Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Luka Jurković V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Mjenjanje dosadašnjeg standarda "razumne mjere" u objektiviziranu obvezu "... te ga je dužan provjeriti" predstavlja postroženje standarda koje je nesrazmjerno otegotno. Primjera radi, iz tog razloga sudska praksa tumači dokazni kriterij "nedvojbenosti" iz čl. 455. Zakona o kaznenom postupku kao "izvan razumne sumnje" jer je objektivizirani kriterij nedvojbenosti gotovo nemoguće zadovoljiti čak i sudovima koji su stvarno nadležni u kaznenim postupcima. Dakle, zadovoljenje ovog kriterija predstavljalo bi još nedostižniji teret obveznicima ove odredbe koji nemaju sredstva državnog proračuna i državni aparat na raspolaganju. Prihvaćen Prihvaća se.
2 Luka Jurković V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 13. Mjenjanje dosadašnjeg standarda "razumne mjere" u objektiviziranu obvezu "... te ga je dužan provjeriti" predstavlja postroženje standarda koje je nesrazmjerno otegotno. Primjera radi, iz tog razloga sudska praksa tumači dokazni kriterij "nedvojbenosti" iz čl. 455. Zakona o kaznenom postupku kao "izvan razumne sumnje" jer je objektivizirani kriterij nedvojbenosti gotovo nemoguće zadovoljiti čak i sudovima koji su stvarno nadležni u kaznenim postupcima. Dakle, zadovoljenje ovog kriterija predstavljalo bi još nedostižniji teret obveznicima ove odredbe koji nemaju sredstva državnog proračuna i državni aparat na raspolaganju. Prihvaćen Prihvaća se.
3 Luka Jurković V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 12. Mjenjanje dosadašnjeg standarda "razumne mjere" u objektiviziranu obvezu "... te ga je dužan provjeriti" predstavlja postroženje standarda koje je nesrazmjerno otegotno. Primjera radi, iz tog razloga sudska praksa tumači dokazni kriterij "nedvojbenosti" iz čl. 455. Zakona o kaznenom postupku kao "izvan razumne sumnje" jer je objektivizirani kriterij nedvojbenosti gotovo nemoguće zadovoljiti čak i sudovima koji su stvarno nadležni u kaznenim postupcima. Dakle, zadovoljenje ovog kriterija predstavljalo bi još nedostižniji teret obveznicima ove odredbe koji nemaju sredstva državnog proračuna i državni aparat na raspolaganju. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Luka Jurković V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U odnosu na točku 48) h) pojam "digitalni prikaz" nije dovoljno određen da bi bio adekvatno primjenjiv. Potrebna je konkretnija i preciznija definicija kako bi se moglo tumačiti misli li se na NFT-ove (non-fungible token). U odnosu na t. 52. i t. 53. predmetnog brisati "korištenje vlasničkog kapitala" jer nema razloga da se isto uvrsti u zakonsku odredbu. Prihvaćen Prihvaća se.
5 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Smatramo da su sadašnje odredbe u člancima 21., 22., 24. i 26. s propisanom obvezom poduzimanja razumnih mjera za provjeru podataka već veliko opterećenje za obrtnike i gotovo nemoguća za provedbu u praksi te će predloženu striktnu obvezu provjere biti nemoguće provesti jer se postavlja pitanje kako uopće može „podatak prikupiti neposredno od stranke“, a još je više upitno kako će ga provjeriti s obzirom da se predlaže da ga bude „dužan provjeriti“. Ako u tome ne uspije, obrtniku je zapriječena kazna 1,990,00 do 46.450,00 eura. U članku 16., vezano za izmjenu stavka 4. predlažemo uz uvid u izvornik ili ovjerenu presliku omogućiti i provjeru uvidom u digitalne baze registara. Prihvaćen Prihvaća se.
6 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 15. Smatramo da su sadašnje odredbe u člancima 21., 22., 24. i 26. s propisanom obvezom poduzimanja razumnih mjera za provjeru podataka već veliko opterećenje za obrtnike i gotovo nemoguća za provedbu u praksi te će predloženu striktnu obvezu provjere biti nemoguće provesti jer se postavlja pitanje kako uopće može „podatak prikupiti neposredno od stranke“, a još je više upitno kako će ga provjeriti s obzirom da se predlaže da ga bude „dužan provjeriti“. Ako u tome ne uspije, obrtniku je zapriječena kazna 1,990,00 do 46.450,00 eura. U članku 16., vezano za izmjenu stavka 4. predlažemo uz uvid u izvornik ili ovjerenu presliku omogućiti i provjeru uvidom u digitalne baze registara. Prihvaćen Prihvaća se.
7 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 13. Smatramo da su sadašnje odredbe u člancima 21., 22., 24. i 26. s propisanom obvezom poduzimanja razumnih mjera za provjeru podataka već veliko opterećenje za obrtnike i gotovo nemoguća za provedbu u praksi te će predloženu striktnu obvezu provjere biti nemoguće provesti jer se postavlja pitanje kako uopće može „podatak prikupiti neposredno od stranke“, a još je više upitno kako će ga provjeriti s obzirom da se predlaže da ga bude „dužan provjeriti“. Ako u tome ne uspije, obrtniku je zapriječena kazna 1,990,00 do 46.450,00 eura. U članku 16., vezano za izmjenu stavka 4. predlažemo uz uvid u izvornik ili ovjerenu presliku omogućiti i provjeru uvidom u digitalne baze registara. Prihvaćen Prihvaća se.
8 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 12. Smatramo da su sadašnje odredbe u člancima 21., 22., 24. i 26. s propisanom obvezom poduzimanja razumnih mjera za provjeru podataka već veliko opterećenje za obrtnike i gotovo nemoguća za provedbu u praksi te će predloženu striktnu obvezu provjere biti nemoguće provesti jer se postavlja pitanje kako uopće može „podatak prikupiti neposredno od stranke“, a još je više upitno kako će ga provjeriti s obzirom da se predlaže da ga bude „dužan provjeriti“. Ako u tome ne uspije, obrtniku je zapriječena kazna 1,990,00 do 46.450,00 eura. U članku 16., vezano za izmjenu stavka 4. predlažemo uz uvid u izvornik ili ovjerenu presliku omogućiti i provjeru uvidom u digitalne baze registara. Prihvaćen Prihvaća se.
9 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52. Uvjetovanjem postojećim (s aktualnim zakonodavstvom usklađenim) pružateljima usluga s virtualnim valutama da se zapravo iznova registriraju, riskira se da isti moraju prestati s obavljanjem djelatnosti ako odnosni pravilnik (čl. 9.a st. 7.) ne bude donesen u roku 60 dana koliki im je rok ostavljen za usklađivanje s ovim izmjenama Zakona. Prihvaćen Tekst odredbe je dorađen. Pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom moraju se registrirati u roku od 60 dana od stupanja na snagu pravilnika HANFA-e, koji će biti donesen u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona.
10 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 40. Potrebno je ograničiti najduže trajanje mjere pedviđene točkom 4. prvog stavka. Prihvaćen Predmetna odredba je dorađena na način da je propisano vremensko ograničenje trajanja mjere.
11 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Konverzija ulaganja "best effort"-a u dužnost provjere koja ne prihvaća objektivne okolnosti koje mogu dovesti do efektivne nemogućnosti provjere nekog podatka izvan svake sumnje, predstavlja podizanje standarda na gotovo nezadovoljivu razinu. Predlaže se ne mijenjati zakonski tekst u tom smislu. Prihvaćen Prihvaća se.
12 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 12. Konverzija ulaganja "best effort"-a u dužnost provjere koja ne prihvaća objektivne okolnosti koje mogu dovesti do efektivne nemogućnosti provjere nekog podatka izvan svake sumnje, predstavlja podizanje standarda na gotovo nezadovoljivu razinu. Predlaže se ne mijenjati zakonski tekst u tom smislu. Prihvaćen Prihvaća se.
13 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 13. Konverzija ulaganja "best effort"-a u dužnost provjere koja ne prihvaća objektivne okolnosti koje mogu dovesti do efektivne nemogućnosti provjere nekog podatka izvan svake sumnje, predstavlja podizanje standarda na gotovo nezadovoljivu razinu. Predlaže se ne mijenjati zakonski tekst u tom smislu. Prihvaćen Prihvaća se.
14 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Predlaže se odrediti instituciju i rok u kojem će se predviđeni podzakonski akti donijeti. Prihvaćen U prijelaznim i završnim odredbama određuje se da će Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona uskladiti pravilnik.
15 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. Stavak 11. u istu kategoriju s financijskim institucijama svrstava obveznike koji se bave virtualnim valutama što je pogrešno jer Zakon s razlogom poznaje desetke kategorija obveznika. Prihvaćen Dodanom odredbom je predviđeno da će se postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma za obveznike koji su pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom dodatno urediti pravilnikom.
16 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U članku 9.b, st. 5. točka 2 koristi se nomotehnički neprikladna odrednica "ima" iz koje se ne može razabrati želi li Zakonodavac obuhvatiti vlasnika, posjednika, operatera i/ili nekog četvrtog u odnosu na automatizirane sustave koji nude virtualnu imovinu. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena, odredba članka 9.b, stavka 5. točke 2. je izmijenjena kako slijedi: „2. pružatelj usluga putem jednog ili više automatiziranih sustava nudi virtualnu imovinu u Republici Hrvatskoj“
17 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Protivno je pozitivnim propisima i samom Ustavu RH izbrisati iz registra nekoga iako ispunjava uvjete za upis u taj registar, a iz razloga neaktivnosti. To je kao da se iz sudskog registra briše trgovačko društvo koje ne posluje nekoliko mjeseci. Većina restorana u dijelovima Hrvatske ovisnima o turizmu je zatvoreno po 6 mjeseci svake godine. Prihvaćen Odredba je izmijenjena.
18 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Točka 48.h je nejasna, "digitalni prikaz" nema općeprihvaćenu definiciju i preširok je pojam, a iz konteksta bi se dalo zaključiti da je ideja definirati NFT-jeve. Ako je tome tako, onda je potrebno preformulirati tako da bude jasno da se radi o tzv. nezamjenjivim tokenima (NFT). Treba međutim uzeti u obziri i da nadolazeća EU regulativa (Markets in Crypto-Assets) svjesno iz obuhvata izostavlja NFT-jeve. Prihvaćen Prihvaća se. Točka 48.h je dorađena.
19 Alice in Blockchains - Udruga za fintech, kriptovalute i blockchain V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U odnosu na novi članak 9.c, stavak 1. točke 2. i 3., pružateljima usluga povezanih s virtualnom imovinom neopravdano se nameću standardi koji vrijede primjerice za kreditne institucije, te da se time ograničava poduzetnička sloboda u industriji koja se ne može usporediti s iznimno reguliranom financijskom industrijom. Nije naveden legitiman razlog koji bi opravdavao ovakvo ograničenje poslovanja subjekta (brisanje koje za posljedicu ima nemogućnost obavljanja djelatnosti). Prihvaćen Odredba je izmijenjena.
20 Alice in Blockchains - Udruga za fintech, kriptovalute i blockchain V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. U odnosu na članak 8. kojim se mijenja članak 15. stavak 1. točka 3., nije jasno na temelju kojih podzakonskih propisa bi obveznik trebao nakon stupanja ovih izmjena zakona na snagu prikupljati podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa. Naime, ovim izmjenama ne predviđa se donošenje takvih podzakonskih akata (vidjeti prijelazne i završne odredbe) pa je pred obveznika postavljena obveza čiji standard izvršenja nije jasan. Prihvaćen U prijelaznim i završnim odredbama određuje se da će Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona uskladiti pravilnik.
21 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 45. Članak 9., stavak 7. više ne postoji, kako se navodi u Članku 3. Prijedloga zakona o izmjenama, a koji govori o Članku 9. novog Zakona. “Stavak 7. briše se.” Stoga korigirati točku 70. Prihvaćen Prihvaća se, predmetna točka je brisana.
22 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 12. Zamjena dužnosti obveznika da poduzme “razumne mjere” s novom obvezom dužnosti bezuvjetne provjere je značajna izmjena standarda, koju nije uvijek bilo moguće provesti, te je stoga i zakonska definicija bila primjerena. Prihvaćen Prihvaća se.
23 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 13. Zamjena dužnosti obveznika da poduzme “razumne mjere” s novom obvezom dužnosti bezuvjetne provjere je značajna izmjena standarda, koju nije uvijek bilo moguće provesti, te je stoga i zakonska definicija bila primjerena. Prihvaćen Prihvaća se.
24 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. Zamjena dužnosti obveznika da poduzme “razumne mjere” s novom obvezom dužnosti bezuvjetne provjere je značajna izmjena standarda, koju nije uvijek bilo moguće provesti, te je stoga i zakonska definicija bila primjerena. Prihvaćen Prihvaća se.
25 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. Novi stavak 11. koji adresira sve obveznike sada uspostavlja obvezu postupanja po odlukama i pravilnicima koje tijela navedena u novom stavku 12. donose isključivo u odnosu na kreditne i financijske institucije. Postupak procjene rizika za pojedine obveznike, primjerice pružatelje usluga povezanih s virtualnim valutama, ne mora nužno biti jednak onom koji se provodi u bankama. Prema predloženom rješenju proizlazi da bi svi obbveznici morali imati postupak procjene rizika jednak onome u kreditnim institucijama, što je neodrživo s obzirom da o predmetu poslovanja obveznika ovise rizici kojima je izložen. Stoga je potrebno normu korigirati. Prihvaćen Dodanom odredbom je predviđeno da će se postupak procjene rizika pranja novca i financiranja terorizma za obveznike koji su pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom dodatno urediti pravilnikom.
26 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Čl. 9.e. st. 2. - osoba koja je osuđena ili protiv koje se vodi postupak za “nepravilnosti” ili “nepridržavanje propisa” koji “uređuju poslovanje obveznika” predstavljaju osobitu okolnost koja dovodi u sumnju dobar ugled. Nomotehnički gledano, propisivanje okolnosti koje “osobito dovode do” su uvijek precizno definirane i određene, upravo zbog svoje teže naravi, te ostavljanje otvorene definicije ove vrste ostavlja mogućnost gubitka uvjeta dobrog ugleda za bagatelne povrede. Prihvaćen Prihvaća se. Izmijenjene odredbe članka 9.e. stavka 2. glase: „(2) Sljedeće okolnosti mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe: 1. ako joj je zbog nepoštivanja propisa ukinuta ili odbijena odgovarajuća suglasnost odnosno odobrenje za obavljanje poslova od strane nadležnog tijela 2. ako je pravomoćno osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja propisa kojima se uređuje područje sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili propisa koji uređuju poslovanje obveznika iz članka 9. ovoga Zakona ili 3. ako rukovodi ili je u vrijeme počinjenja djela rukovodila pravnom osobom koja je pravomoćno osuđeno za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka, posebno ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova ili protiv koje se vode postupci iz točke 2. ovoga stavka.“.
27 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Čl. 9.c. st. 2. - Brisanje subjeka iz registra kao posljedica osude prekršaj u predstavlja dodatnu sankciju koja je značajno teža od zaprječene kazne, i potpuno nesrazmjerna, a sve obzirom na cilj i svrhu kažnjavanja propisanu Prekršajnim zakonom i činjenicu da protekom roka rehabilitacije osuđeni se smatra nekažnjavanim, Na rješenje o brisanju obveznik nema pravo žalbe, već samo pokretanja upravnog spora. Prihvaćen Prihvaćeno, izmijenjena odredba članka 9.c. stavka 2. glasi: „(2) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ako je obveznik pravomoćno kažnjen radi teškog djela prekršaja iz članka 150. ovoga Zakona, ako je počinjenjem prekršaja ostvarena imovinska korist ili nastala šteta, kada je prekršaj počinjen u povratu te kada utvrdi da počinitelj i nakon pravomoćnosti ne primjenjuje propisane mjere.“.
28 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Čl. 9.c. st. 1. t. 2.i t.3. - dok god obveznik ispunjava uvjete iz zakona, ne bi ga trebalo brisati, a sve obzirom da je navedeno dio poduzetničke slobode zajamčene Ustavom RH Prihvaćen Odredba je izmijenjena.
29 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Točka 48) h) Ukoliko je intencija zakonodavca bila ovom definicijom obuhvatiti tzv. NFT (non-fungible token) molimo jasniju i tehnički ispravniju definiciju. Prihvaćen Prihvaća se. Točka 48.h je dorađena.
30 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 45. U odnosu na čl. 150. st. 1. t. 70. ističemo da je čl. 9. st. 7. je brisan. Po toj (sada brisanoj) odredbi su obveznici iz članka 9. stavka 2. točke 17. podtočaka k) i l) Zakona (koja je odredba također brisana) morali do 31. siječnja 2020. obavijestiti nadležno tijelo da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta Prihvaćen Prihvaća se, predmetna točka je brisana.
31 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 40. Vezano za čl. 83. st. 1. t. 4. predmetnog Zakona ističemo da se raniji tekst poziva na ovlasti propisane Prekršajnim zakonom, a taj zakon propisuje i vremensko ograničenje trajanja ovakvih mjera. Smatramo da bi svakako valjalo dodati odredbu o vremenskom ograničenju trajanja zabrane, ili makar odrediti u kojem se roku mora podnijeti optužni prijedlog iz nastavne točke. Prihvaćen Predmetna odredba je dorađena na način da je propisano vremensko ograničenje trajanja mjere.
32 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Predlažemo u čl. 9. točki 19. a) i e) predmetnog Zakona brisati "u ime trećih strana" jer u uvodnom dijelu već stoji da se aktivnosti obavljaju "za druge osobe", Prihvaćen Prihvaća se.
33 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Predlaže se izmjena dijela teksta čl. 9. t. 19. predmetnog Zakona za koju smatramo da je u duhu FATF preporuka i hrvatskog jezika te pravnog sustava, tako da glasi: "Pravna osoba ili obrt koji nisu obuhvaćeni stavkom 2. točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga članka, a koji kao poslovnu djelatnost, u svojstvu pružatelja usluga virtualne imovine, obavljaju jednu ili više sljedećih poslovnih aktivnosti za druge fizičke ili pravne osobe, ili za njihovu korist:" Tekst, kako je sada predložen, koji općenito definira "pravnu osobu ili obrt", koji na "profesionalnoj osnovi" "za drugu (…) osobu ili u ime druge (…) osobe obavlja djelatnosti" može se protumačiti kao da je obveznik zastupnik ili čak punomoćnik osobe koja obavlja istu djelatnost za svoje kupce odnosno korisnike, a ne sama osoba koja djelatnost obavlja za kupce/korisnike. Izvorni tekst ( THE FATF RECOMMENDATIONS, str. 133., Terms; definitions) glasi: "Virtual asset service provider means any natural or legal person who is not covered elsewhere under the Recommendations, and as a business conducts one or more of the following activities or operations for or on behalf of another natural or legal person: (...)" Uz to, FATF dokument: "Updated-Guidance-VA-VASP" (str. 25. toč. 61.) tumači pojam: "for on behalf of another natural or legal person” i navodi: " This person for whom or on whose behalf financial services may be conducted may also be referred to as a “user” or "customer” of those services." Dakle, po našem mišljenju naglasak je na pružanju usluga virtualne imovine kao poslovne djelatnosti za (krajnje) kupce odnosno korisnike, pa bi tekst valjalo preformulirati tako da se ne može tumačiti da je korisnik osoba koja nastupa kao posrednik ili zastupnik Virtual asset service providera (primjerice temeljem ugovornog odnosa (eksternalizacije). Prihvaćen Prihvaćeno, odredba je na odgovarajući način preformulirana. „19. Pravna osoba ili obrtnik koji nisu obuhvaćeni točkama 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9. i 14. ovoga stavka, a koji na profesionalnoj osnovi u ime ili za račun druge fizičke ili pravne osobe obavljaju jednu ili više sljedećih djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom: ……..“.
34 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 16. (3) Smatramo da je ranija formulacija bila bolja jer iz nove formulacije proizlazi da se podatak u skladu sa stavkom 2. istog članka, za koji stavak 3. sada omogućava prikupljanje neposredno od stranke te poduzimanje razumnih mjera za provjeru tog podatka, a nova formulacija ponovo vraća na stavak 2. Istog članka odnosno ne omogućava iznimke od stavka 2. Prihvaćen Prihvaća se.
35 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 15. Smatramo da je ranija formulacija bila bolja jer iz nove formulacije proizlazi da se podatak u skladu sa stavkom 1. Istog članka, za koji stavak 2. sada omogućava prikupljanje neposredno od stranke te poduzimanje razumnih mjera za provjeru tog podatka, a nova formulacija ponovo vraća na stavak 1. Istog članka odnosno ne omogućava iznimke od stavka 1. Prihvaćen Prihvaća se.
36 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 13. Smatramo da je ranija formulacija bila bolja jer iz nove formulacije proizlazi da se podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. istog članka, za koji stavak 3. sada omogućava prikupljanje neposredno od stranke te poduzimanje razumnih mjera za provjeru tog podatka, a nova formulacija ponovo vraća na stavke 1. i 2. Istog članka odnosno ne omogućava iznimke od stavaka 1. i 2. Prihvaćen Prihvaća se.
37 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 12. Smatramo da je ranija formulacija bila bolja jer iz nove formulacije proizlazi da se podatak u skladu sa stavcima 1. i 2. istog članka, za koji stavak 3. sada omogućava prikupljanje neposredno od stranke te poduzimanje razumnih mjera za provjeru tog podatka, a nova formulacija ponovo vraća na stavke 1. i 2. istog članka, odnosno ne omogućava iznimke od stavaka 1. i 2. čime se onemogućava Risk based approach. Prihvaćen Prihvaća se.
38 Irina Zovak V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 26. Člankom 47., st. 1 definirano je mjere dubinske analize za PEP osobu obuhvaćaju pribavljanje pisane suglasnosti višeg rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa. Smatramo da nije potrebno prikupljati suglasnosti kod svake dubinske analize iznova ako nije došlo do promjene okolnosti PEPa. Predlažemo da se definira prikupljanje suglasnosti u sljedećim situacijama: 1. kod uspostave poslovnog odnosa PEP osobe 2. kod nastavka poslovnog odnosa klijenta koji je tokom trajanja poslovnog odnosa postao PEP osoba 3. kod nastavka poslovnog odnosa PEP osobe kod koje je došlo do promjene okolnosti (nova PEP funkcija, odstupanje od uobičajenih transakcija, pronalazak negativnih vijesti) Nije prihvaćen Člankom 47. u hrvatsko zakonodavstvo prenesen je članak 20. Direktive (EU) 2015/849. Prema članku 47. stavku 1. točki 1. ZSPNFT-a obveznik je dužan pribaviti pisanu suglasnost višeg rukovodstva obveznika za uspostavu ili nastavak poslovnog odnosa sa strankom koja je PEP ili sa strankom čiji je stvarni vlasnik PEP. Smisao ove odredbe je da se pisana suglasnost višeg rukovodstva obveznika pribavi prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa s PEP-om ili strankom čiji je stvarni vlasnik PEP te u slučajevima kada stranka ili stvarni vlasnik stranke postane PEP tijekom trajanja poslovnog odnosa, a ne prilikom svake redovne dubinske analize stranke. Iz navedenog razloga nije potrebno mijenjati odredbu članka 47. stavka 1. važećeg ZSPNFT-a jer je to pitanje tumačenja propisa. Ovakvo tumačenje u skladu je i s FATF-ovom Preporukom 12. točkom (b) u skladu s kojom bi se od financijskih institucija trebalo zahtijevati da, između ostalog, pribave suglasnost višeg rukovodstva za uspostavljanje (ili nastavljanje, za postojeće stranke) takvog poslovnog odnosa (eng. "Financial institutions should be required... to: (b) obtain senior management approval for establishing (or continuing, for existing customers) such business relationships").
39 Irina Zovak V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Smatramo da osnivački akt nije potreban za prikupljanje s obzirom na ostalu dokumentaciju koja je do već definirana za prikupljanje i dostatna za provjeru podataka klijenata. Nije prihvaćen Predmetna obveza proizlazi iz Preporuka FATF-a, a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Nadalje, dodatno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a propisano je u Akcijskom planu za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22).
40 Irina Zovak V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. Vezano uz pravnu osobu, članak 20. definira prikupljanje podataka za zakonskog zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju. Smatramo da bi bilo prihvatljivo, u slučaju pravne osobe, definirati nalogodavatelja, koji za pravnu osobu ima pravo potpisivanja naloga za obradu transakcija, a koji može imati uži set podataka, s obzirom na to da se transakcija obavlja za pravnu osobu, koja je predmet dubinske analize, zajedno sa stvanim vlasnikom i zastupnicima. Nije prihvaćen Odredbama članka 20. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisana je obveza prikupljanja podataka o zakonskom zastupniku pravne osobe i punomoćniku stoga što su u ime pravne osobe samo zakonski zastupnik i punomoćnik ovlašteni uspostaviti poslovni odnos i zatražiti obavljanje povremene transakcije. Punomoć mora biti ovjerena (čanak 25.).
41 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 48. Kako se ovim člancima mijenjaju članci 150.-153.a, kojima su propisane novčane kazne na način da se iznosi kazni propisuju u iznosima iskazanim u eurima, tražimo kazne propisane za obrtnike propisati u nižim iznosima, najviše do iznosa propisanog za člana uprave ili odgovornu osobu u pravnoj osobi. Propisane kazne važećim Zakonom, kao i prijedloge novih odredbi kazni iskazanih u eurima za obrtnike smatramo nerealno visokima te predlažemo izmjene na način određivanja kazni primijenjen u cijelom nizu zakona tj. najviše do iznosa kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Nije prihvaćen Novčane kazne za počinitelja prekršaja koji je obrtnik ne mogu biti propisane u istom iznosu kao za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Odredbama članka 33. Prekršajnog zakona propisani su opći minimumi i maksimumi novčanih kazni. Za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi s obavljanjem obrta ili druge djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni većem od 500.000,00 kuna. U slučaju u kojem postoje naročito olakotne okolnosti, novčana kazna može biti ublažena do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma za odgovarajuću vrstu okrivljenika. Za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne ili opći minimum ili opći maksimum novčane kazne ili način izračuna novčane kazne, zakonom se za počinitelja prekršaja može propisati i izreći novčana kazna u iznosu za koji ne vrijede ograničenja iz članka 33. stavaka 1. – 9. Prekršajnog zakona.
42 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 47. Kako se ovim člancima mijenjaju članci 150.-153.a, kojima su propisane novčane kazne na način da se iznosi kazni propisuju u iznosima iskazanim u eurima, tražimo kazne propisane za obrtnike propisati u nižim iznosima, najviše do iznosa propisanog za člana uprave ili odgovornu osobu u pravnoj osobi. Propisane kazne važećim Zakonom, kao i prijedloge novih odredbi kazni iskazanih u eurima za obrtnike smatramo nerealno visokima te predlažemo izmjene na način određivanja kazni primijenjen u cijelom nizu zakona tj. najviše do iznosa kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Nije prihvaćen Novčane kazne za počinitelja prekršaja koji je obrtnik ne mogu biti propisane u istom iznosu kao za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Odredbama članka 33. Prekršajnog zakona propisani su opći minimumi i maksimumi novčanih kazni. Za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi s obavljanjem obrta ili druge djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni većem od 500.000,00 kuna. U slučaju u kojem postoje naročito olakotne okolnosti, novčana kazna može biti ublažena do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma za odgovarajuću vrstu okrivljenika. Za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne ili opći minimum ili opći maksimum novčane kazne ili način izračuna novčane kazne, zakonom se za počinitelja prekršaja može propisati i izreći novčana kazna u iznosu za koji ne vrijede ograničenja iz članka 33. stavaka 1. – 9. Prekršajnog zakona.
43 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 46. Kako se ovim člancima mijenjaju članci 150.-153.a, kojima su propisane novčane kazne na način da se iznosi kazni propisuju u iznosima iskazanim u eurima, tražimo kazne propisane za obrtnike propisati u nižim iznosima, najviše do iznosa propisanog za člana uprave ili odgovornu osobu u pravnoj osobi. Propisane kazne važećim Zakonom, kao i prijedloge novih odredbi kazni iskazanih u eurima za obrtnike smatramo nerealno visokima te predlažemo izmjene na način određivanja kazni primijenjen u cijelom nizu zakona tj. najviše do iznosa kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Nije prihvaćen Novčane kazne za počinitelja prekršaja koji je obrtnik ne mogu biti propisane u istom iznosu kao za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Odredbama članka 33. Prekršajnog zakona propisani su opći minimumi i maksimumi novčanih kazni. Za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi s obavljanjem obrta ili druge djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni većem od 500.000,00 kuna. U slučaju u kojem postoje naročito olakotne okolnosti, novčana kazna može biti ublažena do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma za odgovarajuću vrstu okrivljenika. Za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne ili opći minimum ili opći maksimum novčane kazne ili način izračuna novčane kazne, zakonom se za počinitelja prekršaja može propisati i izreći novčana kazna u iznosu za koji ne vrijede ograničenja iz članka 33. stavaka 1. – 9. Prekršajnog zakona.
44 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 45. Kako se ovim člancima mijenjaju članci 150.-153.a, kojima su propisane novčane kazne na način da se iznosi kazni propisuju u iznosima iskazanim u eurima, tražimo kazne propisane za obrtnike propisati u nižim iznosima, najviše do iznosa propisanog za člana uprave ili odgovornu osobu u pravnoj osobi. Propisane kazne važećim Zakonom, kao i prijedloge novih odredbi kazni iskazanih u eurima za obrtnike smatramo nerealno visokima te predlažemo izmjene na način određivanja kazni primijenjen u cijelom nizu zakona tj. najviše do iznosa kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Nije prihvaćen Novčane kazne za počinitelja prekršaja koji je obrtnik ne mogu biti propisane u istom iznosu kao za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Odredbama članka 33. Prekršajnog zakona propisani su opći minimumi i maksimumi novčanih kazni. Za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je počinila u vezi s obavljanjem obrta ili druge djelatnosti ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni većem od 500.000,00 kuna. U slučaju u kojem postoje naročito olakotne okolnosti, novčana kazna može biti ublažena do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma za odgovarajuću vrstu okrivljenika. Za prekršaje za koje je pravno obvezujućim aktom Europske unije određen raspon novčane kazne ili opći minimum ili opći maksimum novčane kazne ili način izračuna novčane kazne, zakonom se za počinitelja prekršaja može propisati i izreći novčana kazna u iznosu za koji ne vrijede ograničenja iz članka 33. stavaka 1. – 9. Prekršajnog zakona.
45 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 33. U članku 61. Zakona također se predlaže sniziti prag s 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura što znači propisati obvezu obrtnika koji su obveznici propisanih mjera obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca o svakoj transakciji vrijednosti veće od 10.000,00 eura i to u roku od tri dana od obavljanja transakcije i dostaviti pritom sve propisane podatke. S obzirom na snižavanje praga za takvu obvezu, proizlazi da će obrtnici računovođe dobar dio svoga radnog vremena posvetiti upravo slanju obavijesti Uredu sa svim traženim podacima. Tražimo zato da se obrtnici od ove obveze u potpunosti izuzmu i da državna tijela nadzor u svrhu ostvarivanja ciljeva ovoga Zakona preuzmu na sebe. Nije prihvaćen U skladu s preporučenom mjerom Odbora stručnjaka Vijeća Europe (MONEYVAL) iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske (neposredni cilj 6, preporučena mjera h)) smanjuje se prag za prijavu gotovinskih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca. Naime, u izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istoga s pragom ograničenja plaćanja odnosno naplate u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog, prag za prijavu gotovinskih transakcija smanjen je na 10.000,00 eura. Nadalje, ističemo kako sukladno članku 55. važećeg Zakona koji propisuje ograničenje u poslovanju s gotovinom, računovođe i ostali obveznici za koje nije propisano izuzeće od primjene predmetnog članka ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, već se takvo plaćanje mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
46 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 24. Postavlja se pitanje zašto člancima 44. i 45. Zakona odstupa od jednakosti subjekata unutar EU pa se treće države (za koje može postojati veći stupanj rizika odnosno manje povjerenje u njihov sustav) sada zamjenjuje tako da će se odnositi na sve treće osobe koje nemaju sjedište u RH (dakle neovisno o tome je li to u ili izvan EU). Smatramo kako bi bilo primjerenije propisati da se trećim osobama smatraju osobe sa sjedištem (nastanom) izvan EU. Nije prihvaćen Razlog izmjena predmetnog članka su zahtjevi Preporuka FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Preporuka 13 FATF-a koja propisuje zahtjeve u svezi korespodentnih odnosa nalaže da se isti zahtjevi provode pri uspostavljanju svih prekograničnih korespondentnih odnosa, što u kontekstu FATF preporuka uključuje sve kreditne ili financijske institucije koje nemaju sjedište u RH.
47 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 23. Postavlja se pitanje zašto člancima 44. i 45. Zakona odstupa od jednakosti subjekata unutar EU pa se treće države (za koje može postojati veći stupanj rizika odnosno manje povjerenje u njihov sustav) sada zamjenjuje tako da će se odnositi na sve treće osobe koje nemaju sjedište u RH (dakle neovisno o tome je li to u ili izvan EU). Smatramo kako bi bilo primjerenije propisati da se trećim osobama smatraju osobe sa sjedištem (nastanom) izvan EU. Nije prihvaćen Razlog izmjena predmetnog članka su zahtjevi Preporuka FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Preporuka 13 FATF-a koja propisuje zahtjeve u svezi korespodentnih odnosa nalaže da se isti zahtjevi provode pri uspostavljanju svih prekograničnih korespondentnih odnosa, što u kontekstu FATF preporuka uključuje sve kreditne ili financijske institucije koje nemaju sjedište u RH.
48 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 11. U članku 20. stavcima 6. i 11. Zakona predlažemo zadržati propisane iznose od 105.000,00 kuna za prikupljanje podataka u okviru dubinske analize te od 200.000,00 kuna za dubinsku analizu uz dodatnu obvezu prikupljanja podatka o svrsi (namjeni) transakcije. Nacrtom predloženo smanjenje praga donosi izrazito veliko povećanje opsega posla za obrtnike u djelatnostima iz članka 9. Zakona. Osobito se to odnosi na računovođe, kojima je brojnim izmjenama zakonskih propisa u posljednjih nekoliko godina opseg posla višestruko povećan jer je veliki broj transakcija njihovih klijenata vezano za upravljanje novčanim sredstvima, i/ili bankovnim računima te prikupljanje sredstava potrebnih za poslovanje. Smatramo da nadzor takvih transakcija, u smislu ciljeva sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma treba biti institucionaliziran a ne prebačen kao obveza i trošak na obrtnike i gospodarstvo. Stoga tražimo izmijeniti Zakon na način da se obrtnike oslobodi provedbe propisanih mjera. Nije prihvaćen Prijedlog da se obrtnike oslobodi provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma je u suprotnosti s: 1. Preporukama FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. 2. Direktivom (EU) 2015/849 i Direktivom (EU) 2018/843, a prema kojima su obveznici provedbe mjera određeni po vrsti djelatnosti, neovisno obavljaju li predmetne djelatnosti kao pravna ili kao fizička osoba. Nadalje, ističemo kako sukladno članku 55. važećeg Zakona koji propisuje ograničenje u poslovanju s gotovinom, računovođe i ostali obveznici za koje nije propisano izuzeće od primjene predmetnog članka ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, već se takvo plaćanje mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
49 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. Ocjenjujemo kako snižavanje iznosa praga u stavku 1. točka 2., sa 105.000,00 kuna na 10.000,00 eura za obrtnike znači povećanje njihovih obveza a time i troškova zbog većeg broja transakcija za koje moraju provesti mjeru dubinske analize stranke. Veći broj transakcija znači za svakog obrtnika koji je obveznik mjera dodatno utrošeno vrijeme njega i njegovih radnika, što se očituje u povećanim troškovima plaća za dio poslova provedbe dubinske analize. Stoga tražimo izmjenu zakonskih odredbi na način da se obrtnike izuzme od obveze provedbe propisanih mjera, odnosno da se propišu mjere koje će omogućiti postizanje ciljeva u smislu smanjenja kaznenih djela na druge načine koji neće opterećivati gospodarstvo. Nije prihvaćen Prijedlog da se obrtnike oslobodi provedbe mjera dubinske analize koje su propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma je u suprotnosti s: 1. Preporukama FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. 2. Direktivom (EU) 2015/849 i Direktivom (EU) 2018/843, a prema kojima su obveznici provedbe mjera određeni po vrsti djelatnosti, neovisno obavljaju li predmetne djelatnosti kao pravna ili kao fizička osoba.
50 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Nije potrebno dodavati predloženi tekst u članku 15. stavak 1. točka 3., jer odredba ove točke već sadrži obvezu prikupljanja podataka o istoj toj namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa. Smatramo kako je nemoguće npr. jednom zlataru utvrditi namjenu i predviđenu prirodu poslovnog odnosa, a svakako je još teže moguće „omogućiti razumijevanje namjene i predviđene prirode poslovnog odnosa“. Nije prihvaćen Podzakonskim aktima koje donose ministar financija, guverner Hrvatske narodne banke i Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga detaljno se razrađuje postupak procjene rizika te mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize koje su obveznici iz financijskog sektora dužni razmotriti kako bi, između ostaloga, mogli utvrditi da su priroda i svrha poslovnog odnosa zakonite i kako bi mogli izraditi potpuniji profil rizičnosti stranke. Obveznici iz nefinancijskog sektora (uključivo i zlatare) prirodu i namjenu poslovnog odnosa utvrđuju sukladno Zakonu i Općim smjernicama za provođenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i financiranja proliferacije koje donosi Financijski inspektorat.
51 HOK V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Predložena izmjena članka 9. zapravo je djelomično preuređenje redoslijeda i opisa pobrojenih obveznika provedbe propisanih mjera, pri čemu su svi dosadašnji obveznici i nadalje ostali obveznici i dužni su provoditi mjere (prema prijedlogu, u značajno povećanom opsegu). Tražimo sve obrtnike, kao mikro gospodarske subjekte izuzeti od obveze provedbe mjera jer one za njih predstavljaju nerazmjerno opterećenje i troškove. Nije prihvaćen Prijedlog da se obrtnike oslobodi provedbe mjera, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma je u suprotnosti s: 1. Preporukama FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. 2. Direktivom (EU) 2015/849 i Direktivom (EU) 2018/843, a prema kojima su obveznici provedbe mjera određeni po vrsti djelatnosti, neovisno obavljaju li predmetne djelatnosti kao pravna ili kao fizička osoba.
52 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Ukazujemo kako je kod predlaganja zakonskih izmjena kojima se stvaraju nove ili povećavaju postojeće obveze obrtništvu odnosno gospodarstvu, osim procjene potrebnih sredstava iz državnog proračuna, potrebno napraviti i analizu dodatnog financijskog opterećenja gospodarstva na koje se, u ovom slučaju prebacuje teret mjera kontrole. Nije prihvaćen Predloženim izmjenama ne stvaraju se nove obveze niti povećavaju postojeće obveze obrtništvu. Jedna od predloženih izmjena je snižavanje praga za obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura. Navedeno snižavanje praga neće bitno utjecati na povećanje obveza ovlaštenim mjenjačima. Predloženo vrijeme stupanja na snagu Zakona je 1. siječnja 2023. kada službena valuta u Republici Hrvatskoj postaje euro. Upravo zbog ulaska u euro zonu procjenjuje se da će se opseg prometa ovlaštenih mjenjača značajno smanjiti. Naime, mjenjački poslovi bazirat će se na stranim valutama zemalja izvan Europske i monetarne unije (EMU). U odnosu na ostale kategorije obrtnika koji su obveznici primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, ističemo kako isti sukladno članku 55. važećeg Zakona, koji propisuje ograničenje u poslovanju s gotovinom, ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, već se takvo plaćanje mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
53 Irina Zovak V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. Zamjenom riječi "visok" u "viši" nejasno je definiran opseg klijenata za koje je potrebno provesti pojačanu dubinsku analizu te se može različito tumačiti. Na ovaj način, može se protumačiti da je za svakog klijenta koji ima min. 1 element višeg rizika potrebno provesti pojačanu dubinsku analizu. S obzirom na to da pojačana dubinska analiza obuhvaća više elemenata te se treba provoditi češće, smatramo neophodnim da isto ostane na razini visokog rizika, dok se zasebno može definirati koji su to elementi koji trebaju generirati visoki rizik, odnosno za koje dodatno vrste rizika treba provesti pojačanu dubinsku analizu. Nije prihvaćen Riječ je o usklađivanju s: Direktivom (EU) 2015/849 – članak 18. Preporukama FATF-a br. 1, 10 i 12 Korištenje pojma „viši rizik“ umjesto „visok rizik“ obuhvaćeno je predmetnim izmjenama i dopunama. Upravo članak 14. Zakona navodi čimbenike rizika povezane sa strankom, geografskim područjem, proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik.
54 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. U točci „18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:“ podtočci b) iza riječi društvo briše se javni bilježnik Predlaže se nova podtočka c) koja glasi: c) javni bilježnik kada sastavlja javnobilježnički akt u vezi: 1. kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata 2. osnivanjem trustova, trgovačkih društava, zaklada ili sličnim pravnim uređenjima 3. pružanjem usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima iz stavka 2. točke 17. podtočke f) ovoga članka Obrazloženje: Zakonom o javnom bilježništvu(NN 78/93,29/94,162/98,16/07,75/09,120/16,57/22)(dalje:ZJB) odredbom članka 2. propisana je nadležnost javnih bilježnika: „Javno bilježnička služba sastoji se u službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava, u službenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na čuvanje isprava, zatim novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka određenih zakonom. U javnobilježničku službu spada i obavljanje drugih poslova predviđenih ovim zakonom.“ U stavku 2 :“Javnobilježničku službu obavljaju javni bilježnici kao samostalni i neovisni nositelji te službe, koji imaju svojstvo osoba javnog povjerenja“. Javni bilježnici su nepristrani povjerenici stranaka, što znači da sve stranke koje zatraže službeno obavljanje javnobilježničke radnje su za javnog bilježnika iste , niti jedna stranka nije stranka javnog bilježnika tako da se ne može govoriti o sudjelovanju javnog bilježnika u ime svoje stranke. Odredbom članka 110. ZJB propisano je da javni bilježnik može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice,čekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire i dragocjenosti, a dužan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu sastavljanja javnobilježničkog akta predani zato da bi ih izručio izvjesnoj osobi ili da bi ih položio kod određene vlasti. U ZJB –u je propisan način postupanja . Javni bilježnik može zastupati stranku pred sudom i drugim javnim tijelima samo ako je to u svezi s ispravom koju je on sastavio, a to zastupanje znači samo predaja isprava u javne registre i niti jednu drugu radnju(žalbu i sl ) ne može sačiniti. Ovlast odnosno djelatnost odvjetnika propisan je odredbom članka 3. Zakona o odvjetništvu(NN 9/94,117/08,50/09,75/09,18/11,126/21)(dalje :ZO): „Odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći,a osobito: - davati pravne savjete - sastavljati isprave(ugovore,oporuke,izjave i dr) - sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge,zahtjeve,molbe,izvanredne pravne lijekove i druge podneske - zastupati stranke“. U odredbi članka 5.ZO-a propisano je da:“Pružanje pravne pomoći kao zanimanjem smiju se baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugačije određeno.“ Iz navedenog možete utvrditi da javni bilježnici i odvjetnici nemaju istu ulogu u obavljanju pravne djelatnosti. Javnim bilježnici su osobe javnog povjerenja obzirom da obavljaju prenesenu nadležnost od strane Države i drugim zanimanjem izvan propisanog u članku 2. ne mogu se baviti. Odvjetnici mogu upravljati novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke otvarati i upravljati bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima prikupljati sredstva potrebna za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom baviti se poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima, dok javni bilježnici bi za takove radnje bili stegovno odgovorni obzirom da bi obavljali službene radnje protivne ZJB-u te bi izgubili dozvolu za rad. Zbog navedenog predlažemo odvajanje od odvjetnika i odvjetničkih društava kao i navođenje samo kontrole iz djelatnosti javnog bilježnika. Nije prihvaćen Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT) u hrvatsko zakonodavstvo preuzete su četvrta i peta direktiva koje se bave sprječavanjem pranjem novca - Direktiva (EU) 2015/849 i Direktiva (EU) 2018/843. Radi pojačanja djelotvornosti borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, pravni akti EU usklađeni su s međunarodnim standardima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te širenja oružja koje je donio FATF u veljači 2012. („revidirane preporuke FATF-a”). Stranka je u ZSPNFT definirana kao osoba koja uspostavlja ili već ima uspostavljen poslovni odnos kod obveznika. Definicija uključuje i stranku koja obavlja povremenu transakciju, međutim, javni bilježnici sa strankom uvijek uspostavljaju poslovni odnos. U Zakonu o javnom bilježništvu stranka je definirana kao svaka osoba koja od javnog bilježnika zahtijeva: sastavljanje javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima ona sudjeluje, sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili kojima je bio nazočan javni bilježnik, izdavanje potvrde o činjenicama koje posvjedočuje javni bilježnik, poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika utvrđene ovim ili drugim zakonom (članak 1.a Zakona o javnom bilježništvu). Preporukom FATF-a 22 (nefinancijski sektor i samostalne profesije: dubinska analiza stranke) propisane su situacije u kojima se preporuke 10, 11, 12, 15 i 17 primjenjuju na ovu grupu obveznika. Njima su obuhvaćeni standardi i mjere koje se odnose na: dubinsku analizu stranke, vođenje evidencije, pojačanu dubinsku analizu ako je stranka ili stvarni vlasnik politički izložena osoba, procjenu rizika koji bi mogao proizaći iz novih tehnologija i poštivanje kriterija propisanih za oslanjanje na treću stranu. Nabrojane preporuke odvjetnici, javni bilježnici, ostali neovisni pravni stručnjaci i računovođe primjenjuju kada pripremaju ili izvršavaju transakciju za svoju stranku u vezi sa: kupnjom i prodajom nekretnina, upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom, upravljanjem bankovnim računima, štednim ulozima ili računima za poslovanje s financijskim instrumentima, prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, djelovanje ili upravljanje trgovačkim društvom, osnivanjem, djelovanjem ili upravljanjem pravnim osobama ili uređenjima, te kupnjom i prodajom poslovnih subjekata. Preporukom 23 (Nefinancijski sektor i samostalne profesije: ostale mjere) propisana je primjena preporuka 18 do 21 na nefinancijski sektor i samostalne profesije od kojih su za javne bilježnike mjerodavni standardi i mjere koje se odnose na: unutarnju kontrolu, visoko rizične države, prijavljivanje sumnjivih transakcija, otkrivanje informacija i povjerljivost. Odvjetnici i javni bilježnici postupaju prema odredbama ZSPNFT samo kada za stranku obavljaju financijsku transakciju ili transakciju koja uključuje nekretnine ili pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije u vezi s kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata, upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima i drugom imovinom, otvaranjem bankovnih računa, štednih uloga i računa za poslovanje s financijskim instrumentima, prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje ili upravljanje trgovačkim društvom, osnivanjem ili upravljanjem trustom, trgovačkim društvom, zakladom i sličnim pravnim uređenjem.
55 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 32. Članak 56. stavak 3. Predlaže se izmjena stavka 3. na način da odražava situacije mogu nastati/nastaju u praksi. Trenutno zakonski okvir uvažava da mogu postojati opravdani razlozi kada obveznik nije u mogućnosti dostaviti obavijest prije obavljanja transakcije, ali onda se ta mogućnost zanemaruje određenjem da se obavijest mora dostaviti nakon obavljanja, a najkasnije slijedeći radni dan. Uvjetu dostave obavijesti najkasnije slijedeći radni dan nakon obavljanja transakcije nije moguće udovoljiti kada se sumnja utvrdi u okviru procesa stalnog praćenja poslovnog odnosa, u kojem slučaju su obveznici izloženi potencijalnom prekršajnom progonu. Slanju obavijesti o sumnjivoj transakciji prethodni procesi detektiranja potencijalno sumnjive transakcije, analiza poslovnog odnosa te evaluacija da li se radi o sumnjivoj transakciji, a u okviru kojeg procesa je ponekad potrebno prikupiti i dodatne informacije te proces traje određeno vrijeme . Dodatno preporuka FATF-a ne spominje konkretan rok. Propisuje pravodobnu obavijest kada postoji osnovana sumnja. REPORTING OF SUSPICIOUS TRANSACTIONS 20. Reporting of suspicious transactions * If a financial institution suspects or has reasonable grounds to suspect that funds are the proceeds of a criminal activity, or are related to terrorist financing, it should be required, by law, to report promptly its suspicions to the financial intelligence unit (FIU). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naime, FATF standardi koriste izričaj „promptly“, odnosno bez odgode, dok Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma obvezniku omogućava da u slučaju kada nije mogao prijaviti sumnjivu transakciju prije njena izvršenja istu prijavi Uredu za sprječavanje pranja novca „nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan“.
56 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. Predlaže se dopuna stavka 4. članka 41. na sljedeći način: (4) Obveznik je dužan s trećom osobom sklopiti pisani sporazum o dostavi podataka i dokumentacije iz stavaka 1. i 3. ovog članka. Iznimka od pisanog sporazuma su javni bilježnici kada rade identifikaciju i ovjeru identifikacijskog dokumenta fizičke osobe u kojem slučaju stranka može sama obvezniku dostaviti ovjerenu kopiju identifikacijskog dokumenta. Obrazloženje: Javni bilježnici su osobe od javnog povjerenja te stoga nema razloga da vezano za identifikaciju i ovjeru preslike ID dokumenta sklapa obveznik s JB neki posebni sporazum. Ovjereni JB dokumenti koriste se u drugim brojnim postupcima bez potrebe sklapanja pisanog sporazuma. Također, radi se o sporadičnoj jednokratnoj potrebi identifikacije i ovjere dokumenta, te nije poslovno sklapati sporazum za pojedinačna postupanja JB (npr. ukoliko iza umrle stranke treba sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju isplatiti sredstva, nasljednika koji ne može doći kod obveznika radi identifikacije jer je možda na drugom kontinentu može identificirati i dokument ovjeriti JB, te stranka može te dokumente poslati obvezniku poštom. U takvim je slučajevima apsurdno sklapati sporazum s JB (kao i npr. u slučaju promjene zastupnika već postojeće stranke) jer se radi o jednokratnoj identifikaciji i ovjeri. Nije prihvaćen Ratio legis odredbe stavka 4. koji se dodaje u članak 41. Zakona je osigurati pravo obveznika da na vlastitu inicijativu ili na traženje nadzornog tijela ili Ureda za sprječavanje pranja novca od treće osobe dobije podatke i dokumentaciju na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke.
57 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Članak 23. stavak 6. Uz sve podatke o pravnoj osobi i njezinim stvarnim vlasnicima te izvatke iz sudskog registra i registra stvarnih vlasnika koje je obveznik dužan prikupiti, smatramo da je dodatno pribavljanje osnivačkog akta prekomjerno budući da su podaci iz tog dokumenta, potrebni za dubinsku analizu, sadržani u prethodno navedenoj dokumentaciji. Stoga predlažemo da se izostavi odredba o obvezi prikupljanja osnivačkog akta. Obveza prikupljanja osnivačkih akata od pravnih osoba kod dubinske analize otegotna je za obveznike SPNFT-a prvenstveno jer nema mogućnosti provjere da li je riječ o zadnjoj verziji takvog akta te se vidi potencijalni problem kod dobivanja originala takvih akata od ispitanih subjekata. Podredno, ukoliko predlagatelj zakona inzistira na ovakvoj odredbi, predlažemo da se obveza prikupljanja svede na prikupljanje preslike osnivačkog akta, koju će zasigurno biti lakše pribaviti te izmijeniti članak na način da se uvažava načelo proporcionalnosti i obvezu prikupljanja osnivačkog akta predvidjeti u slučaju da obveznik iz druge dostupne dokumentacije (izvadak iz sudskog registra i/ili Registra stvarnih vlasnika) ne može prikupiti potrebne podatke (što je obično slučaj kada je osnivač strana pravna osoba iz države gdje nema javno dostupnih podataka iz sudskog/trgovačkog registra ili kod složenih vlasničkih struktura). Nije prihvaćen Predmetna obveza proizlazi iz Preporuka FATF-a, a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Nadalje, dodatno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a propisano je u Akcijskom planu za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22).
58 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. Prag od 1.000 EUR koji se uvodi samo za one koji posluju s virtualnim valutama nije svrsishodna izmjena već stavlja jednu kategoriju obveznika u nepovoljniji položaj (veći su troškovi compliancea) od ostalih. Predlaže se brisati. Nije prihvaćen FATF Preporuke koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma za obveznike koji obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom propisuju da isti, među ostalim, dubinsku analizu provode sukladno Preporuci 15 (Nove tehnologije), kriterij 15.9 koji se poziva na: Preporuku 10 (Dubinska analiza stranke) – kod povremenih transakcija u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 1.) Preporuku 16 (Bezgotovinski prijenosi) – kod povremenih transakcija koje predstavljaju prijenose virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 2.). Slijedom navedenog, primjedba se ne prihvaća.
59 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Točke 52. i 53. sadrže pojam "korištenje vlasničkog kapitala" bez definiranja tog pojma ili obrazloženja zašto bi isti uopće bio uvršten na ovom mjestu. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. 52) razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja uz korištenje vlasničkog kapitala 53) razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu jest sklapanje ugovora o kupnji ili prodaji virtualne imovine s trećim stranama u zamjenu za drugu virtualnu imovinu uz korištenje vlasničkog kapitala Gore navedene definicije su doslovni prijevod iz Prijedloga uredbe EU o kriptoimovini (MiCA) upravo zato da bi se naglasilo da su regulirane one djelatnosti koje pružatelj usluga obavlja s trećim stranama za svoj račun. U lipnju 2022. godine Predsjedništvo Vijeća EU i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o MiCA prijedlogu čime su ujedno završeni trijalozi suzakonodavaca. MiCA prijedlogom EU zakonodavstvo uskladit će se sa FATF Preporukama koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
60 UDRUGA HRVATSKIH MJENJAČA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 33. Smatramo da nije potrebno iznos za prijavu gotovinskih transakcija smanjiti na 10.000,00 eur, što je značajno smanjenje, uzimajući u obzir činjenicu da je preporučena mjera MONEYVAL-a razmotriti njihov prijedlog za smanjenje navedenog iznosa na 10.000,00 eur. Za obveznike bi to značilo operativno značajno povećanje broja prijava gotovinskih transakcija i smatramo da bi snižavanje iznosa za prijavu gotovinskih transakcija na 15.000,00 eur bilo primjereno, a što je također značajno smanjenje iznosa u odnosu na trenutno propisani. Također, smanjen je iznos za dubinsku analizu povremene transakcije sa 105.000,00 kn na 10.000 eur, propisan u članku 16. stavak 1. točka 2., što bi značilo da su obveznici sukladno ovim izmjenama dužni procijeniti rizik povezan s provođenjem povremene transakcije u vrijednosti 10.000,00 eur sukladno članku 14. stavak 1. što uključuje i povezane transakcije. Ukoliko obveznik ocijeni viši/visok rizik kod transakcije u vrijednosti od 10.000 eur, bit će dužan poduzeti dodatne mjere umanjenja rizika čime je zakonski uvedena dodatna mjera za umanjenje rizika na iznosu od 10.000,00 eur. Stoga smatramo da je nepotrebno dodatno imati isti prag za prijavu gotovinske transakcije. Nije prihvaćen U skladu s preporučenom mjerom MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske (neposredni cilj 6, preporučena mjera h)) smanjuje se prag za prijavu gotovinskih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca. Naime, u izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istoga s pragom ograničenja plaćanja odnosno naplate u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog, prag za prijavu gotovinskih transakcija smanjen je na 10.000,00 eura.
61 Alice in Blockchains - Udruga za fintech, kriptovalute i blockchain V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. U odnosu na članak 9. kojim se mijenja članak 16., nije jasno čime se opravdava „treshold“ od 1.000,00 EUR koji se uvodi kao prag provođenja dubinske analize isključivo u odnosu na obveznike koji obavljaju poslove povezane s virtualnom imovinom. Takvo ograničenje nije obrazloženo nikakvim legitimnim ciljem, odnosno nije razjašnjeno zbog čega se radi razlika u odnosu na ostale obveznike, kod kojih je rizik pranja novca i financiranja terorizma značajno veći (primjerice gotovinske transakcije kod ovlaštenih mjenjača). Transakcije povezane s virtualnom imovinom (kriptovalutama) upravo omogućuju jednostavno praćenje toka transakcije, zbog korištenja blockchain tehnologije gdje je svaki prijenos javan, pa predlažemo da se navedeno uzme u obzir i ne diskriminira pružatelje ovih usluga u odnosu na druge obveznike predmetnog zakona. Nije prihvaćen FATF Preporuke koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma za obveznike koji obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom propisuju da isti, među ostalim, dubinsku analizu provode sukladno Preporuci 15 (Nove tehnologije), kriterij 15.9 koji se poziva na: Preporuku 10 (Dubinska analiza stranke) – kod povremenih transakcija u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 1.) Preporuku 16 (Bezgotovinski prijenosi) – kod povremenih transakcija koje predstavljaju prijenose virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 2.). Slijedom navedenog, primjedba se ne prihvaća.
62 Alice in Blockchains - Udruga za fintech, kriptovalute i blockchain V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U odnosu na novi članak 9b, stavak 4. i 5., nije jasno da li se uvjeti iz navedenih stavaka imaju tumačiti kumulativno, osobito u odnosu na strane subjekte koje pružaju uslugu u Hrvatskoj. Naime, stavak 4. dozvoljava passporting usluge, dok stavak 5. zahtjeva određeni poslovni nastan u RH. U odnosu na stavak 2., izuzetno je olakšan pristup stranih subjekata tržištu RH, a na štetu domaćih subjekata, jer se ne zahtjeva postupak registriranja. U regulatornim okvirima drugih EU država uglavnom je prisutan princip da nema potrebe za registracijom (eventualno notifikacija regulatoru kad je riječ o passportingu usluge), dok je u slučajevima opisanim u stavku 5. gotovo uvijek potrebna registracija pri domaćem regulatoru (i naravno određeni entitet, podružnica ili društvo). Predlažemo da se razmotri prilagodba navedenih odredaba europskom standardu. Nije prihvaćen Članak 9.b stavak 5. dodatno razrađuje uvjete kada se smatra da je djelatnost obavljena u RH. Stavak 2. istoga članka iznimno dozvoljava tzv. passporting usluge, ali isključivo ako je taj pružatelj usluge već registriran ili licenciran od strane nadležnog tijela svoje matične države članice. Naime, ovim zakonom se ne regulira osnovno poslovanje navedenih pružatelja usluga te HANFA za strane subjekte ne može biti nadležno tijelo. Na ovaj način se osigurava da usluge u RH mogu pružati samo oni subjekti koji su u svojim matičnim državama nadzirani u odnosu na mjere, radnje i postupke sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
63 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 45. Propisan je izuzetno visok broj teških prekršaja, čak 70, a zapriječene kazne su izuzetno visoke do 132.000 EUR po prekršaju. Prijedlog je razvrstati ovu točku na više klasa prekršaja po težini i prilagoditi zapriječene kazne . Nije prihvaćen U skladu s člancima 59. i 60. Direktive (EU) 2015/849, odredbama članka 150. stavka 1. ZSPNFT obuhvaćeni su prekršaji iz područja dubinske analize stranke, prijave sumnjivih transakcija, vođenja evidencije i unutarnje kontrole. Za obveznika koji je pravna osoba novčana kazna je propisana u rasponu od 4.640,00 do 132.720,00 eura. U slučaju u kojem postoje naročito olakotne okolnosti, novčana kazna može biti ublažena do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma za odgovarajuću vrstu okrivljenika. Zbog odredaba Direktive, nijedan od prekršaja iz članka 150. Zakona ne može biti premješten u prekršaje iz članka 151. Zakona za koje je novčana kazna propisana u rasponu od 3.310,00 do 106.170,00 eura.
64 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. Smatramo da je i ovdje potpuno nepotrebno prikupljanje akta o osnivanju trusta. Nije prihvaćen Predmetna obveza proizlazi iz Preporuka FATF-a, a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Nadalje, dodatno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a propisano je u Akcijskom planu za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22).
65 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. Smatramo da je iznos od 1000 EUR pri povremenoj transakciji ili međusobno povezanim transakcijama nakon kojeg je nužno raditi dubinsku analizu iznimna promjena u odnosu na iznos trenutno važećeg limita od 105.000 kn. Također, ovaj limit je značajno manji od limita određenog za druge obveznike. Primjerice taj limit je 2.000 EUR za pružatelje usluga igara na sreću, dok ovlašteni mjenjači koji rade isključivo gotovinom, koja je u potpunosti anonimna i čiji je tok gotovo nemoguće pratiti za razliku od toka virtualnih valuta, imaju obvezu od iznosa 2.000 EUR tek provesti identifikaciju stranke, a dubinsku analizu tek za iznose 10.000 EUR i veće. S obzirom na navedeno, smatramo da usluge povezane s virtualnom imovinom, čiji se tokovi mogu pratiti, ne predstavljaju u odnosu na npr. mjenjače gotovinom viši rizik, a dakako ne toliko viši rizik koji bi zahtijevao deseterostruko niži limit iznosa transakcije prije pune dubinske analize. Nije prihvaćen FATF Preporuke koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma za obveznike koji obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom propisuju da isti, među ostalim, dubinsku analizu provode sukladno Preporuci 15 (Nove tehnologije), kriterij 15.9 koji se poziva na: Preporuku 10 (Dubinska analiza stranke) – kod povremenih transakcija u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 1.) Preporuku 16 (Bezgotovinski prijenosi) – kod povremenih transakcija koje predstavljaju prijenose virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 2.). Slijedom navedenog, primjedba se ne prihvaća.
66 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Čl. 9.e. st. 1. t. 3. neprecizna definicija - osoba koja je “teže” i “sustavno” povrijedila odredbe zakona nema uvjete dobrog ugleda, a sve obzirom da su prekršaji i kaznena djela detaljno i precizno utvrđeni zakonima te klasificirani po težini. Norma ostaje interpretativna za regulatora u branši koja tek uvodi fit & proper proceduru, a posljedice pogrešnih procjena o tome što bi predstavljalo navedene okolnosti su izuzetno otegotne za obveznika. Nije prihvaćen Procjena ovisi o nalazima nadzora. Nisu samo prekršajne odredbe relevantne za procjenu dobrog ugleda.
67 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Čl. 9.b. st. 3. i st. 5. - Ograničenje tržišnog natjecanja putem nametanja dužnosti vođenja društva koje posluje s virtualnom imovinom u Hrvatskoj, što je protivno temeljnim načelima EU o slobodi tržišta. Nije prihvaćen Obzirom da se uvodi obveza registracije, te da HANFA nad pružateljima usluga povezanih s virtualnom imovinom ima nadzorne ovlasti, bitno je osigurati da putem fizičke prisutnosti pružatelji usluga budu na raspolaganju nadležnom tijelu za nadzorne aktivnosti. Ta praksa je uobičajena i u Europskoj uniji (zahtjev da društvo ne može biti registrirano u državi kao p.o.box), kako bi se izbjegla regulatnorna arbiraža i pro forma registracija u državama s manjim regulatornim zahtjevima.
68 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 40. Vezano za čl. 83. st. 5. predmetnog Zakona matramo da bi bilo uputno dopustiti pravo na žalbu. Neovisno o tome, ovdje se regulira pravo protiv rješenja „iz stavka 3.“, pa je nejasno ima li obveznik pravo žalbe ili kakvo drugo pravo protiv rješenja iz stavka 1. točke 2. ovog članka. Također je nejasno da li se mjere iz stavka 1. ovog članka (osobito privremene zabrane iz st. 1. točke 2.) izriču rješenjem ili kakvim drugim pojedinačnim aktom, te ima li obveznik na raspolaganju kakav pravni lijek ili nema. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti ovu primjedbu obzirom da je pokretanje upravnog spora jedini pravni lijek u slučaju rješenja HANFA-e i HNB-a.
69 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. Iako je odredba čl. 16. st. 2. t. 2. predmetnog Zakona u skladu s FATF preporukom broj 10 (FATF Recomendations str.78 toč. 7. (a) smatramo da bez detaljnije regulacije u provedbi, može dovesti do pravne nesigurnosti. Ne postoji službeni „tečaj“ virtualnih valuta. Njihova protuvrijednost u fiducijarnim valutama podložna je velikim i čestim promjenama, ovisno i o odnosu ponude i potražnje. Ista količina određene kriptovalute mogla bi tijekom istog dana iznositi i više i manje od 1000 EUR. Bez nekog referentnog "tečaja" ili bez jasnije razrađenih kriterija za ocjenu vrijednosti transakcije može doći do situacija u kojima obveznici neće moći ocijeniti je li njihovo postupanje sukladno ili protivno ovoj odredbi. Nije prihvaćen FATF Preporuke koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma za obveznike koji obavljaju djelatnosti povezane s virtualnom imovinom propisuju da isti, među ostalim, dubinsku analizu provode sukladno Preporuci 15 (Nove tehnologije), kriterij 15.9 koji se poziva na: Preporuku 10 (Dubinska analiza stranke) – kod povremenih transakcija u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 1.) Preporuku 16 (Bezgotovinski prijenosi) – kod povremenih transakcija koje predstavljaju prijenose virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 EUR i većoj (propisano u članku 16. stavku 2. točki 2.). Slijedom navedenog, primjedba se ne prihvaća.
70 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U točkama 52) i 53) nije jasno zbog čega se normira "korištenje vlasničkog kapitala" kao bitno. Nije prihvaćen Definicije su doslovni prijevod iz Prijedloga uredbe EU o kriptoimovini (MiCA) koje definiraju aktivnosti koje će biti predmet regulacije upravo zato da bi se naglasilo da su regulirane one djelatnosti koje pružatelj usluga obavlja s trećim stranama za svoj račun. U lipnju 2022. godine Predsjedništvo Vijeća EU i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o MiCA prijedlogu čime su ujedno završeni trijalozi suzakonodavaca. MiCA prijedlogom EU zakonodavstvo uskladit će se sa FATF Preporukama koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
71 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U točkama 52) i 53) brisati riječi "uz korištenje vlasničkog kapitala". Nije prihvaćen Definicije su doslovni prijevod iz Prijedloga uredbe EU o kriptoimovini (MiCA) koje definiraju aktivnosti koje će biti predmet regulacije upravo zato da bi se naglasilo da su regulirane one djelatnosti koje pružatelj usluga obavlja s trećim stranama za svoj račun. U lipnju 2022. godine Predsjedništvo Vijeća EU i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o MiCA prijedlogu čime su ujedno završeni trijalozi suzakonodavaca. MiCA prijedlogom EU zakonodavstvo uskladit će se sa FATF Preporukama koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
72 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Smatramo da rješenje u čl. 9. c. st. 5. predmetnog Zakona nije procesno rješenje već rješenje kojim se odlučuje o pravima i obvezama stranke. Upravo stoga, protiv takvog rješenja bi morala biti dopuštena žalba. Nije prihvaćen Slažemo se da se predmetnim rješenjem odlučuje o pravima i obvezama stranke. Međutim, prema Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN 140/05, 154/11, 12/12) pravni lijek na rješenja HANFA-e je pokretanje upravnog spora.
73 Electrocoin d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Čl. 9.a st. 5. prethodno odobrenje HANFA-e temeljem upisa u registar pružatelja usluga je uvjet za upis (novih) djelatnosti u sudski registar, a pitanje društava koja već imaju upisane postojeće djelatnosti u sudski registar po staroj nomenklaturi (stečena prava) je riješeno u prijelaznim i završnim odredbama kao dužnost podnošenja brisanja iz registra U Članku 9.b, Stavak 2., u vezi sa stavkom 4. i 5. Iz navedenih odredaba koje se odnose na poslovanje stranih subjekata u RH nije jasno da li se na te subjekte primjenjuje tzv. passporting u slučajevima članka 9.b, stavka 2., 4. i 5. Zakona (članak 4. u Prijedlogu zakona o izmjenama) i da li one moraju prilagoditi svoje poslovanje onome propisanom HR Zakonom te registirati se u konačinici ako djeluju u RH na način određen u stavku 4. i 5. Smatramo da je postupak registracije navedenih subjekata višestruko lakši (dostava određene dokumentacije i potvrda o registraciji/licenci matične države) od osoba koje prvi puta prolaze registraciju u RH. Mi smatramo da je ovaj pristup gdje se nadležno tijelo strane države, u ovom slučaju RH iz perspektive stranca, treba samo obavijestiti o registraciji u matičnoj državi idejno ispravan ako će biti ujednačen u EU. Trenutna praksa ostalih zemalja članica je pokazala da one od stranaca, npr. nas, generalno traže potpuni postupak registracije, a ne samo ovakvu obavijest, ako želimo usmjereno obavljati djelatnost na području njihove nadležnosti. Ako i ostale države članice neće preći na ovaj model, onda će situacija biti takva da će strancima biti iznimno lagano početi rad u RH uz jednu registraciju u svojoj vlastitoj državi, dok će nama ostati teško ili gotovo nemoguće ishoditi isto zbog zahtjeva za punom registracijom/licenciranjem u drugim državama članicama gdje bi htjeli npr. imati ciljani marketing, prodajnu prisutnost, i sl. Dakle, norma ne razjašnjava koja je razlika između stavaka 4. i 5., odnosno postavljaju li se navedeni zahtjevi samo u odnosu na domaće subjekte, ili i strani subjekti koji pružaju uslugu na području RH na jedan od navedenih načina ipak u konačnici podliježu upisu u registar iz članka 9.a. Predlažemo jasnije normirati. Nije prihvaćen Članak 9.b stavak 5. dodatno razrađuje uvjete kada se smatra da je djelatnost obavljena u RH. Stavak 2. istoga članka iznimno dozvoljava tzv. passporting usluge, ali isključivo ako je taj pružatelj usluge već registriran ili licenciran od strane nadležnog tijela svoje matične države članice. Naime, ovim zakonom se ne regulira osnovno poslovanje navedenih pružatelja usluga te HANFA za strane subjekte ne može biti nadležno tijelo. Na ovaj način se osigurava da usluge u RH mogu pružati samo oni subjekti koji su u svojim matičnim državama nadzirani u odnosu na mjere, radnje i postupke sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
74 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Predlaže se u čl. 4. t. 53. predmetnog Nacrta Zakona brisati pojam "korištenje vlasničkog kapitala" ili pojasniti što u ovom kontekstu isti znači. Nije prihvaćen Definicije su doslovni prijevod iz Prijedloga uredbe EU o kriptoimovini (MiCA) koje definiraju aktivnosti koje će biti predmet regulacije upravo zato da bi se naglasilo da su regulirane one djelatnosti koje pružatelj usluga obavlja s trećim stranama za svoj račun. U lipnju 2022. godine Predsjedništvo Vijeća EU i Europski parlament postigli su privremeni dogovor o MiCA prijedlogu čime su ujedno završeni trijalozi suzakonodavaca. MiCA prijedlogom EU zakonodavstvo uskladit će se sa FATF Preporukama koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.
75 Porobija & Špoljarić d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 17. Smatramo da bi predložena zakonska odredba, radi preciznosti, trebala urediti i pitanje stvarnog vlasnika kada se radi o obrtu, posebice kada dvije ili više osoba obavljaju zajednički obrt. Isto vrijedi i za pitanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nije prihvaćen Obveznici su dužni utvrditi stvarnog vlasnika stranke koja je trgovačko društvo (osim ako je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica ili u trećoj državi u kojoj vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u EU), udruga, zaklada, ustanova, umjetnička organizacija, komora, sindikat, udruga poslodavaca, politička stranka, zadruga, kreditna unija ili vjerska zajednica. Ne postoji ratio legis za uvođenje u popis poslovnih subjekata iz članka 28. Zakona obrtnika, fizičkih osoba koje se bave slobodnim zanimanjima i individualnih poljoprivrednika.
76 Porobija & Špoljarić d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 9. Smatramo da je potrebno preciznije zakonsko uređenje čl. 16., st. 1., toč. 1., s obzirom da ostaje nejasnim da li se mjere dubinske analize stranke moraju, sukladno zakonu, obavljati prilikom svakog uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom ili je isto vezano uz određeni cenzus ili okolnosti iz narednih točaka st. 1. ovog članka. Nije prihvaćen Odvjetnici primjenjuju mjere dubinske analize stranke: pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom; ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno dobivenih podataka o stranci i uvijek kada u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na sva propisana izuzeća i vrijednost transakcije. U nabrajanju je ispuštena obveza provođenja dubinske analize stranke koja obavlja povremenu transakciju u vrijednosti od 105.000,00 kuna ili većoj stoga što odvjetnici uvijek uspostavljaju poslovni odnos sa strankom, nemaju povremenih stranaka. Povremena transakcija je transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa (članak 4. točka 32. Zakona). Nacrtom prijedloga zakona snižava se minimalni prag za povremenu transakciju na 10.000,00 eura.
77 Porobija & Špoljarić d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 28. Smatramo da je "izvor imovine" potrebno preciznije odrediti, zbog mogućih nedoumica u praksi. Nije prihvaćen U smislu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma imovinom se smatra: imovina svake vrste, bilo fizička ili ne, pokretna ili nepokretna, materijalna ili nematerijalna i pravni dokumenti ili instrumenti u bilo kojem obliku, uključujući elektronički ili digitalni, kojima se dokazuje vlasništvo nad imovinom ili udio u imovini te vrste (članak 4. točka 16.).
78 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 36. Predlažemo i izmjenu Članka 76. i to: naš je prijedlog da se postojeća odredba u dijelu koji glasi: U slučajevima koji se odnose na istu stranku i istu transakciju, a u kojima sudjeluju dva ili više obveznika, ne primjenjuje se zabrana razmjene informacija iz članka 74. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona između kreditnih i financijskih institucija te između obveznika koji obavljaju profesionalne djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 18. ovoga Zakona, pod uvjetom da: 1. su osnovani u državi članici ili trećoj državi koja provodi mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma jednakovrijedne odredbama iz ovoga Zakona 2. obavljaju istu vrstu djelatnosti ili pripadaju istoj kategoriji profesionalne djelatnosti i 3. podliježu obvezama za zaštitu profesionalne i poslovne tajne i osobnih podataka. Iznimke od obveze čuvanja poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne promijeni tako da se izbriše dio teksta „na istu stranku i“. Naime, u praksi smo imali vrlo malo slučajeva u kojima bi se ostvarili uvjeti definirani postojećom odredbom Zakona, a veliki broj slučajeva u kojima smo imali dvije stranke u istoj transakciji. Također, budući da trenutni zakonski okvir RH ne pruža zakonsku osnovu za razmjenu podataka u korespondentnom odnosu, predlažemo uz već navedenu izmjenu, dodati u članak 76. novi stavak 2. koji glasi: (2( Dostava podataka, informacija i dokumentacije korespondentnoj banci ne predstavlja odavanje poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilježničke, odvjetničke ili druge tajne. Nije prihvaćen Člankom 76. u Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma implementirana je odredba članka 39. stavka 5. Direktive (EU) 2015/849. Izuzetci od obveze čuvanja povjerljivosti podataka propisani su raznim propisima; primjerice Zakonom o kreditnim institucijama itd. i za korespondentne odnose ih nije potrebno posebno propisivati ovim Zakonom.
79 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 32. Predlažemo da se iznimka propisana stavkom 8. Članka 56. proširi i na stavak 1 istog članka. "Obveznik iz članka 9. ovoga Zakona dužan je suzdržati se od obavljanja sumnjive transakcije iz stavka 1. ovoga članka kada zna, sumnja ili ima razloga sumnjati da u vezi sa sumnjivom transakcijom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma." Suzdržavanje od obavljanja transakcije može također rezultirati otkrivanjem informacije stranci da je Uredu bio ili će biti dostavljen podatak, informacija ili dokumentacija o njoj ili trećoj osobi ili transakciji Nije prihvaćen Odredbom članka 56. stavka 3. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma obvezniku je osigurano da, u slučaju da nije u mogućnosti prijaviti sumnjivu transakciju prije njena izvršenja zbog prirode transakcije ili zbog drugih opravdanih razloga ili ako je vjerojatno da će se dostavljanjem obavijesti o sumnjivoj transakciji Uredu za sprječavanje pranja novca prije obavljanja transakcije otežati analiza transakcija, sumnjivu transakciju prijavi nakon obavljanja, a najkasnije sljedeći radni dan.
80 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 28. Predlažemo izvor imovine ograničiti na poslovni odnos ili transakciju imajući u vidu da je izvor cjelokupne imovine stranke u praksi često nemoguće prikupiti osobito kada je u pitanju imovina stvarnog/stvarnih vlasnika stranke. Podredno predlažemo izostaviti „izvor imovine stranke“ u cijelosti ili dodati „u mjeri koja je razumno moguća“. Nije prihvaćen Riječ je o usklađenju s odredbom članka 20. točke b) podtočke ii. Direktive (EU) 2015/849. Navedeno je i u skladu s točkom 87. FATF-ovih Smjernica o politički izloženim osobama (FATF Guidance, Politically exposed persons (Recommendations 12 and 22)).
81 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 26. Predlažemo vratiti staru formulaciju jer ovakvom formulacijom mijenja se smisao prvotne odredbe kod koje je obveznik bio dužan utvrditi izvor imovine i sredstava koji su uključeni u poslovni odnos i transakciju. Novom formulacijom određuje se da je obveznik dužan utvrditi izvor cjelokupne imovine PEP, i one koja nije predmetom poslovnog odnosa ili transakcije. Vjerujemo da to nije bila intencija navedene izmjene te da je ista, ovako formulirana, neprovediva u praksi. Nije prihvaćen Radi se o usklađenju s odredbom članka 20. točke b) podtočke ii. Direktive (EU) 2015/849. Navedeno je i u skladu s točkom 87. FATF-ovih Smjernica o politički izloženim osobama (FATF Guidance, Politically exposed persons (Recommendations 12 and 22)).
82 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 25. Članak 46 stavak 5. Predlažemo da se umjesto formulacije "jest svaka fizička osoba" koristi pojam "može biti svaka fizička osoba", da se odredi spada li pod točku 1. i stvarno vlasništvo utvrđeno u skladu s čl.28. st.8. ZSPNFT-a te jasnije definira pojam „bilo koji drugi bliski poslovni odnos“. Primjena ove odredbe na način kako ista glasi značila bi da se PEP status, primjerice, jednog člana Uprave obavezno prenosi na sve ostale članove uprave, jer su isti u bliskom poslovnom odnosu, iako se u tom bliskom poslovnom odnosu nisu nužno našli na temelju vlastitog sporazuma ili poslovnog pothvata. – subsidijarno vlasništvo. Molimo definirati izvor iz kojeg bi se utvrdilo „bilo koji drugi bliski poslovni odnos“ Nije prihvaćen Člankom 46. stavkom 5. definira se bliski suradnik politički izložene osobe i radi preciznosti odredbe nije moguće formulaciju "jest svaka fizička osoba" zamijeniti formulacijom "može biti svaka fizička osoba". Pitanje je li člankom 46. stavkom 5. točkom 1. obuhvaćeno stvarno vlasništvo utvrđeno u skladu s člankom 28. stavkom 8. Zakona nije potrebno posebno regulirati jer je to pitanje tumačenja propisa. Nije moguće izričito odrediti izvor iz kojeg bi se utvrdio "bilo koji drugi bliski poslovni odnos". Budući da je prema odredbi članka 46. stavka 2. Zakona, politički izložena osoba i osoba za koju je poznato da je bliski suradnik politički izložene osobe, izvor mogu biti primjerice razni mediji (npr. novine i drugi tisak, radijske i televizijske emisije, elektroničke publikacije).
83 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 24. Predlažemo da se tekst „nema sjedište u Republici Hrvatskoj“ zamijeni tekstom „nema sjedište u državi članici“. Članice EU podliježu istoj EU regulativi te bi predložena formulacija bila u duhu drugih odredbi ZSPNFT. St1.toč.3. potrebno maknuti u potpunosti budući da se "razumijevanje" ne može dokazati tj. poduprijeti dokazom. Nije prihvaćen Razlog izmjena predmetnog članka su zahtjevi Preporuka FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Preporuka 13 FATF-a koja propisuje zahtjeve u svezi korespodentnih odnosa nalaže da se isti zahtjevi provode pri uspostavljanju svih prekograničnih korespondentnih odnosa, što u kontekstu FATF preporuka uključuje sve kreditne ili financijske institucije koje nemaju sjedište u RH.
84 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 23. toč. 1 - Predlažemo da se tekst „nema sjedište u Republici Hrvatskoj“ zamijeni tekstom „nema sjedište u državi članici“. Članice EU podliježu istoj EU regulativi te bi predložena formulacija bila u duhu drugih odredbi ZSPNFT. Nije prihvaćen Razlog izmjena predmetnog članka su zahtjevi Preporuka FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Preporuka 13 FATF-a koja propisuje zahtjeve u svezi korespodentnih odnosa nalaže da se isti zahtjevi provode pri uspostavljanju svih prekograničnih korespondentnih odnosa, što u kontekstu FATF preporuka uključuje sve kreditne ili financijske institucije koje nemaju sjedište u RH.
85 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 33. Smatramo da bi smanjenje iznosa obveze prijava gotovinskih transakcija bilo znatno prihvatljivije da se spusti prag na iznos od 15.000 EUR što je smanjenje za 50% trenutno propisanog praga tim više jer navedeni prag prijava gotovinskih transakcija od 15.000 EUR primjenjuju druge države u okruženju, primjerice Slovenija i Austrija, a ako bi se u praksi pokazala potreba još i dodatnog smanjenja, onda bi se to moglo obaviti sljedećim izmjenama i dopunama ZSPNFT. Ako je moguće smanjenje praga prijave gotovinskih transakcija od 15.000 EUR, u tom smislu bi se trebali u ZSPNFT referirati i svi drugi iznosi (primjerice, prikupljanje podataka o porijeklu i namjeni transakcija, praćenje očigledno povezanih transakcija i sl.). Nije prihvaćen U skladu s preporučenom mjerom MONEYVAL-a iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske (neposredni cilj 6, preporučena mjera h)) smanjuje se prag za prijavu gotovinskih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca. Naime, u izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istoga s pragom ograničenja plaćanja odnosno naplate u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog, prag za prijavu gotovinskih transakcija smanjen je na 10.000,00 eura.
86 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 32. stavak (8) U slučaju da obveznik procijeni da će provođenje mjera dubinske analize rezultirati otkrivanjem navedenih informacija stranci, smatramo da treba provesti dubinsku analizu na temelju raspoloživih podataka i dokumentacije i dostaviti Uredu obavijest o sumnjivoj transakciji. U protivnom su obveznici dužni primijeniti odredbe čl. 19 Zakona i čl. 24. Odluke HNBa, koji zahtijeva primjenu mitigacijskih mjera i/ili ograničavanja poslovnog odnosa u slučaju nemogućnosti provedbe dubinske analize, što u konačnici može rezultirati i otkazom poslovnog odnosa, a koje mjere također mogu rezultirati otkrivanjem navedenih informacija stranci. Dodatno, nejasno je koji bi to bili opravdani razlozi kod kojih obveznik ne nastavlja s mjerama dubinske analize. Također, nije dovoljno jasno definirano treba li u takvim situacijama sumnjivu transakciju provesti ili se suzdržati od njenog provođenja. Nije prihvaćen Predmetnim izmjenama hrvatski zakonodavni okvir usklađuje se s Preporukom 10 FATF-a (kriterij 10.20), koja predstavlja jednu od šest tzv. ključnih preporuka: "10.20 U slučaju da obveznici posumnjaju na pranje novca ili financiranje terorizma, a opravdano vjeruju da bi proces provođenja mjera dubinske analize mogao dovesti do otkrivanja navedenog stranci, trebaju imati mogućnost da ne nastave s provedbom mjera dubinske analize već da financijsko-obavještajnoj jedinici dostave obavijest o sumnjivoj transakciji.". Nadalje, dodatno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima Preporuke 10 propisano je u Akcijskom planu za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22).
87 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 14. Relevantni podaci se mogu prikupiti i iz drugih pouzdanih i vjerodostojnih izvora, od kojih su neki i javno dostupni. Ne prepoznajemo dodanu vrijednost inzistiranja upravo na osnivačkom aktu. Nije prihvaćen Predmetna obveza proizlazi iz Preporuka FATF-a, a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. Nadalje, dodatno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zahtjevima Preporuke 10 FATF-a propisano je u Akcijskom planu za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“ broj 56/22).
88 Irina Zovak V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 13. Predlažemo da se zakonom definira da se utvrđivanje i provjera identiteta stranke te zastupnika stranke, u slučaju reguliranih financijskih institucija koje djeluju na području EU, može provesti bez identifikacije zastupnika u prisutnosti. Sve financijske institucije s područja EU poštuju istu AML direktivu, koja ne definira da se provjera identiteta zastupnika mora provesti u prisutnosti. Definiranjem identifikacije zastupnika u prisutnosti društvima se značajno otežava sklapanje poslovnih odnosa s reguliranim financijskim institucijama s područja EU. Također, smatramo da je ranija formulacija bila bolja jer na ovaj način definirano je da su obveznici dužni podatak provjeriti, ali ne i na koji način (što u slučaju ovakve formulacije treba biti jasno definirano). Djelomično prihvaćen Zadržava se formulacija iz važećeg Zakona za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma koja glasi: „poduzeti razumne mjere za provjeru toga podatka“. U odnosu na dio komentara u svezi provjere identiteta zakonskog zastupnika u prisutnosti, ističemo da Zakon za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma u članku 52. predviđa da obveznik provedbe Zakona može na daljinu utvrditi i provjeriti identitet, među ostalim, i fizičke osobe koja zastupa pravnu osobu na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat koji je izrađen kvalificiranim sredstvom za izradu elektroničkoga potpisa ili sredstvom za izradu kvalificiranoga elektroničkog pečata koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja sa sjedištem u Europskoj uniji primjenom Uredbe (EU) 910/2014.
89 HOK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA Važećim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma u obveze prema Zakonu uključen je niz obrtničkih djelatnosti. Praksa je pokazala da su propisane obveze za obrtnike kao mikro gospodarske subjekte prevelike jer su obveze takve prirode da ih obrtnici teško mogu samostalno ispuniti, a to znači da se poštivanjem obveza izazivaju dodatni troškovi usluga za izradu procjena rizika, dubinske analize i edukacije. Ovim Nacrtom predlažu se izmjene koje će izazvati dodatno opterećenje obrtnika u djelatnostima koji su Zakonom utvrđeni kao obveznici primjene propisanih mjera. Konkretno, svi obrtnici: - zastupnici u osiguranju - mjenjači - zlatari, filigrani i draguljari - posrednici u prometu nekretninama - računovođe spuštanjem propisanih pragova, prema ovom Nacrtu, morat će provoditi još više dubinskih analiza jer se predlaže da će za sve transakcije vrijednosti veće od 10.000,00 eura morati utvrđivati sve propisane podatke: - ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja te državljanstvo/državljanstva fizičke osobe i njezina zakonskoga zastupnika, obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, zakonskoga zastupnika i punomoćnika koji za pravnu osobu, punomoćnika za osobu koja uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju odnosno za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija - ime i prezime, prebivalište te podatak o identifikacijskome broju za osobu kojoj je namijenjena transakcija - naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji uspostavljaju poslovni odnos ili obavljaju transakciju - naziv, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kojoj je namijenjena transakcija te identifikacijski broj obrta i osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost - naziv, pravni oblik, sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) i identifikacijski broj pravne osobe za koju se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija odnosno za pravnu osobu u čije se ime uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija - naziv i sjedište (ulica i kućni broj, mjesto i država) pravne osobe, te podatak o identifikacijskome broju pravne osobe za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija - ime i prezime, država prebivališta, dan, mjesec i godina rođenja i državljanstvo/državljanstva za stvarnoga vlasnika stranke - datum i vrijeme provedbe transakcije, iznos i valutu u kojoj se obavlja transakcija, način provedbe transakcije. Time se na obrtnike prebacuje još veći opseg kontrole nego što je sada. Neovisno o opravdanosti razloga za pooštrene uvjete, ukazujemo kako se provedba kontrole u sve većoj mjeri prebacuje na teret gospodarstva, povećavajući time administrativno opterećenje i stvarajući povećane troškove zbog povećane potrebe uloženog rada i vremena, što uopće nije vrednovano prilikom predlaganja izmjena. Tražimo da se o tome kod predlaganja izmjena vodi računa te da se financijski iskaže novo postojeće i dodatno opterećenje gospodarstva. Predlažemo da se u registru stvarnih vlasnika omogući učitavanje izjava o političkoj izloženosti i scan osobnog dokumenta (ili izjava o datumu do kada vrijedi uz napomenu da je obvezan javiti promjenu npr.) kako bi se administrativno rasteretilo gospodarstvo ali i građani koje navedene izjave moraju dostavljati jednom godišnje. Također, tražimo da se zbog pristupa javnim registrima iz Zakona izuzme odredba obveze ispisa iz registra uz navođenje datuma, vremena te imena i prezimena odgovorne osobe obveznika iz čl. 9. radi iznimnog administrativnog opterećenja ali i nemogućnosti preuzimanja i spremanja PDF dokumenata. Ponavljamo zahtjev za izuzimanje obrtnika od obveze primjene mjera, odnosno da se vrstu i opseg mjera prilagodi stvarnim potrebama u njihovu poslovanju i mogućnostima. Djelomično prihvaćen Prihvaća se dio primjedbe da se u odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje propisuju obvezu ispisa iz registra u koji je obavljen neposredan uvid briše obveza upisa zabilješke o imenu i prezimenu osobe koja je obavila uvid, a kako bi se obveznicima omogućilo preuzimanje dokumenta neposredno iz registra i na taj način smanjili administrativni troškovi. Međutim, na samom izvodu koji se preuzima iz registra mora biti vidljiv datum i vrijeme preuzimanja dokumenta kako bi obveznik mogao dokazati da su mjere dubinske analize koje se odnose na utvrđivanje i provjeru identiteta pravne osobe, obrtnika odnosno stvarnog vlasnika provedene u zakonom propisanom roku. Ne prihvaća se primjedba u dijelu u kojem se traži izuzimanje obrtnika od obveze primjene mjera budući je navedeni prijedlog u suprotnosti s: 1. Preporukama FATF-a koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma. 2. Direktivom (EU) 2015/849 i Direktivom (EU) 2018/843, a prema kojima su obveznici provedbe mjera određeni po vrsti djelatnosti, neovisno obavljaju li predmetne djelatnosti kao pravna ili kao fizička osoba. Ne prihvaća se primjedba kojom se predlaže da se u Registru stvarnih vlasnika omogući učitavanje izjava o političkoj izloženosti i scan osobnog dokumenta. Naime, Registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač te inozemnih trustova i s trustom izjednačenih subjekata stranoga prava. Podaci iz Registra stvarnih vlasnika koji su dostupni javnosti propisani su temeljem odredbi Direktive (EU) 2015/849 i Direktive (EU) 2018/843 uz poštivanje propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
90 Electrocoin d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52. Stavak 1. Postojeći pružatelji usluga se u postupku registracije izjednačavaju sa subjektima koji će tek krenuti pružati djelatnost nakon stupanja izmjena na snagu. Smatramo da normirano negativno utječe na stečena prava postojećih subjekata, obzirom da su isti, sukladno odredbama sada važećeg zakona i praksi regulatora, također morali proći svojevrsni registracijski proces, iako isti tako nije u zakonu normiran, te je njihovo poslovanje konstantno nadzirano od strane regulatora. Stoga bi proces registracije odnosno usklađenja postojećih subjekata s predloženim izmjenama trebao biti automatski, uz eventualno dostavljanje pojedinih isprava/udovoljavanje zahtjeva koji do sada prema regulatoru nisu predočeni/udovoljeni. Stavak 2 Nije jasno po čemu su obveznici normirani u ovom stavku različiti od onih u stavku 1.- u suprotnosti sa članom 4. kojim se uvodi članak 9.a. stavak 1 i obveza upisa u registar prije početka obavljanja djelatnosti za obveznike iz članka 3. Djelomično prihvaćen Tekst odredbe je dorađen. Nije moguće postupak automatizirati obzirom da se po trenutno važećem Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma dostavlja samo obavijest, a podaci koji se zahtjevaju za registraciju obuhvaćaju, između ostalog, i dokaze o dobrom ugledu fizičkih osoba. Izmjenama odredbe izjednačen je rok za registraciju za postojeće i nove pružatelje usluga.
91 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. U stavku 10. riječ „visok“ zamjenjuje se riječju „viši“. Člankom 7. definira se da se stupanj rizika kod kojeg je obveznik dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize smanjuje s visokog na viši rizik. Dakle, izmjenama se propisuje da je obveznik dužan provoditi pojačanu dubinsku analizu u odnosu na pojedini poslovni odnos ili povremenu transakciju za koju je Zakonom ili Nacionalnom procjenom rizika utvrđen viši rizik za pranje novca ili financiranje terorizma. Nadalje, Pravilnikom o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke regulirano je da je obveznik, nakon provedene procjene rizika, dužan kategorizirati poslovne odnose i povremene transakcije u skladu s procijenjenom razinom rizika od pranja novca i financiranja terorizma, i to najmanje u tri kategorije: visoki, srednji i niski rizik. Obzirom da ZSPNFT ne definira viši rizik, nego visok rizik ali istovremeno definira čimbenike rizika koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik, smatramo da je potrebno definirati što je viši rizik odnosno kada se točno, osim u slučajevima visokog rizika, trebaju provesti mjere pojačane dubinske analize. Također, znači li to da obveznici procijenjeni rizik trebaju kategorizirati u najmanje 4 kategorije: visoki, viši, srednji i niski rizik. U svakom slučaju, potrebno je objašnjenje kategorije „viši“ rizik iz stavka 10. U Zakonu se na nekim mjestima navodi viši, a na nekima visoki rizik te nije u potpunosti jasno što bi obuhvaćala kategorija višeg rizika, a što visokog. Primljeno na znanje Riječ je o usklađivanju s: Direktivom (EU) 2015/849 – članak 18. Preporukama FATF-a br. 1, 10 i 12 Korištenje pojma „viši rizik“ umjesto „visok rizik“ obuhvaćeno je predmetnim izmjenama i dopunama. Upravo članak 14. Zakona navodi čimbenike rizika povezane sa strankom, geografskim područjem, proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik.
92 Udruga za blockchain i kriptovalute (UBIK) V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Točka 19. uvodi obuhvaćanje pravnih osoba/obrta koji djelatnosti povezane s virtualnim valutama obavljaju za drugu osobu čime ih se efektivno svrstava u kategoriju obveznika što ne bi trebala biti intencija zakonskih izmjena jer je radnje i mjere već obvezan provoditi onaj u čije ime se ta poslovna aktivnost provodi. Predlaže se razgraničiti odgovornosti osoba iz točke 19. u odnosu na obveznika za kojeg obavljaju tu djelatnost. Primljeno na znanje Sve navedene djelatnosti bit će predmet regulacije Uredbe EU o kriptoimovini (MiCA) za koji prijedlog su u lipnju 2022. godine Predsjedništvo Vijeća EU i Europski parlament postigli privremeni dogovor čime su ujedno završeni trijalozi suzakonodavaca. Slijedom navedenog, pravne osobe i obrtnici koji će pružati navedene djelatnosti bit će obvezni provoditi mjere, radnje i postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Nadalje, ističemo da važeći Zakon u članku 39. stavku 6. propisuje da se vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju dijelom obveznika, a ne trećom osobom. U predmetnom slučaju obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim i sumnjivim transakcijama.
93 UDRUGA HRVATSKIH MJENJAČA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Sukladno izmjenama u članku 9. stavku 2., u koji je dodana točka 19. da se zaključiti da se novim obveznicima smatraju i društva koja sukladno ugovoru o poslovnoj suradnji u ime i za račun pružatelja usluge kao posrednici zaprimaju i prenose na izvršenje naloge za otkup i prodaju virtualne valute za fiducijarnu valutu te posreduju kod sklapanja ugovora za navedeni otkup i prodaju virtualnih valuta. Iz izmjena zakona nije jasno koje obveze, odnosno radnje i mjere iz zakona bi bio dužan poduzimati pružatelj usluge, a koje navedeni posrednik? Primjerice: bi li navedeni posrednik, u slučaju da postaje s izmjenama zakona obveznik, bio dužan obavještavati Ured za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama u skladu s čl.56. zakona, o gotovinskim transakcijama u skladu s čl.61. zakona, voditi evidencije sukladno članku 80. zakona i ostale mjere propisane zakonom ili bi to bio dužan raditi pružatelj usluge? Smatramo da navedeni posrednici ne bi trebali biti obveznici već samo provoditi mjere dubinske analize stranke te pružatelja usluge obavijestiti o sumnjivim transakcijama i osobama. Primljeno na znanje U navedenom slučaju primjenjuje se članak 39. stavak 6. koji propisuje da se vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju dijelom obveznika, a ne trećom osobom. U predmetnom slučaju obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim i sumnjivim transakcijama.
94 Alice in Blockchains - Udruga za fintech, kriptovalute i blockchain PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52. Nejasno je što se događa sa subjektima koji u razdoblju od stupanja zakona na snagu pa do donošenja pravilnika iz članka 4. ovog zakona žele početi obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. Proizlazi da su takvi subjekti zapravo spriječeni u pokretanju poslovanja, obzirom da su trenutkom stupanja na snagu zakona obvezni izvršiti prijavu u registar iz članka 9. a zakona, bez koje ne mogu niti upisati djelatnost u sudski registar, a ne postoji provedbeni propis po kojim bi to učinili. Proizlazi dakle da u razdoblju do donošenja odnosnog pravilnika (maksimalno 6 mjeseci od dana stupanja na snagu predmetnog zakona) neće moći biti osnivana društva koja žele pružati usluge iz članka 9. stavka 2. točke 19. podtočke d), e), f), g) i h), što je izravna povreda prava na poduzetničku i tržišnu slobodu. S druge strane, prema postojećem prijedlogu subjekti koji već obavljaju ove djelatnosti ostaju neregulirani odnosno neupisani u registar potencijalno i do 24 mjeseca, što nije logično obzirom da već posluju i da bi im postupak registracije trebao biti lakši i jednostavniji nego novim subjektima. Primljeno na znanje Obveznici koji žele početi obavljati djelatnosti iz članka 9. stavka 2. točke 19. mogu početi s radom, a obvezni su se javiti HANFA-i tek po usvajanju pravilnika. Tekst odredbe je dorađen na način da se odredbe članka 9.a, stavaka 5. i 6. te zabrana iz članka 9.b na obveznike primjenjuju tek protekom rokova za podnošenje zahtjeva za registracijom HANFA-i.
95 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Smatramo da je odredba čl. 9.e st.1. t. 4. predmetnog Zakona pravno vrlo upitna. Pojam „suradnika“ u smislu ove odredbe nije nigdje definiran u Zakonu, već je definiran samo pojam „bliskog suradnika politički izložene osobe“ (a i sama ta definicija je takva da dovodi do pravne nesigurnosti). Nije jasno tko i u kakvom postupku će utvrđivati i prema kojim kriterijima bi se smatralo da je netko „suradnik“. Po ovakvoj formulaciji, zaposlenik kojem je u sklopu radnog odnosa nadređena osoba bila osuđena za kazneno djelo, mogao bi se smatrati „suradnikom“ iako s konkretnim kaznenim djelom nema veze. Primljeno na znanje U članku 2. Nacrta prijedloga zakona dodaje se definicija suradnika osobe osuđene za kazneno djelo pranja novca i/ili financiranja terorizma.
96 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Nejasno je da li čl. 9. točka 19. g) predmetnog Zakona pokriva i prijenos virtualne imovine (transfer of virtual assets) koja stavka je sadržana u FATF preporukama. Pojašnjenje u preporukama navodi da se radi o transakciji pri kojoj se virtualna imovina prenosi s jedne "adrese" na drugu. Primljeno na znanje Navedeno je pokriveno člankom 9. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma: „(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka, obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 19. ovoga Zakona dužan je obaviti dubinsku analizu stranke: 1. pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj 2. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj.“.
97 HP-Hrvatska pošta d.d. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Djelatnosti u čl. 9. pod točkama 19. e), f), i g) predmetnog Zakona mogu se tumačiti na način da uključuje i subjekte koji nisu virtual asset service provideri, već na temelju ugovora rade kao posrednici između virtual asset service providera i njihovih kupaca. Tim odredbama krug obveznika proširuje na subjekte koji se ne bave pružanjem usluga vezanim uz virtualnu imovinu kao core businessom, već koji u procesu sudjeluju kao treće osobe ili osobe koje su neizravno vezane uz djelatnosti koje obavljaju oni subjekti koji bi zapravo trebali biti obveznici. Takvo proširenje stvara neopravdan teret subjektu koji nema utjecaja niti uopće dolazi u neposredan kontakt s virtualnom imovinom. Subjekti koji samo izvršavaju pojedinačne radnje (npr. zaprimanje naloga), to rade kao posrednici/pružatelji eksternalizirane usluge i bez da na bilo koji način manipuliraju virtualnom imovinom. Stoga, ne bi trebali biti obveznici. Slično uređenje imamo kod kreditnih institucija – banka je obveznik, a pružatelj usluge eksternalizacije nije obveznik već treća osoba koja postupa u skladu s uputama obveznika-banke. Predlažemo stoga odredbe ili brisati ili pojasniti. Primljeno na znanje Sve navedene djelatnosti bit će predmet regulacije Uredbe EU o kriptoimovini (MiCA) za koji prijedlog su u lipnju 2022. godine Predsjedništvo Vijeća EU i Europski parlament postigli privremeni dogovor čime su ujedno završeni trijalozi suzakonodavaca. U odnosu na subjekte koji nisu pružatelji usluga povezani s virtualnom imovinom, već na temelju ugovora rade kao posrednici između pružatelja navedenih usluga i njihovih kupaca, ističemo kako se u navedenom slučaju primjenjuje članak 39. stavak 6. koji propisuje da se vanjski suradnici i zastupnici obveznika koji za obveznika na temelju ugovornoga odnosa (eksternalizacija ili zastupnički odnosi) provode dubinsku analizu stranke, smatraju dijelom obveznika, a ne trećom osobom. U predmetnom slučaju obveznik ne smije pružatelju eksternaliziranih usluga povjeriti poslove obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim i sumnjivim transakcijama.
98 Porobija & Špoljarić d.o.o. V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 25. Smatramo da je potrebno precizirati da li se u odnosu na obveznike iz čl. 9. zakona, koji obavljaju profesionalne djelatnosti, odnose sve obveze iz predloženog čl. 46., st. 1. zakona, za slučaj ukoliko se poslovni odnos uspostavlja u svrhu zastupanja u sudskom postupku. Primljeno na znanje Odvjetnici su obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ako u ime svoje stranke ili za svoju stranku sudjeluju u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata; upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke; otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima; prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom; osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima. Odvjetnici ne primjenjuju odredbe članaka 56. i 57. Zakona o obavješćivanju Ureda o sumnjivim transakcijama, sredstvima i osobama u odnosu na podatke koje dobiju od stranke ili prikupe o stranci tijekom utvrđivanja pravnoga položaja stranke ili prilikom zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom, što uključuje savjetovanje za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka, bez obzira na to jesu li podatci dobiveni ili prikupljeni prije, tijekom ili nakon završenog sudskog postupka. Obveznik koji obavlja profesionalnu djelatnost dužan je svaki put kada stranka od njega zatraži savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma o tome obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca najkasnije sljedeći radni dan od dana kada je stranka od njega tražila takav savjet (članak 57. stavak 3. Zakona).
99 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 32. stavak (9) Potrebno je razjasniti/definirati što je pokušana transakcija u odnosu na ograničenja raspolaganja imovinom. Sam pojam nije dovoljno jasan i precizan da ga obveznici mogu jednoznačno tumačiti. Treba li se ova odredba odnositi i na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima EU? Primljeno na znanje U članku je jasno definirano da su ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima Ujedinjenih naroda te da je njihova primjena u hrvatskom zakonodavstvu propisana zakonom koji uređuje međunarodne mjere ograničavanja. Predmetna odredba ne odnosi se na ograničenja raspolaganja imovinom utvrđena pravnim aktima EU.
100 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 25. Ovom izmjenom zaključujemo da su iz opsega primjene odredbe isključene ustanove, udruge i sl. pravni oblici i da se predmetno odnosi samo na trgovačka društva u vlasništvu države, a ne i u vlasništvu jedinice lokalne i regionalne samouprave i uprave budući da to ponovno ovom izmjenom nije precizirano, te da će se u skladu s navedenim ažurirati Popis istaknutih javnih dužnosti iz članka 46, stavka 3. Zakona, odnosno, da će se iz istoga izbaciti Registar ustanova i izvanproračunskih fondova. Slijedom navedenog može se zaključiti da je ovom izmjenom stavljeno izvan snage Mišljenje Ureda za sprječavanje pranja novca od 28.4.2021. Dodatno, prema definiciji iz članka 3. Zakona o trgovačkim društvima, trgovačko društvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili bilo koju drugu djelatnost, a trgovac je osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost, radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Iz ovakve formulacije članka 46. stavak 3. točka 8. može se zaključiti da se ovdje misli samo na društva koja ostvaruju dobit te se time iz ove definicije mogu isključiti primjerice osnovne i srednje škole, centri za socijalnu skrb, udruge, savezi i slične ustanove. Međutim, nije uvijek lako utvrditi posluje li neko društvo s ciljem ostvarivanja dobiti. Kod nekih je ta činjenica očigledna (primjerice, HEP posluje radi ostvarivanja dobiti, a neka osnovna škola ne ostvaruje dobit), dok je kod drugih teže napraviti tu distinkciju (primjerice, turističke zajednice gradova i općina, nacionalni parkovi, komunalna poduzeća, itd.). Primljeno na znanje Navedenim izmjenama iz opsega primjene predmetne odredbe isključene su ustanove, udruge i sl. pravni oblici, međutim ne i trgovačka društva u vlasništvu ili većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Radi jasnoće, odredba je izmijenjena na način da su uz trgovačka društava u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države propisana i trgovačka društva u vlasništvu ili većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
101 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. članak 9e toč.6 Mišljenja smo da ovu odredbu treba ograničiti na obveznike iz članka 9. stavak 2. točka 17. podtočke f) i g). Budući da banke nemaju pristup tim informacijama, nejasno je na koji način bi banke ovu obvezu trebale i mogle ispunjavati. Primljeno na znanje Člankom 9.e definira se dobar ugled fizičke osobe stvarnog vlasnika pravne osobe, članova uprave pravne osobe, vlasnika obrta, njihovih suradnika te ako je primjenjivo i članova nadzornog odbora ili upravnog odbora: - pravnim osobama odnosno obrtima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji namjeravaju obavljati djelatnosti pružanja usluga povezanih s virtualnom imovinom - pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Na kreditne institucije se navedena odredba ne odnosi.