Izvješće o provedenom savjetovanju - JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 16. Prijedlog izmjene odredbe čl. 45. st. 3. : „Žalba odgađa izvršenje rješenja“ ili „Briše se odredba čl. 45. st. 3. Zakona“ OBRAZLOŽENJE: Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu: Zakon) regulirana su između ostaloga i prava zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djece s težim smetnjama u razvoju - a to su pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i pravo na dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju. Pravo priznaje nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja. Pravo na dopust za njegu djeteta, kao i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena sastoji se od dvije komponente - vremenske potpore (dopust, propisano vrijeme za brigu o djetetu) i novčane potpore (novčana naknada). Pravo se priznaje na određeni rok, odnosno do provođenja novog vještačenja kojim se utvrđuje postojanje uvjeta za daljnje priznavanje prava. Nakon provedenog upravnog postupka, donosi se prvostupanjsko rješenje na koje nezadovoljna stranka ima pravo ulaganja žalbe. Međutim, kako je čl. 45. st. 3. Zakona propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja, danom dostave prvostupanjskog rješenja kojim stranci prestaje pravo ono postaje izvršno i korisnik/ca prava više ne može konzumirati svoje pravo, bez obzira na činjenicu ulaganja žalbe. To konkretno znači da korisnik/ca prava nakon primitka rješenja gubi pravo voditi skrb o djetetu i vraća se na rad. Ukoliko u postupanju povodom žalbe drugostupanjsko tijelo utvrdi nezakonitost pobijanog rješenja i isto izmijeni na način da se priznaje stranci i nadalje pravo na korištenje dopusta za njegu djeteta ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena vremenska i novčana potpora se nastavljaju, međutim izgubljeno vrijeme za provođenje brige o djetetu s težim smetnjama u razvoju ne može se nadoknaditi naknadnim ispravnim rješavanjem stvari. Svrha ovog prava je prvenstveno vremenska potpora, oslobođenje obveze rada uz zadržavanje radnog odnosa, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, koju je zakonodavac odlučio osigurati roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju, u skladu sa ustavnim opredjeljenjem države da posebnu skrb posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život te priznavajući pravo „tjelesno i duševno oštećenom“ djetetu na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Beziznimnim propisivanjem nesuspenzivnog djelovanja žalbe, zakonodavac je onemogućio djeci s težim smetnjama u razvoju primanje potrebne skrbi i njege od roditelja, a prije nego što je uopće nadležno drugostupanjsko tijelo preispitalo zakonitost pobijanog rješenja. Ukoliko bi se ovdje radilo samo o novčanoj potpori, naknadnim ispravnim rješavanjem stvari šteta bi se mogla popraviti, no propuštanje skrbi o djetetu zbog povratka na posao (vremenska potpora) prije preispitivanja zakonitosti od strane drugostupanjskog tijela šteta počinjena posebno ranjivoj skupini u društvu (djetetu s teškoćama u razvoju) ne može se nadoknaditi. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom više je puta upozoravala nadležno Ministarstvo na potrebu izmjene ove odredbe, te slijedom prijašnjih postupanja dostavlja prijedlog izmjene predmetne odredbe. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Predlažemo izmjenu odredbe čl. 24a. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji bi glasio: (2) Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na naknadu plaće obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći. Također iza st. 2. predlažemo dodati novi st. 3. koji glasi: Mjesečna osnovica za uplatu doprinosa je primitak koji je zaposleni roditelj ostvario u visini isplaćene plaće radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći. OBRAZLOŽENJE: Odredbom čl. 23. st. 7. Zakona propisano je da zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena ima pravo na novčanu naknadu, koja se zaposlenom roditelju obračunava u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca o isplaćenoj plaći (čl. 24.a. st. 2. Zakona). Nadalje, odredbom čl. 25. Zakona propisano je da za vrijeme korištenja predmetnog prava zaposleni roditelj ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima (prema prijedlogu izmjene Zakona odredba glasi „Za vrijeme korištenja prava iz čl. 12., 12.a, 14., 15., 16., 17., 19., 20., 23. i 24. ovoga Zakona, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema propisima kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja i propisima kojima su uređeni obvezni doprinosi.“). Dakle, novčana naknada odnosno naknada plaće, prema odredbi čl. 24a st.2. Zakona, odgovara iznosu neto plaće koji je zaposleni roditelj ostvario određeni mjesec radeći u polovici radnog vremena kod poslodavca. Ista ta naknada plaće ujedno predstavlja i osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, a što proizlazi iz odredbe čl. 181. Zakona o doprinosima - tj. čl. 146. Pravilnika o doprinosima (Narodne novine, br. 02/09, 09/09, 25/11, 61/12, 86/13, 157/14, 128/17 i 1/19): „Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest iznos naknade plaće za određeni mjesec.“ Međutim, tako određena mjesečna osnovica za obračun doprinosa dovodi do nejednakosti radnika zaposlenih s polovicom punog radnog vremena i onih koji nisu korisnici prava iz čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljinim i roditeljskim potporama, a što je protivno odredbi čl. 32. Zakona o radu prema kojem se u smislu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, rad s polovicom punog radnog vremena ima smatrati vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu. Naime, poslodavac zaposlenom roditelju koji ostvaruje pravo iz čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, isplaćuje mjesečnu plaću za rad u polovici punog radnog vremena a ujedno obračunava i vrši uplate na ime doprinosa za mirovinsko osiguranja i to prema čl. 21. st. 1. Zakona o doprinosima: „mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi ili je bila dužna isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu.“ Budući da se plaćom prema čl. 92. st. 4. Zakona o radu ima smatrati plaća u bruto iznosu, upravo bruto iznos polovice plaće predstavlja osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje koji poslodavac obračunava i isplaćuje u korist zaposlenog roditelja koji ostvaruje pravo iz čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama: Na bruto iznos polovice plaće poslodavac iz navedene osnovice obračunava i isplaćuje slijedeće doprinose: - doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u visini od 15% (20%) - doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (5%) S druge strane, čl. 180 Zakona o doprinosima i čl. 147. Pravilnika o doprinosima (Narodne novine, br. 02/09, 09/09, 25/11, 61/12, 86/13, 157/14, 128/17 i 01/19) propisano je da HZZO za osiguranika koji ostvaruje pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, obračunava i isplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja) po stopi od 5% koju obračunava na osnovicu koju čini iznos naknade plaće za određeni mjesec. Zbog osnovice koja je čl. 24a st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama definirana kao polovina neto plaće koju zaposleniku (koji koristi pravo iz čl. 23. st. 2. Zakona) isplaćuje poslodavac, doprinosi se obračunavaju na iznos naknade plaće, dakle na manji iznos nego što ga obračunava poslodavac (jer poslodavac obračunava doprinose na polovicu bruto plaće). Posljedično, i iznosi doprinosa koje zaposleniku obračunava i isplaćuje HZZO za II stup mirovinskog osiguranja su u manjem iznosu. Zbog gore opisanih razlika u načinu utvrđenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, roditelji koji radi u punom radnom vremenu i roditelj koji ostvaruje pravo na rad s polovicom punog radnog vremena prema čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljinim i roditeljskim potporama, neće pod istim uvjetima ostvariti isti iznos starosne mirovine. Pojednostavljeno i matematički gledajući, osoba zaposlena na puno radno vrijeme koja živi u Zagrebu i ima 1 dijete (bez teškoća u razvoju) ostvaruje plaću u bruto iznosu od 14.000kn. Poslodavac kao obveznik obračuna i isplate doprinosa za mirovinsko osiguranje na navedeni iznos kao osnovicu će obračunati doprinos po stopi od 15% za I stup MO, odnosno 2.100kn i po stopi od 5% za II stup MO, odnosno 700,00 kn. Roditelj jednog djeteta s teškoćama u razvoju, s prebivalištem također u Zagrebu, ostvaruje pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i prema ugovoru o radu ostvaruje pravo na plaću u bruto iznosu od 14.000kn. Polovicu plaće isplaćuje mu poslodavac na način da na bruto iznos polovice plaće (7000kn) obračunava i isplaćuje doprinos za I. stup od 15%, odnosno 1.050,00 kn, te po stopi od 5% za II stup, odnosno 350,00 kn. Po izvršenom obračunu svih obveznih davanja zaposleniku na koncu isplaćuje neto plaću u iznosu od 5.600kn. Iznos polovice plaće od 5.600,00 kn odgovara iznosu naknade plaće koju zaposleniku isplaćuje HZZO. HZZO je ujedno obveznik obračuna i isplate doprinosa za mirovinsko osiguranje prema navedenoj osnovici, i to u visini od 5% na iznos od 5.600,00kn (čl. 180. Zakona o doprinosima i članak 147 Pravilnika o doprinosima), te na to ime obračunava i isplaćuje iznos od 280,00kn. Jednostavno prikazanim matematičkim izračunom razvidno je da je u II stup MO u korist roditelja koji radi u punom radnom vremenu uplaćen iznos od 700,00 kn, dok je u korist roditelja koji radi s polovicom punog radnog vremena uplaćen iznos od 630,00 kn (350,00 kn + 280,00 kn). Cilj predložene izmjene odnosno uvođenja nove predložene odredbe je osigurati da se korisnicima prava na rad s polovicom punog radnog vremena izvrši obračun i isplata doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje na isti način i u istom iznosu kao i zaposlenicima koji ne koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Nije prihvaćen Nije predmeta izmjena i dopuna ovog zakona, razmotrit će se u okviru zakonskih promjena u narednom razdoblju.
3 Ivona Bišćan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 17. Potrebno je pismeno obavijestiti poslodavca o korištenju prava, no ne i da na tu pisanu obavijest poslodavac treba izdani pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, stoga je potrebno obrisati stavak 3. i stavak 4. predloženog članka 47. Uz stavak 2. navedenog članka predlažemo obrisati riječi „ili samozaposleni“, jer isti nema koga obavijestiti osim sebe samog. Nije prihvaćen Predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe radnika i potrebe poslodavaca. Dodatno, predviđa se postupanje u kojem se radi zaštite radnika, korisnika prava propisuje da Zavod zaposlenom roditelju donese rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.
4 Ivona Bišćan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Potrebno je stavak 1. i stavak 2. izmijene na način da se prava ostvaruju temeljem novog Zakona te da se trenutno stečena prava također usklade s odredbama novog Zakona, koji će biti povoljniji za korisnike. Troškovi života svakodnevno rastu te vjerujemo da Vlada Republike Hrvatske, kao i nadležno ministarstvo, mogu i trebaju naći razliku sredstava za trenutne korisnike rodiljnih i roditeljskih potpora. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
5 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. U potpunosti je neprihvatljivo da se na zahtjeve za ostvarivanje prava koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju zakonske odredbe starog zakona, koji je nepovoljniji za roditelje. Tražimo da se stavak 1. i stavak 2. izmijene na način da se prava ostvaruju temeljem novog Zakona te da se trenutno stečena prava također usklade s odredbama novog Zakona, koji će biti povoljniji za korisnike. Troškovi života svakodnevno rastu te vjerujemo da Vlada Republike Hrvatske, kao i nadležno ministarstvo, mogu i trebaju naći razliku sredstava za trenutne korisnike rodiljnih i roditeljskih potpora. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
6 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 18. Predlažemo isti brisati zbog navedenog prijedloga uz članak 17. Kako ne bi nastala praznina u predloženom Nacrtu izmjene Zakona, predlažemo da se u članak 47. ugradi odredba iz predloženog članka 47. stavak 5. Nije prihvaćen Predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe radnika i potrebe poslodavaca. Dodatno, predviđa se postupanje u kojem se radi zaštite radnika, korisnika prava propisuje da Zavod zaposlenom roditelju donese rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.
7 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 17. Suglasni smo da je potrebno pismeno obavijestiti poslodavca, ali ne i da na tu pisanu obavijest poslodavac treba izdani pisanu suglasnost o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, te predlažemo da se obrišu stavak 3. i stavak 4. predloženog članka 47., a da stavak 5. postane u cijelosti članak 48. Uz stavak 2. navedenog članka predlažemo obrisati riječi „ili samozaposleni“, jer isti nema koga obavijestiti osim sebe samog. Nije prihvaćen Predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe radnika i potrebe poslodavaca. Dodatno, predviđa se postupanje u kojem se radi zaštite radnika, korisnika prava propisuje da Zavod zaposlenom roditelju donese rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.
8 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Pozdravljamo povećanje maksimalnih iznosa naknada te skrećemo pažnju na samozaposlene roditelje (u pravilu obrtnike, vlasnike OPG-ova, samostalne djelatnosti), posebice one u paušalnom oporezivanju kojima je trenutno propisana mjesečna osnovica osiguranja, što znači da će primanja biti niža od minimalne neto plaće na mjesečnom nivou! Predlažemo da se u članku 12. uvede ograničenje kojim minimalna naknada ne može biti niža od minimalnog iznosa neto plaće za samozaposlene roditelje. Nadalje, nove izmjene ne predviđaju porast za roditelje troje ili više djece, a koji koriste roditeljski dopust duži od godine dana. Za rješenje demografskih problema smatramo da treba iznaći rješenje i dati podršku obiteljima koje su odlučile imati troje ili više djece, i to barem na način da za vrijeme cijelog rodiljnog dopusta iznos naknade bude prosjek plaće roditelja koji koristi dopust, ili barem minimalna plaća (sada taj iznos iznosi 62% minimalne plaće). Sigurno je da je i to razlog zašto se više roditelja ne odlučuje na ovaj korak, ili zašto se roditelji vraćaju na posao, a mjesta u vrtićima nema dovoljno. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena i dopuna ovog zakona.
9 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Predlažemo da zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo na 30 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Razlog tome su daleko veće organizacijske potrebe roditelja, ali i duže vrijeme oporavka majke. Podsjećamo da je broj dana koji pripadaju očevima u drugim zemljama u okruženju i za jedno dijete veći (npr. Slovenija 30 dana), pa stoga smatramo da je u slučaju rođenja većeg broja djece (istovremeno) broj predviđenih dana (15) premali. Nije prihvaćen Direktiva propisuje minimalne standarde te je za države obvezujuća u pogledu ciljeva koji se njome žele ostvariti. Očinski dopust je novo pravo koje se uvodi u hrvatski pravni sustav, u trajanju deset dana odnosno 15 dana za rođene blizance i višestruke porode, a koje je plaćeno na razini pune plaće, uz osiguravanje sredstava u državnom proračunu. Nadalje, svrha očinskog dopusta, novog instituta koji se uvodi u pravni sustav je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Intencija je i povećati broj očeva koji koriste roditeljski dopust, a u svrhu usklađivanja privatnog i poslovnog života, kako to propisuje Direktiva. Nakon stupanja na snagu novih odredbi, uz praćenje statističkih pokazatelja u korištenju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te procjene financijskog učinka, moguće je razmatranje eventualnih promjena u ovom području.
10 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE  , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Postojeći članak 27. Zakona propisuje da nezaposleni roditelj može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu ako je hrvatski državljanin, ako je zdravstveno osiguran, ako se vodi u evidenciji nezaposlenih najmanje 9 mjeseci te ako ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine. S obzirom na velik odljev naših građana u inozemstvo, navedeni članak 27. stavak 2. radi problem obiteljima koje se žele vratiti i nastaviti živjeti u Republici Hrvatskoj. Stoga predlažemo da se za članak 27. stavak 2. točka 2. utvrdi izuzeće za hrvatske državljane koji su morali otići na rad u inozemstvo, a protekom određenog vremena se žele vratiti u Republiku Hrvatsku. Navedeno izuzeće će biti sukladno politikama (samo)zapošljavanja koje aktivno provode Vlada i nadležno ministarstvo. Također smatramo da je potrebno dodatno pomoći obiteljima, posebice mladim ljudima koji planiraju obitelj, te smanjiti broj mjeseci koje je potrebno biti evidentiran u evidenciji nezaposlenih HZZ-a s najmanje 9 mjeseci na najmanje 3 mjeseca (članak 27. stavak 2. točka 4.), jer trenutna financijska situacija ne ostavlja prostora za biti nezaposlen, posebice mladim ljudima koji planiraju obitelj, a zbog ovog uvjeta ostaju bez prava. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona
11 Svjetski savez mladih Hrvatska  , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Svjetski savez mladih Hrvatska (dalje: SSMH) pozdravlja poboljšanje postojećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (dalje: Zakona), isticanje pitanja demografske revitalizacije od strane Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlade RH) kao jednog od strateških pitanja budućnosti Hrvatske, kao i snažno zagovaranje nastavka rada na preokretanju negativnih demografskih trendova i boljeg položaja obitelji. Međutim, nastavak rada Vlade RH na preokretanju negativnih demografskih trendova i boljeg položaja obitelji neće biti ostvariv bez jasno definirane pronatalitetne politike, odnosno niza sveobuhvatnih, kontinuiranih i provjerenih demografskih mjera u okviru iste. Rodiljne i roditeljske potpore po svojim obilježjima jesu sveobuhvatne (obuhvaćaju sve roditelje kao korisnike), kontinuirane (njihova provedba traje bez prekida) i provjerene (postoji konsenzus domaćih znanstvenika o njihovoj efikasnosti), no za preokretanje negativnih demografskih trendova u vremenu socioekonomske neizvjesnosti potreban je cjeloviti pristup navedenoj problematici. Stoga je potrebno žurno donijeti Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2031. te je dosljedno provoditi. Razlog za to nije tek poštivanje roka definiranog određenom europskom Direktivom, već stvarna potreba za ublažavanjem depopulacije koja ugrožava sve aspekte budućeg razvoja Republike Hrvatske, osobito ekonomskog. Naime, u dijelu nacrta Razlozi za donošenje zakona po hitnom postupku stoji da je člankom 20. stavkom 1. Direktive kao rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo propisan 2. kolovoz 2022. godine. Prema tome, donošenje zakona ili strategije za jedno od strateških pitanja budućnosti Hrvatske trebalo bi proizlaziti iz stvarne namjere za ublažavanjem i potencijalnim preokretanjem negativnih demografskih trendova. Navedene težnje mogle bi se implicitno prepoznati iz teksta Ocjena stanja u kojem stoji: "kao odgovor na nepovoljnu demografsku situaciju potrebno je žurno poduzeti daljnje mjere usmjerene poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024. potrebno je nastaviti s provedbom mjera u cilju daljnjeg povećanja visine naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust. Navedeno je osobito važno kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta te imajući u vidu da su nedovoljno visoke razine naknade jedan od uzroka slabijeg odaziva korištenja roditeljskog dopusta majki i očeva." U tom smislu, posljednjih godina vidljiv je značajan porast visine naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust (s 2.328,80 na 5.645,20 kuna), što neupitno doprinosi blagostanju obitelji. Povezano s tim, u budućnosti se očekuje daljnji porast cijena od 2,0 % godišnje. Dakle, ako se iznosi naknada plaća tijekom roditeljskog dopusta budućih korisnika iz godine u godinu ne indeksiraju, to će izazvati pad kvalitete života i životnog standarda budućih korisnika. S obzirom na to, SSMH smatra da povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje odnosno korištenja prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170% proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5% proračunske osnovice), kao i naknade plaće s polovicom punog radnog vremena sa sadašnjih 2.328,20 kuna (70% proračunske osnovice) na 3.658,60 kuna (110% proračunske osnovice) ubuduće treba pratiti rast potrošačkih cijena i plaća. Navedeni iznosi u uvjetima socioekonomske neizvjesnosti (koja negativno utječe na fertilitet) nisu dostatni u pridonošenju stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom, što je cilj ovog Zakona. Stoga predlažemo da se navedene maksimalne iznose naknada plaća usklađuje po uzoru na mirovine kako bi iznosi rasli proporcionalno rastu cijena i prosječne plaće u Hrvatskoj, odnosno da se barem jednom tijekom svake kalendarske godine maksimalni iznosi naknada plaća određuju tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom razdoblju u odnosu na razdoblje koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom razdoblju u odnosu na razdoblje koje mu prethodi. Razlika između predviđenih financijskih sredstava za provedbu ovog Zakona i onih koji bi nastali uvažavanjem našega prijedloga mogla bi se osigurati preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. i 2024. godinu. U konačnici, takav pristup prema obiteljima, roditeljima i djeci bio bi u skladu sa strateškim ciljem „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji” iz Nacionalne razvojne strategije 2030 i zadanom ciljanom vrijednosti totalne stope fertiliteta od 1,8. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
12 Ivana Vitali KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Predlažem da se članak 25. izmjeni tako da glasi: (1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema ovom Zakonu. (2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu plaće ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom. te se tako isti uskladi sa obrazloženjem članka 25. koji mu je trenutno kontradiktoran. Izmjena je neophodna jer trenutni nacrt članka 25. predstavlja diskriminaciju korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji već koriste prava ili su predali zahtjeve za ostvarivanjem istih obzirom da prava stječu na temelju istih uvjeta kao i korisnici koji će uvjete steći nakon stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
13 Organizacija Status M KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Pozdravljamo uvođenje očinskog dopusta kao ekskluzivno i neprenosivo pravo očeva. Smatramo da je to pozitivan korak prema smanjenju razlike u duljini trajanja dopusta za žene i muškarce te prema postizanju preduvjeta za ravnopravno roditeljstvo. Također, smatramo da je 10 dana, koje predviđaju zakonske izmjene i dopune ovog Zakona, premalo. Smatramo da se predlagatelj ne bi trebao zadovoljiti minimumom koji propisuje Direktiva 2019/1158 te da bi trebao iskoristi ovu priliku da napravi značajniji iskorak u osiguranju veće dobrobiti djece i obitelji. Stoga predlažemo uvođenje očinskog dopusta u minimalnom trajanju od 8 tjedana (ili 2 mjeseca). Od toga bi 4 tjedna trebala biti obvezna za sve očeve, a preostalo vrijeme ne bi bilo obvezno te bi ga očevi mogli koristiti fleksibilno. Propisivanjem obveznog očinskog dopusta (ili barem jednog njegovog dijela), eliminirala bi se mogućnost diskriminacije od strane poslodavaca i očinski dopust bi se donekle izjednačio s pravom na rodiljni dopust. Istraživanja pokazuju da dulji očinski dopusti vode povećanom angažmanu očeva i većoj povezanosti očeva i djece. Dulji dopusti daju očevima više vremena za povezivanje s novim djetetom te je veća šansa za stvaranje dugoročnog obrasca brige o djeci koji traje puno dulje od trajanja samog dopusta. Istraživanja pokazuju da su očevi koji su bili na dopustu više od dva tjedna bili više uključeni u brigu o djetetu i devet mjeseci nakon rođenja djeteta, uključujući hranjenje, mijenjanje pelena i ustajanje po noći. Studije su također potvrdile da očevi koji uzimaju dulji očinski dopust imaju veći stupanj zadovoljstva sa svojim roditeljstvom i odnosnom sa partericom_om (Maria Del Carmen Huerta, et al. 2013. “Fathers’ Leave, Fathers’ Involvement and Child Development: Are They Related? Evidence from Four OECD Countries.” OECD Social, Employment and Migration Working Papers). Osim dokazane dobrobiti duljeg očinskog dopusta za djecu, majke i same muškarce, potrebno je razmotriti implikacije uvođenja duljeg očinskog dopusta na pitanje rodne ravnopravnosti. Mišljenja samo da žene i muškarci trebaju imati jednako pravo na dopust nakon rođenja djeteta. S tim preduvjetom otvara se mogućnost ostvarivanja ravnopravnog roditeljstva i ravnopravne podjele poslova brige. Španjolska je, primjerice, u siječnju 2021. očinski dopust produljila na 16 tjedana te ga vremenski izjednačila s rodiljnim dopustom. Smatramo da bi inicijalno trajanje očinskog dopusta u Hrvatskoj od dva mjeseca bio pozitivan korak u smanjenju jaza u trajanju dopusta i u izjednačivanju prava oba roditelja. Nadalje, smatramo da bi očinski dopust trebao biti dostupan životnoj partnerici ili partneru kako bi pravo bilo dostupno svim oblicima obitelji. S obzirom da u praksi ima mnoštvo slučajeva poput onih da biološki otac nije prisutan u životu obitelji, a majka dijeli kućanstvo s novim partnerom ili partnericom ili drugim članom obitelji koji se svakodnevno brinu o djeci, potrebno je osigurati da se pravo na očinski dopust u tom slučaju prenese na te osobe. Nije prihvaćen Direktiva propisuje minimalne standarde te je za države obvezujuća u pogledu ciljeva koji se njome žele ostvariti. Očinski dopust je novo pravo koje se uvodi u hrvatski pravni sustav, u trajanju deset dana odnosno 15 dana za rođene blizance i višestruke porode, a koje je plaćeno na razini pune plaće, uz osiguravanje sredstava u državnom proračunu. Nadalje, svrha očinskog dopusta, novog instituta koji se uvodi u pravni sustav je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Intencija je i povećati broj očeva koji koriste roditeljski dopust, a u svrhu usklađivanja privatnog i poslovnog života, kako to propisuje Direktiva. Nakon stupanja na snagu novih odredbi, uz praćenje statističkih pokazatelja u korištenju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te procjene financijskog učinka, moguće su daljnja razmatranja u ovom području.
14 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Vezano uz odredbe čl.5. i čl.8. Nacrta prijedloga Zakona, kojima se uvodi očinski dopust, kao novo pravo u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora, u trajanju od deset radnih dana za jedno dijete, odnosno 15 radnih dana u slučaju višestrukog poroda, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravlja rješenje prema kojem će naknada plaće za vrijeme korištenja navedenog prava iznositi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom osiguranju. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova koristi priliku ukazati da Direktiva 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU predviđa minimalne standarde te ne ograničava države članice da prilikom transponiranja Direktive predvide i povoljnija prava. Tako je, primjerice, Francuska tijekom 2021.g. uvela očinski dopust koji ukupno traje 28 dana. Stoga, Pravobraniteljica poziva nositelja izrade Nacrta prijedloga Zakona da razmotri mogućnost i eventualnog povećanja trajanja očinskog dopusta. Pritom, Pravobraniteljica smatra važnim normativno odrediti ili na razini obrazloženja zakonskog prijedloga pojasniti odnos između prava na očinski dopust iz ovog propisa i prava na plaćeni dopust za osobne potrebe u vezi s rođenjem djeteta iz čl.86.st.1. Zakona o radu. Pravobraniteljica smatra da ta dva prava trebaju biti zajamčena neovisno jedno o drugome, odnosno da korištenje jednog prava ne isključuje mogućnost korištenja drugog prava. Slično rješenje primjenjuje i spomenuti francuski model. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uočava da se nositelj izrade Nacrta prijedloga Zakona kod transponiranja odredaba Direktive o očinskom dopustu nije u tekstu Nacrta prijedloga Zakona posebno referirao na pojam „ekvivalentni drugi roditelji“, koje Direktiva u korištenju ovog prava izjednačava s očevima, pretpostavljajući da opseg mogućih korisnika navedenog prava treba promatrati i iz aspekta čl. 5. važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojem se odredbe Zakona primjenjuju pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Međutim, u cilju otklanjanja eventualnih nejasnoća u primjeni propisa o tome tko može biti korisnik očinskog dopusta, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da je, makar na razini obrazloženja zakonskog prijedloga, potrebno pojasniti na koji način je u hrvatskom zakonodavstvu reflektirana odredba o očinskom dopustu u odnosu na ekvivalentne druge roditelje. Nadalje, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova naglašava da će, uz uvođenje instituta očinskog dopusta, kao jednoj od važnijih mjera u smjeru ravnopravnog angažmana očeva u roditeljstvu, biti potrebno osigurati i odgovarajući međuresorni pristup u promoviranju teme te poduzimati druge mjere za što ranije uključivanje očeva u skrb o djeci. Nije prihvaćen Direktiva propisuje minimalne standarde te je za države obvezujuća u pogledu ciljeva koji se njome žele ostvariti. Očinski dopust je novo pravo koje se uvodi u hrvatski pravni sustav, u trajanju deset dana odnosno 15 dana za rođene blizance i višestruke porode, a koje je plaćeno na razini pune plaće, uz osiguravanje sredstava u državnom proračunu. Nadalje, svrha očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Intencija je i povećati broj očeva koji koriste roditeljski dopust, a u svrhu usklađivanja privatnog i poslovnog života, kako to propisuje Direktiva. Nakon stupanja na snagu novih odredbi, uz praćenje statističkih pokazatelja u korištenju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te procjene financijskog učinka, moguća su daljnja razmatranja u ovom području. Nacrtom prijedloga zakona propisuje se da je korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona i skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, ili koja temeljem odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.
15 Roditelji u akciji - Roda KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Predlažemo da se predloženi članak izmjeni tako da svi trenutni korisnici rodiljnih i roditeljskih potpora mogu iste koristiti prema odredbama novog zakona. Naime, prethodne izmjene ovog zakona obuhvaćale su i postojeće korisnike te isključenje istih u ovoj izmjeni je diskriminacija, pogotovo obzirom na to da je Vlada čekala zadnji rok da izmjeni zakon (prema EU direktivi). Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
16 Roditelji u akciji - Roda KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Povećanje naknada za roditelje s troje i više djece, te roditelje blizanaca i trojki Pozdravljamo povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada, no smatramo da bi se naknade trebale povećati za sve kategorije roditelja, pa tako i onih koji koriste dopust za treće i svako naredno dijete, za roditelje blizanaca i trojki, a osobito za roditelje koji koriste pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života. Nepovoljan izračun mirovine Kod izračuna mirovine, korisnici rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta kažnjeni su zbog toga što su im doprinosi za mirovinu uplaćeni na manji iznos dohotka. Korištenje bolovanja radi čuvanja trudnoće također smanjuje rodiljnu/roditeljsku naknadu te umanjuje iznos za izračun buduće mirovine. Najviše su zakinuti roditelji koji zbog rođenja blizanaca, trećeg ili svakog narednog djeteta koriste trogodišnji roditeljski dopust. Prije mirovinske reforme 2000. godine to nije bio slučaj, jer se do tada za izračun mirovine uzimalo deset najpovoljnijih godina staža, dok se sada u izračun uzima čitavi staž što uključuje i vrijeme na rodiljnom i roditeljskom dopustu. S obzirom na to da je naknada za vrijeme prvih šest mjeseci djetetova života (rodiljni dopust) delimitirana i roditelj prima iznos pune plaće, taj dio nije problematičan, već je problematičan dopust nakon što dijete navrši šest mjeseci života. Ako uzmemo u obzir da žene najčešće koriste taj dopust i da žene u prosjeku primaju nižu plaću za isti posao od muškaraca, očito je da je ovo pitanje rodne ravnopravnosti koje se treba kvalitetnije i dugoročnije riješiti. Roditelji koje ne ispunjavaju uvjete radnog staža neposredno prije korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta U nekim situacijama roditelji imaju po nekoliko godina radnog staža, no u periodu neposredno prije korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta ne ispunjavaju uvjet neprekinutih 12 mjeseci staža odnosno 18 mjeseci staža s prekidima u dvije godine prije korištenja rodiljnog odnosno roditeljskog dopusta. Roditelji poput „stalnih sezonaca" u turizmu ili roditelji koji rade na ugovorima na određeno vrijeme teško mogu prikupiti taj staž. Pravilo bi trebalo biti fleksibilnije i zahtijevati manje stroge uvjete glede potrebnog staža za ostvarivanje prava na rodiljne/roditeljske naknade. Nadalje, trudnice kojima se prekida ugovor o radu kad kažu poslodavcu da su trudne, vode se nakon toga kao nezaposlene osobe i primaju naknadu za nezaposlene osobe, što je nelogično s obzirom na činjenicu da su najčešće do samog korištenja rodiljnog dopusta bile u radnom odnosu. Novozaposlene majke Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ne predviđa mogućnost da se nezaposlena majka zaposli za vrijeme rodiljnog dopusta i da otac nastavi koristiti rodiljni/roditeljski dopust. U slučaju roditeljskog dopusta oba roditelja moraju biti u istom radno-pravnom odnosu, što znači da zaposleni otac ne može koristiti roditeljski dopust ako se majka djeteta novozaposli za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. Nije prihvaćen Uz povećanje naknada za roditelje s troje i više djece, te roditelje blizanaca i trojki - moguće povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, razmotrit će se u narednom razdoblju, u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna. Uz staž osiguranja – smatramo da je trenutna odredba vezana uz staž osiguranja opravdana, osobito imajući u vidu da je ista mijenjana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2020. godine. Naime, razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na roditeljski dopust odnosno naknadu plaće, po uzoru na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, izmijenilo se na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanjilo kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (umjesto dotadašnjih 12 mjeseci neprekidno uvedeno je 9 mjeseci odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine uvedeno je 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine). Uz izračun mirovine – nije predmet ovih izmjena. Dodatno, odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama upućuju na odredbe posebnog propisa koji uređuje pitanje mirovinskog osiguranja.. Vezano uz prijenos prava na roditeljsku poštedu - Majka djeteta, korisnica prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 70. dana od poroda može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu poštedu od rada, pri čemu otac djeteta ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava, sukladno svom radnopravnom statusu, uz majčinu pisanu suglasnost i neovisno o radnopravnom statusu majke. Također, korisnik prava na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, sukladno njegovu radnopravnom statusu, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz korisnikovu suglasnost. Pritom, navedeni korisnik prava može nastaviti korištenje roditeljske poštede od rada, ako je proveo na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj. Ukoliko pak nije proveo najmanje 9 mjeseci na radu prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao nezaposleni roditelj, odnosno roditelj izvan sustava rada ovisno i ako ispunjava uvjete.
17 Roditelji u akciji - Roda KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Pozdravljamo uvođenje očinskog dopusta, no smatramo da je Vlada trebala osigurati duže trajanje od minimuma koji je propisala EU direktiva. U susjednoj Sloveniji se trajanje dopusta postepeno povećavalo te sada iznosi 25 radnih dana, što smatramo da bi trebao biti minimum trajanja očinskog dopusta. Nije prihvaćen Uvođenje ovog prava u nacionalni sustav iziskivalo je prilagodbu u odnosu na dosadašnje uređenje sustava rodilnih i roditeljskih potpora, a posredno i sustava radno-pravnih odnosa. Smatramo da smo osiguravanjem 10 odnosno 15 dana plaćenog očinskog dopusta napravili daljnji iskorak u cilju omogućavanja dodatnog vremena koji će roditelji moći provesti s novorođenim djetetom. Navedeno je u potpunosti usklađeno s predmetnom Direktivom.
18 Roditelji u akciji - Roda  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Pitanje prebivališta odnosno državljanstva Hrvatska je u definiranju uvjeta pristupa dopustima i naknadama vrlo striktna u odnosu na zemlje Europske unije s razvijenim sustavima roditeljskih dopusta, koje u pravilu imaju znatno fleksibilnije uvjete. Tako je za ostvarivanje prava na rodiljnu/roditeljsku poštedu od rada potrebno ostvariti uvjet neprekidnog prebivališta ili stalnog boravka u RH u neprekidnom trajanju od tri godine, a za rodiljnu/roditeljsku brigu o djetetu od pet godina. Ovime se pravo na rodiljne i roditeljske potpore uskraćuje jednoj od najranjivih kategorija - roditeljima pod međunarodnom zaštitom (azil i supsidijarna zaštita) Nužno ih je dodati kao zasebnu kategoriju osoba koje imaju pravo na rodiljne i roditeljske potpore. Jednoroditeljske obitelji i roditelji u životnom partnerstvu Dok su druge zemlje Europske unije, poput Slovenije, omogućile pravo prijenosa roditeljskog dopusta u određenim situacijama na treću osobu, poput bake ili djeda, hrvatski zakon ne predviđa nikakvu vrstu prijenosa odnosno kombiniranja. Takva mjera bi bila vrlo korisna primjerice za roditelja koji je adolescent u obrazovanju koji bi mogao/la jedan dio roditeljskog dopusta prenijeti na treću osobu i na taj bi se način omogućilo da roditelji dovrše svoje obrazovanje, ili pak za jednoroditeljske obitelji koji se nose s dodatnim izazovima u usklađivanju obiteljskih obaveza i plaćenog rada. Takva bi odredba omogućila i jednakopravan pristup rodiljnim/roditeljskim dopustima i osobama koje žive u životnom partnerstvu Nije prihvaćen Uz pitanje prebivališta odnosno državljanstva - Nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona. Također, važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama obuhvaćeni su slučajevi prijenosa prava na jednog roditelja iz opravdanih razloga. Predloženim zakonom obuhvaćene su situacije u kojima prema posebnom propisu kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje partner prema propisanom uvjetima.
19 KREŠIMIR MIKOLČEVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Potrebno je izmijeniti navedeni članak na način da sve korisnice budu izjednačene, kako one koje će tek predavati zahtjeve za ostvarivanje prava nakon stupanja na snagu ovog zakona tako i one koje još nisu podnijele zahtjeve za korištenje prava te one koje ih već koriste. Ovakvim razgraničenjem korisnice su diskriminirane, a vjerujem da to zakonodavcu nije bila namjera. Ako su do sada sva zakonska rješenja uključivala sve korisnice nema razloga da i sada ne bude tako, a zakonodavac nije dao niti jedan razlog zašto bi u ovom slučaju razgraničenje bilo opravdano. Predloženim zakonskim rješenjem zakonodavac krši i ustavna prava postojećih korisnica budući su svi državljani RH jednaki pred zakonom ili želite reći da je korisnica koja će pravo zatražiti u kolovozu 2022. važnija ili vrjednija za društvo od one koja je pravo počela koristi u svibnju 2022.? Molim ispravak članka 25. u skladu s njegovim obrazloženjem (da korisnica ostvaruje pravo koje je za nju povoljnije!) budući su isti kontradiktorni. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
20 Vesna Funduk Šušković   U vezi članka 25. Zakona molim da se uzme u obzir diskriminacija postojećih korisnica da imaju manju naknadu od novih korisnica. Ovo bi bio presedan pa se nadam da je to pogreškom napisano, jer ne razumijem troškovi za djecu koja su se rodila prije nisu narasli, a budućima jesu ili trebate donijeti Zakon o vaučerima do razlike povećanja koji bi se svaki mjesec isplaćivali za postojeće korisnice, u suprotnom ovo su pitanja s kojima se treba pozabaviti (diskriminaciji djece) europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
21 Zemljani - Are You Syrious?  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Prema članku 27 Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, nezaposleni roditelj iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete: 1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, 2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 3 godine, 3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, Ovime se pravo na rodiljne i roditeljske potpore uskraćuje jednoj od najranjivih kategorija - roditeljima pod međunarodnom zaštitom (azil i supsidijarna zaštita) Nužno ih je dodati kao zasebnu kategoriju osoba koje imaju pravo na rodiljne i roditeljske potpore. Nadalje, nezaposlene osobe pod međunarodnom zaštitom prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (članak 21) imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao osigurana osoba iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Međutim, nisu osiguranici HZZO-a već troškove snosi direktno Ministarstvo zdravstva, što znači da ne mogu ispuniti niti uvjet 3. prema članku 27 Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Budući da se radi o posebno ranjivoj skupini, nužno je uskladiti zakonodavni okvir, kako bi se omogućilo uživanje navedenog prava. Nije prihvaćen Nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona.
22 HOK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 21. uz članak 21. Predlažemo izmijeniti predloženi novi članak 58. a, stavak 2. tako da glasi: „(2) Poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba poslodavca pravne osobe, za slučaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.320,00 eura.“ Obrazloženje Propisane kazne previsoke su za kažnjavanje obrtnika kao fizičkih osoba te je iznos kazne za fizičku osobu poslodavca potrebno izjednačiti sa iznosom kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi na način kako to propisuje čitav niz drugih zakona, kao što je i Zakon o radu. Nije prihvaćen Svrha predložene odredbe je potaknuti sve poslodavce na dosljednu primjedbu odredbi ovoga Zakona.
23 HOK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 20. uz članak 20. Predlažemo izmijeniti članak 58. stavak 2. tako da glasi: „(2) Poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba poslodavca pravne osobe, za slučaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.“ Obrazloženje Propisane kazne previsoke su za kažnjavanje obrtnika kao fizičkih osoba te je iznos kazne za fizičku osobu poslodavca potrebno izjednačiti sa iznosom kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi na način kako to propisuje čitav niz drugih zakona, kao što je i Zakon o radu. Nije prihvaćen Svrha predložene odredbe je potaknuti sve poslodavce na dosljednu primjedbu odredbi ovoga Zakona.
24 HOK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Podržavajući uzastopno povećanje maksimalnih iznosa naknada, ističemo da je za roditelje obrtnike u paušalnom sustavu oporezivanja potrebno povisiti minimalne iznose naknade, a da bi se ojačao njihov materijalni životni standard za vrijeme rodiljnog, očinskog i roditeljskog dopusta, i time potaknulo roditeljstvo. Kao minimalna predviđena je naknada u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Za radnike, to je prosječna plaća u posljednjih 6 mjeseci, a za samozaposlene roditelje, to je propisana mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa umanjena za doprinose, poreze i prireze. Za obrtnike u paušalnom sustavu oporezivanja u 2022. osnovica umanjena za doprinose iznosi 3.051,84 kn. Ovaj iznos niži je od iznosa minimalne neto plaće koja u 2022. iznosi 3.750,00 kn te ne može pružiti materijalnu sigurnost obiteljima s djecom. Stoga tražimo adekvatniju kompenzaciju roditeljske naknade na način da ona za zaposlene i samozaposlene roditelje ne može iznositi manje od minimalne plaće. Nije prihvaćen Nije moguće predvidjeti iznimku za ovu kategoriju korisnika budući da se Zakon o rodiljnim i roditeljsskim potporama ne veže za iznos minimalne plaće niti u odnosu na druge skupine korisnika iz ovog Zakona.
25 GRAD ZAGREB KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Mišljenja smo da je 10 radnih dana dopusta za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece, premalo. Uzevši u obzir brigu i njegu koju zahtijeva novorođeno dijete te pomoć majci nakon poroda, više dana koje bi otac mogao provesti kod kuće s majkom i djetetom doprinijelo bi podršci za majku i dijete u prvim danima nakon poroda. Otac bi imao priliku provesti više vremena s djetetom, prilagoditi se životu s novim članom obitelji i biti podrška majci djeteta kojoj je nakon poroda potreban oporavak. Deset, odnosno 15 radnih dana dopusta najmanje je moguće trajanje u odnosu na neke druge zemlje članice EU: „Susjedna Slovenija takav dopust ima već godinama i traje 30 dana, u Finskoj traje devet tjedana, u Španjolskoj četiri tjedna…“ Iako je hrvatski standard niži od onog spomenutih zemalja, svejedno smatramo da bi se trebalo razmotriti povećanje broja dana očinskog dopusta nakon rođenja djeteta, barem na 20 radnih dana dopusta za jedno dijete odnosno 25 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Nije prihvaćen Direktiva propisuje minimalne standarde te je za države obvezujuća u pogledu ciljeva koji se njome žele ostvariti. Očinski dopust je novo pravo koje se uvodi u hrvatski pravni sustav, u trajanju deset dana odnosno 15 dana za rođene blizance i višestruke porode, a koje je plaćeno na razini pune plaće, uz osiguravanje sredstava u državnom proračunu. Nadalje, svrha očinskog dopusta, novog instituta koji se uvodi u pravni sustav je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Intencija je i povećati broj očeva koji koriste roditeljski dopust, a u svrhu usklađivanja privatnog i poslovnog života, kako to propisuje Direktiva. Nakon stupanja na snagu novih odredbi, uz praćenje statističkih pokazatelja u korištenju prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te procjene financijskog učinka, moguće je razmatranje eventulanih promjena u ovom području.
26 DINA SESAN   U vezi članka 25. Zakona nadam se da se radi o pogrešci inače bi to bilo diskriminirajuće za nas postojeće korinsike da imamo manje naknade od novih korinsika Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
27 Nikola KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Novi prijedlog zakona je najavljivan više od godinu dana a da pritom nije napomenuto da se neće držati dosadašnje dobre prakse da će korisnicima biti omogućeno primanje za njih povoljnije naknade. Moram priznati da ne vidim nikakav valjan razlog ovakve diskriminacije. Osim toga iz ranijih komentara (očito pravnih stručnjaka) vidljivo da su članci ovog Prijedloga zakona kontradiktorni, stoga s nadam da je ovdje riječ o grešci ili nespretnoj formulaciji. Teško mi je vjerovati da Ured za demografiju može namjerno predlagati anti - demografske mjere. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
28 Pravobranitelj za djecu RH KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Predlažemo korigirati odredbu čl. 12 Nacrta kojom se intervenira u članak 24. ZORRP-a na način da se osigura uvećanje novčane naknade za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ZORRP-a (pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta), a koja u važećem zakonu, kao i Nacrtu iznosi tek 70 % proračunske osnovice. I ovdje ističemo prijedlog da se u ovaj Nacrt uvrste promjene vezane uz pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u članku 24 a, a koje se odnose na: (1) povećanje naknade za korištenje prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju; (2) brisanje ograničenja ovoga prava u odnosu na dob djeteta (do 8. godine života) i (3) bolje uređenje ovoga prava u odnosu na obvezu da za ostvarivanje ovoga prava oba roditelja trebaju biti u radnom odnosu (4) izmjenu terminologije. Također, s obzirom da je u takvim slučajevima i u financijskom smislu nužan povećani angažman u skrbi za djecu, predlažemo uvećati naknade u slučajevima poroda blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta nakon isteka šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići, prijedlog će se razmotriti prilikom izrade novog zakona.
29 Pravobranitelj za djecu RH KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 9. Kako bi se izbjegle moguće tenzije u situaciji visoko-konfliktnih obiteljskih odnosa, a koje se uvijek najviše negativno odražavaju na djecu, predlažemo i ovoga puta razmotriti mogućnost dopune odredbe na način da se predvide zaštitni mehanizmi u situaciji kada prava iz ZORRP-a traži roditelj koji ne stanuje s djetetom. Držimo da bi u takvim slučajevima mogućnost korištenja prava valjalo uvjetovati suglasnošću oba roditelja pri čemu bi sporove, sukladno odredbama Obiteljskog zakona rješavao sud, štiteći u svakom pojedinačnom slučaju najbolji interes djeteta. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
30 Pravobranitelj za djecu RH KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Pozdravljamo uvođenje instituta očinskog dopusta i motive za njegovo uvođenje (pozitivan utjecaj na podjelu odgovornosti u pogledu skrbi između žena i muškaraca, veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta). Međutim, razmatrajući pojedinačne slučajeve iz prakse znamo da su životno moguće situacije u kojima biološki otac djeteta nije ujedno i formalno upisan kao takav u matici rođenih, najčešće zbog ranije upisanog očinstva majčinog muža temeljem presumpcije bračnog očinstva. Iako ovakvi slučajevi u praksi nisu prečesti, oni se ipak događaju. Kako bi se zaštitila prava i interesi djeteta (kao i djetetovog biološkog oca) držimo da valja razmotriti kako spriječiti mogućnost zlouporabe instituta očinskog dopusta te osigurati da u slučajevima vođenja postupaka osporavanja očinstva ovo pravo koristi biološki otac, neovisno je li pravo iskoristila osoba čije je očinstvo upisano presumpcijom. Također valja razmotriti i zaštitu interesa djece u slučajevima kada se vode postupci osporavanja bračnog očinstva i utvrđivanja očinstva biološkog oca, te zbog njihovog mogućeg duljeg trajanja omogućiti korištenje prava na očinski dopust i nakon navršenih šest mjeseci djetetovog života (predloženi st.2. članka 12.a) Predlažemo dopuniti i st.3. predloženog članka 12a na način da se predvidi pravo oca neovisno o boravišnom statusu majke. Nije prihvaćen U skladu s predmetnom Direktivom s kojom se usklađuje ovaj Zakon, namjera je da se očinski dopust koristi povodom rođenja djeteta.
31 Pravobranitelj za djecu RH KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 5. Kao i u dosadašnjim inicijativama, i dalje se zalažemo za poboljšanje statusa skrbnika, udomitelja i posvojitelja te za mogućnost šireg korištenja prava koja regulira ZORRP za ove kategorije korisnika, a sve radi zaštite najboljeg interesa djece o kojima skrbe. Činjenica da postoji uvjet za korištenje vremenskih potpora (ako ih prethodno nije iskoristio djetetov roditelj), udomitelje i skrbnike koji su u radnom odnosu dovodi u nezavidni položaj, jer njihov boravak s djetetom i djetetova prilagodba na nove obiteljske prilike nisu vremenski predvidljive i odredive, već u suštini ovise o razumijevanju i dobroj volji poslodavca. Da imaju vrijeme za prilagodbu na nove obiteljske prilike posebno je važno u situaciji kada dijete ne poznaje od prije osobe koje preuzimaju skrb o njemu. U praksi ovo znači da udomitelj i skrbnik koji su otprije u radnom odnosu, iako u svoju obitelj primaju dijete i preuzimaju skrb o njemu, već sutradan moraju to isto dijete ostaviti nekome na čuvanje i ići na posao, jer zakon nije regulirao mogućnost njihove poštede od rada. Nerealno je očekivati da će udomitelji uzimati bolovanja ili pak neplaćene dopuste i svesti uzdržavanje svoje obitelji (koja je sada uvećana i za udomljeno dijete/djecu) samo na opskrbninu i naknadu za rad udomitelja, odnosno naknade koje su neusporedivo manje od njihove plaće. Stoga držimo da vremenske potpore trebaju biti omogućene uvijek prilikom povjere i/ili smještaja djeteta, neovisno o tome je li ih roditelj prethodno koristio te u skladu s tim predlažemo korigirati članak 5 nacrta kojim se intervenira u članak 9. ZORRP-a. Zbog neusporedivosti iznosa naknade plaće i naknada koje udomitelji primaju temeljem Zakona o udomiteljstvu držimo da bi udomitelji trebali imati mogućnost korištenja novčanih potpora temeljem ZORRP-a odnosno mogućnost izbora koja prava žele koristiti (temeljem ZORRP-a ili Zakona o udomiteljstvu). Držimo da najbolji način za promociju udomiteljstva i za podršku deinstitucionalizaciji djece koja odrastaju bez adekvatne roditeljske skrbi predstavlja zadržavanje jednakog materijalnog standarda udomiteljskih i skrbničkih obitelji i nakon ulaska djeteta u njihovu obitelj. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
32 Pravobranitelj za djecu RH KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 4. S obzirom da se predloženim Nacrtom interveniralo u članak 7. stavak 4. ZORRP-a, koristimo priliku ukazati i na potrebu dopune čl. 7. st. 6. (koji propisuje da je korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ZORRP-a i stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.) Naime, iz obraćanja i pritužbi roditelja saznajemo za nemogućnost korištenja prava iz ZORRP-a u slučajevima u kojima je majka strankinja na privremenom boravku. U takvim slučajevima niti otac ne može preuzeti nastavak korištenja prava iz ZORRP-a, čak i u slučaju kada se radi o hrvatskom državljaninu. Stava smo da odredbe nisu u skladu s najboljim interesom djece te stoga preporučamo područje primjene ZORRP-a regulirati i na one situacije kada je jedan od roditelja stranac na privremenom boravku, a drugi roditelj i dijete hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i/ili stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem . Nije prihvaćen Predloženim odredbama (članak 9. stavak 4.) u cilju omogućavanja povoljnijih uvjeta korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca uvodi se mogućnost da zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo na roditeljski dopust i u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila odnosno nije ispunjavala propisane uvjete za korištenje prava na druge potpore (rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu).
33 Pravobranitelj za djecu RH  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Predlažemo dopuniti Konačni prijedlog odredbama kojima bi se interveniralo u čl. 41.-43. i čl. 59. važećeg ZORRP-a. Obrazloženje: ZORRP svojim odredbama propisuje opće uvjete za korištenje prava na isplatu jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na nacionalnoj razini) te omogućava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JLP(R)S) da svojim općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem opsegu od propisanog ZORRP-om ili pružanje pomoći u naravi. Praćenjem pojedinačnih slučajeva saznajemo da neke JLP(R)S propisujući uvjete i kriterije za dodjelu jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, posegnu i za onim kriterijima koji u sebi sadrže diskriminatorne elemente, kao i onima koji u konačnici dovedu do toga da neka djeca u potpunosti ostanu bez ove novčane potpore (primjerice, uvjet nepostojanja komunalnog duga, čime se dovodi djecu u nejednaki i neravnopravni položaj s obzirom na materijalni status njihovih roditelja i članova kućanstva; uvjet duljine prebivališta pa roditelji i djeca koji se presele, odnosno promijene svoje prebivalište zbog neispunjavanja ovog uvjeta također ostaju bez novčane potpore kojoj je svrha njega novorođenog djeteta; zatim uvjet prebivališta roditelja na istoj adresi, što smatramo diskriminacijom djece temeljem obiteljskog statusa, i dr.). Razumijemo da visina novčanih potpora koje isplaćuju JLP(R)S ovisi o financijskim mogućnostima svake jedinice, međutim, za naglasiti je da se u konkretnom slučaju ne radi o naknadi koju gradovi i općine isplaćuju kroz mjere populacijske politike, već o naknadi koja se temelji na ZORRP-u čija je svrha zaštita materinstva, njega novorođenog djeteta i njegovo podizanje te usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Stava smo da svaka potpora koja je usmjerena na njegu novorođenog djeteta i na njegovo podizanje mora biti svakom djetetu dostupna pod jednakim uvjetima neovisno u kojoj je JLP(R)S rođeno i u kojoj živi, te držimo da bi se izmjenama i preciznijim formulacijama u samom ZORRP-u mogao predvidjeti pravni okvir kojim bi se dokinule štetne i diskriminatorne prakse. Jedan od mogućih načina i rješenja jest da se ZORRP-om regulira da, umjesto roditelja, nositelj ovog prava bude dijete, odnosno da se novčane naknade i prava uvijek vezuju uz status djeteta, a ne roditelja, čime bi se osiguralo da ova naknada bude dostupna svakom djetetu, neovisno o mjestu prebivališta, obiteljskom i drugom statusu djeteta i roditelja. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
34 Pravobranitelj za djecu RH  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Predlažemo dopuniti Konačni prijedlog odredbama kojima bi se interveniralo u čl 36. važećeg ZORRP-a Obrazloženje: Predlažemo razmotriti proširenje dobne granice za korištenje roditeljskog dopusta i za djecu koja su posvojena nakon osme godine života. Naime, realno je za očekivati da će kod posvojenja djeteta starijeg od osam godina prilagodba na nove životne prilike biti dugotrajnija i složenija te samim time nužno je osigurati mogućnost da posvojitelj bude uz dijete i nakon isteka posvojiteljskog dopusta. Vjerujemo da bi omogućavanje korištenja roditeljskog dopusta i nakon osme godine djetetovog života motiviralo potencijalne posvojitelje na posvajanje djece koja su zbog svoje dobi „teže posvojiva“. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
35 Pravobranitelj za djecu RH  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Predlažemo dopuniti Konačni prijedlog odredbama kojima bi se interveniralo u čl. 27.st.4. i 50. st. 3. važećeg ZORRP-a Obrazloženje: U oba slučaja (čl. 27.st.4. i 50. st. 3.) radi se o pravima roditelja koji ostvaruju drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika, nezaposlenih roditelja i roditelja izvan sustava rada. Prekluzivna narav ovih odredbi ostavlja nepovoljne učinke na obitelji i utječe na zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba djece. Radi se o slučajevima u kojima roditelji koji zbog različitih životnih okolnosti ne podnesu zahtjev u zakonom predviđenom roku od 120 dana, ostaju potpuno uskraćeni za korištenje prava iz ZORRP-a, iako bi po svim ostalim uvjetima imali na njih pravo (čl. 27.st.4), kao i za situacije u kojima roditelji koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda, gube pravo na korištenje prava prema tom Zakonu (čl. 50.st.3.). Nipošto nije u interesu djeteta da ostane uskraćeno za vremenske i novčane potpore roditelja kojima je svrha skrb i njega djeteta te predlažemo da se u ZORRP-u dokinu prekluzivni rokovi za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava temeljem tog propisa. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
36 Pravobranitelj za djecu RH  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Predlažemo dopunu Konačnog prijedloga odredbom kojom bi se interveniralo u čl. 24.a važećeg ZORRP-a, odnosno uvrstilo promjene vezane uz pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koje se odnose na: (1) povećanje naknade za korištenje prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju; (2) brisanje ograničenja ovoga prava u odnosu na dob djeteta (do 8. godine života) i (3) bolje uređenje ovoga prava u odnosu na obvezu da za ostvarivanje ovoga prava oba roditelja trebaju biti u radnom odnosu (4) izmjenu terminologije. Obrazloženje: U dosadašnjim inicijativama zalagali smo se za uvećanje iznosa novčane naknade za zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim teškoćama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života. Predložili smo uvećanje iznosa novčane naknade sa 70% proračunske osnovice mjesečno na 100% proračunske osnovice kao što je regulirano u članku 24. stavku 1. važećeg Zakona za roditelja koji koristi pravo na rodiljni dopust. Sukladno tome, i ovim putem predlažemo povećanje iznosa naknade za korištenje prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, razmjerno povećanjima osnovica za izračun drugih naknada prema ovom Nacrtu. Sve dok se u Hrvatskoj ne podigne opseg i kvaliteta usluga za djecu s teškoćama u razvoju (TUR) koja se pruža od strane države - kontinuirano, cjelovito, stručno, na primjeren i kvalitetan način, jednako dostupno za svako dijete s TUR bez obzira u kojem dijelu RH živi – predlažemo da se ovo pravo ne uvjetuje s godinama starosti djeteta (kao što je sada regulirano, do 8. godine). U procesu o odlučivanju o ostvarivanju pojedinog prava djeteta (na izravan ili neizravan način) potrebno je svako dijete, odnosno obitelj, sagledati individualno, uvažavajući sve njihove posebnosti i specifičnosti i u svakom pojedinom slučaju odlučiti što je najbolji interes djeteta. Zabrinjava tendencija unificiranog gledanja na djecu s TUR kao homogene skupine djece sa sličnim teškoćama čije obitelji žive u sličnim okolnostima. Također predlažemo da naknada za ovo pravo treba biti omogućena i za nezaposlene roditelje te ujedno predlažemo kvalitetnije uređenje ovoga prava u situacijama kada jedan od roditelja ostane bez posla (što je sve češći slučaj u vrijeme ekonomske krize u kojoj živimo) kao i u situacijama kada roditelj nema stalni radni odnos, već se zapošljava periodično (npr. djeca pomoraca). Ujedno upozoravamo na potrebu izmjene terminologije za populaciju djece s TUR s obzirom da se u Zakonu i na dalje koristi zastarjela terminologija „djeca s težim smetnjama u razvoju tj. djeca s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti“. Konvencija o pravima djeteta, kao i sam Ustav RH, obvezuju državu na poduzimanje aktivnosti vezanih uz zaštitu prava djeteta, osiguravanje uvjeta za ispunjen i dostojanstven život djece s TUR te poduzimanje odgovarajućih mjera pomoći roditeljima i drugim osobama odgovornim za skrb djeteta s TUR. Spomenuto pravo, kroz podršku roditeljstvu, treba omogućiti roditeljima djece s TUR nesmetano pružanje i osiguravanje prijeko potrebne skrbi i njege za dijete. S obzirom da u Hrvatskoj postoji nedostatan razvoj kvalitetnih i sveobuhvatnih usluga, modela i programa podrške za djecu s TUR, zanemarivanjem ovoga prava roditelja djece s TUR, neizravno se zanemaruju i prava djece. Za osiguravanje učinkovitijih uvjeta za korištenje ovoga prava, a da ono bude u cilju zaštite i njege djeteta, potrebna su veća ulaganja države i bolje razumijevanje posebnosti potrebe skrbi o djeci s TUR. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići, prijedlog će se razmotriti prilikom izrade novog zakona.
37 Pravobranitelj za djecu RH  , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Iako Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu ZORRP) primarno regulira prava punoljetnih korisnika, Ured pravobraniteljice za djecu prati područje njegove primjene zbog toga što se njegove odredbe posredno odražavaju na djecu, njihova prava, dobrobit i životni standard. U listopadu 2021. godine Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kao nositelju zakonodavnih aktivnosti uputili smo Inicijativu za dopune i izmjene ZORRP-a. Ukazali smo tada na niz poteškoća koje smo uočili iz pritužbi građana i praćenjem konkretne problematike, a sve kako bismo u konačnici potaknuli izmjene ZORRP-a i na taj način utjecali na poboljšanje statusa djece kao posrednih korisnika potpora koje regulira taj Zakon. Nacrt Zakona koji je objavljen u E-savjetovanju sadrži izmjene koje su dobrodošle, i koje pozdravljamo, jer smatramo da mogu doprinijeti poboljšanju statusa roditelja u skrbi za svoju djecu (primjerice uvođenje instituta očinskog dopusta, kao i predviđena povećanja iznosa naknade plaće koje se isplaćuju za vrijeme korištenja prava iz ZORRP-a). Međutim, kako nisu uvaženi prijedlozi pravobraniteljice iz listopada 2021., koristimo priliku ponoviti tadašnje prijedloge i zapažanja i u ovom E-savjetovanju, kako bismo još jednom potaknuli njihovo razmatranje i dopune Nacrta. Primjedbe i poteškoće koje u praksi uočavamo su slijedeće (navodimo ih prema redoslijedu odredbi u E-savjetovanju): - potreba zaštite prava djece čiji je roditelj stranac na privremenom boravku (prijedlog i obrazloženje u komentaru uz članak 4. Nacrta) - neuvažavanje specifičnosti alternativnih oblika skrbi za djecu vezano uz korištenje vremenskih i novčanih potpora (prijedlog i obrazloženje u komentaru uz članak 5. Nacrta) - moguća kolizija odredbi ZORRP-a i Obiteljskog zakona u slučaju kada pravo na korištenje roditeljskih potpora traži roditelj koji temeljem odluke suda ne stanuje s djetetom (prijedlozi i obrazloženja u komentarima uz članke 9. Nacrta) - potreba uvažavanja specifičnih potreba u slučaju poroda blizanaca, trećeg i svakog daljnjeg djeteta (prijedlog i obrazloženje u komentaru uz članak 12. Nacrta) Također i u ovom općem komentaru ističemo potrebu intervencije u važeće odredbe ZORRP-a koje nažalost nisu obuhvaćene ovim Nacrtom u E-savjetovanju, a kako bismo još jednom pokušali potaknuti njihovu dopunu s obzirom na njihov negativan utjecaj na djecu. Radi se o odredbama: - čl. 24.a važećeg ZORRP-a (vezano uz potrebu ujednačavanja kriterija i mogućnosti za roditelje djece s teškoćama) - čl. 27.st.4. i 50. st. 3. važećeg ZORRP-a (vezano uz potrebu dokidanja prekluzivnih rokova za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava iz ZORRP-a). - čl 36. važećeg ZORRP-a (proširenje dobne granice za korištenje roditeljskog dopusta i za djecu koja su posvojena nakon osme godine života). - čl. 41.-43. i čl. 59. važećeg ZORRP-a (vezano uz potrebu ujednačavanja kriterija i uvjeta korištenja prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete) Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
38 MARIJA MRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Potpisujem komentar gospodina Darka Kovačevića u cijelosti. Potrebno je povećati naknade plaće za korištenje prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. Zakona za svih trideset mjeseci, ili ih barem izjednačiti s naknadama za prvih šest, odnosno osam. Činjenica je da tek višečlane obitelji, s troje i više djece, pridonose prirodnom prirastu. Visina naknade za troje i više djece je nedopustiva u ovoj demografskoj situaciji. Roditelji koji se vraćaju na rad na puno radno vrijeme ili na rad s polovicom punog radnog vremena najčešće gube pravo na dječji doplatak, pravo na naknadu za treće dijete, djeca nemaju pravo na besplatne pokazne karte i besplatnu marendu jer je za sve uvjet primanje dječjeg doplatka. Porezne olakšice za djecu godinama nisu podizane. Niti jedna demografska mjera, ukoliko roditelji žele raditi i podizati svoje obitelji u Republici Hrvatskoj, ne potiče obitelji za više djece, osim eventualnog uvećanja radnog staža kod odlaska u mirovinu sa 67 godina. Također, izmjene naknada trebaju obuhvatiti i sve one koji trenutno koriste iste. Nije prihvaćen Trenutne i planirane normativne aktivnosti usmjerene su usklađivanju ovog propisa s navedenom Direktivom i prema povećanju visine naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, odnosno naknade za korištenje preostalog dijela roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete koji se koristi do 30 mjeseci života djeteta razmotrit će se i planirati u narednom razdoblju, a u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
39 IVANA JURIŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Prethodne izmjene ovog zakona obuhvaćale su i postojeće korisnike te je ovakav način isključivanja postojećih korisnika prava krajnje diskriminirajući. U najavama izmjene zakona niti u jednom trenutku nije rečeno da će se izmjene odnositi samo na nove korisnike. Dosadašnja praksa je bila uključiti sve što je jedino i pošteno. Ovakvim Zakonom se ne potiče roditelje da duže ostanu uz svoje dijete, pogotovo uz svakidašnji porast troškova kada je svaka kuna važna. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
40 Ivan Levstek O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 25. Molim da se ovo obrazloženje prenese u tekst članka 25. tako da se sukladno obrazloženju i postojećim korisnicima omogući primjena njima povoljnijeg zakona. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
41 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: U svrhu izbjegavanja neujednačenih tumačenja u praksi, smatramo da je potrebno izričito propisati da očev dopust mogu koristiti i očevi djece već rođene u trenutku stupanja Zakona na snagu, ako s obzirom na trajanje dopusta i rok iz čl. 47. st. 2. preostaje dovoljno vremena do isteka roka za korištenje dopusta iz čl. 8. st. 2. Zakona (drugim riječima, smatramo da bi korištenje dopusta trebalo omogućiti svim očima koji to mogu stići učiniti (odnosno u dijelu u kojem to stignu učiniti) prije nego dijete navrši 6 mjeseci života). Nadalje, st. 3. je propisano da će samo zatečeni korisnici_ce prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj čl. 24. st. 3., 4. i 6. naknadu plaće ostvarivati u skladu s izmjenama Zakona. Smatramo da navedeno nije dobro ni pravedno te da bi ovim stavkom trebalo obuhvatiti sve korisnike_ce prava na naknadu plaće određene čl.24. i 24a. Drugim riječima, sve osobe koje ostvaruju naknadu plaće temeljem korištenja bilo kojeg od zakonskih prava za koja se visina naknade povećava, trebaju s trenutkom stupanja na snagu predloženih zakonskih izmjena dobiti više naknade, posebno ako uzmemo u obzir porast troškova života, ali i činjenicu da se o donošenju zakonskih izmjena i povećanja naknada razgovara više od godine dana. Nije prihvaćen Zaposleni ili samozaposleni otac pravo na očinski dopust može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom, što proizlazi iz članka 8. Nacrta prijedloga zakona. Slijedom navedenog, o zahtjevima za ostvarivanje prava na očinski dopust koji će se podnijeti nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona rješavat će se prema odredbama Nacrta prijedloga zakona. Vezano uz drugi dio upita, koji se odnosi na prijelazne i završne odredbe istima se uspostavlja odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđeno važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu ovoga Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
42 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 18. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: U prethodnom članku (17. izmjena) navele smo da treba ukinuti stavke 3. i 4. tog članka te da ne treba zahtijevati pisanu suglasnost poslodavca za korištenje zakonskog prava. Stoga predlažemo brisanje/izmjenu ovog članka. Nije prihvaćen Predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe radnika i potrebe poslodavaca. Dodatno, predviđa se postupanje u kojem se radi zaštite radnika, korisnika prava propisuje da Zavod zaposlenom roditelju donese rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu.
43 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 14. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: U čl. 24 predloženo je dodavanje čl. 12.a (očinskog dopusta) što je razumljivo, ali nije razumljivo zašto se u ovom članku dodaje čl. 24. (koji ne regulira vremenske, već novčane potpore, i to ne sve nego samo one iz čl. 12., 12a, 14, 15, 16, 17). Stoga, dodavanje čl. 24. kao osnove za pravo iz mirovinskog osiguranja/pravo na obvezne doprinose ostaje nejasno. Nadalje, ista prava (pravo na mirovinsko osiguranje/plaćene doprinose), sukladno čl. 30. st. 3., pripadaju i korisnicima rodiljne i roditeljske poštede od rada (roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, roditelji poljoprivrednici i nezaposleni roditelji) za vrijeme korištenja tih prava. No, u praksi nije dovoljno jasno kako korisnici rodiljne i roditeljske poštede od rada ostvaruju ta prava. Prema našem shvaćanju, za razliku od (samo)zaposlenih roditelja koji ih ostvaruju automatizmom, ovi korisnici_ce bi trebali podnijeti osobni zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO). Naime, čl. 14. st.1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da je na osobni zahtjev obvezno osiguran roditelj koji obavlja roditeljsku dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije osiguran po drugoj osnovi. Međutim, ako uspoređujemo taj članak s čl. 30. st. 3. Zakona ostaje nejasno radi li se o istom pravu te primjenjuje li se mehanizam osobnog zahtjeva i u slučaju čl. 30. st.3. HZMO na upit udruge SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava navodi sljedeće: „Člankom 30. stavkom 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ( Narodne novine, broj: 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17 i 37/20 ) – u daljnjem tekstu Zakon, propisano je da korisnik prava iz članka 27. stavka 1. Zakona ( roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik i nezaposleni roditelj ) za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i pravo na plaćanje doprinosa prema posebnim propisima. Spomenuti roditelj može se na osobni zahtjev osigurati na mirovinsko osiguranje na osnovu članka 14. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka USRH, 62/18, 115/18 i 102/19 ).“ S druge strane, čl.31. Zakona (koji regulira pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu) nije propisano da roditelji izvan sustava rada, odnosno korisnici rodiljne i roditeljske brige o djetetu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. No, smatramo da, s druge strane, nema zapreke da se i na njih primjenjuje navedeni čl.14. st.1 Zakona o mirovinskom osiguranju. Kako nije jasno radi li se o istim ili različitim pravima u slučajevima korisnika_ca rodiljne i roditeljske poštede od rada i zašto roditelji izvan sustava rada po čl.31. Zakona nemaju ova prava, a po čl.14. Zakona o mirovinskom osiguranju imaju, nužno je Zakonom jasnije urediti tko su ovlaštenici kojih prava i način njihovog ostvarivanja. Odnosno, u čl. 25. trebalo bi obuhvatiti i korisnike_ce iz čl. 30. i 31. Zakona. Nije prihvaćen Predložena odredba članka 25. odnosi se samo na prava propisana za kategoriju zaposlenih i samozaposlenih roditelja koja su predmet izmjena i dopuna ovog zakona te se iz navedenog razloga ista mijenja nastavno na uvođenje očinskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Prava ostalih skupina korisnika uređena su u dijelu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim se propisuju prava drugih kategorija korisnika.
44 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Svakako je dobro da je visina naknade za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust (uključujući i korištenje tog prava kao rad s polovicom radnog vremena) i očinski dopust 100% osnovice za naknadu plaće. Međutim, visina naknade plaće (samo)zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od sada predloženih 225% proračunske osnovice mjesečno. Navedeno rješenje nije povoljno. Gornju granicu te naknade trebalo bi ukinuti. Ako do toga ne dođe, onda gornju granicu roditeljskih dopusta treba vezati uz prosječnu plaću u RH, a ne proračunsku osnovicu. Naime, proračunska osnovica se ne indeksira s troškovima života i nije se mijenjala već dugi niz godina. Osim toga, u praksi se događa da očevi ne koriste pravo na roditeljski dopust i 2 mjeseca dopusta prenose na majke upravo iz financijskih razloga. Oni češće imaju veće plaće od svojih partnerica te bi razlika između plaće i maksimalnog iznosa naknade bila prevelik udar na kućni budžet. Stoga, ako u Zakonu ostane propisana gornja granica visine naknade onda ju je potrebno vezati uz prosječnu plaću u RH te propisati da je maksimalni iznos naknade u visini od 2 ili čak 3 prosječne plaće u RH. Kao što smo istaknule, proračunska osnovica po kojoj se sada računa naknada se ne indeksira s troškovima života te je preniska da bi se uzimala kao temelj za računanje visine naknade, dok je prosječna plaća realniji indikator stvarnog stanja. Osnovica na temelju koje će se računati naknada treba biti propisana samim Zakonom. Više naknade potrebno je propisati za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz čl. 15. st. 4. Zakona i prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz čl. 16. Zakona. Iako je u prvom slučaju sada povećana naknada na maksimalno 110% proračunske osnovice mjesečno (isto je trebalo napraviti i za korisnice_ke prava iz čl.16.!), to nije dovoljno. Naknada bi trebala iznositi 50% prethodno ostvarene plaće/prihoda i biti dostupna svim kategorijama roditelja. Ovdje dodajemo, da je naknada za puno radno vrijeme 225,5% proračunske osnovice mjesečno, za pola radnog vremena ona iznosi 110% proračunske osnovice mjesečno. Polovina od 225,5 je 112, 75 te iako se ne radi o velikoj financijskoj razlici, nema razloga da naknada za roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena ne iznosi 112,75% umjesto 110%. Iako navedeno nije uređeno ovim člankom, mišljenja samo da roditelje koji ostvaruju drugi dohodak i roditelje poljoprivrednike treba objediniti u istu kategoriju sa (samo)zaposlenim roditeljima i regulirati istim člankom i visine njihovih naknada. Naime, problem niskih naknada javlja se i kod osoba osiguranih na temelju drugog dohotka (ugovora o djelu ili autorskog ugovora). Zakonodavac ih je svrstao u istu skupinu kao nezaposlene roditelje te u čl.30. st.1. propisuje da za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno. To znači da osobe koje rade na temelju spomenutih ugovora imaju iste naknade kao nezaposlene osobe, a sami uredno plaćaju doprinose i imaju veće prihode. Takva odredba se ne čini smislenom i pravednom te bi ta skupina roditelja trebala imati isti tretman kao i zaposleni roditelji. Kao što je prethodno navedeno, Zakon bi trebao normirati dvije kategorije roditelje - jednu bi činili zaposlene i samozaposlene osobe, uključujući i one koje rade u različitim „netipičnim“ oblicima rada, a drugu sve ostale odnosno neaktivne osobe. Alternativno, Zakonsko rješenje trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom navedenih osoba. U ovoj kategoriji poseban se problem javlja kod izračuna naknada za paušalne obrtnice_ke. Ovim osobama visina naknade određuje se prema osnovici za plaćanje doprinosa te iznosi 2.937,92 kn mjesečno tijekom cijelog rodiljnog i roditeljskog dopusta (ako dopust koriste u punom radnom vremenu) ili 2.328,20 kn mjesečno (ako dopust koristite kao pravo na rad s polovicom radnog vremena u kojem slučaju obrt ne mora u mirovanje). Iako ove osobe imaju puno veće prihode, njihove naknade su minimalne te u praksi onemogućuju roditelje da koriste dopuste u punom smislu. Zakonsko rješenje trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom obrtnice_ka. • Staž osiguranja Hrvatska je postepeno uvodila strože kriterije pristupa (punim) rodiljnim/roditeljskim naknadama, a koje se ostvaruju temeljem statusa zaposlenosti. Primjerice, dok je početkom 1990-ih za punu rodiljnu/roditeljsku naknadu bio dovoljan status zaposlenosti, danas je za istu potrebno minimalno 9 mjeseci kontinuiranog staža osiguranja neposredno prije početka dopusta ili 12 mjeseci s prekidima unutar 24 mjeseca, a što najviše pogađa roditelje s isprekidanim radnim karijerama. Takve izmjene posebno treba gledati u kontekstu promjena na tržištu rada i porasta prekarnih oblika zaposlenosti, posebice kod mladih koji se sve teže uključuju na formalno tržište rada i pronalaze stabilnije zaposlenje. U sklopu postojeće Zakonske odredbe pravednije je bilo propisati samo 9 mjeseci bez obzira na prekide jer se propisivanjem duljeg uvjeta staža od 12 mjeseci u slučaju prekida penalizira osobe koje su ostale bez posla ili su radile u prekarnim uvjetima. Osim toga, mišljenja smo da je potrebno izraditi detaljnu analizu trenutnih korisnika_ca prava, kako bi se utvrdilo da li bi uvjet staža, ako ostane propisan, trebao biti i manji te iznositi, primjerice, 6 mjeseci, koliko iznosi i razdoblje koje se uzima u obzir prilikom izračuna visine naknade. Naime, u tom je pogledu teško dati jasnu preporuku budući da nam nisu dostupni podaci iz kojih je vidljivo koliko zaposlenih roditelja zapravo ne zadovoljava uvjet staža osiguranja i zbog toga ostvaruje pravo na minimalnu naknadu. Rješenje koje bi svakako bilo najpovoljnije za roditelje, i za koje se zalažemo, jest ukidanje uvjeta staža osiguranja za ostvarivanje prava s osnova zaposlenosti (kao npr. u Sloveniji ili Njemačkoj). U tom slučaju svaki roditelj imao bi pravo na naknadu prosječne plaće koju je ostvario u zadnjih 6 mjeseci prije korištenja prava na dopust. Na taj način bi se uvjet staža „podveo“ pod uvjet ostvarenih prosječnih plaća, jer se podrazumijeva da je osoba zaposlena ako joj je isplaćeno 6 plaća. U slučaju da roditelj ne bi imao 6 isplaćenih plaća, za izračun naknade trebale bi biti dovoljne minimalno 2 isplaćene plaće i u tom slučaju iznimno bi mogao ostati propisan uvjet staža osiguranja od 6 mjeseci u zadnjih 18 ili 24 mjeseca (bez obzira na prekide). Tako je uostalom određeno i sada pri izračunu naknade plaće za vrijeme dopusta u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju kada roditelj zadovoljava staž osiguranja, a nema 6 isplaćenih plaća. To znači npr. da je za ostvarivanje prava na punu rodiljnu naknadu u iznosu od 100% prethodne plaće za zaposlene majke koje ispunjavaju uvjet staža osiguranja dovoljno da imaju 2 platne liste, pa bi ovu praksu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) trebalo propisati i Zakonom. Intencija propisivanja uvjeta staža osiguranja bila je da se izbjegnu tzv. fiktivna zapošljavanja u svrhu ostvarivanja prava na dopust. Međutim, takav stav gdje se roditelji, prvenstveno majke, percipiraju kao netko tko će htjeti prevariti državu je pogrešan, a HZZO ima na raspolaganju druge mehanizme kojima može provjeriti i sankcionirati slučajeve fiktivnih zapošljavanja. • Prekid radnog odnosa prije trudnoće Slovenski model trebalo bi primijeniti i u slučajevima kada roditelji ostanu bez posla neposredno prije trudnoće. U našem sustavu oni se stavljaju u kategoriju nezaposlenih roditelja i imaju minimalne naknade, a prije toga su radili i ispunjavaju staž osiguranja. Primjenom modela kakav ima Slovenija tim bi se roditeljima (uz ispunjavanje određenih uvjeta npr. staža osiguranja) priznavalo pravo na naknadu temeljem statusa zaposlene osobe. (Npr. u Sloveniji, žene koje nisu osigurane u vrijeme početka korištenja rodiljnog dopusta, ali jesu najmanje 12 mjeseci u posljednje tri godine prije početka, primaju iznos osnovnog minimalnog dohotka (543,29 €) uvećan za 20€ po svakom mjesecu osiguranja, ali ne više od 340 €.) Nije prihvaćen Vezano uz izneseni prijedlog da se naknada plaće za vrijeme korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kao i novčane potpore (nezaposlenih i korisnika izvan ustava rada) veže uz rast prosječne plaće u Republici Hrvatskoj ističemo da predloženi pristup nije prihvatljiv. Naime, proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisima te je ista uređena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu. Uz staž osiguranja – smatramo da je trenutna odredba vezana uz staž osiguranja opravdana, osobito imajući u vidu da je ista mijenjanja Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2020. godine. Naime, razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava na roditeljski dopust odnosno naknadu plaće, po uzoru na odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, izmijenilo se na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanjilo kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (umjesto dotadašnjih 12 mjeseci neprekidno uvedeno je 9 mjeseci odnosno umjesto 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine uvedeno je 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).
45 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 10. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Predloženi stavci 1. i 2. nomotehnički su loše sročeni jer su pisani u jednini i propisuju da (jedan) roditelj ima pravo na 8 ili 30 mjeseci roditeljskog dopusta, što nije točno jer (jedan) roditelj nema (samostalno) pravo na 8 ili 30 mjeseci dopusta. Navedeno se može zaključiti iz st. 4. istog članka, ali zasigurno bi bilo jasnije i ispravnije napisati st. 1. i 2. u množini, tako da propisuje da roditelji (a ne roditelj) imaju pravo na 8 ili 30 mjeseci dopusta (a zatim u stavcima koji slijede regulirati kako te mjesece mogu raspodijeliti među sobom). Pritom bi svakako roditeljima iz jednoroditeljskih obitelji trebalo omogućiti korištenje čitavog dopusta (uključujući i dva inače neprenosiva mjeseca). U odnosu na predloženi stavak 3. i 5. napominjemo da iako dijete nije isto roditeljima po redu rođenja, svejedno sva (zajednička i nezajednička) djeca mogu živjeti u istom kućanstvu s njima i oni mogu svakodnevno skrbiti o njima. U tom smislu bi u slučaju djeteta koje nije zajedničko također trebalo iznimno propisati ako jedan roditelj djeteta ne koristi pravo na roditeljski dopust da isti može prenijeti ili koristiti partner/partnerica koja živi s roditeljem koji koristi dopust i svakodnevno skrbi o djetetu. Dodatno, ako dijete živi u zajedničkom kućanstvu s jednim roditeljem i njegovim partnerom_icom, a drugi roditelj djeteta nije koristio dopust, onda se dijete treba „ubrajati“ u djecu roditeljevog partner_ice (s kojima ujedno živi u kućanstvu) u smislu određivanja trajanja dopusta u skladu sa st. 3. Nadalje, iako nisu predmet ovog članka, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici nemaju mogućnost da im zajedničko pravo na roditeljsku poštedu od rada (čl.29. Zakona) traje ukupno 8 mjeseci, odnosno na dvomjesečnu kvotu drugog roditelja. Ukoliko se ovi roditelji ne objedine u kategoriju sa (samo)zaposlenim roditeljima kako predlažemo, smatramo da bi bilo dobro, a u skladu s duhom Direktive, i na ovu kategoriju roditelja primijeniti odredbe Direktive o dvomjesečnim neprenosivim kvotama. Štoviše, optimalno bi ih bilo primijeniti na sve vrste roditeljskih dopusta, neovisno o osnovi po kojoj se ostvaruju. Drugim riječima, svaki roditelj trebao bi imati pravo na 4 mjeseca dopusta sukladno svom radnopravnom statusu i nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. Osim toga, 2 mjeseca dopusta bi svaki roditelj trebao moći prenijeti na drugog roditelja, sukladno radnopravnom statusu tog roditelja na kojeg se dio dopusta prenosi. Npr. nezaposlena majka ili majka koja radi na ugovoru o djelu imala bi 4 mjeseca roditeljske poštede, a otac koji je zaposlen bi imao pravo na 4 mjeseca roditeljskog dopusta. Navedene mjesece bi trebali moći među sobom prenositi kako žele bez ograničenja (4+4, 5+3 ili 6+2), ali na način da 2 mjeseca dopusta uvijek ostaju neprenosiva. U slučaju kada oba roditelja imaju pravo na roditeljsku poštedu od rada trebalo bi se primijeniti isto pravilo te omogućiti i ovim roditeljima da mjesece prenose kako žele (uz 2 neprenosiva mjeseca), a ne samo kada jedan roditelj prekida korištenje prava na poštedu radi (samo)zaposlenja. Naime, sadašnji Zakon u čl.29. propisuje da roditelj ima pravo na roditeljsku poštedu od 6 mjeseci djetetova života do navršenih godinu dana te da može prekinuti korištenje tog prava u slučaju (samo)zaposlenja, a preostali dio vremena prenijeti na drugog roditelja sukladno njegovom radnopravnom statusu. Osim toga, ovo pravo ne može se koristi u dijelovima do navršene 8. godine života kao roditeljski dopust. Time se roditelje koji rade na ugovor o djelu i autorske ugovore stavlja u puno nepovoljniji i nepravedan položaj u odnosu na (samo)zaposlene roditelje. Nadalje, u primjeni postojećeg Zakona tj. načinu njegovog tumačenja, u praksi se događa da zaposleni otac ne može koristiti svoj roditeljski dopust u trajanju od 2 mjeseca ako je majka nezaposlena, dok se zaposlenoj majci omogućuje da koristi 6 mjeseci roditeljskog dopusta bez obzira na to je li otac zaposlen ili nije. U slučaju majki, odobrava se prijenos očeve kvote od 2 mjeseca (kao u slučaju kada su oba roditelja (samo)zaposlena), iako je otac nezaposlen. Ta praksa je svakako za njih povoljnija u odnosu na ono što je propisano Zakonom (gore navedeni čl.14. st.4.) te bi zakonske odredbe trebalo uskladiti s takvom praksom. S druge strane, očevima se ne omogućuje da koriste svoja 4 ili 2 mjeseca kada je majka nezaposlena. To u svakom slučaju nije u skladu s Direktivom koja propisuje pravo na roditeljski dopust od minimalno 4 mjeseca za svakog radnika_cu, neovisno o radnopravnom statusu drugog roditelja. Temeljem toga potreban je ispravak navedenih praksi kroz jasniju i prethodno predloženu zakonsku regulaciju. Isto tako, u praksi se kao problem javlja i pitanje može li drugi roditelj (najčešće otac) koristiti 2 mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta ako nisu oba roditelja čitavo vrijeme od rođenja djeteta do iskorištavanja cijelog roditeljskog dopusta (što može biti do 8. godine djetetova života) bila (samo)zaposlena. Primjerice, majka je bila zaposlena kad je rodila i koristila roditeljski dopust, ali nije zaposlena kad dijete ima 5 godina i kada otac želi koristiti još 2 mjeseca; ili otac nije bio zaposlen u trenutku kad se pravo stječe (kad je dijete rođeno ili kad je majka počela koristiti roditeljski dopust), ali je u trenutku kada bi koristio ta 2 mjeseca zaposlen i ispunjava sve uvjete. Temeljem odredaba Direktive koja jasno definira da svaki zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust, ponavljamo da Zakon ne smije uvjetovati ostvarenje prava roditelja radnopravnim statusom drugog roditelja. Stoga bi navedenim člankom trebalo obuhvatiti sve kategorije roditelja i propisati fleksibilne načine kombiniranja prava na roditeljski dopust/poštedu/brigu sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku kada želi ostvariti svoje pravo. • Produženi roditeljski dopusti Prema predloženoj zakonskoj formulaciji, kod tzv. produženih dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete uvodi se i dio dopusta koji je neprenosiv odnosno obavezna kvota drugog roditelja (najčešće oca) u trajanju od 2 mjeseca, kao što traži Direktiva. Međutim, u pogledu produženih dopusta trebalo bi razmotriti koliko bi bilo optimalno trajanje neprenosive kvote, posebno s obzirom na nepovoljne utjecaje tzv. dugih dopusta na povratak i položaj žena na tržištu rada (usp. Dobrotić 2015, Ferragina 2020). Jedno od mogućih rješenja je propisati neprenosivi dio u iznosu od oko 20% ukupnog trajanja dopusta (kao npr. u Francuskoj ili Austriji), odnosno smatramo da bi neprenosivi dio trebao biti 6 mjeseci. Naime, roditeljski dopusti u trajanju od 30 mjeseci (produženi dopusti) imaju negativan učinak na položaj žena na tržištu rada pa je upitno da li bi se uopće trebali koristiti u takvom obliku. Prije nekoliko godina u napisanom, ali nikad objavljenom, prijedlogu mjera za novu obiteljsku politiku od strane stručne radne skupine predloženo je da se shema dopusta revidira i u tom pogledu. Smatralo se da bi se, po uzoru na neke druge (bivše socijalističke) zemlje (ali i Austriju i Njemačku) koje su također imale duge dopuste, trebala uvesti fleksibilnija shema koja bi motivirala dio roditelja da koriste kraće dopuste uz veću naknadu. Jasno je da rođenje blizanaca ili trećeg djeteta stavlja dodatne zahtjeve pred roditelje, ali u pravilu je praksa da su to tek nešto duži dopusti (npr. u Sloveniji do tri mjeseca duži), a ne dvije godine duži kao što je propisano našim Zakonom. S obzirom na trenutno stanje mreže dječjih vrtića, produžene dopuste ne treba skroz ukinuti, ali svakako treba otvoriti prostor da se oni skrate te ujedno i omogućiti roditeljima da njihovo korištenje prilagode svojim potrebama. Jedno od rješenja može biti uvođenje mogućnosti da se produženi dopust koristi u kraćem razdoblju uz veću naknadu, čime bi se potaknuo i brži povratak roditelja, prvenstveno žena, na tržište rada. Konkretno, roditeljima bi se dao na raspolaganje jednaki sveukupni iznos naknade koji sada mogu iskoristiti kroz 30 mjeseci dopusta uz mogućnost da taj isti sveukupni iznos naknade iskoriste kroz, primjerice, 20 mjeseci, a čime bi im se povećao iznos mjesečne roditeljske naknade. Alternativno, u slučaju omogućavanja manje fleksibilnosti i mogućnosti izbora od strane roditelja, moguće je da se izričito propišu tek dva modaliteta korištenja produženih dopusta i to: konkretan viši iznos naknade ukoliko se dopust koristiti 15 ili 18 mjeseci, dok i dalje ostaje u primjeni minimalna naknada ukoliko se dopust koristi u trajanju do 30 mjeseci. U svakom slučaju, obavezna neprenosiva kvota iznosila bi 20% sveukupnog trajanja dopusta. Ako ukupno trajanje dopusta ostane na trenutnih 30 mjeseci, neprenosivu kvotu treba propisati u trajanju od 6 mjeseci. Ista pravila treba propisati i kod roditelja koji ostvaruju drugi dohodak/poljoprivrednika koji mogu koristiti roditeljsku poštedu u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, ako shema dopusta ostane nepromijenjena. • Prijenos dijela dopusta U određenim iznimnim i opravdanim slučajevima kod roditeljskih dopusta/poštede trebala bi se propisati i mogućnost prijenosa dijela dopusta na treću osobu (npr. bračni druga/partner_ica koji nije roditelj uz suglasnost drugog roditelja, šira obitelj, članovi kućanstva). Navedeno svakako treba propisati kod jednoroditeljskih obitelji koje su jednostavno u odsustvu partnera/ice u nepovoljnijem položaju i nemaju jednako pravo te imaju kraće trajanje dopusta. Na taj način bi se znatno poboljšao položaj i pomoglo ovim obiteljima. Tako npr. samohrani roditelj ima manje dopusta nego roditelj u braku, a s obzirom da sam_a skrbi o djetetu, za njega_nju bilo bi povoljnije da ima mogućnost dopusta u barem jednakom trajanju kao i osobe koje skrbe o djetetu s partnerom_icom. Dakle, Zakonom treba propisati mogućnost da u slučaju jednoroditeljskih obitelji majka/otac imaju pravo koristiti roditeljski dopust u maksimalno propisanom trajanju od 8 mjeseci i proširiti krug osoba na koje se može prenijeti 2 mjeseca dopusta, a isto napraviti i u slučaju produženih dopusta. Kako je već navedeno, u određenim situacijama kada jedan od roditelja koji ne živi s djetetom ne koristi pravo na roditeljski dopust, isto bi trebao moći prenijeti na partnera/partnericu koja živi s drugim roditeljem i svakodnevno skrbi o djetetu. • Suglasnosti Za korištenje ili prijenos nekih prava potrebna je suglasnost tj. supotpis drugog roditelja, pa je isto propisano ovim člankom, ali i nekim drugim člancima Zakona. Temeljem iskustva iz prakse, smatramo da je potrebno regulirati situacije u kojima dogovor roditelja nije moguć (npr. roditelj u zatvoru, roditelj žrtva nasilja, trajno poremećeni ili narušeni odnosi). S obzirom da ove situacije nisu posebno propisane Zakonom, ostaje pravna praznina koja se u praksi rješava na različite načine te bi Zakon trebao adresirati kako postupati u takvim slučajevima. Nije prihvaćen Uz nomotehničke primjedbe – sve odredbe usklađene su s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata (Narodne novine, broj 74/15) te u tom smilsu smatramo da su jasne i transparentne. Primjedba vezana uz članak 10. ne prihvaća se jer istom odredbom se u stavku 1. jasno određuje tko može koristiti pravo na roditeljski dopust tj. korisnik prava može biti zaposleni ili samozaposleni roditelj dok se u stavku 4. istog čanka jasno propisuje na koji način se pravo može koristiti ukoliko ga koriste oba roditelja kao i zadržavanje neprenosivog dijela prava. Vezano uz pitanje prenošenja prava na partnera/partnericu koja živi s roditeljem koji koristi dopust i svakodnevno o skrbi o djetetu kao i druge iznesene situacije iz prakse i navode koji se odnose na „treće osobe“ upućujemo na odredbe i uvjete propisane važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, vezane uz prijenos prava na jednog roditelja. Međutim, ističemo da su uvjeti za ostvarivanje prava od strane drugih osoba koje nisu roditelji usklađeni s propisima u području obiteljsko-pravih odnosa te je nejasno kakav je pravni status partnera/partnerice kako je predloženo u odnosu na dijete te kojim je propisima definiran. Također, važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama obuhvaćeni su slučajevi prijenosa prava na jednog roditelja iz opravdanih razloga. Vezano za usklađivanje s navedenom Direktivom istom se propisuju isključivo prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja odnosno pojedinačna prava na roditeljski dopust svakog od roditelja u trajanju od četiri mjeseca te istom nisu obuhvaćene druge kategorije korisnika iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
46 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 9. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Direktiva 2019/1158 (dalje: Direktiva) propisuje da države članice moraju osigurati da svaki zaposleni radnik_ca ima pojedinačno pravo na roditeljski dopust u trajanju od četiri mjeseca (od čega su 2 mjeseca neprenosiva) i to nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. U potonjem je segmentu stoga potrebno uskladiti i hrvatsko zakonodavstvo, a predloženi stavak 3. i 4. nisu u skladu s Direktivom jer se pravo oca na korištenje roditeljskog dopusta uvjetuje radnopravnim statusom majke i pravima koje je ona koristila ili za čije korištenje je ispunjavala uvjete. Navedeni stavci ne samo da su suprotni s Direktivom s kojom se ovaj Zakon usklađuje, već su i diskriminatorni prema očevima te nepovoljno utječu na ostvarenje rodne ravnopravnosti te uključivanje žena na tržište rada. Dakle, iznimke predviđene st. 4. ne ispravljaju diskriminatornu odredbu st. 3. jer: a) kako je već rečeno, Direktiva propisuje da je roditeljski dopust pojedinačno pravo svakog radnika (što, između ostalog, znači da ne smije biti uvjetovano radnopravnim statusom drugog roditelja) b) predmetni stavak stavlja očeve (muškarce) u nepovoljniji položaj nego majke (žene), jer majke (za razliku od očeva) dopust mogu koristiti potpuno neovisno o radnopravnom status oca c) nejasna je predložena korelacija između majčinog (ne) korištenja potpore iz čl. 28. Zakona (rodiljna pošteda od rada koja traje prvih 6 mjeseci djetetova života) ili potpore iz čl. 31. Zakona (rodiljna briga o djetetu, koja traje prvih 6 mj. djetetova života, i roditeljska briga o djetetu, koja traje do djetetove 1. ili 3. godine) s očevim pravom na korištenje roditeljskog dopusta. Rodiljna pošteda od rada i rodiljna briga o djetetu svojevrsni su “ekvivalent” rodiljnom (a ne roditeljskom) dopustu i smatramo da trebaju u potpunosti biti izuzeti prilikom određivanja (očevog) prava na korištenje roditeljskog dopusta. Ono što treba uskladiti jest s jedne strane pravo majke koja nije (samo)zaposlena da koristi roditeljsku poštedu od rada/roditeljsku brigu o djetetu, a s druge strane pravo (samo)zaposlenog oca da koristi roditeljski dopust. Pritom osnovna misao vodilja mora biti da Direktiva propisuje da je pravo na roditeljski dopust pojedinačno pravo svakog radnika_ce. Čak i ako/kada je to pravo prenosivo (na drugog roditelja), Direktiva obvezuje da barem dva mjeseca roditeljskog dopusta ostanu neprenosiva. Smatramo da to nedvojbeno znači da svakom samo(zaposlenom) ocu moraju biti zajamčena najmanje 2 mjeseca roditeljskog dopusta koja su neprenosiva (a time i apsolutno njegova i aposlutno neovisna o radnopravnom statusu majke). (Samo) korištenje preostala dva (prenosiva)mjeseca koja mu pripadaju eventualno može biti uvjetovano time je li majka koristila roditeljsku poštedu od rada/roditeljsku brigu o djetetu, odnosno koliko mjeseci roditeljske poštede/brige je iskoristila. S tim što bi, naravno, trebalo urediti/propisati/prilagoditi trajanje i (ne)prenosivost roditeljske poštede/ brige i to na način koji ne zakida/ne diskriminira (samo)zaposlene očeve s obzirom na to je li majka (samo) zaposlena ili nije. Te dvije skupine očeva moraju imati jednaku mogućnost pristupa/korištenja roditeljskog dopusta, kako im Direktiva to i jamči. Isto tako, u praksi se kao problem javlja i pitanje može li drugi roditelj (najčešće otac) koristiti 2 mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta ako nisu oba roditelja čitavo vrijeme od rođenja djeteta do iskorištavanja cijelog roditeljskog dopusta (što može biti do 8. godine djetetova života) bila (samo)zaposlena. Primjerice, majka je bila zaposlena kad je rodila i koristila roditeljski dopust, ali nije zaposlena kad dijete ima 5 godina i kada otac želi koristiti još 2 mjeseca; ili otac nije bio zaposlen u trenutku kad se pravo stječe (kad je dijete rođeno ili kad je majka počela koristiti roditeljski dopust), ali je u trenutku kada bi koristio ta 2 mjeseca zaposlen i ispunjava sve uvjete. Predloženo rješenje nepovoljno utječe na korisnike_ce prava na roditeljski dopust. Temeljem odredaba Direktive koja jasno definira da svaki zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust, ponavljamo da Zakon ne smije uvjetovati ostvarenje prava roditelja radnopravnim statusom drugog roditelja, ali niti korištenjem drugih prava ili ispunjavanjem uvjeta za korištenje istih. Odnosno, ako je majka koristila rodiljnu poštedu od rada, nema razloga da to utječe na mogućnost oca da koristi pravo na roditeljski dopust. Kako je navedeno, svaki roditelj treba imati pravo na roditeljski dopust sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku kada želi koristiti svoje pravo. Nije prihvaćen Vezano uz usklađivanje s navedenom Direktivom istom se propisuju isključivo prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja odnosno pravo na roditeljski dopust svakog od roditelja u trajanju od četiri mjeseca te istom nisu obuhvaćene druge kategorije korisnika prava na roditeljski dopust. U okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđena su prava drugih skupina korisnika ovisno o njihovom radno-pravnom statusu.
47 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Pozdravljamo uvođenje očinskog (ili očevog) dopusta kao samostalno i neprenosivo pravo očeva. Dok će i samo usklađivanje s temeljnom odredbom iz Direktive 2019/1158 (dalje: Direktiva) koja traži 10 radnih dana očeva dopusta biti pozitivna novina u hrvatskom kontekstu, mišljenja smo da bi se očev/partnerski dopust trebao uvesti kao samostalno pravo očeva ili životnog partnera_ice u trajanju od 2 mjeseca. Dakle, naglašavamo da bi navedeno pravo trebalo biti dostupno ocu, ali i životnoj partnerici i životnom partneru, kako se ne bi diskriminirale osobe koje su u životnom partnerstvu. Nadalje u praksi se javljaju različite situacije poput one da biološki otac nije više prisutan ili ne živi s majkom djeteta, a njezin bračni ili izvanbračni drug ili partner_ica živi u istom kućanstvu i svakodnevno skrbi o djetetu (djeci). Trebalo bi i te iznimne slučajeve obuhvatiti zakonskom odredbom te propisati da je iznimno od st.4. pravo na očinski dopust u tom slučaju prenosivo na navedene osobe. Napominjemo isto tako da treba uzeti u obzir činjenicu da se u određenim slučajevima očinstvo utvrđuje na temelju priznanja te da te formalne procedure ne smiju nikako utjecati na odgodu početka korištenja prava. Isto tako, pravo na očinski dopust bi trebalo biti dostupno i posvojiteljima/udomiteljima/ostalim osobama kojima je dijete povjereno na skrb - barem ako su posvojenje/povjeravanje na skrb unutar prvih 6 mj. djetetova života. Direktiva kaže da se očev dopust koristi povodom rođenja djeteta, ali ako tumačimo da je rođenje djeteta ustvari dolazak novog člana u obitelj, onda bi posvojiteljjima/udomiteljima/drugim osobama kojima se dijete povjerava na skrb očev dopust trebao biti zajamčen bez obzira je li dijete starije ili mlađe od 6 mj. Doduše, već postoji čl. 7. st. 3., 4. i 5. koji kažu da prava mogu koristiti i posvojitelji/udomitelji/osobe kojima je dijete povjereno odlukom nadležnog tijela, ali pitanje je kako se to tumači/će se tumačiti u praksi i hoće li im se dopuštati korištenje očeva dopusta - stoga je potrebno jasnije regulirati navedene situacije. Dodatni korak bi bio kada bi se u slučaju jednoroditeljskih obitelji ovaj dopust omogućio i partneru_ici koja nije roditelj djeteta ili drugim osobama poput članova šire obitelji ili kućanstva. Nadalje, očev dopust u trajanju od 2 mjeseca bi barem djelomice smanjio rodni jaz u dužini dopusta koji je na raspolaganju majkama i očevima. Osim toga, istraživanja su pokazala da očevi dopusti duljeg trajanja imaju pozitivnije učinke u pogledu razine uključenosti očeva u odgoj, a koja pridonosi dobrobiti djece i ostvarenju rodne ravnopravnosti. Prema dostupnim istraživanjima „očevi koji su sami na dopustu proveli jedan ili više mjeseci bolje razumiju poslove koje je najčešće obavljala majka, bilo vezane za kućanstvo ili za brigu o djetetu. Vrijeme dopusta vide nužnim za povezivanje s djetetom te smatraju da je upravo transformacija rodnih uloga do koje dolazi korištenjem dopusta omogućila da razviju uključeniji, brižniji i topliji odnos s vlastitom djecom.“ (Dobrotić i Varga, 2018, str. 226). Predložena 2 mjeseca dopusta (ili većinu tog dopusta) očevi/partneri_ce bi trebali moći koristiti do navršenih 6 mjeseci djetetova života, a optimalno rješenje bilo bi da se Zakonom propiše obveza korištenja očevog dopusta u trajanju od mjesec dana od rođenja djeteta. Propisivanjem obveznog dopusta smanjila bi se moguća diskriminacija očeva od strane poslodavaca kojoj mogu biti izloženi kada žele koristiti dopust, kao i diskriminacija žena na tržištu rada. Osim toga, istraživanja su pokazala kako očevi slabo koriste dobro plaćene dopuste koje ne prati svojevrstan element „prisile“. Preostalih mjesec dana očevog dopusta ne bi bilo obavezno, a može se propisati i mogućnost da tih mjesec dana očevi/partneri_ce koriste i u nekom od fleksibilnih oblika (npr. kao rad s polovicom punog radnog vremena, jedan dan u tjednu, u više blokova…). Dok bi se na taj način moglo doprinijeti većim stopama korištenja (dužih) dopusta od strane očeva, valja voditi računa i o činjenici kako još uvijek malobrojna istraživanja pokazuju da sam dopust ne postiže svoju punu primarnu svrhu kada se koristi u fleksibilnim oblicima jer se očevi, primjerice, zapravo ne odvoje od posla i posljedično ne sudjeluju jednako aktivno u skrbi, a što nepovoljno utječe na promjene u rodnoj raspodjeli skrbi o djeci i obavljanju kućanskih poslova, kao i na aktivnu ulogu očeva i odnos s djetetom. Stoga je predloženo rješenje kojim se prvih obaveznih mjesec dana ne može koristiti u fleksibilnim oblicima, a drugih mjesec dana može, kompromisno i uzima u obzir potrebe i dobrobit roditelja i djeteta. Što se tiče korisnika_ca prava na rodiljnu poštedu od rada, naš je prijedlog da roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i roditelji poljoprivrednici budu prebačeni u kategoriju roditelja koji ostvaruju prihode zajedno sa (samo)zaposlenim roditeljima te bi i za njih vrijedilo navedeno pravo na očev/partnerski dopust u predloženom obliku. Na taj način bi se i tim roditeljima moglo osigurati pravo na pravedniju roditeljsku naknadu. U slučaju da ova kategorija roditelja bude i dalje odvojena, i očevi/partneri_ce koji spadaju u kategoriju poljoprivrednika/roditelja koji ostvaruju drugi dohodak trebaju imati pravo na očev/partnerski dopust u trajanju od 2 mjeseca u skladu s duhom Direktive, i to s naknadom koja iznosi 100% prethodno ostvarenih prihoda. Nije prihvaćen Vezano uz očinski dopust kao i uvjete i trajanje prava predloženo zakonsko rješenje usklađeno je s predmetnom Direktivom. Predloženim zakonom obuhvaćene su situacije u kojima prema posebnom propisu kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje partner prema propisanom uvjetima.
48 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 3. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Iako se isto može podrazumijevati, u točki 13. bi ipak trebalo napisati/nadodati da ukupni broj rođene djece obuhvaća i živorođenu djecu, jer ona doslovnim čitanjem definicije nisu obuhvaćena „ukupnim brojem rođene djece“. Nije prihvaćen Mišljenja smo da je odredba jasna te se navedeno podrazumijeva.
49 Vladana Periša KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. U objašnjenju ovog članka stoji: "Ovom odredbom uređuje se pitanje ostvarivanja prava korisnika koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunava po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta." Smatram da se objašnjenje članka 25. i stavak 1 i 2 članka 25. potpuno razilaze. Korisnici zatečeni u korištenju prava i oni čiji zahtjevi nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu novog Zakona bi trebali ostvarivati naknadu koja je za njih nepovoljnija, što je u suprotnosti sa sadržajem i svrhom članka 25., a što je vidljivo iz njegova objašnjenja. Mislim da je u današnje vrijeme kad životni troškovi rastu iz dana u dan za sve, a pogotovo roditelje s malom djecom, ovo nedopustivo i izravno vodi do pada životnog standarda, što je opet u suprotnosti sa objašnjenjem članka 25. : "Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta." Direktiva 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU kaže: "Članak 11. Diskriminacija Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zabranile nepovoljnije postupanje prema radnicima na temelju toga što su zatražili ili koristili dopust predviđen u člancima 4., 5. i 6. ili odsutnost s posla predviđenu u članku 7. ili što su ostvarivali prava predviđena u članku 9. " (46) Ovom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi, čime se državama članicama daje mogućnost uvođenja ili zadržavanja odredaba koje su povoljnije za radnike. ... Prava koja su već stečena na datum stupanja na snagu ove Direktive trebala bi se nastaviti primjenjivati, osim ako se ovom Direktivom predviđaju povoljnije odredbe. Provedba ove Direktive ne bi se smjela koristiti za smanjenje postojećih prava iz zakonodavstva Unije niti bi trebala predstavljati valjani temelj za smanjenje opće razine zaštite koja se pruža radnicima u područjima obuhvaćenima ovom Direktivom. Čitajući ovo gore navedeno sasvim je jasno da članak 25. stavak 1 i 2 nisu u skladu s Direktivom s kojom bi trebali biti. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
50 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Predložene izmjene Zakona usmjerene su na usuglašavanje s odredbama Direktive 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (dalje u tekstu: Direktiva). Međutim, smatramo kako hrvatski sustav dopusta traži temeljitije izmjene, kao i da je Zakon potrebno poboljšati u više područja. Štoviše, potrebno je nanovo izraditi cijeli Zakon, a u cilju temeljite izmjene sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, ali i njegova pojednostavljivanja za krajnjeg korisnika_cu, ali i same provoditelje_ice. Zakon sadrži preveliki broj odredaba kojima se stvara nepreglednost, neujednačenost i praznine u primjeni te je nužno revidirati i napisati novi zakonski tekst koji će biti jasniji i jednostavniji. Postojeću shemu dopusta trebalo bi izmijeniti, odnosno pojednostaviti, na način da se broj kategorija dopusta smanji te se uvedu prava za dvije vrste korisnika_ca - one koji ostvaruju primitak i one neaktivne. Osim toga, Zakon bi trebalo pisati inkluzivnim jezikom i pristupom, odnosno ravnopravno obuhvatiti sve vrste obitelji i partnerstava. Slijedom navedenog smatramo kako je u Zakonu potrebno napraviti sljedeće izmjene: 1. Napisati novi Zakon koji je će biti jasniji i jednostavniji; 2. Zakon pisati inkluzivnim jezikom i pristupom odnosno obuhvatiti sve vrste obitelji, partnerstva i korisnika_ca; Pritom se misli na bračne/izvanbračne/životne partnere_ice, jednoroditeljske obitelji, partnere_ice i u određenim slučajevima i druge osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. Ideja je da sustav rodiljnih, očinskih/partnerskih i roditeljskih dopusta bude fleksibilan i daje mogućnosti prilagodbe različitim obiteljskim i životnim prilikama, a u svrhu dobrobiti roditelja i djeteta, kao i ostvarenja načela ravnopravnosti spolova, uključivanja žena na tržište rada te usklađivanja privatnog i poslovnog života. Naknade za korisnice_ke svih prava trebaju biti što više, odnosno usklađenije s prihodima koje su ostvarivali prije početka korištenja prava. 3. Postojeću shemu dopusta izmijeniti na način da se broj kategorija dopusta smanji te se uvedu prava za dvije vrste korisnika_ca - one koji ostvaruju primitak i one neaktivne; Navedeno znači da se zaposleni i samozaposleni roditelji objedine u istu kategoriju s roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i roditeljima poljoprivrednicima kao roditelji koji ostvaruju primitke te da za njih vrijede ista prava, a nezaposlene roditelje odnosno one izvan sustava rada staviti u kategoriju neaktivnih (s određenim iznimkama, npr. kada dolazi do prekida radnog odnosa neposredno prije trudnoće ili za vrijeme korištenja nekog prava). 4. Uvesti očev/partnerski dopust kao samostalno pravo očeva ili drugog (životnog) partnera_ice u trajanju od 2 mjeseca. Propisati obvezu korištenja očevog dopusta u trajanju od mjesec dana. Preostalih mjesec dana dopusta mogu se koristiti i u nekom od fleksibilnih oblika (npr. jedan dan u tjednu, rad u nepunom radnom vremenu, u dijelovima). U slučaju da shema dopusta ostane ista (ne uvaži se točka 3), očevima koji spadaju u kategoriju poljoprivrednika/roditelja koji ostvaruju drugi dohodak treba također uvesti pravo na očev/partnerski dopust na opisan način; Ova točka odnosi se na uvođenje očevog (očinskog) dopusta kao samostalnog prava očeva ili drugog partnera_ice u trajanju od 2 mjeseca. Optimalno rješenje bilo bi da se Zakonom propiše obveza korištenja očevog/partnerskog dopusta u trajanju od mjesec dana. Preostalih mjesec dana tog dopusta ne bi bili obavezni te bi ih očevi/partneri_ce mogli koristiti kao rad s polovicom punog radnog vremena ili u drugim fleksibilnim oblicima, za razliku od prvih obaveznih mjesec dana. Što se tiče korisnika_ca prava na rodiljnu poštedu od rada, roditelje koji ostvaruju drugi dohodak i roditelje poljoprivrednike potrebno je prebaciti u kategoriju roditelja koji ostvaruju prihode zajedno sa (samo)zaposlenim roditeljima te bi i za njih vrijedila navedeno pravo na očinski/partnerski dopust u predloženom obliku. U slučaju da ova kategorija roditelja bude i dalje odvojena, i očevi koji spadaju u kategoriju poljoprivrednika/roditelja koji ostvaruju drugi dohodak trebaju imati pravo na ovaj dopust u trajanju od 2 mjeseca na prethodno opisan način. 5. Propisati naknadu za vrijeme korištenja očevog/partnerskog dopusta u iznosu 100% plaće/prethodno ostvarenih prihoda; U kontekstu iznosa naknade za vrijeme korištenja očevog dopusta, istraživanja pokazuju da će očevi koristiti dopuste samo ako imaju adekvatne odnosno dovoljno visoke naknade. Stoga naknada za vrijeme korištenja očevog dopusta treba iznositi 100% naknade plaće, kako je i predloženo izmjenama Zakona, što svakako pozdravljamo. 6. Omogućiti da svaki roditelj (neovisno o svom radnopravnom statusu ili radnopravnom statusu svog partnera_ice i o kategoriji korisnika_ca u koju spada) ima 4 mjeseca plaćenog roditeljskog dopusta, pri čemu samo 2 mjeseca može prenijeti na drugog roditelja (sukladno radnopravnom statusu tog roditelja na kojeg se dio dopusta prenosi). Visina se roditeljske naknade određuje sukladno radnopravnom statusu korisnika dopusta u trenutku kada želi koristiti svoje pravo i nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. Ako shema dopusta ostane ista (ne uvaži se točka 3), isto pravo treba na odgovarajući način primijeniti i omogućiti roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednicima; Dakle, svaki roditelj treba imati 4 mjeseca dopusta sukladno svom radnopravnom statusu i nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. Nadalje, 2 mjeseca jedan roditelj treba moći prenijeti na drugoga, sukladno radnopravnom statusu tog roditelja (na kojeg se dio dopusta prenosi). Zakon ne smije uvjetovati ostvarenje prava roditelja radnopravnim statusom drugog roditelja, već kako je navedeno, svaki roditelj ima pravo na roditeljski dopust sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku kada želi koristiti svoje pravo. Roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici nemaju mogućnost da im zajedničko pravo na roditeljsku poštedu od rada (koja odgovara pravu na roditeljski dopust (samo)zaposlenih roditelja) traje ukupno 8 mjeseci, a da jedan roditelj (najčešće otac) prenese na drugog 2 mjeseca svog dopusta. Ako ovi roditelji ne budu objedinjeni u jednu kategoriju sa (samo)zaposlenima kako predlažemo, smatramo da bi bilo dobro u skladu s duhom Direktive i na ovu kategoriju primijeniti prethodno navedene odredbe Direktive. 7. Ukinuti gornju granicu (delimitirati) naknade za roditeljski dopust. U slučaju da ostane gornja granica, vezati je uz 2 ili 3 prosječne plaće u RH, a ne uz proračunsku osnovicu; Pozdravljamo povećanje maksimalne visine iznosa naknade na 225% proračunske osnovice mjesečno. Međutim, gornju granicu naknade trebalo bi ukinuti. Ako do toga ne dođe, onda gornju granicu roditeljskih dopusta treba vezati uz prosječnu plaću u RH, a ne proračunsku osnovicu. Naime, proračunska osnovica se ne indeksira s troškovima života i već vrlo dugi niz godina se ne mijenja. Osim toga, u praksi se događa da očevi ne koriste pravo na roditeljski dopust i 2 mjeseca dopusta prenose na majke upravo iz financijskih razloga. Oni češće imaju veće plaće od svojih partnerica te bi razlika između plaće i maksimalnog iznosa naknade bila prevelik udar na kućni budžet. Stoga, ako u Zakonu ostane propisana gornja granica visine naknade onda ju je potrebno vezati uz prosječnu plaću u RH te propisati da je maksimalni iznos naknade u visini od 2 ili čak 3 prosječne plaće u RH. Kao što smo istaknule, proračunska osnovica po kojoj se sada računa naknada se ne indeksira s troškovima života te je preniska da bi se uzimala kao temelj za računanje visine naknade, dok je prosječna plaća realniji indikator stvarnog stanja. Osnovica na temelju koje će se računati naknada treba biti propisana ovim Zakonom. 8. Povećati naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta u polovici punog radnog vremena te ih vezati uz iznos plaće, a ne proračunsku osnovicu. Isto napraviti i kod korištenja prava na rad u polovici punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta; Više naknade potrebno je propisati za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz čl. 15. st. 4. Zakona i prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz čl. 16. Zakona. Iako pozdravljamo povećanje naknade na maksimalno 110% proračunske osnovice mjesečno u prvom slučaju (isto je trebalo napraviti i za korisnice_ke prava iz čl.16.), to nije dovoljno. Naknada bi trebala iznositi 50% prethodno ostvarene plaće/prihoda i biti dostupna svim kategorijama roditelja. Dodajemo da je naknada za puno radno vrijeme 225,5% proračunske osnovice mjesečno, za pola radnog vremena ona u predloženom obliku iznosi 110% proračunske osnovice mjesečno. Polovina od 225,5 je 112, 75 te iako se ne radi o velikoj financijskoj razlici, nema razloga da naknada za roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena ne iznosi 112,75% umjesto 110%. 9. Povećati naknade paušalnim obrtnicama_ima odnosno približiti ili izjednačiti naknade s prosječnom zaradom paušalne obrtnice_ka; U ovoj kategoriji poseban se problem javlja kod izračuna naknada za paušalne obrtnice_ke. Ovim osobama visina naknade određuje se prema osnovici za plaćanje doprinosa te iznosi 2.937,92 kn mjesečno tijekom cijelog rodiljnog i roditeljskog dopusta (ako dopust koriste u punom radnom vremenu) ili 2.328,20 kn mjesečno (ako dopust koristite kao pravo na rad s polovicom radnog vremena u kojem slučaju obrt ne mora u mirovanje). Iako ove osobe imaju puno veće prihode, njihove naknade su minimalne te u praksi onemogućuju roditelje da koriste dopuste u punom smislu. Zakonsko rješenje trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom obrtnice_ka. 10. Ako se ne izmjeni shema dopusta (ne uvaži se točka 3), povećati naknade roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i roditeljima poljoprivrednicima odnosno približiti ili izjednačiti naknade s njihovom prosječnom zaradom; Problem niskih naknada javlja se i kod osoba osiguranih na temelju drugog dohotka (ugovora o djelu ili autorskog ugovora). Zakonodavac ih je svrstao u istu skupinu kao nezaposlene roditelje te u čl.30. st.1. propisuje da za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna). To znači da osobe koje rade na temelju spomenutih ugovora imaju iste naknade kao nezaposlene osobe, a sami uredno plaćaju doprinose i imaju veće prihode. Takva odredba se ne čini smislenom i pravednom te bi ta skupina roditelja trebala imati isti tretman kao i zaposleni roditelji. Kao što je prethodno navedeno, Zakon bi trebao normirati dvije kategorije roditelje - jednu bi činili zaposlene i samozaposlene osobe, uključujući i one koje rade u različitim „netipičnim“ oblicima rada, a drugu sve ostale odnosno neaktivne osobe. Alternativno, Zakonsko rješenje trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom navedenih osoba. 11. Omogućiti prijenos kvote na treću osobu (npr. partner_ica koji nije roditelj uz suglasnost drugog roditelja, šira obitelj) u iznimno opravdanim slučajevima; 12. Kod jednoroditeljskih obitelji propisati pravo majke/oca na korištenje roditeljskog dopusta u maksimalno propisanom trajanju od 8 mjeseci i omogućiti prijenos kvote na treće osobe (bračni drug koji nije roditelj, šira obitelj, članovi kućanstva); U odnosu na točke 11. i 12. prijedlog je da se u određenim iznimnim i opravdanim slučajevima kod roditeljskih dopusta/poštede treba propisati i mogućnost prijenosa dijela dopusta na treću osobu (npr. bračni druga koji nije roditelj uz suglasnost drugog roditelja, šira obitelj, članovi kućanstva). Npr. u slučaju da otac ne korisit očinski ili roditeljski dopust da isti prenese na majčinog partnera koji živi u istom kućanstvu i svakodnevno skrbi o djetetu. Navedeno svakako treba propisati kod jednoroditeljskih obitelji koje su jednostavno u odsustvu partnera/ice u nepovoljnijem položaju i nemaju jednako pravo te imaju kraće trajanje dopusta. Na taj način bi se znatno poboljšao položaj i pomoglo ovim obiteljima. Tako npr. samohrani roditelj ima manje dopusta nego roditelj u braku, a s obzirom da sam_a skrbi o djetetu, za njega_nju bilo bi povoljnije da ima mogućnost dopusta u barem jednakom trajanju kao i osobe koje skrbe o djetetu s partnerom_icom. Dakle, Zakonom treba propisati mogućnost da u slučaju jednoroditeljskih obitelji majka/otac imaju pravo koristiti roditeljski dopust u maksimalno propisanom trajanju od 8 mjeseci i proširiti krug osoba na koje se može prenijeti 2 mjeseca dopusta, a isto napraviti i u slučaju produženih dopusta. 13. Ukinuti uvjet staža osiguranja pri ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske dopuste iz statusa (samo)zaposlene osobe te visinu naknada računati prema prosjeku zadnjih 6 isplaćenih plaća. U slučaju da roditelj nema 6 isplaćenih plaća, za izračun naknade dovoljne su 2 platne liste te u tom slučaju iznimno može ostati propisan uvjet staža osiguranja od 6 mjeseci, bez obzira na prekide, u zadnjih 18 ili 24 mjeseca. (Ako uvjet staža ne bude ukinut u skladu s preporukom, sniziti ga na 6 mjeseci, bez obzira na prekide, u zadnjih 18 ili 24 mjeseca); Hrvatska je postepeno uvodila strože kriterije pristupa (punim) rodiljnim/roditeljskim naknadama, a koje se ostvaruju temeljem statusa zaposlenosti. Primjerice, dok je početkom 1990-ih za punu rodiljnu/roditeljsku naknadu bio dovoljan status zaposlenosti, danas je za istu potrebno minimalno 9 mjeseci kontinuiranog staža osiguranja neposredno prije početka dopusta ili 12 mjeseci s prekidima unutar 24 mjeseca, a što najviše pogađa roditelje s isprekidanim radnim karijerama. Takve izmjene posebno treba gledati u kontekstu promjena na tržištu rada i porasta prekarnih oblika zaposlenosti, posebice kod mladih koji se sve teže uključuju na formalno tržište rada i pronalaze stabilnije zaposlenje. U sklopu postojeće Zakonske odredbe pravednije je bilo propisati samo 9 mjeseci bez obzira na prekide jer se propisivanjem duljeg uvjeta staža od 12 mjeseci u slučaju prekida penalizira osobe koje su ostale bez posla ili su radile u prekarnim uvjetima. Osim toga, mišljenja smo da je potrebno izraditi detaljnu analizu trenutnih korisnika_ca prava, kako bi se utvrdilo da li bi uvjet staža, ako ostane propisan, trebao biti i manji te iznositi, primjerice, 6 mjeseci, koliko iznosi i razdoblje koje se uzima u obzir prilikom izračuna visine naknade. Naime, u tom je pogledu teško dati jasnu preporuku budući da nam nisu dostupni podaci iz kojih je vidljivo koliko zaposlenih roditelja zapravo ne zadovoljava uvjet staža osiguranja i zbog toga ostvaruje pravo na minimalnu naknadu. Rješenje koje bi svakako bilo najpovoljnije za roditelje, i za koje se zalažemo, jest ukidanje uvjeta staža osiguranja za ostvarivanje prava s osnova zaposlenosti (kao npr. u Sloveniji ili Njemačkoj). U tom slučaju svaki roditelj imao bi pravo na naknadu prosječne plaće koju je ostvario u zadnjih 6 mjeseci prije korištenja prava na dopust. Na taj način bi se uvjet staža „podveo“ pod uvjet ostvarenih prosječnih plaća, jer se podrazumijeva da je osoba zaposlena ako joj je isplaćeno 6 plaća. U slučaju da roditelj ne bi imao 6 isplaćenih plaća, za izračun naknade trebale bi biti dovoljne minimalno 2 isplaćene plaće i u tom slučaju iznimno bi mogao ostati propisan uvjet staža osiguranja od 6 mjeseci u zadnjih 18 ili 24 mjeseca (bez obzira na prekide). Tako je uostalom određeno i sada pri izračunu naknade plaće za vrijeme dopusta u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju kada roditelj zadovoljava staž osiguranja, a nema 6 isplaćenih plaća. To znači npr. da je za ostvarivanje prava na punu rodiljnu naknadu u iznosu od 100% prethodne plaće za zaposlene majke koje ispunjavaju uvjet staža osiguranja dovoljno da imaju 2 platne liste, pa bi ovu praksu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) trebalo propisati i Zakonom. Intencija propisivanja uvjeta staža osiguranja bila je da se izbjegnu tzv. fiktivna zapošljavanja u svrhu ostvarivanja prava na dopust. Međutim, takav stav gdje se roditelji, prvenstveno majke, percipiraju kao netko tko će htjeti prevariti državu je pogrešan, a HZZO ima na raspolaganju druge mehanizme kojima može provjeriti i sankcionirati slučajeve fiktivnih zapošljavanja. 14. Uvjet staža osiguranja propisati u slučaju kada majka ostane bez posla neposredno prije trudnoće ili otac prije korištenja očinskog dopusta i priznati pravo na naknadu kao zaposlenim osobama pod određenim uvjetima; Slovenski model trebalo bi primijeniti i u slučajevima kada roditelji ostanu bez posla neposredno prije trudnoće/rođenja djeteta. U našem sustavu oni se stavljaju u kategoriju nezaposlenih roditelja i imaju minimalne naknade, a prije toga su radili i ispunjavaju staž osiguranja. Primjenom modela kakav ima Slovenija tim bi se roditeljima (uz ispunjavanje određenih uvjeta npr. staža osiguranja) priznavalo pravo na naknadu temeljem statusa zaposlene osobe. Npr. u Sloveniji, žene koje nisu osigurane u vrijeme početka korištenja rodiljnog dopusta, ali jesu najmanje 12 mjeseci u posljednje tri godine prije početka, primaju iznos osnovnog minimalnog dohotka (543,29 €) uvećan za 20€ po svakom mjesecu osiguranja, ali ne više od 340 €. 15. Omogućiti fleksibilnije korištenje tzv. produženih dopusta u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta (npr. omogućiti veću naknadu ukoliko je roditelj manji broj mjeseci na dopustu) te propisati obveznu neprenosivu kvotu od minimalno 2 mjeseca, optimalno 20% sveukupnog trajanja dopusta (ako dopust traje 30 mjeseci, 6 mjeseci treba biti neprenosivo); Zakon propisuje da u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta roditeljski dopust traje 30 mjeseci, a u pravilu ga koriste oba roditelja u trajanju od 15 mjeseci. Ako ga koristi samo jedan roditelj onda traje 30 mjeseci (čl.14. st.4.). Pozdravljamo uvođenje dijela dopusta koji je neprenosiv, odnosno tzv. obavezna kvota drugog roditelja (najčešće oca) u trajanju od 2 mjeseca, kao što traži Direktiva. Međutim, smatramo da bi navedena kvota trebala biti duža. U pogledu produženih dopusta trebalo bi razmotriti koliko bi bilo optimalno trajanje neprenosive kvote, posebno s obzirom na nepovoljne utjecaje tzv. dugih dopusta na povratak i položaj žena na tržištu rada. Jedno od mogućih rješenja je propisati neprenosivi dio u iznosu od oko 20% ukupnog trajanja dopusta (kao npr. u Francuskoj ili Austriji). Naime, roditeljski dopusti u trajanju od 30 mjeseci (produženi dopusti) imaju negativan učinak na položaj žena na tržištu rada pa je upitno da li bi se uopće trebali koristiti u takvom obliku. S obzirom na trenutno stanje mreže dječjih vrtića, produžene dopuste ne treba skroz ukinuti, ali svakako treba otvoriti prostor da se oni skrate te ujedno i omogućiti roditeljima da njihovo korištenje prilagode svojim potrebama. Jedno od rješenja može biti uvođenje mogućnosti da se produženi dopust koristi u kraćem razdoblju uz veću naknadu, čime bi se potaknuo i brži povratak roditelja, prvenstveno žena, na tržište rada. Konkretno, roditeljima bi se dao na raspolaganje jednaki sveukupni iznos naknade koji sada mogu iskoristiti kroz 30 mjeseci dopusta uz mogućnost da taj isti sveukupni iznos naknade iskoriste kroz, primjerice, 20 mjeseci, a čime bi im se povećao iznos mjesečne roditeljske naknade. Alternativno, u slučaju omogućavanja manje fleksibilnosti i mogućnosti izbora od strane roditelja, moguće je da se izričito propišu tek dva modaliteta korištenja produženih dopusta i to: konkretan viši iznos naknade ukoliko se dopust koristiti 15 ili 18 mjeseci, dok i dalje ostaje u primjeni minimalna naknada ukoliko se dopust koristi u trajanju do 30 mjeseci. U svakom slučaju, obavezna neprenosiva kvota iznosila bi 20% sveukupnog trajanja dopusta. Ako ukupno trajanje dopusta ostane na trenutnih 30 mjeseci, neprenosivu kvotu treba propisati u trajanju od 6 mjeseci. Ista pravila treba propisati i kod roditelja koji ostvaruju drugi dohodak/poljoprivrednika koji mogu koristiti roditeljsku poštedu u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, ako shema dopusta ostane nepromijenjena. 16. U slučajevima kada je za korištenje ili prijenos prava potrebna je suglasnost drugog roditelja, a ne može se dobiti (npr. roditelj u zatvoru, roditelj žrtva nasilja, trajno poremećeni ili narušeni odnosi) propisati iznimku ili nadomjestak za suglasnost; Za korištenje ili prijenos nekih prava potrebna je suglasnost tj. supotpis drugog roditelja. Temeljem iskustva iz prakse, smatramo da je potrebno regulirati situacije u kojima dogovor roditelja nije moguć (npr. roditelj u zatvoru, roditelj žrtva nasilja, trajno poremećeni ili narušeni odnosi). S obzirom da ove situacije nisu posebno propisane Zakonom, ostaje pravna praznina koja se u praksi rješava na različite načine te bi Zakon trebao adresirati kako postupati u takvim slučajevima. 17. Propisati da stanka za dojenje traje sve dok majka doji i osigurati puni iznos plaće za vrijeme korištenja prava na teret HZZO-a; Radnica koja doji dijete tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta (čl.19.) u trajanju od dva sata dnevno koja se ubraja se u radno vrijeme. Može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od po sat vremena. Radnica koja doji dijete može ovo pravo koristiti do navršene 1. godine života djeteta, a izmjenama Zakona bi se trebalo omogućiti da traje sve dok majka doji. Čl.6. Zakona navodi da je radnica koja doji zaposlena radnica majka djeteta u dobi do navršene prve godine života djeteta koje doji, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad. Ta bi se definicija također trebala promijeniti u navedenom smislu. Nadalje, radnica za vrijeme korištenja ovog prava ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava odnosna naknada. Naš prijedlog je da ima 100% plaće tj. da se osigura puni iznos plaće za vrijeme korištenja prava na stanku za dojenje djeteta na teret HZZO-a, a poslodavac bi trebao osigurati uvjete za dojenje na radnom mjestu. 18. Propisati da radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću dok god traje dojenje (što znači duže od godine dana djetetova života), dok radnica koja je rodile, a ne doji, nije obavezna raditi noću do godine dana života djeteta ( u tom smislu izmijeniti i Zakonske definicije u čl.6.); Zakon u čl.20. st.6. propisuje da trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju dok doji dijete pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o svojoj trudnoći ili potvrdu liječnika specijalista pedijatra o dojenju djeteta ili potvrdu liječnika specijalista medicine rada, kojom se potvrđuje da je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta. Ovakva zakonska formulacija ostavlja dvojbe da li predmetno pravo traje godinu ili duže od godinu dana dok majka doji. Intencija zakonodavca nije u potpunosti jasna s obzirom da se pravopisno zarez ne piše kad riječ „odnosno“ ima rastavnu ulogu tj. kad je istoznačna vezniku „ili“. Izmjene zakona trebale bi ići u smjeru trajanja ovog prava dok god traje dojenje (što znači duže od godine dana djetetova života), dok bi radnice koje su rodile, a ne doje ovo pravo imale do godine dana života djeteta. 19. Kod korištenja prava na mirovanje radnog odnosa do 3. godine života djeteta propisati iznimku te omogućiti korištenje prava na privremenu nesposobnost za rad te pravo na rodiljni/roditeljski dopust kao zaposlenim osobama odnosno pod istim uvjetima pod kojim je ostvareno prava za prethodno dijete; Zakon u čl.22. uređuje pravo na mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života na način da nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene 3. godine života djeteta (st.1.). Za vrijeme korištenja ovog prava st.2. članka propisuje da prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo. Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije. Temeljem te odredbe i u skladu sa Zakonom poslodavac u pravilu odjavljuje roditelje s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Međutim, ako majka u tom periodu ponovo zatrudni zbog toga što nema obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi zaposlenja neće niti imati odgovarajuća prava kao radnica. Bez obzira što njen radni odnos i dalje traje (ali je u mirovanju), ona nema pravo na plaćeno bolovanje zbog čuvanja trudnoće, a pravo na rodiljni dopust i naknadu bi ostvarila kroz Zakonsku kategoriju roditelja izvan sustava rada. U ovom slučaju Zakon bi trebao predviđati iznimku te bi se trebalo ići u korist majke i omogućiti joj da ostvaruje pravo na bolovanje te rodiljni/roditeljski dopust kao zaposlena osoba odnosno pod istim uvjetima pod kojim je ostvarivala prava za prethodno dijete. 20. Propisati pravo bračnog druga djetetovog roditelja na posvojiteljski ili sličan dopust/poštedu/brigu za sve kategorije korisnika_ca prava; Čl. 35. st. 1. Zakona propisano je da (samo)zaposleni posvojitelj ima pravo na posvojiteljski dopust pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj djeteta. Iz zakonske formulacije proizlazi da posvojitelj koji je bračni drug djetetovog roditelja nema pravo na posvojiteljski (ni bilo koji drugi) dopust. Takvu odredbu trebalo bi izmijeniti te bi specifične okolnosti trebalo uvažiti neovisno da li je biološki roditelj iskoristio pravo na roditeljski dopust. Isti uvjet propisan je i kod drugih posvojitelja (koji ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada) u čl.39. st. 1 i st. 2. 21. Ukinuti uvjet istog radnopravnog statusa u slučaju prijenosa prava na posvojiteljsku poštedu od rada i posvojiteljsku brigu o djetetu na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta; Prema čl. 28. st. 3. i čl. 29. Zakona, roditelji izvan sustava rada prenose među sobom prava na način da majka koja koristi pravo na rodiljnu poštedu od rada može na oca prenijeti korištenje prava sukladno njegovom radnopravnom statusu i neovisno o radnopravnom statusu majke. Roditelj koji koristi pravo na roditeljsku poštedu od rada može prekinuti korištenje tog prava radi zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti preostali dio neiskorištenog prava drugom roditelju, sukladno njegovu radnopravnom statusu. S druge strane, odredba iz čl. 39. st. 5. koji regulira prijenos prava posvojitelja koji ostvaruje drugi dohodak ili poljoprivrednik ili je nezaposlen i posvojitelja izvan sustava rada navodi kako oni mogu prekinuti korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada i posvojiteljsku brigu o djetetu ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta pod uvjetom da imaju isti radnopravni status. Odnosno iz ove odredbe proizlazi da je kod ovih posvojitelja prijenos prava uvjetovan istim radnopravnim statusom. Navedeno se, čini nam se, prilikom zadnje zakonske izmjene zaboravilo izmijeniti i to bi trebalo popraviti. 22. Jasno urediti tko su ovlaštenici kojih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i način njihovog ostvarivanja; Prema čl. 25. Zakona (samo)zaposleni roditelji za vrijeme korištenja prava u predmetnom članku imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. Ista prava, sukladno čl. 30. st. 3., pripadaju i korisnicima rodiljne i roditeljske poštede od rada (roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, roditelji poljoprivrednici i nezaposleni roditelji) za vrijeme korištenja tih prava. U praksi nije dovoljno jasno kako korisnici rodiljne i roditeljske poštede od rada ostvaruju ta prava. Prema našem shvaćanju, za razliku od (samo)zaposlenih roditelja koji ih ostvaruju automatizmom, ovi korisnici_ce bi trebali podnijeti osobni zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO). Naime, čl. 14. st.1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da je na osobni zahtjev obvezno osiguran roditelj koji obavlja roditeljsku dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije osiguran po drugoj osnovi. Međutim, ako uspoređujemo taj članak s čl. 30. st. 3. Zakona ostaje nejasno radi li se o istom pravu te primjenjuje li se mehanizam osobnog zahtjeva i u slučaju čl. 30. st.3. S druge strane, čl.31. Zakona nije propisano da roditelji izvan sustava rada, odnosno korisnici rodiljne i roditeljske brige o djetetu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima, ali se i na njih primjenjuje navedeni čl.14. st.1 Zakona o mirovinskom osiguranju. Kako nije jasno radi li se o istim ili različitim pravima u slučajevima korisnika_ca rodiljne i roditeljske poštede od rada i zašto roditelji izvan sustava rada po čl.31. Zakona nemaju ova prava, a po čl.14. Zakona o mirovinskom osiguranju imaju, nužno je Zakonom jasnije urediti tko su ovlaštenici kojih prava i način njihovog ostvarivanja. Odnosno, u čl. 25. trebalo bi obuhvatiti i korisnike_ce iz čl. 30. i 31. Zakona. 23. Ukinuti potrebu za pribavljanjem suglasnosti poslodavca za početak ili ponovnu uspostavu korištenja prava i jasno propisati pod kojim uvjetima poslodavac može odgoditi neprihvaćanje namjere o mijenjanju načina korištenja prava. Svakako pozdravljamo da se pristupilo izmjeni navedenog članka s obzirom da je prethodna odredba u praksi stvarala probleme jer su roditelji često smatrali da ne mogu ostvariti promjenu prava bez pristanka poslodavca, a HZZO je svojim tumačenjima mijenjao zakonske odredbe te tražio poslodavčevu suglasnost prije početka korištenja nekog prava što u Zakonu dosada nije bio slučaj. Nadalje, implementacijski problemi također su nastajali jer je Zakon upućivao na uvjete za odgađanje usvajanja zahtjeva do 30 dana koji su utvrđeni propisima o radu, dok samim Zakonom o radu nije ništa propisano. Stoga je postojala pravna praznina koja je omogućavala poslodavcima proizvoljna postupanja. Predloženim rješenjem se navedeno donekle mijenja, ali i dalje mislimo da ova odredba ide na štetu roditelja odnosno radnica_ka. S obzirom da se radi o pravu roditelja, svakako je u redu da se poslodavca pravovremeno obavijesti o početku korištenja, ali njegova suglasnost ne bi trebala ni na koji način utjecati na vrijeme početka korištenja prava. Odnosno trebalo bi propisati da je radnik_ca obavezna obavijestiti poslodavca o namjeri početka korištenja ili mijenjanja načina korištenja nekog prava najmanje 30 dana prije početka istoga, ali nikako uvjetovati ostvarenje istog dostavljanjem pisane suglasnosti poslodavca niti propisati odgađanje početka korištenja prava za 30 dana. Stoga, predložene stavke 3. i 4. treba brisati. Na ovaj način moguće je da ako nakon rodiljnog dopusta poslodavac odgodi korištenje roditeljskog dopusta na 30 dana, što će za majku biti vrlo nepovoljno jer se postavlja pitanje koji će biti njen status, hoće li se morati vratiti na posao i slično. Iznimno je moguće odredbu o odgodi ostaviti u slučaju mijenjanja načina korištenja prava. Nije prihvaćen Predložene izmjene i dopune Zakona usmjerenu su usklađivanju s predmetnom Direktivom što je i cilj donošenja ovog Zakona.
51 Vladana Periša KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Članak 25. (1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema ovom Zakonu. (2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) nastavljaju koristiti ostvarena prava u skladu s ovim Zakonom. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
52 IVANA HORVAT KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Članak 25 st. 1. i 2. Po stupanju novog Zakona na snagu i postojećim korisnicima bi se trebalo omogućiti ostavarivanje prava po novom (za njih povoljnijem Zakonu). Sprječavanjem da postojeći korisnci koriste novi, povoljniji Zakon stavlja ih se u lošiji položaj naspram drugih, što je diskriminatorno. Razumno bi bilo primjenjivati Zakon koji je za korisnike povoljniji. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
53 zeljka skrlec valjak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Predlažem da se članak 25. izmjeni tako da glasi: (1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema ovom Zakonu. (2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu plaće ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
54 Tamara Milovanović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Slažem se sa svim ranije navedenim. Prethodne izmjene ovog zakona obuhvaćale su i postojeće korisnike te se postavlja pitanje zašto to ovaj put nije tako. U najavama izmjene zakona niti u jednom trenutku nije rečeno da će se to odnositi samo na nove korisnike. Smatram da je takva diskriminacija nedopustiva i vjerujem da će ipak doći do promjene kako bi se navedeni propust ispravio. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
55 MARJANA PARADINOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Nedopustivo je da novim Zakonom neće biti obuhvaćeni postojeći korisnici prava na roditeljski dopust. Prethodnim izmjenama i dopunama Zakona kojima se povećavala naknada za roditeljski dopust obuhvaćeni su bili i postojeći korisnici prava. Na ovaj način diskriminiraju se najosjetljivije skupine u društvu, a to su zaposleni roditelji (u najvećem broju žene), kao i sama djeca. S obzirom da naše zakonodavstvo poznaje termin prvenstva primjene povoljnijih prava u korist stranke, ova je odredba Zakona rijedak primjer neuzimanja u obzir temeljnih načela socijalne države, a to su socijalna pravednost i osobita zaštita obitelji. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
56 Andrijana Žderić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 11. 1.1 roditelj zaposlen po posebnim propisima, korisnik statusa njegovatelja ? Nepravedno je da se roditelju koji je zaposlen po posebnom propisu, osporava korištenje prava nakon smrti djeteta u trajanju od 3 mjeseca. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena i dopuna ovog Nacrta prijedloga zakona.
57 Andrijana Žderić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 11. Poštovani, U tijeku su izmjene zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, pa bi Vas željeli podsjetiti na Zapisnik - MEĐURESORNI SASTANAK od 20.11.2019 po pitanju statusa njegovatelja ( održan s predstavnicima GI PDSI) u kojem ste naveli da će se kod izmjena ovog zakona razmotriti da se RODITELJIMA korisnicima statusa njegovatelja omogući pravo na novčanu pomoć temeljem članka 33. ( po novom članak 17) navedenog Zakona. S poštovanjem, RT GI " Pomozimo djeci s invaliditetom" Nije prihvaćen Nije predmet izmjena i dopuna ovog Nacrta prijedloga zakona.
58 Petra Deranja KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Članak 25 st. 1. i 2. Po stupanju novog Zakona na snagu i postojećim korisnicima bi se trebalo omogućiti ostavarivanje prava po novom ( za njih povoljnijem Zakonu) kao što je bilo uređeno ranijim zakonom kada se naknada povećala na trenutnih 5,600 kuna. Ne omogućavanje da postojeći korisnci koriste novi, povoljniji Zakon stavlja ih se u lošiji položaj naspram drugih. Razumno bi bilo primjenjivati Zakon koji je za korisnike povoljniji. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
59 SAŠA PERIČAK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Članak 25. Neprihvatljivo je i suprotno svrsi ovog zakona da se osobe iz stavka (1) i stavka (2) ovog članka zakida za mogućnost primjene ovog Zakona. Svima bi trebalo pružiti mogućnost da nakon stupanja na snagu ovog Zakona prava ostvaruju po njemu. Stoga navedene stavke u treba promijeniti u tom smislu, kao što je već u komentarima i navedeno. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
60 Andrea Rebić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Vezano za članak 25., stavak (1) i (2) Potrebno je napraviti izmjene u članku na način da osobe koje već koriste prava na rodiljne i roditeljske potpore imaju pravo na ostvarivanje prava u skladu s novim izmjenama zakona te ostvare potporu koja je povoljnija za korisnike, kao što je to bila i dosadašnja praksa. Cilj zakona je povećati potporu roditeljima, a ovim odredbama su oni čiji zahtjevi nisu pravomoćno okončani ili koji su zatečeni u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore su dovedeni u lošiji položaj. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
61 Žanna Jančiev KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Predlažem da se članak 25. izmjeni tako da glasi: (1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat će se prema ovom Zakonu. (2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava na rodiljne i roditeljske potpore prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.) od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naknadu plaće ostaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
62 Žanna Jančiev KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Zašto će osobe zatečene u korištenju prava na roditeljske potpore na dan stupanja na snagu ovoga Zakona biti zakinute za primjenu za njih povoljnijeg prava, kao i one osobe čiji zahtjevi nisu pravomoćno okončani do stupanja na snagu ovog Zakona? Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
63 Marija C O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 25. Sukladno obrazloženju napisati i tekst čl. 25., odnosno da stupanjem izmjena i dopuna zakona i roditelji zatečeni na korištenju roditeljskog dopusta imaju pravo na povoljniju naknadu. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
64 Marija C KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Treba svim roditeljima, neovisno koriste li pravo u trenutku stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona ili će pravo tek steći, omogućiti korištenje povoljnije naknade po novom zakonu. Tako je bilo i kod prijašnjih izmjena istog zakona kada se je podizao iznos roditeljskih naknada s 2600 na 3900 pa sadašnjih 5600. Ovdje želim istaknuti i mizeran iznos naknade za roditeljski dopust nakon djetetovih 12 mjeseci kod blizanaca ili trećeg i svakog drugog djeteta koji sad iznosi 2300 kuna, a predložen je rast na cca 3500 kuna koju roditelji zatečeni na korištenju prava opet ne bi mogli ostvariti. . Upravo takve obitelji pridonose demografskoj slici Hrvatske, a postojeća naknada nije dovoljna niti za osnovne higijenske potrepštine 3 i više djece. Nije prihvaćen Trenutne i planirane normativne aktivnosti usmjerene su usklađivanju ovog propisa s navedenom Direktivom i prema povećanju visine naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, odnosno naknade za korištenje preostalog dijela roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete koji se koristi do 30 mjeseci života djeteta razmotrit će se i planirati u narednom razdoblju, a u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
65 BRANKA ERCEG KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. U nacrtu prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama uopće se nije razmišljalo o povećanju naknade za roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete te i dalje iznosi samo 2.328,20 kn. Diskriminirajuće prema roditeljima koji se ipak odluče da ostanu cijelo vrijeme sa djetetom kući te se nevraćaju raditi na pola ranog vremena. Također, nema smisla da roditelj koji ostane kući te koristi roditeljski dopust primjerice za treće dijete te ima naknadu 24 mjeseca po 2.328,20 kn u usporedbi sa roditeljima koji koriste roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena 48 mjeseci po 3.658,50 kn. Neosporno je uvidjeti koliko je to ogromna razlika u iznosima naknada. Neodgovara svim roditeljima povratak na posao na pola radnog vremena. Pravedno je da svi roditelji dobiju uvećanu naknadu od 3.658,50 kn neovisno o tome da li će koristiti roditeljski dopust u cijelosti ili se vratiti na posao na pola radnog vremena. Nije prihvaćen Trenutne i planirane normativne aktivnosti usmjerene su usklađivanju ovog propisa s navedenom Direktivom i prema povećanju visine naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, odnosno naknade za korištenje preostalog dijela roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete koji se koristi do 30 mjeseci života djeteta razmotrit će se i planirati u narednom razdoblju, a u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
66 ANA IVANOVIĆ O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 12. Hoće li se naknada plaća roditeljski dopust za treće i svako daljnje dijete nakon godinu dana života povećati? Sa sadašnjih 2.328kn na prosjek plaće roditelja? Zašto penalizirate roditelje sa troje i više djece? Ako ste već omogućili korištenje roditeljskog dopusta za treće i svako sljedeće dijete u trajanju od 3 godine, onda trebate i omogućiti naknadu plaće korisnicima sukladno prosjeku plaće tih roditelja. U suprotnom, kao i uvijek do sada, penalizirate takve roditelje i ignorirate situaciju. A znamo da tek roditelji s 3djece i više dovode do + , tj. rasta stanovništva. Nije prihvaćen Trenutne i planirane normativne aktivnosti usmjerene su usklađivanju ovog propisa s navedenom Direktivom i prema povećanju visine naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, odnosno naknade za korištenje preostalog dijela roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete koji se koristi do 30 mjeseci života djeteta razmotrit će se i planirati u narednom razdoblju, a u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
67 ANA IVANOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Potpisujem komentar gospodina Darka Kovačevića u potpunosti. Također bih dodala da sam majka 3 djece, 13.g., 5.g. i najmlađe 4.g., ja sam 1984.godište, dakle 38.g. Rodiljni dopust sam provela s djecom, kasnije je na roditeljski dopust išao suprug, jer mu je plaća znatno manja od moje. Kada imate 3 djece i kredit za kuću, tada pazite na financije i čuvate posao. Bake nam rade, dakle besplatne pomoći nije bilo. Plaćali smo pomoć raznih teta čuvalica. Da se vratim na temu, radim od svoje 19g., radila sam uz studij, na bolovanju sam bila samo kada sam bila na rodiljnom dopustu. Sa svojih 38g imam 16g radnog staža. Da brojim i staž na crno bilo bi to 20.g. staža. Niti suprug niti ja nismo nastavili koristiti roditeljski dopust za treće dijete nakon godine dana života jer je naknada od 2.328kn mjesečno smiješna. Ma nije samo to što je smiješna, već je i meni smješno da vladajući potiču demografiju tako što naknada plaće za roditelje za treće dijete nakon godinu dana života iznosi 2.328kn mjesečno. Ja sam svo troje djece rodila svjesno i bila su moj odabir, međutim Vi Vladajući ovdje vrijeđate mene i moj razum govoreći mi o demografiji i o nužnosti revitalizacije stanovništva. A apsolutno ništa ne činite za roditelje s 3 i više djece. Zapravo činite, vrijeđate moj zdrav razum svaki puta kada kažete da brinete, sa 2.328kn mjesečno. Bolje bih se osjećala da me ignorirate. Kao što ćete i ovaj komentar. Ukoliko nećete, molim pojašnjenje zašto se naknada plaće za 3 dijete nakon godine dana, ne nastavi isplaćivati po prosjeku plaće roditelja? Zašto sam ja koja radim od svoje 18.g., kao i suprug, kažnjena sa 2.328kn? Umjesto da kao obitelj budemo nagrađeni jer promovirate demografiju, mi smo kažnjeni. Ne tražim da nam išta date extra, tražim samo da i mi imamo pravo na naknadu plaće prema prosjeku svoje plaće. Koliko ja doprinosim državi neka država vrati i meni. Jel? Naravno uz neki propisani minimum za sve one koji ne ostvaruju uvijete staža kao i u prethodnim člancima. Također, predlažem Vam jednostavnu sljedeću mjeru ukinite porez na dohodak za roditelje s troje i više djece, tako da mi sami odlučujemo kako ćemo trošiti svoj novac, a ne da čekamo subvencije države koje nikuda ne vode. Kao što ste za mlade do 25.g./30.g. uveli povrat poreza od 50%/100% uvedite 100% povrata poreza za obitelji s 3 djece. Tada biste napokon nešto i napravili. P.S. ne primamo dječji doplatak i nikakve naknade države. radimo i borimo se za sebe i svoju djecu.. i stvarno je više otužno slušati Vas kako vrijeđate naš zdrav razum s govorom o demografiji.. i zato eto ovdje poduži, malo i osobni komentar... Nije prihvaćen Trenutne i planirane normativne aktivnosti usmjerene su usklađivanju ovog propisa s navedenom Direktivom i prema povećanju visine naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, odnosno naknade za korištenje preostalog dijela roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete koji se koristi do 30 mjeseci života djeteta razmotrit će se i planirati u narednom razdoblju, a u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
68 Ana Marija Kovač KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Žalosno da ovim povećanjem od 7500 kn neće biti obuhvaćene sve korisnice roditeljskih potpora. Koliko se sjećam prva dva povećanja kada su išla na 3900kn i 5600kn bile su obuhvaćene sve korisnice. Nije mi jasno zašto od početka nije komunicirano u javnosti da se isto neće odnositi na postojeće korisnice jer iskreno velika većina istih to očekuje. Nadam se kako ćete za iste imati opravdan razlog i dobro objašnjenje jer smatram kako se ne radi o velikom broju korisnica koje bi zaista i primile tu naknadu od 7500kn obzirom da nam je većina majka nažalost zaposlena na nižim plaćama. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
69 LUKA MARINOVIĆ  , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, Dio Zakona je napisan u kunama, a dio u eurima. Vjerujem kako se svi iznosi mogu pretvoriti u eure do čitanja Zakona. Hvala, Luka Marinović Nije prihvaćen Odredbe o prekršajima i novčanim kaznama istovjetno su propisane iznosima u kunama (čl. 58. Zakona) i eurima (čl. 58.a). Nužno je precizno propisati stupanje na snagu odredbe o sankcijama u kunama kao i u eurima koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a sve s ciljem kako bi se izbjegle pravne praznine u primjeni.
70 Ivana V. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Osigurajte svim sadašnjim korisnicima prava na roditeljski dopust da mogu primati veću naknadu prema ovom Zakonu kada ove Izmjene stupe na snagu. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
71 Ivana V. O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 25. Prema ovom obrazloženju, očito je napravljena pogreška u sastavljanju teksta članka 25. Obrazloženje uz članak 25. djeluje poticajno na korisnike koji su zatečeni u korištenju naknade za roditeljski dopust, ali problem je što smisao obrazloženja nije prenesen u sam tekst članka 25. Naime, obrazloženje govori da će se korisnicima koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće omogućiti da primaju naknadu utvrđenu novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Tekst članka 25. govori sasvim suprotno, odnosno korisnici koji su zatečeni u korištenju prava prema "starom" zakonu, nastavljaju koristiti ta prava u visini prema tom zakonu (osim korisnika iz čl. 24, st. 3.,4. i 6.). Molim da uskladite tekst članka 25. s obrazloženjem kako bi svi korisnici roditeljskog dopusta mogli primati naknadu prema novom Zakonu u skladu s obrazloženjem. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
72 Marina Grgić Blažević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Obrazloženje je u suprotnosti s člankom 25, stavak 1, obzirom da se u njemu navodi da će se o zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do stupanja na snagu novog Zakona, rješavati prema starom Zakonu koji je nepovoljniji za korisnike. U obrazloženju uz članak 25 se navodi da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati u visini određenoj novim Zakonom, a koja je povoljnija za korisnika. U svakom slučaju, naknada bi se za sve korisnike (i one koji su zatečeni u korištenju prava) trebala obračunavati po novom Zakonu koji je za korisnike povoljniji. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
73 Marina Grgić Blažević O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 25. Obrazloženje je u suprotnosti s člankom 25, stavak 1, obzirom da se u njemu navodi da će se o zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, koji nisu pravomoćno okončani do stupanja na snagu novog Zakona, rješavati prema starom Zakonu koji je nepovoljniji za korisnike. U obrazloženju uz članak 25 se navodi da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati u visini određenoj novim Zakonom, a koja je povoljnija za korisnika. U svakom slučaju, naknada bi se za sve korisnike (i one koji su zatečeni u korištenju prava) trebala obračunavati po novom Zakonu koji je za korisnike povoljniji. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
74 Ivan Levstek KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Stavkom 2. i 3. je trenutnim korisnicima prava na roditeljski dopust onemogućeno da im se naknada plaće utvrdi u novoj visini od 225,5 proračunske osnovice (7.500,13 kuna), tj. ostaje im trenutnih 5600 kn bez obzira što će izmjene Zakona stupiti na snagu za vrijeme korištenja prava. Potrebno je stavak 3. izmijeniti na način da se korisnicima svih potpora omogući da zatraže ostvarivanje naknade plaće prema odredbama ovog Prijedloga, odnosno članak treba ostaviti kako glasi u trenutno važećem Zakonu („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20.). Ovakav trenutni prijedlog teksta prijelaznih i završnih odredbi je diskriminirajuć za trenutne korisnike te im onemogućava korištenje povoljnijeg prava što je i pravno nelogično. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
75 MARTINA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. Iz stavka 3. ovog članka proizlazi da se naknade neće podići i za korisnike iz članka 24. st. 2.!? Iskreno se nadam da se radi o grešci!, A ako je namjera ipak takva tj. da se zaposlenim roditeljima na tzv. “drugih 6 mjeseci” ne digne naknada odnosno ostane na sadašnjih 170% proračunske osnovice tj. 5600kn jednostano SRAMOTNO, suprotno svim najavama i medijskim istpima predlagača! A da ne pričam kako je nestimulativno i diskriminirajuće za sve trenutne korisnike!! Tuga i žalost…🤯😭 Ni ovoga puta ništa od konkretne, stimulativne pronatalitetne politike! Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama uspostavlja se odnos između odredbi novoga zakona i odredbi važećeg zakona koje su od osobite važnosti glede djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme važenja odredbi koje se mijenjaju odnosno dopunjuju. Iz navedene prijelazne odredbe članka 25. jasno proizlazi da će se za korisnike koji su zatečeni u korištenju prava, po službenoj dužnosti, obračunavati naknade propisane ovim zakonom. Naime, članak 24. važećeg Zakona propisuje iznose naknada za korisnike pojedinih prava. Nacrtom prijedloga ovog Zakona, člankom 12. propisuju se izmjene u članku 24. važećeg Zakona na način da se podiže naknada za korisnike prava na roditeljski dopust za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće za zaposlene ili samozaposlene roditelje iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice (gornja granica prema važećem Zakonu iznosi 170% proračunske osnovice) te se isto odnosi i za vrijeme korištenja navedenog dopusta za slučaj smrti djeteta. Isti članak propisuje naknadu plaće tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se podiže naknada plaće sa dosadašnjih 70% osnovice na 110% proračunske osnovice. Navedena povećanja primjenjuju se na sve korisnike koji su zatečeni u korištenju prava na naknadu plaće u visini utvrđenoj važećim zakonom na način da će se stupanjem na snagu novog Zakona naknada obračunavati po službenoj dužnosti u visini utvrđenoj novim Zakonom, koja je za korisnika povoljnija. Na ovaj način postupa se u korist stranke kako bi se ostvario pozitivan učinak na kategorije korisnika zaposlenih i samozaposlenih roditelja radi daljnjeg poticanja korištenja roditeljskog dopusta od strane oba roditelja u skladu s ciljevima Direktive te kako ne bi došlo do pada životnog standarda obitelji za vrijeme korištenja ovog dopusta.
76 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Nevezano za čl. 24., nego za čl. 24.a važećeg Zakona, predlažemo povećanje iznosa naknade za korištenje prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju najmanje razmjerno dosadašnjim povećanjima osnovica za izračun drugih naknada prema ovom Zakonu. Obrazloženje: Prilikom izmjena Zakona 2017. godine, kada su značajno povećane sve naknade pravobraniteljica je predlagala da se iznos naknade za korištenje prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju povisi analogno povišenju naknade za korištenje prava na roditeljski dopust te da iznosi 100% osnovice za naknadu plaće, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 120% proračunske osnovice mjesečno. Isti prijedlog nije prihvaćen, a naknada je simbolično povećana sa 65% na 70% osnovice. Istovremeno su sve druge naknade povećane za 20%, a neke i za 40% osnovice. Izmjenama zakona 2020. godine ponovno je došlo do povećanja naknade plaće za korištenje prava na roditeljski dopust s maksimalnih 120% na 170% proračunske osnovice, dok je osnovica za naknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta povećana sa maksimalnih 120% na 140% proračunske osnovice. Kao što smo istaknuli i prilikom izmjena zakona 2017. godine, od povećanja naknada neopravdano je izostavljena samo jedna kategorija korisnika prava, a to su roditelji koji koriste pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Ovo pravo od iznimne je važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući mu istovremeno prostor za povratak u svijet rada i osiguravanje egzistencije za sebe i svoju obitelj. Mišljenja smo stoga kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona, kao i realno povećanje troškova života kojemu gotovo svakodnevno svjedočimo. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila se zajamčiti odgovarajući životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju, ali i njihovim obiteljima. Roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno izvršavanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti plaću radeći kod poslodavca. Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena, prijedlog će se razmotriti prilikom izrade novog zakona.
77 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 4. Predlaže se u krug korisnika prava iz ovog zakona uključiti i osobe koje brinu za punoljetne osobe s invaliditetom, neovisno o srodstvu. Obrazloženje: Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti i skrbnik ili druga fizička osoba kojoj je maloljetnik s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem odlukom nadležnog tijela povjeren na brigu i čuvanje, te uz ispunjenje dodatnih uvjeta-postojanje statusa osiguranika i život u zajedničkom kućanstvu s djetetom) a što proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 4. Zakona. Pravobraniteljica je zaprimila više pritužbi osoba koje ne spadaju u gore opisane kategorije osoba jer nisu ni roditelj, ni posvojitelj, ni skrbnik ni druga fizička osoba kojoj je maloljetnik povjeren na čuvanje i odgoj, već su najčešće najbliži srodnici punoljetnih osoba s invaliditetom - braća, sestre, bliži rođaci, koji su nakon smrti roditelja ili zbog njihove nemoći uslijed starosti, preuzeli brigu o osobama s invaliditetom i s njima žive u zajedničkom kućanstvu. Ukoliko su u radno aktivnoj dobi i zaposleni ne mogu ostvariti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i stoga vrlo teško preuzimaju brigu o osobi s invaliditetom koja je u određenim situacijama nespojiva sa radom u punom radnom vremenu. Njihova odluka da zadrže posao u svrhu zadovoljenja egzistencijalnih primanja nauštrb zadovoljenja potrebe srodnika/bliske osobe s invaliditetom za pomoći i njegom posljedično povlači za sobom jedinu alternativnu mjeru – institucionalizaciju osoba s invaliditetom i određivanje smještaja u neku od ustanova socijalne skrbi. Na žalost, u nedostatku i nerazvijenosti drugih oblika podrške životu u zajednici posebice u manjim i nerazvijenijim sredinama (usluga dnevnog boravka, usluga asistenata , organiziranog stanovanja i sl.) kao i nemogućnost ostvarenja prava na status njegovatelja osobe s invaliditetom iz čl. 63. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19, 64/20, 138/20) , ne preostaje im drugo već podnijeti zahtjev za određivanjem dugotrajnog smještaja za osobu s invaliditetom o kojoj brinu. Institucionalizacija osoba s invaliditetom po stajalištu pravobraniteljice je neprihvatljivo rješenje, a ujedno je u izravnoj suprotnosti sa obvezom Republike Hrvatske kao potpisnice Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Omogućavanje srodnicima/bliskim osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu i brinu o osobama s invaliditetom pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, bio bi u kontekstu općeg plana i opredjeljenja RH za deinstitucionalizacijom i razvojem aktivnosti podrške životu u zajednici, jedna od mjera kojim bi se punoljetnim osobama s invaliditetom koje nisu osposobljene za samostalan život i zahtijevaju svakodnevnu pojačanu brigu omogućio nastavak života u poznatom i bliskom okruženju, a srodniku/bliskoj osobi s kojom živi pružila mogućnost za usklađivanje radnih obveza i pružanja potrebne pomoći i pojačane njege. Na opravdanost iznesenog prijedloga ukazuje se i iz pozicije ratia zakonske odredbe čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naime, ratio prava na rad s polovicom punog radnog vremena „nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje..“ iz čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama je omogućavanje adekvatne pomoći i brige o osobi koja za tim ima potrebu od strane osobe koja o njoj brine, sve dok ta potreba traje, a neovisno o činjenici roditeljstva nositelja prava!! Naime, roditeljska skrb prestaje punoljetnošću djeteta, s navršenih osamnaest godina života. Prema tome, zaposleni ili samozaposleni roditelj koji temeljem čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruje pravo na rad s polovicom punog radnog vremena nakon punoljetnosti djeteta („sve dok ta potreba traje“) ne derogira to pravo iz činjenice roditeljske skrbi odnosno iz činjenice srodstva sa djetetom (osobom s invaliditetom) već mu Zakon omogućuje ostvarenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena zbog činjenice da se dijete zbog težih smetnja u razvoju odnosno invaliditeta ne može samostalno brinuti o sebi i zadovoljenju svojih životnih potreba, odnosno iz razloga što mu je potrebna pojačana briga i skrb , a zakonodavac povjerava tu ulogu jednom od roditelja kao najboljem rješenju. No, osoba koja živi s punoljetnom osobom s invaliditetom i o njoj vodi svakodnevnu brigu, a koja nije roditelj, de facto i de lege obavlja istu ulogu kao i roditelj kojem se priznaje pravo iz čl. 23. st. 32. Zakona. U tom smislu ne postoji nikakva suštinska razlika između uloge roditelja i druge osobe koja živi s osobom s invaliditetom i svakodnevno joj pruža pomoć i njegu, u kontekstu zadovoljenja potrebe za brigom i skrbi o osobi s invaliditetom koja je u takvoj potrebi. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
78 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom  , USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Prilikom izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama 2020. godine neopravdano je od povećanja naknada izostavljena jedna kategorija korisnika prava, a to su roditelji koji koriste pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Prilikom izmjena Zakona 2017. godine, kada su značajno povećane sve naknade zajamčene istim Zakonom, naknada za korištenje prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju povećana je samo simbolično - sa 65% na 70% osnovice. Istovremeno su sve druge naknade povećane za 20%, a neke i za 40% osnovice. Ovo pravo od iznimne je važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju istovremeno prostor za povratak u svijet rada i osiguravanje egzistencije za sebe i svoju obitelj. Mišljenja smo stoga kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona, kao i realno povećanje troškova života kojemu gotovo svakodnevno svjedočimo. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila se zajamčiti odgovarajući životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju, ali i njihovim obiteljima. Roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno izvršavanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti plaću radeći kod poslodavca. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da nisu vezane uz ciljeve koje se ovim izmjenama namjeravaju postići odnosno sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena druga područja ovog propisa.
79 DARKO KOVAČEVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Načelno pozdravljam svaku mjeru koja će doprinijeti podizanju životnog standarda obitelji s djecom, a osobito obitelji s malom djecom, i njihovom pravu na dostojanstven život kroz stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta. No smatram da se ograničavanjem povećanja novčanih naknada samo na tzv. „drugih šest mjeseci“ tj. do 1. godine života djeteta, neće postići ciljevi populacijske politike kao ni ostvarenje ravnopravnosti spolova. Za zaustavljanje negativnih demografskih trendova uzrokovanih niskim natalitetnim stopama i iseljavanjem, potrebno je stopu fertiliteta koja sada iznosi oko 1,5 djeteta po ženi u reproduktivnoj dobi, i ni približno ne osigurava čak ni razinu potrebnu za zamjenu stanovništva, povećati na iznad 3 djeteta. Dakle, treba učiniti život obiteljima s troje i više djece ne samo mogućim nego privlačnim i društveno prihvatljivim. U Hrvatskoj se od mlade obitelji očekuje da ima dvoje djece, ni manje ni više. Stanovi su u prosjeku dvosobni, 50-tak metara kvadratnih. Režije su jedva podnošljive za četveročlane obitelji. Kad imate troje i više djece svi kućni proračuni padaju u vodu. I okolina vam se istovremeno divi kako uspijevate preživjeti i čudi „što vam je to trebalo“. Naročito je teško preživjeti trogodišnji roditeljski dopust s jednom plaćom roditelja koji radi i novčanom naknadom od 2.328,20 kn koju prima drugi roditelj, pa to pravo na dopust ostaje gotovo deklaratorno jer se roditelji iz financijskih razloga često odlučuju ne koristiti to pravo te se vraćaju na posao. Pozdravljam sve ranije izmjene tj. povećanje naknada za drugih šest mjeseci korištenja roditeljskog dopusta, ali je žalosno da opet zakonodavac ne prepoznaje i ne mijenja tj. ne povećava naknade za treće dijete i blizance i to za zadnje dvije godine korištenja rodiljskog dopusta. Dakle, to je nedopustivo, poglavito u vidu konstantne velike priče popravljanja demografskog stanja koje je katastrofalno u državi, a ovim propustom zakonodavca da poveća navedene naknade do kraja treće godine korištenja roditeljskog dopusta na minimalno 120 % iznosa proračunske osnovice, opet se ne čini ključan potez da obitelji tj. roditelji bez brige o elementarnoj egzistenciji se odluče na treće dijete. Na kraju se, i što je apsurdno - financijski isplativije će opet biti, taj trogodišnji dopust provesti na bolovanju radi njege jednog od djeteta gdje naknada iznosi 100% prosječne plaće korisnika do maksimalnih 4.257,28 kn, također na teret HZZO-a. No, takav režim zbog organizacije radnog vremena i radnih zadataka, nije fer prema poslodavcu korisnika naknade, osobito privatnom poduzetniku, koji zbog nepredvidivosti bolovanja ne može na idealan način organizirati zamjenu za radnika (najčešće radnicu) – korisnika (korisnicu), pa frustriran poslodavac posljedično otkazuje ugovor o radu te obitelj s troje ili više djece ostaje na vjetrometini s jednom plaćom. Kako je na trogodišnjem roditeljskom dopustu kao i na bolovanju radi njege djeteta više nego u pravilu majka, a ne otac (jer je činjenica da su žene slabije plaćene od muškaraca čak i za isti posao, pa odluka o korištenju roditeljskog dopusta do treće godine djeteta ili bolovanja za njegu djeteta u pravilu pada na majke), to definitivno loše utječe na rizik od ekonomske ovisnosti žena o drugim članovima obitelji i neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu. Ti se efekti mogu poništiti samo ako se novčane naknade dovedu na razinu koja će osiguravati primjereno pokriće troškova roditeljstva i participacije u polovici troškova obitelji. Svi su suglasni da je prosječna mirovina premala za pokriće troškove jednočlanog domaćinstva koje zbog povijesnih okolnosti, vrlo vjerojatno, ima riješeno stambeno pitanje, a za listopad 2019. godine ona je iznosila 2.802,72 kn (izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/korisnici%20mirovina%202019/km11za10_2019.pdf), dok se istovremeno očekuje da obitelj s troje i više djece polovicu troškova života pokrije s 2.328,20 kn, a u većini slučajeva stambeno pitanje rješavaju kreditom ili su, još gore, podstanari. Statistika je neumoljiva i razloge zašto se na prekid trudnoće odlučuju najčešće žene kojima bi to bilo treće dijete treba tražiti upravo u lošem ekonomskom položaju obitelji (prvenstveno majki) s troje i više djece. Napominjem da je proračunska osnovica koja se primjenjuje za obračun i isplatu naknada i drugih primanja na temelju posebnih zakona (između ostalog za rodiljne i roditeljske naknade) za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu utvrđena na temelju prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za 2000. godinu te već devetnaest godina iznosi 3.326,00 kn ("Prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće za 2000. godinu" NN 20/2001, "Iznos prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini i svote doplatka za djecu iz članaka 24., 25., 26., 28. i 29. Zakona o doplatku za djecu" NN 44/2001, "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2001. godinu" NN 82/2001). Usporedbe radi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu iznosila je 6.242,00 kn, tj. 87,67% više nego 2000. godine. (https://www.jutarnji.hr/arhiva/rodilje-u-hrvatskoj-jedine-zakinute-iz-bivse-jugoslavije/3302813/) Također, ističem da doplatak za djecu koji najčešće ostvaruju obitelji s više djece nije nikakav alibi za nepodizanje roditeljskih naknada nakon 1. godine života djeteta, jer su iznosi doplatka za djecu već 20 godina isti i simbolični, a i broj djece i korisnika doplatka za djecu je u strmoglavom padu. Planirani iznosi koji nisu iskorišteni trebali bi se iskoristiti za povećanje pojedinačnih iznosa doplatka za djecu. Kao što se i navodi u Ocjeni stanja unutar nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade. Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji. Stoga treba osnažiti roditelje i obitelji s troje i više djece i učiniti ih društveno prihvatljivom i privlačnom „formom“ roditeljstva te predlažem povećanje novčanih naknada za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 12. st. 11. predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje trenutno i dalje iznose mizernih 70% proračunske osnovice, i to na minimalno 120% proračunske osnovice mjesečno. To je jedini ispravan put i jedina ozbiljna mjera, uz ostale dobre stvari ovog prijedloga Zakona, a kojima bi se dalo do znanja od strane zakonodavca da doista želi popraviti demografsku sliku i stanje naše male i ponosne hrvatske nacije, a ne samo administrativno uskladiti Zakon sa nekakvim europskim "direktivama". Nije prihvaćen Trenutne i planirane normativne aktivnosti usmjerene su usklađivanju ovog propisa s navedenom Direktivom i prema povećanju visine naknade plaće za zaposlene i samozaposlene roditelje tijekom roditeljskog dopusta u trajanju od prvih 6 mjeseci, ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. Povećanje iznosa novčanih naknada drugih skupina korisnika, odnosno naknade za korištenje preostalog dijela roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete koji se koristi do 30 mjeseci života djeteta razmotrit će se i planirati u narednom razdoblju, a u skladu s raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
80 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 17. Zajednički komentar udruge CESI, udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te inicijative Radnica: Svakako pozdravljamo da se pristupilo izmjeni navedenog članka s obzirom da je prethodna odredba u praksi stvarala probleme jer su roditelji često smatrali da ne mogu ostvariti promjenu prava bez pristanka poslodavca, a HZZO je svojim tumačenjima mijenjao zakonske odredbe te tražio poslodavčevu suglasnost prije početka korištenja nekog prava što u Zakonu dosada nije bio slučaj. Nadalje, implementacijski problemi također su nastajali jer je Zakon upućivao na uvjete za odgađanje usvajanja zahtjeva do 30 dana koji su utvrđeni propisima o radu, dok samim Zakonom o radu nije ništa propisano. Stoga je postojala pravna praznina koja je omogućavala poslodavcima proizvoljna postupanja. Predloženim rješenjem se navedeno donekle mijenja, ali i dalje mislimo da ova odredba ide na štetu roditelja odnosno radnica_ka. S obzirom da se radi o pravu roditelja, svakako je u redu da se poslodavca pravovremeno obavijesti o početku korištenja, ali njegova suglasnost ne bi trebala ni na koji način utjecati na vrijeme početka korištenja prava. Odnosno, ovim člankom trebalo bi propisati da je radnik_ca obavezna obavijestiti poslodavca o namjeri početka korištenja ili mijenjanja načina korištenja nekog prava najmanje 30 dana prije početka istoga, ali nikako uvjetovati ostvarenje istog dostavljanjem pisane suglasnosti poslodavca niti propisati odgađanje početka korištenja prava za 30 dana. Stoga, predložene stavke 3. i 4. treba brisati. Na ovaj način moguće je da npr. nakon rodiljnog dopusta poslodavac odgodi korištenje roditeljskog dopusta na 30 dana, što će za majku biti vrlo nepovoljno jer se postavlja pitanje koji će biti njen status, hoće li se morati vratiti na posao i slično. Drugim riječima, predložena odredba zahtjeva od majke koja odmah nakon rodiljnog dopusta namjerava koristiti roditeljski dopust da namjeru korištenja roditeljskog dopusta najavi poslodavcu 30 dana unaprijed, u trenutku kad je njeno dijete staro 5 mjeseci. Ukoliko joj poslodavac ne izda pisanu suglasnost, prema predloženom rješenju, HZZO bi joj priznao pravo na korištenje roditeljskog dopusta od 7. mjeseca djetetova života na dalje. No, koji je njen status između 6. i 7. mjeseca djetetova života? Bi li se u međuvremenu trebala vratiti na posao? Kako bi takvo rješenje uopće bilo spojivo s čl. 36. Zakona o radu koji propisuje da radnik_ca povratak na rad nakon rodiljnog dopusta treba poslodavcu najaviti mjesec dana unaprijed? Kako je zamišljeno da u ovakvoj situaciju majka organizira skrb za dijete (koje je nedovoljne kronološke dobi za pohađanje vrtića). Dakle, smatramo da ovaj primjer pokazuje da je predloženo rješenje potpuno neprovedivo u stvarnosti, ali i da radnice_ke (posebice žene, koje su i dalje primarne korisnice rodiljnih i roditeljskih potpora) dodatno izlaže opasnosti od diskriminacije, šikaniranja i manipulacije od strane poslodavaca. Kako je već navedeno, korištenje prava ne bi uopće smjelo biti uvjetovano suglasnošću poslodavca. Podredno, ako se odluči nastaviti inzistirati na suglasnosti poslodavca, onda smatramo nužnim da se: a) poslodavčeva suglasnost može odgoditi za 30 dana samo iznimno, a odgoda obavezno mora biti pisano obrazložena i utemeljena na ovim zakonom izričito propisanim i restriktivno razlozima za odgodu b) za slučaj neizdavanja suglasnosti od strane poslodavca (ogluhe na obavijest radnika_ca), kao i za slučaj neobrazložene 30-dnevne odgode ili pokušaja odgode koja se ne temelji na Zakonom propisanim razlozima, potrebno je propisati prekršajnu odgovornost poslodavca (i odgovorne osobe poslodavca) c) u slučaju da radnik_ca može dokazati najavu korištenja prava (npr. slanjem e-maila na službenu adresu poslodavca ili slanjem preporučene poštanske pošiljke/pošiljke s povratnicom, pri čemu se trenutak slanja treba smatrati trenutkom kada je poslodavac obaviješten), a poslodavac ne izda suglasnost ili zatraži 30-dnevnu odgodu iz neobrazloženih ili Zakonom neutemeljenih razloga, HZZO će radniku_ci odobriti korištenje najavljenog prava s datumom početka korištenja koji je naveden u obavijesti upućenoj poslodavcu. U odnosu na predloženi stavak 5. smatramo da bi poslodavac svakako trebao uzeti u obzir sve situacije u kojima roditelj koristi neko zakonsko pravo kao rad s polovicom punog radnog vremena pri određivanju rasporeda radnog vremena i odmora. Iznimno, nema tu obavezu ako to zbog organizacije rada nije moguće, što može biti prihvatljivo, ali samo ako se jasno propišu situacije na koje se ta iznimka odnosi. Ostavljanjem ovako širokog pojma poslodavac može u praksi puno različitih situacija/razloga podvesti odnosno pravdati organizacijom rada pa ova odredba neće imati veliki značaj. Djelomično prihvaćen Predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe radnika i potrebe poslodavaca. Dodatno, predviđa se postupanje u kojem se radi zaštite radnika, korisnika prava propisuje da Zavod zaposlenom roditelju donese rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu. Prihvaćen je prijedlog vezan uz korištenje prava na roditeljski dopust nastavno na rodiljni dopust na načine da se izrijekom propisuje da se odgoda poslodavca ne odnosi na slučajeve kad se roditeljski dopust koristi neposredno nakon rodiljnog dopusta.
81 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 25. S obzirom da se radi o značajnim novinama u području rodiljnih i roditeljskih potpora, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova drži posebno važnim ukazati na svoju preporuku iz Izvješća o radu za 2021.g. da se osigura da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i druge relevantne institucije na prikladan način roditelje informiraju o njihovim pravima vezano uz korištenje rodiljnih i roditeljskih potpora te kontinuirano poboljšavaju komunikaciju s roditeljima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
82 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 12. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravlja povećanje gornje granice najvišeg iznosa naknade plaće koja se isplaćuje korisniku za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust na 225,5% proračunske osnovice, kao i povećanje naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena, međutim, naglašava kako se kontinuirano zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada i za povišenje svih ostalih naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te za isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima rođenja blizanaca. Primljeno na znanje Vezano uz prijedloge za potpuno delimitiranje iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje i daljnje povećanje ostalih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, razmotrit će se mogućnosti u narednom razdoblju u skladu s proračunskim mogućnostima.
83 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 10. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra pozitivnom mjerom propisivanje dva neprenosiva mjeseca za roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete jer je navedeno u skladu s njenom preporukom iz Izvješća o radu za 2019.g. da se predvidi neprenosivi dio roditeljskog dopusta (u trajanju od najmanje 2 mjeseca) u slučaju kada se isti koristi za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Pravobraniteljica smatra pozitivnim što se ovim zakonskim prijedlogom omogućavaju fleksibilni oblici korištenja prava iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora te očekuje da nadležna tijela osiguranju transponiranje Direktive 2019/1158 i u odnosu na odredbe o fleksibilnim radnim uvjetima, koje su izvan područja primjene ovog Zakona, ali predstavljaju integralni dio Direktivne i uspostavljanja ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Roditelji u akciji - Roda  , RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM  POSTUPKU Smatramo da Vlada nije trebala čekati zadnji rok za donošenje zakona prema EU direktivi. To bi omogučilo više vremena za e-savjetovanje, koje je u ovom slučaju bilo vrlo kratko. Primljeno na znanje Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog drugih osobito opravdanih razloga. Naime, rok za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 2. kolovoza 2022. godine što je propisano člankom 20. stavkom 1. Direktive, a da bi se osiguralo usklađenje zakonodavstva Republike Hrvatske s odredbama Direktive, predlaže se usvajanje ovoga Zakona u hitnoj proceduri.
85 Roditelji u akciji - Roda  , USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Roditelji koji koriste dopust ili pravo rada s polovicom punog radnog vremena do 8. godine radi skrbi o djetetu s težim smetnjama u razvoju Smatramo da bi trebalo izjednačiti iznos naknade za roditelje koji koriste ovo pravo s iznosom naknade za roditeljski dopust. Ovoj skupini djece često nisu dostupne niti redovne predškolske odgojno-obrazovne institucije pa roditelji zapravo nemaju mogućnosti na drugi način pomiriti svoje poslovne i roditeljske obaveze. Stoga je ovo pravo od iznimne važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju ujedno prostor za povratak u svijet rada (kad koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena). U posebno nepovoljnom položaju su očevi blizanaca u odnosu na očeve troje i više djece u istoj situaciji – nije predviđena mogućnost da primjerice otac koristi roditeljski dopust za jednog od blizanaca dok majka koristi dopust radi njege djeteta sa težim smetnjama u razvoju. Otac s troje ili više djece bi u identičnoj situaciji mogao koristiti roditeljski dopust. Primljeno na znanje Predloženo nije predmet izmjena ovog zakona, međutim, prilikom buduće izrade novih normativnih rješenja u planu je podizanje novčanog iznosa predmetne naknade.
86 Roditelji u akciji - Roda  , NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Administrativni problemi s postojećim zakonom Smatramo da je vrlo problematično što se nije išlo u donošenje novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, već u izmjene staroga. Iako naš zakon omogućava roditeljima velike mogućnosti korištenja mjera, toliko je puta mijenjan i nadograđivan da ga je teško tumačiti i roditeljima i službenim osobama, odnosno, svojim nedorečenostima često ostavlja roditelje bez prava. Sustav dopusta uređen je na kompliciran način te je Zakon teško čitati, pa je time roditeljima teško znati koja su njihova prava. Štoviše, teško ga razumiju i službenici u ispostavama HZZO-a, pa roditeljima daju različita tumačenja. Primjerice, mnoge zaposlene trudnice ne znaju da imaju pravo na slobodan dan za pregled u trudnoći. Nadalje, službenici HZZO-a različito tumače odredbe vezane uz uključivanje honorarnih poslova (ugovora o djelu i autorskih ugovora) u izračun prosjeka plaće za određivanje visine rodiljne naknade prvih šest mjeseci dopusta, pa se tako roditeljima često odredi manja naknada. Također, različito se tumači i prijenos prava na roditeljski dopust s jednog na drugog roditelja te se očevi nerijetko zakidaju u ostvarivanju svog prava na roditeljski dopust. Udruga Roda je članica mreže Zdravstveni opservatorij, UP.04.2.1.06.0045 Primljeno na znanje Središnji državni ured za demografiju i mlade pokrenut će aktivnosti s ciljem izrade novih normativnih rješenja u području rodiljnih i roditeljskih potpora.
87 Nina Lavicka KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 8. Hoće li očevi djece rođene u zadnjih par mjeseci (veljača 2022.-srpanj 2022.) moći koristiti očinski dopust s obzirom da su njihova djeca od trenutka važenja zakona mlađa od 6 mjeseci? Primljeno na znanje Zaposleni ili samozaposleni otac pravo na očinski dopust može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom, što proizlazi iz članka 8. Nacrta prijedloga zakona. Slijedom navedenog, o zahtjevima za ostvarivanje prava na očinski dopust koji će se podnijeti nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona rješavat će se prema odredbama Nacrta prijedloga zakona.