Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŠIME VALIDŽIĆ IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Ne treba davati nikakve potpore ribarstvu nego prekvalifikaciju ribara za druge gospodarske grane. Riblje vrste su ugrožene u Jadranskom moru i u svim morima svijeta. Više od 90% Jadrana je iscrpljeno i vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. U Jadranu je u posljednjih 50 godina istrijebljeno 50% ukupnog broja riba i drugih morskih životinja. Osim ulovljenih željenih vrsta riba, tu su i vrste koje su slučajno ulovljene ali neželjene, a njih se baca natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju. Zbog gospodarskog ribolova masovno stradaju dupini, kornjače, ptice i brojne druge skupine životinjskih vrsta koje žive ili povremeno borave u morima. Ribe ne postoje samo da ih ljudi jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Stupanj boli kod riba je identičan onome kod sisavaca i ptica. Ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Ako potrošači ne žele kupovati i jesti ribe onda državne agencije ne bi trebale umjetno podržavati jednu okrutnu i neodrživo gospodarsku granu kao što je ribarstvo. Ne treba povećati potrošnju ribe jer, prema reportažama na televiziji, ona se je postepeno povećala od 7 kg do 20 kg godišnje po stanovniku u Hrvatskoj. Treba poticati biljnu poljoprivredu u Hrvatskoj a ne da se, na primjer, grah i soja uvoze iz Južne Amerike gdje se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma i genocid protiv domorodačkih naroda. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća iz razloga što iznesena problematika nije predmet Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu.
2 ŠIME VALIDŽIĆ Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ne treba davati nikakve potpore ribarstvu nego prekvalifikaciju ribara za druge gospodarske grane. Riblje vrste su ugrožene u Jadranskom moru i u svim morima svijeta. Više od 90% Jadrana je iscrpljeno i vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. U Jadranu je u posljednjih 50 godina istrijebljeno 50% ukupnog broja riba i drugih morskih životinja. Osim ulovljenih željenih vrsta riba, tu su i vrste koje su slučajno ulovljene ali neželjene, a njih se baca natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju. Zbog gospodarskog ribolova masovno stradaju dupini, kornjače, ptice i brojne druge skupine životinjskih vrsta koje žive ili povremeno borave u morima. Ribe ne postoje samo da ih ljudi jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Stupanj boli kod riba je identičan onome kod sisavaca i ptica. Ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Ako potrošači ne žele kupovati i jesti ribe onda državne agencije ne bi trebale umjetno podržavati jednu okrutnu i neodrživo gospodarsku granu kao što je ribarstvo. Ne treba povećati potrošnju ribe jer, prema reportažama na televiziji, ona se je postepeno povećala od 7 kg do 20 kg godišnje po stanovniku u Hrvatskoj. Treba poticati biljnu poljoprivredu u Hrvatskoj a ne da se, na primjer, grah i soja uvoze iz Južne Amerike gdje se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma i genocid protiv domorodačkih naroda. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća iz razloga što iznesena problematika nije predmet Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu.
3 ŠIME VALIDŽIĆ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 84. Kazne treba znatno povećati, posebice njihovu donju granicu, jer su one zanemarive u odnosu na korist koja se može ostvariti nelegalnim ulovom i, što je još važnije od toga, radi se o bespovratnom uništavanju prirode i masovnom pokolju živih bića. Primljeno na znanje U predmetnom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu je izvršena konverzija iznosa iz trenutno važećeg Zakona o morskom ribarstvu iz kuna u euro, kako bi se izvršila nužna uskladba ovih iznosa sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/22). Prilikom izrade predmetnog prijedloga zakonskog akta nije se ulazilo u definiranje novih iznosa prekršajnih odredbi, no dani komentar će se razmotriti ukoliko će biti nužno utvrditi nove iznose, kako bi se zadržalo načelo da su one po svojim obilježjima učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće za počinitelje protupravnog postupanja.
4 ŠIME VALIDŽIĆ TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 85. Kazne treba znatno povećati, posebice njihovu donju granicu, jer su one zanemarive u odnosu na korist koja se može ostvariti nelegalnim ulovom i, što je još važnije od toga, radi se o bespovratnom uništavanju prirode i masovnom pokolju živih bića. Primljeno na znanje U predmetnom Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu je izvršena konverzija iznosa iz trenutno važećeg Zakona o morskom ribarstvu iz kuna u euro, kako bi se izvršila nužna uskladba ovih iznosa sa odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 57/22). Međutim dani komentar će se razmotriti ukoliko će biti nužno utvrditi nove iznose, kako bi se zadržalo načelo da su one po svojim obilježjima učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće za počinitelje protupravnog postupanja.