, zato što time prepušta vladavinu tijelu koje postoji radi nje. Osim toga, premda se ovdje djelomično zaštitila autonomija, s obzirom na druge stavke u kojima Ministar zadržava veliku moć, ovime autonomija jednostavno nije do kraja sačuvana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2023 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | "(2) Profesor emeritus, odnosno znanstvenik emeritus može u skladu s potrebama sveučilišta, fakulteta, umjetničke akademije i znanstvenog instituta sudjelovati u izvođenju nastave na doktorskom studiju, odnosno u obavljanju znanstvene ili umjetničke djelatnosti." Brisati cijeli stavak 2. prijedloga Zakona kao suvišan. Uređenje prava profesora emeritusa treba u cijelosti prepustit statutu sveučilišta odnosno fakulteta, kao što je to i predviđeno u stavku 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2024 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 9. | Izbačen je opis i smisao sveučilišta, što na svjetonatorskoj ravni znači odustajanje od višestoljetno razvijanog smisla visokog obrazovanja koje je počivalo na načelima i prvih sveučilišta u Europi i humboldtovskog pristupa i za to nema nikakvog obrazloženja, ali povrh toga, zapravo se radi o napuštanju načela funkcionalne integracije. U praksi to znači da će se sveučilište tretirati kao nejasna i opće određena institucija s nekim mehanicističkim elementima prepoznatljivosti – dakle na razini forme bit će to nešto što se zove sveučilištem – a po svojim misijama biti bilo što u dogovoru s Ministrom iza zatvorenih vrata, u bilo koje svrhe koje uopće ne moraju biti primarno vezane za istraživanje i obrazovanje, osim pro forme. Ovime se ne daje sloboda sveučilištima, nego se pojam sveučilišta destruira u interesnu kompaniju. Može nam to odgovarati ili neodgovarati, ali zahtijevalo bi nominalno ispitivanje i obrazloženje čemu takvi potezi, što uz ovaj Nacrt dobili nismo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2025 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | »(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka [...]« - Načelno nevažno, ali ipak bih htio naznačiti: ako se referiramo na redni broj stavka onda stavci trebaju biti navedeni pod rednim brojevima, a ne glavnim, te obratno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2026 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | »(2) Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.« - Ovaj stavak kao da znači da institucije ne moraju biti pod sveučilištem da bi bile visoka učilišta. U tekućem Zakonu to je jasno određeno čl. 47. To sastavnicama u nekim kontekstima daje veću autonomiju u odnosu na sveučilište, ali to potpuno mijenja važnost i smisao sveučilišta. To nam može odgovarati ili neodgovarati, ali ne postoji nikakvo obrazloženje zašto bi se to na taj način ustrojavalo, kakva je hijerarhija visokih učilišta i, u konačnici, kako je to usklađeno s iscrpnim određenjima ponašanja sveučilišta. Ne postoji izravna veza s člankom 17 ovoga Prijedloga u kojemu se ipak tvrdi da funkcionira samo kao dio sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2027 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 5. | »USTANOVE U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA, ZNANSTVENE I UMJETNIČKE DJELATNOSTI« - (1) Potpuno je zanemarena veza s ustanovama od posebne važnosti koje su povezane s institucijama definiranim ovim prijedlogom, poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, te nema nikakve ustrojbene povezanosti s neprofitnim udrugama, društvima i organizacijama. To se može tumačiti kao nastojanje da se njihovo konstitutivno djelovanje za razvoj znanosti i znanstvenog društva dezavuira kroz Ministarstvo, što je gotovo skandalozan pristup našem sustavu. (2) Izbačeni su kolaborativni znanstveni programi, Znanstveni centri izvrsnosti i znanstveno-tehnološki parkovi koji su imali poseban status nacionalnih projekata. Ni za (1), ni za (2) ne postoji nikakvo racionalno pokriće i čini se kao da se ovim prijedlogom želi raskinuti veza Ministarstva s poticanjem financiranja nacionalne znanstvene umreženosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2028 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Smatramo neprihvatljivim da su sredstva za plaće i materijalna prava zaposlenih kao i tzv. hladni pogon zajedno s izdacima za obavljanje znanstvene djelatnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2029 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | S obzirom na trenutno vrijedeći zakonu, izbačeno je »i njene slobode« iz naslova dijela koji se odnosi na definiranje Akademske zajednice. Zašto takve stvari izbacivati, pogotovo jer su predmet članka? | Primljeno na znanje | Prijedlog nije u skladu s nomotehničkim pravilima za izradu akata. |
| 2030 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | »(2) Visoko obrazovanje temelji se na:« - S obzirom na trenutno vrijedeći Zakon, izbačena je autonomija i samoupravljanje te poštivanje i afirmacija ljudskih prava. Autonomija i samoupravljanje se kasnije doduše pojavljuje kao zaseban članak, ali zašto je iz izbačeno iz općih načela? Što nam, k tome, izbacivanje zaštite ljudskih prava iz načela govori o ovom Prijedlogu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2031 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | »1) Djelatnost visokog obrazovanja te znanstvena i umjetnička djelatnost od interesa [...].« - S obzirom na tekući zakon, izbačeno je da su od »posebnog interesa«. No oni to jesu, ne samo s obzirom na stratešku ulogu u razvoju nego i s obzirom na posebno naznačena prava dana Ustavom. Već ovo je pokazatelj nastojanja da se znanost i znanstvenike odnosno umjetnost i umjetnike gleda iz drugačije perspektive, kao tek jedan od mnogih interesa, što si, smatram, ne bismo smjeli dopustiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2032 | Luka Perušić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Cijela forma zakona ustvari slijedi Zakon trenutno na snazi, što zapravo znači da je znanost stalno na prvom mjestu te je u tom strukturnom pogledu Prijedlog informacijski i odredbeno neusklađen s naslovom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2033 | Luka Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Naslov naizgled unižava znanstvenu djelatnost i ne postoji obrazloženje zašto zamjena mjesta. S obzirom na to koliko je sadržaja vezanog za znanstveno-stručnu djelatnost izbačeno iz Zakona, može se povlačiti zaključak da se znanost, a naročito temeljna znanstvena funkcija sveučilišta, u Hrvatskoj želi staviti u drugi plan. Izuzev toga, ako je umjetnosti formirana specifična platforma, a to je uređeno drugim već postojećim aktima, trebalo bi je u nekom budućem Prijedlogu umjetnost kao umjetničku djelatnost uključiti u naslov. S obzirom na smisao visokih učilišta i to naročito u pogledu europske tradicije, zakon bi se ustvari morao zvati Zakon o znanstvenoj djelatnosti, umjetničkoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Pritom, valjalo bi ga usklađivati sa zakonima vezanim uz rad Ministarstva kulture jer kulturne prakse podrazumijevaju znanstveno, a posebno i umjetničko djelovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2034 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Zbog brojnih izmjena i dopuna razvidno je da važeći zakonski okvir više ne udovoljava stvarnim potrebama akademske zajednice i društva u cjelini, što je i osnovni indikator potrebe za izradom novog zakonskog okvira.« - Točno, problem je samo u tome što ovaj Prijedlog nije potrebno rješenje. Slijede komentari na članke samog teksta predloženog zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2035 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Međutim, važno je istaknuti da su upravo ova područja, koja predstavljaju suštinu ustavnih vrednota, samim ZZDVO-om prenormirana te u tom smislu svojom nefleksibilnošću znatno otežavaju razvoj sustava i prilagodbu novim okolnostima i okružju.« - Ove relacije nigdje nisu obznanjene ni dokazane u obrazloženju. O tome se ovdje ništa dodatno ne može reći. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2036 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Jedan od razloga neefikasnog rada hrvatskih visokoobrazovnih i znanstvenih ustanova jest često slabije učinkovit rad njihovih administrativnih i drugih službi, pretežno prouzročen nepostojanjem kontrolnog mehanizma rada djelatnika tih službi te nemogućnosti njihova napredovanja ili nazadovanja u skladu s rezultatima rada.« - Ovdje se ponavlja tvrdnja koja je prethodno komentirana, nameće se neka vrsta nesposobnosti znanstvenicima u sustavu koji je bizarno slabo financiran i potkapacitiran. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2037 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | »Nacrt prijedloga Zakona usmjeren je prije svega na poboljšanje strukture sustava upravljanja i financiranja u području visokog obrazovanja i znanosti kako bi se omogućilo da znanstveno-istraživački i obrazovni sektor postanu učinkovitiji, funkcionalniji u odnosu na potrebe društva i gospodarstva, a osobito kompetitivniji u europskom kontekstu.« - Prvenstveno što ovaj Prijedlog radi jest apsolutizacija moći jedne pozicije, dakle jednog čovjeka – Ministra – u oblikovanju znanstvenog sustava Republike Hrvatske, a u praksi znači podilaženje političkim strujanjima i oslanjanje kompleksnog znanstvenog sustava na volju jednog čovjeka koji uvijek može biti samo u manjem omjeru kvalificiran za razumijevanje svih silnica znanstvene i školske djelatnosti. Najavljeno rezanje sredstava i tjeranje na povećanje produkcije također znači da će prisiljavati znanstvenike da se javljaju na tzv. kompetitivne međunarodne projekte, odnosno prisiljavat će ih se da sredstva izvlače iz fondova i tuđih država, što u praksi znači da će Ministarstvo vladati unutarnjim prostorom ne trošeći ni na što osim svoje odjele i procedure među entitetima. To se pokazuje na raznim mjestima u Prijedlogu, od eksplicitno navedenih ovlasti Ministra do ukidanja tvorbene uloge Nacionalnog vijeća, koji su u slijedu ovih komentara obilježeni. To se niti može nazvati državnom podrškom nacionalnoj znanosti i unutarnjem razvoju, niti bitnim napretkom u odnosu na sadašnje stanje. To je samo pitanje drugačije - dakle, ne bolje, nego drugačije - raspodjele moći koja ima svoje sustavne posljedice. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2038 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »No prema tumačenju Ustavnog suda, ona nije neograničena nego upravo suprotno „... neizbježno ograničena pravima i stvarnim moćima osnivatelja, ali i onih koji podupiru sveučilište ili nad njegovim radom provode stručni nadzor “.« - Ta je stvar jasno definirana čl. 68. Ustava kojim se jamči autonomija sveučilišta te da sveučilište »samostalno odlučuje o svojem ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom«. U skladu sa zakonom znači da ne krši više propise i vodi protuzakonite radnje, to je sve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2039 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Navedene ovlasti kao i sastav Sveučilišnog savjeta, čiju polovicu članova sukladno ZZDVO-u imenuje senat a po šestinu osnivač, nisu u potpunosti omogućavale osnivaču nadzor nad zakonitošću rada u skladu s ustavnom odredbom o autonomiji sveučilišta koju su u javnim sveučilištima često shvaćali kao apsolutnu.« - Ovakva tvrdnja zahtijevala bi popratne materijale koji pokazuju da se radilo o zloupotrebi autonomije u vidu kršenja zakona, ovako paušalno obrazloženje nije ništa drugo nego privatni stav nametnut na razinu državnog zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2040 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »... nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole nad zakonitošću rada tijela sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima.« - Za to je moguće oblikovati vanjsko inspekcijsko tijelo koje će provjeravati rad visokih učilišta i oblikovati sustav javnog prenošenja informacija, nije potrebno nikakvo vrhovno tijelo koje pritom duboko ulazi u političku sferu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2041 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 47. | "(1) Nastavniku, odnosno znanstveniku jamči se povratak na radno mjesto nakon isteka mandata u slučaju izbora ili imenovanja na rukovodeću dužnost na sveučilištu ili u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti te javnu dužnost u smislu propisa kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa, i to u roku 30 dana od dana prestanka obavljanja rukovodeće ili javne dužnosti." Pojam „rukovodeća dužnost“ ne poznaje niti jedan važeći propis u Republici Hrvatskoj. Visoka učilišta nisu tijela državne vlasti, slijedom čega ni zaposlenici u sustavu visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti nisu dužnosnici u smislu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14, 03/15, 93/16, 44/17, 66/19). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2042 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Također, sustavno se rješava pitanje nadzora nad svim tijelima sveučilišta jer se dugogodišnjom primjenom ZZDVO-a pokazao kao manjkav sustav koji nije u potpunosti uspostavio jasne i transparentne mehanizme kontrole nad zakonitošću rada tijela sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima . Sveučilišni savjet je u skladu sa ZZDVO-om tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatnosti sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu, osobito o razvoju sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje, te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke senata sukladno statutu sveučilišta.« - Ne samo da se ne radi o sustavnom rješenju, osim ako se želi reći da je imati politički nestabilno vrhovno tijelo koje prolazi pored svih procedura u komunikaciji institucija i znanstvenika rješenje u tom pogledu što nadilazi sva druga tijela u cijelosti, nego se radi i o pravnoproceduralno i poslovnoproceduralno problematičnom rješenju jer pored preustroja administrativne moći kategorija institucija ozbiljnih zahvata u reguliranje i opisivanje znanstveno-stručne i nastavne aktivnosti na razini društva i države u ovom Prijedlogu nema. Štoviše, većina je izbačena i to većina koja se dominantno odnosi na javne institucije i neprofitne nedržavne organizacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2043 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Smatramo da je nedovoljno pojašnjen pojam naslovnog znanstvenika, stoga predlažemo pojasniti što bi podrazumijevalo angažiranje naslovnog znanstvenika u znanstvenim institutima. | Primljeno na znanje | Obzirom se ne radi o radnom mjestu postupak i svrhu angažiranja će institut urediti svojim općim aktima. |
| 2044 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »... jasno je isticanje umjetničke djelatnosti kao zasebne kategorije čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti te se za umjetnike propisuje Upisnik umjetnika.« - Opravdano i potrebno. Čini mi se da se također može razriješiti izmjenama i dopunama, a ne putem donošenja potpuno novoga zakona koji tek ove i neke druge manje stvari smisleno razrješuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2045 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »S obzirom na specifičnu ustavnopravnu poziciju visokih učilišta (posebice sveučilišta) i znanstvenih instituta, ovim prijedlogom Zakona utvrdit će se okvir koji će služiti kao platforma za definiranje ciljeva utvrđenih nacionalnim i institucijskim strategijama za čije će ostvarenje biti odgovorni znanstveni instituti i visoka učilišta, pri čemu će se navedeni ciljevi konstatirati programskim sporazumima za višegodišnje razdoblje, ovisno o kapacitetima pojedinih institucija i izvedbenim pokazateljima u promatranom razdoblju.« - Ovo de facto znači ukidanje istraživačke autonomije visokim učilištima i institutima. To se potvrđuje izbacivanjem članaka koji postoje u trenutnom Zakonu, a koji eksplicitno štite pravo znanstvenika na slobodno istraživanje. U verziji od 29. 3. 2019. to su čl. 4. st. 3 te čl. 20., st. 1 i 2. Čl. 20. glasi: »Znanstveni rad ne podliježe nikakvim ograničenjima ili formalnim zahtjevima osim onih koji proizlaze iz poštivanja etičnosti u znanstvenom i istraživačkom radu, zaštite ljudskih prava te zaštite osobne i opće sigurnosti na radu. (2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanošću ne mogu biti zapreka slobodnom bavljenju znanošću i predviđene su isključivo radi stjecanja pojedinih prava predviđenih ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.« Također, u čl. 69. Ustava Republike Hrvatske definirano je da se »jamče slobode znanstvenika, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva«. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2046 | Luka Perušić | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | »Novim Zakonom unaprijedit će se pravni i financijski okvir sustava znanosti [...].« - Ne postoji obrazloženje na koji će se to točno način napraviti te ne postoji ni studija drugih slučaja ni projekcija da će to doista tako biti. U samom tekstu zakona također se iz ponuđenih regulacija ne može razlučiti kako će se to dogoditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2047 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | »Osnovu za donošenje novog zakonskog okvira u visokom obrazovanju i znanosti predstavlja i Nacionalni plan oporavaka i otpornosti 2021. – 2026. Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: NPOO) s obzirom na to da je donošenje novog zakonodavnog okvira ključna točka provedbe reforme planirane u NPOO-u radi podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala. [I dalje do kraja sekcije]« - Ništa od navedenoga ne odražava se u Prijedlogu zakona. Cijeli se argument kasnije temelji na uvođenju programskih financiranja i izjednačavanju privatnih visokih učilišta s javnim sveučilištima, pri čemu prvo uopće ne garantira razvoj znanosti i visokog obrazovanja, a drugo za posljedicu ima smanjenje važnosti javnih sveučilišta, što niti je u duhu Republike Hrvatske kao socijalne države tako definirane Ustavom, niti bilo koja postojeća analiza pokazuje to opravdanom strategijom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2048 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | »Također, u području znanosti i istraživanja želi se povećati ulaganje radi stvaranja znanja, širenja ideja, inovacija i njihove uspješne komercijalizacije, a to će se postići modernizacijom zakonodavnog okvira kojim se uređuje akademski znanstveno-istraživački sektor, povećanjem ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj radi jačanja znanstvene izvrsnosti i istraživanja koja donose inovacije te poticanjem otvorene znanosti i suradnje s poslovnim sektorom.« - Pasusi obrazloženja iz A sekcije mogli bi se smatrati proturječni ovome. Tamo se navodi smanjenje ulaganja, ovdje povećanje, primjerice. Uz to, ni u prethodnom ni ovdje postojećem Obrazloženju ne može se vidjeti poredbeno usklađivanje s glavnom dokumentacijom Europske unije vezanom za znanost i visoko obrazovanje. Premda se Europska unija ovdje navodi kao neki oslonac, Prijedlog zakona ustvari koješta od zahtjeva Europske unije ne uvažava, a procedura njegova donošenja kao Prijedloga također nije u skladu s načelima Europske unije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2049 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... je li postojeći normativni okvir koji uređuje područje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja općenito u dostatnoj mjeri funkcionalan i provediv u praksi, a u svojoj unutarnjoj strukturi u dostatnoj mjeri konzistentan. « - Nijedna dana analiza ne pokazuje da tome nije tako, ovdje ne postoji nikakvi temelji za pisanje cjelovitog Prijedloga, niti iz ovoga proizlazi da se neusklađenosti ne mogu razriješiti izmjenama i dopunama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2050 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | Članak 53. Nastavno na stavak 3. ovog zakona trebalo bi se u člancima 40. i 43. posebnim stavkom prethodno urediti pitanje izbora naslovnog nastavnika i znanstvenika čime bi se stvorila jasnija poveznica s člankom 53., stavkom 3. i uvjetima NZV i drugim internim pravilnicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2051 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Osim navedenih razloga, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju potrebno je zamijeniti novim propisom u skladu s člankom 48. stavkom (4) Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, br. 74/15), jer ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta potrebno je donijeti novi, i to u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune, a navedeni je zakon od donošenja prošao 12 izmjena i dopuna.« - Ovo zapravo znači suprotno od onoga što se tvrdi, a to je da se trenutni Zakon, koji nije jedini višestruko revidirani zakon, može revidirati i uskladiti s nekim recentnim potraživanjima od strane EU te da se uopće ne treba donositi novi, odnosno da se treba donositi tek nakon ozbiljne – znanstveno ozbiljne – analize stanja, što ovo obrazloženje jednostavno nije. Apsolutno je točno, dakako, da trenutni Zakon na snazi treba mijenjati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2052 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Cjelovitim programskim financiranjem visokog obrazovanja reformirao bi se sustav financiranja visokog obrazovanja u sustav temeljen na kvaliteti, relevantnosti i socijalnoj osjetljivosti visokog obrazovanja te međunarodnoj prepoznatljivosti. Uspostavila bi se veza između rezultata vrednovanja i programskog financiranja institucija u području visokog obrazovanja. Uvođenje novog modela učinkovitog financiranja javnih sveučilišta i ostalih javnih visokih učilišta planira se provesti programskim sporazumima koji obuhvaćaju znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost sveučilišta te nastavnu djelatnost ostalih javnih visokih učilišta.« - Ovo nisu obrazloženja, ovo su samopotvrđujuće projekcije koje u praksi Zakona nemaju odraz, a k tome su i neprecizne jer se na jednom mjestu govori o visokom obrazovanju, a na drugom o znanstvenoj djelatnosti. Ne postoji nikakva realna ni projekcija ni simulacija predviđenih promjena. U tom je smislu ovo obrazloženje sustavno neprecizno i čini se kao da predlagatelj zapravo ne poznaje to što predlaže. Sustav razine kompleksnosti poput znanstvenog mora se zasnivati na zakonima izrađenima u bliskoj i opsežnijoj suradnji sa strukom i mora se težiti javno dostupnim informacijama u samom ministarstvu. Drugi pristupi ne upućuju na to da Ministarstvo ispunjava ulogu koja mu je propisana. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2053 | Institut za razvoj i međunarodne odnose | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Članak 38., stavak 2. Trebalo bi zakonom unificirati engleske nazive svih radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog će se razmotriti u konačnom tekstu Zakona. |
| 2054 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Ovakav sustav financiranja nije poticajan za izvrsnost u visokom obrazovanju i znanosti te je jedan od ključnih razloga relativno skromnih rezultata hrvatskoga obrazovnog i znanstvenog sustava.« - Ova se tvrdnja mora revidirati u svjetlu činjenice da prethodni rezultati i grafovi nisu korektni, utoliko bi ovaj čitavi pasus trebalo zanemariti i de facto iznova sprovesti istraživanje stanja znanosti u RH i RH znanosti u svijetu. Sve ovo djeluje kao da se Ministarstvo želi pretvoriti u krovnog regulatora procesa za privatne tvrtke bez nekog znanstveno ozbiljnog uporišta za to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2055 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | (12) Iznimno, postupak izbora na više radno mjesto može se pokrenuti prije proteka roka od pet godina od izbora na postojeće radno mjesto, ali ne ranije od proteka tri godine od izbora na postojeće radno mjesto uz ispunjavanje posebnih kriterija koji su propisani pravilnikom koji donosi ministar. Propisuje se da će ministar donijeti pravilnik (!) premda se u čl.39. st. 8. ovog Nacrta Zakona navodi da kriterije za izbor na radna mjesta propisuje Nacionalno vijeće na prijedlog rektorskoga zbora i nadležnoga matičnog odbora, što je uostalom prema trenutnom Zakonu ovlast Nacionalnog vijeća (čl. 32. st. 5.). | Primljeno na znanje | Navedene odredba nije sadržana u objavljenom prijedlogu Zakona. |
| 2056 | Ivana Silić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | U članku 59., stavku 2. stoji :“Iznimno, sveučilišni diplomski studij može upisati i osoba koja je završila odgovarajući stručni prijediplomski studij u skladu s općim aktom visokog učilišta koje provodi taj studij te uz polaganje razlikovnih ispita koje određuje visoko učilište.” S obzirom na autonomiju sveučilišta i akademsku samoupravu koja visokim učilištima daje pravo određivanja uvjeta upisa, smatram da je riječ „iznimno“ nepotrebna u ovoj rečenici, jer sugerira da je upis studenata stručnih studija na sveučilišne diplomske studije manje poželjna praksa i treba ju prakticirati samo u rijetkim slučajevima, bez pojašnjenja u kojim točno slučajevima bi se to moglo opravdati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2057 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | "(1) Nastavnik, odnosno znanstvenik koji je na radnome mjestu proveo najmanje pet godina može se izabrati na više radno mjesto." Navedena odredba je nejasna, te bi se moglo tumačiti da se osoba koja je samo pet godina bila u radnom odnosu na visokom učilištu (npr. na radnom mjestu docenta) može izabrati na radno mjesto npr. redovitog profesora, obzirom da nije precizirano na koje točno više radno mjesto se ta osoba može izabrati. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da je člankom 38. prijedloga Zakona utvrđena hijerarhija radnih mjesta predlagatelj je mišljenja da je odredba članka 43. stavka 1. prijedloga Zakona jasna. |
| 2058 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Razlozi su svakako nedostatak jasnih strateških ciljeva i neadekvatni informacijski sustavi, ali i nedostatna ulaganja u sustav visokog obrazovanja i znanost koja bi potaknula visoka učilišta na kompetitivnost i ostvarivanje postavljenih ciljeva.« - Prijedlog ne pokazuje kako će to riješiti, a ovo Obrazloženje ne daje relevantne podatke. O tome više u odjeljku o Zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2059 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Osim nerazmjernog iskorištenja raspoloživih resursa, postojeći sustav karakteriziraju niska produktivnost i transparentnost, neadekvatni kriteriji napredovanja te zastarjeli model izvaninstitucionalnog dodjeljivanja znanstvenih, odnosno znanstveno-nastavnih zvanja.« - Ovo ni na koji način nije obrazloženo, ni ovdje ni u širem obrazloženju koje je prethodno cirkuliralo. Sve teške tvrdnje i sudovi ne samo da nisu opravdane analizama i argumentima nego se u konačnom rezultatu ovoga Prijedloga ni ne nalaze stavke koje ove probleme evidentno rješavaju. Pritom, neobično je tvrditi za javni sustav znanosti u kojem sve svi rezultati objavljuju javno da je netransparentan. Što to sve znači, ovdje nije objašnjeno pa se o odgovoru na ovo u pogledu Prijedloga može samo govoriti kao o spekulacijskim konstrukcijama. Činjenica da u tekstu Prijedloga nema jasnog odgovora potvrđuje nam to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2060 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Iz navedenoga je vidljivo da postojeći sustav zapošljavanja, kao i sustav kvota koji je u nadležnosti samih visokih učilišta, ne osigurava da ulaganja u ljudske resurse budu iskorištena ondje gdje postoji najveća potreba.« - Rečeno ne slijedi iz prethodne analize. Među ostalim, nigdje nije obrazloženo gdje postoje potrebe, što su te potrebe i kakve su one. Ovdje kao da se konstatira da nema dovoljno znanstvenika u gospodarstvu, dok istovremeno gospodarstvo sve ove godine ne razvija odnos s njima i taj odnos nije stimuliran. Također, ovdje je trebalo razmatrati i odnos zaposlenih i nezaposlenih s obzirom na završeno zvanje te stanje na burzi - kako točno nedostaje znanstvenika (pa i u gospodarstvu) u državi u kojoj smo trenutno na nekih 8 % nezaposlenosti? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2061 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... u skladu s društveno odgovornim djelovanjem« - Nigdje nije obrazloženo što je društveno odgovorno djelovanje i kako s obzirom na to stoje znanstvenici i nastavnici. Ovime kao da se nameće predodžba o tome da su hrvatski znanstvenici neodgovorni bez bilo kakvog poštenog - i znanstvenog - uporišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2062 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | (1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. Nigdje nije objašnjeno što se podrazumijeva pod "slobodnim radnim mjestom" u odnosu na radno mjesto (čl. 39.), ali se s druge strane zasebno propisuje izbor na više radno mjesto (čl. 43.), a da se ne spominju tzv. slobodna radna mjesta kao ograničenja. | Primljeno na znanje | Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
| 2063 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Broj zaposlenih na visokim učilištima neopravdano raste u odnosu na kontinuirano manji broj osoba koje upisuju visoko obrazovanje.« - Broj zaposlenih ne bi se trebao gledati po broju studenata, prvo zato što visoka učilišta nisu osnovna i srednja škola, ona su, naime, znanstveno-obrazovna i to upravo takvim redom. Znanstvenici se bave znanošću i to nam je prvenstveni posao, nastava dolazi uz to i zasniva se na tome da samo oni najobrazovaniji posjeduju znanje relevantno za daljnji znanstveni odnosno obrazovni razvoj. Ukoliko opada broj studenata, utoliko rješenje ne može biti gašenje radnih mjesta, nego restrukturiranje funkcije zaposlenoga. Treba povećati ulaganja u znanstvena istraživanja, a optimizirati nastavu. Za znanstvenicima očigledno postoji potreba, što je i razumljivo s obzirom na kadrovsku potkapacitiranost. Uz to, s realnim pogledom na ovaj Prijedlog, u njemu se ne vidi kako bi se ovo, da i jest problem, razriješilo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2064 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | "(1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem." Definirati pojam „slobodno radno mjesto“. U suprotnome, brisati taj pojam iz prijedloga Zakona. | Primljeno na znanje | Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
| 2065 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »S druge strane, iako se broj osoba koje upisuju visoko učilište smanjuje, broj studijskih programa raste.« - Ne postoji nikakva smislena, a ovdje ni uopće obrazložena, veza između pada studenata i rasta programa te nema nikakve financijske analize. Usporedba je proizvoljna i neopravdano doprinosu utisku o lošem sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2066 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... uočeni su sljedeći izazovi kojima je potrebno strateški i normativno pristupiti kako bi se ti ciljevi ostvarili u zadanom roku: [plus popis]«: - Ne postoji nijedna stavka Prijedloga Zakona koja jasno rješava ove probleme. Ovi se problemi, nadalje, nikako ne mogu smatrati isključivim problemom samog sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, s obzirom na to da imamo smanjenje populacije, pad razvojnog gospodarstva, kadrovsku i administracijsku potkapacitiranost i potpuni izostanak ozbilje znanstvene i visokoustavne cjelovite strategije koju treba prije svega razvijati Ministarstvo u suradnji sa znanstvenom odnosno obrazovnom zajednicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2067 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Jedan od ključnih problema u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja i znanosti proizlazi i iz činjenice da se velika većina javnih ustanova u njemu, kao i aktivnosti koje one provode, financira iz državnog proračuna, dok se manji dio financira iz prihoda ustanova od znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, znanstvenih i stručnih elaborata i ekspertiza te drugih izvora.« - U Prijedlogu nigdje nije obrazloženo i argumentirano da je to ključan problem, ne postoji nikakvi pokazatelji da je tome tako. Stvar je ovdje naprosto konstatirana i mogla bi se smatrati glavnim pokazateljem stvarnih namjera predlagatelja Zakona, a to je oslabljivanje javno financirane znanosti i visokog obrazovanja i gašenje javnih institucija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2068 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Također, znatno su porasla ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj pa je udio izdataka za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2020. godini iznosio čak 1,27 %.« - Posve je nejasno i statistički nevidljivo što znači ovo »čak«. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2069 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | (1) Fakultet je sastavnica sveučilišta s pravom osobnosti koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu i stručnu djelatnost. Znači li to da ćemo se vratiti na odjele ili dobiti pravnu osobnost po sastavnicama? | Primljeno na znanje | Odredbe zakona će se urediti na način da će se uvesti mogućnost osnivanja fakulteta i umjetničke akademije bez pravne osobnosti te će se definirati i svrha odjela kao sastavnice. |
| 2070 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Po navedenom pokazatelju Hrvatska je na dnu europskih zemalja u smislu znanstveno-poslovne suradnje ( Community Innovation Survey).« - Prijedlog zakona po svojem sadržaju nikako ne pokazuje kako rješava taj problem, niti kakve to uopće veze ima sa znanošću. Znanost je izvor gospodarske iskoristivosti, ali znanost nije samo to. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2071 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | "(4) Na sveučilištu se na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na sveučilištu se na nastavno radno mjesto može, u skladu s kriterijima koje općim aktom propiše sveučilište, zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju." Navedena odredba protivna je Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (NN 25/13, 72/13,151/13, 09/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14 - Ispravak, 87/14, 120/14, 147/14, 151/14, 11/15, 32/15, 38/15, 60/15, 83/15, 112/15, 122/15, 10/17, 39/17, 40/17 - Ispravak, 74/17, 122/17, 9/18, 57/18, 59/19, 79/19, 119/19, 50/20, 128/20, 141/20, 17/21, 26/21, 78/21 i 138/21 i 9/22). Naime, navedena odredba bi omogućila da se na npr. nastavno radno mjesto npr. viši lektor (radno mjesto I. vrste, koef. 1.843) može zaposliti osoba koja je završila stručni studij, dok se na radno mjesto npr. stručni suradnik (također radno mjesto I. vrste, koef. 1.261) može zaposliti samo osoba koja je završila sveučilišni studij. Cijeli stavak 4. prijedloga Zakona je potrebno brisati kao nelogičan i suvišan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2072 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | (3) Znači li to da se stečena znanstvena zvanja (ne radna mjesta) zadržavaju trajno? Hoće li se primjerice osoba s ranije stečenim zvanjem znanstvenog savjetnika moći javiti na natječaj za radno mjesto znanstveni savjetnik čak i ukoliko se uvjeti za stjecanje tog zvanja u međuvremenu promijene? | Primljeno na znanje | Stavkom 3. člankom 110. prijedloga Zakona propisano je da znanstvenik izabran u znanstveno zvanje prije stupanja na snagu ovog Zakona zadržava stečeno zvanje, a kriteriji za izbor na znanstveno radno mjesto utvrdit će se Nacionalnim sveučilišnim, znanstvenim i umjetničkim kriterijima koje će donijeti Nacionalno vijeće te dodatnim kriterijima koje će donijeti visoko učilište, odnosno znanstveni institut općim aktom. |
| 2073 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (10). Bilo bi korisno da se javna visoka učilišta upoznaju s uredbom Vlade R. Hrvatske ili da budu uključeni u raspravi kojom će se definirati proračunska formula i ostali detalji principa po kojem će se sklapati programski ugovori, kako bi visoka učilišta imala informaciju o iznosima financiranja koje mogu očekivati i hoće li se ono u značajnijoj mjeri promijeniti u odnosu na postojeće financiranje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2074 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Suradnja znanosti i industrije u Hrvatskoj je sporadična pa je potrebno uložiti više napora da se istraživanje jače poveže s razvojem inovacija za gospodarstvo. Naime, samo jedan posto istraživanja i razvoja na javnim visokim učilištima i znanstvenim institutima financiraju tvrtke.« - U danom Prijedlogu nema nikakvih naznaka da bi se ovo na bilo koji način moglo mijenjati. Osim toga, ovo se ne tiče znanstvenika i nastavnika, nego privatnog sektora, a njihova stimulacija znanstvenih istraživanja doduše jest doprinos povećanju znanja, ali niti je fundamentalna za samu znanost, niti s javnim sektorom dijeli isti pristup znanstvenim informacijama. Ako se gospodarski faktor želi integrirati u zakon o znanosti i visokom obrazovanju, za to je potreban značajno opsežniji i detaljniji Prijedlog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2075 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (5). Osnovna proračunska komponenta u programskom ugovoru koji sklapa visoko učilište utvrđuje se na temelju broja studijskih programa koji se izvode na visokom učilištu, broja zaposlenih nastavnika i suradnika, broja upisanih studenata, znanstvene i umjetničke produkcije te troškova kapitalnih ulaganja u nastavnu, znanstvenu i umjetničku infrastrukturu. Da li se ovdje misli da će broj publikacija utjecati na osnovno financiranje? | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 2076 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | (2) Programskim ugovorom ugovara se ostvarivanje unaprijed definiranih ciljeva visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta, koji su usklađeni s nacionalnim strateškim dokumentima. Kojim dokumentima? | Primljeno na znanje | Misli se na nacionalne strateške dokumente donesene u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske poput Nacionalne razvoje strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. |
| 2077 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | Nedorečeno. Rektorat je kompetentniji za primjedbe u ovom dijelu zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2078 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | S obzirom da se u čl. 6. st. 2. Visoko učilište definira kao „Visoko učilište je sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.“ nejasno je hoće li se programski ugovori sklapati i s fakultetima ili samo sa sveučilištem, odnosno ostaje podložno tumačenju koje može biti dvojako. Predlažemo da se to eksplicite definira kako ne bi bilo podložno dvojakom tumačenju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2079 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | (3) Do sada je pravo predlaganja imala znatno šira zajednica, uključujući udruge i pojedinačne znanstvenike. To rješenja smatramo znatno boljim, jer MO služe kao državna tijela kontrole sveučilišnih sastavnica koje provode izbore. Sam kontrolni mehanizam više ne postoji u toj mjeri ako oni koji provode prvi dio postupka predlažu i osobe u tijela koje te odluke potvrđuju. Njihovo pravo na predlaganje nije sporno, ali isključivo dodjeljivanje toga prava njima – jest. To je posebno važno i zbog prava koja proizlaze iz čl. 90, st. 3, crt. 3-5. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2080 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Hrvatska ima nepovoljan omjer financiranja i prosječne citiranosti po objavljenom znanstvenom radu (slika 7). Iako je udio ulaganja u istraživanje i razvoj u BDP-u u Hrvatskoj nizak, mnoge zemlje s nižim udjelom ulaganja imaju veći prosjek citiranosti po radu. Nizak omjer citiranosti i financiranja u Hrvatskoj pokazuje da je ulaganje u istraživanje neučinkovito. Povećanje GERD-a dio je ciljeva Nacionalne razvojne strategije, ali treba ga povezati s temeljitim preuređenjem znanstvenog sustava. Bez reorganizacije i poboljšanja u institucionalnom sustavu postoji veliki rizik od rasipanja sredstava bez dodavanja vrijednosti ili poboljšanja učinkovitosti.« - Ove tvrdnje treba iznova preispitati s obzirom na kvarnu metodologiju istraživanja za izmjenu zakona. Osim toga, ponuđena inačica Prijedloga zakona nikako ne objašnjava na koji način se ovi problemi – ako jesu problemi – uopće razrješuju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2081 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | (4) Ovaj dio je suvišan, jer ispada da će Matični odbor određivati kvalitetu domaćih časopisa bez obzira na njihov rejting u bazi Scopus-u ili WoS-u. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2082 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Uzmemo li u obzir ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna i broj najboljih znanstvenih radova, možemo zaključiti da bi broj najboljih znanstvenih radova za Hrvatsku mogao biti mnogo veći s istim ili manjim ulaganjima (slika 6).« - Hrvatska je na dnu ulaganja u znanost, daleko ispod svjetskog prosjeka, te kadrovski potkapacitirana. Ova se tvrdnja, nažalost, nema kako drugačije tumačiti nego da je maliciozna. Na temelju kvarne metodologije i loše predočenih podataka sugerira se da bi ionako loše financiranom i potkapacitiranom sustavu trebalo srezati davanja i prisiliti znanstvenike da budu još bolji nego što faktički jesu, a dobri su. Iz ovoga u praksi ne slijedi drugo do sustavno maltretiranje odnosno eksploatiranje znanstvenih radnika i degradaciju javnoznanstvenih otkrića. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2083 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | (2). MO ovime preuzimaju ulogu područnih vijeća i senata, a gube svoju ulogu potvrde znanstvenih zvanja. Tko će odlučivati o znanstvenim zvanjima? Zašto se uhodani sustav mijenja, što se time dobiva? Ukidaju li se znanstvena zvanja? Ako su dosadašnja znanstvena zvanja ovim prijedlogom isključivo pretvorena u znanstvena radna mjesta, što je sa svim onim znanstvenim zvanjima dodijeljena do sada? Ona su trajna. Prema ovomu prijedlogu znanstveno-nastavna zvanja više ne zahtijevaju prethodni izbor u ekvivalentno znanstveno zvanje? Niti jedna od tih kategorija nije trajna osim završnoga zvanja? Sada su sva vezana za radno mjesto. Mogu li se oni ranije izabrani u znanstveno zvanje (ne radno mjesto) i dalje njime koristiti kao i stečenim pravima (recimo komentorstva, povjerenstva za ocjenu…)? | Primljeno na znanje | Sukladno članku 110. stavak 3. prijedloga Zakona nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. |
| 2084 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 57. | (6). Po ovom ispada da ćemo za bilo koji program cjeloživotnog učenja trebati službeno odobreni standard zanimanja standard kvalifikacije. Nigdje drugdje se ne spominje standard zanimanja i kvalifikacije i Hrvatski kvalifikacijski okvir. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2085 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Po ovom je prijedlogu Sveučilišno vijeće iznad senata i sveučilišta u upravnom smislu, a predloženi način izbora članova sugerira većinu koju imenuje Vlada. Koji je smisao navedene akademske samouprave i autonomije sveučilišta u čl. 4.? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2086 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | (9) Nadležni matični odbor , odnosno nadležno matično povjerenstvo odlukom utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik Nacionalne sveučilišne , znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije, najkasnije u roku 60 dana od dostave odluke. Da li ovo znači da za potvrde napredovanja neće više biti nadležna vijeća područja? | Primljeno na znanje | Prijedlogom propisa ne uređuje se potvrda napredovanja, već postupak utvrđivanja ispunjavanja Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija. |
| 2087 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Prijelazne odredbe ne propisuju jasni rok prilagodbe novim minimalnim nacionalnim kriterijima čime se zaposlenike dovodi u stanje potpune neizvjesnosti. Upozorili bismo da su se pravila izbora i reizbora mijenjala relativno nedavno (napomena: propisivanje uvjeta za reizbor je kasnilo otprilike pet godina nakon zadnjeg noveliranja zakona) te da učestale promjene tih pravila ne doprinose kvaliteti rada zaposlenika, nego samo unose dodatne frustracije u sustav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2088 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Potrebno je neobjavljivanje doktorske disertacije prije obrane ne klasificirati kao prekršaj (u korelaciji s komentarom uz čl. 62.) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Članak 107. i članak 62. prijedloga Zakona su usklađeni. |
| 2089 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | ».... pretposljednjim mjestom po broju patenata po stanovniku sa samo 4,8 prijava na milijun stanovnika, dok je europski prosjek 106,8 (slika 5). Nadalje, Hrvatska je treća najlošija u EU-u na Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju za 2020. godinu.« - Ovo uopće ne mora imati veze sa znanošću i visokim obrazovanjem. Ova tvrdnja ni iz čega prethodnog ne proizlazi, ali svakako djeluje kao da se loše općedržavno gospodarsko vladanje nekako želi nametnuti kao osobni problem znanstvenicima i nastavnicima. Također, u Obrazloženju izostaju analize za ove tvrdnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2090 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2091 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 102. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2092 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | (9) Sveučilište, fakultet, umjetnička akademija, odnosno znanstveni institut dostavlja odluku kojom se usvaja mišljenje stručnog povjerenstva nadležnome matičnom odboru, a veleučilište nadležnome matičnom povjerenstvu u roku osam dana od dana usvajanja mišljenja, osim u slučaju izbora na suradničko radno mjesto. Da li ovo znači da za potvrde napredovanja neće više biti nadležna vijeća područja? | Primljeno na znanje | Člankom 40. prijedloga Zakona ne propisuje se postupka napredovanja, odnosno izbora na više radno mjesto. |
| 2093 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2094 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2095 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2096 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2097 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 97. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Predviđena ovlast ministra za određivanje kriterija raspolaganja vlastitim prihodima bi trebala ostati u sferi autonomije visokog učilišta s pravnom osobnošću. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2098 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Nacrt ne donosi jasna pravila sklapanja programskih ugovora na sveučilištima čije sastavnice imaju pravnu osobnost. Iz Nacrta nije jasno kada i u kojim okolnostima fakultet sklapa programski ugovor kao ni koji je odnos programskog ugovora fakulteta i programskog ugovora sveučilišta čiji je fakultet sastavnica s pravnom osobnošću. Omogućavanje sklapanja programskog ugovora za fakultete je sigurno pozitivno, ali odredbe treba jasnije napisati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2099 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Nacrt ne donosi jasno razgraničenje javnog i privatnog sektora. Nacrtom je predviđeno da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u RH, kako javnih tako i privatnih. Samo po sebi to nije sporno, no budući da Rektorski zbor primjerice sudjeluje u donošenju minimalnih nacionalnih kriterija za izbor na radna mjesta na visokim učilištima i sklapanju kolektivnog ugovora, otvara se mogućnost utjecaja privatnog sektora na javni, i obratno, i potencijalni sukob interesa. Također, iz samog teksta nacrta se čini da će se sve odredbe vezane uz zaposlenike jednako primjenjivati na javna i privatna učilišta što je posve nevjerojatno s obzirom na odredbe iz članka 5. gdje bi se na sve postupke, osim zapošljavanja na slobodna radna mjesta, primjenjivale odredbe zakona o općem upravnom postupku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2100 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Slika 4 Odnos citiranih i necitiranih radova po znanstveniku, normalizirani podaci (Izvor: Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije, Analitički izvještaj 1. komponente, Svjetska banka)« - Ovaj je graf već višestruko puta osporavan i uzeti ga za orijentaciju je pogrešno. Njegovo temeljno porijeklo je po sebi upitno jer nije jasno kako je izračun uopće sproveden, a zasigurno je vezano i za neadekvatno praćenje podataka od strane Ministarstva. Nadalje, uzmemo li ipak da je citiranost nekakav indikator dinamike razmjene članaka, ova analiza uopće ne nudi rezultate posljednjih 5 godina, koji pokazuju da smo iznadprosječno citirani, i ne odgovara grafovima vezanima uz Horizon 2020. Prosječna citiranost koja se daje uključuje i vrijeme integracije i tranzicije, rabi izvore koji ne pokrivaju cijelu citiranost države, a tekst rabi pogrešnu terminologiju, s obzirom na to da govori o broju, a radi se o udjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2101 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | 40.1. Znači li ovo da treba biti osiguran koeficijent jer samo tako imamo slobodno radno mjesto? | Primljeno na znanje | Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u općem aktu kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
| 2102 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Nacrt ne predviđa nikakve kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova matičnih odbora, što smatramo da je nužno unijeti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da kriterij kojim je propisano da se članovi matičnih odbora biraju iz reda redovitih profesora, redovitih profesora u trajnom zvanju, znanstvenih savjetnika i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju upućuje na kriterij izvrsnosti izbora. |
| 2103 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 87. | Nacrt ne predviđa nikakve kriterije znanstvene i/ili nastavne izvrsnosti za izbor članova Nacionalnog vijeća, što smatramo da je nužno unijeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2104 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 81. | Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nacrtom je predviđen određeni broj pravilnika/općih akata koji donosi ministar nadležan za znanost i visoko obrazovanje, iako oni uređuju posve stručna pitanja. Neki primjeri su pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te opći akt o broju i nadležnosti matičnih odbora. Nesporno je da neke vrste pravilnika koji uređuju sustav znanosti i visokog obrazovanja treba donositi nadležni ministar (pravilnik o upisniku znanstvenika, studentskom standardu, elektroničkoj infrastrukturi i sl.), no zasigurno ne i pravilnike koji uređuju potpuno stručna pitanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2105 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 79. | Nacrt nepotrebno širi ovlasti ministra u pogledu uređivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja. Predviđena ovlast ministra za odobravanje upisa drugog studija iznimno uspješnom studentu bi trebala ostati u sferi autonomije visokog učilišta s pravnom osobnošću. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2106 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | (2) 3. 4. Izrađuje prijedlog programskog ugovora fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Molim pojašanjenje, na koji način, tj., da li ga predstavlja Fakultetskom vijeću? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2107 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »Hrvatska se ističe velikim udjelom publikacija slabe kvalitete« - Citiranošću se ne izražava kvaliteta rada. Tvrditi suprotno jednostavno nije istina i pokazuje temeljno nepoznavanje sustava citiranja i metodologijske probleme koji s tim sustavom dolaze. Ostavimo li po strani znanstveno-stručnu raspravu o citiranju, upravo se na europskoj i svjetskoj razini kreće nekoliko usporednih smjerova alternativnog tumačenja kvalitete rada te se svaki rad može tumačiti na najmanje tri načina, kao doprinos fundamentalnom znanju, kao doprinos orijentacijskom znanju i kao doprinos primijenjenom znanju. Sve to nije uključeno u citiranost koja kao kriterij polako postaje nedostatna i zastarjela te koja pod sobom nosi specifičan teret kulturnih konteksta i metodoloških dogovora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2108 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2109 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Što je s izborom u znanstvena zvanja....Da li studenti imaju pravo glasa? | Primljeno na znanje | Prijedlogom Zakona se ne uređuje izbor u zvanja. |
| 2110 | Institut za etnologiju i folkloristiku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Vezano uz stavak 1. molimo pojašnjenje da li se ovom odredbom podrazumijeva i mogućnost zapošljavanja asistenta na znanstvenoistraživačkim projektima. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da navedeno proizlazi iz članka 44. stavka 3. prijedloga Zakona u kojem stoji da asistent ima pravo i obvezu sudjelovati u obavljanju znanstvene djelatnosti čiji obuhvat je jasno propisan člankom 83. prijedloga Zakona i sudjelovati u projektnim aktivnostima visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta. |
| 2111 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | 12. (3) 12. U skladom sa detektiranom potrebom za digitalizacijom, pošto se izbori u zvanja provode prema jasnim kriterijima, a u svrhu povećanja efikasnosti i pojednostavljenja procesa izbora, potrebno je definirati digitalni sustav kojim se evidentiraju te potvrđuju pojedini uvjeti za izbor. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2112 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Potrebno je razjasniti u čijoj je nadležnosti imenovanje profesora emeritusa. | Primljeno na znanje | Navedeno će se urediti statutom visokog učilišta. |
| 2113 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | 12. (3) 4. Kojeg programskog ugovora? Programski ugovor sveučilišta? Programski ugovor fakulteta? | Primljeno na znanje | Radi se ili o konsolidiranom programskom ugovoru na razini sveučilišta ili programskom ugovoru sveučilišta. |
| 2114 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Ovakvim odredbama kojima se isprepliću instituti upravnog i radnog prava može doći do konfuzije (upravni spor u odnosu na radni spor). Zapošljavanje u javnoj službi podliiježe radnopravnim propisima, za razliku od državne službe u kojoj se odabir, prijem i ostali postupci provode primjenjujući institute upravnog prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2115 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Znači li to da se promjenu naziva visokog učilišta koji izvodi studije u području reguliranih profesija može provesti bez suglasnosti Senata sveučilišta? | Primljeno na znanje | Navedena odredba ne uređuje navedeno. |
| 2116 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Nacrt unosi nesigurnost u radnopravni status zaposlenika u sustavu te nedovoljno precizno definira ovlasti tijela. U Nacrtu se na više mjesta spominje termin slobodno radno mjesto koji je potpuno nejasan, nadalje je nejasno što je s koeficijentima za unaprjeđenja koja bi se sada trebala provoditi bez natječaja (i je li takvo postupanje u skladu s višim propisima), miješaju se pojmovi upravnog i radnog prava, potrebno je jasnije navesti uvjete za zapošljavanje, razjasniti uvjete za moguće izbore u nastavna zvanja u slučaju neizvođenja stručnog studija, za npr. stručna radna mjesta uputiti da ustanova svojim općim aktima utvrđuje uvjete i sl. Odredbu o prešutnom utvrđenju ispunjavanja kriterija za izbor potrebno je zamijeniti odredbom o podnošenju žalbe u slučaju nedonošenja rješenja u roku. Potrebno je trenutak imenovanja stručnog povjerenstva za izbor prepustiti statutima zbog izbjegavanja mogućih sukoba interesa te produžiti rokove za postupanje povjerenstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2117 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U Nacrtu sustavno nedostaju kriteriji znanstvene, stručne ili nastavne izvrsnosti kako za izbor na radna mjesta, tako i za sastav tijela. U trenutno važećem Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju su u čl. 32. propisani temeljni uvjeti za izbor u znanstvena zvanja pa tako za znanstvenog suradnika može biti izabran istraživač koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika, za višeg znanstvenog suradnika istraživač koji ima znanstvene radove koji predstavljaju značajan doprinos znanosti, dok za znanstvenog savjetnika može biti izabran istraživač koji ima znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanosti pri čemu će se posebno cijeniti međunarodna afirmacija znanstvenika i međunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegovo značenje u okviru nacionalnih sadržaja. Detaljniji kriteriji za izbor se propisuju pravilnikom, ali Zakon ipak postavlja temelje za donošenje pravilnika te time sprječava donošenje proizvoljnih kriterija. Nacrt novog Zakona više ne sadrži znanstvena zvanja, nego samo radna mjesta i predviđa da se za izbor na radno mjesto mora zadovoljiti minimalne nacionalne kriterije (kombinacija Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i uvjeta Rektorskog zbora). Međutim, Nacrt novog Zakona uopće ne postavlja nikakve temelje za minimalne nacionalne kriterije čime se otvara prostor za potpuno proizvoljno propisivanje kriterija od strane budućeg Nacionalnog vijeća. Uz to, jedina kategorija za koju je u nacrtu eksplicitno propisan uvjet natprosječnosti je sveučilišni asistent (za što također nije jasno kako će se ista utvrditi). Nacrt ne donosi jasno razgraničenje javnog i privatnog sektora. Nacrtom je predviđeno da Rektorski zbor čine rektori svih sveučilišta u RH, kako javnih tako i privatnih. Samo po sebi to nije sporno, no budući da Rektorski zbor primjerice sudjeluje u donošenju minimalnih nacionalnih kriterija za izbor na radna mjesta na visokim učilištima i sklapanju kolektivnog ugovora, otvara se mogućnost utjecaja privatnog sektora na javni, i obratno, i potencijalni sukob interesa. Također, iz samog teksta nacrta se čini da će se sve odredbe vezane uz zaposlenike jednako primjenjivati na javna i privatna učilišta što je posve nevjerojatno s obzirom na odredbe iz članka 5. gdje bi se na sve postupke, osim zapošljavanja na slobodna radna mjesta, primjenjivale odredbe zakona o općem upravnom postupku. Nacrt nepotrebno unosi niz terminoloških promjena koje će ustanovama u sustavu donijeti nemale troškove prilagodbe. Naziv preddiplomskog studija se iz nekog razloga mijenja u prijediplomski, poslijedoktorandi opet postaju viši asistenti (pojam koji je posve nepoznat u europskom istraživačkom prostoru), sveučilišni poslijediplomski studij postaje doktorski studij itd., zbog čega će se morati provesti niz usklađenja koji će uzrokovati nepotrebno trošenje financijskih i vremenskih resursa cijelog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2118 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 22. | "(4) Ako senat ukine odluku fakulteta, odnosno umjetničke akademije, rektor može fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću predložiti razrješenje dekana." U slučaju da fakultet pokrene upravni spor protiv odluke senata o ukidanju odluke fakulteta, tada je odluka senata nepravomoćna, te se Zakonom ne bi smjelo dopustit razrješenje dekana na fakultetskom vijeću prije konačne odluke upravnog suda. | Primljeno na znanje | Rektor ima ovlast predlaganja dok fakultetsko odnosno akademijsko vijeće odlučuje o trenutku razrješenja. |
| 2119 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | »... samo 137 milijuna eura pa se u usporedbi s drugim državama članicama EU-a nalazi među zemljama koje su povukle najmanje sredstava iz programa Obzor 2020, kao što se vidi iz slike 2.« - Hrvatska zajednica broji oko 12 000 znanstvenika na 3,9 milijuna ljudi po jednom popisu, a po drugome 25 000 (0,65 % stanovništva). Ujedinjeno Kraljevstvo ima najmanje 640 000 znanstvenika na 65,5 milijuna ljudi (0,97 %, što je europski prosjek, oko 1%). Ne uzimajući u obzir premoćnu administrativnu infrastrukturu Ujedinjenog Kraljevstva i drugih kapitalno vodećih zemalja, kao ni to koliko je znanstvena zajednica općenito mala, a relevantna, mi smo u Republici Hrvatskoj kadrovski potkapacitirani, a mjesto na tablici i odgovara s obzirom na to koliko malo znanstvenika imamo. Osim toga, u usporedbi s primanjima od RH, iz EU je povučen premoćni iznos. U konačnici, međutim, što zapravo znači ovaj pomalo podcijenjujući »samo«? U obrazloženju nema povijesnog konteksta događanja, nema studija uzroka i razloga, nema analize državnih uvjeta i poticaja, nema analize povezanosti znanosti i gospodarskog sektora, da bi se moglo reći da je povučena »samo« milijarda kuna? I to sve imajući u vidu da smo zemlja koja je na dnu Europe po temeljnom financiranju znanstvene djelatnosti od strane samoga Ministarstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2120 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | U navođenju nekih ovlasti tijela (npr. upravljanja imovinom) uputiti na postupanje u skladu sa statutom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2121 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Vremenska razdoblja u kojima su prikazane statistike se jako razlikuju. Naš znanstveni sustav se bitno izmijenio od 1996. godine pa do ulaska RH u EU (nacionalno projektno financiranje posebice), a isto tako i sustav koji motivira znanstvenike u RH na publiciranje, tako da bi statistiku trebalo prikazivati za razdoblje od posljednjih 10-ak godina. Bitan parametar koji nije prikazan su samocitati te citati unutar institucija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2122 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 13. | U navođenju nekih ovlasti tijela (npr. upravljanja imovinom) potrebno je uputiti na postupanje u skladu sa statutom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2123 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Potrebno je razjasniti u čijoj je nadležnosti imenovanje profesora emeritusa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2124 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Potrebno je razjasniti međusobni odnos visokih učilišta i relacije osnivanja i uskladiti odredbe koje se odnose na isto. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2125 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 9. | Nacrt je potrebno nomotehnički urediti i uskladiti s drugim propisima. Za ilustraciju, u Nacrtu se koristi termin odobrenje Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dok Agencija zapravo izdaje preporuku (prema trenutno važećem posebnom zakonu). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2126 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Potrebno je razjasniti međusobni odnos visokih učilišta i relacije osnivanja i uskladiti odredbe koje se odnose na isto. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2127 | Luka Perušić | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | "Povećanom mobilnosti umanjuje se nesporno i intelektualni kapital Hrvatske, što negativno utječe na razvoj gospodarstva države u cjelini pa je potrebno poduzeti mjere kako bi se taj kapital zadržao u zemlji i tako povećala konkurentnost nacionalnog visokoobrazovnog i znanstvenog sustava." - U obrazloženju nije dano nijedno istraživanje koje ukazuje na nespornost ove tvrdnje i uzročnu vezu opadanja »intelektualnog kapitala« s ulaskom u EU. Ovakva tvrdnja zahtijeva dodatno obrazloženje koje u dokumentu ne postoji. Osim toga, nije dana analiza koliko su sama Ministarstva, bilo znanosti i obrazovanja, bilo druga ministarstva, doprinosila odnosno nedoprinosila takvom obliku razvoja za koji se tvrdi da je na djelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2128 | Rudarsko-geološko-naftni fakultet | A) Pregled stanja, a) Razlozi zbog kojih se Zakon donosi | Sustav mobilnosti je prihvaćen unutar EU i ne treba osporavati njegove pozitivne učinke te ovaj paragraf treba preurediti u smislu da je potrebno povećati efikasnost visokoobrazovnog i znanstvenog sustava kako bi se povećala njegova konkurentnost. Paragraf je na ovako formuliran način pomalo kontradiktoran s dijelom opisanim u „B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2129 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Prepoznajemo potrebe donošenja novih zakonskih rješenja na koje je ovaj Nacrt nastojao odgovoriti. U Nacrtu nalazimo dosta pozitivnih elemenata koje pozdravljamo, ali budući da u njemu ima nejasnoća, smatramo da Nacrt zahtijeva pojašnjenja i dorade što je vidljivo iz komentara koje navodimo uz pojedine članke. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2130 | Luka Perušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Unatoč tome što trenutno važeći zakon svakako treba mijenjati, predlažem da se ovaj Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti u cijelosti povuće iz procedure zbog izrazitog usmjerenja na puku strukturu institucija bez sadržaja relevantnog za znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost, zbog osjetne količine nerazjašnjenih i proceduralno nejasnih stavaka, izostanka čitavog niza regulacija znanstveno-nastavnih aktivnosti i djelatnosti znanstveno-stručnih društva, autokracije, ustavno problematičnih rješenja, netočnosti činjenica, otežanja studentskih prava i udara na participacijski status, ali ponajviše, zbog neobranjivo disfunkcionalne metodologije pripremnog istraživanja na temelju kojega se uzima za pravo da treba donositi novi zakon. Neke podesive stvari – i s obzirom na dogovore s EU tijelima – valjalo unijeti kroz izmjene važećeg Zakona – što je u potpunosti moguće – te u to uključiti i neke od sitnijih, a pojedinim strukama ili slojevima važnih stvari koje su ovdje drugi kolege predlagali, primjerice po pitanju definiranja struka, raspona i nazivlja disciplina i slično. Uz zahvale trenutnoj radnoj skupini na ovom nastojanju, ipak je potrebno oblikovati novu radnu skupinu iskusnih eksperata u kojoj će se nalaziti zastupnici visokih učilišta, ali i predstavnici svih znanstvenih i umjetničkih područja ravnomjerno, te krenuti ne samo s postupkom zakonske obnove ispočetka nego i u drugačijem modelu komunikacije prema svim članovima i tijelima hrvatske akademske zajednice. Što se ovoga Prijedloga tiče, nastavi li se s njegovom primjenom, trebalo bi ga prijaviti za provjeru ustavne održivosti jer neke stavke dolje eksplicirano komentirane pokazuju autokratsko narušavanje autonomije znanstvene zajednice koja u Republici Hrvatskoj postoji zbog osebujnosti javnonacionalnog znanstvenog rada. U nastavku komentara slijede usmjerenije opaske pomoću kojih sam nastojao pokazati i opravdati ovdje iznesen opći prijedlog. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2131 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 21. | "(2) Dekan javnog fakulteta, odnosno javne umjetničke akademije zasniva radni odnos u punom radnom vremenu." Navedena odredba je nejasna. Potrebno jasno propisati da li osoba izabrana za dekana sklapa ugovor o radu za radno mjesto dekana ili zadržava postojeći ugovor o radu za znanstveno-nastavno radno mjesto na kojem je bila zaposlena prije izbora za dekana? Također, ukoliko osoba izabrana za dekana sklapa ugovor o radu za radno mjesto dekana, takav ugovor o radu se nužno sklapa na određeno vrijeme (obzirom da mandat dekana traje tri godine i da se ista osoba može samo jednom ponovno izabrati za dekana), te se postavlja pitanje nastavka radnog odnosa na fakultetu osobe kojoj prestane ugovor o radu za radno mjesto dekana, odnosno postavlja se pitanje na kojem radnom mjestu ta osoba može nastaviti svoj radni odnos na fakultetu (obzirom da je prethodni ugovor o radu za znanstveno-nastavno radno mjesto na kojem je ta osoba bila zaposlena prije izbora za dekana, prestao samom činjenicom sklapanja novog ugovora o radu za radno mjesto dekana). | Primljeno na znanje | Osoba izabrana na mjesto dekana ne zadržava radno mjesto s kojeg dolazi, ali ima pravo povratka sukladno općim aktima visokog učilišta. |
| 2132 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "(1) Fakultetsko, odnosno akademijsko vijeće čine: ...2. predstavnici nastavnika, suradnika i drugih zaposlenika..." Zbog čega se u prijedlogu Zakonu koristi pojam „zaposlenik“ umjesto pojma „radnik“ kojeg koristi Zakon o radu ( NN 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZOR)? Potrebno uskladiti terminologiju sa ZOR-om kao općim propisom o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2133 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | "(4)...Na sjednice f akultetskog, odnosno akademijskog vijeća poziva se predstavnik na fakultetu, odnosno umjetničkoj akademiji reprezentativnih sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu f akultetskog, odnosno akademijskog vijeća bez prava glasa." Sukladno članku 187. ZOR-a sindikalni predstavnik nije nužno u radnom odnosu kod poslodavca. Dakle, po ovoj odredbi prijedloga Zakona Sindikat bi na fakultetu mogao imenovati osobu izvan fakulteta, koja bi kao sindikalni predstavnik sudjelovala na sjednicama fakultetskog vijeća. Obzirom da je osnovna zadaća sindikalnog predstavnika da promiče prava i interese članova sindikata, a ne svih radnika na fakultetu, postavlja se pitanje svrhovitosti ove odredbe prijedloga Zakona. Navedeno osobito iz razloga što svi radnici fakulteta sukladno članku 164. ZOR-a već imaju pravo na svog predstavnika u fakultetskom vijeću, a koji za razliku od sindikalnog predstavnika ima pravo glasa na sjednicama fakultetskog vijeća. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2134 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Članak 19. u cijelosti je protivan članku 68. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14, dalje: Ustav RH) kojim se jamči autonomiji sveučilišta, kao i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-902/1999. od 26. siječnja 2000. godine, kojom je zauzeto stajalište da članak 68. Ustava RH sadrži: „- ustavno utvrđenje da je autonomija nužna za samo postojanje sveučilišta, jer sveučilište, kao ustanova koja stvara nove znanstvene spoznaje i uvodi studente u znanosti, može postojati samo u mjeri u kojoj samostalno uređuje svoje ustrojstvo i djelovanje. To je ostvarivo samo u slučaju ako je sveučilište organizacijski i funkcionalno neovisno o drugim tijelima koja imaju vlast ili drugu moć da utječu na uređenje ustrojstva i na djelovanje sveučilišta; - ustavno utvrđenje da sveučilište ima pravo samostalno odlučivati o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom, što znači da odlučivanje o ustrojstvu i djelovanju pripada, silom ustavne odredbe, u područje akademske samouprave (domaine reservé) sveučilišta“. Slijedom navedenog, sastav, ovlasti i način rada fakultetskog vijeća uređuje se općim aktom fakulteta (statut), a ne zakonom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2135 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona. |
| 2136 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Podržavam prijedlog Hrvatskog instituta za povijest: Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2137 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Podržavam komentar Hrvatskog instituta za povijest: Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Bira li se asistent na više radno mjesto temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Postupak zbora na više radno mjesto propisan je za nastavnike i znanstvenike. |
| 2138 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Podržavam komentar i prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Postupak izbora na više radno mjesto se provodi interno za jednu određenu osobu. To bi bilo u redu da su do sada nastavnici i znanstvenici izabirani redovito na viša radna mjesta, ali nisu, a pitanje je i da li će to ubuduće dozvoljavati financijske prilike. I što kad ima mnogo više kandidata za više radno mjesto, nego mjesta? Nekima će se raspisati, nekima ne i po kojoj osnovi će netko dobiti prednost, izvrsnosti ili duljine čekanja? Realno bi trebalo predvidjeti mogućnost i da se na natječaj za izbor na više radno mjesto javi više kandidata i za takav slučaj predvidjeti načelne kriterije koji će davati prednost. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 8 i 9) je nepotrebno produljivanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije iznad minimalnih, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se to primjenjuje samo ako nema dodatnih uvjeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2139 | Marija Živić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Podržavam u cijelosti prijedlog Sveučilišta u Slavonskom Brodu. Marija Živić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2140 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam komentar Hrvatskog instituta za povijest: stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. |
| 2141 | ZDRAVKA JELASKA MARIJAN | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Podržavam komentar i prijedloge Hrvatskog instituta za povijest: Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2142 | MIRNA PETANJEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Mirna Petanjek, predavač, Ekonomski fakultet - Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2143 | MIRNA PETANJEK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Mirna Petanjek | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2144 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Molim da se Zakonom regulira da se znanstvenik koji ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto ne može višestruko reizabirati na svoje radno mjesto dok istodobno kolege zaposlene na istim radnim mjestima automatski napreduju na više radno mjesto po isteku pet godina rada u znanosti (ili i ranije). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Znanstveni instituti odnosno visoka učilišta će internim aktima u skladu sa financijskim planom utvrditi potrebu otvaranja novih radnih mjesta koja su potrebna za izbor na više radno mjesto. |
| 2145 | Leonora Miliša | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2146 | Niko Radović, mag.iur., glavni tajnik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 6. | Zakonom je potrebno jasno propisati da se visoko učilište smatra pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Također, potrebno je propisati sve poslove koje visoko učilište obavlja na temelju javnih ovlasti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je isto propisano u tekstu prijedloga Zakona. |
| 2147 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Definicija znanstvenika u ovom članku u sukobu je s člankom 37. alinejom (3) koja kaže “Znanstvenici se zapošljavaju na znanstvena radna mjesta.” Naime, znanstvenici definirani člankom 85. ne ispunjavaju sve uvjete za zapošljavanje na znanstvena radna mjesta. Bilo bi jasnije i ujednačenije kad bi se Upisnik zvao Upisnik znanstvenika i istraživača kao i ranije, pa bi znanstvenici bile osobe izabrane na znanstvena radna mjesta, a istraživači sve osobe koje sudjeluju u istraživanjima, ali nemaju još status znanstvenika – dakle asistenti i viši asistenti, te osobe na stručnim radnim mjestima na sveučilištima i institutima. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da članak 37. stavak 3. prijedloga Zakona nije u sukobu s člankom 85. stavkom 1. prijedloga Zakona. |
| 2148 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlagač zakona u ovome članku definira kratice znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta, te kratice samo dijela nastavnih radnih mjesta, dok uopće ne definira kratice znanstvenih radnih mjesta. U alineji (7) prijedlog zakona predviđa pisanje kratice naziva znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta ispred imena i prezimena osobe. Ovaj propis je u suprotnosti s Hrvatskim pravopisom po kojemu se ispred imena pišu jedino kratice akademskih titula (dr.sc., mr.sc.) dok se sve ostale kratice pišu iza imena. Iznimka koju Hrvatski pravopis dozvoljava je jedino kratica prof. dr. za redovitog profesora u trajnom zvanju. Doista nije jasno kako je došlo do ove prakse pisanja kratica radnih mjesta ispred imena, a koja se prvi puta ozakonila Izmjenama i dopunama zakona 2014. Naime, izbor na radno mjesto nije trajan, podložan je reizboru, ljudi u karijeri mogu mijenjati radna mjesta, odlaziti iz sustava, a tada prestaju vrijediti i ti nazivi za njih. Izuzetak je jedino doista trajni izbor profesora. Sukladno tomu, ne nalazim niti jedan argumentirani razlog zbog čega bi se kratice nastavno-znanstvenih radnih mjesta pisale ispred imena. To bi trebao biti prostor za oznaku trajnih akademskih stanja. Naglašavam da bi predložena praksa pisanja predstavljala suprostnost propisanom u važećem Hrvatskom pravopisu, a poželjno bi bilo da su propisi međusobno usklađeni. https://pravopis.hr/pravilo/kratice/49/ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj propisa je mišljenja da se kratice nastavno-znanstvenih i umjetničko-nastavnih radnih mjesta trebaju pisati ispred imena i prezimena osobe jer je isto uvriježeno pravilo. |
| 2149 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 112. | Poštovani, u potpunosti se slažemo i podržavamo komentar dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2150 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 91. | Poštovani, u potpunosti podržavamo komentar kolege dr.sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske: Člankom 91. propisano je da „Matično povjerenstvo: …utvrđuje ispunjava li nastavnik, odnosno znanstvenik u postupku zapošljavanja na slobodno radno mjesto … Nacionalne veleučilišne kriterije….“ Iz predmetne odredbe proizlazi da se ispunjavanje uvjeta provodi samo kod zasnivanja radnog odnosa „u postupku zapošljavanja“, ali ne i kod angažiranja naslovnog nastavnika što je omogućeno Člankom 53. Predlažemo odredbu članka 91. proširiti na način da Matično povjerenstvo utvrđuje ispunjavanje uvjeta, osim u postupku zapošljavanja, i kod angažiranja naslovnih nastavnika. Radi usklađenosti postupka predlažemo istu dopunu u članku 90. u kojem je isto propisano za Matične odbore i postupke zapošljavanja na sveučilištu. S poštovanjem, RIT Croatia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2151 | Beata Halassy | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Članak 8 pripada skupini članaka koja se odnose na VISOKA UČILIŠTA. U članku 6., stavku (2) definirano je da su VISOKA UČILIŠTA: sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilišta. U članku 8. definira se nazivlje visokog učilišta, ali i znanstvenog instituta. Možda je bolje nazivlje znanstvenog instituta definirati u dijelu zakona koji donosi odredbe upravo za znanstvene institute, nrp. u članku 30. ovog prijedloga zakona | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2152 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Nisu definirana pitanja: prava ponavljanja studijske godine izvanrednih studenata kao i obvezan rok završetka studija kod izvanrednih studenata. | Primljeno na znanje | Obvezan rok završetka studija određen je člankom 77. stavak 5. prijedloga Zakona dok se pravo ponavljanja studijske godine studenata koji studiraju u izvanrednom statusu uređuje općim aktima visokog učilišta a sukladno članku 77. stavku 5. ovog Zakona. |
| 2153 | STJEPAN LAĆA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Slobodna studijska godina se u načelu koristi za potrebite aktivnosti stjecanja titule dr.sc., te se može koristiti i za stručni rad, stoga smatram da je bespredmetno ograničiti korištenje samo za redovite profesore i redovite profesore u trajnom zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2154 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | U protivnom ako bi ostala predložena normiranost od međunarodnih aktivnosti pokrivala bi se samo mobilnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2155 | Nenad Antolović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Sveučilišni institut spominje se samo u članku 10, točka (3): Sveučilište kao sastavnicu bez pravne osobnosti može osnovati odjel, institut, centar, zavod ili drugu ustrojbenu jedinicu sveučilišta. Sveučilišni instituti zbog svoje primarno znanstvene djelatnosti trebaju biti izdvojeni u posebnom članku u kojem se definira njihova djelatnost i uređuju ostala pitanja od važnosti za rad instituta. Prijedlog novog zakona je takav da se potpuno anulira potreba za osnivanjem sveučilišnih instituta jer nema razlike u odnosu na odjele. U svijetu, sveučilišni instituti su itekako dobro došli kao sastavnice Sveučilišta jer podižu znanstvenu produkciju i time svoja sveučilišta bolje svrstavaju na rang liste (npr. Šangajska rang lista). Znanstvenici takvih sveučilšnih instituta mogu ali ne moraju biti u nastavi. Predloženi novi zakon, ZZDVO, uvjetuje isključivo znanstveno-nastavna zvanja za znanstevnike na sveučilišnom institutu. Predložene izmjene: Sveučilišni institut Članak X (1) Sveučilišni institut je sastavnica sveučilišta koja se osniva radi obavljanja znanstvene djelatnosti u jednom ili više srodnih znanstvenih polja, u pravilu povezano s procesom visokog obrazovanja na sveu-čilištu. Sveučilišni institut može obavljati i visokostručni rad, te sudjelovati u nastavi sukladno statutu sveučilišta i općim aktima instituta. (2) Sveučilišni institut ima ravnatelja, znanstveno vijeće i druga tijela čiji se sastav, način osnivanja, djelokrug rada i ovlasti utvrđuju statutom sveučilišta i općim aktima sveučilišnog instituta. Ravnatelja imenuje znanstveno vijeće instituta, a potvrđuje senat sveučilišta, a trajanje mandata, način i postupak se utvrđuje općim aktima instituta. (3) Unutarnji ustroj sveučilišnog instituta, njegova tijela i njihove ovlasti te ostala pitanja rada sveučiliš-nog instituta uređuju statutom sveučilišta i općim aktima sveučilišnog instituta, uz odgovarajuću primjenu odredbi ovoga Zakona koje se odnose na znanstvene institute. (4) Radna mjesta na sveučilišnom institutu su znanstvena, a mogu biti i znanstveno-nastavna. (5) Sveučilišni instituti sudjeluju u pravnom prometu pod nazivom sveučilišta i svojim nazivom. Obrazloženje: U Hrvatskoj postoji samo jedan sveučilišni institut koji se bavi znanstvenom djelatnošću: Institut za more i priobalje, Sveučilišta u Dubrovniku. Institut u Dubrovniku ima tradiciju u istraživanju planktona dugu 73 godine i trenutno je jedini institut na Mediteranu koji u svom istraživanju obuhvaća sve skupine planktona. U svom radu ima prepoznatljivost kako u europskoj tako i svjetskoj znanosti u istraživanju mora. Uz snažnu incijativu Ministarstva znanosti i obrazovanja Institut (do tada je bio dio IOR-a, Split) je 2006. godine pripojen Sveučilištu u Dubrovniku (UNIDU) koji time dobija uvjete za dopusnicu za rad. Znanstvenici Instituta Sveučilišta u Dubrovniku su u skladu s dosadašnjim ZZDVO obavljali znanstvenu djelatnost te su se birali u znanstvena zvanja i uglavnom nisu imali mogućnost održavanja nastave jer znanstveno polje većine zaposlenika nije bilo povezano s procesom visokog obrazovanja na Sveučilištu u Dubrovniku. Daljnje napredovanje tj. izbor i reizbor ljudi izabranih u znanstvena zvanja i na znanstvena radna mjesta u Institutu UNIDU-a bila bi potpuno onemogućena primjenom novog zakona koji za sveučilišne institute dopušta samo znanstveno-nastavna zvanja. Takovom odredbom novog zakona imperativ bi bio osnivanje novog studija (iako i postojeći studiji UNIDU-a imaju mali broj studenata) koji odgovara znanstvenom polju zaposlenika Instituta, a radi održavanja nastave tj. samo zato da bi se uskladili s novim zakonom. Predloženim izmjenama prijedloga novog ZZDVO otvara se mogućnost za osnivanjem i drugih sveučilišnih instituta gdje bi se više poticao znanstveni rad u određenom području istraživanja važnog za prepoznatljivost sveučilišta ali ne nužno vezanog za nastavu. U novom prijedlogu zakona nema razlike između odjela i instituta stoga se zapravo i „de facto“ dokida potreba za tom sastavnicom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2156 | Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 59. | Na Umjetničkim akademijama osposobljavamo studente za samostalan umjetnički rad. Svi studenti umjetničkih akademija su osposobljeni za samostalni rad. Sveučilišni umjetnički studij osposobljava studenta za samostalan umjetnički rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2157 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Nastavna radna mjesta lektora ne smiju činiti iznimku već ih treba navesti ravnopravno s ostalim radnim mjestima na sveučilištu. Naime, lektorska je nastava sastavni dio studijskih programa i izvodi se u obliku obveznih i izbornih kolegija. Sveučilišni filološki studiji ne mogu se izvoditi bez lektorske nastave. Stoga Zakon treba uključiti i precizno opisati sva nastavna mjesta koja tradicionalno postoje na sveučilištu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2158 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 107. | Vezano uz odredbu stavka 1., točke 9. : vidi komentar uz članak 62. stavak 7. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2159 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 49. | "Odobrenje za obavljenje poslova izvan visokog učilišta, odnosno znanstvenog instituta na kojemu je nastavnik, znanstvenik i suradnik zaposlen mora pod jednakim uvjetima biti omogućeno svim zaposlenicima." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2160 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Nejasno je misli li se u ovom članku na dokument "financijski plan" kakvog propisuje Zakon o proračunu i koji se odnosi na sve prihode/primitke te rashode/izdatke proračunskog korisnika ili na neki poseban dokument istog naziva, a koji bi se odnosio samo na proračun kojeg obuhvaća programski ugovor? Financijski plan kojeg propisuje Zakon o proračunu nije adekvatan dokument kao podloga za sklapanje programskog ugovora, već bi to trebao biti poseban „proračun“. Predlažemo pojasniti odredbu u tom smislu. | Primljeno na znanje | Misli se na financijski plan donesen u skladu s predloženim Zakonom i koji se sastoji od tri komponente: osnovne, razvojne i izvedbene (varijabilne) komponente i koji se utvrđuje u pregovaračkom postupku. |
| 2161 | RIT Croatia | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Poštovani, U potpunosti se slažemo s niže navedenim komentarom dr. sc. Damira Juge, prof. v. š., Predsjednika Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. S poštovanjem, RIT Croatia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2162 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 103. | U stavku 2 valja pojasniti od čega se računa 5%. Valjalo bi predvidjeti mogućnost i da u slučaju nepotpisivanja ugovora institucija koja ne potpiše programski ugovor do slijedeće godine poboljša rezultate i otkloni propuste te u tom smislu zatraži i bolje uvjete u ugovoru. Način na koji je sada formuliran cjelokupni članak ne čini postupak pregovora ravnopravnim, već postupak ide uz svojevrsni pritisak i ucjenu od strane Ministarstva, a bez poticaja za poboljšanjem. | Primljeno na znanje | Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom, kao i postupak utvrđivanja financijskog plana javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta za vrijeme trajanja privremenog financiranja, utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 i članku 103. stavku 3. prijedloga Zakona. |
| 2163 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Izvedbenu proračunsku komponentu u financijskom planu javnog visokog učilišta ili javnog instituta trebalo bi povećati do 25% iznosa osnovne proračunske komponente. To bi djelovalo motivirajuće i pridonijelo bi znanstvenoj izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2164 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 94. | Valja predvidjeti i Zbor javnih instituta u posebnom članku jer i znanstveni instituti prema nacrtu Zakona: predlažu članove Nacionalnog vijeća, predlažu članove matičnih odbora, predlažu Nacionalnom vijeću znanstvene i stručne elemente Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, daju preporuke za razvoj sustava znanosti i obavljaju druge poslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2165 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | Nije predviđena mogućnost da asistent napreduje na više radno mjesto. Ide li to temeljem napredovanja ili temeljem natječaja? Ako je ugovor istekao onda je to drugo radno mjesto. A ako se shvati kao produljenje, jer su ispunjene obaveze onda je neka vrsta napredovanja, a radi se o istoj vrsti radnih mjesta. To valja pojasniti i precizno navesti. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je norma jasna. Postupak zbora na više radno mjesto propisan je za nastavnike i znanstvenike. |
| 2166 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | stavak 2 – Potrebno je precizirati što je sa znanstvenikom koji ispunjava uvjete za izbor na više radno mjesto. Hoće li se taj postupak provoditi automatizmom? Ili će biti reizabran na postojeće radno mjesto, ako to ne dozvoljavaju financijske prilike? Sadašnje formulacija bi bila u redu kada bi radnih mjesta bilo dovoljno, pa bi nastavnici i znanstvenici mogli nakon pet godina napredovati ako ispunjavaju uvjete, ali u praksi to nije slučaj. Stoga bi valjalo pojasniti i omogućiti da osoba koja je reizabrana na isto radno mjesto iako je ispunjavala uvjete za više radno mjesto, jer takvog mjesta nije bilo, ne mora opet čekati pet godina od reizbora, nego može napredovati i ranije ako se otvori takva mogućnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. |
| 2167 | HRVATSKI INSTITUT ZA POVIJEST | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Namjera da se razdvoji izbor na radno mjesto putem natječaja i putem napredovanja je u osnovi dobra, ali je naslov ovog članka nelogičan i zbunjujući, jer svako mjesto na koje netko može biti izabran je „slobodno“ bilo da ga se bira putem javnog natječaja ili internim postupkom kod napredovanja. Na zauzeto radno mjesto se nikoga ne može izabrati. Osim što bi trebalo bolje formulirati naslov članka, ispred ovog članka bi valjalo dodati članak u kojem bi se pojasnilo za koja se radna mjesta mora raspisati natječaj, a koja se radna mjesta može popuniti napredovanjem. Napredovanje je izričito navedeno samo za znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta (Čl. 43), dok je potpuno nejasno što se primjenjuje kod suradničkih i stručnih radnih mjesta. Dodatno upućivanje materijala matičnom odboru (st. 9 i 10) je nepotrebno produljavanje procedure, ako su ih već provjeravali i povjerenstvo i znanstveno vijeće. Nije ni logično da netko ispuni dodatne kriterije, pa se onda opet provjerava ispunjava li minimalne. Predlažemo da se materijali upućuju matičnom odboru ako nema dodatnih uvjeta i u slučaju žalbe. | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da su odredbe kojima se propisuje izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto i odredbe kojima se propisuje izbor na više radno mjesto nastavnika i znanstvenika jasne i nedvosmislene propisuju kada se osoba zapošljava u postupku pokrenutom javnim natječajem. |
| 2168 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Članak 39. stavak 4. Studenti koji su završili stručni studij gotovo se poistovjećuju sa studentima koji su završili sveučilišni studij tako da se sad mogu zaposliti na nastavno radno mjesto te mogu upisati poslijediplomski specijalistički studij. Opasno je poistovjetiti ove dvije vrste studija te postoji bojazan da bi studenti preko specijalističkog studija mogli direktno upisati doktorski (a nemaju uvjete za to). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2169 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Višnja Kabalin Borenić Viši predavač za poslovni engleski jezik Ekonomski fakultet Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2170 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, v. predavačica Katedra za poslovne strane jezike EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2171 | Višnja Kabalin Borenić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Nastavna djelatnost je jedna od ključnih djelatnosti visokoškolskih ustanova, a doprinos nastavnih zvanja ne može se zanemariti. dr. sc. Višnja Kabalin Borenić, v. predavač Ekonomski fakultet | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2172 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Općeniti komentar: prema odredbi ovog Zakona na ovaj postupak primjenjuje se ZUP. Primjena ZUP-a u postupku prijema na radno mjesto na temelju javnog natječaja nikako nije dobro (a upitno je da li je uopće moguće) rješenje. ZUP predviđa npr. da se stranci mora omogućiti izjašnjavanje o činjenicama važnim za rješavanje upravne stvari, zastupanje stranke, izmjena zahtjeva do donošenja prvostupanjske odluke, po potrebi se provodi dokazni postupak, ako je podnesak nepotpun zaključkom se poziva stranku na otklanjanje nedostataka, u slučaju da stranka ne otkloni podnesak se odbacuje rješenjem..itd. Upravni postupak završava donošenjem rješenja (koje ovdje nije predviđeno). Ako se od znanstvenog instituta očekuje primjena ZUP-a u postupku zapošljavanja potrebno je preurediti postupak u skladu sa ZUP-om. Općeniti komentar br. 2. Predlažemo da se poveća fleksibilnost zapošljavanja na suradnička i stručna radna mjesta, a možda i znanstvena radna mjesta na projektima, jer bi nam to bilo od veće važnosti od povećanja koeficijenata do kojih vjerojatno neće doći zbog potrebnih izmjena u državnom proračunu. Prijedlog izmjene stavka 3.: Predlažemo da se sastav stručnog povjerenstva za izbor na suradnička radna mjesta propiše posebnom odredbom u kojoj će biti navedeno da se stručno povjerenstvo sastoji od tri člana na znanstvenim radnim mjestima u ustanovi koja provodi izbor, u istom znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju ili da ustanove u sustavu visokog obrazovanja te znanstvene i umjetničke djelatnosti statutom propišu sastav stručnog povjerenstva. Komentar: Člankom 40. stavak 3. propisan je isti sastav stručnog povjerenstva za izbor na znanstvena i suradnička radna mjesta. Član stručnog povjerenstva za izbor na suradničko radno mjesto ne bi smjela biti osoba iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor jer bi u tom slučaju asistent mogao sudjelovati u postupku izbora na radno mjesto asistenta. Upitna je i svrhovitost primjene odredbe o najmanje jednom članu stručnog povjerenstva izvan matične ustanove za izbor na suradnička radna mjesta. Primjedba na stavak 5. Nejasno je podrazumijeva li pojam „elektronički oblik“ podnošenje prijava putem elektroničke pošte ili se misli na elektroničku prijavu u smislu Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji? U slučaju da se misli na elektroničku prijavu potrebno je ostaviti dodatno vrijeme za prilagodbu sustava u sklopu prijelaznih odredaba. Ako ova odredba ostane u neizmijenjenom obliku od dana početka primjene novog Zakona ne bi mogli uzeti u obzir prijavu na natječaj podnijetu putem pošte ili predanu na urudžbeni zapisnik. Predlažemo odredbu svakako izmijeniti u „može se podnijeti u elektroničkom obliku“. Prijedlog izmjene stavka 6. Umjesto riječi „najboljeg kandidata“ predlažemo napisati „predlaže da se na radno mjesto izabere kandidat koji najbolje udovoljava uvjetima natječaja“. Komentar stavka 9. Nejasno je što se događa u slučaju donošenja odluke kojom se mišljenje stručnog povjerenstva ne usvaja. Obustavlja se postupak izbora? Primjedba na stavke 8.-13. U opisanom postupku nedostaje odluka o izboru odabranog kandidata na radno mjesto odnosno neizboru ostalih kandidata koji su se prijavili na isto radno mjesto. Propisano je da znanstveno vijeće odlukom usvaja mišljenje stručnog povjerenstva, koja odluka se dostavlja matičnom odboru. Matični odbor donosi odluku o ispunjavanju nacionalnih (minimalnih) kriterija, odnosno ako ga ne donese u roku smatra se da kandidat ispunjava kriterije. U kojem trenutku i kojim aktom je kandidat izabran na radno mjesto iz natječaja? U kojem trenutku i kojim aktom ostali kandidati nisu izabrani? Ako je intencija zakonodavca da se postupak nakon donošenja rješenja matičnog odbora ne vraća na ponovno odlučivanje znanstvenom vijeću tada bi prethodna odluka znanstvenog vijeća trebala biti odluka o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva i neka vrsta uvjetne odluke o izboru (neizboru) pristupnika koja bi stupala na snagu po dostavi pozitivnog rješenja matičnog odbora. Primjedba na stavak 12. Ovdje bi se trebalo raditi samo o dostavi odluke kojom se utvrđuje da predloženi kandidat ispunjava kriterije (u suprotnom se ne sklapa ugovor o radu). Također u postupku nedostaje korak u kojem se odlučuje o izboru/neizboru suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2173 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Komentar vezan uz odredbu stavka 3. Pri propisivanju prethodnog upisa u upisnik kao uvjeta za izbor treba imati na umu i pristupnike iz inozemstva kojima bi trebalo omogućiti pravovremeni online upis u upisnik kako bi se mogli prijaviti na raspisani natječaj. Osobama upisanim u upisnik treba omogućiti samostalno online preuzimanje potvrde o upisu u upisnik. Takva aplikacija bi trebala biti funkcionalna u trenutku početka primjene novog Zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2174 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Predlažemo propisati da uvjete i postupak izbora na više stručno radno mjesto propisuje znanstveni institut. | Primljeno na znanje | Navedeno je propisano člankom 37. stavkom 6. prijedloga Zakona. |
| 2175 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Komentar na odredbu stavka 4. Definicija nije smislena i nema sadržaja. Osoba prije zapošljavanja na suradničkom radnom mjestu nema svojstvo "suradnika" („Suradnici se zapošljavaju na…..“) | Primljeno na znanje | Navedeno se misli na suradnike u smislu prijedloga Zakona, odnosno na asistente i više asistente. |
| 2176 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 35. | Primjedba na odredbu stavka 2., točke 6. Ravnatelj upravlja imovinom, a uz suglasnost upravnog vijeća samo u slučaju imovine iznad vrijednosti koja je propisana statutom znanstvenog instituta (a ne imovine općenito). Ovakva odredba bi blokirala redovan rad ravnatelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predložena odredba u skladu je sa zakonom kojim se uređuju ustanove. |
| 2177 | Institut Ruđer Bošković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | U stavku 2. bi bilo korisno pojasniti da li se novi član imenuje do isteka mandata prethodnog člana ili se imenuje na puni mandat od 4 godine. | Primljeno na znanje | Predloženo je propisano stavkom 2. |
| 2178 | Ivan Milinović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kojim se predlaže omogućavanje napredovanja po vertikali nakon zvanja višeg predavača te sticanje trajnog zvanja, čime bi se ovoj kategoriji nastavnika osigurao ravnopravan položaj sa ostalim kategorijama nastavnika zaposlenim u sustavu visokog obrazovanja. Ovim nacrtom Zakona mogućnost napredovanja predviđa se i za skupinu lektora i skupinu umjetničkih suradnika, dok su nastavnici u nastavnim zvanjima zaposleni na veleučilištima kao i zaposleni u znanstveno-nastavnim zvanjima mogućnost napredovanja i sticanja trajnog zvanja imali i do sada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2179 | Lovro Kunčević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U ime i uz pristanak svih znanstvenika Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: U komentaru Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar traži se obveza reizbora po cijeloj vertikali znanstvenih stupnjeva/radnih mjesta s argumentom da je rješenje u nacrtu zakona (čl. 41/3) kojime se ne provode reizbori za znanstvenike u trajnom izboru "nepravedno i diskriminatorno prema nižim radnim mjestima". Tome se opiremo, jer: 1) ne može biti riječi o diskriminaciji znanstvenika na nižim radnim mjestima budući da su znanstvenici u trajnom izboru tijekom svoje akademske karijere, dok su radili na nižim radnim mjestima, i sami u više navrata podvrgavani reizborima, 2) status znanstvenika u trajnom izboru ne temelji se na nekom osobnom svojstvu (spolu, dobi, rasi, etničkoj pripadnosti, itd.), već na rezultatima rada, pa stoga nije diskriminatoran, 3) nakon niza uspješnih reizbora i napredovanja racionalno je očekivati da će znanstvenik u trajnom izboru nastaviti adekvatno doprinositi znanstvenoj zajednici, pa bi se postupkom reizbora rasipao javni novac. Prema našem mišljenju, čl. 41/3 je dobro formuliran i društveno prihvatljiv. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2180 | Lovro Kunčević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U ime i uz pristanak svih znanstvenika Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: Nisu jasni razlozi koji su zakonodavca potakli na ideju o spajanju zvanja i radnih mjesta, jer se to neće pozitivno odraziti ni na funkcioniranje znanosti niti na proračun. Drugim riječima, smatramo da je ideja o ukidanju zvanja kao zasebne kategorije problematična iz nekoliko razloga: 1.) Nejasno je što će biti s napredovanjima brojnih znanstvenika koji imaju izbor u više zvanje od radnog mjesta na kojem su zaposleni. S obzirom da novi zakon propisuje da se znanstvenika na više radno mjesto može izabrati tek nakon pet godina, ti znanstvenici će biti zaustavljeni u napredovanju: ne samo dok se ne otvori adekvatno radno mjesto, nego potom i dodatnih pet godina koje propisuje zakon. To je izrazito nepravedno, jer se znanstvenike zaustavlja u napredovanju isključivo stoga što su prije novog zakona imali uvjete za izbor u zvanje, ali ne i sreće da postoji radno mjesto. 2.) Spajanjem zvanja i radnih mjesta onemogućava se djelovanje tzv. "neovisnih istraživača" (independent scholars) koji su relevantna grupa osobito unutar humanističkih i društvenih znanosti. Ovim zakonom ih se potpuno marginalizira: onemogućuje im se priznanje za njihov rad, oduzima im se mogućnost sudjelovanja u uredništvima časopisa i raznim komisijama, predavanje na obrazovnim ustanovama, kao i recenziranje znanstvenih tekstova. Sve to će se negativno odraziti i na sam znanstveno-obrazovni sustav koji će novim zakonom biti lišen značajnih ljudskih resursa. 3.) Spajanjem zvanja i radnih mjesta, odnosno ukidanjem naslovnih zvanja, onemogućava se znanstvenicima zaposlenima u institutima uključivanje u sveučilišnu nastavu što je sigurno poželjan cilj. Drugim riječima, kao i pod točkom 2., sustav se bespotrebno lišava važnih ljudskih resursa. Prema našem iskustvu izbor u zvanje, ako je proveden kako treba, promiče znanstvenika prema njegovim sposobnostima i rezultatima, a akademskoj zajednici stavlja na raspolaganje kohortu znanstvenika na koje se sustav može oslanjati i od njega crpiti višestruke koristi. Zbog svega navedenog sugeriramo da se odustane od ove ideje čija korisnost nije jasna, dok su njene negativne posljedice značajne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2181 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | Za članak 90. stavak 2. točka 4. predlaže se da se časopisi relevantni za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu, fakultetu, umjetničkoj akademiji i znanstvenom institutu vrednuju po istim kriterijima kao u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, odnosno prema zastupljenosti u bazama podataka te da matični odbori nemaju obvezu kreiranja dodatnog popisa časopisa. S obzirom da se u nacionalnom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koriste relevantne baze podataka, popis časopisa nema smisla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2182 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Držim da je prijedlog prema kojem "fakultet" može biti ustrojbena jedinica bez pravne osobnosti loš. Naime, time se stvara dodatna zbrka u terminologiji. Fakultet treba zadržati svoje tradicionalno značenje u našem sustavu, a to je da se radi o sastavnici sveučilišta koja ima pravnu osobnost. Nema smisla sada uvoditi novu opciju koja će samo zakomplicirati sustav. Sustav je i ovako kompliciran te ga nema smisla dalje usložnjavati raznim opcijama i terminima koja nemaju jasno značenje. To što su neke institucije nastale iz bivših fakulteta ne može biti razlog za stvaranje zbrke u cijelom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2183 | DRAGAN BAGIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 7. | Stavak 2. omogućava osnivanje samostalnih fakulteta koji su izvan javnih sveučilišta? Naime, ako javni fakultet može osnovati tijela državne uprave nadležno za unutarnje poslove ... to znači da će policijska akdemija biti zaseban fakultet koji nije dio niti jednog sveučilišta. To se čini lošim i nakaradnim rješenjem, pogotovo kada je osnovano novo sveučilište obrane i sigurnosti. Predlažem da se navedena opcija izostavi te da se sve posebne potrebe države koje se ne mogu realizirati unutar postojećih javnih sveučilišta rješavaju unutar nedavno osnovanog novog sveučilišta dr. Franjo Tuđman. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju |
| 2184 | Andrijana Petrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam zakon u cijelosti. 300=300, bolonjski proces, koji je uveo ECTS sistem bodovanja koji trenutno koristimo, jednoznačan je u cijelome svijetu, stoga ga napokon trebamo i mi početi koristiti na ispravan način. Činjenica je da su u većini tvrtki poželjniji studenti stručnih studija jer po završetku studija raspolažu s više konretno primjenjivog znanja. Stoga ne vidim zašto bi se stručni studij smatrao manje vrijednim u odnosu na sveučilišni (znanstveni), dapače s obzirom na kvalifikacije, najmanje su jednaki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2185 | Prof.dr.sc. Axel Luttenberger | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Nesporno je da danas ljudi žive duže, nego prije. Na jednog umirovljenika 2021. dolazi tek 1,29 radnika, dok je 1950. bilo 8,75 radnika. Odnos radnika i umirovljenika je neodrživ, pa ako netko želi radi do 67 to pravo mu treba omogućiti. To je razborito upravljanje prihodima i rashodima u zajednici. Zakon o državnom sudbenom vijeću, NN 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19, čl.77. st.2. t.5., određuje prestanak rada sucu kad navrši 70 godina. Zakon o državnom odvjetničkom vijeću, NN 97/18, čl.63., st. 1, određuje prestanak dužnosti i razrješenje kad navrši 70 godina života Ne treba ni iznositi kolika su sredstava zajednice uložena u primjerice redovitog profesora u trajnom zvanju, pa njegovo onemogućavanje daljnjeg rada nije opravdano. Nepotrebno je napomenuti da znanstvenici ne obavljaju fizičke građevinske poslove na visini, gdje je opravdano ranije umirovljenje. Mnogi sveučilišni profesori neće sa navršenih 65 godina imati 40 godina staža, i zbog obveznog služenja vojnog roka koji se ne ubraja u radni staž i zbog okolnosti da nisu odmah zasnovali radni odnos, nego, primjerice, volontirali na sudu, što se opet ne ubraja u radni staž. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2186 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Predlaže se skratiti rokove u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto. Zbroj zadanih rokova u postupku izbora na više radno mjesto je 143 dana. Ako se tome pridoda još 30 dana za prethodno ishođenje suglasnosti MZO za zapošljavanje na više radno mjesto, proces zapošljavanja na jedno slobodno radno mjesto u slučaju iskorištavanja najdužeg trajanja svih rokova može doseći i do 173 dana, što je skoro 6 mjeseci. Svakako je nužno potrebno skratiti rokove, sigurno ima prostora za skraćivanje rokova donošenja odluke o izboru kandidata od strane Znanstvenog vijeća i Matičnog odbora. | Primljeno na znanje | Postupak i rokovi propisani člankom 40. prijedloga Zakona u skladu su s propisima kojima se uređuju radni odnosi i opći upravni postupak. S ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na slobodno radno mjesto prijedlogom Zakona uvodi se elektronički oblik prijave na natječaj i dostave dokaza o ispunjavanju kriterija. |
| 2187 | Tehničko veleučilište u Zagrebu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavamo donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti. Kao važnu promjenu koju donosi novi Zakon ističemo uvođenje sustavnosti i reda. Zakon je prepoznao važnost stručnih studija. Studenti će steći kvalifikaciju stručnog magistra, što je od ključne važnosti na tržištu rada u Hrvatskoj i u Europi. Pozdravljamo i promjene koje se odnose na postupke izbora u zvanja. Tehničko veleučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2188 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Predlaže se skratiti rokove u postupku izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto. Zbroj zadanih rokova u postupku izbora kandidata je 158 dana. Ako se tome pridoda još 30 dana za prethodno ishođenje suglasnosti MZO za raspisivanje javnog natječaja, proces zapošljavanja na jedno slobodno radno mjesto u slučaju iskorištavanja najdužeg trajanja svih rokova može doseći i do 188 dana, što je više od 6 mjeseci. Svakako je nužno potrebno skratiti rokove, sigurno ima prostora za skraćivanje rokova donošenja odluke o izboru kandidata od strane Znanstvenog vijeća i Matičnog odbora. | Primljeno na znanje | Postupak i rokovi propisani člankom 40. prijedloga Zakona u skladu su s propisima kojima se uređuju radni odnosi i opći upravni postupak. S ciljem bržeg i ekonomičnijeg izbora na slobodno radno mjesto prijedlogom Zakona uvodi se elektronički oblik prijave na natječaj i dostave dokaza o ispunjavanju kriterija. |
| 2189 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Molimo pojasniti na koji je način novi način zapošljavanja povezan s traženjem suglasnosti od Ministarstva za zapošljavanje i iznosom slobodnih koeficijenata složenosti poslova. | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. |
| 2190 | Jure Perić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 61. | Upis na poslijediplomski specijalistički studij bi trebao biti nedvosmisleno omogućen osobama koje su završile diplomski studij koji završava na razini 7.1st ili 7.1sv HKO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Stavkom 4. omogućen je upis i osobama koje su završile stručni diplomski studij. |
| 2191 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavak 2. točka 3. na kraju dodati tekst "formuliranih tako da se između ostalog potiče inovativnost, suradnja, dijeljenje, transparentnost i otvorenost kao doprinos otvorenoj znanosti i otvorenom obrazovanju,". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2192 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Kod financiranja javnih visokih učilišta definirane su tri komponente proračuna (članak 98. stavak 2.) s kojima ide u pregovarački postupak – definirani su ciljevi koji će se moći pregovarati, a da nije definirana struktura ili strategija koja to omogućava ili uzima u obzir različitosti visokih učilišta. U financiranje visokog obrazovanja i znanosti, ubacuju se razrađeni programski ugovori. Unatoč najavama, nema u toj strukturi sredstava nikakvih suštinskih izmjena u odnosu na Odluku Vlade RH (2018) o programskom financiranju. Korisno je da u Zakonu pišu načela, ali nabrajanje specifičnih ciljeva u Zakonu nije dobro jer se kod izmjene strategije treba mijenjati Zakon. Postoji i penalizacija za visoka učilišta koja u određenom roku ne sklope programske ugovore, što može potaknuti „volju“ za pregovore sa strane visokih učilišta i instituta. Međutim, nema nikakve garancije u Zakonu da će država ispuniti svoje obaveze. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2193 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 90. | U članku 90. stavku 4. propisano je da Matični odbor odluke donosi na sjednicama. Sjednicu saziva i njome predsjeda predsjednik matičnog odbora. Sjednice matičnog odbora održavaju se jednom mjesečno. Sjednica matičnog odbora može se održati na daljinu korištenjem odgovarajućih audiovizualnih uređaja. Postavlja se pitanje treba li to uopće spominjati u Zakonu, odnosno zašto je u Zakonu bitno navesti da se sjednica smije održavati na daljinu. Naime, nigdje nije propisano da se bilo kakvi sastanci moraju održavati uživo. Isti komentar odnosi se i na članak 91. stavak 4. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2194 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | U članku 85. stavku 1. propisano je da je znanstvenik osoba sa stečenim akademskim stupnjem doktora znanosti, osoba upisana na doktorski studij ili magistar znanosti koji se bavi znanstvenom djelatnošću. Dosad su se u Upisnik znanstvenika mogli na zahtjev ustanove upisati i asistenti i predavači koji su objavljivali radove. Ukoliko matični broj znanstvenika i dalje bude uvjet za prijave suradnika na projekte i slično, ovakva bi definicija mogla izazvati potencijalne probleme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2195 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 71. | Online studij se u članku 71. stavku 7. definira kao „…pristup učenju u posebnim uvjetima” u vrijeme kada je to standardni način izvođenja na mnogim sveučilištima diljem svijeta barem 20 godina, a da se istovremeno propušta zakonski odrediti pristup osiguravanju kvalitete studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2196 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Odlazak u mirovinu podiže se na 67 godina i može se produžit ugovor o radu do 70. godine za redovite profesore u trajnom zvanju (članak 51. stavak 2.). Smatramo da bi mogućnost rada do 70. godine života trebalo omogućiti ukoliko su osigurana projektna sredstva za rad redovitog profesora u trajnom zvanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2197 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U članku 58. stavku 3. propisano je da sveučilišni, odnosno stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući program srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje četiri godine i položila državnu maturu. Stručni prijediplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući stručni kratki studij. Smatramo da je ovo suvišno, jer ili se upisuju po redovnim uvjetima s položenom državnom maturom ili bez položene državne mature sukladno članku 112. Završeni kratki stručni studij nikako ne utječe na mogućnost upisa. Također, bolje bi bilo da se iznimka iz članka 112. koja se odnosi na kandidate koji su završili srednju školu prije 2010. i upisuju se bez položene državne mature navede ovdje, a ne kasnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2198 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | U članku 44. stavku 4. propisano je da asistent na veleučilištu nije obvezan upisati i pohađati doktorski studij. To će utjecati na obaveze propisane Kolektivnim ugovorom i u Kolektivnom ugovoru će se razlikovati radne obaveze asistenta na sveučilištu od asistenta na veleučilištu. Drugim riječima imamo isti naziv za dva različita radna mjesta. Možda bi trebalo promijeniti nazive i razlikovati sveučilišnog asistenta i veleučilišnog asistenta?! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2199 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Smatramo da nije dobro definirati da se za suradničko radno mjesto bira nadprosječno uspješan student, posebice ako se uzme u kontekstu kada nema prijavljenih kandidata na natječaj (članak 39. stavak 6.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2200 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Prijedlog zakona dozvoljava reizbor, međutim ne ograničava broj reizbora. Smatramo da bi to moglo utjecati na znanstvenu i projektnu produktivnost jer nastavnici nisu opterećeni s postizanjem kriterija za izbor u više zvanje (čl. 42.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2201 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Smatramo da je potpuno neprihvatljiva odredba da se nekoga u više zvanje izabere na temelju šutnje administracije što je propisano u članku 40. stavku 11. Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2202 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | U članku 39. uvedeni su Nacionalni kriteriji za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu. Uvode se novi kriteriji i postavlja se pitanja dosadašnjih kriterija prilikom izbora u znanstvena i znanstveno nastavna, nastavna, suradnička zvanja i radna mjesta. Hoće li Nacionalni kriteriji objediniti sve dosadašnje kriterije prilikom izbora budući da sada sve izbore provode Matični odbori i pojednostavljuje se postupak izbora. Mnogo stvari kod procedure izbora je nedorečeno te sama procedura nije jasna. Postupak izbora u znanstveno zvanje i radno mjesto se spaja te je upitno koji su to kriteriji koji će se primjenjivati, što dovodi do pitanja kakvi će se kriteriji primjenjivati i kada će oni biti poznati (do sad su to bili Odluka o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i znanstveno-stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja i Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja). Također završne odredbe definiraju na koji način će se provoditi izbori (prije ili poslije stupanja na snagu ovog Zakona), međutim postoji bojazan da zbog velikog broja podzakonskih akata koji se moraju mijenjati neće biti definirani načini provedbe izbora te će doći do kašnjenja. Kriterije za izbor u zvanja praktički kreira Rektorski zbor. U kriterijima se ne spominju znanstveni, razvojni projekti tj. nema niti riječi o potrebi da znanstvenici u višim zvanjima vode ili bar sudjeluju u međunarodnim ili nacionalnim znanstvenim projektima, međunarodnoj usporedivosti, odnosno znanstvenoj izvrsnosti. U članku 39. stavku 4. propisano je da se na sveučilištu na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Iznimno, na sveučilištu se na nastavno radno mjesto može zaposliti osoba koja je završila stručni diplomski studij u znanstvenom području i polju. Nije jasno čemu ova iznimka i treba je jasno definirati. Naime, osoba koje je završila stručni diplomski studij opet iznimno uz određenu razliku može upisati poslijediplomski studij, no iznimno (što opet nije jasno definirano), pa je upitno kako može predavati na sveučilištu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2203 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 11. | Uvođenjem odredbe (članak 11. stavak 2.) da sveučilište može imati i druga nadzorna tijela također se ruši autonomija sveučilišta. Uvođenjem Sveučilišnog vijeća (članak 15.) kao tijela koje nadzire rad sveučilišta i sastavnica također smatramo da je uvelike narušena autonomija sveučilišta te da sveučilišno vijeće ima prevelike ovlasti u nadzoru rada sveučilišta i sastavnica. Prije svega, sveučilište bi trebalo slobodno od svih vanjskih utjecaja u ostvarivanju svojih zadaća u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom i na temelju njega donesenim propisima. Kada se vidi sastav Sveučilišnog vijeća te način njegova imenovanja tada svakako moramo naglasiti da se radi o politizaciji navedenog tijela i tome da sveučilišta u njihovom nadzoru ne mogu biti slobodna od vanjskog utjecaja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2204 | Fakultet organizacije i informatike | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 4. | Podcijenjena je uloga sveučilišta te se njime ruši autonomija sveučilišta i sastavnica. U članku 4. stavku 5. Zakona navedeno je da državna tijela ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se propisuje obavljanje inspekcijskog nadzora. Navedenim se uvelike ograničava nepovredivost sveučilišta u odnosu na dosadašnju zakonsku regulativu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2205 | Ekonomski institut, Zagreb | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | Predlaže se precizirati ovlasti Upravnog vijeća navedene u članku 33. stavku 3. točkama 7. i 10. - na koji način bi takva vrsta nadzora odsnosno potvrđivanja odluka bila provediva? Alternativno predlaže se brisati točke 7. i 10. iz stavka 3. članka 33. Odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja ima jako puno i nije jasno kako bi nadzor svih tih odluka uopće mogao funkcionirati. Također isto se odnosi i na potvrđivanje svih odluka znanstvenog vijeća i ravnatelja određenih statutom. Osim toga, nejasno je i kakve su to odluke određene statutom. | Primljeno na znanje | Ovlasti svih tijela propisat će se statutom znanstvenog instituta, a način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
| 2206 | Siniša Antonijević | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Stavak (3) - formulacija o nužnosti ispunjavanja "najmanje polovine" kriterija može dovesti do višestrukih interpretacija minimalnih kriterija, te ograničava formiranje budućih podzakonskih akata kojima se pobliže definiraju kriteriji reizbora. Prijedlog: izbaciti stavak (3) iz Članka 42. U slučaju zadržavanja ovog stavka, trebalo bi eksplicitno navesti dali se pod minimalnim kriterijima reizbora podrazumijeva polovina kriterija zaokužena na manji ili veći cijeli broj (u slučaju neparnog broja kriterija). | Primljeno na znanje | U prijedlogu Zakona ne koristi se ova formulacija. |
| 2207 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 8. | Mnogi javni znanstveni instituti u Republici Hrvatskoj u svom imenu nemaju riječ „znanstveni“, a upravo njihova trenutna imena takva kakva jesu čine ih prepoznatljivima i poznatima domaćoj i međunarodnoj znanstvenoj javnosti već niz desetljeća. Zato bi zaštitu naziva „znanstveni institut“ u članku 8. zakonskog prijedloga trebalo proširiti i na ustanove koje u svom imenu imaju samo riječ „institut“. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2208 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2209 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 96. | Komentar se odnosi na čl. 96., 97., 98., 99., 100., 101., 102., 103.: Iako se iz navedenih članaka može zaključiti intencija predlagatelja ovim putem želimo ukazati kako su odredbe o financiranju nepotpune i nerazumljive, i podložene različitim tumačenjima. Obzirom se ovim odredbama u potpunosti mijenja redovito poslovanje znanstvenih organizacija, svakako predlažemo da se svaka pojedina komponenta financiranja jasnije definira, te da se u dijelu plaća zaposlenih zakonom propiše na koji način će se u tom dijelu ostvariti osnovna proračunska komponenta. U nastavku navodimo dio problema i nedoumica koje otvara trenutni zakonski prijedlog u dijelu s financiranjem koji nam se čine posebice važnima. Na koji način će znanstvena organizacija ostvariti pravo na sredstva kojima se financiraju plaće i materijalna prava? Da li temeljem dosadašnje sume plaća zaposlenih ili temeljem ukupno dostupne sume za plaće prema koeficijentima koje institut posjeduje, odnosno može koristiti? U cilju ozbiljnog financijskog pristupa jasnije odredbe za svaki model financiranja omogućile bi pravovremenu prilagodbu financijskog i svakog drugog dijela poslovanja znanstvenih organizacija. Dodatno, nije jasno na koji način su plaće i materijalna prava zaštićeni ovim načinom financiranja. U čl. 108 st (5) važećeg Zakona stoji: Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom. Predlažemo da se ta formulacija zadrži. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2210 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2211 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2212 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | U usporedbi trenutno važećih odredbi zakona kojima je napredovanje na radna mjesta uvjetovano izborom u znanstvena zvanja, propisano je kako izbor u više zvanje uvjetovano da znanstvenik mora biti u nižem zvanja najmanje 5 godina. Odnosno, kako prema članku 110. prijedloga novog teksta zakona zatečena radna mjesta i zvanja „miruju“, člankom 43. definirano je da je za napredovanje na više radno mjesto uvjet da je znanstvenik ili nastavnik proveo najmanje pet godina na trenutnom radnom mjestu. Mišljenja smo da propisani uvjet od 5 godina demotivirajući za najambicioznije mlade znanstvenike koji su angažirani u znanstvenim publikacijama, i znanstveno istraživačkom radu, te je sa strane primjene principa nagrađivanja izvrsnih i ambicioznih mladih znanstvenika potrebno omogućiti da se može napredovati prije 5 godina, a nakon 3 godine, ukoliko kandidat zadovolji uvjete za više radno mjesto od onog na koje se bira. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2213 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | Reizbor Vezano uz postupak reizbora i kriterija za reizbor mišljenja smo da kriteriji koji su definirani Odlukom o minimalnim uvjetima radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta te o obliku izvješća stručnog povjerenstva o radu zaposlenika u postupku reizbora trebaju biti jasnije definirani i to na način da ne podliježu tumačenjima. Naime, radi se o kriterijima, na koje se poziva u stavku 3. članka 42., odnosno polovici uvjeta koji su propisani od strane Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te o kojima ovisi položaj radnika/djelatnika te je ta kategorija prava iz radnog odnosa krucijalna za znanstvena radna mjesta. Ovo potonje je izrazito važno i radi jednakog pristupa kriterijima za reizbore na razini znanstvenih organizacija, kako u praksi ne bi došlo do usvajanja različitih kriterija za reizbor znanstvenika. Točne kriterije za reizbor trebalo bi definirati upravo onako kako su definirani eksplicite po područjima kriteriji za napredovanja (ukupan broj članaka i broj članaka od zadnjeg reizbora, i svi ostali relevantni parametri). U odnosu na razlike u odredbi postojećeg zakona i prijedloga članka 42. smatramo opravdanim istaknuti naše mišljenje da je ponavljanje postupka reizbora prije prestanka radnog odnosa po sili zakona pogodnije rješenje. Naime, iako prihvaćamo statističke pokazatelje iz uvodnog dijela ove javne rasprave, mišljenja smo da je važno definirati razlike između onih znanstvenika koji uopće nisu zadovoljili kriterije za reizbor unutar 5 godina, i onih znanstvenika u području fizike kojima primjerice nedostaje jedan ili dva znanstvena rada do ostvarenja uvjeta za reizbor. Naime, kriteriji se po područjima jako razlikuju, tako da jedno zakonsko rješenje za jedno područje može imati potpuno drugih reperkusija u nekom drugom području. Također, predlagatelj zakona u novoj odredbi ne ostavlja mogućnost pokretanja postupka otkaza, slijedom čega se u postupak ne mogu aktivno uključiti predstavnici sindikata, što svakako nije usklađeno s odredbama važećega Zakona o radu. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Predlagatelj je mišljenja da je nastavnik, odnosno znanstvenik dužan u roku od pet godina ispuniti polovinu Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterija, odnosno Nacionalnih veleučilišnih kriterija i dodatnih kriterija za izbor na više radno mjesto kako bi bio reizabran na postojeće radno mjesto. |
| 2214 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Primijetili smo da je u članku 40. stavku 13. navedeno da se s osobama izabranima na radno mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto. Već u sljedećem članku 41. navodi se da se izbor nastavnika, odnosno znanstvenika na radno mjesto provodi na 5 godina. Smatramo kako je stavak 1. članaka 41., a u odnosu na stavak 13. članka 40. nespretno složen u redoslijedu, jer bi izbor na 5 godina pretpostavio radni odnos na određeno vrijeme. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja da su predložene odredbe zakona jasne. Člankom 40. stavkom 13. propisano je da se s osobama izabranim na radna mjesta nastavnika i znanstvenika zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto, a člankom 41. stavkom 1. propisan je rok na koji je nastavnik, odnosno znanstvenik izabran i nakon kojeg se provodi reizbor ili izbor na više radno mjesto. Rok od 5 godina iz članka 41. stavak 1. odnosi se na izbor ne na trajanje ugovora o radu. |
| 2215 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Obzirom se radna mjesta u znanstvenim organizacijama suštinski razlikuju, svakako predlažemo da se definiranje radnih mjesta kao i sve vezano uz postupke izbora, ugovore o radu, prestanke radnih odnosa i sve ostalo što je potrebno definirati uz znanstvena i suradnička radna mjesta odvoji od znanstveno-nastavnih i umjetničko nastavnih radnih mjesta. Drugim riječima, bilo bi poželjno da pojedini članci odvojeno reguliraju područje znanosti, nastavna te umjetničko-nastavna radna mjesta. Jasno definiranje radnih mjesta ovisno o vrsti organizacije omogućuje jasniju provedbu zakona i pravnu sigurnost prilikom tumačenja određenih odredaba. Potonje smatramo važnim prvenstveno iz razloga jer se temeljem navedenih odredaba konzumiraju prava iz radnih odnosa, koja su često predmetom sudskih preispitivanja, iz kojeg razloga je od krucijalne važnosti da su ove odredba jasne i razumljive. Mišljenja smo da je zakonski okvir prema odredbi članka 39. trenutno važećeg zakona bolje pravno rješenje. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2216 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 33. | Mišljenja smo da je člankom 26. stavkom 4. nomotehnički bolje riješena odredba kojom se definira sastav i nadležnost Upravnog vijeća. Primjećuje se da je razlika u odnosu na članak 33. u broju članova i to prema trenutno važećem zakonu je to od 3-9, prema prijedlogu novog zakona od 5-9. Također primjećuje se da prema važećem članku 26. zakona članove Upravnog vijeća čine članovi koje imenuje i razrješava osnivač, članovi koje izabere znanstveno vijeće instituta te jedan član predstavnika radnika. S druge strane, u članku 33. prijedlog teksta novog zakona natpolovični broj članova upravnog vijeća imenuje osnivač, jedan znanstveno vijeće i jednog člana biraju radnici. Iz ovoga se može zaključiti da su odredbe meritorno jednake, no svakako je odredba prema trenutno važećem zakonu nomotehnički razumljivija i usklađena sa Zakonom o ustanovama. U dijelu članka 33. kojim su taksativno pobrojane nadležnosti, umjesto kako je to definirano člankom 26. stavak 4. da Upravno vijeće vodi financijsku i poslovnu politiku, da odlučuje raspolaganju imovinom veće vrijednosti sukladno statutu te da odlučuje o drugim pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadležnost drugih tijela, mišljenja smo da je taksativno navođenje ovlasti Upravnog vijeća odredba statutarne prirode. Naime, instituti imaju obvezu dostavljati Statute na suglasnost MZO-u slijedom čega resorno ministarstvo vrši kontrolu ovlasti Upravnog vijeća sukladno Zakonu o ustanovama, slijedom čega smo mišljenja da je taksativno navođenje ovlasti Upravnog vijeća nepotrebno. Dodatno, predlažemo također da odredbe vezane uz provedbu sjednica Upravnog vijeća i dalje budu dio poslovnika kao općeg akta instituta. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Način rada i odlučivanja upravnog vijeća uredit će se poslovnikom o radu upravnog vijeća. |
| 2217 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2218 | Institut za fiziku | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 32. | U odnosu na odredbe kojima se definira unutarnji ustroj instituta predlaže se da se članak 32. uskladi sa Zakonom o ustanovama, a kako je to navedeno u trenutno važećem članku 26. Postojeća odredba članka 26. zadovoljava sve nomotehničke pretpostavke za provedbu unutarnjeg ustroja instituta s jedne strane dok se s druge strane predloženi članak 32. meritorno ne razlikuje od članka 26. Stoga smo mišljenja da je definicija unutarnjeg ustroja prema trenutnom važećem zakonu korektna te da ju svakako dobro zadržati. Znanstveno vijeće Instituta za fiziku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2219 | Mia Cirkveni | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr.sc. Mia Cirkveni, predavačica za engleski jezik Katedra interdisciplinarnih kolegija, Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2220 | Lucijan Supljika Gabelica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog Kineziološkog fakulteta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2221 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Ovim prijedlogom Zakona se studentima, umanjivanjem postotka predstavnika koji mogu svoje mišljenje izraziti u tijelima i postupcima odlučivanja, sloboda izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju unazađuje, isto kao što se unazađuje pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja. U stavku 3. je navedeno kako su članovi akademske zajednice obvezni svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju. Zar je iskaz povjerenja prema studentima i studentskim predstavnicima, kada se zbog izoliranih primjera loše prakse unazađuju prava studentskih predstavnika diljem Hrvatske? Zašto se prije donošenja odredbe o postotnom ograničavanju participacije nisu u obzir uzeli primjeri dobre prakse (poput Sveučilišta u Rijeci), već se – linijom manjeg otpora, odlučilo ograničiti zastupljenost svima. To se ne može nazvati suočavanjem s problemom, već nekako drugačije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2222 | Sveučilište u Rijeci | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Sukladno načelima Bolonjskog procesa, studenti su prepoznati kao ključni dionici u oblikovanju vlastitog obrazovanja te se participacija studenata smatra jednom od temeljnih vrednota tog procesa. Kontinuirano se naglašava nužnost uključivanja studenata u procese i tijela odlučivanja i ističe se kako su studenti ravnopravni partneri u tim procesima i tijelima te kako su nezaobilazan i aktivan dio akademske zajednice. Uz to, naglašava se potreba iznalaženja načina kako povećati uključenost studenata u postupke i tijela upravljanja i odlučivanja, a nikako kako to umanjiti (što će se donošenjem Zakona u ovom obliku kako je predstavljen na e-Savjetovanju, nedvojbeno dogoditi). Studenti nikako ne predstavljaju manjinu u akademskoj zajednici, već su jedan od njezinih temeljnih stupova. Kao izravnim „korisnicima“ sustava visokog obrazovanja, studentima se ne smije umanjivati mogućnost iskazivanja mišljenja, jer je to protivno akademskoj slobodi, pluralizmu mišljenja i demokratskim principima. (ESU) Ukoliko se odredbe o postotku zastupljenosti studenata u tijelima odlučivanja (koje su ovim prijedlogom Zakona drastično smanjene) i o onome o čemu studenti smiju ili ne smiju odlučivati ne bi do konačnog donošenja Zakona promijenile, utoliko bi bila dovedena u pitanje predanost Hrvatske obvezi poštivanja, osuvremenjivanja i aktivnog razvijanja načela Bolonjskog procesa u ovom segmentu. Stavkom 2. članka 12. i 19., studenti (odnosno, studentski predstavnici) se u odnosu na ostale skupine akademske zajednice marginaliziraju i odredbama iz tih stavaka se nikako ne afirmira participacija studentskih predstavnika u tijelima odlučivanja. Također, ovim stavcima se relativizira uloga studenata kao ključnih dionika u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, uvođenjem jednog o najnižih postotaka zastupljenosti studentskih predstavnika (10%, što je pad s prethodnih 15%), u tijelima odlučivanja u Europi. Postotak je i dosad bio premalen, jer se minimalnih prihvatljivim postotkom kojim studenti mogu imati realan utjecaj na donošenje odluka smatra barem 20%. 10% je veliki korak unazad u uvažavanju i poštivanju glasa studenata pri donošenju odluka na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. U ovom smislu, ovaj Nacrt Zakona također zanemaruje europsku dimenziju hrvatskog sustava visokog obrazovanja, prigušivanjem glasa studenata u tijelima odlučivanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2223 | Sveučilište u Rijeci | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Komentar Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2224 | ZDENKO TKALČEC | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 42. | 1) Smatram da su uvjeti za reizbor ovim prijedlogom zakona postroženi (barem za neka znanstvena radna mjesta), te da se svima koji su posljednji puta izabrani ili reizabrani na radno mjesto prije stupanja na snagu ovog zakona treba omogućiti da se sljedeći reizbor provede po uvjetima koji su tada vrijedili (nisu mogli na vrijeme planirati svoje znanstvene aktivnosti s obzirom na nove, strože uvjete). U svakom slučaju, to bi trebalo vrijediti za sve koji do reizbora imaju manje od četiri godine. 2) Prema sadašnjem prijedlogu, kriteriji za reizbor su definirani prema uvjetima za više radno mjesto (polovica uvjeta). Smatram da to nije korektno, prvenstveno prema višim znastvenim suradnicima jer su uvijek razlike uvjeta za njihov prelazak u znanstvenog savjetnika bile znatno veće nego razlike uvjeta za prelazak znanstvenog savjetnika u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. Prema vrijedećim nacionalnim kriterijima za prirodne znanosti, novi znanstveni savjetnik treba imati barem 9 radova od zadnjeg izbora, a novi znanstveni savjetnik u trajnom zvanju samo 3. Prema ovom prijedlogu bi viši znanstveni suradnik za reizbor trebao 5 radova, a znanstveni savjetnik samo 2, što nikako nije u redu. Osim toga, za više radno mjesto se u pravilu traže i kvalitativno teži uvjeti ("jači radovi" (Q1), vođenje projekata i sl.). Smatram da nije u redu zahtijevati od znanstvenika na jednom radnom mjestu da zadovoljavaju uvjete višeg radnog mjesta (bez obzira na njihov postotak) jer neki (sasvim legalno prema postojećim, kao i upravo predloženim propisima) niti ne namjeravaju prelaziti na više radno mjesto još neko vrijem, a sada će biti prisiljeni boriti se za postignuća koja su do sada bila potrebna samo za više radno mjesto. Zbog oba navedena razloga, smatram da kriterije za reizbor treba drugačije definirati, bez obzira na prividnu eleganciju ovdje predloženog. Recimo prema uvjetima potrebnima samo za postojeće radno mjesto (npr. 1/2 potrebnih uvjeta za izbor na postojeće radno mjesto). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2225 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2226 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2227 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2228 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2229 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2230 | Goran Petrović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Podilazeći stručnim studijima urušava se ionako krhki sustav sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2231 | ŽELJKA ROSANDIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Željka Rosandić, v. pred. Predsjednica Katedre za opće predmete i zajedničke sadržaje, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Sveučilište u Slavonskom Brodu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2232 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. | Primljeno na znanje | Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu. |
| 2233 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2234 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2235 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Člankom 45. stavkom 4. normirano je sljedeće: Suradniku koji je negativno ocijenjen prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona jer ovo je u suprotnosti s općim radnim zakonodavstvom. | Primljeno na znanje | U stavku 4. navedeno je da suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno prestaje radni odnos po sili zakona. |
| 2236 | Davor Švaić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U vezi članka 40. stavka 3. smatramo kako se ovakvom normativnom regulacijom gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju 2 zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Člankom 40. stavkom 5. normirano je sljedeće: Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Mislimo da bi pristupnik svakako na ovakvu rješidbu mogao uložiti prigovor. Člankom 40. stavkom 8. normirano je sljedeće: Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ako nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 11. normirano je sljedeće: Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. Smatramo kako se nedjelovanje Matičnog odbora ne može se smatrati odobrenjem. Ovo je u suprotnosti s prethodnim stavkom 10. Člankom 40. stavkom 12. normirano je sljedeće: Nakon dostave rješenja iz stavka 10., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 11. ovog članka, visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Predlažemo da tako i ostane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2237 | IDA BULAT | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2238 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 100. | Eksplicitno dati značaj i definirati okvir za otvorenu znanost, primjerice, u čl. 100. st. 1. alineja 3. na kraju dodati „otvorene znanosti“. | Primljeno na znanje | Člankom 2. stavkom 4. točkom 2. prijedloga Zakona propisana je otvorena znanost kao temeljno načelo znanstvene i umjetničke djelatnosti. |
| 2239 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 26. | Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2240 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2241 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | 6. Studenti su punopravni, nezaobilazni i aktivan dio akademske zajednice, a visoka učilišta postoje zbog studenata. Studenti trebaju, stoga, zadržati pravo birati čelnike visokih učilišta, (kako je vraćeno u ovaj Prijedlog Zakona u odnosu na Nacrt Zakona), ali je potrebno dodatno urediti neka njihova prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2242 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 29. | Osigurati opstanak i jačanje znanstvenih centara izvrsnosti kako su definirani u čl. 29. važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2243 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 58. | U čl. 58., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2244 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | U čl. 76., 78. i 79. predvidjeti instrumente za olakšavanje upisa i stjecanja studentskih prava stranih (posebno ne-EU) studenata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2245 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Snažnije naglasiti razvojnu komponentu ustroja i rada institucija u sustavu, a posebno instrumente internacionalizacije djelovanja: u čl. 39 i u čl. 40 (vjerojatno u st. 1.) eksplicitno navesti da se znanstvenici iz inozemstva mogu pod istim uvjetima birati na slobodna radna mjesta, bez obzira na njihovu hijerarhijsku razinu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2246 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Domisliti posljedice čl. 51. st. 1 na zapošljavanje mladih znanstvenika u sustavu te na kadrovski razvoj institucija u sustavu. Uz to, vjerojatno bi u prijelaznim i završnim odredbama bilo dobro ostaviti period prilagodbe (npr. 5 godina) predviđenoj promjeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2247 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 44. | U čl. 44 st. 1 bi, zbog angažmana u nastavi, trajanje ugovora o radu za asistente na visokim učilištima trebalo biti dulje od onoga asistenata u znanstvenim institutima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2248 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 116. | Čl. 116. st. 1. briše se. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2249 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | U čl. 99. potrebno je definirati način utvrđivanja početnog iznosa osnovne proračunske komponente. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2250 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 54. | Dodjela počasnih naslova treba ostati u isključivoj nadležnosti sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2251 | Sveučilište u Rijeci | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Zbog značaja autonomije uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta (cf. čl. 4., st. 3.), ali i jačanja integracijskih procesa te jačanja javne odgovornosti sveučilišta prijedloge i ugovaranje programskih ugovora zadržati na razini sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2252 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Ovaj Zakon treba poput prethodnog ostaviti mogućnost pokretanja izbora samo u znanstveno zvanje, nevezano na izbor u nastavno zvanje u okviru radnog mjesta. To je način da stručnjaci iz gospodarstva i drugih institucija mogu ostvariti znanstveno zvanje, a eventualno kasnije i znanstveno-nastavno zvanje, obzirom da upravo takvi stručnjaci s iskustvom u praksi mogu doprinijeti i razvoju znanosti biti zanimljivi predavači studentima jer prenose i vlastito iskustvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlogom Zakona ne uređuju se zvanja. |
| 2253 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | čl 46. (1) Nakon koliko godina? | Primljeno na znanje | Pitanje je nerazumljivo. |
| 2254 | Enes Midžić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | čl 40 (3) Ovime se gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji maju 2 zaposlena u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. (8) ukoliko nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2255 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2256 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2257 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2258 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2259 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2260 | Natalija Jurina Babović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Natalija Jurina Babović, v. pred. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2261 | ksenija stojaković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | U potpunosti se slažem sa prijedlogom Udruge LSP, Ksenija Stojaković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2262 | Luka Delak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 3. | Članak 3., stavak 2. i 3. Komentar: ovim prijedlogom Zakona se studentima, umanjivanjem postotka predstavnika koji mogu svoje mišljenje izraziti u tijelima i postupcima odlučivanja, sloboda izražavanja mišljenja o sustavu i ustanovi u kojima djeluju unazađuje, isto kao što se unazađuje pravo na izravno i neizravno participiranje u kolegijalnim tijelima upravljanja i stručnim tijelima ustanova u sustavu visokog obrazovanja. U stavku 3. je navedeno kako su članovi akademske zajednice obvezni svoje odnose temeljiti na međusobnom povjerenju. Zar je iskaz povjerenja prema studentima i studentskim predstavnicima, kada se zbog izoliranih primjera loše prakse unazađuju prava studentskih predstavnika diljem Hrvatske? Zašto se prije donošenja odredbe o postotnom ograničavanju participacije nisu u obzir uzeli primjeri dobre prakse (poput Sveučilišta u Rijeci), već se – linijom manjeg otpora, odlučilo ograničiti zastupljenost svima. To se ne može nazvati suočavanjem s problemom, već nekako drugačije... - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2263 | Luka Delak | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, C) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona | Sukladno načelima Bolonjskog procesa, studenti su prepoznati kao ključni dionici u oblikovanju vlastitog obrazovanja te se participacija studenata smatra jednom od temeljnih vrednota tog procesa. Kontinuirano se naglašava nužnost uključivanja studenata u procese i tijela odlučivanja i ističe se kako su studenti ravnopravni partneri u tim procesima i tijelima te kako su nezaobilazan i aktivan dio akademske zajednice. Uz to, naglašava se potreba iznalaženja načina kako povećati uključenost studenata u postupke i tijela upravljanja i odlučivanja, a nikako kako to umanjiti (što će se donošenjem Zakona u ovom obliku kako je predstavljen na e-Savjetovanju, nedvojbeno dogoditi). Studenti nikako ne predstavljaju manjinu u akademskoj zajednici, već su jedan od njezinih temeljnih stupova. Kao izravnim „korisnicima“ sustava visokog obrazovanja, studentima se ne smije umanjivati mogućnost iskazivanja mišljenja, jer je to protivno akademskoj slobodi, pluralizmu mišljenja i demokratskim principima. (ESU) Ukoliko se odredbe o postotku zastupljenosti studenata u tijelima odlučivanja (koje su ovim prijedlogom Zakona drastično smanjene) i o onome o čemu studenti smiju ili ne smiju odlučivati ne bi do konačnog donošenja Zakona promijenile, utoliko bi bila dovedena u pitanje predanost Hrvatske obvezi poštivanja, osuvremenjivanja i aktivnog razvijanja načela Bolonjskog procesa u ovom segmentu. Stavkom 2. članka 12. i 19., studenti (odnosno, studentski predstavnici) se u odnosu na ostale skupine akademske zajednice marginaliziraju i odredbama iz tih stavaka se nikako ne afirmira participacija studentskih predstavnika u tijelima odlučivanja. Također, ovim stavcima se relativizira uloga studenata kao ključnih dionika u tijelima odlučivanja na sveučilištima i njenim sastavnicama, uvođenjem jednog o najnižih postotaka zastupljenosti studentskih predstavnika (10%, što je pad s prethodnih 15%), u tijelima odlučivanja u Europi. Postotak je i dosad bio premalen, jer se minimalnih prihvatljivim postotkom kojim studenti mogu imati realan utjecaj na donošenje odluka smatra barem 20%. 10% je veliki korak unazad u uvažavanju i poštivanju glasa studenata pri donošenju odluka na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. U ovom smislu, ovaj Nacrt Zakona također zanemaruje europsku dimenziju hrvatskog sustava visokog obrazovanja, prigušivanjem glasa studenata u tijelima odlučivanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2264 | Luka Delak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Načelno, Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci pozdravlja želju da se uredi i osuvremeni normativni okvir koji regulira znanstvenu i visokoobrazovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj. No, smatramo nužnim izraziti svoju zabrinutost i neslaganje s određenim odredbama unesenim u Nacrt Zakona, jer smatramo da su iznimno nepovoljne po studente i studentske predstavnike te da kao takve moraju biti izmijenjene i/ili pobliže definirane. Navodimo ih kroz segmente ovog e-Savjetovanja. - Luka Delak, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2265 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2266 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama te prijedlog kolegice Ivane Bašić. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2267 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2268 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., v. pred., PBF Zagreb | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2269 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl.46: Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama i brojnih sudionika rasprave da se slobodna studijska godina (sabbatical) omogući i nastavnicima u nastavnim zvanjima. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2270 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Članak 38 Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kojim se predlaže omogućavanje napredovanja po vertikali nakon zvanja višeg predavača te sticanje trajnog zvanja, čime bi se ovoj kategoriji nastavnika osigurao ravnopravan položaj sa ostalim kategorijama nastavnika zaposlenim u sustavu visokog obrazovanja. Ovim nacrtom Zakona mogućnost napredovanja predviđa se i za skupinu lektora i skupinu umjetničkih suradnika, dok su nastavnici u nastavnim zvanjima zaposleni na veleučilištima kao i zaposleni u znanstveno-nastavnim zvanjima mogućnost napredovanja i sticanja trajnog zvanja imali i do sada. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, Predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2271 | DUBRAVKA VILKE-PINTER | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podržavamo prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama u vezi s preinakama teksta stavka (4) članka 2. dr.sc. Dubravka Vilke-Pinter, viši predavač, predstojnica Zavoda za društvene i humanističke znanosti, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2272 | Željko Trzun | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam navedeni "Nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2273 | Leonida Visković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Mislim da je u redu da se studentima specijalističkih studija priznaju ista prava sto se tice bodova i akademske izobrazbe, jer ipak je razlika da li je netko zavrsio 3 godine ili 5 godina. Ukoliko se to ne izjednači i ne odobri postavlja se pitanje zašto je uopce studentima omogućeno da upisu ovakav studij, da li je to samo punjenje proračuna obrazovnih institucija?! Svakako treba izglasati ovaj zakon i usvojiti ga, jer previse je tu studenata u igri koji gube svoje statuse u protivnom i ostaju u nekom međuprostoru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2274 | Marko | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam promjenu akademskog naziva titula stručnih studija i podržavam oznaku mag. bez struč jer se u gotovo svim državama ne označavaju nazivi titula sa specifičnim slovima za neki jezik kao npr. slova č,š,đ itd. na Hrvatskom jeziku zbog nemogućnosti prepoznavanja tih slova u inozemstvu. Prijevod titule na engleski je u redu. Inozemni poslodavci bez problema prihvaćaju titulu sa TVZ-a, procjenjuju znanje kandidata i gotovo nikad ga ne stavljaju u neki podređeniji položaj prema nekom sa završenim sveuč. studijom ako pokaže veće znanje od njega tako da ovo što se radi u Hrvatskoj nema nikakvog smisla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2275 | Matea Zajc Petranović | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 39. | Stavak 3 Članka 39 predlaže "na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti .... i koja je upisana u Upisnik znanstvenika." Znači li to automatsku diskvalifikaciju iz natječaja svih prijavitelja iz inozemstva, bilo znanstvenika-povratnika bilo državljana drugih zemalja, koji prilikom prijave na natječaj nisu upisani u Upisnik znanstvenika? Ako da, onda se postavlja pitanje svrhovitosti dijela predloženog stavka 4, članka 40, u kojem piše da se javni natječaji trebaju oglasiti i na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskog istraživačkog prostora na engleskom jeziku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Predlagatelj je mišljenja kako navedena odredba ne podrazumijeva automatsku diskvalifikaciju prijavitelja iz inozemstva. |
| 2276 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 110. | Čl. 110., st. 1, st. 3 (1) Nastavnik, znanstvenik ili suradnik izabran na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno, nastavno ili suradničko radno mjesto prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavlja s radom na istome radnome mjestu. Rokovi za izbor ili reizbor nastavnika, odnosno znanstvenika propisani ovim Zakonom, počinju se računati danom izbora ili reizbora na radno mjesto. (3) Nastavnik, znanstvenik i suradnik koji je znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, nastavno, suradničko ili stručno zvanje izabran prije stupanja na snagu ovoga Zakona zadržava stečeno zvanje. Komentar: Prijelazne odredbe ne uređuju dovoljno jasno položaj znanstveno-nastavnog kadra zatečenog na radnim mjestima koja ne odgovaraju njihovom stečenom znanstvenom zvanju, odnosno temeljem njih nije jasno impliciraju li one usklađivanje stečenog zvanja i radnog mjesta. Treba se jasno ograditi od mogućnosti retroaktivne primjene novih pravilnika spram ove kategorije zaposlenika; ne smije se dopustiti da se ukidanjem znanstvenih i nastavnih zvanja derogiraju već stečena znanstvena i pripadajuća im radna mjesta, odnosno plaće i druga materijalna prava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2277 | Ivana Haničar Buljan | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | Čl. 40., st. 1 (1) Na slobodno radno mjesto na javnom visokom učilištu i javnom znanstvenom institutu nastavnik, znanstvenik i suradnik zapošljava se u postupku pokrenutom javnim natječajem. Komentar: kategorija „slobodnog radnog mjesta“ je provizorna jer nije jasno njezino značenje u kontekstu programskog ugovora koji se sklapa, a koji predviđa i mogućnost izmjena/dopuna u opravdanim slučajevima poput povećanja rashoda za plaće i materijalna prava | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u pravilniku kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. |
| 2278 | Zlatko Jankoski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Mišljenja sam da bi trebalo razlikovati skraćene nazive za znanstveno-nastavna i nastavna zvanja u trajnom izboru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2279 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 101. | Uz stavak 1. Nejasno je što bi bili ciljevi za umjetničko područje. Prema članku 82 ovog nacrta: Ciljevi umjetničke djelatnosti su: 1. proširivanje i produbljivanje umjetničkog stvaralaštva, 2. razvoj umjetničke produkcije, 3. poticanje kulturne industrije te 4. povezivanje umjetničke djelatnosti i visokog obrazovanja A predložen je i novi popis ciljeva u članku 82. | Primljeno na znanje | Ciljevi umjetničke djelatnosti dopunit će se u članku 82. stavku 2. prijedloga Zakona. Sadržaj programskog ugovora, proračunska formula, pokazatelji i kriteriji utvrđivanja visine udjela pojedinih proračunskih komponenti, postupak pregovaranja i rokovi sklapanja programskog ugovora te kvalitativni i kvantitativni indikatori za mjerenje uspješnosti ostvarenja ciljeva utvrđenih programskim ugovorom utvrdit će se uredbom Vlade Republike Hrvatske sukladno članku 102. stavku 10 prijedloga Zakona. |
| 2280 | Igor Gabrić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | U članku 38 nisu navedeni skraćeni nazivi za redovitog profesora u trajnom izboru te za profesora stručnog studija u trajnom izboru. Smatram da bi to trebalo dodati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2281 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Uz stavak 2. Ovom odredbom se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. Posebno je ovo vidljivo kod integriranih sveučilišnih studija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2282 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Molimo pojašnjenje ukidanja zajedničkog studija; naime, ALU prema važećem Zakonu izvodi zajednički studij gdje je nositelj u izvođenju studijskog programa i takva zakonska odredba u potpunosti odgovara potrebama zajedničkog studija na ALU i FF-u. | Primljeno na znanje | Predlagatelj Zakona smatra da je zbog načela jednostavnosti potrebno objediniti u jedan pojam zajednički i združeni studij tako da će domaća visoka učilišta, umjesto zajedničkog, osnivati združene studije u skladu sa propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. |
| 2283 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 60. | Uz stavak 4. Kao i u članku 58. predlažemo da ova mogućnost bude propisana za umjetničke akademije koje to imaju propisano svojim statutima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2284 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Predlažemo u Zakon uvrstiti odredbu nakon koliko godina nastavniku može biti odobrena slobodna studijska godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno će visoko učilište urediti općim aktom. |
| 2285 | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 20. | Uz stavak 2. točka 4: Razjasniti programski ugovor koji dekan izrađuje. Koji je to programski ugovor, nije jasno? Programski ugovor može biti način rada i provođenja studijskih programa. | Primljeno na znanje | Misli se na programski ugovor iz članka 102. prijedloga Zakona. |
| 2286 | Ado Matoković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Mislim da bi trebala postojati razlika u kraticama kod nastavnih radnih mjesta: profesor stručnog studija i (prijedlog prof. struč. stud.) profesor stručnog studija u trajnom zvanju (prijedlog prof. struč. stud. u t.z.) što bi trebalo biti izraženo i kroz pripadajući koeficijent. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2287 | Tomislav Blažinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam prijedlog! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2288 | Tamara Sladoljev-Agejev | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Čl.46: Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke u visokoškolskim ustanovama da se plaćena studijska godina omogući i NASTAVNIM zvanjima. dr.sc. Tamara Sladoljev-Agejev, v.pred., Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2289 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 74. | Pozdravljam studentsku inicijativu za usklađivanjem akademskih i stručnih naziva 300=300. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2290 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2291 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2292 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2293 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak, naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2294 | Jelena Hodak | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podupirem primjedbe, prijedloge izmjena i obrazloženje Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Jelena Hodak naslovni predavač, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2295 | ANA KOVAČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ana Kovačić, prof., viši predavač, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2296 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Člankom 92. stavkom 5. normirano je: Listu kandidata za članove matičnih odbora utvrđuje Ministarstvo te je u roku 30 dana od dana završetka javnog poziva za predlaganje kandidata dostavlja Nacionalnom vijeću. Nacionalno vijeće imenuje članove matičnih odbora vodeći računa da većinu članova čine redoviti profesori i redoviti profesori u trajnom izboru. Što znači utvrđuje? Ministarstvo nije kvalificirano za to jer arbitrarno može skinuti nekog s liste. | Primljeno na znanje | Ministarstvo utvrđuje ispunjavaju li prijavljeni kandidati formalne uvjete javnog natječaja u odnosu na mogućnost uvrštavanja na listu. |
| 2297 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 83. | Člankom 83. stavkom 1. normirano je kako Znanstvena djelatnost u smislu ovoga Zakona uključuje temeljno i primijenjeno znanstveno istraživanje uz posebnosti izražene u istraživanju u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti. Nije jasno zašto su navede samo ove znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2298 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U članku 77. stavku 1. alineji 2. iza riječi znanstvenom dodati riječi:” i umjetničkom” Člankom 77. stavkom 4. normirano je da Student u redovitom statusu ima pravo najviše jednom ponavljati svaku studijsku godinu. Ovo je kriva normiranost jer ne postoji ponavljanje studijske godine nego ponovni upis preostalih predmeta i obveza. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2299 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 68. | Člankom 68. stavkom 2. se onemogućuju nijanse upisa manjeg ili većeg broja ECTS-a godišnje. Trebalo bi dodati “u pravilu” jer se gotovo nikad ne upisuje točan broj ECTS-a godišnje, ali na razini ukupnog trajanja studija mora biti minimalno 60 godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2300 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 64. | Člankom 64. stavkom 3. normirano je sljedeće: Združeni studij akreditira se pred Agencijom ili drugom međunarodnom akreditacijskom agencijom u Europskoj uniji. Akreditacijski postupak združenog studija provodi se u skladu s propisima kojima se uređuje osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Smatramo kako ukidanje akreditacije od strane sveučilišta dodatno komplicira postupak i nameće zamjetni trošak. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2301 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 45. | Člankom 45. stavkom 4. normirano je sljedeće: Suradniku koji je negativno ocijenjen prestaje radni odnos po sili zakona. Mislimo da ovo nije dobra normiranost i da bi suradniku trebalo dati još jednu šansu da se popravi te da nakon eventualnog drugog negativne ocjene prestane radni odnos po sili zakona jer ovo je u suprotnosti s općim radnim zakonodavstvom. | Primljeno na znanje | U stavku 4. navedeno je da suradniku koji je negativno ocijenjen dvije godine uzastopno prestaje radni odnos po sili zakona. |
| 2302 | Akademija dramske umjetnosti | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | U vezi članka 40. stavka 3. smatramo kako se ovakvom normativnom regulacijom gubi status Ovlaštenog vijeća te svi fakulteti koji imaju 2 zaposlena nastavnika u određenom polju umjetnosti mogu u tom polju izabirati nastavnike. Time se ruše i razvodnjavaju dosad postignuti kriteriji izbora u zvanja koji su u dijelu postupka bili u nadležnosti Ovlaštenih vijeća. Člankom 40. stavkom 5. normirano je sljedeće: Prijave na natječaj i dokazi o ispunjavanju kriterija podnose se u elektroničkom obliku. Mislimo da nije dobro ni zakonski utemeljeno normirati da se prijave na natječaj i predmetni dokazi podnose u elektroničkom obliku. Svakako se mora dozvoliti prijava i putem pošte, odnosno osobnom dostavom na ustanovu i sl. Mislimo da bi pristupnik svakako na ovakvu rješidbu mogao uložiti prigovor. Člankom 40. stavkom 8. normirano je sljedeće: Senat, fakultetsko ili akademijsko vijeće, vijeće veleučilišta, odnosno znanstveno vijeće donosi odluku o usvajanju ili odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva u roku 30 dana od dana zaprimanja ovoga mišljenja. Što znači odbijanje izvješća stručnog povjerenstva ako nije stručno obrazloženo. Samo glasanje protiv izvješća nije stručni sud, već otvara prostor manipulacijama. Odbijanje izvješća mora ostaviti mogućnost za dodatno obrazloženje stručnog povjerenstva. Člankom 40. stavkom 11. normirano je sljedeće: Ako nadležni matični odbor, odnosno nadležno matično povjerenstvo ne donese rješenje iz stavka 10. ovoga članka u propisanom roku, smatra se da kandidat ispunjava Nacionalne sveučilišne, znanstvene i umjetničke kriterije, odnosno Nacionalne veleučilišne kriterije. Smatramo kako se nedjelovanje Matičnog odbora ne može se smatrati odobrenjem. Ovo je u suprotnosti s prethodnim stavkom 10. Člankom 40. stavkom 12. normirano je sljedeće: Nakon dostave rješenja iz stavka 10., odnosno nastupom pretpostavke iz stavka 11. ovog članka, visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. U slučaju izbora suradnika na slobodno radno mjesto nakon donošenja odluke o usvajanju mišljenja stručnog povjerenstva visoko učilište, odnosno znanstveni institut s izabranim kandidatom sklapa ugovor o radu. Mislimo da ovo nije dobro rješenje jer Matični odbor (barem do sada) je odlučivao o tome ispunjava li kandidat-pristupnik natječaja uvjete za izbor u umjetničku komponentu umjetničko-nastavnog zvanja. Pitanja koja se tiču nastave, institucionalnog i van institucionalnog rada i druga pitanja je propitivao Senat Sveučilišta odnosno nadležna Vijeća područja Sveučilišta. Dakle, imali smo dvije različite instance koje su propitivale raznorodne vrste uvjeta, ispunjava li ih predloženik-pristupnik natječaja ili ne. Predlažemo da tako i ostane. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2303 | Josip Užar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, već sam nekoliko puta sudjelovao na esavjetovanju slične tematike. Ovim putem pozdravljam odluku da se titula stručnog specijalista zamjeni sa titulom magistra budući da je takva praksa prihvaćena svugdje u svijetu, a stručni specijalist je isključivo naziv koji je "izmišljen" u Hrvatskoj i za strano tržište rada je neprepoznatljiv, a ponekad je nedorečen i u domaćoj praksi. S poštovanjem, Josip Užar 300=300. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2304 | Hrvatski sveučilišni sindikat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Nacrt zakona o visokom obrazovanju i znanosti ovim prijedlogom ukida znanstvena, znanstveno-nastavna i nastavna zvanja. Na njihovo mjesto uvodi radna mjesta istih naziva. Nejasno je što to zapravo, u stvarnom životu znanstvenika i nastavnika znači? Do sada je svaki znanstvenik/nastavnik u nastavi, kroz primjereno definiranu akademsku proceduru bio biran u navedena zvanja. Najčešće od trenutka stjecanja uvjeta za izbor u zvanje ili napredovanje institucija na kojoj je ostvaren radni odnos je provodila proceduru pokretanja izbora u zvanje. Izvještaji povjerenstava slali su se nadležnom matičnom odboru koji je sukladno utvrđenim procedurama procjenjivao ispunjava li kandidat uvjete ili ne. Tim postupkom kandidat bi stekao znanstveno zvanje, dok je znanstveno-nastavno stjecao na instituciji zaposlenja, i opet ispunjavajući određene uvjete. Dakle, kandidat je ostvario zvanje koje se vezivalo uz njega i njegov rad osobno. Nacrt novoga zakona zvanja pretvara u radna mjesta. Radno mjesto, a iz navedenih razloga, nejasna je kategorija u ovome predmetu. Radno mjesto najednom znanstveno-nastavnu kategoriju veže isključivo uz radno mjesto, no ne i izvan toga. Preciziranje se navodno predviđa uredbom koju će donijeti ministar, pa u ovom trenutku možemo samo pretpostaviti da bi poslodavac na razini sastavnice sveučilišta (dekan) donio sistematizaciju radnih mjesta gdje bi se preciziralo za koju bi vrstu poslova ili razinu studija bila potrebna radna mjesta koja bi se zvala imenima dosadašnjih zvanja. Naše je iskustvo s postojanjima ovakvih dokumenata kritično, jer su do sada ovakve akte sastavnice doživljavale kao neke administrativne nužnosti, dok bi sada ovakvi akti trebali postati strateški i vizionarski dokumenti, donošeni pažljivo, promišljeno i bez osobnih preferenci pojedica, kao zajednički stav cijelog kolektiva. Ta bi se radna mjesta također mogla i ukidati, ako ne bi bila opravdana potrebama na tržištu rada, dok je upitno čija bi to odluka bila. Nadam se kako smo svi svjesni da svi studijski programi u Hrvatskoj (pa ni u Kini) nisu "opravdani" isključivo tržišnim potrebama. Sukladno ideji ovoga Nacrta, a koja j eu financijskom konceptu zorno vidljivija kroz način financiranja putem programskih ugovora sastavnica pojedinih sveučilišta kojima bi ubuduće rukovodio ministar putem dekana, takvi tržišno "neopravdani" studijski programi bili bi ukidani radi ”neisplativosti”, a znanstvenici u nastavi, sada nastavnici bez kvota bili bi preraspoređeni na neko drugo (neadekvatno!?) radno mjesto ili bi ostali bez posla. Time bismo sveučilišta sveli na menadžerske korporacije, čiji je isključivi cilj stjecanje financijske dobiti, a ne transfer znanja. Također, na taj način razbija se humboltovski princip sveučilišta, proces (navodno!?) započet bolonjskom reformom, koji će u praksi protjerati znanost sa sveučilišta. Sveučilišta bi se na ovakav način preoblikovala u visoke škole koje studente definiraju kao objekt u skladu s potrebama za tržište rada. To je izuzetno opasan proces za hrvatsku znanost koja postaje dio administrativnog aparata Države, što je naročito opasno zbog nejasnog koncepta motivacije, ambicije i aktivnosti u ovome sustavu. On je do sada bio nezavisan od politika koje dođu i prođu, neke se i vrate, no nemaju meritorni učinak na sadržaje znanstvenih istraživanja. Predloženi koncept narušava ove slobode, a bio bi izvediv tek kada bi se ostvario široki znanstveni i društveni konsenzus oko glavnih ciljeva hrvatske znanosti u idućih 30 godina. Tek kada bi se donio ovakav dokument od strateškog značaja, aklamacijski podržan na svim razinama, ovakav bi model upravljanja znanošću bio moguć. Kako toga nema, stjeće se dojam pokušaja nametanja kontrole bez jasnog obrasca kojim se to postiže i bez analize dugoročnih posljedica. Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Vlatka Vukelić. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2305 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 53. | "(1) Visoko učilište, odnosno znanstveni institut može angažirati naslovnog nastavnika, odnosno naslovnog znanstvenika. (2) Naslovni nastavnik, odnosno naslovni znanstvenik je osoba koja nije u radnom odnosu s visokim učilištem, odnosno znanstvenim institutom, ali ispunjava kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto ." Ako visoko učilište ili znanstveni institut ne ulazi u radni odnos s naslovnim nastavnikom/znanstvenikom, što znači da je visoko učilište ili znanstveni institut naslovnog nastavnika/znanstvenika "angažiralo"? Također, nije objašnjena svrha koncepta naslovni nastavnik/znanstvenik. | Primljeno na znanje | Angažman iz stavka 1 ovog članka regulira se pravnim poslom koji nije ugovor o radu. |
| 2306 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 17. | "(4) Položaj vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije kao sastavnice javnoga sveučilišta uređuje se ugovorom između sveučilišta i osnivača vjerskog fakulteta, odnosno umjetničke akademije, uz pridržavanje međunarodnih ugovora." Nije definirano što je vjerski fakultet. Također, dio citiranog teksta koji glasi ", uz pridržavanje međunarodnih ugovora" je nepotreban jer navedeno implicira Ustav RH (Redakcijski pročišćen tekst Ustava Republike Hrvatske; "Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.; https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Redakcijski_prociscen_tekst_Ustava_Republike_Hrvatske_Ustavni_sud_Republike_Hrvatske_15._sijecnja_2014_.pdf), specifično članak 134. ("Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava."). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2307 | Miroslav Policki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | "(4) Znanstvena i umjetnička djelatnost temelji se na: [...] 8. poticanju i prihvaćanju specifičnosti nacionalnih sadržaja" Značenje citiranog teksta je nejasno. Osnovni cilj znanstvene djelatnosti je utvrđivanje onog što je stvarno. Ono što je stvarno se ne mijenja ovisno o državi ili narodu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2308 | Miroslav Policki | II. PREGLED STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA, B) Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom | "Novost u donošenju prijedloga Zakona jasno je isticanje umjetničke djelatnosti kao zasebne kategorije čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti te se za umjetnike propisuje Upisnik umjetnika." Umjetničko stvaralaštvo i umjetničko istraživanje su vrijedni, ali nisu jednakovrijedni znanstvenoj djelatnosti. Znanstvena djelatnost dovodi do objektivnih poboljšanja životnih uvjeta i time je vrijednija. Što biste radije imali, novo umjetničko remek-djelo ili lijek za neizlječivu bolest? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2309 | Miroslav Policki | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam činjenicu da Nacrt ne sadržava obvezu studentima da pohađaju obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Vjerujem da je predlagatelj prepoznao da je potpuno neprimjereno da država punoljetnim osobama (što studenti visokih učilišta skoro svi jesu) koje nisu u državnoj ili javnoj službi koja zahtijeva određenu razinu tjelesne spreme propisuje obvezu hoće li, gdje, kada i kako provoditi tjelovježbu, budući da demokratsko i slobodno društvo, kakvo RH jest, treba osigurati razumno maksimalnu slobodu svojim članovima. U skladu s napisanim, molim predlagatelja da odbaci prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji bi takvu obvezu propisao. Ne samo da je prijedlog kontradiktoran jer izjednačava koncepte pravo i obveza, koji su suprotni ("Student svoje pravo na skrb o njegovoj tjelesnoj dobrobiti ostvaruje kroz obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture"), nego je i sramotan budući da pokušajem uvođenja nepotrebnih i arbitrarnih obveza pokušava vratiti društvo natrag prema stanju neslobode svojstvenom totalitarnim režimima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2310 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 108. | Prilagoditi rokove prilagodbe i donošenja drugih zakonskih i podzakonskih akata s obzirom da jedan fakultet ovisi o aktima koje donosi ne samo nadležno ministarstvo, već i sveučilište, pa davanje jednog jedinstvenog roka od npr. 6 mjeseci za sve dionike nije realno provedivo. Osim toga, prevelik je broj podazakonskih akata koje donosi ministar, čime se zadire u autonomiju sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Propisani rokovi su u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima izrade akata. |
| 2311 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 99. | Osnovna proračunska komponenta mora obuhvatiti materijalne troškove poslovanja, ali iz godina kada su troškovi poslovanja bili na teret proračuna. Ista ne bi trebala biti predmet pregovaračkog postupka! U slučaju privremenog financiranja bez potpisanog programskog ugovora periodično smanjenje doznake ugasit će pojedina visoka učilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2312 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 98. | Tko provodi pregovarački postupak u ime pojedinog visokog učilišta? Ukoliko će svaki čelnik zasebno pregovarati, dovodi se u pitanje opstanak pojedinih visokih učilišta. Uspješnost pregovora ovisi o sposobnosti i pozicioniranosti stranaka u pregovaračkom postupku. | Primljeno na znanje | Pregovore u ime pojedinog visokog učilišta provodi čelnik visokog učilišta. |
| 2313 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 95. | Predlaže se unificiranje administrativne elektroničke programske potpore na razini sveučilišta ili Republike Hrvatske, odnosno nadležnog ministarstva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2314 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 93. | Smatramo kako Rektorski zbor Republike Hrvatske trebaju činiti samo rektori javnih sveučilišta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2315 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | U vezi stavka 1. točke 6. ne razumijemo što znači ''s drugog studija''? Drugog studija na istom visokom učilištu, sveučilištu, stranom visokom učilištu? | Primljeno na znanje | Isto će se urediti općim aktima visokog učilišta. |
| 2316 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 76. | U vezi stavka 2. – na koji način i kojim resursima provjeravati je li student u redovitom statusu u radnom odnosu? Tko snosi i kakve posljedice ako se ustanovi da je student u redovitom statusu u radnom odnosu? Socijalni standard u RH nije dovoljno visok kako bi ograničavali studentima pravo na rad, bez obzira na status. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2317 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 52. | Podržavamo ovakvo zakonsko rješenje, međutim, što u situaciji kada se radi o dužem bolovanju ili npr. rodiljnom dopustu, kada rok od šest mjeseci maksimalnog trajanja zamjene ne znači puno. Dajemo primjer mlade asistentice i korištenja prava na čuvanje trudnoće i nakon toga rodiljnog dopusta kada šest mjeseci ne pokriva možda niti trećinu njena izbivanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2318 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Smatramo kako pravo korištenja slobodne studijske godine treba proširiti i na izvanredne profesore. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Navedeno će visoko učilište urediti općim aktom. |
| 2319 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 19. | Nije razumljiva definicija reprezentativnog sindikata – koliko zaposlenika / članova fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća treba biti u članstvu nekog sindikata da bi on bio reprezentativan. Nadalje, koliki postotak predstavnika sindikata treba biti zastupljen u fakultetskom, odnosno akademijskom vijeću na broj članova vijeća? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Pitanje reprezentativnosti regulirano je Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i radnika (NN 93/14, 26/15). |
| 2320 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 16. | Smatramo kako je navedeni članak u suprotnosti s autonomijom Sveučilišta zagarantiranom Ustavom Republike Hrvatske, kao i s člankom 4. Nacrta Zakona. Naime, mogućnost da izvršna vlast odlučuje o osnivačkim pravima i statusnim promjenama visokog učilišta nije prihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2321 | Metalurški fakultet | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 15. | Smatramo kako je navedeni članak u suprotnosti s autonomijom Sveučilišta zagarantiranom Ustavom Republike Hrvatske, kao i sa člankom 4. Nacrta Zakona. Naime, mogućnost da izvršna vlast sudjeluje u nadziranju rada javnog visokog učilišta, a ne radi se o redovitom nadzoru iz članaka 104., 105. i 106. Nacrta Zakona, nije prihvatljiva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2322 | DAMIR DURDOV | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Kad puhne jugo boli glava dugo, ako prođe ovaj nakaradni Nacrt na Prijedlog Zakona koji je kukavičje jaje podvaljeno 300=300 zatvorenicima na facebooku od strane par tzv. vođa te grupe 300=300, sjetite ih se skupa s nebulozama od juga. Kako imate mogućnost poslijediplomskog stručnog 5g upisat na diplomske sveučilišne, još 5g pa još 2g specijalističkog na sveučilišnim studijima pa tek tada upisat doktorski poslijediplomski, kako je sve dirigirano . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2323 | Damir Jugo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Vijeće veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske u cjelosti podržava reformske procese te donošenje predloženog Nacrta. Podrška se posebno odnosi na promjenu stručnih naziva koji se stječu završetkom specijalistiških diplomskih stručnih studija, mogućnost upisa poslijediplomskih studija sa završenim stručnim diplomskim studijima, kao i promjenu naziva visokih učilišta iz visokih škola u veleučilišta. Vijeće veleučilišta i visokih škola ima usvojilo je i dostavilo Ministarstvu znanosti i obrazovanja kao predlagaču Nacrta svoje prijedloge i sugestije na tekst Nacrta koji se nalaze u komentarima uz pojedine članke Nacrta. S poštovanjem, dr. sc. Damir Jugo, prof. v. š. Predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2324 | Dijana Barušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, imate dopunske isprave stručnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijeddiplomski studij i mag. diplomski stručni studij. Također, imate dopunske isprave sveučilišnih studija u kojima piše ishod učenja to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima baccalaureus prijediplomski sveučilišni studij ,mag. diplomski sveučilišni studij. Točno i precizno piše što razdvaja stručne od sveučilišnih studija i to je jedino potrebno pa poslodavac sam ocijeni što mu treba. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2325 | Deni Bošnjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2326 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Prijedlog za produžavanje radnog odnosa do 67 godina može uzrokovati vrlo negativne posljedice, pogotovo u svjetlu ograničene mase koeficijenata koja je već uzrokovala nesrazmjer izvrsnosti i kategorije radnog mjesta: - ugrožava zapošljavanje izvrsnih mladih znanstvenika, koji su prisiljeni otići iz zemlje, utječe na motivaciju mladih da uopće ostanu raditi u znanosti te time prijedlog ne može biti ni demografski opravdan - zaustavlja napredovanja svih mlađih u sustavu-prema dosadašnjem modelu koeficijenata (Koeficijenti radnih mjesta (Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN25/2013) u 1 godini za 1 Znanstveni savjetnik s koeficijentom 2.425 zasutavlja: - ili a) izbor 1 višeg asistenta u znanstvenog suradnika i napredovanje 5 znanstvenih suradnika u više znanstvene suradnike (6 mlađih znanstvenika) ili b) izbor 1 višeg asistenta u znanstvenog suradnika napredovanje 1 znanstvenih suradnika u višeg znanstvenog suradnika napredovanje dva viša znanstvena suradnika u jednog znanstvenog savjetnika (4 mlađih znanstvenika) ili c) izbor 1 višeg asistenta u znanstvenog suradnika napredovanje 1 znanstvenih suradnika u višeg znanstveno suradnika napredovanje 1 viša znanstvena suradnika u jednog znanstvenog savjetnika napredovanje 1 znanstvenog savjetnika u znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju (4 mlađih znanstvenika) - prijedlog je podložan i tužbama na Ustavnom sudu jer nije ravnopravno s ostalim visokoobrazovanim pojedincima u javnom sektoru - osim toga, trenutni zakon o radu ne brani rad i nakon 65. godine, te definira pod kojim uvjetima je to moguće; štoviše poticajno je da produženje rada nakon 65. godina bude SAMO i ISKLJUČIVO na temelju sredstava iz vlastitih projekata je bi se time stvarno osiguralo da ostanu najizvrsniji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2327 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2328 | Nadica Maltar-Strmečki | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i kolegice Daniele Horvat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2329 | SINIŠA ZORICA | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 77. | Člankom nisu jasno definirani izvanredni studenti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2330 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Svakako podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Ivana Čizmić, v.pred. Zavod za jezike, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2331 | Ivana Čizmić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Svakako podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama vezan uz članak 38. stavak 3. Ivana Čizmić, v.pred. Zavod za jezike, Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2332 | Constanza Lizačić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kako slijedi: Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. mr. sc. Constanza Lizačić, v. pred. Katedra za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2333 | Marinela Aleksovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedlog Ivane Bašić i Ranke Đurđević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marinela Aleksovski, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofski fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2334 | Marinela Aleksovski | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Ivane Bašić i Ranke Đurđević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marinela Aleksovski, viša lektorica Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Filozofski fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2335 | MAJA DUTOUR SIKIRIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Primjena članka 51., u situaciji kada povećanje mase koeficijenta nije dozvoljena, bi značila da u prve dvije godine od stupanja zakona na snagu: a) neće biti zapošljavanja mladih znanstvenika, b) neće biti napredovanja znanstvenika u sustavu. Za ilustraciju, odlaskom znanstvenoga savjetnika ili redovnog profesora u trajnom zvanju u mirovinu oslobađa se masa koeficijenata koja je dovoljna za zapošljavanje jednog docenta ili znanstvenog suradnika i napredovanje 3-5 znanstvenika/nastavnika. Neselektivno produžavanje radnog odnosa svim nastavnicima i znanstvenicima potaknut će odlazak mladih, što će se odraziti na kvalitetu a time i na konkurentnost sustava. Ostavljanje dobne granice na 65 godina ni u kom slučaju ne sprječava znanstvenike i nastavnike da nastave raditi i nakon 65. godine života, ako je to poslodavcu potrebno, financirani iz vlastitih sredstava kako je definirano u važećem Zakonu o radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2336 | Slavko Vujević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Ovaj zakon ima dosta dobrih odredbi i predstavlja korak naprijed. Jedna od tih odredbi je bila i ta da studentski predstvanici ne mogu birati rektore i dekane, ali je ta odredba izbačena iz ove inačice Nacrta prijedloga zakona. Zašto? Koji su to centri moći ishodili da se izbriše ova izvrsna odredba? Studentski predstavnici su uglavnom vrlo loši studenti koji na taj način grade svoju političku karijeru. Pristupnici za dekana i rektora koji "pridobiju" studentske predstavnike u pravilu pobjeđuju, a studentski predstavnici trguju sa svojim glasovima. To bi svakako trebalo spriječiti. Studenti se trebaju baviti studiranjem, a ne politikom. Osim toga, smatram da bi svim veleučilišnim i sveučilišnim nastavnicima trebalo biti zabranjeno da budu članovi političkih stranaka te da budu kandidati na lokalnim i državnim izborima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2337 | Kata Špika | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Podržavam nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i smatram da se nikako ne trebaju poistovjećivati stručni studiji sa ostalim sveučilišnim studijima. U startu se već razlikuju, jer pravilo je, tko se ne uspije upisati na sveučilišne studije, upisuje se na stručne. Zahvaljujem, Kata Špika prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2338 | Kata Špika | A) Pregled stanja, b) Strateška osnova za donošenje Zakona | Poštovani, U potpunosti prihvaćam nacrt prijedloga zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti , a osobito prihvaćam izmjene o osuvremenjivanju Bolonjskog procesa uvođenjem načela utvrđenih recentnim ministarskim priopćenjima kojima se proklamira stvaranje inkluzivnog, inovativnog i interkonektivnog Europskog prostora visokog obrazovanja te zacrtavaju ciljevi koji bi na razini potpisnica Bolonjske deklaracije trebali biti ostvareni do 2030. godine. Zahvaljujem , Kata Špika prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2339 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2340 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2341 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedloge izmjena stavka (3) članka 38. i suglasan sam s obrazloženjima Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2342 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podržavam prijedloge i obrazloženja izmjena stavka (1) članka 37. kako su ih u svojim komentarima izložili Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama te kolegica Ivana Bašić. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2343 | Saša Bjelobaba | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | U potpunosti podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama u vezi preinaka u tekstu stavka (4) članka 2. dr. sc. Saša Bjelobaba Odsjek za strane jezike, pedagošku i kineziološku edukaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2344 | Tomislav ŠARIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 10. | Podržavam u cijelosti prijedlog Sveučilišta u Slavonskom Brodu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2345 | Lidija Ribarović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam Zakon iz razloga što je nemoguće poslodavcu objasniti tko je stručni specijalist na tržištu rada. Nakon 5 godina studiranja dovedeni smo do toga da se stalno moramo boriti za svoja prava i dokazivati. Naravno da smo zaslužili titule magistara jer drugo ništa nije prepoznato. S obzirom da smo pohađali programe odobrene od strane Ministarstva, to isto Ministarstvo je dužno da nam osigura priznavanje diplome. Nadam se da će se jednom stati na kraj svima koji omalovažavaju studente stručnih studija, a istima predaju i naplaćuju školarine. Dajte nam titule koje zaslužujemo. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2346 | BRUNO POLONIJO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Uz komentare koje sam ostavio na članku 74 i 113 vezano uz akademske titule ostavio bi jednu generalnu opasku vezanu uz neke stvari. Naime postoji ozbiljna problematika izvođenja poslijediplomskih studija za studente veleučilišta na sveučilištima. Vjerojatno nije veliki prioritet, ali smatram malo diskriminatornim da kao student veleučilišta moram na doktorat u Sloveniju da bi mogao dobiti odgovarajuću titulu jer sveučilišta koja obavljaju poslijediplomske stručne studije, pa čak i primaju studente na poslijediplomske stručne studije sa sveučilišnih stručnih studija odbijaju dati odgovarajuću titulu studentima veleučilišta koji odu na poslijediplomske studije (recimo u sklopu cjeloživotnog učenja). Kroz upite koje sam slao nekim akademskim institucijama vezano za obavljanje poslijediplomskih studija iz područja informatike objašnjeno mi je da mogu platiti, studirati i završiti poslijediplomski studij, ali neću dobiti diplomu osim ako ne prođem opet prvostupnički i magistarski/specijalistički studij na sveučilištu. Tako da nadam se da će se s izjednačavanjem i ta problematika riješiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2347 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić, viši predavač Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2348 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić, viši predavač Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2349 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić, viši predavač Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2350 | Marijana Javornik Cubric | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama kako slijedi: Prijedlog izmjene: Stavak (3) članka 38. (3) Nastavna radna mjesta grupiraju se u četiri skupine. Nastavna radna mjesta po skupinama od najnižega prema višemu su na sveučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), predavač savjetnik i predavač savjetnik u trajnom izboru; na veleučilištu predavač (pred.), viši predavač (v. pred.), profesor stručnog studija i profesor stručnog studija u trajnom izboru (prof. struč. stud.); lektor, viši lektor i lektor savjetnik; te umjetnički suradnik, viši umjetnički suradnik i umjetnički savjetnik. dr. sc. Marijana Javornik Čubrić Katedra za strane jezike, Pravni fakultet u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Novim prijedlogom Zakona uvodi se napredovanje na viša radna mjesta a koja su kao takva uređena internim aktima visokog učilišta koje isto mora predvidjeti da bi se omogućili formalni preduvjeti za napredovanje. Pitanje napredovanja višeg predavača na radno mjesto profesora stručnog studija i profesora stručnog studija u trajnom izboru ovisi o internim aktima visokog učilišta koji predviđa potrebu za tim radnim mjestom. |
| 2351 | MARKO PAVASOVIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Poštovani, zašto je iz Nacrta Zakona u odnosu na Nacrta Zakona predstavljen na sjednici Rektorskog zbora u Rijeci 25. veljače 2022. koji je potom dostavljen svim sastavnicama, uklonjen stavak 12. vezan uz iznimni postupak izbora na više radno mjesto prije proteka roka od pet ali ne ranije od proteka tri godine godine od izbora na postojeće radno mjesto? Uklanjanjem navedenog stavka iz Nacrta Zakona onemogućava se prijevremeno napredovanje nastavnika temeljem postignute znanstvene i nastavne izvrsnosti odnosno ista se ne vrednuje. U aktualnom ZZDiVO (članak 95. stavak 8.) lijepo je artikulirana mogućnost i uvjeti prijevremenog izbora te bi bilo korektno da se u ovom Nacrtu Zakona također jasno artikuliraju uvjeti za prijevremeni izbor. | Primljeno na znanje | Članak 43. uređen je sukladno mišljenjima tijela državne uprave. |
| 2352 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2353 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2354 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2355 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 37. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2356 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2357 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 2. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2358 | MARIJANA BIRTIĆ VUČIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | Podupirem prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama. Marijana Birtić Vučić, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2359 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2360 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2361 | Anamarija Štulina | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Anamarija Štulina, viši predavač, Centar za strane jezike, Sveučilište u Zadru | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2362 | Magda Pašalić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Magda Pašalić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2363 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | Zagovarati JEDNOZNAČJE tipa 300 = 300 ECTS , a onda u istom komentaru zagovarati RAZLIKE tipa (univ.Bc.) / (struč. Bc.) , je LICEMJERNO, a to radi i zakonodavac. 180 je 180, ili 180 = 180, zar ne. Dovoljno je razlikovati struku i količinu joj pripadajućih ECTS, da se stvarost pojasni, demistificira, i politički izrečeno, relaksiraju odnosi. Ovo dolje je jedan mali i važeči relax-demistificirani podsjetnik-prijedlog u razini 1 po HKO je PRVOSTUPNIK Bc. sa min. 180 ECTS, u razini 2 po HKO je DRUGOSTUPNIK Mr. odn.Mag., sa min. 240-300 ECTS u razini 3 po HKO je TREĆESTUPNIK Dr. sa min. 480 ECTS POGLEDAJTE prijedlog IZMJENE odn. PRIMJENE (isti predlagatelj) čl. 74., a BEZ isključivih elemenata u zakonu. I još jedna ZANIMLJIVOST, zakon ne dopušta da se sa obrazovne razine stručnjaka odn. eksperta, postane Dr. određene struke, ali dopušta da netko sa srednjoškolske razine postane član akademije ili pak počasni doktor te struke. Je li to u redu ili nije, znaju lica MJERAČI, MJERAČI mjere, i dr. odmjerivači i izmjerivači. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. |
| 2364 | Mirna Hocenski-Dreiseidl | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! Mirna Hocenski-Dreiseidl, prof., viši predavač za njemački i engleski jezik Ekonomski fakultet u Osijeku | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2365 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 12. | Na ovaj članak 12.točka(3), paragraf 8.koji glasi kako Senat "odlučuje o osnivanju i ukidanju te promjeni statusa sastavnica" želim komentirati slijedeće;Sveučilišta su nužna kao tijela koja koordiniraju sastavnice, ali u praksi je postalo sve izokrenuto kao i na svim poljima života. Sveučilišta su izrasla kao maligne tvorevine koje nekontrolirano zapošljavaju kadrove, osnivaju urede za ovo i ono,a ne znam kako izmjeriti njihov doprinos razvoju sastavnica.Naime, samo sveučilište je dobro koliko su dobre i njegove sastavnice,a ipak je ono to koje ima upliv u sve. Slična je situacija i u Saboru kojeg je izabrao narod da mu služi,a ipak rade što ih volja i po diktatima.Tako i sveučilišta. Tako smo imali četiri sveučilišna grada u Hrvatskoj,sada imamo i Zadar i Dubrovnik i Pulu i Slavonski Brod i Svečilište sjever. Koliko je tu samo zaposleno osoblja; rektori, prorektori, pravne službe, računosvodstva, tehničke službe itd. Sveučilišta su postala svha sebi samima.I kada se govori o iseljavanju, onda je potrebno napraviti strukturne promjene; zatvoriti određena sveučilišta jer ih Hrvatska ne treba toliko i drugačije organizirati visoko obrazovanje. Volio bih znati podatak koliko godišnje sredstava iz Državnog proračuna odlazi na financiranje sveučilišta i njihovih sastavnica te koliki dio otpada na plaće nastavno-znanstvenog osoblja, koliko na plaće pravnih službi, računovodstava, studentskih i tehničkih službi pojedinih sastavnica i pojedinih sveučilišta i koliko studenata imaju pojedine sastavnice ? Dalje; koliko ureda su osnovala sveučilišta, koliko zaposlenih radi u tim uredima i koliko otpada na njihove plaće i još mnogo toga. Politika je izgradila čvrstu piramidu u svim javnim strukturama i tu se ne ulazi tek tako. Kad bi se ovo sve malo protreslo, bilo bi novca i za penzije i za neke zdrave investicije i štošta još. Ovako, pošto svatko gleda svoj džep, a ideali nestadoše,nema bolje budućnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2366 | Karlo Granić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 1. | U ovom članku 1. točka (2); kaže "Izrazi imaju rodno značenje" koje je nametnuto Istanbulskom konvencijom,a u stvari znači guranje rodne ideologije koja je "znanstveno potkrijepljena". Proturječan je članak 3., točka (3) koji kaže kako članovi akademske zajednice "trebaju štititi znanstvenu istinu. E sad, koja to znanstvena zajednica štiti znastvenu istinu? Ili,čime je pobijena,tj. kojim relevantnim znanstvenim radovima je pobijena znanstvena istina kojom smo po rođenju muško ili žensko ? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2367 | DARIO GEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovnai, podržavam nacrt prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2368 | Dragana Pađan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, mislim da je krajnje vrijeme da se donošenjem ovog Zakona ispravi nepravda nanesena studentima stručnih studija a pogotovo specijalističkih diplomskih stručnih studija. Podržavam zakon u cijelosti. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2369 | Gabriel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Poštovani, s obzirom da se vlada RH svim silama trudi otjerati mlade i sposobne ljude iz svoje države u zemlje EU i diljem svijeta, najmanje što možete učiniti je omogućiti im dostojan akademski naziv kako bi svugdje u svijetu bili prepoznati i širili ljubav prema Lijepoj Našoj. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Članak 74. i članak 113. prijedloga Zakona će se izmijeniti u odnosu na nazive. |
| 2370 | PETAR JURIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Smatram da je ovaj zakon već trebao biti na snazi, te ga velikim djelom podržavam. Jednak broj ECTS bodova, jednak broj završenih godina, a potpuno različiti nazivi - diskriminacija jedne vrste studija koja traje dugi niz godina. Stoga se nadam da će se ovim zakonom ispraviti ta diskriminacija koja ne samo da se odnosi na priznavanje studija prilikom zapošljavanja, nego i upise na poslijediplomske studije. 300=300 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 2371 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti.! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2372 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2373 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2374 | Gorana Duplančić Rogošić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama! dr.sc. Gorana Duplančić Rogošić Viši predavač za engleski jezik Ekonomski fakultet Split | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2375 | Klara Cetin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI | Podržavam ovaj prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, jer ispravlja nelogičnost i nepravdu kada su u pitanju akademski nazivi. Također, nepojmljivo je da studenti stručnih studija nakon 5 godina fakulteta ne mogu upisati poslijediplomski studij, odnosno otežan im je upis na isti. Lp, Klara Cetin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2376 | Snježana Kereković | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavamo prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Snježana Kereković voditeljica Katedre za tehničke strane jezike Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2377 | Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. dr. sc. Brankica Bošnjak Terzić, viša predavačica predsjednica Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2378 | Marina Oštarić | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama!! Marina Oštarić, prof., viša predavačica, Centar za strane jezike (Sveučilište u Zadru) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2379 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 85. | Podržavam prijedlog Instituta društvenih znanosti. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2380 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 46. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2381 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 41. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke. Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2382 | Drijenka Pandžić Kuliš | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 38. | Podržavam prijedlog Udruge nastavnika jezika struke Drijenka Pandžić Kuliš, prof., viša predavačica, EFZG | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2383 | IVO POLJAK | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 92. | Poštovani, Vi iz INSTITUTA DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR očito komentirate pogrešan članak !? Neznanstvenim uvidom može se primjetiti da čl.4. nema isti sadržaj kao ovaj čl. 92. u istom prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju koji je ovdje na javnoj raspravi-savjetovanju. Komentirate čl. 92., a isti ima 7 stavaka. Nije jasno što Vi točno resornom Ministarstvu predlažete . Članak 4. za kojeg navodite prijedlog nekakvog brisanja ima Vam 6 stavaka ,nalazi Vam se u drugom poglavlju vezanom za autonomiju sveučilišta, a ne u ovom poglavlju kojeg vi komentirate. Dr. Sc. predlagatelji sa DR.ZNAN.INSTITUTA I.P. valja ovdje nešto i ispraviti, IVO POLJAK | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2384 | JOZO ČIZMIĆ | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 51. | Iako je ovo rješenje donekle strože za one nastavnike koji namjeravaju ostati raditi i nakon navršene 65. godine života (jer nastavnik ne može više produživati u više navrata ugovor o radu u ciklusima od dvije godine na teret sredstava državnog proračuna, i dalje su nastavnici u nepovoljnijem položaju od nekih javnih i državnih službenika koji mogu ostati u radnom odnosu do navršene 70. godine života bez ispunjavanja posebnih dodatnih uvjeta i bez provođenja posebnih postupaka, kao i u odnosu na administrativne radnike kojima poslodavac može produživati ugovor o radu), ovo rješenje držim pozitivnim, opravdanim i korisnim. Rješenje je u skladu s europskim trendovima i zakonodavstvom, uvažava realnost starenja stanovništva, sve nepovoljnijeg odnosa/omjera zaposlenih i umirovljenika, a i u skladu je s rješenjima iz reforme radnog zakonodavstva. I tu se predlaže ukidanje odredbe o prestanku radnog odnosa po sili zakona kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Cilj zakonodavca je da potakne i poslodavce i radnike da što je dulje moguće ostanu na tržištu rada. S druge strane to ne priječi zaposlenike da ostvare pravo na punu mirovinu i nakon 65. godine života sukladno drugim, specijalnim propisima. Činjenica je (koju neki ne mogu ili ne žele sagledati) da postoji veliki broj nastavnika koji opravdano žele produžiti radni odnos i nakon navršene 65. godine života, bez provođenja složenog, dugotrajnog i neizvjesnog postupka ocjene izvrsnosti. Pošto su i po sadašnjim zakonodavnim rješenjima nastavnici mogli ostati raditi i nakon navršene 65. pa i nakon 67. godine života (a teoretski i nakon navršene 70. godine života) ne vidim kako bi predloženo rješenje sada moglo izazvati neke nove ili dodatne probleme kod planiranih napredovanja i zapošljavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2385 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 113. | U slučaju poslijediplomskog specijalistički studij riječ je o omaški jer je očito da naziv nije izmijenjen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju. |
| 2386 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 48. | Nije jasno što se misli pod pojmom „rokovi za izbor“. Predlažemo da se specificira je li riječ o „reizboru“, ili se misli na rokove iz članka 43. ili općenito na mirovanje bilo kojih rokova koji se spominju u tekst Nacrta Zakona. | Primljeno na znanje | Misli se na sve rokove. |
| 2387 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 43. | Nejasna je formulacija: Iznimno, Predlažemo da se točnije navede na što se "Iznimno" odnosi tj. koji su to posebni kriteriji propisani pravilnikom koji donosi ministar. | Primljeno na znanje | U prijedlogu Zakona ne postoji pojam ‘iznimno’ u kontekstu ovog komentara. |
| 2388 | INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR | ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, Članak 40. | S obzirom da se u Nacrtu Zakona više ne spominju raspoloživi koeficijenti koji su do sada omogućavali zapošljavanje, uz suglasnost Ministarstva, nego se uvodi „slobodno radno mjesto“ predlažemo da se u Zakonu ponudi "definiciju" slobodnog radnog mjesta ili da se barem specificira kojim aktom će se to definirati i regulirati. Smatramo da je potrebno definirati mogućnosti i uvjete premještaja znanstvenika između različitih znanstvenih ustanova (npr. mogućnosti prijenosa dosadašnjih „koeficijenata“ odnosno slobodnog znanstvenog radnog mjesta iz jedne znanstvene ustanove u drugu). | Primljeno na znanje | Odlukom Vlade Republike Hrvatske propisuje se obveza ishođenja prethodne suglasnosti za zapošljavanje u javnim službama prije raspisivanja javnih natječaja. Pod slobodno radno mjesto misli se na ono radno mjesto koje je oslobođeno/nije popunjeno, a nalazi se u pravilniku kojim je propisan broj i vrsta radnih mjesta. Prijenos koeficijenata je moguć uz suglasnost obje znanstvene ustanove nakon odobrenja Ministarstva. |