Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatsko arhivističko društvo XII.  EVIDENCIJA ARHIVSKOG GRADIVA ZA KOJE JE UTVRĐENO SVOJSTVO KULTURNOG DOBRA, Članak 18. Stavak 4., "...Hrvatski državni arhiv donosi rješenje." U st. 3. i 4. opet se (kao ni u prethodnome Zakonu – koji je na kraju ipak izmijenjen) ne utvrđuje mogućnost da Hrvatski državni arhiv predlaže gradivo za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra. Obzirom na predložene odredbe, HDA jedini ne može predlagati niti svoje gradivo (preuzeto u arhiv), niti gradivo stvaratelja/posjednika u svojoj nadležnosti, za status kulturnoga dobra (!). Prihvaćen Prihvaćeno
2 Hrvatsko arhivističko društvo IV. SADRŽAJ SREDIŠNJEG INFORMACIJSKOG SUSTAVA REGISTRA, Članak 6. Stavak 3, "- naziv nadležnog konzervatorskog odjela" Što se tiče arhivskoga gradiva, potreban je i naziv nadležnoga državnog arhiva. Prihvaćen Pojam je izmijenjen.
3 Hrvatsko arhivističko društvo I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Koje se evidencije podrazumijevaju pod „pridružene evidencije a.g. HDA-a“? Prema prijedlogu Pravilnika o evidencijama to bi bila samo Evidencija arhivskog gradiva za koje je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra. Prihvaćen Prihvaćeno radi se o Evidenciji arhivskog gradiva za koje je utvrđeno svojstvo kulturnoga dobra
4 Hrvatsko knjižničarsko društvo XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. Članak 21. Krivo navođenje naziva pravilnika koji prestaje važiti i krivo navođenje „Narodnih novina 98/11. (Već komentirano na stranicama eSavjetovanja) (Dosadašnji pravilnici o Registru kulturnih dobara su: NN 59/2000 – Pravilnik o registru kulturnih dobara (Članak 1: Ovim Pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.) ovim prestaje važiti Pravilnik o registraciji spomenika kulture (»Narodne novine« broj 8/1968) NN 37/2001 – Pravilnik o registru kulturnih dobara (Članak 1: Ovim Pravilnikom propisuje se oblik, sadržaj i način vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Registar). Ovim prestaje važiti 59/00. NN 4/2008 – izmjene i dopune Pravilnika 37/01 NN 89/11 – Pravilnik O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA kulturnih dobara republike hrvatske – (prestaje važiti Pravilnik o Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 37/01 i 4/08). NN 130/13 – izmjene i dopune PRAVILNIKA O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE 89/11 u NN 98/11 – nema ni riječi o Registru) Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Hrvatsko knjižničarsko društvo XIII. ELEKTRONIČKI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, Članak 19. Cijeli čl. 19. Predlaže se provjeriti/uskladiti s poglavljem III. Pravilnika o reviziji, otpisu i zaštiti knjižnične građe Članak 19 .(1) Vrlo je neobično spominjanje „elektroničkog kataloga NSK kao … sastavni dio Registra kulturnih dobara RH“. Iz toga izlazi da je katalog=registar. Nadalje, budući da je u Članku 1. navedeno da registar „vodi ministarstvo nadležno za poslove kulture“ to bi proizlazilo da katalog ne uređuju djelatnici NSK već ministarstvo nadležno za poslove kulture! Čl . 19.. st. 3.: problemi vezani uz način vrednovanja glazbene knjižnične građe (kao kult.dobra), po kojim kriterijima? Članak 19.(5) Vrlo nejasno napisan članak. Pretpostavljam da se hoće reći da knjižnična građa za koju je utvrđeno da se radi o kulturnom dobru prema Zakonu o knjižnicama i knj. dj., automatski ulazi u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara? Vezano uz stavak 6. članka 19. - Čl. 11, st. 1 Pravilnika o reviziji, otpisu i zaštiti knjižnične građe glasi: Postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za baštinske knjižnične zbirke i/ili pojedinačne primjerke vrijedne knjižnične građe u vlasništvu privatnih pravnih ili fizičkih osoba, provodi i rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra donosi ministarstvo nadležno za poslove kulture na temelju prijave podnesene u skladu s člankom 4. stavkom 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ili po službenoj dužnosti. Pitanje glasi: ako ministarstvo nadležno za poslove kulture donosi rješenje o rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za određenu građu je li onda ispravno da rješenje o prestanku tog svojstva donosi NSK? Prihvaćen Tekst ovoga članka je preuređen.
6 Hrvatsko knjižničarsko društvo VII. UTVRĐIVANJE PRESTANKA SVOJSTVA KULTURNOGA DOBRA, Članak 12. Čl . 12(3)… izmjene broja predmeta unutar zbirke Da li i u slučaju povećanja zbirke (knjiga) nakon registracije (dar, kupnja i sl.)? Prihvaćen stavak izmijenjen
7 Igor Mladinić XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. Pravilnik koji prestaje važiti stupanjem na snagu ovoga Pravilnika zove se "Pravilnik O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA kulturnih dobara Republike Hrvatske", a ne "Pravilnik o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske", i nije objavljen u NN 98/11, već u NN 89/11! Prihvaćen Prihvaćeno.
8 Hrvatsko arhivističko društvo V. UTVRĐIVANJE SVOJSTVA KULTURNOGA DOBRA U DJELOKRUGU MINISTARSTVA NADLEŽNOG ZA POSLOVE KULTURE, Članak 9. Stavak 4., "- konzervatorski elaborat" Konzervatorski elaborat za arhivsko gradivo ne može biti obvezna dokumentacija. Nije prihvaćen Članak se ne odnosi na arhivsko gradivo za koje Hrvatski državni arhiv propisuje vrednovanje arhivskog gradiva u smislu kulturnog dobra.
9 Hrvatsko arhivističko društvo IV. SADRŽAJ SREDIŠNJEG INFORMACIJSKOG SUSTAVA REGISTRA, Članak 6. Stavak 2, pod b), "popis/katalog i broj predmeta u zbirci" Kad govorimo o arhivskome gradivu, tada je opisni set drugačiji: popis i količina arhivskoga gradiva unutar arhivskoga fonda ili arhivske zbirke Nije prihvaćen Ovaj članak se odnosi samo na utvrđivanju kulturnih dobara u nadležnosti Minsitarstva kulture i medija.
10 Hrvatsko knjižničarsko društvo XIV. INFORMACIJSKE BAZE INVENTARNIH KNJIGA JAVNIH MUZEJA, Članak 20. Članak 20.(1) Kakve veze ima odredba o javnom objavljivanju inventarnih knjiga sa registrom kulturnih dobara? Članak 20 .(1, 1) i (2) Greška u numeriranju unutar članka. Ovdje se opet navodi da je INVENTARNA KNJIGA SASTAVNI DIO REGISTRA, drugim riječima INVENTARNA KNJIGA=REGISTAR što ne može biti! Nije prihvaćen Navedeno je propisano Zakonom o muzejima.
11 Hrvatsko knjižničarsko društvo I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Članak 1. i 2. Registar je službena knjiga koja je pretpostavka za legalno djelovanje (po definiciji LZMK) pa je nejasno da se registar definira kao informacijski sustav. Drugo, kao voditelja registra (informacijskog sustava) ne navodi se izrijekom, već neodređeno „ministarstvo nadležno za poslove kulture“ što je neobično. Treće, po Članku 2. „pridružene evidencije,… informacijske baze inventarnih knjiga, … baze kataloga“ izlazi da registar ne vodi samo ministarstvo, već i sve navedene javne institucije i da se registar izjednačuje s inventarnom knjigom i katalogom (kao i u drugim člancima), što ne može biti!? Inače, nije jasno zbog čega se knjižnična građa od kulturne važnosti ne vodi posebnim zakonima i pravilnicima, npr. kao što Republika Srbija ima Zakon o staroj i retkoj bibliotečnoj građi, gdje je sve precizno definirano? Nije prihvaćen Nema jasnog prijedloga.
12 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu XIII. ELEKTRONIČKI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, Članak 19. Predlaže se: Čl. 19 (3) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu općim aktima detaljnije uređuje način vrednovanja knjižnične građe, rad i sastav stručnog povjerenstva te upis u Registar knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro. Nije prihvaćen Sukladno članku 42. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti primjenjuje se naziv katalog, a ne registar.
13 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu XIII. ELEKTRONIČKI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, Članak 19. Predlaže se izmjena: Čl. 19. (1) Registar knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s pridruženim katalozima knjižnica i zbirki središnje je mjesto pristupa informacijama o knjižničnoj građi za koju je utvrđeno svojstvo kulturnog dobra temeljem Zakona o knjižnicama i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te je sastavni dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Sukladno članku 42. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti primjenjuje se naziv katalog, a ne registar.
14 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu PRAVILNIK, XIII. ELEKTRONIČKI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU Predlaže se promjena naslova: XIII. "Elektronički katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu" -> XIII. "Registar knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu" Nije prihvaćen Naziv je preuzet iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
15 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Predlaže se promjena teksta koji se odnosi na knjižnice radi potrebe uvođenja Registra knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro koji uspostavlja NSK : Registar se sastoji od središnjeg informacijskog sustava Registra, pridruženih evidencija arhivskog gradiva Hrvatskog državnog arhiva, informacijskih baza inventarnih knjiga javnih muzeja i registra knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu s pridruženim katalozima knjižnica i zbirki. Nije prihvaćen Sukladno članku 42. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti primjenjuje se naziv katalog, a ne registar.
16 Hrvatsko arhivističko društvo IX. UPIS U SREDIŠNJI INFORMACIJSKI SUSTAV REGISTRA, Članak 15. Stavak 4., "Upis arhivskog gradiva, knjižnične građe i muzejske građe kao kulturnog dobra obavlja se prema posebnom zakonu." O kojem se posebnom zakonu radi? I to jednome? Primljeno na znanje Radi se o Zakonu prema kojem se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra a to je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o muzejima, Zakon o knjižnicama i knjižničnoju djelatnosti te Zakon o arhivskom gradivu i arhivima.
17 Hrvatsko knjižničarsko društvo XII.  EVIDENCIJA ARHIVSKOG GRADIVA ZA KOJE JE UTVRĐENO SVOJSTVO KULTURNOG DOBRA, Članak 18. Što ako je zbirka rukopisa već registrirana? Slijedi li ponovo registracija? Primjerice, Zbirka starih knjiga i rukopisa Sveučilišne knjižnice u Splitu je 2010.odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena pokretnim kulturnim dobrom (Z-4695). Državni arhiv u Splitu redovito nadzire ovu zbirku, a SVKST o izmjeni broja predmeta unutar zbirke izvještava DA. Primljeno na znanje Nema konkretnog prijedloga.
18 Hrvatsko knjižničarsko društvo IX. UPIS U SREDIŠNJI INFORMACIJSKI SUSTAV REGISTRA, Članak 15. Čl . 15., st.4. Ako se radi o Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, navesti ga. Koji to posebni zakon definira upis arhivskog gradiva, knjižnične građe i muzejske građe kao kulturnog dobra? Primljeno na znanje Radi se o Zakonu prema kojem se utvrđuje svojstvo kulturnog dobra a to je Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakon o muzejima, Zakon o knjižnicama i knjižničnoju djelatnosti te Zakon o arhivskom gradivu i arhivima.
19 Hrvatsko knjižničarsko društvo VI. UTVRĐIVANJE PREVENTIVNE ZAŠTITE DOBRA, Članak 11. Definirati nadležno tijelo, ako se radi o članku 4. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, također nije definirano. U Zakonu, članak 99a i ovom Pravilniku članak 19. stavak2. je definiran je postupak utvrđivanja kulturnog dobra za knjižničnu građu, isto učiniti i za utvrđivanje preventivne zaštite Primljeno na znanje Misli se na nadležno tijelo koje utvrđuje svojstvo kulturnog dobra.
20 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu XIII. ELEKTRONIČKI KATALOG NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU, Članak 19. Predlaže se: Čl. 19. (5) Upisom kulturnog dobra u Registar, Listu zaštićenih kulturnih dobara, smatra se i upis knjižnične građe nastale do 1850. godine kao kulturnog dobra u Registar knjižnica i zbirki koje posjeduju kulturno dobro Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koji je sastavni dio Registra te u pridružene knjižnične kataloge i popise građe koji su sastavni dio registra NSK, a vode ih javne knjižnice i knjižnice u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu za knjižničnu građu za koju je Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti izrijekom utvrđen status kulturnoga dobra. Primljeno na znanje Nejasno formuliran prijedlog.
21 Mia Kiridžija Andrić I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Poštovani, Podržavam napisane prijedloge kojima se propisuje oblik, sadržaj i način vođenja informacijskog sustava Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje