Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Programa "Hrvatski otočni proizvod"

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nenad Starc 4. CILJEVI PROGRAMA (OPĆI I POSEBNI),  4.1. Opći cilj Nejasni početak rečenice, tgreba urediti: " U koheziji je Program VRH,..."? Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Sporna rečenica biti će uređena.
2 Nenad Starc 4. CILJEVI PROGRAMA (OPĆI I POSEBNI),  4.2. Posebni ciljevi Posebni cilj 1. "...doprinositi divesifikaciji otočnog gospodarstva..."?? Priprava ića, pića i kozmetikee su otočne djelatnosti već stoljećima (samo suveniri su novijeg datuma). Njihova intenzifikacija, porast kvalitete, pa čak ni inovacije stoga NE MOGU diverzificirati otočno gospodarstvo (gospodarstvo se diversificira uvođenjem NOVIH djelatnosti, po mogućnosti i sektora) PRIJEDLOG: Izbaciti ovaj dio rečenice Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Komentar se ne prihvaća jer smatramo da svaka djelatnost na otoku doprinosi diversifikaciji otočnog gospodarstva ako se njome proširuje gospodarska djelatnost na veći broj proizvoda i usluga odnosno ako se njome proširuje asortiman proizvodnje i prodaje otočnih proizvoda..
3 Nenad Starc 2. ANALITIČKA PODLOGA I OCJENA REZULATA  DOSADAŠNJE PROVEDBE,  2.2. Sufinanciranje manifestacija "...pretežito prodajnih i izložbenih sajmova..." ovdje bi bilo uputno navesti koliko izlagači uspijevaju prodati na sajmovima i uopće kako se ovih od 2007 na ovamo kretala prodaja na sajmovima, u maloprodaji, na kućnom pragu... To bi mogao i trebao biti glavni pokazatelj uspješnosti Programa HOP, pogotovo nakon što je u poglavlju 2.1.nacrta programa ustvrđeno da su s"neki brendovi HOP prepoznatljjivi na hrvatskom tržištu ali i šire jer su se uspješno pozicionirali na tržištu izvan ganica RH." Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Kao što je navedeno u Programu, pokazatelji rezultata Mjera 2 - Sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja koji pridonose ostvarenju ciljeva Programa HOP kao što su sajmovi, manifestacije, konferencije, radionice i dr su: broj zahtjeva za sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja, broj izdanih rješenja temeljem kojih su dodijeljena financijska sredstva za sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja, ukupan traženi iznos financijskih sredstava za sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja od strane podnositelja zahtjeva te ukupan iznos dodijeljenih financijska sredstva za sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja temeljem javnog poziva.
4 Nenad Starc  , 5. MJERE, AKTIVNOSTI I POKAZATELJI REZULTATA "Provedba ovoga Programa ostvarit će se kroz tri mjere koje međusobno koaliraju" Pojam koaliranja rabi se u politici, ni u kom slučaju u statističkoj analizi. Vjerojatno se htjelo reći: koreliraju. PRIJEDLOG: Svakako ispraviti. Nacrt Programa HOP se čita, čitat će se i Program. Treba presresti neugodne komentare. "... odnose se istovremeno na više posebnih ciljeva..." Ovaj dio rečenice upućuje na metodološku nedorečenost Programa. Iz navedenog popisa posebnih ciljeva i mjera kojima se imaju ostvariti, stvarno proizlazi da mjere međusobno koreliraju. Tako što se u strateškom planiranju izbjegava koliko god je moguće jer je teško, gotovo nemoguće ocijeniti koliko je mjera koja se odnosi na više ciljeva doprinijela pojedinim ciljevima. Redovno je teško procijeniti i koliko je mjera doprinijela ostvarenju samo jednog cilja zbog čijeg se ostvarenja provodi. Pozitivni pomak u razvojnom procesu na koji se utječe mjerom mogao se dogoditi po sebi, bez mjere, a na proces je mogla utjecati i neka druga mjera (pogotovo ako mjere koreliraju) ili pak neki eksterni činitelj. Nositelj razvojne poolitike tako vrlo teško prati učinke mjera koje poduzima (to najčešće nije ni moguće). Svaku mjeru treba stoga odrediti tako da prvenstveno doprinosi ostvarenju samo jednog cilja (treba ju što bolje "naciljati"). U provedbi razvojne politike neizbježno će doći do preplitanja mjera što će otežati praćenje njihovih učinaka. Upravo zato se i nastoji "ciljati" mjere; što bolje naciljamo lakše ćemo pratiti učinke cjelokupne politike, pojačavati mjere ako treba, uvoditi nove ako učinci izostaju, neke napuštati i tako dalje (razumno je pretpostaviti da Uprava za otoke namjerava pratiti učinke mjera i da će nastojati što više olakšati taj ključni posao). Pažljivijim čitanjem ovdje navedene Nacionalne razvojne strategije RH može se uočiti da iz jednog razvojnog smjera može proizlazitri više strateških ciljeva ali da ni jedan strateški cilj ne smije proizlaziti iz više razvojnih smjerova te da se isto odnosi na mjere. Tako su koncipirani i strateški dokumenti EU i u Agenda 2030 UN (17 ciljeva održivog razvoja) na koje se naša Nacionalna strategija oslanja u punoj mjeri. PRIJEDLOG: Još jednom pretresti predložene mjere, reformulirati ih i uočiti i umanjiti korelacije koliko god to bude moguće. Unutar Ministarstva uz Upravu za otoke djeluju i Uprava za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU i Uprava za regionalni razvoj. Konzultacije bi i ovom smislu bile vrlo korisne Navedene mjere su uz nepovoljne korelacije i nedovoljne, Mjere 2 i 3 ne odnose se na proizvođače. Mjerom 2 potiču se organizatori događanja na kojima proizvođači nastupaju a ne sami proizvođači, a Mjerom 3 se potiču projekti/programi promocije samog Programa, dakle ne sami proizvođači. Mjeru 3 treba i spretnije formulirati (programom promičemo program??). S druge strane, Mjera 1 određuje pasivnu ulogu nositelja Programa. Ministarstvo javno poziva proizvođače da podnesu zahtjeve i zatim dodjeljuje ili ne dodjeljuje oznaku. Implicite se pretpostavlja da će poziv stići do svih proizvođača i da je baš svima jasno o čemu se radi. To nije samo po sebi razumljivo, vjerojatno nije ni točno. Treba pretpostaviti da poziv neće stići do sviju i da ima i onih koji ne znaju ili premalo znaju o oznaci HOP. PRIJEDLOG: Dodati Mjeru 4 - Direktno promicanje oznake HOP kod samih proizvođača. Mjera obuhvaća: -izradu što iscrpnijeg popisa potencijalnih korisnika oznake -neposredno obaviještavanje potencijalnih korisnika i njihovih udruga o Programu -usmjeravanje potencijalnih korisnika na konzultante (poljoprivredni stručnjaci, nutricionisti, dizajneri...) koji će ih uputiti kako da proizvedu odgovarajući proizvod/uslugu, -izradu popisa konzultanata -javni uvid u zapisnike povjerenstava koji će pokazati zašto su neki dobili oznaku a drugi nisu (potencijalnim korisnicima će tako biti jasnije što im je činiti) i tako dalje. Predložena Mjera 4 obuhvaća i razradu dodatnih pokazatelja učinaka mjere. Navedeni pokazatelji nisu za to dovoljni. Uz ovdje već predloženo proširenje kriterija, aktivni pristup polučio bi bolje rezultate od dosadašnjih. Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru i uočenoj pogrešci koja će biti ispravljena. Ostatak komentara je primljen na znanje uz napomenu da su mjere iz ovog Programa propisane člancima 36. i 36.a Zakona o otocima.
5 Nenad Starc 3. PRAVNI OKVIR, 3.4. Program Vlade Republike Hrvatske Ponovljena rečenica iz poglavlja 3.2: "Kako bi se dodatno oživjela otočna gospodarstva i život na otocima, naglasak će se staviti na digitalnu ekonomiju, turizam, dostupnost javnih usluga svim otočanima, obnovljive izvore energije, ribarstvo i proizvodnju te preradu hrane." Unatoč ponovljenom naglasku nacrt Programa HOP ostaje u istim uskim okvirima iz 2007. godine. Od nabrojanog samo tradicionalna prerada hrane i tradicionalno ribarstvo (luč? končane mreže?) mogu dobiti oznaku HOP. PRIJEDLOG: Još jednom, proširiti kriterije dobivanja oznake HOP Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Sporna rečenica biti će izostavljena.
6 Nenad Starc 3. PRAVNI OKVIR, 3.3. Nacionalni plan razvoja otoka Nejasna rečenica, treba urediti: "Budući potencijalni korisnici oznake HOP će usavršavati i razvijati implementaciju „zelenih“ koncepata na svim organizacijskim razinama poslovanja otvorit će se mogućnost održivog tržišnog pozicioniranja" "...razvoj novih i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela osigurati međusektorsko povezivanje i strateško upravljanje na lokalnoj razini." ?? Ako će "budući potencijalni korisnici oznake HOP" razvijati nove i inovirati postojeće poslovne i upravljačke modele ti modeli će nesumnjivo biti prilagođeni otočnim uvjetima i kao takvi predstavljati proizvod otočne pameti i inovativnosti koji zaslužuje oznaku HOP. Prema ovdje predloženom Programu neće ju dobiti jer u predloženim povjerenstvima nema ekonomistta stručnjaka za poslovno upravljanje koji bi mogli ocijeniti novi upravljački model. PRIJEDLOG (još jednom): proširiti kriterije za dobivanje oznake HOP i uvesti dodatna kompetentna povjerenstva Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Nejasne rečenice biti će izmijenjene.
7 MARIANA BUCAT   U otvorenom zakonskom roku dajem komentar na Program "Hrvatski otočni proizvod", dalje Program. U objašnjenju na što se odnosi oznaka "Hrvatski otočni proizvod", dalje HOP, u dijelu 2.1. stoji kako se otočna djelatnost i otočna proizvodnja odnosi prvenstveno na prehrambene proizvode, vina, alkoholna pića, kemijske i kozmetičke proizvode i dizajnerske proizvode, proizvode nematerijalne baštine te druge proizvode nastale kao rezultat rada i očuvanja otočne proizvodnje. Nakon svakog od objekata proizvodnje, u tekstu Programa daju se u zagradama podtipovi proizvoda. Ovakav način opisivanja otočnog proizvoda je nepraktičan jer ukoliko nešto nije nabrojano, onda se prilikom provođenja Programa uvijek može dogoditi da pojedini uređujući službenik tvrdi da nešto nije otočni proizvod jer nije nabrojano u programu. Primjerice, obični tradicijski drveni brod koji je proizveden u obrtu ne spada ni u jednu kategoriju od nabrojanih pa ne bi mogao nositi etiketu HOP. Nadalje, u rečeničnoj konstrukciji iz istog pasusa ispostavlja se da su svi nabrojani primarni proizvodi, a ne postoje sekundarni. Nepotreban je takav opis - proizvod je ili otočni ili nije. Ne postoje primarni i sekundarni u ovakvom nabrajanju. Uvriježeno je reći da su primarni proizvodi svi koji su rezultat poljoprivredne i stočarske djelatnosti, kao i primjerice metalske industrije, a onda su sekundarni oni koji su prerađene osnovne sirovine. Kako to u Programu nije slučaj, onda bi trebalo preformulirati pasus. Predlaže se da se preformulira kako slijedi: "HOP-ovi mogu biti svi proizvodi koji su proizvedeni na bilo kojem otoku u hrvatskom dijelu Jadrana. Mjesto proizvodnje ambalaže, motornih dijelova proizvoda i slično, a koji se ne mogu proizvesti na tom otoku nemaju utjecaja je li predmet HOP.“ Nadalje, pravopisna je pogreška pisati „HOP proizvodi“ jer to u prijevodu znači "Hrvatski otočni proizvod proizvodi". Ukoliko je skraćenica sintagme HOP, onda joj ne treba dodatna imenica. Nadalje, u Programu se koristi sintagma "nematerijalno dobro", ali i "proizvodi nematerijalne baštine". Ovakva neujednačenost u izražavanju, kao i nedefiniranost značenja pojedinih stavki može provoditelja dovesti u zabludu jer hrvatsko zakonodavstvo ima Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koja su i nematerijalna dobra. Nematerijalna dobra nisu na prodaju, kao ni baština. Nematerijalna dobra mogu rezultirati nekim intelektualnim uslugama ili realizacijama uslijed misaonog procesa, ali onda se takve usluge ili realizacije nipošto ne mogu zvati nematerijalna dobra. Dakle, potrebno je koristiti primjereniju i jasniju nomenklaturu. Djelomično prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Sadržaj dijela Programa pod točkom 2.1 je analitička podloga i ocjena rezultata dosadašnje provedbe Programa HOP. Sukladno dosadašnjem iskustvu, oznaka HOP najčešće je dodjeljivana za proizvode koji su izrijekom navedeni. Ostale proizvode je zbog njihove brojnosti nemoguće navesti. Također, ovime se ne prejudicira odluka o dodjeli oznake HOP za proizvode koji nisu navedeni, a udovoljavaju propisanim uvjetima i kriterijima. Navedeno je potkrijepljeno kraticom “i dr.” kao i formulacijom “te druge proizvode nastale kao rezultat rada i očuvanja otočne proizvodnje”. Vezano za primjedbu o navođenju primarnih i sekundarnih proizvoda, takva se formulacija ne navodi u tekstu Programa. Također je pogrešno protumačeno navođenje pojma HOP proizvodi budući da se radi o skraćenoj definiciji proizvoda za koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije temeljem Javnog poziva sklopilo ugovore o pravu označavanja proizvoda oznakom HOP kako je i navedeno u dijelu 2. Programa (u daljnjem tekstu: HOP proizvodi). Pojam je skraćen na ovaj način kako se zbog duljine definicije ista ne bi morala u tekstu ponavljati kako bi se pojam jasno razlikovao od drugih skraćenih pojmova: Projekt HOP, Program HOP, korisnici oznake HOP. Vezano za posljednji dio komentara, u nematerijalne proizvode kojima se dodjeljuje oznaka HOP spada i nematerijalno kulturno dobro (razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito: jezik, dijalekti, govori i običaja i drugo) koji se takvima definiraju prema posebnom zakonu kojim se uređuju poslovi zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Slažemo se s Vašim komentarom vezano za moguće nejasnoće u navođenju nematerijalnog kulturnog dobra i nematerijalne baštine te će se navedeno dodatno urediti.
8 Nenad Starc 3. PRAVNI OKVIR, 3.2. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine Komentirano u 3.1. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Komentar je primljen na znanje.
9 Nenad Starc 3. PRAVNI OKVIR, 3.1. Zakon o otocima Od navedenih 5 stručnih povjerenstava ni jedno nije (barem formalno) kompetentno procijeniti njeguje li proizvod otočnu baštinu. Nadalje, navedena povjerenstva nisu kompetentna ocjenjivati proizvode IKT sektora, otočne industrijske proizvode visoke dodane vrijednosti (na otocima posluju brodogradilišta, tvornice...) itd.. Na primjer, jedan od u posljednje vrijeme isticanih projekata, Gaming inkubator u Novskoj ne bi mogao dobiti oznaku u HOP da je kojim slučajem zasnovan u Supetru ili na Viru. Oznaka bi mu izmakla jer a) ne proizvodi ništa iz izvornih sirovima i b) nema tko ocijeniti je li to vrijedan otočni proizvod. Novska je, usput budi rečeno, ponudila osnivačima inkubatora manje nego što su mogli Supetar, Vir, Mali Lošinj, Krk... Otvara se pitanje treba li nositelj otočne politike slijediti Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske koja je ovdje cirirana pa je navedeno da će ..."NAGLASAK biti na proizvodnji proizvoda veće dodane vrijednosti" Navedeno je da će naglasak biti i na "...digitalnom gospodarstvu, turizmu, dostupnosti javnih usluga svim otočanima, obnovljivim izvorima energije, ribarstvu, te proizvodnji hrane". U vrijeme kad se po otocima osnivaju energetske zadruge na osnovi alternativnih izvora energije, a Kaljski ribari dižu dronove da uoče gdje ima tuna, nositelj otočne razvojne politike se ograničava na poticanje i promociju ića, pića, kozmetike i suvenira. PRIJEDLOG 1: proširiti kriterije dodjele oznake HOP i uz izvorne proizvode (koje bez daljnjeg treba i dalje na svaki način poticati ) osnovati povjerenstva koja će znati ocijenjivati proizvode koji obogaćuju otočnu proizvodnu strukturu a obilježava ih resurs koji je itekako izvoran: otočna pamet i inventivnost (inventivnost je, konačno, naglašena u svim ovdje citiranim strateškim razvojnim dokumentima ). PRIJEDLOG 2: Pripremiti odgovarajuće izmjene Članka 36. i 36a. Zakona o otocima Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Komentar je primljen na znanje.
10 Nenad Starc 2. ANALITIČKA PODLOGA I OCJENA REZULATA  DOSADAŠNJE PROVEDBE, 2.1. Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ U nenumeriranoj tablici su navedeni proizvodi koji sudobili oznaku. Nedostaje informaciija o proizvodima koji su ju izgubili. Teško je naime prihvatiti da se od 2007. na ovamo bez prestanka i zastoja proizvodi svih 1244 proizvoda. Ukoliko je to, međutim, točno to treba reći i naglasiti jer se time potvrđuje da Projekt postiže osnovni cilj. S druge strane, proizvod koji se više ne proizvodi treba izgubiti oznaku pa i o tome treba izvjestiti. Tvrdnja da su neki brendovi uspješno pozicionirani na stranom tržištu je neuvjerljiva. Riječ je mahom o malim proizvođačima koji zajedno nastupaju samo na domaćim manifestacijama i koji ako pokušaju prodavati u inozemstvu mogu trajno snabdijevati tek nekoliko restorana ili dućana s kozmetikom i/ili suvenirima (dalje u tekstu se i kaže daje riječ o malim serijama). Ne treba gubiti iz vida da "pozicionirati se" znači biti trajno, zamjetljivo i upješno prisutan na nekom tržištu. Ukupna proizvodnja s oznakom HOP je za tako što daleko premalena pogotovo ako se radi o inozemnim tržištima. PRIJEDLOG: izbaciti dio teksta o pozicioniranju na inozemnim tržištima. U prikazu korisnika oznake HOP navedni su OPG i zadruge i udruge. Kako se kasnije kaže da se pojedine grupe proizvođača udružuju u zadruge i udruge ostaje nejasno da li se OPG obrti itd. pojavljuju u tablici dva puta, jednom u svojoj grupi i jednom u zadruzi ili udruzi. PRIJEDLOG: Provjeriti, komentirati u tekstu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Komentar je primljen na znanje.
11 Nenad Starc  , 1. UVOD Kontradiktorna rečenica: "...naglašena izvornost otočnih proizvoda kao i njegovanje tradicionalnih otočnih djelatnosti te ostalih gospodarskih i proizvodnih aktivnosti na otocima." U ostale gospodarske i proizvodne aktivnosti spadaju i one zasnovane na resursu koji nije izvorno otočni i stoga ne mogu dobiti oznaku HOP. Projekt HOP ih dakle ne potiče. Prijedlog: brisati dio rečenice "...te ostalih gospodarskih i proizvodnih aktivnosti na otocima..." Usto, Deklaracija o pametnim otocima ni u kom slučaju ne ograničava otočne proizvođače na izvorne resurse. Upravo suprotno: prema SMART konceptu na pametnom otoku se testiraju nove održive (svakako zelene) tehnologije koje se, ako prođu testiranje mogu u većim razmjerima uvoditi i na otocima i na kopnu. Koncept je zasnovan na pretpostavci da otočani raspolažu sa specifičnim vještinama razvijenim u uvjetima oskudnih resursa i izoliranosti i da su stoga otoci najpogodnija mjesta za testiranje novih, još neprimijenjenih tehnologija. Nove naprave, strojevi, aparati, postrojenja i td. koje se testiraju na otoku nisu i ne mogu biti proizvedeni samo od izvornih otočnih resursa i prema Projektu HOP ne mogu dobiti nikakvu oznaku. Otočno brodogradilište koje je osmislilo i proizvodi otocima primjerene brodice ne može dobiti oznaku jer će dio sirovina i potrebnih poluproizvoda koji se ugrađuju u brodicu nužno dolaziti s kopna i po logici Projekta HOP neće biti izvorni otočni resurs. Projekt HOP se tako bavi poljoprivrednom proizvodnjom i preradom što je svakako potrebno i korisno ali i nedovoljno. Želi li nositelj otočne razvojne politike uklopiti otočno gospodarstvo u strukturu hrvatskog gospodarstva trebao bi poticati proizvodnju visoke dodane vrijednosti koja možda ne koristi masline, trave i grožđe uzgojene na otoku i samo na otoku ali koristi najvažniji izvorni otočni resurs: otočnu pamet. Prijedlog: proširiti koncept HOP na nove proizvode koje su otočani osmislili i proizvode za otočnu uporabu bez obzira na porijeklo osnovnog resursa. U predloženom tekstu Programa naglašava se inovativnost. Otočni inovativni potencijal ne može se ostvariti ako je inovator ograničen na otočne, ionako oskudne resurse. Da smišlja još jednu kombinaciju trava u travarici, još jedan suvenir? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo se na Vašem komentaru. Na temelju članka 36. stavka 2. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 116/18, 73/20 i 70/21) cilj Programa HOP je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine. Sukladno navedenoj odredbi, daje se jednaka važnost izvornim kao i inovativnim otočnim proizvodima.