Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Grad Koprivnica | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Grad Koprivnica kao vlasnik nerazvrstanih cesta na svom području, a čiji je pravni status u RH po prvi puta uređem Zakonom o cetsma 2011.godine protivi se čl. 64. kojim se naknada za pravo puta svodi na naknadu za osnivanje prava služnosti na javnim cestama koja je propisana Odlukom o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN 87/14). U Obrazloženju novog prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama uz članak 64. kopipejstan je članak samog Zakona bez ikakvih dodatnih obrazloženja zašto naknada ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste. Isto tako nije obrazloženo temeljem čega taj iznos predstavlja pravičan razmjer naveden u stavku 1. članka. Nije navedeno koliko operateri plaćaju u drugim državama članicama… Također pod c)Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći ne piše ništa o financijskim učincima koji će biti posljedica donošenja ove odredbe, a posljedično i Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Dakle, sporna odredba se bazira na zadnjoj izmjeni Zakona o cestama , kojom je određeno: U članku 86. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Za korištenje javnih cesta na temelju prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka, u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.«. Navedeno je implementirano u članak 64. i u izmjene i dopune Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. anje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN 87/14) koja je donesena 2014., a predmetni pravilnik još 2011. Ta Odluka niti ne poznaje pravo puta, nego samo pravo služnosti te se odnosi samo na javne ceste koje su u ingerenciji RH, no ne i na nerazvrstane cesta koje su u nadležnosti JLS. Dakle, do sad su ceste pripadale E vrsti nekretnina i plaćalo se 8 kn/m, a sada će iznositi 2,40 kn/m2. Dakle, potencijalno se iz proračuna JLS izbija trećina naknade. Dakle, odreda Zakona o cestama koja se odnosi isključivo na javne ceste protegnuta je i na nerazvrstane ceste bez ikakve osnove. Ovdje još jednom naglašavamo da od 2011. je riješeno pitanje pravnog sttusa nerazvrstanih cesta i iste su u nadležnosti JLS. Nije jasno zašto se mijenja iznos naknade, navedeno nije ni sa čim relevantnim potkrijepljeno te se izravno zadire u fiskalni kapacitet JLS. Potrebno je brisati stavak 3. članka 64. i ne smije se izmijeniti Pravilnik, odnosno treba od HAKOM-a zatražiti komparaciju koliko se za isto plaća u ostalim državama članicama. Jer ako navedeno prođe, onda možemo konstatirati da iznos naknade nije u nadležnosti HAKOM-a nego je determiniran Odlukom Vlade iz 2014. koja niti ne poznaje pravo puta. Naime, pravo puta se u zakonodavstvu RH spominje samo u zakonu o elektroničkim komunikacijama i uvedeno je naš pravni sustav kako bi se za HT d.d. utvrdilo da je infrastrukturni operator za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu RH, JLS. Navedena odredba se nikako ne smije odnositi na nerazvrstane ceste, a uopće je i upitno zašto bi se i za javne ceste plaćala manja naknada i tako se išlo u korist operatorima. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 2 | OPĆINA LOVRAN | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 3 | A1 Hrvatska d.o.o. | POGLAVLJE I., PREKRŠAJNE ODREDBE U KUNAMA | Nastavno na prijedlog dopune članka 59. stavak 7. KPZ-a, predlaže se dopuniti članak 166. stavak 1. točka 50. i članak 170. stavak 1. točka 50. tako da se iza riječi: »hitnog popravljanja« dodaju riječi: »i održavanja«. Slijedom navedenog, dopunjena točka 50. glasi: "50. u svojstvu upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine bez odgode ne osigura operatoru nesmetan pristup općem dobru ili svojoj nekretnini na kojoj je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, u svrhu njezina hitnog popravljanja i održavanja (članak 59. stavak 8.)" Obrazloženje: Kao u obrazloženju prijedloga dopune članka 59. stavak 7. KPZ-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 4 | A1 Hrvatska d.o.o. | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | U članku 59. KPZ-a predlaže se dopuniti stavak 8. tako da se iza riječi: »hitnog popravljanja« briše točka i dodaju riječi: »i održavanja.«. Slijedom navedenog, dopunjeni stavak 8. glasi: "(8) Upravitelji općeg dobra i vlasnici nekretnina moraju, radi osiguravanja neprekinutog pristupa nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka, ili uklanjanja opasnosti za život i ljudsko zdravlje te imovinu veće vrijednosti, bez odgode osigurati operatorima nesmetan pristup općem dobru ili svojim nekretninama na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, u svrhu njezina hitnog popravljanja i održavanja." Obrazloženje: U dosadašnjoj praksi operatori su se često suočavali s problemima i nerazumijevanjem upravitelja općeg dobra i vlasnika nekretnina koji su im priječili pristup svojim nekretninama bilo u svrhu popravljanja bilo održavanja iako se radilo o izvanrednim situacijama koje su opisane odredbom predmetnog stavka. Napominjemo da se ovdje radi o izvanrednom i hitnom održavanju, a ne o preventivnom i korektivnom održavanju u smislu odredaba članka 42. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (»Narodne novine«, br. 154/11, 149/13, 82/14, 24/15, 42/16 i 68/19) odnosno članka 16. Pravilnika o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (»Narodne novine«, br. 114/10 i 29/13). U iznimnim okolnostima nužno je osigurati pristup elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi ne samo u svrhu hitnog popravljanja nego i održavanja. Ujedno ukazujemo da je u slučaju prihvaćanja prijedloga A1 potrebno uskladiti i odredbu članka KPZ-a kojom se propisuje prekršaj u slučaju povrede odredbe članka 59. stavak 7. KPZ-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaća se dopuna članka 59. stavka 8. riječima "hitnog održavanja". |
| 5 | NEBOJŠA ANDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. OPĆINA VOJNIĆ | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 6 | OPĆINA VIŠKOVO | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 7 | OPĆINA SLAVONSKI ŠAMAC | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Neprihvatljiva i pravno neutemeljena je inicijativa HAKOM-a koja nastoji proširiti izmjene i dopune Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta na način da se 2,40 kn/m2 naknade plaća ne samo za javne ceste (državne, županijske i lokalne ceste) nego i za nerazvrstane ceste koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a to iz sljedećih razloga: - nerazvrstane ceste nisu javne ceste nego spadaju u komunalnu infrastrukturu svake jedinice lokalne samouprave što je izričito navedeno u čl. 59.čl.1.st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20). Sukladno tome na nerazvrstane ceste se ne odnose odredbe Zakona o cestama, jer se isti odnosi samo na javne ceste (autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste). Javne ceste se financiraju i održavaju iz državnog proračuna, a nerazvrstane ceste iz proračuna JLS-a. Prema tome i naknada koja je određena u Zakonu o cestama odnosno prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u iznosu od 2,40 kn/m2, odnosi se jedino i isključivo na javne ceste. Nerazvrstane ceste nisu javne ceste. - u Zakonu o cestama nigdje nije navedeno da se naknada za pravo puta prema Odluci Vlade Republike Hrvatske primjenjuje i na nerazvrstane ceste, niti to piše u Pravilniku o potvrdi i naknadi za pravo puta, a niti u Zakonu o elektroničkim komunikacijama, pa je stoga nejasno radi čega je stav HAKOM-a da bi se 2,40 kn naknade trebalo primjeniti i na nerazvrstane ceste. - ukoliko bi se smanjila naknada za pravo puta i za nerazvrstane ceste (sa 8kn/m2 na 2.40kn/m2), procjena je da bi jedinice lokalne samouprave na državnoj razini izgubile između 100 - 150 milijuna kuna godišnje. - Odluka Vlade Republike Hrvatske o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti donesena je još u svibnju 2011. godine, te u istoj nigdje nije navedena i naknada za pravo puta, pa ne vidimo zašto bi ista uopće bila relevantna. - s obzirom da Zakon o cestama radi jasnu razliku između javnih i nerazvrstanih cesta, ne vidi se opravdan razlog zašto bi HAKOM kroz Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta imao potrebu određivati iste cijene za sve ceste. U prilog tome ide i činjenica da sam HAKOM prema prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta radi razliku između autoceste (naknada 4,75kn/m2), te ulice, ceste i puta (naknada 2,40kn/m2). - zašto se put i ulica izjednačava sa cestom. - prilikom izmjena propisa u Republici Hrvatskoj obvezno je napraviti i javno objaviti financijski učinak predloženih izmjena prilikom donošenja novih propisa, što HAKOM nije učinio. Uz izmjene Pravilnika HAKOM nije na javnu raspravu stavio i financijsku analizu učinaka izmjena pravilnika jer bi se javno moglo vidjeti u kojem iznosu izmijene pravilnika utječu na prava oštećenih osoba, u ovom slučaju 556 jedinica lokalne samouprave. HAKOM je obvezan javno objaviti, i to za svaku jedinicu lokalne samuprave ili upravitelja nekretnina koliko će im se smanjiti utvrđena naknada - Zakon o elektroničkim komunikacijama u članku 29. propisuje da visina naknade za pravo puta mora predstavljati pravičan razmjer između prava vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija. Slijedom toga HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu u visini od 8 kn/m2 te se postavlja pitanje zašto i kako je nakon 13 godina naknada od 8 kn/m2 postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer, koje su to opravdane okolnosti koje su Vijeće HAKOM-a uvjerile u izmjene predmetne naknade. - u vremenskom razdoblju od 2014. upravitelji i vlasnici nekretnina svjedoci su suspektnih aktivnosti operatera Hrvatski Telekom d.d. da se snize naknade za pravo puta, lažno to pravdajući navodnim ugrožavanjem njihovog investicijskog potencijala. HAKOM operateru Hrvatski Telekom d.d. regulira cijene i u cijenu njegovih usluga priznao je i uračunao trošak koji Hrvatski Telekom d.d. plaća upraviteljima ili vlasnicima nekretnina na ime prava puta, čime se opet dovodi u pitanje opravdanost predloženih izmijena pravilnika. Ako je HAKOM operateru Hrvatski Telekom d.d. regulirao cijene i u cijenu njegovih usluga priznao je i uračunao trošak plaćanja naknade za pravo puta, zašto se sada predlažu izmijene pravilnika, dok se s druge strane istovremeno ne smanjuje trošak koji operater Hrvatski Telekom d.d. više neće imati ako se usvoje predložene izmjene pravilnika? Radi se o pogodovanju kojim se operateru Hrvatski Telekom d.d. omogućava ektra profit, i to na teret svih građana RH koji koriste usluge, vlasnika i upravitelja nekretnina. Operater Hrvatski Telekom d.d. će imati niži trošak od cca 70-100 miliona kuna, koji će dalje naplaćivati građanima Republike Hrvatske u znatno višem, i tako svake godine. - hoće li Operater Hrvatski Telekom d.d. ekstra profit koji mu omogućuje HAKOM uložiti u Republici Hravtskoj, hoće li se ektra profit uložiti svake godine u istom iznosu na području svake pojedine jedinice lokalne samouprave u onom istom iznosu koji HAKOM predloženim izmjenama pravilnika uzima jedinicama lokalne samouprave. - poziva se HAKOM dati konkretno, na financijskoj i pravnoj analizi, opravdano argumentirano obrazloženje za ovako drastično smanjenje naknade na štetu građana Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave. - upravitelj i vlasnici nekretnina su svjedoci da HAKOM izniman napor ulaže kako bi obranio interese operatera Hrvatski telekom d.d.na način da HAKOM ne predlaže prekršajno sankcioniranje operatera Hrvatski telekom d.d. u očiglednim ne postupanjima po izvršnim i pravomoćnim rješenjima HAKOM-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 8 | Općina Velika Kopanica | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Lijep pozdrav Općina Velika Kopanica | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 9 | Općina Sikirevci | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Lijepi pozdrav, OPĆINA SIKIREVCI | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 10 | OPĆINA VIDOVEC | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 11 | OPĆINA LEĆEVICA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Z A K LJ U Č A K Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Zahvaljujemo unaprijed! Lijepi pozdrav, OPĆINA LEĆEVICA | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 12 | Općina Kamanje | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 13 | OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 14 | OPĆINA IVANKOVO | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 15 | Općina Blato | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 16 | Općina Popovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 17 | Hrvatska zajednica općina | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Odbor se protivi prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Odbor se također protivi i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Prihvaćen | Prihvaća se. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. |
| 18 | Miroslav Policki | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Članak 58. "(12) Na temelju prikupljenih podataka Agencija obavješćuje svakog operatora ili tijelo javne vlasti, koje je iskazalo interes za ulaganja, o tome je li područje određeno u skladu sa stavkom 8. ovoga članka pokriveno, ili je vjerojatno da će biti pokriveno pristupnom mrežom sljedeće generacije koja omogućuje brzine prema korisniku manje od 100 Mbit/s." 1. Pojam "pristupna mreža sljedeće generacije" nije definiran. 2. Nejasno je s kojom svrhom Agencija obavješćuje o potencijalnoj pokrivenosti pristupnom mrežom sljedeće generacije koja omogućuje brzine prema korisniku manje od 100 Mbit/s (naglasak na "manje od"). 3. Članak na više mjesta spominje brzine prema korisniku (odnosno download), no ne spominje brzine od korisnika (odnosno upload). Molim predlagatelja da na svakom mjestu gdje je spomenuta brzina prema korisniku također spomene i brzinu od korisnika. Ovo je nužno zbog sve veće potrebe velike brzine slanja podataka od strane korisnika u svrhu videokomunikacije u realnom vremenu. Ova potreba se uvelike pokazala u COVID-19 pandemiji i zasigurno će biti sve veća ako se uzme u obzir trend povećanja rada na daljinu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbom članka 58. stavka 12. Nacrta prijedloga zakona dosljedno je preuzet članak 22. Direktiva (EU) 2018/1972. U konkretnom slučaju, pojam “pristupna mreža sljedeće generacije” preuzet je iz članka 22. Direktive (EU) 2018/1972, u kojoj nije posebno definiran, jer je određen pravilima struke i kao takav u potpunosti razumljiv stručnoj javnosti. Također, dodatno se ističe da je u članku 4. stavku 1. točke d. Uredbe (EU) 2015/2120podrobno precizirano da sve brzine moraju biti izražene i u uploadu, i u downloadu, a navedena Uredba izravno je primjenjiva u Republici Hrvatskoj. |
| 19 | Miroslav Policki | Tajnost radijskih komunikacija, Članak 44. | "- neovlašteno doznati, upotrebljavati, objaviti ili proslijediti drugima sadržaj radijske poruke koja nije namijenjena javnosti" "- primati signale i priopćenja koja nisu namijenjena njemu ni javnosti." Citirani dijelovi članka su nelogični, zastarjeli i u praksi neprovedivi. Nelogični su zato što se za radijske signale koji putuju slobodnim prostorom ne može smatrati da nisu namijenjeni javnosti, budući da u uobičajenim slučajevima takvo širenje radijskih signala ih dovodi u mnoge javne i privatne prostore; jednako kao što se zvuk izgovorenih riječi u javnom prostoru širi zrakom i dostupan je bilo kome u blizini. Jedino za one radijske signale koji putuju privatnim vodovima se može smatrati da nisu namijenjeni javnosti. Osim toga, čak i da se prihvati premisa u citiranom tekstu da radijski signali koji putuju slobodnim prostorom mogu ne biti namijenjeni javnosti, bilo bi nemoguće znati kome je neki signal namijenjen prije nego što se taj signal primi; dakle jedini način poštivanja zabrane bi bio uopće ne primati radijske signale. Zastarjeli su zato što se baziraju na premisi da se tajnost sadržaja radijske poruke može osigurati jedino zakonskom zabranom. To je možda bio slučaj prije izuma računalne kriptografije, no danas, kada je ona ne samo vrlo raširena i dostupna, nego i de facto standard za osiguravanje tajnosti podataka, to definitivno nije slučaj. U praksi su neprovedivi zato što je razvoj tehnologije omogućio nisku cijenu, male dimenzije i široku dostupnost radijskih prijemnika svih vrsta; dakle svatko ih može imati, i to bilo gdje. Ako su radijski prijemnici sveprisutni i vrlo je teško ili praktički nemoguće otkriti samo njihovo postojanje, a kamoli još i korištenje, kako se može dosljedno provesti zabrana u citiranom tekstu? Sukladno napisanom, predlažem da se citirani dijelovi članka ne uključuju u prijedlog, odnosno konačni prijedlog Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe članka 44. Nacrta prijedloga zakona postoje i u važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama (članak 101.) i vezane su uz odredbu o tajnosti elektroničkih komunikacija općenito. U vezi s navodima o dostupnosti radijskih prijamnika svih vrsta, za prijam svakog tipa radijskog signala potreban je posebni uređaj, a za posjedovanje nekih tipova radiokomunikacijskih uređaja potrebna su posebna odobrenja, odnosno isti nisu namijenjeni za širu javnost. Nabava, uvoz i prodaja takvih uređaja posebno su uređeni i ograničeni. Također, određeni frekvencijski pojasi namijenjeni su isključivo za posebne službe, primjerice policiju, vatrogasce i druge hitne službe, te uređaji koji su komercijalno dostupni na hrvatskom tržištu ne bi smjeli biti ugođeni za prijam njima namijenjenih frekvencijskih područja. |
| 20 | Miroslav Policki | Tajnost elektroničkih komunikacija, Članak 43. | "(1) U svrhu osiguravanja tajnosti elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka u javnim komunikacijskim mrežama i javno dostupnim komunikacijskim uslugama zabranjeno je slušanje, prisluškivanje, pohranjivanje te svaki oblik presretanja ili nadzora elektroničkih komunikacija i pripadajućih prometnih podataka, osim u slučajevima iz članka 52. ovoga Zakona te u slučajevima utvrđenima posebnim zakonima." Citirani stavak kako je napisan zabranjuje osobama da pohranjuju vlastitu elektroničku komunikaciju, što nikako nije u redu i nadam se da nije bila namjera predlagatelja. Svatko mora imati pravo pohranjivati vlastitu elektroničku komunikaciju u integralnom obliku, dakle uključujući i one dijelove koji potiču od drugih stranaka. U suprotnom, omogućilo bi se ljudima koji koriste elektroničku komunikaciju da drugima prijete smrću ili rade druge kažnjive radnje da uspijevaju u namjeri zastrašivanja i prolaze nekažnjeno zato što žrtva nije smjela pohraniti prijetnju i time dokazati da se ona dogodila. U skladu s tim, predlažem da se u članak doda stavak koji glasi: "Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na sudionike komunikacije. Svaki sudionik komunikacije može pohranjivati bilo koji dio te komunikacije i pripadajućih prometnih podataka, uključujući cijelu komunikaciju i pripadajuće prometne podatke.". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smisao ove odredbe je zaštititi komunikacije od presretanja trećih osoba te se ne odnosi na dopušteno snimanje vlastitih komunikacija. |
| 21 | Miroslav Policki | Značenje pojmova, Članak 5. | "11. elektronička komunikacijska mreža velike brzine: elektronička komunikacijska mreža koja omogućuje pružanje usluga širokopojasnog pristupa brzinama od najmanje 30 Mbit/s" Ova definicija ne precizira radi li se o, iz korisnikove perspektive, brzini slanja podataka (upload), primanja podataka (download) ili oboje. Predlažem da se tekst citirane definicije izmijeni tako da bude jasno o kojoj se brzini radi. Uz to molim predlagatelja da uzme u obzir sve veću potrebu velike brzine slanja podataka od strane korisnika u svrhu videokomunikacije u realnom vremenu. Ova potreba se uvelike pokazala u COVID-19 pandemiji i zasigurno će biti sve veća ako se uzme u obzir trend povećanja rada na daljinu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam "elektronička komunikacijska mreža velike brzine” dosljedno je preuzet iz članka 2. stavka 3. Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/61/EU). Također, dodatno se ističe da je u članku 4. stavku 1. točke d. Uredbe (EU) 2015/2120 podrobno precizirano da sve brzine moraju biti izražene i u uploadu i u downloadu, a navedena Uredba izravno je primjenjiva u Republici Hrvatskoj. |
| 22 | Miroslav Policki | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Zakon treba obvezati operatore usluga pristupa internetu na nediskriminatorni tretman svih podataka koje korisnici tih operatora šalju ili primaju putem te usluge. Drugim riječima, operatori usluga pristupa internetu ne bi smjeli ni jednom korisniku blokirati, prenositi različitom brzinom, različito naplaćivati ili drugačije različito tretirati prijenos dijela podataka ovisno o samim podacima, njihovu izvoru ili odredištu, aplikaciji koja ih prima ili šalje, protokolu prijenosa ili drugim faktorima. Predložena obveza je dobra za korisnike jer im omogućuje maksimalnu slobodu da neometano prenose podatke putem interneta za proizvoljnu svrhu bez neopravdanog ograničavanja te slobode od strane operatora. Također, takva obveza bi poticala operatore da ulažu u povećanje kapaciteta elektroničkih komunikacijskih mreža prije nego što one počnu biti zagušene, odnosno prije nego što se iskorištenost kapaciteta tih mreža približi maksimumu, umjesto da operatori ne ulažu u povećanje kapaciteta elektroničkih komunikacijskih mreža, a njihovu zagušenost pokušaju kontrolirati nametanjem ograničenja na temelju diskriminacije podataka korisnika, što bi za korisnike bilo loše. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Mrežna neutralnost i obveza operatora u vezi s otvorenim pristupom internetu uređeni su Uredbom (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/2120), koja je izravno primjenjiva u Republici Hrvatskoj, a navedena je u članku 2. Nacrta prijedloga zakona. |
| 23 | Odašiljači i veze d.o.o. | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Obvezni prijenos | Predlažemo izmjenu stavka 3. članka 160. Novi tekst treba glasiti: „U slučaju određivanja obveznog prijenosa u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, naknada za obvezni prijenos utvrđuje se u iznosu naknade za prijenos radijskih i/ili televizijskih programa u zemaljskim mrežama iz odabrane ponude na javnom natječaju ako je takav natječaj proveden, a u suprotnom utvrđuje u skladu s načelima razmjernosti, transparentnosti i nediskriminacije.“. Obrazloženje: Naknada za prijenos televizijskih ili radijskih programa u zemaljskim mrežama određena je ponudom mrežnog operatora na javnom natječaju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom odredbom članka 160. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona propisuju se opća načela i mogućnost određivanja naknade za obvezni prijenos, koja nije povezana s naknadom za prijenos televizijskih ili radijskih programa u zemaljskim mrežama iz ponude mrežnog operatora na javnom natječaju. |
| 24 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE III., REGULATORNE OBVEZE U VEZI S PRISTUPOM ODREĐENE PODUZETNICIMA SA ZNAČAJNOM TRŽIŠNOM SNAGOM | U stavku 1. članka 105. riječi „fizičke infrastrukture, što obuhvaća, ali se ne ograničuje na zgrade ili ulaze u zgrade, kabele u zgradama, uključujući žične instalacije, antene, antenske stupove, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, revizijska okna, zdence i ulične ormare“ predlažemo zamijeniti riječima „elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba dosljedno je preuzeta iz članka 72. stavka 1. Direktive (EU) 2018/1972. |
| 25 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE III., REGULATORNE OBVEZE U VEZI S PRISTUPOM ODREĐENE PODUZETNICIMA SA ZNAČAJNOM TRŽIŠNOM SNAGOM | U svim člancima od članka 101. do članka 116. potrebno je jednoobrazno nazivati operatore sa značajnom tržišnom snagom. U nekim člancima je to naglašeno, u nekima ne pa se može tumačiti da se tih članci odnose na sve operatore, a ne samo one sa značajnom tržišnom snagom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Regulatorne obveze iz Nacrta prijedloga zakona moguće je odrediti samo operatorima sa značajnom tržišnom snagom, što proizlazi iz članka 101. stavka 2. Nacrta prijedloga zakona. |
| 26 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE I., PRISTUP I MEĐUPOVEZIVANJE | Treba brisati novi stavak 7. članka 94., nejasno je značenje pojma uvjet: Agencija može preispitati uvjete iz ovoga članka u skladu s postupcima analize tržišta iz članka 100. stavka 1. ovoga Zakona te odlučiti o zadržavanju, izmjeni ili ukidanju tih uvjeta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba preuzeta je iz članka 62. stavka 4. Direktive (EU) 2018/1972. |
| 27 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE II., PRISTUP RADIOFREKVENCIJSKOM SPEKTRU | Predlažemo brisanje cijelog članka 86. Obveza iz prijedloga ovog članka po našem shvaćanju dolaze iz EU UHF odluke 2017.(2017/899) i u kontekstu vremena direktive 2018 to je imalo smisla. Danas su sve obveze iz UHF odluke provedene (pojas 700 MHZ je oslobođen i aukcijom su dodijeljene frekvencije operatorima pokretnih komunikacija) pa je ovakav članak nepotreban. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 86. Nacrta prijedloga zakona preuzet je članak 53. Direktive (EU) 2018/1972. |
| 28 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE II., PRISTUP RADIOFREKVENCIJSKOM SPEKTRU | U stavku 1. točki 9. članka 84. iza riječi „djelatnosti pružanja medijskih usluga“ riječi „televizije i/ili“ potrebno je zamijeniti riječju „analognog“. Obrazloženje: kod digitalnog radija i TV oduzimanjem koncesije za jedan program ne bi trebalo oduzeti dozvolu za MUX kojim se odašilje više programa. Dozvola se može oduzeti samo u slučaju analognog radija gdje se jedan program prenosi na mreži za koju je dozvola izdana pa treba brisati TV i dopisati analogni radio. U stavku 2. članka 84. iza riječi „o izdavanju nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra“ predlažemo dodati riječi „istom nositelju“ radi pojašnjenja komu se izdaje nova dozvola. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Iz izričaja odredbe članka 84. stavka 1. točke 9. Nacrta prijedloga zakona jasno je da se situacija opisana u predmetnom komentaru može odnositi samo na pojedinačnog nositelja dozvole koji sam emitira program. |
| 29 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE II., PRISTUP RADIOFREKVENCIJSKOM SPEKTRU | Predlažemo u stavku 2. podstavku 2. članka 69. iza riječi „potreba zaštite od“ dodati riječi „smetnja i“. Predlažemo u stavku 5. točki 1. članka 69. iza riječi „izbjegavanja“ dodati riječi „smetnja i“. Obrazloženje: smetnje i štetne smetnje razlikuju se, a štetne smetnje imaju uže značenje i ne odnose se izravno na radiodifuziju. Dopunom se obuhvaća i radiodifuziju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetne odredbe usklađene su s člankom 46. stavkom 1. Direktive (EU) 2018/1972. |
| 30 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | U stavku 5. članka 65. predlažemo brisati riječi „koja je u vlasništvu infrastrukturnog operatora , što obuhvaća zemljište, zgrade i ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence, ulične ormare“ koje su već obuhvaćene u elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi kao širim pojmom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba članka 65. stavka 5. Nacrta prijedloga zakona dosljedno je preuzeta iz članka 44. Direktive (EU) 2018/1972. |
| 31 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Predlažemo ili brisati stavak 2. članka 63. ili iza riječi „obuhvaća kabelsku kanalizaciju,“ dodati riječi „antenske stupove, tornjeve i pripadne kontejnere“. Obrazloženje: dopunom se sprječava diskriminacija operatora točkaste infrastrukture | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Budući da institut prava puta proizlazi iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama, sadržaj odredaba o pravu puta za točno ograničenu infrastrukturu zadržan je radi zaštite stečenih prava. |
| 32 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Predlažemo dopunu u stavku 1. članka 62. iza riječi „pravnih i fizičkih osoba“ potrebno je dodati riječi „uključujući i nekretnine u vlasništvu nepoznatih i nedostupnih pravnih i fizičkih osoba“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena dopuna odredbe već je obuhvaćena širim pojmom pravne I fizičke osobe. |
| 33 | Odašiljači i veze d.o.o. | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Predlažemo dopunu u stavku 2. članka 56. iza riječi „izgraditi zajednički antenski sustav“ potrebno je dodati „(ZAS)“. Iza riječi „za prijam“ potrebno je dodati „domaćih“. Iza riječi „zemaljskih radijskih i televizijskih programa“ potrebno je dodati „izvesti vertikalno i horizontalno kabliranje od ZAS-a do svake pojedine stambene i poslovne jedinice“. Obrazloženje: dopunom se omogućuje da sve platforme budu u ravnopravnom položaju Predlažemo dopunu u stavku 4. Iza riječi „Pripremljeno za „ potrebno je dodati riječi „zemaljski radio i televiziju te“. Obrazloženje: radio i televizija su također u stavku 2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbe članka 56. Nacrta prijedloga zakona nije potrebno dodatno precizirati predloženim dopunama. U odnosu na predloženu kraticu ističemo da ista može biti predmet obrazloženja konkretnog članka, ali ne i samog izričaja odredbe, dok u odnosu na predloženu dopunu oznake iz stavka 4. toga članka ističemo da ona ne proizlazi iz mjerodavne odredbe Direktive 2014/61/EU. |
| 34 | Odašiljači i veze d.o.o. | Značenje pojmova, Članak 5. | Predlažemo brisati pojam elektroničke komunikacijske opreme. Ta oprema je dio pojma elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema pod t. 12., a dalje se u tekstu koristi samo u članku 89., stavcima 6. i 9., članku 91., stavku 1., članku 162. U definiciji 12. elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme su: povezane usluge, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektronički programski vodiči (koji su ujedno obuhvaćeni i definicijom povezanih usluga), što mislimo da nije dobro, pojmovi nisu jasni ni razgovjetni. U definiciji 61. pristupa predlažemo dio teksta s nabrajanjem zamijeniti pojmovima elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema i povezane usluge. U definiciji 72. radiodifuzije predlažemo riječi „iz jedne odašiljačke točke“ zamijeniti s „iz jedne ili više odašiljačkih točaka. Predlažemo brisati definicije 70. radio, 84. televizija i 86. umrežena televizija Definicije nisu ispravne, a nema ih ni u Direktivi. Umrežena televizija spominje se samo u članku 160. vezanom za obvezni prijenos pa je od tamo dovoljno jasno za tumačiti i implementirati, uzimajući u obzir i direktive. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetni pojmovi preuzeti su iz Direktive (EU) 2018/1972. |
| 35 | Odašiljači i veze d.o.o. | Odnos prema drugim zakonima, Članak 4. | „Uporabu“ predlažemo zamijeniti s „korištenje“ i uskladiti kroz cijeli tekst, kako je npr. u u čl 5. st.1. t.7. koristi se pojam „korištenje“. Pružanje usluga uporabom je oksimoron. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam "uporaba" uvriježeno se rabi i u važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama. |
| 36 | Odašiljači i veze d.o.o. | Interes Republike Hrvatske, Članak 3. | Povezane usluge nisu na popisu usluga od interesa za RH, predlažemo dodati ih. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam "povezane usluge" nije potrebno posebno navoditi u definiranju usluga od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 37 | Odašiljači i veze d.o.o. | Interes Republike Hrvatske, Članak 3. | U formulaciji elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema potrebno je brisati riječ „druga“. Nema je ni u Direktivi, a izjednačuje infrastrukturu i opremu. To je potrebno provesti kroz cijeli Zakon. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam "druga povezana oprema" uvriježeno se rabi i u važećem Zakonu o elektroničkim komunikacijama. |
| 38 | Odašiljači i veze d.o.o. | Predmet Zakona, Članak 1. | Iako hrvatski prijevod DIREKTIVE (EU) 2018/1972 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija „provision of networks“ prevodi s „pružanje mreža“, smatramo da za to treba naći bolji prijevod, jer ovako je prilično izvan smisla, značenja i duha hrvatskog jezika. Predlažemo zadržati postojeći izričaj: „korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga“, što bi trebalo onda dosljedno provesti kroz cijeli tekst. Još uvijek postoji i analogni radio pa predlažemo brisati „digitalni“ tako da bude obuhvaćeno sve – i digitalni i analogni radio. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ističe se da je Nacrt prijedloga zakona u najvećem dijelu usklađen sa službenim hrvatskim tekstom Direktive (EU) 2018/1972. U odnosu na analogni radio, iako je u Republici Hrvatskoj u uporabi i analogni radio, smatramo da ga u odredbi članka 1. nema potrebe navoditi budući da je uređen odredbama Nacrta prijedloga zakona o upravljanju radiofrekvencijskim spektrom. |
| 39 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Provedbeni propisi | Predlažemo izmjenu članka 183. st. 2. na način da isti glasi: (2) Ministar i Vijeće Agencije donijet će propise koje su ovlašteni donijeti na temelju ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ako je propise nužno uskladiti s odredbama ovoga Zakona, a preostale propise u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Obrazloženje: Obveza država članica Europske unije bila je implementirati u nacionalna zakonodavstva odredbe Direktive (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (dalje: Direktiva) do 21. prosinca 2020. godine. Budući da je od navedenog datuma proteklo gotovo 18 mjeseci tijekom kojih hrvatsko zakonodavstvo nije usklađeno s odredbama Direktive, potrebno je osigurati da se primjena Direktive dodatno ne odgađa za razdoblje od čak godinu dana. Naime, veliki dio specifičnih pravila vezanih za tržište elektroničkih komunikacija sadržano je upravo u podzakonskim aktima Ministarstva i HAKOM-a. Stoga je nužno osigurati da se oni od navedenih akata koji će nakon stupanja na snagu novog Zakona o elektroničkih komunikacijama biti s njime neusklađeni, usklade u najkraćem mogućem roku. Drugim riječima, da propisi koje je nužno uskladiti s tekstom novog Zakona o elektroničkim komunikacijama budu prioritet u donošenju i budu doneseni najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu novog Zakona. Propisi koji ne sadrže odredbe protivne tekstu novog Zakona o elektroničkim komunikacijama moguće je pak donijeti u nešto duljem roku, do godine dana od stupanja na snagu novog Zakona o elektroničkim komunikacijama. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ističemo da je rok od jedne godine za donošenje provedbenih propisa na temelju Nacrta prijedloga zakona primjeren i uobičajen rok, te nije moguće zakonom utvrditi različite rokove za pojedine provedbene propise. Dodatno, HAKOM u provedbi provedbenih propisa ne smije primjenjivati odredbe koje su suprotne Direktivi (EU) 2018/1972. |
| 40 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Početak primjene posebnih zahtjeva za pristupačnost | Predlažemo izmjenu Čl.179. na način da glasi: (1) Omogućavanje tekstne komunikacije u stvarnom vremenu s brojem 112 i komunikacije putem videopoziva u skladu s člankom 155. stavkom 1. ovog Zakona i pristup krajnjih korisnika s invaliditetom hitnim službama u skladu s člankom 155. stavkom 3. ovoga Zakona mora se osigurati najkasnije do 28. lipnja 2025., a odgovor na komunikaciju prema hitnim službama u skladu s člankom 155. stavkom 4. ovoga Zakona mora se osigurati najkasnije do 28. lipnja 2027. (2) Ako se odgovor na pojedini način komunikacije prema hitnim službama iz članka 155. stavka 4. ovog Zakona ne osigura do 28. lipnja 2025. tada se osiguranje pristupa krajnjih korisnika s invaliditetom hitnim službama tim načinom komunikacije temeljem članka 155. stavaka 1. i 3. ovog Zakova može iznimno osigurati i nakon 28. lipnja 2025. vodeći pri tome računa o roku u kojem će se osigurati mogućnost odgovora hitne službe tim načinom komunikacije. Obrazloženje: S obzirom da je omogućavanje tekstne komunikacije u stvarnom vremenu s brojem 112 i komunikacije putem videopoziva iz članka 155. stavka 1. povezano s obvezom iz članka 155 stavka 3., odnosno odredbama iz Direktive (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga, predlažemo da se u odnosu i na tu obvezu iz članka 155. stavka 1. primijeni isti rok početka primjene kao i za obvezu iz članka 155. stavka 3. Nadalje, predlaže se ujednačavanje roka primjene obveze iz članka 155. stavaka 1. i 3. (obveze operatora da omoguće sve predviđene načine komunikacije prema hitnim službama) s onom iz članka 155. stavka 4. (obveza hitne službe da odgovori istim komunikacijskim sredstvima kojima je zaprimljena ta komunikacija). Naime, u slučaju ako hitne službe nisu u mogućnosti primiti niti odgovoriti putem pojedinog načina komunikacije iz članka 115. stavaka 1. i 3. do 28. lipnja 2025., smatramo kako nije opravdano od operatora tražiti da mogućnost takve komunikacije osiguraju u svojim mrežama do tog roka. Osim što se u takvom slučaju pojedini način komunikacije ne bi mogao koristiti, upitno je i bi li prethodno implementirano rješenje u mreži operatora bilo sukladno rješenju koje će naknadno implementirati hitna služba. Takav pristup ne bi bio razmjeran niti efikasan, jer bi od operatora zahtijevao implementaciju određenih tehničkih rješenja za koje nije sigurno hoće li se moći u konačnici efikasno koristiti, odnosno hoće li biti potrebna naknadna dodatna ulaganja u izmjene već implementiranog rješenja kako bi se isto prilagodilo s tehničkim rješenjem koje će kasnije implementirati hitne službe na svojoj strani. Stoga predlažemo da se u takvom slučaju u članku 179. predvidi mogućnost kasnije implementacije pojedinog načina komunikacije prema hitnim službama u skladu sa spremnošću hitnih službi da odgovore istim komunikacijskim sredstvima. Dodatno, za sve ostale obveze koje su u prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama preuzete iz Direktive (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga ili će se preuzeti u podzakonskim propisima koji će se donositi na temelju prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti rok za implementaciju istih do 28. lipnja 2025. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom prijelaznom odredbom članka 179. Nacrta prijedloga zakona ispravno je prenesen članak 31. Direktive (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga. |
| 41 | Hrvatski Telekom d.d. | GLAVA II., PREKRŠAJNE ODREDBE | Predlažemo u čl.165. i čl.169. dodati stavak 2. na način da stavak glasi: Čl.165. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen iz nehaja kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 5.000.000,00 kuna. Čl.169. (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinjen iz nehaja kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu od 66.360,00 do 663.600,00 EUR. Obrazloženje: Određena postupanja subjekta koja kasnije u eventualnom sudskom postupku mogu biti okarakterizirana kao prekršaj, nerijetko mogu predstavljati slučajeve u kojima je pravna osoba zapravo poduzela sve potrebne preventivne radnje i mjere kako ne bi došlo do prekršaja. Međutim, bez obzira na navedene preventivne radnje, u većini postupanja i aktivnosti je uključeno ljudsko djelovanje (djelovanje i aktivnosti pojedinca) koje ponekad nije sukladno svim uputama i propisanim poslovnim procesima poslodavca pravne osobe. Stoga, smatramo potrebnim razlikovanje između namjere i nehaja u odredbama o osobito teškim povredama Zakona na način da je za namjeru propisana najteža kazna (slučajevi kad su upute i poslovni procesi poslodavca u koliziji sa zakonskim odredbama, odnosno kad odluke o postupanju suprotno zakonskim odredbama donosi odgovorna osoba poslodavca), a blaža kazna za nehaj (slučajevi kad su upute, poslovni procesi i odluke odgovorne osobe poslodavca sukladni zakonskim odredbama, međutim zaposlenik poslodavca u pojedinačnom slučaju ne postupa sukladno navedenim uputama, poslovnim procesima i odlukama odgovorne osobe). | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U skladu s Prekršajnim zakonom kriv je za prekršaj počinitelj koji je postupao iz nehaja. Iznimno, propisom o prekršaju može se propisati odgovornost samo za namjeru, što ovdje nije prihvatljivo jer se radi o najtežim kršenjima Zakona. |
| 42 | Hrvatski Telekom d.d. | GLAVA III., PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA | Predlažemo u čl.145.st.8. dodati četvrtu alineju: - „posljedica regulatornih obveza koje imaju izravan utjecaj na pretplatnički ugovor“ Obrazloženje: HT smatra kako postoje situacije u kojima je operator sa SMP statusom na mjerodavnom tržištu dužan uskladiti svoje poslovanje s ex ante regulatornim obvezama na način da takvo usklađenje ima za posljedicu izravan utjecaj na pretplatnički ugovor s krajnjim korisnicima. Mišljenja smo kako se takve situacije kada SMP operator mora izvršiti promjenu u pretplatničkim ugovorima kako bi se poslovanje SMP operatora uskladilo s regulatornom obvezom određenom od strane HAKOM-a, mogu i trebaju uvrstiti na listu razloga radi kojih su operatori, sukladno članku 105. st. 4. EECC-a i čl. 145. st. 8 prijedloga ZEK-a, ovlašteni uskratiti korisnicima pravo na raskid ugovora bez plaćanja penala, kao i da je takav zaključak u skladu s nedavno zaprimljenim odgovorom Europske komisije na upit HAKOM-a po ovoj temi. Naime, HAKOM je u fazi pripreme prijedloga nacrta ZEK-a konzultirao Europsku komisiju radi provjere može li se u članak 145. dodati novi razlog za uskraćivanje prava na raskid bez penala, pri tom kao primjer navodeći potrebu usklađenja s regulatornim obvezama i promjenama veleprodajnih cijena koje određuje HAKOM, a s obzirom da operatori takve promjene nisu mogli predvidjeti. EK je po toj temi iznijela stav kako izmjene u pretplatničkim ugovorima koje su posljedica promjena u regulatornim obvezama ne udovoljavaju zahtjevu da je riječ o izmjenama koje su izravno određene EU ili nacionalnim propisom (što prema tumačenju EK predstavlja uvjet za odobravanje izuzetka od obveze raskida bez penala), a prvenstveno iz razloga što se prema mišljenju EK regulatornim obvezama koje NRA određuje SMP operatoru u pravilu ne nameću direktne izmjene u pretplatničkim ugovorima kao i zato što u slučaju izmjena koje ne dolaze izravno iz EU/nacionalnih propisa, operatori u pravilu imaju prostor za odluku hoće li takve izmjene pretočiti u pretplatničke ugovore ili ne. Međutim, na kraju svog odgovora na upit HAKOM-a, EK ipak ostavlja prostor i za drugačiji zaključak. Naime, u zadnjoj rečenici svog očitovanja EK-a kaže kako odgovor na postavljeno pitanje može biti i drugačiji ako je riječ o slučaju kada NRA u okviru odluke o regulatornim obvezama primjenjuje obvezu kojom se nameću direktne izmjene u pretplatničkim ugovorima, te da takvi slučajevi trebaju biti pažljivo analizirani uzimajući u obzir sve karakteristike predmetne obveze i svih ostalih relevantnih okolnosti (niže cit. predmetna rečenica iz očitovanja EK: The result of the analysis maybe different where the NRA applies a legal obligation that imposes a direct change on the end-users’ contract (e.g. a new contract information requirement); that would ned to be assessed in light of all the characteristics of the obligation in question and the relevant circumstances. Makar EK kao primjer za takve situacije navodi određivanje zahtjeva za dodatnim informacijama u pretplatničkim ugovorima, smatramo da postoje i drugi slučajevi koji bi se mogli uvrstiti u predmetnu kategoriju. Po našem mišljenju, u svim slučajevima kada je za usklađenje s regulatornim obvezama nužno izmijeniti pretplatničke ugovore, riječ je o izravnom utjecaju regulatorne obveze na pretplatničke ugovore (a unatoč tome što takva izmjena pretplatničkog ugovora nije izričito navedena u dotičnoj odluci HAKOM-a), te smatramo da se svi takvi slučajevi mogu i trebaju uključiti u kategoriju situacija u kojima je (sukladno čl. 105. st. 4. EECC-a i čl. 145. st. 8. prijedloga ZEK-a) moguće uskratiti pravo na raskid bez penala, jer SMP operator u takvim situacijama de facto nema mogućnost izbora (tj. ako ne provede takve izmjene, SMP operator riskira prekršajnu odgovornost za kršenje regulatorne obveze što nije opcija). Jedan od mogućih primjera takve situacije je regulatorna obveza primjene testa istiskivanja marže za maloprodajne cijene usluge pristupa Internetu, a koja prisiljava HT kao SMP operatora kojemu je određena takva obveza na veleprodajnim tržištima 3a i 3b, sve eventualne promjene u metodologiji istiskivanja marže automatski pretočiti na maloprodajnu razinu. Promjene MST Metodologije mogu biti i takve da postrožavaju izračun marže, uslijed čega bi HT bio prisiljen podići maloprodajne cijene (tj. izmijeniti postojeće pretplatničke ugovore u dijelu cijene usluge), što bi po našem mišljenju svakako predstavljalo izravan utjecaj regulatorne obveze na pretplatničke ugovore te bi podlijegalo izuzeću od prava na raskid bez penala, a takvu praksu je do sada podržavao i HAKOM. Drugi mogući primjer se također odnosi na regulatornu obvezu primjene testa istiskivanja marže, koja prisiljava HT sve eventualne promjene u iznosima ulaznih parametara na kojima se temelji MST izračun također pretočiti na maloprodajnu razinu, te ukoliko je riječ o povećanju iznosa ulaznih parametara koji posljedično zahtijevaju podizanje maloprodajnih cijena, primijeniti takvu promjenu maloprodajnih cijena i na postojeću bazu (tj. izmijeniti postojeće pretplatničke ugovore u dijelu cijene usluge). U takvom slučaju je također riječ o promjeni pretplatničkog ugovora koja je izravna posljedica regulatorne obveze, a koji slučajevi prema gore citiranom stavu EK-a udovoljavaju uvjetima iz čl. 105. st. 4. EECC-a za odobravanje iznimke od prava na raskid bez penala. Skrećemo pažnju kako je cilj EK-a osigurati dosljednu i usklađenu primjenu EECC-a pa se stoga gore citirana zadnja rečenica odgovora EK po temi izmjena pretplatničkih ugovora koje su posljedica regulatornih obveza i promjena veleprodajnih cijena, ne smije zanemariti. Upravo zato, a temeljeći svoj zahtjev na čl. 105. st. 4. EECC-a i gore citiranom stavu EK, kao što je to gore obrazloženo, HT predlaže da se u čl. 145. st. 8. prijedloga ZEK-a doda još jedan slučaj izmjene pretplatničkog ugovora u kojem je moguće uskratiti pravo na raskid bez penala a to je slučaj kada su izmjene pretplatničkog ugovora „posljedica regulatornih obveza koje imaju izravan utjecaj na pretplatnički ugovor“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Iz odgovora Europske komisije jasno proizlazi da izmjena ugovornih uvjeta na štetu krajnjih korisnika mora neposredno proizlaziti iz propisa Republike Hrvatske ili prava Europske unije. |
| 43 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | U vezi razloga za donošenje Zakona po hitnom postupku smatramo da je isti neopravdan i prihvaćanje tog prijedloga stvorilo bi štetne posljedice u pogledu postupaka donošenja propisa. Naime, predlagatelj predlaže hitnost postupka iz razloga što vlastitim nečinjenjem 17 mjeseci kasni s preuzimanjem Direktive (EU) 2018/1972 iz 2018. godine (!) u nacionalno zakonodavstvo. Prihvaćanjem ovakve argumentacije otvara se prostor za buduće zloporabe u kojima će predlagatelj namjernim kršenjem rokova u nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbe štetne po javni interes bez adekvatne javne i parlamentarne rasprave. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razlozi za donošenje Zakona po hitnom postupku dostatno su obrazloženi u uvodnim odredbama Nacrta prijedloga zakona. |
| 44 | Udruga gradova u RH | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Članak 65. stavak 6. na isti način je potrebno urediti da se infrastrukturni operater ne smije služiti nekretninama, infrastrukturom i opremom ukoliko nije regulirao odnose s vlasnikom nekretnine na zakoniti način. Članak 65. stavak 10. smatramo da je učinke ogluhe potrebno urediti na način kako je to propisano Zakonom o komunalnom gospodarstvu, odnosno, ukoliko infrastrukturni operator ne odgovori na zahtjev operatora korisnika u propisanom roku, smatra se da je ugovor zaključen. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba članka 65. stavka 6. uređuje odnos između operatora korisnika i infrastrukturnog operatora, dok se u stavku 10. istog članka ne može primijeniti institut ogluhe jer bi pravne posljedice takve primjene bile preozbiljne. |
| 45 | OLIVER LUKETIĆ | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Člankom 55, stavak 8 ZEK, određuje se da će Vijeće Agencije u slučaju utvrđenog visokog sigurnosnog rizika donijeti odluku kojom se određuje postupanje u vezi s opremom, ali se ne navodi narav tog postupanja. S obzirom da se ovim putem regulira iznimna situacija gdje je već utvrđeno postojanje visokog sigurnosnog rizika predlažemo dodavanje rečenice: „Navedenom će se odlukom odrediti zabrana korištenja opreme i/ili ograničenje udjela u mreži opreme proizvođača ili dobavljača u odnosu na kojeg je utvrđen visoki sigurnosni rizik, kao i ostale potrebne obveze postupanja, a u situaciji gdje je na tržištu dostupna jednakovrijedna oprema proizvođača ili dobavljača u odnosu na kojeg nisu utvrđeni sigurnosni rizici ili je utvrđen niži stupanj rizika.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom odredbom potrebno je zadržati fleksibilnost u odlučivanju o postupanju u vezi s tom opremom, čime se uzimaju u obzir specifične okolnosti svakog pojedinog slučaja. |
| 46 | OLIVER LUKETIĆ | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Članak 55, stavak 6 ZEK, navodi da je potrebno izvršiti procjenu „sigurnosnog rizika proizvođača i dobavljača opreme“. U situaciji gdje su proizvođač i dobavljač različite pravne osobe (jer operater npr. ne kupuje opremu izravno od proizvođača nego od dobavljača kao ovlaštenog partnera proizvođača), da li su subjekti procjene i proizvođač i dobavljač? Koga se smatra proizvođačem, a koga dobavljačem? S obzirom na značaj ove sigurnosne procjene, a radi izbjegavanja mogućih dvojbi, predlažemo dodati rečenicu koja bi glasila: „Ukoliko su proizvođač i dobavljač različite pravne osobe, provodi se procjena sigurnosnog rizika i proizvođača i dobavljača opreme.“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena dopuna je nepotrebna jer predmetna odredba članka 55. stavka 6. Nacrta prijedloga zakona obuhvaća i proizvođače, i dobavljače. |
| 47 | A1 Hrvatska d.o.o. | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Jedinstveni europski broj za hitne službe, drugi pozivni brojevi za pristup hitnim službama i e-poziv | Odredbama članka 155. stavka 1. i 2. KPZ-a propisano je da operatori javno dostupnih brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju svim krajnjim korisnicima omogućiti pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, SMS poruke na broj 112, tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu s brojem 112, komunikaciju putem videopoziva i e-pozive na broj 112. Predlažemo predmetnu odredbu dodatno pojasniti u smislu tehničkih uvjeta za ispunjavanje ovih obveza, primjerice tehničkih rješenja za tekstnu komunikaciju u stvarnom vremenu. Također, ističemo da trenutno nema pouzdanih tehničkih rješenja u javnoj komunikacijskoj mreži za videopozive s kraja na kraj. Podredno, predlažemo navedene tehničke uvjete definirati pravilnikom iz članka 155. stavak 11. KPZ-a. U tom slučaju potrebno je u prijelaznim i završnim odredbama KPZ-a definirati odgodu stupanja na snagu članka 155. stavak 1. i 2. KPZ-a do donošenja predmetnog pravilnika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna materija pobliže će se urediti provedbenim propisom koji će se donijeti na temelju ovoga Zakona. |
| 48 | A1 Hrvatska d.o.o. | Značenje pojmova, Članak 5. | U članku 5. stavak 1. KPZ-a predlaže se dopuniti točku 12. tako da se iza riječi: »žične instalacije unutar zgrada« stavi zarez i doda riječ: »kanalice«. Slijedom navedenog, dopunjena točka 12. glasi: "12. elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: fizička infrastruktura, povezane usluge i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju zgrade ili ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, kanalice, antene, antenske stupove, antenske prihvate, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence i ulične ormare, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče" Obrazloženje: Smatramo da je potrebno u definiciju pojma elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme dodati i pojam kanalice, kako bi se otklonila bilo kakva nedoumica o opsegu ovog pojma budući da se do sada u praksi pojavilo više regulatornih sporova između operatora kao i prijepora između operatora i vlasnika nekretnina odnosno suvlasnika zgrada o ovom pitanju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojam "kanalice" sastavni je dio elektroničke komunikacijske infrastrukture i infrastrukture zgrade, te ih nije potrebno posebno navoditi. |
| 49 | Grad Virovitica | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Grad Virovitica: Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu izrađene u skladu s drugim posebnim propisima. Osim što zanemarujući odredbe Zakona o prostornom uređenju u dijelu koji se odnosi na izradu prostornih planova, gdje se zahtijeva dostava konačnog prijedloga plana na suglasnost HAKOM-a, što je u potpunosti u suprotnosti sa svrhom odredbi Zakona o prostornom uređenju prema kojima se plan ne dostavlja nijednom javnopravnom tijelu na prethodnu suglasnost, izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Mišljenja smo da je ovlast davanja prethodne suglasnosti HAKOM-a u postupku donošenja dokumenata prostomog uređenja nužna kako bi se spriječilo ograničavanje razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. |
| 50 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora, Članak 161. | članak 161. točka (2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode inspektori elektroničkih komunikacija (u daljnjem tekstu: inspektori), koji su ovlašteni radnici nadležnog Ministarstva ili Državnog inspektorata Obrazloženje .Agencija rješava sporove između davatelja usluge i potrošača. Agencija pritom može pogriješiti i potrošač se ima pravo požaliti inspekciji telekomunikacija i prijaviti Agenciju. Inspektori telekomunikacija trebaju vršiti inspekcijski nadzor onoga tko im daje radne zadatke.. Zato trebaju biti pri neovisnom tijelu Ministarstvu ili Državnim inspektorima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zaštita protiv odluka HAKOM-a osigurana je u okviru upravnog spora. |
| 51 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora, Članak 161. | članak 161. (1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija koji obvezuju Republiku Hrvatsku, obavlja Nadležno Ministarstvo ili Državni inspektorat. Obrazloženje: Agencija rješava sporove između davatelja usluge i potrošača. Agencija pritom može pogriješiti i potrošač se ima pravo požaliti inspekciji telekomunikacija i prijaviti Agenciju. Inspektori telekomunikacija trebaju vršiti inspekcijski nadzor onoga tko im daje radne zadatke.. Zato trebaju biti pri neovisnom tijelu Ministarstvu ili Državnim inspektorima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zaštita protiv odluka HAKOM-a osigurana je u okviru upravnog spora. |
| 52 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Rješavanje sporova između krajnjih korisnika i operatora | 154 (2) Zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred Agencijom, a operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga za vrijeme trajanja postupka rješavanja prigovora i pritužbe, kao i postupka rješavanja spora pred Agencijom ne smije pokrenuti postupak prisilne naplate, niti ustupiti osporenu tražbinu. Brisati točku 2. Obrazloženje: Čak ako i Agencija rješava spor 4 mjeseca ima dovoljno vremena da davatelj usluge ili kapitalista pokrene po završetku reklamacije postupak pred sudom jer je zastara godina dana. Ovakvim prijedlogom bi se ukinuli članci Zakona o obveznim odnosima koji reguliraju zastaru. Sve na teret potrošača a u korist kapitalista | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba uspostavlja pravičnu ravnotežu između interesa operatora i potrošača, pri čemu zastara ne teče, ali operator ne može prisilno naplatiti spornu tražbinu. |
| 53 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Rješavanje sporova između krajnjih korisnika i operatora | (1) U slučaju spora između krajnjeg korisnika i operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u vezi s pružanjem usluga, iznosom kojim je zadužen za pruženu uslugu, kakvoćom pružene usluge, prigovorom zbog povrede odredaba ugovora ili prigovorom zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu, krajnji korisnik može podnijeti zahtjev za rješavanje spora Agenciji u roku od 30 dana od dana dostave odgovora povjerenstva za pritužbe potrošača iz članka 153. stavka 13. ovoga Zakona, a kada se radi o reklamaciji novcanih potraživanja , a reklamirati račun se može do vremena zastare prema Zakonu o obveznim odnosima kao što to može davatelj usluge. Obrazloženje Vidjeti članak 153 | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ne prihvaća se komentar u odnosu na rok vezan uz prigovor na iznos računa jer je zastara propisana općim propisom o obveznom pravu. |
| 54 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Postupak u slučaju nepodmirenja dugovanja | članak 148 točak 5. (5) Ako krajnji korisnik ne podmiri dugovanje ni nakon opomene po isteku roka od 60 dana od dana privremenog isključenja, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može trajno isključiti korisničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže i raskinuti ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja. Davatelj usluge mora dokazati da je potrošač primio opomenu Obrazloženje Svakako 30 dana je prekratak rok za trajno isključenje jer iz bilo kojih razloga potrošač može ne primiti račun , biti izvan mjesta boravišta nije dobio opomenu isl | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Radi se o trenutku u kojem je korisnik već primio opomenu i privremeno je isključen, što znači da korisnik zna da postoji dug. |
| 55 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Podroban ispis računa | članak 147 točka 1 pod 3 - podroban ispis računa za pružene usluge, osobito u obliku u kojem se zaprima račun, bez naknade i na njihov zahtjev u kojem ne smije biti ispisan OIB Obrazloženje OIB ne smije biti na računu radi sprečavanja zlouporabe jer vlasnik računa i tako zna svoj OIB, a kada reciklira papir ne dolazi do mogućnosti zlouporabe OIB-a | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Smisao predmetne odredbe je propisati što račun mora sadržavati, a pitanje smije li račun sadržavati OIB je pitanje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka, koja je u nadležnosti AZOP-a. |
| 56 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Ograničenje potrošnje javnih komunikacijskih usluga | (2) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su pratiti potrošnju usluga svojih krajnjih korisnika u svrhu njihove zaštite, te ih na odgovarajući način obavijestiti o potrošnji i iskorištenosti ugovorenih usluga i kada nastane prekoračenje MORAJU blokirati uslugu. Način i uvjeti obavješćivanja krajnjih korisnika pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona. Obrazloženje Blokirati uslugu treba ako dođe do zlouporabe jer u protivnom ako netko zlouporablja uslugu i troši tuđi novac uopće neće se obazirati na upozorenje jer mu je cilj ukrasti novac. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Potrebno je zaštititi i potrošače koji ne žele blokadu usluge. Ako pojedini potrošač želi blokadu usluge nakon potrošnje određenog iznosa, može istu besplatno zatražiti od svojeg operatora. |
| 57 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Trajanje i raskid ugovora | Članak 145 točka 13. Opet se radi o diskriminaciji kada potrošači moraju platiti penala kada raskidaju ugovor prije roka a kapitalisti ili davatelji usluga ne moraju ništa dati potrošaču | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Penali se primjenjuju samo u slučajevima kad su korisnici svjesno pristali na ugovornu obvezu kako bi ostvarili određene pogodnosti. |
| 58 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Trajanje i raskid ugovora | članak 145 točka 12. (12) Ako kakvoća pružene usluge znatno trajno ili učestalo odstupa od ugovorene kakvoće, a odnosi se na uslugu pristupa internetu, ni na brojevno neovisnu interpersonalnu komunikacijsku uslugu, potrošač ima pravo primijeniti pravna sredstva u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, uključujući i pravo na raskid ugovora bez plaćanja bilo kakvih naknada za prijevremeni raskid ugovora. Obrazloženje Ponovo predlagač diskriminira potrošače stavljajući u izuzetak internet usluge s kojima ima najviše problema. Davatelj usluge je dobio koncesiju ili mogućnost davanja usluge koja mora onda biti i kvalitetna. Ovako mu se dozvoljava da daje nekvalitetnu uslugu i prodaje nama potrošačima brzinu interneta koju ne može isporučiti.To se zove diskriminacija | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ako kakvoća usluge nije u skladu s ugovorenom kakvoćom, korisnik ima pravo na raskid bez penala |
| 59 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Trajanje i raskid ugovora | ČLANAK 145. TOČKA 11 Brisati točku 11 jer se dozvoljava da proizvoljno davatelj usluge bez ikakvih objašnjenja prestane davati uslugu mada ne postoje za to tehnički preduvjeti jer i dalje pruza navedene usluge. Radi se samo o promjeni cijene jer je potrošač dužan uzeti drugu skuplju uslugu Obrazloženje opet se omogućava diskriminatorsko ponašanje kapitalista | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba uređuje situaciju kad operator izlazi s tržišta. |
| 60 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Trajanje i raskid ugovora | članak 145 točka 10. (10) U slučaju izmjene ili ukidanja paketa usluga ili drugih dodatnih usluga operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, moraju dobro obrazložiti radi kakvih tehničkih nemogućnosti ne mogu i dalje isporučivati uslugu obavijestiti svoje krajnje korisnike, pisanim ili elektroničkim putem, najmanje 30 dana prije takve namjeravane izmjene ili ukidanja, te im istodobno ponuditi drugi paket usluga ili drugu dodatnu uslugu koja ne smije biti slabije kvalitete niti skuplja od one usluge koju je potrošač do tada plaćao. Obrazloženje DAVATELJ USLUGE TREBA DOKAZATI DA NE MOŽE VIŠE DAVATI DOSADAŠNJU USLUGU ŠTO INSPEKCIJA TREBA PROVJERITI DA ZAŠTITI POTROŠAČE INAČE SE DEŠAVA DA SE PRAVDA PROMJENA TEHNIČKIM NEMOGUĆNOSTIMA KAKO BI SE UMJETNO POVEĆALLA CIJENA. ZATO NOVI PAKETI NE SMIJU BTI SLABIJE KVALITETE NITI CJENOVNO SKUPLJI OPET SE RADI O DISKRIMINACIJI | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Tržišna sloboda omogućuje operatorima da samostalno kreiraju i ukidaju tarife, a potrošači pri tome nisu oštećeni jer ne plaćaju penale za ukinute/izmijenjene tarife, te mogu odabrati neku drugu tarifu od postojećeg ili drugog operatora. |
| 61 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Trajanje i raskid ugovora | 145.točka 9. (9) U slučaju kada operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koje nisu brojevno neovisne interpersonalne komunikacijske usluge, nije u mogućnosti ispuniti ugovornu obvezu u skladu s ugovornim uvjetima dužan je dati potrošaču naknadu za preostalo vrijeme ugovora koje ne može ispuniti isto kao kada takvu naknadu naplauje od potrošača ako potrošač raskida ugovor. Obrazloženje Izvrsno sročeno od strane predlagača zakona kako bi zaštitio kapitalistu i davatelja usluge. Ako davatelj usluge ne može ispuniti uvjete koje je potpisao potrošač može biti sretan što može od njega otići bez da mu plati naknadu. Vrlo podcjenjivački i zločesto , a zašto davatelj usluge ne bi platio potrošaču naknadu. Nije li to opet DISKRIMINACIJA POTROŠAČA. Čime su Vas tako zadužili davatelji usluge. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba štiti potrošača jer daje pravo na raskid ugovora bez ikakvih posljedica ako operator ne može pružiti uslugu u skladu s ugovorom. Ako potrošač zbog navedenog trpi štetu, na izbor mu je pravo na potraživanje naknade štete u sudskom postupku. |
| 62 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Trajanje i raskid ugovora | člankom 145. točka 7 opet se dozvoljava jednostrana promjena ugovora na štetu potrošača po načelu primi ili ostavi Inače je jednostrano mijenjanje ugovora u civiliziranom svijetu zabranjeno odnosno ako jedna strana može mijenjati ugovor kao jača strana davatelj usluge onda bi tako i potrošaču trebalo omogućiti jednostrano mijenjanje ugovora inače se radi o diskriminaciji. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razlog neprihvaćanja dan je u odgovoru na komentar br. 114. |
| 63 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Kakvoća usluge pristupa internetu i javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge | Dodati novu točku (4.1.) Operatori javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga moraju obavijestiti potrošače o slučajevima kada je kakvoća usluga ispod standarda koji su dužni pružati a nisu ovisili o vanjskim čimbenicima, kao što su nadzor prijenosa signala ili mrežna povezivost. Obrazloženje Potrošači moraju znati kada im operatori pružaju manje kvalitetnu uslugu nego što plaćaju posebno kod brzine interneta jer se onda može i tražiti preko Agencije da poboljšaju svoju uslugu ili da smanje cijenu usluge. Danas potrošač zna da mu se isporučuje usluga slabije kvalitete samo ako ju sam mjeri, a plaća koliko mu davatelj usluge odredi. Što je kada operatori imaju slabi kapacitet mreže naplaćuju 100% usluge, a isporučuju 70 i to gotovo stalno zato je potrebno da se vidi učestalost kakvog varanja potrošača. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ističe se da je u članku 4. stavku 1. točka d. Uredbe (EU) 2015/2120 koja je izravno primjenjiva u Republici Hrvatskoj, podrobno precizirano da operatori moraju obavijestiti korisnike o minimalnoj, maksimalnoj te uobičajeno dostupnoj brzini. Korisnik koji raspolaže s ova tri podatka može u svakom trenutku provjeriti je li kakvoća usluge u skladu s ugovorenom kakvoćom. |
| 64 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Kakvoća usluge pristupa internetu i javno dostupne interpersonalne komunikacijske usluge | (1) Agencija mora narediti operatorima usluga pristupa internetu i javno dostupnih interpersonalnih komunikacijskih usluga da za krajnje korisnike redovito objavljuju sveobuhvatne, usporedive, pouzdane, korisnicima prilagođene i obnovljene podatke o kakvoći usluge, u mjeri u kojoj se barem pojedine mrežne sastavnice nalaze pod njihovim nadzorom, izravno ili na temelju sporazuma o razini usluge, te podatke o poduzetim mjerama radi osiguravanja jednakog pristupa za krajnje korisnike s invaliditetom barem jednom u 3 mjeseca. Obrazloženje U prijedlogu je može što znači da ne mora i potrošači uopće neće znati ono što bi trebali znati . | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetna odredba izravno je preuzeta iz Direktive (EU) 2018/1972. |
| 65 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Cjenik usluga | (6) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne smiju primijeniti izmjene cjenika usluga iz stavka 1. ovoga članka na postojeće krajnje korisnike prije isteka roka od 30 dana od dana njihove objave. Izmjene cjenika trebaju biti dobro opravdane i obrazložene, te potrošač mora točno vidjeti radi kojih troškova davatelja usluge mu se povećava cijena usluge. Obrazloženje Predloženim se legalizira jednostrano mijenjanje ugovora davatelja usluge koji se može sjetiti da poveća svaki mjesec cijenu s nekoliko kuna. Načeli prihvati ili odustani a bez ikakve naknade prema potrošaču. Zašto potrošač ne može tako jednostrano obavijestiti davatelja usluge da želi smanjenje cijene u roku 30 dana ili da ga napušta raskida ugovor bez penala. Tu se radi o diskriminaciji potrošača ono što može davatelj usluge ne smije potrošač. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrtom prijedloga zakona omogućuje se korisniku raskid bez penala u slučaju povećanja cijene. |
| 66 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Procjena platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovora | Tko je ovlaštena osoba za procjenu podataka i temeljem kojih podataka će donijeti procjenu ili je dovoljna njezina diskreciona ocjena što bi onda trebalo pisati u zakonu. Negdje u nekakvom pravnom aktu treba pisati temeljem kojih parametara odlučuje .Osoba će inače imati veliku moć da nekoga maltretira, a i pitanje je da li Zakon o zaštiti osobnih podataka dozvoljava razmjenu podataka između davatelja usluge odnosno privatnih osoba | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Na odredbe o procjeni platežne sposobnosti podnositelja zahtjeva za sklapanje ugovora zaprimljeno je pozitivno mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka. |
| 67 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Ugovor između operatora i krajnjeg korisnika | (6) Operatori iz stavka 2. ovoga članka obvezni su potrošačima pružiti UGOVOR ili potpun i lako razumljiv sažetak ugovora, ako to potrošač izričito zatraži u skladu s mjerodavnim provedbenim propisom Komisije, koji mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: ..... Obrazloženje Davatelj usluge je obvezan pružiti sažetak, ali nisu obvezni dati ugovor što je bitnije, a sažetak ako to želi korisnik. Svesti će se na to da će dijeliti potrošačima sažetke iz koji na kraju neće biti ništa vidljivo. Svaki potrošač mora dobiti ugovor kojeg na kraju i potpisu i vraća davatelju usluge | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cilj sažetka ugovora je da on bude pravno obvezujući i za operatora i za korisnika, a sadržaj je propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2019/2243 оd 17. prosinca 2019 o utvrđivanju predloška za sažetak ugovora za pružatelje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u skladu s Direktivom (EU) 2018/1972 |
| 68 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | INSTITUCIONALNO USTROJSTVO I UPRAVLJANJE, POGLAVLJE II. | Kako program nije dao komentirati na članak 23. Suradnja s drugim tijelima onda nadopunjujemo tekst ovdje čl.23. točka 7. 7. s udrugama za zaštitu potrošača Obražloženje: Svakako bi bilo dobro koji puta dobiti i informacije iz udruga potrošača, pa koji puta razmisliti i o njihovim prijedlozima | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložena obveza već je sadržana u članku 30. stavcima 8., 9. i 10. Nacrta prijedloga zakona. |
| 69 | IVO KOLA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Neprihvatljiva i pravno neutemeljena je inicijativa HAKOM-a koja nastoji proširiti izmjene i dopune Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta na način da se 2,40 kn / m2 naknade plaća ne samo za javne ceste (državne, županijske i lokalne ceste) nego i za nerazvrstane ceste koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, a to iz sljedećih razloga: - nerazvrstane ceste nisu javne ceste nego spadaju u komunalnu infrastrukturu svake jedinice lokalne samouprave što je izričito navedeno u čl. 59.čl.1.st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20). Sukladno tome na nerazvrstane ceste se ne odnose odredbe Zakona o cestama, jer se isti odnosi samo na javne ceste ( autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste). Javne ceste se financiraju i održavaju iz državnog proračuna, a nerazvrstane ceste iz proračuna JLS-a. Prema tome i naknada koja je određena u Zakonu o cestama odnosno prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u iznosu od 2,40 kn / m2, odnosi se jedino i isključivo na javne ceste. Nerazvrstane ceste nisu javne ceste. - u Zakonu o cestama nigdje nije navedeno da se naknada za pravo puta prema Odluci Vlade Republike Hrvatske primjenjuje i na nerazvrstane ceste, niti to piše u Pravilniku o potvrdi i naknadi za pravo puta, a niti u Zakonu o elektroničkim komunikacijama, pa je stoga nejasno radi čega je stav HAKOM-a da bi se 2,40 kn naknade trebalo primjeniti i na nerazvrstane ceste. - ukoliko bi se smanjila naknada za pravo puta i za nerazvrstane ceste (sa 8kn/m2 na 2.40kn/m2), procjena je da bi jedinice lokalne samouprave na državnoj razini izgubile između 100 - 150 milijuna kuna godišnje. - Odluka Vlade Republike Hrvatske o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti donesena je još u svibnju 2011. godine, te u istoj nigdje nije navedena i naknada za pravo puta, pa ne vidimo zašto bi ista uopće bila relevantna. - s obzirom da Zakon o cestama radi jasnu razliku između javnih i nerazvrstanih cesta, ne vidi se opravdan razlog zašto bi HAKOM kroz Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta imao potrebu određivati iste cijene za sve ceste. U prilog tome ide i činjenica da sam HAKOM prema prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta radi razliku između autoceste (naknada 4,75kn/m2), te ulice, ceste i puta (naknada 2,40kn/m2). - zašto se put i ulica izjednačava sa cestom. - prilikom izmjena propisa u Republici Hrvatskoj obvezno je napraviti i javno objaviti financijski učinak predloženih izmjena prilikom donošenja novih propisa, što HAKOM nije učinio. Uz izmjene Pravilnika HAKOM nije na javnu raspravu stavio i financijsku analizu učinaka izmjena pravilnika jer bi se javno moglo vidjeti u kojem iznosu izmijene pravilnika utječu na prava oštećenih osoba, u ovom slučaju 556 jedinica lokalne samouprave. HAKOM je obvezan javno objaviti, i to za svaku jedinicu lokalne samuprave ili upravitelja nekretnina koliko će im se smanjiti utvrđena naknada - Zakon o elektroničkim komunikacijama u članku 29. propisuje da visina naknade za pravo puta mora predstavljati pravičan razmjer između prava vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija. Slijedom toga HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu u visini od 8 kn/m2 te se postavlja pitanje zašto i kako je nakon 13 godina naknada od 8 kn/m2 postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer, koje su to opravdane okolnosti koje su Vijeće HAKOM-a uvjerile u izmjene predmetne naknade. - u vremenskom razdoblju od 2014. upravitelji i vlasnici nekretnina svjedoci su suspektnih aktivnosti operatera Hrvatski Telekom d.d. da se snize naknade za pravo puta, lažno to pravdajući navodnim ugrožavanjem njihovog investicijskog potencijala. HAKOM operateru Hrvatski Telekom d.d. regulira cijene i u cijenu njegovih usluga priznao je i uračunao trošak koji Hrvatski Telekom d.d. plaća upraviteljima ili vlasnicima nekretnina na ime prava puta, čime se opet dovodi u pitanje opravdanost predloženih izmijena pravilnika. Ako je HAKOM operateru Hrvatski Telekom d.d. regulirao cijene i u cijenu njegovih usluga priznao je i uračunao trošak plaćanja naknade za pravo puta, zašto se sada predlažu izmijene pravilnika, dok se s druge strane istovremeno ne smanjuje trošak koji operater Hrvatski Telekom d.d. više neće imati ako se usvoje predložene izmjene pravilnika? Radi se o pogodovanju kojim se operateru Hrvatski Telekom d.d. omogućava ektra profit, i to na teret svih građana RH koji koriste usluge, vlasnika i upravitelja nekretnina. Operater Hrvatski Telekom d.d. će imati niži trošak od cca 70-100 miliona kuna, koji će dalje naplaćivati građanima Republike Hrvatske u znatno višem, i tako svake godine. - hoće li Operater Hrvatski Telekom d.d. ekstra profit koji mu omogućuje HAKOM uložiti u Republici Hravtskoj, hoće li se ektra profit uložiti svake godine u istom iznosu na području svake pojedine jedinice lokalne samouprave u onom istom iznosu koji HAKOM predloženim izmjenama pravilnika uzima jedinicama lokalne samouprave. - poziva se HAKOM dati konkretno, na financijskoj i pravnoj analizi, opravdano argumentirano obrazloženje za ovako drastično smanjenje naknade na štetu građana Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave. - upravitelj i vlasnici nekretnina su svjedoci da HAKOM izniman napor ulaže kako bi obranio interese operatera Hrvatski telekom d.d.na način da HAKOM ne predlaže prekršajno sankcioniranje operatera Hrvatski telekom d.d. u očiglednim ne postupanjima po izvršnim i pravomoćnim rješenjima HAKOM-a. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovaj komentar ne odnosi se na Nacrt prijedloga zakona. |
| 70 | DEJAN ŠPANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | I. Članak 61. stavak 4. 1. Ova odredba određuje obvezu plaćanja troška osiguranja zaštite ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture kod izvođenja radova ili gradnje nove građevine. Ako je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se infrastrukturni operator koristi na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa, onda je investitor radova ili građevine (koji je pravna osoba) u obvezi snositi taj trošak, a u protivnom taj trošak snosi infrastrukturni operator. 2. Ova odredba ne udovoljava zahtjevu pravne sigurnosti i vladavine prava jer nije dostupna adresatima i za njih predvidljiva, to jest nije dovoljno precizna da oni mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obveze, do stupnja koji je razuman u danim okolnostima, kako bi se prema njima mogli ponašati. Zakonodavac treba precizno odrediti stvarno pravo, a osobito „drugi pravni odnos“ korištenja nekretnine zbog čijeg bi postojanja investitor bio u obvezi platiti trošak osiguranja zaštite ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture. Notorno je da je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena i na nekretninama u vlasništvu infrastrukturnih operatora. Tako se prema ovoj nepreciznoj odredbi izvodi zaključak da bi investitor bio u obvezi snositi trošak zaštite ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i u slučaju da je ta infrastruktura izgrađena na, ispod ili iznad nekretnine koju infrastrukturni operator koristi kao njezin vlasnik (na temelju prava vlasništva). Objektivni pravni poredak razlikuje stvarno pravo na vlastitoj stvari i stvarna prava na tuđoj stvari. Nadalje, stvarno pravo na tuđoj stvari (nekretnini) - primjerice pravo služnosti na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura - ovlašćuje svojega nositelja (infrastrukturnog operatora) da se na određeni način služi tom nekretninom (poslužnom stvari), a njezin je vlasnik dužan to trpjeti ili zbog toga u pogledu nje nešto propuštati. Investitora radova (građevine) ne tiče se pravni odnos ovlaštenika služnosti i vlasnika pa njegova obveza plaćanja troška zaštite ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture ne može biti zavisna o tom odnosu (prava služnosti), a ako tu obvezu zakonodavac hoće učiniti zavisnom, onda za to treba postojati legitimni cilj u javnom ili općem interesu koji je zakonodavac dužan obrazložiti. Ova odredba takav cilj nema niti je takvim ciljem obrazložena pa je njome investitor opterećen preko mjere koja bi bila ustavnopravno dopuštena s aspekta načela razmjernosti. II. članak 61. stavak 5. 3. Ovom odredbom određeno je da fizička osoba koja je investitor radova ili gradnje snosi trošak osiguranja zaštite i premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture samo ako je ta infrastruktura i oprema izgrađena u skladu s propisima o gradnji. 4. Ova odredba prema svom sadržaju uzrokuje materijalnu nejednakost između investitora pravne osobe i investitora fizičke osobe i tako je protivna ustavnom načelu jednakosti i ustavnom zahtjevu jednakosti svih pred zakonom. Načelo (pravne) jednakosti (u sadržaju zakona) zahtijeva da prava i obveze što ih država uspostavi budu jednako razdijeljeni prema pravednosti odnosno prema društvenim vrijednostima koje su utvrđene ustavnim načelima. Međutim, ovo načelo ne priječi zakonodavca da prava i obveze pojedinih istovrsnih ili sličnih skupina uređuje različito ako za to postoje opravdani razlozi. Različito uređenje prava i obveza smatrat će se diskriminatornim samo ako propisano razlikovanje nema objektivnog i razumnog opravdanja, odnosno ako se time ne ostvaruje legitiman cilj ili ako ne postoji razmjernost između propisane zakonske mjere i cilja koji se nastoji postići. Različito uređenje obveze plaćanja troška osiguranja zaštite i premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture je diskriminatorno jer nema objektivnog i razumnog opravdanja, odnosno takvim uređenjem ne ostvaruje se legitimni cilj. 5. Prema navedenom predlaže se da odredba 61. stavka 4. glasi: „(4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova, investitor radova obvezan je o vlastitom trošku osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ako je ta infrastruktura izgrađena u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima o gradnji, a u protivnom, trošak njezine zaštite ili premještanja snosi infrastrukturni operator.“ 6. Predlaže se da se odredba članka 61. stavka 5. briše i da odredba članka 61. stavka 6. postane odredba članka 61. stavka 5. III. članak 63. stavak 6. 7. Ovo odredbom određeno je da je infrastrukturni operator obvezan, u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva za plaćanje naknade za pravo puta od upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, dostaviti podnositelju zahtjeva podatke o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretnini na koju se odnosi taj zahtjev te bez odgode početi plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta. 8. Odredba u dijelu koji glasi: „(...) bez odgode početi plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta“ nije dostatno precizna i određena i takva nije predvidljiva i dostupna za svoje adresate. Nastanak obveze plaćanja naknade za pravo puta i rok ispunjenja obveze, prema zahtjevu pravne sigurnosti i vladavine prava, treba biti precizno određen da bi ta obveza, ali i korelativno pravo zahtijevati njezino ispunjenje bili predvidljivi i dostupni infrastrukturnom operatoru i vlasniku (upravitelju općeg dobra). 9. Odredba članka 63. uređuje korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (izgrađenu do stupanja na snagu Zakona). Infrastrukturni operatori tu infrastrukturu koriste od trenutka njezine izgrađenosti. Tako od tog trenutka koriste i nekretnine (i opće dobro) na, iznad ili ispod kojih je ta infrastruktura izgrađena, a i tim korištenjem ostvaruju dobit na tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga. Prema ustavnom zahtjevu razmjernosti i općem načelu prava (utemeljenom na zahtjevu pravednosti): da onaj koji ima koristi od stvari ili prava, ima snositi i troškove i terete koji od tih prava i stvari nastanu, treba odrediti da obveza plaćanja naknade za pravo puta nastaje ispunjenjem pretpostavki iz članka 1. stavka 63. 10. Tako da se predlaže da odredba članka 63. stavka 6. i njoj povezana odredba članka 63. stavka 5. glase: „(5) Za pravo puta iz stavka 1. ovog članka infrastrukturni operator obvezan je plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta, a upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje tog prava puta. Obveza plaćanja naknade za pravo puta nastaje trenutkom stjecanja prava puta iz stavka 1. ovog članka. (6) Vlasnik nekretnine ili upravitelj općeg dobra ima pravo podnijeti infrastrukturnom operatoru zahtjev da se utvrdi pravo puta i obveza plaćanja naknade za pravo puta sukladno odredbama ovog članka.“ 11. Uz ove izmjene treba brisati stavke 11. i 12. (obveze iz tih stavaka treba propisati pravilnikom). IV. Članak 63. stavak 8. 12. Ovom odredbom određeno je da infrastrukturni operator plaća upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta, osim u slučaju kada je infrastrukturni operator ujedno i vlasnik te nekretnine, ili ima koje drugo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, kojim je uređeno korištenje općeg dobra ili nekretnine. Odredba u dijelu „drugi pravni odnos“ neprecizna je te je neprihvatljiva iz istih razloga kao odredba članka 61. stavka 4. V. Članak 64. stavak 3. 13. Ovom odredbom određeno je da visina naknade za pravo puta „ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste.“ 14. Ova mjera (odredba) nema opravdani (legitimni) cilj niti u općem interesu (interesu Republike Hrvatske) niti u javnom interesu (interesu zaštite Ustavom konstituiranih zajedničkih vrijednosti - slobode i prava ljudi, pravnog poretka, javnog morala i zdravlja). Najprije, primjećuje se da elektronička komunikacijska infrastruktura nije izgrađena samo na javnim cestama pa da bi naknada za pravo puta bila određena zavisnom od naknade za korištenje javnih cesta gradnjom i korištenjem te infrastrukture na tim cestama. Zakonodavac ne obrazlaže koji se legitimni cilj takvim određenjem postiže. Nadalje, prema de lege lata uređenju prava puta infrastrukturni operatori plaćaju naknadu za pravo puta u prosječnom godišnjem iznosu od 8,00 kn/m2. Prihvaćanjem ove odredbe prema de lege lata uređenju naknada za korištenje javnih cesta infrastrukturni operatori plaćat će naknadu za pravo puta u iznosu od 2,40 kn/m2 do 4,75 m2. Tako je ova odredba samo u imovinskom interesu infrastrukturnih operatora, najprije društva Hrvatski Telekom d.d. (dalje: HT) koji je utvrđeni infrastrukturni operator i nositelj prava puta na pretežitom dijelu elektroničke komunikacijske infrastrukture izgrađene u Republici Hrvatskoj, jer će oni za pravo puta (koje je u svom sadržaju neizmijenjeno u odnosu na ranije pravno uređenje prava puta) - za pravo korištenja svih nekretnina na kojima je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura - plaćati njihovim vlasnicima (i upraviteljima) manju naknadu. Zakonodavac je u cilju utvrđivanja je li mjera iz ove odredbe razmjerna tako da njezinim adresatima ne nameće prekomjeran teret trebao utvrditi koja jedinična cijena naknade za pravo puta (opseg obveze koji tereti infrastrukturne operatore) korespondira (u pravičnom razmjeru) pravu puta (obvezi vlasnika da trpe pravo puta - pristup, postavljanje, korištenje, popravljanje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme); tako je trebao utvrditi koja je dobit infrastrukturnih operatora koju oni ostvaruju uporabom nekretnina, koji je intenzitet (učestalost) uporabe tih nekretnina, koja je zbog toga vrijednost umanjenja nekretnina i dr. Utvrđenjem tih parametara zakonodavac bi utvrdio pravični razmjer između interesa vlasnika i interesa infrastrukturnih operatora. Ove analize su izostale pa konkretna mjera (odredba) nije prihvatljiva. Tako se zaključuje da se njome vlasnicima nekretnina (i upraviteljima općeg dobra) koje infrastrukturni operatori koriste (gradnjom i korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture) stavlja ustavnopravno nedopušten prekomjeran teret (excessive individual burden). 15. Stoga se predlaže da se odredba članka 64. stavka 3. briše. 16. U ovom kontekstu primjećuje se da je HT 17. svibnja 2022. u 16:25 iznio svoj komentar na Zakon. Taj komentar u svom zaključku glasi: „Smanjenje naknade za pravo puta otvara prostor za daljnja ulaganja Hrvatskog Telekoma u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, koju koriste hrvatski građani i koja je temelj digitalizacije hrvatskog gospodarstva. Kao operator koji jedini ima nacionalno rasprostranjenu elektroničku komunikacijsku fiksnu mrežu te koji pritom pokriva više od pola milijuna hrvatskih kućanstava s najmodernijom optičkom fiksnom mrežom, Hrvatski Telekom je partner hrvatskog društva i namjerava nastaviti ulaganja u infrastrukturu u cilju pružanja boljih mogućnosti svim hrvatskim građanima.“ 17. Iz zaključka ovog komentara proizlazi da je smanjenje naknada pretpostavka (uvjet) „za daljnja ulaganja“ HT-a u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i da to ulaganje ostvaruje cilj „pružanja boljih mogućnosti svim hrvatskim građanima“. 18. HT godinama ističe da svoje ulaganje pretpostavlja smanjenjem naknada za pravo puta i to ulaganje stručnoj javnosti predstavlja samo u aspektu „boljih mogućnosti hrvatskih građana“. Međutim, stanje stvari nije takvo kakvim ga HT hoće prikazati. Prvo, naknada za pravo puta teret je infrastrukturnih operatora koji oni u cijelosti prenose na krajnje korisnike elektroničkih komunikacijskih usluga. Tako Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti u svom očitovanju od 17. svibnja 2018. ističe da je „naknada za pravo puta uračunata u cijenu elektroničkih komunikacijskih usluga (...)“. Stoga HT ne može svoja ulaganja uvjetovati smanjenjem naknada (jer to faktično nije njegov teret). Drugo, komentator se načelno slaže da se ulaganjem u infrastrukturu doprinosi postizanju digitalnog društva (gospodarskom napretku i uopće blagostanju građana). Međutim, ovo je samo lice prikaza stanja stvari. Naličje je da tim ulaganjem HT povećava svoju društvenu vrijednost, a i dobit na tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga. Stoga HT ne može smanjenje naknade uvjetovati ulaganjem u infrastrukturu kojim se ostvaruje cilj „pružanja boljih mogućnosti svim hrvatskim građanima“. VI. Članak 64. stavak 4. 19. Ovom odredbom određeno je da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta na temelju članaka 62. ili 63. ovoga Zakona, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom. 20. Ova mjera (odredba) o zabrani određivanja „dodatne naknade“ ili „pristojbe“ nije precizna u određenju „dodatne naknade“ i „pristojbe“, a također nema legitimni cilj i taj cilj zakonodavac (ako i postoji) ne obrazlaže. 21. Stoga i ovu odredbu treba brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. U odnosu na komentare na članak 63., koji se ne prihvaćaju, ističemo da nije prihvatljiv prijedlog da plaćanje naknade za pravo puta nastaje trenutkom stjecanja prava puta jer Nacrt prijedloga zakona priznaje pravo puta ex lege onome tko je izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu do trenutka stupanja na snagu Zakona, pod uvjetom da je ispunjen jedan od uvjeta propisanih člankom 63. stavkom 1., dok se ne bavi time kada je to pravo stečeno. Osim toga, pravo na naknadu za pravo puta veže se uz podnošenje zahtjeva za naknadu, na način propisan ostalim stavcima članka 63. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 71 | Hrvatski Telekom d.d. | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Predlažemo sljedeće izmjene i dopune: 1) U čl.59.st.8. dodati pojam „održavanje“: Čl.59. (8) Upravitelji općeg dobra i vlasnici nekretnina moraju, radi osiguravanja neprekinutog pristupa nadležnim tijelima državne uprave, agencijama, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 5. ovoga članka, ili uklanjanja opasnosti za život i ljudsko zdravlje te imovinu veće vrijednosti, bez odgode osigurati operatorima nesmetan pristup općem dobru ili svojim nekretninama na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, u svrhu njezina hitnog popravljanja i održavanja. Obrazloženje: Određena stanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreža zahtijevaju, osim hitnog popravljanja, i hitno održavanje. Naime, pristupne mreže (npr. zračne mreže) su ponekad u takvom stanju da postoji stvarna i izvjesna opasnost prekida u bliskoj budućnosti. Vlasnici čestica na kojima se nalazi takva infrastruktura nerijetko ne dozvoljavaju pristup infrastrukturnim operatorima te operator ima jedinu mogućnost čekati (izvjesni) prekid kako bi mogao pristupiti čestici. Stoga, potrebno je uz pojam „popravljanja“ dodati pojam „održavanja“, pri čemu je iz teksta odredbe jasno da se radi o slučajevima održavanja isključivo radi osiguravanja pristupa javnim tijelima ili uklanjanja opasnosti za život i ljudsko zdravlje te imovinu veće vrijednosti. 2) U čl.59. dodati st.10. i 11. (ostali stavci se pomiču): Upravitelji općeg dobra ili vlasnici, odnosno upravitelji nekretnina u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave smiju odbiti dati suglasnost infrastrukturnom operatoru za gradnju, održavanje i korištenje pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na takvim nekretninama isključivo iz razloga navedenih u članku 62. stavku 4. ovog Zakona. Infrastrukturni operator i upravitelj općeg dobra ili vlasnik, odnosno posjednik prava na raspolaganje nekretninom na kojoj se već nalazi ili će se graditi antenski stup, antenski prihvat, zgrada ili druga pripadajuća građevina i oprema obvezni su se prilikom uređenja međusobnih imovinsko-pravnih odnosa voditi načelom razmjernosti, pri čemu visina naknade mora osiguravati pravičan razmjer između prava upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija. U slučaju nemogućnosti postizanja međusobnog sporazuma, svaka strana može pokrenuti postupak rješavanja spora pred Agencijom. Obrazloženje: Navedene odredbe uvode mogućnost odbijanja pristupa za gradnju, održavanje i korištenje pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na nekretninama u „javnom“ vlasništvu ili upravljanju samo u slučajevima propisanim u čl.62.st.4. Postupanje vlasnika i upravitelja nekretnina u „javnom“ vlasništvu bi trebalo biti usklađeno s obvezom Republike Hrvatske da kao članica Europske unije provede Strategiju EU digitalnog društva 2025., s ciljem da svi građani RH do 2025. godine imaju pristup Internetskim brzinama većima od 100 Mbit/s. Stoga, isti ne bi smjeli bezrazložno odbijati pristup operatorima za gradnju, održavanje i korištenje pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Također, u posljednje vrijeme pojavljuju se poslovni subjekti koji nude privatnim vlasnicima nekretnina na kojima se nalazi pokretna elektronička komunikacijska infrastruktura sklapanje ugovora o plodouživanju koji bi im dao pravo da sami sklope nove ugovore o zakupu kad postojeći ugovori vlasnika s operatorima isteknu. Na taj način bi bili u poziciji nekontrolirano dizati cijene zakupa operatorima i ostvarivati dodatnu zaradu isključivo na ime „preprodaje“ zakupa zemljišta. Stoga, predlažemo odredbu kojom bi se osigurala zaštita operatora od nekontroliranog dizanja cijena zakupa nekretnina i mogućnost pokretanja spora pred HAKOM-om. 3.) U čl.62.st.1. na kraju dodati novu rečenicu: (1) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. Pravo korištenja pomorskog dobra za potrebe nove i postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture uređuje se ovim Zakonom. U čl.64. dodati novi stavak 5.: (5) Za korištenje pomorskog dobra za potrebe elektroničke komunikacijske infrastrukture plaća se isključivo naknada za pravo puta definirana ovim Zakonom. U čl.177. dodati novi stavak 3.: (3) Za sve podmorske kabele koji su položeni na pomorskom dobru do dana stupanja na snagu ovog Zakona, infrastrukturni operator dužan je izraditi hidrografsko snimanje i hidrografske elaborate izvedenog stanja u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Obrazloženje: Pojedina tijela nadležna za koncesije na pomorskom dobru smatraju da je za korištenje pomorskog dobra radi postavljanja i održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture potrebno primijeniti Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji propisuje ishođenje koncesije i sklapanje koncesijskog ugovora. Također, postojeći Zakon o elektroničkim komunikacijama te Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta regulira pitanje uporabe pomorskog dobra (potpada pod opće dobro) za potrebe elektroničke komunikacijske infrastrukture i plaćanje naknade za isto kroz institut prava puta. Obzirom na koliziju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o elektroničkim komunikacijama, radi sigurnosti pravnog okvira predlažemo primjenu Zakona o elektroničkim komunikacijama i prava puta na korištenje pomorskog dobra za postavljanje i održavanje elektroničke komunikacijske infrastrukture. Smatramo da navedeno pitanje treba biti riješeno upravo Zakonom o elektroničkim komunikacijama kako bi postavljanje i održavanje elektroničke komunikacijske infrastrukture za sve vrste nekretnina bilo u potpunosti regulirano samo jednim propisom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se dopuna članka 59. stavka 8. riječima "hitnog održavanja". U odnosu na predložene dopune članka 59. novim stavcima, koje se ne prihvaćaju, ističemo da su odredbama članka 62. Nacrta prijedloga zakona već regulirani slučajevima u kojima nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti te je uređeno pravo operatora na dobivanje potvrde o pravu puta. |
| 72 | Udruga gradova u RH | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Članak 64. stavak 3. je potrebno brisati obzirom da je visina naknade regulirana Pravilnikom. Uz navedeno ističemo kako je Pravilnikom potrebno propisati veći iznos naknade za pravo puta obzirom da postojeća naknada ne odražava pravičan razmjer između prava vlasnika, interesa operatora i javnog interesa. U pogledu prava vlasnika, u amortizacijskom vijeku od 20 godina za nerazvrstane ceste infrastrukturni operater će prema važećim naknadama uplatiti sveukupno 160kn/m2 što predstavlja beznačajnu naknadu za obvezu trpljenja prava puta i potpuno besmislen iznos obeštećenja za prisilne troškove zaštite i izmještanja infrastrukture na način kako je predloženo člankom 61. U pogledu interesa infrastrukturnog operatera, isti je samo u veleprodajnom kanalu prema postojećim cijenama u mogućnosti višestruko povratiti iznos naknade za pravo puta, a u pogledu operatera korisnika bilo kakvo smanjenje naknade za pravo puta ne predstavlja poboljšanje obzirom da ne postoji izravna veza između veleprodajne cijene i naknade za pravo puta te će se samo poboljšati status infrastrukturnog operatera. U pogledu javnog interesa također neće nastupiti poboljšanje smanjenjem naknade jer se smanjenjem naknade jača tržišna pozicija infrastrukturnog operatera što će negativno utjecati na tržišno nadmetanje, koje će za posljedicu imati usporavanje inovacija i lošiju kvalitetu usluge, koja je i sada prema meritornom DESI indeksu daleko ispod europskog prosjeka. Članak 64. stavak 4. je potrebno precizirati ili brisati. Naime, na nekretninama u vlasništvu JLS na kojima je infrastrukturnom operateru dodijeljeno pravo puta, a u naravi mogu predstavljati gradske trgove, nogostupe, šetnice i druge javne površine, mogu se održavati javne manifestacije, sezonske gospodarske aktivnosti, privremeno postavljanje skela, itd. Nema opravdanog razloga za zabranu naplate drugih javnih davanja subjektima koji organiziraju javne i gospodarske aktivnosti na javnim površinama. Takva zabrana rezultirala bi smanjenjem vlastitih prihoda lokalne samouprave, a zakonsko izuzimanje specifičnih nekretnina od naplate vlastitih prihoda lokalnih jedinica Ustavni sud je u proteklim godinama u više navrata ocijenio kao nesukladno s Ustavom. U slučaju da zakonodavac ustraje na predloženoj odredbi, slobodan je lokalnim jedinicama nadoknaditi 1.3 milijarde kuna koliko su u prosjeku lokalne jedinice uprihodile godišnje u razdoblju 2014.-2020. godine na ime iskorištavanja nefinancijske imovine ili teret prebaciti na ovlaštenike prava puta. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 73 | Udruga gradova u RH | POGLAVLJE I., ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA | Članak 61. stavak 4. stavlja investitore pravne osobe u nejednak položaj pred zakonom u odnosu na fizičke osobe investitore iz stavka 5. te smatramo da je ta dva stavka potrebno uskladiti kako bi mogli izdržati test ocjene suglasnosti zakona s Ustavom. Nadalje, kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno je definirano na koji način HAKOM utvrđuje na čiji trošak ide izmještanje ili zaštita elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru te kao takva ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Dodatno uz to napominjemo da trošak zaštite ili premještanja EKI nije adekvatno financijski kompenziran naknadom koju infrastrukturni operator plaća vlasniku nekretnine te smatramo da je spomenutu naknadu potrebno povećati u cilju adekvatnog sudjelovanja infrastrukturnog operatera u troškovima zaštite i izmještanja koje je vlasnik dužan snositi. Članak 62. stavak 5. – smatramo da članak treba urediti na način da osim vlasnika nekretnine obveže i infrastrukturnog operatera da isti sporazum ima sklopiti u istom roku. U praksi je uočena pojava da infrastrukturni operater odgađa sklapanje sporazuma iako je lokalna jedinica svoju obvezu u pogledu sklapanja sporazuma izvršila u roku ili ranije. Stavkom 6. potrebno je propisati obvezu infrastrukturnog operatera da ishodi potvrdu o pravu puta ukoliko sporazum iz stavka 5. nije sklopljen krivnjom vlasnika; u suprotnom se omogućava operateru da odgađanjem sklapanja sporazuma i netraženjem potvrde odgodi svoje obveze. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. U odnosu na komentare na članak 62. stavke 5. i 6., koji se ne prihvaćaju, ističe se da infrastrukturni operator i upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine nisu prije početka gradnje u istom pravnom položaju. Nema potrebe obvezivati infrastrukturnog operatora na traženje potvrde o pravu puta ako sporazum nije postignut njegovom krivnjom, jer infrastrukturni operator neće moći bez potvrde o pravu puta započeti gradnju. |
| 74 | DALIBOR PAUS | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 75 | Općina Vrsar-Orsera | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 76 | Općina Saborsko | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | „Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 77 | Grad Sisak | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5.( fizička osoba) druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 78 | OPĆINA TOUNJ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | OPĆINA TOUNJ Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Protivimo se također i prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 79 | OPĆINA LOVRAN | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 80 | JOSIP SOUDEK | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura...itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 81 | A1 Hrvatska d.o.o. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Početak primjene sustava upozoravanja javnosti | Predlaže se u članku 180. KPZ-a riječi: »do 31. prosinca 2022.« zamijeniti riječima: »do 30. lipnja 2023.« Slijedom navedenog, članak 180 KPZ-a glasi: «Operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga u pokretnoj komunikacijskoj mreži moraju započeti s primjenom sustava upozoravanja javnosti iz članka 156. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2023." Obrazloženje: Predmetnom odredbom članka 180. KPZ-a odgađa se početak primjene obveza propisanih člankom 156. KPZ-a do 31. prosinca 2022. Ispunjavanje ovih obveza u potpunosti je ovisno o dovršetku projekta "Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama" (SRUUK), a koji je u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova – Ravnateljstva civilne zaštite. Operatori javnih pokretnih komunikacijskih mreža usko surađuju s nadležnim tijelom, ali kako do sada nije određen službeni planirani datum dovršetka projekta niti pojedinačnih faza, upitno je hoće li se projekt dovršiti do kraja 2022. te je stoga potrebno propisati dulji rok za početak primjene članka 156. KPZ-a. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Rok iz predmetne prijelazne odredbe određen je uvjetno i vezan uz uspostavu sustava upozoravanja javnosti, u skladu s člankom 110. Direktive (EU) 2018/1972. |
| 82 | OPĆINA DEKANOVEC | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. Općina Dekanovec | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 83 | Hrvatski savez slijepih | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Jednaki pristup i izbor za krajnje korisnike s invaliditetom | Čl. 157. st. 5 trebao bi glasiti: „Dodatni zahtjevi u vezi s osiguravanjem jednakog pristupa i izbora za krajnje korisnike s invaliditetom propisat će se pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.“ Smatramo da propisivanje dodatnih zahtjeva u vezi s osiguravanjem jednakog pristupa i izbora za krajnje korisnike s invaliditetom ne bi trebala biti samo mogućnost, već obveza. Predlažemo da Vijeće Agencije, prilikom donošenja pravilnika, surađuje s udrugama osoba s invaliditetom kako bi se što preciznije utvrdile potrebe krajnjih korisnika s invaliditetom te zadovoljile iste. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaća se dio komentara koji se odnosi na obvezu umjesto mogućnosti propisivanja dodatnih zahtjeva. U odnosu na drugi dio komentara ističemo da je obveza savjetovanja propisana člankom 30. stavcima 8. do 10. Nacrta prijedloga zakona. |
| 84 | OPĆINA DUBRAVICA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. Općina Dubravica | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 85 | OPĆINA BREZNIČKI HUM | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 86 | Općina Tinjan | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 87 | OPĆINA UDBINA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 88 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA | Dosadašnji zakon je zajedno s pripadajućim pravilnicima diskriminirao potrošaču . Jednostavnim riječima potrošači nisu mogli ono što je mogao davatelj usluge ili kapitalista. Često su rješenja išla protiv potrošača kao slabije strane , a baš i nismo vidjeli da je Agencija HAKOM djelovala da zaštiti potrošače od diskriminacije jače strane. Mi potrošači ne želimo da nam se pogoduje, ali želimo da ipak budemo ravnopravni odnosno da jezičac vage bude "u sredini", a on je često na strani jačega davatelja usluge. To možemo potkrijepiti i s nekoliko primjera: potrošači moraju plaćati penale, a davatelji usluge ne, mogu jednostrano raskidati ugovore bez posljedica, a potrošači ne, mogu povećavati cijenu ucjenjujući potrošače pusti ili ostavi, mogu mijenjati uvjete isporuke usluge koje nema opravdanja u tehničkim karakteristikama. Povećavaju potrošačima mogućnost veće količine korištenja interneta uz povećanu cijenu mada to potrošači nisu tražili . Prema Zakonu o zaštiti potrošača ako ti trgovac nešto da a kasnije traži za to novac smatra se poklonom trgovca. Davatelj usluge ili trgovac ima prao tražiti od potrošača novac do vremena zastare prema Zakonu o obveznim odnosima – godina dana, ali potrošač može tražiti i reklamirati račun samo u roku 30 dana od dobivanja računa te ono što je najbitnije dozvoljava im se jednostrano mijenjanje ugovora bez ikakvih naknada potrošačima | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Ne prihvaća se prvi dio komentara jer se radi o općenitom komentaru koji nije vezan ni uz jednu konkretnu odredbu Nacrta prijedloga zakona. Ističe se da je poglavlje o pravima krajnjih korisnika maksimalno harmonizirano u Direktivi (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/1972), koja se preuzima ovim Nacrtom prijedloga zakona. Djelomično se prihvaća konkretan komentar koji se odnosi na rok od 30 dana za prigovor. Predlaže se u članku 153. stavku 3. točki 3. Nacrta prijedloga zakona brisati….”a najkasnije u roku od 30 dana od dana povrede odredaba ugovora”. Na ovaj način omogućuje se podnošenje prigovora i u roku duljem od 30 dana od dana izdavanja računa, ako se prigovor odnosi na radnju ili propust operatora koji nije vezan uz iznos računa. |
| 89 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA, Postupak rješavanja prigovora | članak 153. točka 3.1 (3) Krajnji korisnik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka: 1. na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu u roku od godine dana od dana dospijeća računa za pružene usluge Obrazloženje Predlagač opet diskriminira potrošače i oni se smiju žaliti na RAČUN samo u roku 30 dana, a ne do vremena zastare prema Zakonu o obveznim odnosima kako od njega kapitalista ili davatelj usluge smije potraživati novac za koji smatra da mu je potrošač dužan. To se zove nejednaki uvjeti poslovanja ili diskriminacija | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Djelomično se prihvaća komentar koji se odnosi na rok od 30 dana za prigovor. Predlaže se u članku 153. stavku 3. točki 3. Nacrta prijedloga zakona brisati….”a najkasnije u roku od 30 dana od dana povrede odredaba ugovora”. Na ovaj način omogućuje se podnošenje prigovora i u roku duljem od 30 dana od dana izdavanja računa, ako se prigovor odnosi na radnju ili propust operatora koji nije vezan uz iznos računa. Ne prihvaća se komentar u odnosu na rok vezan uz prigovor na iznos računa jer je zastara propisana općim propisom o obveznom pravu. |
| 90 | Općina Stankovci | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 91 | OPĆINA TRIBUNJ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 92 | Općina Pirovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 93 | Općina Janjina | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. S poštovanjem, Vlatko Mratović | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 94 | Općina Trpanj | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 95 | Općina Lokve | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 96 | GRAD OMIŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | GRAD OMIŠ Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. S poštovanjem! | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 97 | Vanjo Žuvela | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 98 | Grga Lončarević | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | OPĆINA SEMELJCI Poštovani, Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. Općinski načelnik Grga Lončarević | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 99 | Općina Ston | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. Općinski načelnik: Vedran Antunica | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 100 | OPĆINA TRNAVA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike.“ S poštovanjem, Općina Trnava | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 101 | ivica keršić | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | OPĆINA JELSA, Nikša Peronja, načelnik Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. Nikša Peronja, načelnik Općina Jelsa | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 102 | Općina Brodski Stupnik | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | „Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike.“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 103 | Općina Raša | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 104 | Ivana Arambašić | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Protivim se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 105 | OPĆINA BRTONIGLA-VERTENEGLIO | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 106 | OPĆINA LASINJA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisane u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. S poštovanjem, Općina Lasinja | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 107 | OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 108 | Općina Kalnik | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 109 | OPĆINA BERETINEC | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 110 | OPĆINA SEGET | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i *de jure* ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. OPĆINA SEGET | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 111 | Općina Maruševec | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. OPĆINSKI NAČELNIK Mario Klapša | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 112 | Općina Mali Bukovec | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 113 | Općina Jalžabet | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 114 | OPĆINA MARINA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. OPĆINA MARINA | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 115 | OPĆINA MARIJANCI | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 116 | Hrvatska zajednica općina | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 117 | općina Čavle | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 118 | Grad Korčula | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 119 | Općina Đulovac | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. S poštovanjem! Općina Đulovac | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 120 | IVO KOLA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 121 | Općina Farkaševac | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 122 | Grad Ivanec | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 123 | OPĆINA CEROVLJE | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 124 | OPĆINA BELICA | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 125 | Grad Križevci | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 126 | OPĆINA TOMPOJEVCI | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 127 | Općina Župa dubrovačka | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 64. istoimenog zakona kojom se propisuje: - da visina naknade za nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste, - da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom, a to iz razloga što nekretnine koje su u vlasništvu odnosno pod upravljanjem jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu nekretnine na koje se primjenjuju odredbe Zakona o cestama i to u onom dijelu u kojem je utvrđena obveza plaćanja naknade za pravo služnosti i pravo građenja na javnim cestama. Štoviše, HAKOM je 2009. donio Pravilnik o potvrdi i naknadi za pravo puta kojom je definirao pravičnu naknadu za pravo puta, pa se ne vidi logičan razlog zašto je sada nakon 13 godina propisana naknada postala smetnjom, odnosno više ne predstavlja pravičan razmjer sukladno odredbi čl. 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također, predloženi stavak 4. članak 64. istoimenog zakona protivan je cijelom nizu zakona kojima se uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i/ili upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Protivimo se prijedlogu Zakona o elektroničkim komunikacijama, konkretno odredbi čl. 61. stavcima 4. i 5. istoimenog zakona kojom je propisano da ukoliko je nužno zaštiti ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, da je te troškove dužan snositi investitor radova ili građevine ukoliko je elektronička komunikacijska infrastruktura izgrađena na nekretnini kojom se koristi infrastrukturni operater na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta, a to iz razloga što je kroz postojeću odredbu čl. 26. st. 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasno definirano na koji način HAKOM utvrđuju na čiji trošak ide izmještanje ili zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture, pa nije jasno zašto sada Ministarstvo mijenja zakonske odredbe koje su usklađene sa propisima o gradnji, te ih mijenja u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu investitora. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de jure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Nezakonito izgrađena infrastruktura i mreža društva Hrvatski Telekom d.d. u zoni zahvata investicije ne može opterećivati investitore koji izvode radove u skladu s propisima prostornog uređenja i gradnje. Predložene izmjene članka 61. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama nisu usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura i mreža koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Predloženim člankom ne pojašnjava se što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.). U takvim projektima investitori su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinice lokalne (regionalne) samouprave, a investitorima nije dopušteno preuzimati nezakoniti trošak zbog financijskih kazni za nositelje projekta. Predloženim izmjenama ne pojašnjava se što s projektima kada investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe). Predložene izmjene iz članka 61. stavaka 4. i 5. nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama diskriminiraju investitora, za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. druga pravila. Predložene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama izravno su napisana u korist infrastrukturnih operatora, a na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te su i u suprotnosti s propisima o gradnji, a s izravnim i neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. S poštovanjem, Općina Župa dubrovačka | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 128 | DOBRIŠA RUBES | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | KOMENTARI NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA OPĆI KOMENTAR: Iščitavanjem poglavlja „I. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA“ vidljiva je opetovano organizirana akcija Ministarstva, HAKOM-a i društva Hrvatski Telekom d.d. kako se, naočigled jednostavne odredbe o korištenju nekretnina putem prava puta i odredbe o izmještanju i zaštiti elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, mijenjaju na suspektan način u korist društva Hrvatski Telekom, a na ogromnu financijsku štetu Republike Hrvatske, jedinica lokalne (regionalne) samouprave, društava čiji su osnivači i vlasnici RH, jedinice lokalne (regionalne) samouprave i investitora. POJEDINAČNI KOMENTARI: 1. Članak 61. stavak 4. i 5. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama Važećim člankom 26. stavkom 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama (nn br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17; dalje: ZEK) propisano je: „Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja je izgrađena u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. U protivnom, trošak njezine zaštite ili premještanja snosi infrastrukturni operator.“. Investitor ne snosi trošak zaštite ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ako elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja. Citirani članak usklađen je s propisima gradnje i prostornog uređenja. Građevina koja nije građena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja je nezakonita i de iure ne postoji u prostoru. Nezakonito izgrađena građevina u smislu propisa gradnje je građevina izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine. Člankom 61. stavkom 4. i 5. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture predlaže: (4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koja je izgrađena na nekretnini kojom se infrastrukturni operator koristi na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta. U protivnom, trošak zaštite ili premještanja te infrastrukture i opreme snosi infrastrukturni operator. (5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako je investitor radova ili građevine iz stavka 4. ovoga članka fizička osoba, zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme osigurava o vlastitom trošku samo ako je ta infrastruktura i oprema izgrađena u skladu s propisima o gradnji. Investitor snosi trošak zaštite ili premještanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ako elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, ali infrastrukturni operator koristi nekretnine na temelju stvarnog prava ili kojeg drugog pravnog odnosa s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, ili na nekretnini za koju je izdana potvrda o pravu puta!!! Predložene izmijene članka 61. nacrta prijedloga zakona NISU usklađene s propisima gradnje i prostornog uređenja, već je infrastrukturni operator uredio samo korištenje nekretnina na kojima je položena njegova infrastruktura koja i dalje nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, dakle nije legalna! Elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema društva Hrvatski Telekom d.d. nije izgrađena u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja, izgrađena je bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine! Zbog čega bi bilo koji investitor u RH bio prisiljavan preuzeti na sebe troškove koji se mogu mjeriti u milionima kuna, i to za zaštitu ili izmještanje infrastrukture društva Hrvatski Telekom d.d. koja se nalazi u zoni zahvata investicije, a koja je izgrađena je bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno uporaba građevine!? Podsjeća se predlagatelj zakona da je zakonodavac, upravo u svrhu legalizacije građevina, donio Zakon o legalizaciji nezakonito izgrađenih građevina. Javno je poznata činjenica da društvo Hrvatski Telekom d.d. ima ilegalno izgrađenu infrastrukturu i mrežu. Imajući u vidu gornju činjenicu, evidentno je da se na jedan zlonamjeran, perfidan i krajnje suspektan način pogoduje društvu Hrvatski Telekom d.d. Ne bi bilo iznenađenje da je društvo Hrvatski Telekom d.d. i član radne skupine za izradu nacrta prijedloga zakona. Nije jasno zašto ministarstvo predlaže odredbe zakona koje su u suprotnosti sa propisima gradnje. Predloženim člankom ministarstvo ne pojašnjava što je s investicijama koje su financirane javnim i EU sredstvima, naročito kod velikih infrastrukturnih investicijskih projekata (obnova željeznica, izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, aglomeracijski projekti – nova vodno-komunalna infrastruktura…itd.), u takvim projektima investitori koji su RH, jedinice lokalne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne (regionalne) samouprave ne smiju i nije propisima dopušteno preuzimati bilo kakav nezakoniti trošak jer dolazi do primjene financijskih kazni za nositelje projekta. Velik je broj primjera gdje su nositelji takvih projekata kažnjeni milionima eura kazni. Također, predloženim izmjenama ministarstvo nije pojasnilo što s projektima gdje investitori nisu vlasnici nekretnina na kojima izvode investiciju (npr. komunalna društva kao samostalne pravne osobe), kakve su u tom slučaju obveze investitora? Nejasno je od kakvog je kakav utjecaj na njihov projekt činjenica što društvo Hrvatski Telekom d.d. ima riješeno pravo puta s vlasnikom nekretnina. Predložene izmijene iz članka 61. stavaka 4. i 5. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama idu toliko daleko da diskriminiraju i iskrivljuju definiciju investitora iz propisa gradnje. Tako za investitora u stavku 4. vrijede jedna pravila, a za investitora u stavku 5. (investitor je fizička ii pravna osoba) druga pravila. Jasni su motivi i namjera predloženih izmjena ZEK-a na način kako je to predložilo Ministarstvo, izmjene su izravno u korist društva Hrvatski Telekom d.d., na štetu su investitorima koji su RH, jedinice lokalne (regionalne) samouprave ili društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne (regionalne) samouprave, te su u suprotnosti s propisima gradnje, s izravnim neposrednim pravnim i financijskim posljedicama za investitore i njihove vlasnike. Prilikom svake izmijene propisa potrebno je napraviti financijski učinak izmjena i dati suvislo obrazloženje, koju obvezu Ministarstvo nije izvršilo. U obrazloženju izmjena naoko jednostavna i neprimjetna izmjena ima veliki financijski učinak na investitore, RH, jedinice lokalne (regionalne) samouprave i društva u vlasništvu ili čiji su osnivači RH i jedinica lokalne (regionalne) samouprave, dok Ministarstvo skriva i obrazloženje i financijsku analizu. Za ovakvu predloženu izmjenu Ministarstvo je bilo obvezno ishoditi mišljenja Ministarstva graditeljstva, Ministarstva gospodarstva, tijela koja imaju posredničku ulogu, SAFU-a i dr. Prijedlog: Nužno je izbaciti predložene izmijene članak 61. stavka 4. i 5. nacrta prijedloga zakona jer su nezakonite, štetne, spadaju u domenu kaznenopravne i financijske odgovornosti te se predlaže zadržati postojeće zakonsko rješenje iz članka 26. stavka 4. Zakona: „Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja je izgrađena u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. U protivnom, trošak njezine zaštite ili premještanja snosi infrastrukturni operator.“. 2. Članak 62. stavci 5. – 10. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama Člankom 62. stavci 5. – 10. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama uređuje se rješavanje imovinskopravnih odnosa u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predloženim odredbama se ulazi u područje uređenja Zakona o gradnji koji je lex specialis. Nije dopušteno da se predloženim izmjenama zakona derogiraju propisi gradnje. Predloženi stavci članka 62. nisu usklađeni s člankom 109. Zakona o gradnji, koji navodi da se dokazom pravnog interes za izdavanje građevinske dozvole za građenje građevine čije je građenje u interesu RH smatra suglasnost osobe, odnosno tijela koje upravlja cestom, infrastrukturom, odnosno javnim vodnim dobrom. Prijedlog: Predlaže se brisanje predloženih odredbi članka 62. stavaka 5. – 10. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama jer Zakon o gradnji uređuje dokaz pravnog interesa. ODREDBE O PRAVU PUTA Općenito o pravu puta su u predloženom nacrtu zakona zbunjujuće, institut prava puta se primjenjuje na buduću gradnju i za postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Kao i kod prijašnjih zakonodavnih aktivnosti resorne uprave ministarstva i HAKOM-a, sve predložene odredbe pišu se u korist društva Hrvatski Telekom d.d., imajući u vidu izmjene Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta te izmjene Zakona o cestama. 3. Članak 63. stavak 8. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama Članak 63. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama uređuje korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu. Člankom 63. stavkom 8. Nacrta prijedloga Zakona: Infrastrukturni operator plaća upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta, osim u slučaju kada je infrastrukturni operator ujedno i vlasnik te nekretnine, ili ima koje drugo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, kojim je uređeno korištenje općeg dobra ili nekretnine.“. Pravo puta je zakonsko ograničenje ustavne kategorije prava vlasništva u korist infrastrukturnog operatora (Hrvatski Telekom d.d.) koji po sili zakona ima pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema. U odnosu na gore navedeno predložena odredba članka 63. stavka 8. Nacrta prijedloga Zakona nije jasna, konfuzna i u kontradikciji je sa samom definicijom instituta prava puta. Ako infrastrukturni operator ima pravo puta koje stječe ex lege ispunjavanjem zakonskih uvjeta koje je propisao zakon, infrastrukturni operator stječe i obligaciju u vidu plaćanja vlasniku ili upravitelju nekretnine naknade zbog korištenje njihovih nekretnina, time nije logično i opravdano da se prijedlogom nacrta zakona propisuju slučajevi kada infrastrukturni operator nije obvezan plaćati naknadu za pravo puta. radi se o oblikaciji nametnutoj po sili zakona, ex lege. Predloženo članak 63. stavak 8. Nacrta prijedloga zakona je u suprotnosti sa drugim odredbama zakona o pravu puta. Društvo Hrvatski Telekom d.d. uređivalo je odnose sa vlasnicima ili upraviteljima nekretnina putem ugovora u služnosti bez navođenja opsega služnosti, konkretnih katastarskih čestica čime sukladno propisima o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nisu niti stekli pravo služnosti. Na koji način će provoditelji zakona postupati jer je predloženo zakonsko rješenje nejasno i zbunjujuće, na koji način će se uređivati slučajevi koje predviđaju iznimke, a AKOM nije nadležan za utvrđivanje propisa i domena zakona o vlasništvu i drugih stvarnih prava? Prijedlog: Predlaže se izmjena predložene odredbe članka 63. stavka 8. Nacrta prijedloga Zakona na način da glasi: Infrastrukturni operator plaća upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta.“. 5. Članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama Članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama definira visinu naknade za korištenje općeg dobra i nekretnina na temelju prava puta. Naknada za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu. Visina naknade iz stavka 2. ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste. Predložena izmjena je ograničila visinu naknade na način da visina naknade za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može biti veća od visine naknade koja se naplaćuje za pravo služnosti za korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture na javnoj cesti, na temelju propisa kojima se uređuju ceste. Predložena izmjena je pisana u direktnu korist društva Hrvatski Telekom d.d., na štetu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo kao predlagatelj zakona je obvezno izraditi i objaviti financijski učinak predložene izmjene, što iz nepoznatih razloga, ministarstvo nije napravilo niti je dalo bilo kakvo suvislo obrazloženje! Da li će se smanjenjem naknada za pravo puta koju je Hrvatski telekom d.d. u obvezi podmirivati vlasnicima nekretnina proporcionalno smanjiti i cijene usluga operatora, da li će i koliko krajnji korisnici plaćati manje mjesečne račune? Postoji li projekcija za koliko će se povećati dobit Hrvatskog Telekoma d.d. smanjenjem naknade za pravo puta? Postoji li obveza HT-a da taj ekstra profit uloži u razvoj infarstrukture, bržeg interneta ili sl? Prijedlog: Predlaže se da se ostavi postojeći zakonski i podzakonski okvir kojim se visina naknade utvrđivala ovisno o svakoj pojedinoj kategoriji nekretnine. 6. Članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama Člankom 64. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama određuje se da se za korištenje općeg dobra ili nekretnine, za koju je izdana potvrda o pravu puta, ne smije propisivati, određivati ni naplaćivati bilo kakva dodatna naknada ili pristojba, osim naknade za pravo puta u skladu s ovim člankom. Predloženi stavak članka 64. je u suprotnosti sa cijelom nizom zakona kojima je uređuju ovlasti, odredbe o autonomiji vlasnika i upravitelja nekretnina, a što je potvrđenu nizom stavova i presuda Ustavnog suda RH i Vrhovnog suda RH. Prijedlog: Predlaže se brisanje članka 64. Nacrta prijedloga Zakona o elektroničkim komunikacijama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Prihvaćaju se komentari na članak 61. stavke 4. i 5. na način da je zadržana odgovarajuća odredba iz važećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama. U odnosu na komentare na članak 62. stavke 5. do 10., koji se ne prihvaćaju, ističemo da navedene odredbe Nacrta prijedloga zakona ne derogiraju odredbe Zakona o gradnji. U odnosu na komentar na članak 63. stavak 8., koji se ne prihvaća, ističemo da se predmetnom odredbom daje prednost uređivanju odnosa između vlasnika nekretnine i infrastrukturnog operatora u okviru instituta Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Prihvaća se komentar na članak 64. stavak 3. koji je brisan. U odnosu na komentar na članak 64. stavak 4., koji se ne prihvaća, ističemo da je svrha ove odredbe osiguranje pravne sigurnosti infrastrukturnog operatora. |
| 129 | Hrvatski Telekom d.d. | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17) u članku 29. stavak 1. propisano je da visina naknade za pravo puta „…mora predstavljati pravičan razmjer između prava vlasnika nekretnine i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.“. Već godinama i inozemni i domaći stručnjaci upozoravaju da je naknada za pravo puta u Hrvatskoj previsoka te da stoga nije u skladu s važećim zakonom jer ne predstavlja pravičan razmjer između prava vlasnika nekretnine, interesa operatora i javnog interesa, već naprotiv, svojom visinom negativno utječe na investicije i razvoj širokopojasnog pristupa Internetu u Hrvatskoj. Tako Europska komisija u DESI izvještaju za 2021. godinu navodi: „U zemlji s više od 550 lokalnih tijela vlasnicima privatne infrastrukture i dalje su problem previsoke naknade za pravo puta koje se plaćaju općinama … Visoke naknade za pravo puta prepreka su uvođenju mreža vrlo velikog kapaciteta.“. Svjetska banka u svom izvještaju „Assesment od the digital market in Croatia“ iz veljače 2021. „Smanjenje naknada za pravo puta u skladu s usporednim vrijednostima u drugim EU zemljama ili u skladu s drugim sličnim naknadama u Hrvatskoj…“ navodi kao preporuku za daljnji razvoj digitalnog tržišta u Hrvatskoj. Navedeno je zaključak i Ekonomskog instituta Zagreb koji je još 2018. napravio „Studiju o analitičkim odrednicama naknade za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu“ u kojoj je detaljno analizirao institut naknade za pravo puta u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji i Hrvatskoj susjednim zemljama te zaključio kako su predmetne naknade u Hrvatskoj iznimno visoke i neusklađene s europskom praksom. Štoviše, zaključak je to i same Vlade Republike Hrvatske koja je kroz Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2017 kao priliku za razvoj širokopojasnog pristupa u RH predvidjela upravo prilagodbu naknada za pravo puta. Promatrajući praksu drugih europskih zemalja po pitanju visine naknade za pravo puta, u čak 13 europskih zemalja (Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Sjeverna Makedonija, Nizozemska, Njemačka, Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo) ne plaća se naknada za pravo puta kada se radi o javnim nekretninama. Dakle, pravo puta na javnim nekretninama je besplatno u čak 13 zemalja, dok u onima u kojima se naknada plaća, ona je značajno niža od naknade koja je trenutno propisana u Hrvatskoj. Štoviše, one zemlje koje su vodeće zemlje članice EU na DESI ljestvici - Nizozemska, Luksemburg i Belgija, ne naplaćuju naknadu za pravo puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na javnim nekretninama. Smanjenje naknade za pravo puta otvara prostor za daljnja ulaganja Hrvatskog Telekoma u elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, koju koriste hrvatski građani i koja je temelj digitalizacije hrvatskog gospodarstva. Kao operator koji jedini ima nacionalno rasprostranjenu elektroničku komunikacijsku fiksnu mrežu te koji pritom pokriva više od pola milijuna hrvatskih kućanstava s najmodernijom optičkom fiksnom mrežom, Hrvatski Telekom je partner hrvatskog društva i namjerava nastaviti ulaganja u infrastrukturu u cilju pružanja boljih mogućnosti svim hrvatskim građanima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Radi se o općenitom komentaru, bez upućivanja na bilo koju odredbu Nacrta prijedloga zakona. |
| 130 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Sukladno članku 19. Zakona o proračunu prijedlozi zakona i drugih propisa koje usvaja Vlada ili koje Vlada upućuje na ustajanje Saboru moraju sadržavati procjenu posljedica za opći proračun ili izjavu da isti nemaju fiskalni utjecaj na proračun. Opći proračun, odnosno opća država sastoji se od središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti. Obzirom da se člankom 63. stavci 3. i 4. utječe na proračun lokalne države, a potencijalno i na proračun središnje države, predlagatelj je trebao u ovom prijedlogu navesti procjenu utjecaja, što nije učinio. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 131 | Dorotea Radoš Čulina | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | KOMENTARI NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA Kako bi se stanovnici ove zemlje zaštitili i valjano informirali o ovim važnim pitanjima, smatram da je neophodno da Vlada bude primorana poduzeti cjelovitu javnu, neovisnu i transparentnu istragu objavljenih istraživanja o štetnim učincima izloženosti elektromagnetskom zračenju na zdravlje prije bilo kakvog daljnjeg širenja mogućnosti bežične telekomunikacijske mreže. Vlada koja ignorira znanost i spremna se kockati sa zdravljem svojih građana nedostojna je povjerenja. Stoga tražim da se očitujete o ovom gorućem problemu, o znanosti koja dokazuje rizik za stanovništvo Republike Hrvatske (te podjednako i za biološke vrste na teritoriju Republike Hrvatske) i pozivanju na načelo predostrožnosti sve dok se ne provede istraga navedena u tekstu iznad. Postoji na stotine stručno recenziranih znanstvenih studija, neovisnih o tom sektoru, koje dokazuju da radiofrekvencijska elektromagnetska polja imaju štetne biološke učinke pri intenzitetima koji su nekoliko milijuna puta niži od trenutačnih graničnih vrijednosti. Granične vrijednosti su utvrđene samo na temelju porasta temperature, a ne na temelju bioloških učinaka! Postojeće sigurnosne granice nedovoljno štite zdravlje građana od kronične izloženosti. Od posebne su važnosti dvije studije objavljene 2018. Prvo, istraživanje provedeno od strane Nacionalnog toksikološkog programa Sjedinjenih Američkih Država (NTP), koje je zaključilo da je niska izloženost radiofrekvencijama elektromagnetskog zračenja uzrokovala Schwannom (tumore) na srcu, a mogla bi biti i povezana s glijalnim tumorima mozga. Drugo, rezultati NTP studije ponovljeni su istraživanjem provedenim na Institutu Ramazzini u Italiji. Potonji eksperiment posebno je osmišljen kako bi oponašao izloženost okoliša elektromagnetskom zračenju povezanu s telekomunikacijskom baznom stanicom. Ponavljanje ishoda u odvojenim studijama predstavlja uvjerljiv dokaz u znanstvenim krugovima. Savjetodavno tijelo Europskog Parlamenta pod nazivom Panel za budućnost znanosti i tehnologije izdalo je studiju „Zdravstveni utjecaj 5G“ gdje je jasno rečeno da je uvođenje 5G tehnologije milimetarskih valova bez ozbiljne i sveobuhvatne analize učinka kontinuirane dugoročne izloženosti na ljudsko zdravlje i okoliš „globalni eksperiment na ljudima i svim eko sustavima s nesagledivim posljedicama“. 5G nije obavezan, nego spada pod preporuku. Niti jedna država EU nije obavezna uvoditi 5G mrežu. Nije provedeno neovisno istraživanje zdravstvenih posljedica upotrebe EM zračenja viših frekvencija, pulsirajućih milimetarskih valova, koji će se koristiti za isporuku 5G bežične tehnologije, ali budući da ozbiljne biološke štete uzrokuju niže frekvencije, proizlazi da će veće energetske frekvencije nanijeti još veću štetu. Do sada smo mogli vidjeti na stotine primjera nezakonitog postavljanja baznih stanica. One se nalaze uz dječje vrtiće, uz škole, NA bolnicama, uz bolnice (pogledajte samo blizinu bazne stanice uz Kliniku za tumore!!), uz domove za starije i nemoćne osobe. I sada, nakon što su građani Hrvatske ionako previše izloženi radio frekventnom elektromagnetskom zračenju, planiraju se postaviti male ćelije na stupove javne rasvjete, na pročelja zgrada, na prometnoj infrastrukturi, a već sada je postavljanje antena pretjerano. Grad izgleda grozno, sa krovova posvuda strše odašiljači, neovisna mjerenja pokazuju da je zračenje ekstremno, a HAKOM i Vlada tvrde da je sve u granicama. Ne mogu prednosti uvođenja 5G mreže biti veće od rizika! O rizicima se ne priča, o rizicima se ne zna, prema tome prednosti uvođenja ne mogu biti veće od rizika jer rizici nisu istraženi! Studija koje uključuju frekvencijski raspon od 6-100GHz nema! Prema tome, da se zaključiti da je zdravlje građana na zadnjem mjestu. Vlada je dužna zaštititi zdravlje i dobrobit svojih državljana, uključujući zaštitu od izlaganja stanovništva 'opasnim djelatnostima', što uključuje proizvodnju elektromagnetskog zračenja. Nije pokušala procijeniti rizik od postojećeg bežičnog EM zračenja ili potencijalni rizik koji predstavljaju milimetarski valovi EM zračenja koji se koriste za isporuku bežičnog 5G. Vlada nije priznala niti istražila materijalne dokaze koji ukazuju na ozbiljnu biološku štetu koju uzrokuje EM zračenje, što krši gore navedenu dužnost. Suprotno prihvaćenoj praksi, Vlada se nije pozvala na „načelo predostrožnosti“ u vezi sa zaštitom javnog zdravlja i ekosustava od štetnih učinaka EM zračenja. Dopuštajući primjenu neprovjerene tehnologije (bežična komunikacija milimetarskih valnih duljina) bez ikakve procjene učinka na javno zdravlje, a s obzirom na to da pojedinac nema mogućnost 'isključiti' se od nehotičnog kontinuiranog izlaganja posljedičnom zračenju, Vlada zapravo dopušta provođenje 'eksperimenta' na svojim građanima bez njihovog pristanka. To krši Nürnberški zakon iz 1947. godine. Žalbeni sud u Torinu 2019. zaključio je da je 'ICNIRP privatna organizacija, čije smjernice o elektromagnetskim frekvencijama imaju veliku ekonomsku i stratešku važnost za telekomunikacijsku industriju, s kojom, štoviše, nekoliko članova ICNIRP-a ima veze putem konzultantskih odnosa'. Nadalje, sud je presudio da smjernice dane od ICNIRP-a treba smatrati 'nepouzdanima zbog pristranosti'. Nakon ove presude, hrvatska Vlada nije poduzela mjere za ocjenu istinitosti smjernica koje je dao ICNIRP, niti je dodatno istražila ozbiljne implikacije na javnu sigurnost koje proizlaze iz odluke suda. Postoji ozbiljna zabrinutost zbog dugoročnih štetnih učinaka bežičnog EM zračenja, posebno 5G-a, na ljudsko zdravlje i našu ekologiju. Međutim, Hrvatska Vlada ne uspijeva odgovoriti na bilo kakve stavove o opravdanoj zabrinutosti i rizicima koji su identificirani u velikoj i vjerodostojnoj bazi znanstvenih studija i radova. Umjesto toga, pridaje veću težinu smjernicama privatne organizacije čija je neovisnost dovedena u pitanje i čiji se savjeti na sudu smatraju pristranima. Nadalje, Hrvatska Vlada praktički donosi zakon koji zabranjuje pojedincima i vijećima da se odupru zahtjevima za planiranje izgradnje nove telekomunikacijske infrastrukture zbog zabrinutosti za zdravlje. Stoga su građani stavljeni pred svršen čin jer im se zakonski onemogućuje da se usprotive postavljanju telekomunikacijskih antena u svojoj zajednici na temelju jasnih znanstvenih dokaza o šteti po zdravlje i ekologiju. Tamo gdje su građani, pojedinačno ili kolektivno, zakonski onesposobljeni učinkovito osporiti pitanja koja se odnose na njihovu sigurnost i dobrobit putem svojih lokalnih vijeća ili putem središnje Vlade, jer ih zakoni u tome sprječavaju, očiti je neuspjeh demokratskog procesa. U nedostatku zaštite javnosti, Vlada krši međunarodno i domaće pravo i ometa pravo građana da se zaštite od instalacije potencijalno štetne telekomunikacijske infrastrukture u svojim lokalnim zajednicama. 1. Na koji način će Hrvatska Vlada zaštititi svoje građane od štetnih učinaka radiofrekvencijskih valova već prikazanih u znanstvenoj literaturi? 2. Na koji način će Hrvatska Vlada zaštititi zdravlje i razvoj beba, djece i mladih ljudi od štetnih učinaka radiofrekvencijskih valova već prikazanih u znanstvenoj literaturi? 3. Na koji način će Hrvatska Vlada spriječiti štetu od pojačane radiofrekvencijske izloženosti za insekte oprašivače i ostali životinjski svijet? 4. Zašto nema sigurnosnih testiranja prije puštanja 5G mreže u pogon i tko je za to odgovoran? Prije stavljanja na tržište hrane i lijekova, sigurnosno testiranje je neophodno prije puštanja za javnu konzumaciju i nije dozvoljeno stavljanje na tržište ako ne prođe test toksičnosti na životinjama. Cijela hrvatska populacija će biti izložena netestiranom i nereguliranom zračenju koje će apsorbirati njihova tijela bez ikakvog javnog dogovora i pristanka. Zahtijevam da se izuzetno ozbiljno pitanje opasnosti bežičnih telekomunikacijskih EM zračenja pravilno istraži i poduzmu odgovarajuće znanstveno utemeljene mjere za zaštitu zdravlja i dobrobiti javnosti i naše ekologije. APELIRAM NA ČLANOVE SADAŠNJE I SVIH BUDUĆIH VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DA SE ZAMISLE NAD VLASTITOM SUDBINOM I SUDBINOM VLASTITE DJECE KOJA ĆE SNOSITI BIOLOŠKE POSLJEDICE SVIH ODLUKA NJIHOVIH RODITELJA. Dorotea Radoš Čulina | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nacrtom prijedloga zakona posebna pozornost posvećena je utjecaju elektromagnetskih polja, kao i elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na zdravlje ljudi. Konkretno, člankom 66. stavkom 4. propisano je da HAKOM promiče usklađivanje uporabe radiofrekvencijskog spektra za elektroničke komunikacijske mreže i usluge u Europskoj uniji, uzimajući u obzir obvezu djelotvorne i učinkovite uporabe radiofrekvencijskog spektra te koristi za potrošače, i to osobito dosljednim i predvidljivim načinom odobravanja uporabe radiofrekvencijskog spektra u pogledu zaštite ljudskog zdravlja, uzimajući u najvećoj mogućoj mjeri u obzir Preporuku Vijeća 1999/519/EZ i propise iz područja zdravstva. |
| 132 | VANESSA DEKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U članku 28. je potrebno preciznije definirati uvjete za stjecanje prava puta u slučajevima kada između infrastrukturnog operatora i upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine u isto vrijeme postoji i kakav drugi pravni odnos. Naime, u sudskoj praksi pojavljuje se tumačenje da postojanje drugog pravnog odnosa ne odgađa primjenu odredbi o uvjetima pod kojima se zasniva pravo puta. Takvo tumačenje ide na štetu upravitelja općeg dobra i vlasnika nekretnina jer takvo tumačenje znači da, primjerice, infrastrukturni operator koji s vlasnikom nekretnine ima sklopljen ugovor o zakupu na 5 godina, sukladno uvjetima iz spornog stavka stječe pravo puta već na temelju same činjenice da posjeduje građevinsku dozvolu ili se koristi infrastrukturom bez sudskog spora najmanje 3 godine, a da rok na koji je ugovor o zakupu sklopljen nije istekao. S druge strane, zakonodavac propisuje obvezu plaćanja naknade za pravo puta predlažući novinu u st. 4. istog članka koja glasi: „osim ako je infrastrukturni operator ujedno i vlasnik te nekretnine, ili ima koje drugo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine, kojim je utvrđena obveza plaćanja odgovarajuće naknade za korištenje općeg dobra ili nekretnine.“ priznajući time da u isto vrijeme ne mogu postojati dva pravna temelja po kojima bi se plaćala naknada. Slijedom navedenog predlaže se u čl. 28. iza stavka 1. dodati novi stavak koji glasi: „Infrastrukturni operator ne stječe pravo puta u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovog članka ako je ujedno i vlasnik nekretnine, ili već ima koje drugo stvarno pravo na toj nekretnini, ili drugi pravni odnos s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Iako ovaj komentar upućuje na pogrešan članak Nacrta prijedloga zakona, njegov je sadržaj već obuhvaćen člankom 63. stavkom 8. Nacrta prijedloga zakona. |
| 133 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, ZAHTJEVI U VEZI S PODACIMA KOJE TREBA PRUŽITI U SKLADU S ČLANKOM 140. OVOGA ZAKONA (Ugovor između operatora i krajnjeg korisnika) | Članak 7.stavak 2. Agencija treba djelovati nepristrano, objektivno, transparentno, razmjerno i bez diskriminacije Nažalost to do sada nije bio slučaj jer se davateljima usluge dozvoljavaju određene radnje koje se ne dozvoljavaju potrošačima i dovodi se potrošače u diskriminatorski položaj (moraju plaćati penale, a davatelji usluge ne, moru jednostrano raskidati ugovore bez posljedica, a potrošači ne, mogu povećavati cijenu ucjenjujući potrošače pusti ili ostavi, mogu mijenjati uvjete isporuke usluge koje nema opravdanja u tehničkim karakteristikama. Povećavaju potrošačima mogućnost veće količine korištenja interneta uz povećanu cijenu mada to potrošači nisu tražili . Prema Zakonu o zaštiti potrošača ako ti trgovac nešto da a kasnije traži za to novac smatra se poklonom trgovca. Davatelj usluge ili trgovac ima prao tražiti od potrošača novac do vremena zastare prema Zakonu o obveznim odnosima – godina dana, ali potrošač može tražiti i reklamirati račun samo u roku 30 dana od dobivanja računa) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Radi se o općenitom komentaru, a ne o konkretnoj odredbi. |