Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o izmjena i dopuna Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu.
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | VITOMIR BEGOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OBAVLJANJU POSLOVA ZAŠTITE NA RADU | Vrijeme je da se u području sadržaja, načina pripreme i donošenja zakona i podzakonskih propisa u području zaštite na radu učine bitne promjene. Nedorečenost pojedinih propisa, odnosno odredbi, istovjetna materija u nekoliko različitih propisa, međusobna neusklađenost pojedinih propisa, prenormiranost ili podnormiranost, stalne promjene pojedinih propisa s brojnim izmjenama ili dopunama, uz značajnu vremensku odgodu primjene, dugogodišnji izostanak donošenja pojedinih podzakonskih propisa iz područja zaštite zdravlja na radu a temljem obveza iz Zakona o zaštiti na radu ,obilježja su normativne regulative u Hrvatskoj. Dakle, vrijeme je za reviziju svih propisa, njihovo međusobno usklađivanje, normativnu preciznost i jasnoću, nomotehničku uređenost, moguće smanjivanje količine propisa i/ili normi , i stabilnost propisa ,kako bi se svi dionici mogli upoznati s propisima i steći znanje o njihovoj primjeni, bez potrebe stalnih dodatnih tumačenja. U ovom slučaju područje osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu trebalo bi biti obuhvaćeno jednim Pravilnikom a ne kao što je to sada slučaj s tri pravilnika; Pravilnikom o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/21); Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (NN 58/22) i sada predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 126/19). Međutim, ono što je još važnije niti jedan od tih akata a prije svega onaj koji se odnosi na osposobljavanje i usavršavanje iz zaštite na radu, i koji bi trebao sveobuhvatno regulirati obvezu stalnog stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja, svih ključnih dionika , te vrednovanja istog ,a prema konceptu koji je još 2017.godine predstavio Zavod za unapređivanje zaštite na radu , kao središnja nacionalna javna ustanova https://uznr.mrms.hr/usavrsavanje-strucnjaka-znr/, to ne sadrži i nije na takav način koncipiran. Primjeri iz drugih područja u RH u kojima je kvalitetno uređen sustav obveznog stalnog stručnog usavršavanja nositelja stručnih poslova, i stjecanja bodova potvrđuje nužnost takvog pristupa i kad je u pitanju područje zaštite na radu, kako bi isto bilo izjednačeno prije svega sa suradnim područjem zaštite zdravlja na radu (medicina rada, psihologija).Istovremeno i praksa u drugim zemljama potrebu takvog pristupa potkrepljuje. Izbjegavanje i olako prelaženje preko ove važne teme i kozmetičke promjene akata neće doprinijeti poboljšanju i unapređenju sigurnosti i zdravlja na radu, te smanjivanju ozljeda, profesionalnih, ali i rastućih bolesti povezanih s radom , smrtnih posljedica, a time i daljnjih problema za radnike, obitelji, zdravstveni i mirovinski sustav, tržište rada,gospodarstvo i društvo u cjelini. Pretežiti odgovori tijekom e-savjetovanja tipa „to nije materija ovog propisa“, „primljeno na znanje“ , „nije prihvaćeno“ i sl. neće omogućiti kvalitetne i provedive propise. Zadnji negativni primjer su pojedine predložene izmjene i dopune Zakona o radu, kojima se ne ostvaruje odgovarajuće uvažavanje primjene mjera sigurnosti i zdravlja na radu (rad na izdvojenom mjestu rada, rad od kuće, dopunski rad, pravo na isključenje van radnog vremena). Prvo i uvijek mora biti „sigurno i zdravo mjesto rada“ neovisno gdje isto bilo , kao i prevencija i zaštita mentalnog zdravlja. Još uvijek nije kasno da se taj princip primjeni i kod aktualnih izmjena Zakona o radu (rad, sigurnost i zdravlje na radu su cjelina) ,tim prije što se već najavljuje rad na novom radnom zakonu, pa nema razloga da se sada rade propusti s posljedicama. Takav pristup nije u suprotnosti s obvezujućim direktivama s kojima se sada namjerava žurno izmijeniti Zakon o radu. Nadam se da će sada već peti ministar nadležan za rad u posljednjih šest godina prihvatiti takav pristup. | Nije prihvaćen | Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu donesen je prvenstveno radi usklađivanja s odredbama Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (Narodne novine, br. 142/21), usklađivanje s odredbama Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, br. 58/22), kao i usklađivanje odredbi članka 5. važećeg Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu radi otklanjanja preklapanja odredbe članka 5. stavka 1. podstavka 3. i podstavka 5. važećeg Pravilnika. Važno je napomenuti da je Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/11, 119/14, 93/16 i 116/18) i članka 12. stavka 2. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine br. 123/17), na sjednici održanoj 2. prosinca 2021. donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2024. godine (Narodne novine, br. 131/21). Nakon vrednovanja rezultata provedbe navedenog Akcijskog plana, moći će se u suradnji sa socijalnim partnerima i drugim dionicima sveobuhvatno razmatrati prijedlozi u vezi izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu i propisa zaštite na radu donesenih na temelju istog. |