Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 4. Poštovani, kolege su do sada već sve objasnile. Iskreno mi je žao što ovim zakonom nije izuzeto Sveučilište u Mostaru jer Republika Hrvatska novcem poreznih obveznika iz proračuna isplaćuje Program potpore Sveučilištu. stoga ne vidi logičnost da studenti na kraju budu diskriminiran i da im se onemogućuje izlazak na tržište rada. Prihvaćen Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
2 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Prihvaćen Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
3 Veronika Vuckovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
4 Veronika Vuckovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
5 Veronika Vuckovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
6 Veronika Vuckovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
7 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
8 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
9 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
10 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
11 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
12 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 16. Potrebno je u ovaj Pravilnik uvrstiti da je potrebna jednaka zastupljenost dva sveučilišta u RH koja provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, kako kao članova Povjerenstva u čl. 7 ovog Pravilnika, tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da se u praksi pokazalo da nikada nije zatraženo mišljenje Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a upravo ovim Pravilnikom bi se trebalo regulirati sve ono gdje su uočeni propusti u praksi. Predlaže se da se u članku 16. doda i stavak 3., koji bi glasio: (3) Prilikom potraživanja mišljenja odgovarajućih obrazovnih ustanova Komora će voditi računa da sve obrazovne ustanove koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj budu jednako zastupljene. Ili na drugi način koje Ministarstvo smatra prikladnim, a koji će ispuniti navedenu svrhu. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
13 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
14 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
15 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
16 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. Obzirom da u povjerenstvu „sjede“ jedan ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj ili su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj upitno je koliko je Povjerenstvo samostalno i neovisno od obrazovne ustanove koja daje svoje mišljenje, obzirom da iz dosadašnje prakse proizlazi da je Povjerenstvo uvijek i u cijelosti prihvatilo mišljenje obrazovne ustanove koje je kao obvezno zatraženo u postupku, ali sukladno čl. 86 st 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija nije obvezujuće, predlaže se promjena članka u smislu jednake zastupljenosti obje obrazovne ustanove u RH, na predloženi ili sličan način kojim bi se ispunila svrha ovog prijedloga: Članak 7. stavak 4. (4) Povjerenstvo se sastoji od najmanje šest, a najviše sedam članova, s time da ukupan broj članova mora uvijek biti neparan. Čl. 7. stavak 5. podtočka 2. – dva ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, vodeći pritom računa o zastupljenosti svih obrazovnih ustanova koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj , a koji stručnjaci ne moraju ispunjavati uvjete iz podstavka 1. ovoga stavka. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
17 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Vezano uz čl-7. za kandidate iz trećih zemalja : - ako su kandidati studijski program završili na visokom učilištu u trećoj zemlji koja je provela postupak akreditacije , obrazovnu kvalifikaciju provodi na hrvatskom jeziku te ukoliko sadržaj osposobljavanja nije bitno različit od programa osposobljavanja koja su propisana u RH. - na kandidate iz st. 1.ne primjenjuju se dopunske mjere ovog Pravilnika. Nije prihvaćen Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ne predviđa izuzetke od priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koji bi se temeljili na državljanstvu osobe koja takvo priznavanje traži ili na određenim karakteristikama ustanove u kojoj je kvalifikacija stečena, već je u svim slučajevima riječ o činjenici da je kvalifikacija stečena izvan Republike Hrvatske, bilo u državama članicama EU, bilo u trećim zemljama. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti. Također, dopunske mjere izriču se samo u slučaju ako na temelju usporedbe dokumentacije o stručnim kvalifikacijama kandidata sa stručnim kvalifikacijama koje su u Republici Hrvatskoj propisane kao uvjet za obavljanje određene regulirane profesije nadležna komora utvrdi da postoje bitne razlike između stručnih kvalifikacija kandidata i stručnih kvalifikacija koje su propisane za obavljanje regulirane profesije u Republici Hrvatskoj.
18 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
19 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 16. Potrebno je u ovaj Pravilnik uvrstiti da je potrebna jednaka zastupljenost dva sveučilišta u RH koja provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, kako kao članova Povjerenstva u čl. 7 ovog Pravilnika, tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da se u praksi pokazalo da nikada nije zatraženo mišljenje Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a upravo ovim Pravilnikom bi se trebalo regulirati sve ono gdje su uočeni propusti u praksi. Predlaže se da se u članku 16. doda i stavak 3., koji bi glasio: (3) Prilikom potraživanja mišljenja odgovarajućih obrazovnih ustanova Komora će voditi računa da sve obrazovne ustanove koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj budu jednako zastupljene. Ili na drugi način koje Ministarstvo smatra prikladnim, a koji će ispuniti navedenu svrhu. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
20 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
21 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
22 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
23 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
24 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
25 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
26 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
27 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 16. Potrebno je u ovaj Pravilnik uvrstiti da je potrebna jednaka zastupljenost dva sveučilišta u RH koja provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, kako kao članova Povjerenstva u čl. 7 ovog Pravilnika, tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da se u praksi pokazalo da nikada nije zatraženo mišljenje Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a upravo ovim Pravilnikom bi se trebalo regulirati sve ono gdje su uočeni propusti u praksi. Predlaže se da se u članku 16. doda i stavak 3., koji bi glasio: (3) Prilikom potraživanja mišljenja odgovarajućih obrazovnih ustanova Komora će voditi računa da sve obrazovne ustanove koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj budu jednako zastupljene. Ili na drugi način koje Ministarstvo smatra prikladnim, a koji će ispuniti navedenu svrhu. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
28 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
29 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
30 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
31 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
32 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
33 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
34 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 16. Potrebno je u ovaj Pravilnik uvrstiti da je potrebna jednaka zastupljenost dva sveučilišta u RH koja provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, kako kao članova Povjerenstva u čl. 7 ovog Pravilnika, tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da se u praksi pokazalo da nikada nije zatraženo mišljenje Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a upravo ovim Pravilnikom bi se trebalo regulirati sve ono gdje su uočeni propusti u praksi. Predlaže se da se u članku 16. doda i stavak 3., koji bi glasio: (3) Prilikom potraživanja mišljenja odgovarajućih obrazovnih ustanova Komora će voditi računa da sve obrazovne ustanove koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj budu jednako zastupljene. Ili na drugi način koje Ministarstvo smatra prikladnim, a koji će ispuniti navedenu svrhu. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
35 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
36 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Molimo da se promjeni čl. 10 ovog Pravilnika na način da u tekst članka inkorporira ustaljena europska prakai (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH), a koja govori da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Nadalje, članak 10. st. 4. ponovno spominje kompetencije, definicija kojih je bila upitna i u razdoblju primjene Pravilnika koji je trenutno na snazi (te je upitna i u ovom trenutku), a posebno je nejasno kako je moguće i kojim kriterijima odlučiti da bi neke kompetecije bile odlučujuće za obavljanje profesije. Odlučujuće za obavljanje profesije bi bilo steći obrazovnu kvalifikaciju koja je potrebna da bi osoba stekla određeno zvanje, odraditi pripravnički staž koji se smatra potrebnim za samostalno obavljanje djelatnosti, te položiti državni ispit kako bi se potvrdile navedene kompetencije i odobrio samostalni rad. Zbog svega naprijed navedenog, ovako koncipiran članak bio bi ponovno predmet rasprave, zbog čega predlažemo da se koncipira sukladno uvaženim standardima Direktive 2005/36/EZ, a da se predviđeni tekst ovog stavka upotpunosti briše u ovakvom sadržaju i zamjene tekstom koji će ispuniti svrhu Direktive. Promjene se mogu provesti na način, koje ćemo navesti u sljedeći primjerima, ili na drugi sličan način s ciljem ispunjenja naprijed navedene svrhe, a to bi bilo da se slijedi Direktiva 2005/36/EZ: Čl. 10. st. 4. (4) Bitno različiti sadržaj iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva sadržaj osposobljavanja, odnosno stečene kvalifikacije potrebne za obavljanje profesije te sadržajne razlike osposobljavanja kandidata koje bi se preklapale u dijelu manjem od 1/3 trećine obrazovnog sadržaja i sadržaja osposobljavanja koji su propisani u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
37 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
38 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. Obzirom da u povjerenstvu „sjede“ jedan ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj ili su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj upitno je koliko je Povjerenstvo samostalno i neovisno od obrazovne ustanove koja daje svoje mišljenje, obzirom da iz dosadašnje prakse proizlazi da je Povjerenstvo uvijek i u cijelosti prihvatilo mišljenje obrazovne ustanove koje je kao obvezno zatraženo u postupku, ali sukladno čl. 86 st 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija nije obvezujuće, predlaže se promjena članka u smislu jednake zastupljenosti obje obrazovne ustanove u RH, na predloženi ili sličan način kojim bi se ispunila svrha ovog prijedloga: Članak 7. stavak 4. (4) Povjerenstvo se sastoji od najmanje šest, a najviše sedam članova, s time da ukupan broj članova mora uvijek biti neparan. Čl. 7. stavak 5. podtočka 2. – dva ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, vodeći pritom računa o zastupljenosti svih obrazovnih ustanova koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj , a koji stručnjaci ne moraju ispunjavati uvjete iz podstavka 1. ovoga stavka. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
39 L.M.M PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
40 L.M.M PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
41 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
42 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
43 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
44 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
45 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. U slučaju da Ministarstvo ne uzme u obzir predložene promjene predlaže se da se čl. 11. pridruži i st. 3, koji bi govorio o produženju roka iz stavka 2. istog članka, koji rok bi se mogao produžiti najviše još 5 mjeseci (dva mjeseca prije završetka pripravničkog staža), odnosno produženju roka iz objektivnih razloga, obzirom da, a koliko je nama na koje se ovaj pravilnik odnosi poznato, još se na nijednom sveučilištu u RH ovi programi ne provode, odnosno nisu ostvarene pretpostavke za provođenje istih, zbog čega postoji stvarna opasnost da studenti neće uspjeti izvršiti svoje obveze u ostavljenom im roku. Nije prihvaćen Rok određen člankom 11. Prijedloga Pravilnika omogućava ispunjavanje dopunskih mjera u razumnom roku, a istovremeno omogućava i ispunjavanje obveza koje proizlaze iz pripravničke prakse.
46 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Članak 11. ovog Pravilnika je suvišan te se stoga predlaže da se isti izostavi/briše iz konačnog teksta Pravilnika. Naime sukladno čl. 18. st. 13. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Komora bi sama određivala mjere kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Opće je poznato za da je obavljanje raznih, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav, štoviše arhitektura spada u struke u koje se automatski priznaju iako navedena struka mora poznavati više pravilnika i zakona, s češćom. tendencijom promjene od same struke socijalnog rada. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22), kao i definiciji IFSW-a (International Federation of Social Workers) profesija socijalnog rada usmjerena je promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Ako socijalni rad, obzirom da je osnovan u sklopu pravnih fakulteta na području RH (Pravnog fakulteta u Osijeku i Pravnog fakulteta u Zagrebu), spada u profesiju koja zahtjeva precizno poznavanje prava i pravu srodnu stuku, onda je socijalni rad potrebno izostaviti s popisa reguliranih profesija, a svrha Direktive je da u svakoj državi bude što manji broj reguliranih profesija, pa bi takvim postupanjem i ova svrha bila ispunjena. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
47 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Molimo da se promjeni čl. 10 ovog Pravilnika na način da u tekst članka inkorporira ustaljena europska prakai (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH), a koja govori da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Nadalje, članak 10. st. 4. ponovno spominje kompetencije, definicija kojih je bila upitna i u razdoblju primjene Pravilnika koji je trenutno na snazi (te je upitna i u ovom trenutku), a posebno je nejasno kako je moguće i kojim kriterijima odlučiti da bi neke kompetecije bile odlučujuće za obavljanje profesije. Odlučujuće za obavljanje profesije bi bilo steći obrazovnu kvalifikaciju koja je potrebna da bi osoba stekla određeno zvanje, odraditi pripravnički staž koji se smatra potrebnim za samostalno obavljanje djelatnosti, te položiti državni ispit kako bi se potvrdile navedene kompetencije i odobrio samostalni rad. Zbog svega naprijed navedenog, ovako koncipiran članak bio bi ponovno predmet rasprave, zbog čega predlažemo da se koncipira sukladno uvaženim standardima Direktive 2005/36/EZ, a da se predviđeni tekst ovog stavka upotpunosti briše u ovakvom sadržaju i zamjene tekstom koji će ispuniti svrhu Direktive. Promjene se mogu provesti na način, koje ćemo navesti u sljedeći primjerima, ili na drugi sličan način s ciljem ispunjenja naprijed navedene svrhe, a to bi bilo da se slijedi Direktiva 2005/36/EZ: Čl. 10. st. 4. (4) Bitno različiti sadržaj iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva sadržaj osposobljavanja, odnosno stečene kvalifikacije potrebne za obavljanje profesije te sadržajne razlike osposobljavanja kandidata koje bi se preklapale u dijelu manjem od 1/3 trećine obrazovnog sadržaja i sadržaja osposobljavanja koji su propisani u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
48 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 16. Potrebno je u ovaj Pravilnik uvrstiti da je potrebna jednaka zastupljenost dva sveučilišta u RH koja provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, kako kao članova Povjerenstva u čl. 7 ovog Pravilnika, tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da se u praksi pokazalo da nikada nije zatraženo mišljenje Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, a upravo ovim Pravilnikom bi se trebalo regulirati sve ono gdje su uočeni propusti u praksi. Predlaže se da se u članku 16. doda i stavak 3., koji bi glasio: (3) Prilikom potraživanja mišljenja odgovarajućih obrazovnih ustanova Komora će voditi računa da sve obrazovne ustanove koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj budu jednako zastupljene. Ili na drugi način koje Ministarstvo smatra prikladnim, a koji će ispuniti navedenu svrhu. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
49 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. Obzirom da u povjerenstvu „sjede“ jedan ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj ili su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj upitno je koliko je Povjerenstvo samostalno i neovisno od obrazovne ustanove koja daje svoje mišljenje, obzirom da iz dosadašnje prakse proizlazi da je Povjerenstvo uvijek i u cijelosti prihvatilo mišljenje obrazovne ustanove koje je kao obvezno zatraženo u postupku, ali sukladno čl. 86 st 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija nije obvezujuće, predlaže se promjena članka u smislu jednake zastupljenosti obje obrazovne ustanove u RH, na predloženi ili sličan način kojim bi se ispunila svrha ovog prijedloga: Članak 7. stavak 4. (4) Povjerenstvo se sastoji od najmanje šest, a najviše sedam članova, s time da ukupan broj članova mora uvijek biti neparan. Čl. 7. stavak 5. podtočka 2. – dva ili više stručnjaka koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, vodeći pritom računa o zastupljenosti svih obrazovnih ustanova koje provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj , a koji stručnjaci ne moraju ispunjavati uvjete iz podstavka 1. ovoga stavka. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
50 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. Agencija za znanost i visoko obrazovanje je dužna akreditirati sveučilišta, kao nužni preduvjet da bi se inozemna stručna ili obrazovna kvalifikacija mogle priznati, a čije je mišljenje nužno zatražiti u ovom postupku, stoga je suvišno da je povjerenstvo sačinjeno od četiri socijalna radnika i jednog do tri stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležno da propituje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, pritom ne osporavajući kvalifikacije koje navedeni stručnjaci imaju za obrazovanje stručnjaka u području socijalnog rada, odnosno nekog specifičnog znanstvenog područja unutar struke socijalnog rada, a posebno proizlazi suvišnim da se za kvalifikacije stečene u trećim zemljama kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju, obzirom da u samom povjerenstvu, vjerujem, sjede provjereni stručnjaci koji mogu provesti procjenu studijskog programa na osovi kojeg je stečena stručna kvalifikacija, a navedeno je dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, odnosno novčani iznosi s naslova prvođenja postupka su veći. Zbog navedenog suvišnim se smatraju u članku 9. stavku 1. točke koje glase: - sustav obrazovanja u državi kojoj je stečena kvalifikacija - diplomu/certifikat inozemnog visokog učlilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena - uvjete upisa na studijski obrazovni program Navedene točke su u nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nije prihvaćen Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj.
51 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
52 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
53 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
54 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
55 Anita mARIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
56 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
57 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
58 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
59 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
60 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
61 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
62 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Članak 10, stavak 4 stavak 6 Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
63 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
64 K. Kriza PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
65 K. Kriza PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
66 VD PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
67 VD PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
68 Marina Vidovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
69 Marina Vidovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Tijelo samostalno određuje sukladno čl. 18. st. 13. a koji glasi Iznimno od stavka 3. ovoga članka, kandidat nema pravo izbora dopunske mjere iz stavka 1. ovoga članka i nadležno tijelo određuje privremenim rješenjem dopunsku mjeru u slučaju: a) kad bavljenje profesijom zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske i kada je savjetovanje i/ili pomoć povezana s poznavanjem pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske stalni i bitni sadržaj obavljanja regulirane profesije, a kao i točke b i c stavka 13, koje se također ne odnose na zvanje magistra socijalnog rada. Naime, u ovom slučaju se ne radi o profesiji koja zahtijeva precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske, a iz kojeg razloga bi Komora mogla uskratiti pravo izbora dopunske mjere. Naglašavamo, za obavljanje raznih profesija, ako ne i većine profesija, na teritorijalnom području RH je potrebno poznavati određene pravne okvire kojima se u radu te profesije koriste (ekonomija, građevina, geodezija, arhitektura i mnoge druge), ali samo zbog te činjenice ne znači da radnici svih tih struka moraju precizno poznavati hrvatski pravni sustav. Prema Zakonu o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) nigdje ne proizlazi da je ključno i minimalno za obavljanje djelatnosti socijalnog rada precizno poznavanje pravnog sustava i pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Navedeno ne proizlazi ni iz uvaženih međunarodno priznatih definicija socijalnog rada, pa tako definicija IFSW-a (International Federation of Social Workers) navodi da je profesija socijalnog rada usmjerena promicanju socijalne promjene, rješavanju problema u međuljudskim odnosima te osnaživanju i oslobađanju ljudi kako bi unaprijedila njihovu dobrobit. Koristeći teorije ljudskog ponašanja i teorije socijalnih sustava socijalni rad utječe na one točke gdje se ljudi nalaze u interakciji sa svojom okolinom. Principi ljudskih prava i socijalne pravde temeljni su za socijalni rad. Apsurd ove odredbe je što u centrima za socijalnu skrb mogu raditi pravnici s diplomama iz Kragujevca, sve dok je sveučilište akreditirano prema ENIC/NARIC uredu, a socijalni radnici moraju polagati razliku predmeta, što se u praksi i događa. PRAVNO NIJE REGULIRANA PROFESIJA u RH, stoga čemu provjera pravnih okvira za socijalne radnike. Zbog svega navedenog ovaj članak i svi njegovi stavci su suvišni, zbog čega bi trebali biti izostavljeni u konačnom tekstu pravilnika, jer se radi o točno definiranoj struci, a nije općenit kao Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, dok se stavak 2. ovog članka može pridružiti članku 10. st. 7. ili se u istom članku može dodati novi stavak koji će sadržavati ovaj rok. Nije prihvaćen Područje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje su na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, isto se detaljnije uređuje ovim Pravilnikom, te slijedom toga, odredbe Pravilnika moraju biti u skladu s nadređenim Zakonom.
70 Ivana Ivicic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 19. Uviđa se potreba da se ovim pravilnikom propiše da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu Komore i Komisiji određene obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nadalje, uputno je naglasiti da ujedno oba fakulteta koja obrazuju socijalne radnike imaju direktnu financijsku korist od provođenja dopunskih mjera, obzirom da u dosadašnjoj praksi nije dopušteno polaganje razlike nigdje nego na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, jer načelo ekonomičnosti nije uzeto u obzir u nijednom rješenju koje je nadležno tijelo donijelo prije donošenja ovog pravilnika Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti. U tom smislu, ne postoje zapreke za jednaku zastupljenost odgovarajućih obrazovnih ustanova, bilo među članovima Povjerenstva, bilo prilikom traženja mišljenja.
71 Marina Vidovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
72 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Čl.10, (4), (6) Prijedlog glasi: Prema ustaljenoj europskoj praksi (odredbe Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.)., koja je potvrđena u sudskoj praksi hrvatskih sudova (upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Vrhovnog suda RH) da bi minimum predstavljalo preklapanje od najmanje 1/3 obrazovnih sadržaja. Ovaj okvir bi se trebao uvrstiti u pravilnik obzirom da nadležna Komora i Fakultet čije se mišljenje traži izlaže iz tih okvira prema dosadašnjoj praksi. Također, obzirom na praksu potrebno je definirati što bi bile bitne razlike, jer se u praksi tumačenje tog pojma pokazalo preširokim. Nije prihvaćen Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
73 M.Ž. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. S kojeg osnova je zaključeno da Povjerenstvo sačinjeno od 4 socijalna radnika i jednog do 3 stručnjaka koja u sklopu svoje osnovne djelatnosti provodi izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju nadležni i kvalificirani za propitivanje sustav obrazovanja u državi u kojoj je stečena kvalifikacija, diplomu/certifikat inozemnog visokog učilišta na kojem je stručna kvalifikacija stečena i studijskoga programa na osnovi kojega je stečena ili drugi odgovarajući dokument i uvjete upisa na studijski odnosno obrazovni program, jer ako isti posjeduju te kvalifikacije tada je suvišno mišljenje ENIC/NARIC ureda, a posebno je suvišno da kasnije potražuje mišljenje obrazovnih ustanova o programu obrazovanju. Samim time se stvaraju dodatni troškovi osobama koje pokreću postupak, a Direktivom 2005/36/EZ je bitna racionalizacija troškova postupka. Samim time se treba propisati ovim pravilnikom da ne mogu iste osobe biti u Povjerenstvu i Komisiji obrazovne ustanove od koje je zatraženo mišljenje, te je potrebna jednaka reprezentacija dva sveučilišta u RH koja pružaju obrazovanje za zvanje socijalnog radnika, kako u Povjerenstvu tako i u traženju mišljenja odgovarajuće obrazovne ustanove iz čl. 86. Zakona o reguliranim profesijama, posebno obzirom da je do sada vladao monopol u pogledu traženja mišljenja, pa tako i samog priliva novčanih sredstava u korist Sveučilišta u Zagrebu, tako i od kreiranja budućnosti struke socijalnog rada. Nije prihvaćen Svrha osnivanja Povjerenstva koje je u svom radu samostalno je upravo osiguravanje neovisnosti i nepristranosti pri odlučivanju. Također, namjera odredbi koje se odnose na članove Povjerenstva je omogućiti da se za članove Povjerenstva biraju stručnjaci koji se ističu svojim radom i svojom izvrsnosti.
74 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Dakle, osobe koje su npr studirale u BiH, ili Rep.Srbiji, stručne prakse tijekom obrazovanja također odrađivale u BiH ili npr Rep. Srbiji, te odradile mjeru pripravništva u BiH ili Rep.Srbiji, ili imaju radnog staža u tim zemljama, imaju iste obveze prema nadležnoj strukovnoj organizaciji pri postupku priznavanja inozemne STRUČNE kvalifikacije, kao osobe koje su npr studirale na akreditiranom Sveučilištu u Mostaru, hrvatskim državljanima, koji su prakse tijekom obrazovanja obavljale u Republici Hrvatskoj, te kako bi pristupile mjeri pripravništva u RH, moraju pokretati isti postupak kao osobe koje su osim obrazovanja i stručne prakse, odradile pripravništvo ili imaju radnog iskustva u nekoj drugoj državi koja nije Republika Hrvatska? Dakle, hrvatskim državljanima je isplativije odraditi mjeru pripravništva u nekoj drugoj državi, i onda pokretati postupak priznavanja u RH, jer očito je da su obaveze nas koji posjedujemo samo diplome jednake onima koji osim diploma imaju i stručnog iskustva izvan RH, što je apsurdno, jer svakako tijekom obavljanja mjere pripravništva, svaki pripravnik ima mentora i nije samostalan u odlučivanju i djelovanju. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
75 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. st. 1. .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
76 Sara Bukna PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
77 Valentina Tuzlak PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se sa svim navedenim komentarima kao i sa komentarom sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi. Također se nadam da će nam omogućiti raditi ono za što smo školovani Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
78 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Dakle, hrvatskim državljanima je isplativije odraditi mjeru pripravništva u nekoj drugoj državi, i onda pokretati postupak priznavanja u RH, jer očito je da su obaveze nas koji posjedujemo samo diplome jednake onima koji osim diploma imaju i stručnog iskustva izvan RH, što je apsurdno, jer svakako tijekom obavljanja mjere pripravništva, svaki pripravnik ima mentora i nije samostalan u odlučivanju i djelovanju. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
79 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
80 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
81 Matea Jozić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
82 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ U potpunosti se slažem s navodima Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
83 Mateja Bočev PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se s komentarima svih kolega kao i s komentarom sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi. Nakon svih ovih godina, (nažalost, godina provedenih čekajući) naše pitanje i dalje nije riješeno, u međuvremenu i ja kao i ostale kolege i kolegice, moramo raditi tako reći bilo što dok nam diplome skupljaju prašinu, jako žalosno, školovali smo se jer je socijalni rad poziv, a dobili smo veliki udarac, čak ne možemo reći niti na početku jer nažalost još uvijek svoj početak nismo niti dobili. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
84 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i zahvaljujem im na njihovoj podršci i ukazivanju na nedostatke ovog Prijedloga pravilnika. Ja osobno (a vjerujem i većina ostalih kolega) poslala sam najmanje 15 zamolbi u druge županije, a ponajviše u Istarsku i Dalmatinsku, gdje su bili vrlo ljubazni i spremni na suradnju, međutim, morali su me odbiti zbog trenutne upute. Također, uz njihovo istinsko žaljenje te razumijevanje nas kao magistara koji stojimo na istom mjestu i s naglašavanjem kako im fali radne snage, a kako bi se i njima olakšalo na način da popune svoju kvotu za rad. Nisam jedina, nisam ni prva ni zadnja. Pa upravo iz tih razloga nam omogućite pravo na rad! Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
85 Matea Rudinica PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se sa komentarima svih kolega kao i sa komentarom sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi.Napisano je već sve bitno,ja ću samo upitati nadležne kako bi se oni osjećali da im netko brani da rade ono što vole i da im netko zabranjuje da nakon 5 godina školovanja rade i doprinose svojim obiteljima? Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
86 Ana Magaš PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske.Ako predstavnici sindikata smatraju da trebamo na tržište rada i da nam se čini nepravda onda se nadam da ćete poslušati ljude iz struke i maknuti spornu uputu i dopustiti nam pristup tržištu rada,u protivnom bojim se da ću posao i egzistenciju morati tražiti u nekoj drugoj državi gdje će nas primiti s veseljem.Samo još da napomenem da sam osobno slala dosta zamolbi koje su mi zbog sporne upute bile odbijene.Ravnatelji svih tih ustanova su mi napisali da jako žale što me ne mogu primiti i da je potreba za nama velika. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
87 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Smatram da bi u demokratskom društvu zakonodavac uvijek trebao slušati struku, a u ovom slučaju to je Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske. Svi znamo podatak (koji je dostupan svima), da u sustavu socijalne skrbi u RH nedostaje oko 700 socijalnih radnika. Na HZZ-u nas je otprilike 140, od kojih je 100tinjak magistara socijalnih radnika koji su svoje zvanje stekli pri Sveučilištu u Mostaru, kojima je od 8.11.2021.g. onemogućen pristup tržištu rada. Dakle, svega 40ak socijalnih radnika može pristupiti tržištu rada. Dolazimo do podatka da je svega 17.5% magistara ( od ukupno 700 koliko ih nedostaje u sustavu), kompetentno raditi u struci. Umjesto da baratamo brojkama, treba poslušati struku koja jasno kaže- pustite nas da radimo. Nismo ništa manje kompetentni od kolega koji su se zapošljavali do studenog 2021.g. Zakonodavstvo treba prilagoditi praksi i stanju na ''terenu'', a ne obratno ! Da li će kolege koje su preopterećene, koje nerijetko rade u nehumanim uvjetima i vječnim prozivkama stalno šutjeti? Da li će, ako uopće, korisnici imati razumijevanja za navedeno? Poslodavci nerijetko mole, zbog nedostatka kadra, da im dozvolite da zapošljavaju osobe sa inozemnom kvalifikacijom. Imate poslodavce, kolege u sustavu, Sindikat, i na kraju korisnike koji upozoravaju na preopterećenost i neprilagođenost Zakonodavstva s obzirom na realne potrebe i stanje, i opet nema pomaka. Tj, ove godine nema pomaka. Svake godine do sada je ovo ministarstvo imalo sluha i empatije i poslušalo je struku. Nadam se da ćete i ove. Osobe koje su svoje obrazovanje stekle pri Sveučilištu u Mostaru, te od AZVO-a posjeduju rješenje o priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije, pustite na tržište rada, dozvolite im posao u sustavu. Ionako mlađe kolege, tijekom obrazovanja imaju organiziran program cjeloživotnog učenja, sve kolege prije su bez ikakvih dodatnih dokazivanja kompetencija pristupale tržištu rada. Samo svi mi, koji nismo imali sreće zaposliti se do 8.11.2021.g., osim što smo nezaposleni godinu dana, moramo biti još par mjeseci. Nema smisla. Poslušajte struku. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
88 Predrag Vujatović PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i zahvaljujem im na njihovoj podršci i ukazivanju na nedostatke ovog Prijedloga pravilnika. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
89 Vedrana Kozina PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Prijedlog pravilnika nije omogućio lakši pristup profesiji zbog kolega koji su u vrijeme upute o zabrani zapošljavanja bez priznate stručne kvalifikacije već tražili posao u struci prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Magistri socijalnog rada su nebrojeno puta još od 2017. godine su ukazivali na nedostatke i nelogičnosti. Podsjećam da se svaki puta se do sada pronašlo jednostavnije rješenje te su bili pušteni na tržište rada. Obzirom na nejednakost u primjeni zakona, te činjenici da nekolicina je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje što je apsurdnost, te da isti ne smiju biti zapošljavani, predlažem da pustite "magistre bez struke" koji su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeni kao socijalni radnici da pristupe pripravništvu. Njima već godinu dana braniti tržište rada zbog upute, prijašnjih nejasnoća, nelogičnosti i nedostataka je velika nepravda. Putite magistre socijalnog rada koji su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje da pristupe pripravništvu, obzirom da se za kolege koji trenutno studiraju na Sveučilištu u Mostaru pronašlo rješenje koje će im se olakšati sam postupak. U sustavu socijalne skrbi rade socijalni radnici s diplomama sa Sveučilišta u Mostaru koji nisu pokretali priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, te sustav socijalne skrbi nisu zbog toga oštetili. Nećemo ni mi. Pronađite rješenje za nas koji ne možemo niti u sklopu studija polagati dodatne predmete, niti možemo vratiti vrijeme unatrag da se stignemo zaposliti prije upute kao i naši kolege koji su stekli diplomu samo godinu prije nas. Također Vas molim da uzmete u obzir činjenicu da su se kolege zapošljavali isključivo sa rješenjem o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije, priznatom od strane AZVO, do 11.mjeseca 2021. godine. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
90 Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Prijedlog Pravilnika nije ispunio svrhu donošenja, odnosno olakšao pristup tržištu rada. Nedopustivo je da u uvjetima kroničnog nedostatka socijalnih radnika u RH, pretjeranoj opterećenosti istih ne prilagođavate zakonodavstvo postojećem uvjetima, tim više što u ovom trenutku imamo 100-tinjak završenih magistara socijalnog rada,državljana RH kojima je onemogućen pristup rada u ustanovama socijalne skrbi i koji su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje u najvećem djelu, sa srednjom stručnom spremom. Pri tome je posebno izražen problem pri priznavanju stručnih kvalifikacija državljana RH stečenih na Filozofskom fakultetu na Sveučilištu u Mostaru. Ukoliko nam je doista stalo da se riješi problem manjka socijalnih radnika, da se socijalni radnici u ustanovama socijalne skrbi rasterete prekomjernog rada, tada ovaj Pravilnik ima presudnu važnost i ne donosi se samo sa kozmetičkim izmjenama. Prilikom pripreme ovog Pravilnika, svakako je trebalo obratiti pozornost o uvjetima za pristup radu hrvatskim državljanima koji su stekli zvanje u trećim zemljama ,pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti Sveučilištu u Mostaru iz slijedećih razloga: - Nastava na Sveučilištu u Mostaru provodi se na hrvatskom jeziku. - Sveučilište u Mostaru član je Hrvatskog rektorskog zbora. - Nastavni planovi i programi rađeni su prema programima Studija socijalnog rada u RH. - Sveučilište u Mostaru financira se sredstvima iz državnog proračuna RH. - Predavači na Sveučilištu u Mostaru bili su renomirani profesori Sveučilišta u Zagrebu Naše zakonodavstvo mora prvenstveno voditi brigu o našim državljanima i omogućiti im brz, ekonomičan i olakšan pristup radu. To je jedan od glavnih uvjeta za održavanje demografske politike RH, a u ovom trenutku i opstojnosti sustava socijalne skrbi. Potrebno je osigurati stjecanje stručne kvalifikacije u RH kako bi se kroz pripravnički rad odmah po završetku studija omogućilo prilagođavanje hrvatskom zakonodavstvu. Ukoliko su intencija ovog Pravilnika i nadalje otežani uvjeti pristupu rada u sustavu socijalne skrbi, bez posebno ugrađenih članaka/ odredaba koji bi se odnosili na olakšan pristup radu hrvatskim državljanima, onda prijedlog ovakvog Pravilnika nije ispunio svrhu. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
91 Predrag Vujatović PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se s komentarima kolega i dijelim njihov osjećaj nama nanesene nepravde, diskriminacije i oduzimanja prava da s osjećajem ponosa i profesionalnog uspjeha obavljamo djelatnost (koja je osim toga i POZIV koji ne želi svatko da radi, evidentno iz deficita socijalnih radnika o čemu se stalno piše u medijima). Ne tražimo povlašteni ili poseban tretman, već samo da nam se omogući da pristupimo pripravništvu, odradimo ga kao što su kolege prije nas koje su doslovno po istim programima, s istim brojem i popisom ispita do prošle godine imale tu mogućnost. Privremena rješenja koja nama dajete koja iziskuju dodatnih 220 sati praktičnih vježbi i savjetovanja koja moramo odraditi [uz 3 ispita koja zahtijevate čija se građa svejedno opet polaže na stručnom ispitu i zahtijevate da MORAJU biti u Zagrebu, a pravnih fakulteta ima u nekoliko gradova u RH i i već time bi bio učinjen recimo neki pozitivan istup u našu korist] čini pet i pol tjedana NEPLAĆENE prakse ako ćemo je odrađivati 40 sati tjedno, što je satnica kao da smo zaposleni na puno radno vrijeme. I da napomenem, u pitanju su praktične vježbe koje smo TAKOĐER odradili u za to adekvatnim ustanovama u Republici Hrvatskoj. Ja ne znam nalazi li se itko od nas kojima je ovim novim pravilnicima onemogućeno pripravništvo (za koje bismo ipak dobivali za to propisani postotak plaće socijalnog radnika) u mogućnosti odraditi tih 220 sati prakse u najboljem slučaju u razdoblju od recimo mjesec i pol i da za to vrijeme ima sredstava za život. I ovih 3500kn što je trebalo izdvojiti za pokretanje postupka nostrifikacije vjerujem da je dobar dio nas (znam da ja jesam) skupljao po nekoliko mjeseci, odvajajući novac sa strane i opet po tko zna koji put žrtvujući neke druge segmente svog života skupljao za svoje teško stečeno obrazovanje. Izađite nam u susret i ne dovodite nas u situaciju da niti moramo mijenjati i zanemariti svoj poziv i tražiti drugu vrstu posla kako bismo mogli ostati ovdje s obiteljima i pritom imati sredstava za život niti da dignemo ruke od života u RH i postanemo vama samo još jedan broj u minusu na sljedećem popisu stanovništva, a nekom strancu dobrodošla, besplatno visokoobrazovana radna snaga. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
92 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
93 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. st. 1 Pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
94 Maja Tirić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
95 Suzana Šapina PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, Slažem se sa svim napisanim komentarima i mogu samo reći da je naša situacija više nego žalosna. Diskriminacija i velika nepravda. Slažem se da želite uvesti promjene i uvedite ih ali novim generacijama koji će na to pristati ili neće studirati nigdje osim u HR. Izgleda da su svi zaboravili povijest socijalnog rada..i što uopće očekivati od široke javnosti kad su nam naši okrenuli leđa. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
96 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 7. U slučaju da je Komora spremna promijeniti formu svojih rješenja privremena rješenja pod ukidnim uvjetom, jer dosadašnja privremena rješenja nisu sastavljena na način da izrijekom priznaju diplome drugih sveučilišta uz uvjet, stoga je svrsishodnije odrediti da se već nakon pokretanja postupka može pristupiti tržištu rada, obzirom da je cilj Direktive 2005/36/EZ ukidanje prepreka slobodnom kretanju osoba i usluga između država članica EU, uz obvezu izvršenja dopunske mjere u roku od 5 mjeseci od dana donošenja rješenja. Primljeno na znanje Člankom 11. ovog prijedloga Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem odredi rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
97 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ U potpunosti se slažem s kolegama u komentarima. Po čemu smo mi magistri/ce socijalnog rada različiti, koji smo završili svoje obrazovanje 2022. godine, od kolega koji su završili svoje obrazovanje prije tri ili pet godina na istom sveučilištu po istom programu? Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
98 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. st.1. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
99 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. A što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
100 ANAMARIJA TOLJ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
101 Ivana Kosić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se sa svim komentarima koje su kolegice i kolege već objavili. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
102 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Direktiva 2013/55/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20.studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutrašnjeg tržišta (,,Uredba IMI'') (Tekst značajan za EGP) Glava II Čl 7. 4. ''Ako je razlika između stručnih kvalifikacija pružatelja usluga i osposobljavanja potrebnog u državi članici domaćinu tako velika da ugrožava javno zdravlje i sigurnost, država članica domaćin je pružatelju usluga dužna omogućiti da dokaže, u prvom redu putem provjere osposobljenosti, da je stekao znanje odnosno stručnost koji mu nedostaju. U svakom slučaju, pružanje usluga mora biti omogućeno u roku od mjesec dana od donošenja odluke u skladu s prethodnim podstavkom.'' Dakle, Direktivom su obohvaćene i druge regulirane profesije zdravstvenog tipa npr. primalje, liječnici, doktori dentalne medicine, specijalisti dentalne medicine itd, te se može shvatiti da razlika stručnih kvalifikacija utječe na ugrožavanje javnog zdravlja i sigurnosti, te provjerom osposobljenosti dokazuju da su stekli znanje odnosno stručnost koja im nedostaje. No, zašto se to izjednačava sa socijalnim radnicima, koji nikako ne mogu biti prijetnja za javno zdravlje i sigurnost, pogotovo što tijekom stručnog osposobljavanja svaki pripravnik ima svog mentora, te nisu samostalni u odlučivanju i djelovanju tijekom tih 12 mjeseci. Primljeno na znanje Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik. Kako je nesumnjivo je da je zajednički interes svih zainteresiranih strana kvalitetan socijalni rad, za profesiju socijalni radnik, pa tako i djelatnost socijalnog rada, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a zbog zaštite javnog interesa, bilo je nužno propisati posebne uvjete posjedovanja određenih stručnih kvalifikacija, kako za osobe koje su kvalifikacije stekle u Republici Hrvatskoj, tako i za osobe koje su kvalifikacije stekle izvan Republike Hrvatske.
103 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Dakle, hrvatskim državljanima je isplativije odraditi mjeru pripravništva u nekoj drugoj državi, i onda pokretati postupak priznavanja u RH, jer očito je da su obaveze nas koji posjedujemo samo diplome jednake onima koji osim diploma imaju i stručnog iskustva izvan RH, što je apsurdno, jer svakako tijekom obavljanja mjere pripravništva, svaki pripravnik ima mentora i nije samostalan u odlučivanju i djelovanju. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
104 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Dakle, osobe koje su npr studirale u BiH, ili Rep.Srbiji, stručne prakse tijekom obrazovanja također odrađivale u BiH ili npr Rep. Srbiji, te odradile mjeru pripravništva u BiH ili Rep.Srbiji, ili imaju radnog staža u tim zemljama, imaju iste obveze prema nadležnoj strukovnoj organizaciji pri postupku priznavanja inozemne STRUČNE kvalifikacije, kao osobe koje su npr studirale na akreditiranom Sveučilištu u Mostaru, hrvatskim državljanima, koji su prakse tijekom obrazovanja obavljale u Republici Hrvatskoj, te kako bi pristupile mjeri pripravništva u RH, moraju pokretati isti postupak kao osobe koje su osim obrazovanja i stručne prakse, odradile pripravništvo ili imaju radnog iskustva u nekoj drugoj državi koja nije Republika Hrvatska? Dakle, hrvatskim državljanima je isplativije odraditi mjeru pripravništva u nekoj drugoj državi, i onda pokretati postupak priznavanja u RH, jer očito je da su obaveze nas koji posjedujemo samo diplome jednake onima koji osim diploma imaju i stručnog iskustva izvan RH, što je apsurdno, jer svakako tijekom obavljanja mjere pripravništva, svaki pripravnik ima mentora i nije samostalan u odlučivanju i djelovanju. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
105 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
106 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 4. Poštovani, kolege su do sada već sve objasnile. Iskreno mi je žao što ovim zakonom nije izuzeto Sveučilište u Mostaru jer Republika Hrvatska novcem poreznih obveznika iz proračuna isplaćuje Program potpore Sveučilištu. stoga ne vidi logičnost da studenti na kraju budu diskriminiran i da im se onemogućuje izlazak na tržište rada. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
107 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. st. 1. .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
108 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
109 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Apsurdno je što se nakon pet godina rada i truda, 66 položena ispita naše znanje svodi na par ispita koje nam komora odredi za polaganje. Još apsurdnije je što imamo dvije prilike položiti te ispite, inače naše znanje ne vrijedi ništa. Dodatni paradoks nalazim u činjenici da studenti koji se prebace sa našeg fakulteta u Zagreb imaju priznate kolegije koje mi u procesu priznavanja diplome moramo polagati. Nema smisla. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
110 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Apsolutno se slažem sa svim navedenim komentarima kolegica i kolega. Za kraj ću samo dodati, molim Vas, dopustite nam da radimo ono za što smo se školovali 5 godina i što nam je poziv! Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
111 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Mislim da su kolege već prethodno obuhvatile sve stavke koje i sama smatram bitnim. O važnosti naše profesije nema smisla govoriti jer i sami znate koliko je hrabrosti, odlučnosti i žrtve potrebno jednoj mladoj osobi da se podvrgne postati socijalni radnik. Žao mi je što nakon pet godina rada, truda i upornosti naiđemo na ovakvu prepreku. Ovo je veliki hendikep za nas koje ste nas stavili u situaciju da moramo birati između onoga što želimo raditi, što je naš poziv i onoga kakve su nam mogućnosti. Mi smo hrvatski državljani koji jako vole svoju državu kao i svoju profesiju i samo želimo raditi, razvijati se i napredovati u SVOJOJ državi. Tužno je što toliki naglasak stavljate na zadržavanje mladih u državi a u realnosti samim svojim postupcima nam još jednom pokazivate da to nije tako. Kao što su kolege navele nema svatko luksuz da si nakon toliko godina plaćanja fakulteta, stanova i ostalih troškova u drugoj državi priušti još jedan po mom mišljenju nepotreban i još jednom dokazuje svoje znanje i sposobnosti. Jako sam razočarana ovim što ste nam priredili a pogotovo radi toga što se nalazimo u situaciji da smo nemoćni u odlučivanju o našoj budućnosti, radi novca. Iskreno se nadam da ovo nije kraj za mlade i obrazovane ljude kojih očito treba puno više i koje naša država zaslužuje, posebno u našoj struci. Mislim da bi trebali stati malo i razmisliti o tome koja je svrha donošenja ovakvih zakona, ako za par godina budete morali uvoditi strane državljane da rade u socijalnoj skrbi, jer ste svoje istim zakonima otjerali iz vlastite države. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
112 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Apsurdno je to što se umanjuje vrijednost Sveučilišta u Mostaru i što se na taj način diskriminira studente s obzirom da se plan i program rada u velikom postotku podudara sa planom i programom Sveučilišta u Zagrebu. Uz to, taj isti plan i program kroz većinu predavanja provode profesori Sveučilišta u Zagrebu. Ispada da znanje pojedinca ovisi o tome na kojem se geografskom području nalazi, pa tako negdje ima veću vrijednost, a negdje manju. Nadam se da shvaćate da se ovim postupcima ne umanjuju samo znanja i stručnosti studenata već i profesora koji tamo rade. Nikako ne mogu shvatiti zašto RH financira fakultet čiji studenti, prema njezinim standardima, nisu kompetentni za rad. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
113 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se sa svim napisanim komentarima, te želim nadodati da se zabranom rada studentima koji su svoje zvanje i diplome stekli na Sveučilištu u Mostaru krši jedno od temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Studenti socijalnog rada sa Sveučilišta u Mostaru svake godine prolaze kroz istu agoniju. Želim vjerovati da će se ova situacija riješiti, te da ćemo nakon završenog akademskog obrazovanja moći promicati socijalne promjene i razvoj, osnaživati ljude za njihovo samostalno i slobodno djelovanje, kao i poštivati ljudska prava i društvene različitosti koji su temeljna načela socijalnog rada. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
114 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Zbog čega dolazi do tolike diskriminacije našeg Sveučilišta u Mostaru i Orašju, s obzirom da je naš plan i program jednak onome u Zagrebu. Polagali smo sve ispite kao naše kolege u Zagrebu. Praksu smo obavljali u RH u našim centrima, našim udrugama, našim domovima. Smatram da smo dovoljno novca izdvojili za naše školovanje i uložili dosta truda te prošli kroz toliko stresa. Uzmite u obzir da smo pet godina svojeg života posvetili ovome i da to nije bilo lagan put. Dopustite nam da pristupimo radu kao i druge naše kolege, bez dodatnih mjera, bez dodatnih plaćanja i bez ovog dodatnog stresa. Niste nas samo povrijedili kao ljude koji su za svoje diplome pet godina učili i trudili se, nego ste povrijedili naša osnovna ljudska prava. I onda se pitaju, zašto mladi odlaze iz Hrvatske? Upravo zbog ovakvih situacija, gdje ljudima koji su se školovali kako bi si stvorili neku bolju budućnost u RH, oduzimaju pravo na rad. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
115 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se sa svim komentarima kolega koji dijele istu nepravdu kao i ja. Najviše se suosjećam sa ovim komentarom. Ogromna ljudska nepravda nam je napravljena. Kako je moguće da kolegice i kolege koje imaju isti datum na diplomi kao i ja mogu odraditi pripravništvo, položiti stručni i dobiti stalno zaposlenje. Zaista se pitam kako je to moguće u jednoj uređenoj državi. Ako smo se već odlučili na ovaj humani, a u isto vrijeme i teški poziv, zbog čega nas mučite.. Ovo je sve zaista prestrašno i nadam se da će ova agonija završiti. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
116 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Žalosno je što smo godinu dana na istoj točki. Od nas se očekuje da budemo strpljivi i smireni dok se cijeli proces rješava. Nama je svaka minuta bitna, jer svako od nas ovisi o poslu. Godine idu, a mi i dalje stojimo, bez obzira što imamo svu potrebnu dokumentaciju za rad u našoj struci. Također, zar se nismo dovoljno naplaćali mi i naši roditelji za naše školovanje, te od nas još tražite dodatnih (3500)kn. Dopustite nam da pristupimo radu bez Vaših dodatnih mjera, te nam omogućite stručno usavršavanje i osposobljavanje. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
117 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, nitko ne dovodi u pitanje nastojanja da se zakonskim propisima uredi način pristupanja pripravničkom stažu i polaganje stručnog ispita za osobe sa stečenom inozemnom obrazovnom kvalifikacijom. Štoviše, i sami pozdravljamo ta nastojanja. Mi dovodimo u pitanje sve one mjere koje su na iznad svega oprečan, u više navrata kontradiktoran, diskriminirajući, nelogičan i financijski nepravedan i neopravdan način usmjerene od strane Komore prema nama s diplomama magistara socijalnog rada sa Sveučilišta u Mostaru. Mjere zbog kojih smo mi još daleko od uopće ikakve mogućnosti odrađivanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. Ostavilo je to gorak okus i osjećaj da se sve čini da nam se onemogući pristup tržištu rada, da nas se prisili da budemo još jedan broj u evidenciji Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje, da se spriječe naša plemenita nastojanja za pomaganjem drugima koja su nam ugrađena tokom našeg studija, da nas se prisili na iseljavanje, da nas se elminira kao nekompetente i neznalice, što su naše kolege koji su već u sustavu nebrojen broj puta to svojim kvalitetnim radom i poznavanjem sustava i propisa opovrgnuli, što smo i sami nebrojeno puta opovrgnuli svojim zalaganjem u našim lokalnim zajednicama, na praksi, na našim studiju, dobivajući hrvatske stipendije, sudjelujući na raznim konferencijama i edukacijama, postavljajući se kao ravnopravni sugovornici za pitanja iz sustava socijalne skrbi. Usudim se reći i napisati da su studenti Sveučilišta u Mostaru diskriminirani i da nam je ovim izvršena povreda prava na rad kao i osnovnih ljudskih prava. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
118 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Predlaže se Ministarstvu da iz navedenog izostavi Sveučilište u Mostaru Filozofski fakultet Studij socijalnog rada, a sve s obzirom na to da je Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija stupio n snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a tiskano izdanje Narodnih novina objavljeno je 24. srpnja 2019. Od srpnja 2019. do 7. studenog 2021. svi socijalni radnici koji su svoje zvanje stekli na Studiju socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru su pristupili radnom odnosu, položili stručne ispite te dobili licencu za rad. Ministarstvo je samo propagiralo ideju da svi navedeni studenti imaju samo obrazovnu kvalifikaciju. Promjenom pravnog stajališta bez da je došlo do promjene zakona ili prijenosa nadležnosti nadležno Ministarstvo ikakvog opravdanog razloga krši odredba čl. 14. st. 2. Ustava, koji glasi: „Svi su pred zakonom jednaki“. Ovim postupanjem nadležnog Ministra je došlo do povrede naprijed navedene odredbe Ustava, upravo zato što su od srpnja 2019. na snazi bili svi propisi koji su na snazi i 8. studenog 2021., kada je odlučeno da će se zasnivanje pripravničkog staža, bez pravne osnove uskratiti preostalim magistrima socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dok je pojedinima to omogućeno. Također, prekršena je i odredba članka 55. st. 1. Ustava, u kojoj se navodi da svatko ima pravo na rad i slobodu rada, a stavkom 2. istog članka je određeno da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
119 Ana Kujundžija PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Kolege su uglavnom navele svu problematiku i diskriminaciju s kojom se susrećemo. One koja nam brani pravo na rad u našoj državi i tjera nas na potragu za drugim poslom izvan ''Lijepe naše''. Sav uloženi trud, rad i trošak po ovome svemu je beznačajan. Stvorili ste nam veliku prepreku za budućnost, umjesto da Vi budete oni koji će svakoga pojedinačno uputiti i savjetovati te osigurati traženi posao. Svuda jasno stoji kako je program Sveučilišta u Mostaru jednak Sveučilištu u Zagrebu. Kako prema kolegijima, tako većinom i prema profesorima. Također, isti ispiti i isto odrađena praksa tijekom studiranja koje smo obavljali u svojim gradovima u Hrvatskoj. Većina kolega je prijavljena na HZZ-u kao nezaposleni magistri socijalnog rada, a neki su i promijenili struku i obavljaju sasvim druge poslove, samo kako bi mogli preživjeti, pogotovo kolege koje imaju obitelj i koje su ovisne o poslu. Sve više vlada nezadovoljstvo, stres i izloženi smo jednostavno promjeni sredine u kojoj živimo, nažalost. Žao mi je što smo dovedeni pred zid, što se moramo osjećati kao državljani drugog reda u vlastitoj državi, državi koja treba svakog mladog čovjeka. Žao mi je što nam je naša nadležna strukovna komora okrenula leđa, žao mi je što su nam leđa okrenuli oni koji trebaju biti glas nas samih. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
120 Antonela Katić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Kolege su svojim komentarima sve objasnili i s istim očajem se također suosjećam. Žalosno je da se dugogodišnji trud, zalaganje i znanje koje smo stekli, ne cijeni. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
121 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Dakle, osobe koje su npr studirale u BiH, ili Rep.Srbiji, stručne prakse tijekom obrazovanja također odrađivale u BiH ili npr Rep. Srbiji, te odradile mjeru pripravništva u BiH ili Rep.Srbiji, ili imaju radnog staža u tim zemljama, imaju iste obveze prema nadležnoj strukovnoj organizaciji pri postupku priznavanja inozemne STRUČNE kvalifikacije, kao osobe koje su npr studirale na akreditiranom Sveučilištu u Mostaru, hrvatskim državljanima, koji su prakse tijekom obrazovanja obavljale u Republici Hrvatskoj, te kako bi pristupile mjeri pripravništva u RH, moraju pokretati isti postupak kao osobe koje su osim obrazovanja i stručne prakse, odradile pripravništvo ili imaju radnog iskustva u nekoj drugoj državi koja nije Republika Hrvatska? Dakle, hrvatskim državljanima je isplativije odraditi mjeru pripravništva u nekoj drugoj državi, i onda pokretati postupak priznavanja u RH, jer očito je da su obaveze nas koji posjedujemo samo diplome jednake onima koji osim diploma imaju i stručnog iskustva izvan RH, što je apsurdno, jer svakako tijekom obavljanja mjere pripravništva, svaki pripravnik ima mentora i nije samostalan u odlučivanju i djelovanju. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
122 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ kako je moguće, da netko tko je magistrirao npr 2020.g. i imao sreću odraditi pripravništvo i posjeduje licencu za rad nije bio podložan primjeni Zakona i podzakonskih akata koji su i tada bili na snazi, a kolege koje su također magistrirale 2020.g., ali nisu uspjele ostvariti mjeru pripravništva, podliježu ovim promjenama? To čak znači da promjena u priznavanju inozemne kvalifikacije nema veze toliko sa izvršnošću Zakona i podzakonskog akta, koliko do sreće u pronalasku posla. Svake godine jedna uputa/dopis/Pravilnik na žalost ''kače'' minimalno 2 generacije. Tako npr imamo magistre iz 2021.g. i 2022.g. koji podliježu primjeni ovog Pravilnika, kao i sve kolege od prije 2021.g. koji se do sada nisu uspjeli zaposliti u struci. Slažem se sa svim komentarima kolega koji dijele istu nepravdu kao i ja. Najviše se suosjećam sa ovim komentarom. Ogromna ljudska nepravda nam je napravljena. Kako je moguće da kolegice i kolege koje imaju isti datum na diplomi kao i ja mogu odraditi pripravništvo, položiti stručni i dobiti stalno zaposlenje. Zaista se pitam kako je to moguće u jednoj uređenoj državi. Ako smo se već odlučili na ovaj humani, a u isto vrijeme i teški poziv, zbog čega nas mučite.. Ovo je sve zaista prestrašno i nadam se da će ova agonija završiti. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
123 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
124 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
125 MARIJA URSA PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
126 Antonela Lovrić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Slažem se sa svim napisanim komentarima, te želim nadodati da se zabranom rada studentima koji su svoje zvanje i diplome stekli na Sveučilištu u Mostaru krši jedno od temeljnih ljudskih prava, a to je pravo na rad. Studenti socijalnog rada sa Sveučilišta u Mostaru svake godine prolaze kroz istu agoniju. Želim vjerovati da će se ova situacija riješiti, te da ćemo nakon završenog akademskog obrazovanja moći promicati socijalne promjene i razvoj, osnaživati ljude za njihovo samostalno i slobodno djelovanje, kao i poštivati ljudska prava i društvene različitosti koji su temeljna načela socijalnog rada. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
127 L.M.M PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. druge okolnosti/činjenice od značaja za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Koje su to druge okolnosti/činjenice? Primljeno na znanje Člankom 9. Prijedloga Pravilnika je, osim taksativnog navođenja koje je činjenice/okolnosti Povjerenstvo dužno razmotriti, nužno predvidjeti postojanje i drugih okolnosti/činjenica koje mogu utjecati na priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, a obzirom da propisom nije moguće predvidjeti sve činjenice/okolnosti koje mogu biti od značaja za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, već se relevantnost takvih činjenice/okolnosti utvrđuje tijekom provođenja postupka.
128 L.M.M PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
129 L.M.M PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
130 L.M.M PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ kako je moguće, da netko tko je magistrirao npr 2020.g. i imao sreću odraditi pripravništvo i posjeduje licencu za rad nije bio podložan primjeni Zakona i podzakonskih akata koji su i tada bili na snazi, a kolege koje su također magistrirale 2020.g., ali nisu uspjele ostvariti mjeru pripravništva, podliježu ovim promjenama? To čak znači da promjena u priznavanju inozemne kvalifikacije nema veze toliko sa izvršnošću Zakona i podzakonskog akta, koliko do sreće u pronalasku posla. Svake godine jedna uputa/dopis/Pravilnik na žalost ''kače'' minimalno 2 generacije. Tako npr imamo magistre iz 2021.g. i 2022.g. koji podliježu primjeni ovog Pravilnika, kao i sve kolege od prije 2021.g. koji se do sada nisu uspjeli zaposliti u struci. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
131 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Nekoliko desetljeća Vlada RH podupire raznu suradnju, poglavito političku, ekonomsku, financijsku, obrazovnu i sveučilišnu suradnju Hrvata u BiH, naročito sa Hrvatima iz Hercegovačko-neretvanske županije i Mostarskog okruga. U tom smislu suradnja Sveučilišta u Mostaru, konkretno Filozofskog fakulteta sa sveučilištima iz Republike Hrvatske, iznjedrila je niz generacija studenata iz Republike Hrvatske, koji su završili razne fakultete na Sveučilištu u Mostaru na kojem i predaju profesori sa raznih sveučilišta iz RH. Sada jednom administrativnom odlukom u Republici Hrvatskoj, onemogućen je pristup tržištu rada u RH diplomiranim magistrima socijalnog rada Filozofskog fakulteta u Mostaru, jer Hrvatska komora socijalnih radnika ne priznaje obrazovnu kvalifikaciju i uvjetuje dodatne ispite, vježbe i praksu na Pravnom fakultetu u Zagrebu, što je očigledna diskriminacija u odnosu na prijašnje generacije koje nisu imale taj uvjet. Tom odlukom narušava se ugled Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zadaje udarac Hrvatima u BiH i Hrvatima i hrvatskim državljanima koji su završili navedeni fakultet, a žele pristupiti tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Ovim činom postoji mogućnost da Filozofski fakultet kao i drugi fakulteti Sveučilišta u Mostaru izgube veliki broj potencijalnih studenata iz Republike Hrvatske, a time i ugled koji je građen dugo godina. Ova administrativna odluka je kontradiktorna sa politikom Vlade RH naspram interesa Hrvata u BiH. S jedne strane potiče se razvoj sveučilišta u BiH, osobito Mostara, od strane Vlade RH, a s druge strane zadaje se udarac magistrima socijalnog rada omalovažavajući Filozofski fakultet u Mostaru. Mišljenja sam kako se sve čini da mi se onemogući pristup tržištu rada, da me se prisili da budem još jedan broj u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, da se spriječe moja plemenita nastojanja za pomaganjem drugima koja su mi usađena tijekom studija, te da me se prisili biti na teret državi, a naposljetku i na iseljavanje. Sve prethodno navedeno ostavlja gorak okus i osjećaj da me se eliminira kao nekompetentnu osobu. Žao mi je što sam dovedena pred zid, što se moram osjećati kao državljanin drugog reda u vlastitoj državi, državi koja treba svakog mladog čovjeka. Ukoliko nadležni ne shvate naš diskriminirajući položaj bit ću prisiljena potražiti spas u nekoj drugoj državi za koju sam sigurna da će raširenih ruku dočekati mladu i obrazovanu osobu spremnu za rad i napredovanje, državu koja će me cijeniti i dopustiti mi da radim ono za što sam se školovala 5 godina i što mi je poziv. Nažalost u našoj državi sam prekvalificirana za većinu poslova, dobivam odbijenice prilikom javljanja na natječaje sa SSS, a od posla na pola radnog vremena kao asistenta u nastavi djece s teškoćama u razvoju kojeg radim već 7 godina, čija plaća iznosi 2500kn nemoguće je preživjeti. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
132 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
133 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
134 Robert Takač PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
135 J.K. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Nastavno na komentare kolega, naglašavam: Pored ostalih pravnih pitanja, ostaje upitno iz kojeg razloga se krši odredba čl. 14. st. 2. Ustava, koji glasi: „Svi su pred zakonom jednaki“, odredbe članka 55. st. 1. Ustava, u kojoj se navodi da svatko ima pravo na rad i slobodu rada, a stavkom 2. istog članka je određeno da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Naime, dosadašnjim postupanjem nadležnog Ministra je došlo do povrede naprijed navedenih odredbi Ustava, upravo iz razloga što se Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju stranih stručnih kvalifikacija (NN, broj: 82/15, 70/19 i 47/19) koji je na snazi od srpnja 2019. ne primjenjuje jedinstveno, nego se od 8. studenog 2021. mijenja tumačenje pojma stručne i obrazovne kvalifikacije, pa i sama Hrvatska komora socijalnih radnika tijekom 2020. godine, a izdaje rješenja kojima se postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija obustavlja iz razloga što ne postoje zakonske pretpostavke za vođenje tog postupka, dalje navodeći kako slijedi: „...utvrđeno je da podnositeljica zahtjeva nema stečenog stručnog iskustva u obavljanju regulirane profesije – socijalni radnik, odnosno da stručnu kvalifikaciju nije stekla izvan Republike Hrvatske. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju stranih stručnih kvalifikacija (NN, broj: 82/15, 70/19 i 47/19) se ne primjenjuje na osobe koje su stekle obrazovnu kvalifikaciju u inozemstvu, a radno iskustvo u Republici Hrvatskoj s obzirom na to da stručna kvalifikacija nije inozemna, već je stečena stručnim usavršavanjem i radom u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, temeljem čl. 46 Zakona o Općem upravnom postupku (NN, broj: 47/09) ne postoje pravne pretpostavke za daljnje vođenje postupka, te je riješeno kao u izreci ovog rješenja.“ Molimo nadležno Ministarstvo da se prilikom donošenja ovog pravilnika pridržava i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja je objavljenja u Narodnim novinama, a radi se o odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-1026/2008 od 3. prosinca 2009. (NN 3/10 - Sadržaj navedene odluke se može provjeriti na linku: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2010_01_3_88.html). Također, promjenom pravnog stajališta Ministarstva u pogledu obrazovne i stručne kvalifikacije se apsolutno propušta svrha Direktive 2005/36/EZ, koja ide k tome da popis reguliranih profesija bude što kraći, ne da se dodatno otežava priznavanje inozemnih kvalifikacija. Nadalje, čak i ako bi se uzelo u obzir novo tumačenje stručne inozemne kvalifikacije, te svrstavanje studenata Studija socijalnog rada Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u skupinu definiranu čl. 13. st. 1. točkom e) koja glasi: razina E dokazuje se javnom ispravom kojom se potvrđuje završetak programa na razini poslijesrednjoškolskog obrazovanja, u trajanju od najmanje četiri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija povremeno, koji može biti izražen ECTS bodovima, stečenima na visokom učilištu i što uključuje, kada je primjenjivo, stručno osposobljavanje kao obvezni dio tog programa. Naglašavamo da je stručno osposobljavanje kao obvezni dio obrazovnog programa Filozofskog fakulteta Studija socijalnog rada Sveučilišta u Mostaru provedeno u RH sukladno pozitivnom pravu RH. Navedeno znači da je praksa magistara socijalnog rada s diplomom Sveučilišta u Mostaru odrađena u centrima za socijalnu skrb u RH, udrugama u RH, u domovima za starije i nemoćne u RH, a koje prakse je s ustanovama i udrugama dogovarao Fakultet u Mostaru, obzirom na uspješnu i dugogodišnju suradnju. Zbog navedenog smatramo da upravo Studij socijalnog rada pri Sveučilištu u Mostaru treba biti iznimka, jer malo je vjerojatno da igdje u Europi postoji situacija slične međudržavne suradnje institucija i sveučilišta, a sve obzirom da su odnosi BiH i RH specifično povezani i neraskidivi, te da su studenti tijekom stručnog osposobljavanja provođenom na teritoriju RH, koje osposobljavanje se odvijalo tijekom obrazovanja, zadovoljili na apsolutno svim kolegijima terenske prakse. Ako smo prilikom tog stručnog osposobljavanja zadovoljili u javnim ustanovama u RH na jednak način kao studenti socijalnog rada koji se obrazuju unutar granica RH, ne vidimo razlog za diskriminaciju i podvođenje naše stručne kvalifikacije pod inozemnu jer bi se u ovom slučaju radilo o tuzemnom stručnom osposobljavanju. Stoga, tražimo da se ovim pravilnikom ključno pitanje uredi na nediskriminatoran način, a naš prijedlog je da dio ovog Pravilnika sačinjava i odredba, koja bi bila sastavljena na način da upravo prihvaća naprijed navedenu iznimku, pa bi npr. glasila: Članak 2a. (1)Ovaj pravilnik se ne primjenjuje na osobe koje su završile obrazovni program na razini poslijesrednjoškolskog obrazovanja, u trajanju od najmanje četiri godine, koji je izražen ECTS bodovima, stečenima na visokom učilištu i što uključuje stručno osposobljavanje kao obvezni dio tog programa, ako je iskustvo prilikom stručnog osposobljavanja kao obvezni dio obrazovnog programa stečeno u Republici Hrvatskoj. (2) Osobe iz stavka 1. ovog članka će priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije ishoditi pri Agenciju za znanost i visoko obrazovanje. Ili odredba koja će imati isti smisao, a koju nadležno Ministarstvo smatra prikladnom i da će proizvesti jednak učinak. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
136 M. P. Ž. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Pretpostavljam da ulaskom RH u EU 2013. godine status reguliranih profesija i inozemnih kvalifikacija je osnažen, bolje strukturiran i posložen, što ovim putem i pozdravljam. No, kako čl. 55. Ustava Republike Hrvatske pojednostavljeno garantira svima jednakost pred Zakonom, interesira me kako pravdate dvojako tumačenje zakona generacijama prije nas, tj. do 08.11.2021. godine koje su se zapošljavale sa rješenjem AZVO-a i tumačenje Zakona i podzakonskih akata od 08.11.2021. godine? U konkretnoj situaciji tvrdim da se ja, kao i ostali kolege osjećamo izuzetno nejednakima, potlačenima i da su nam prekršena osnovna ljudska prava garantirana Ustavom. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
137 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, nastavno na sve komentare kolega, osjećam i ja potrebu da izrazim svoje mišljenje. Prije svega proteže se pitanje kako su kolege socijalni radnici koji su pristupili pripravničkom stažu prije 20.10.2021 godine kompetentni za obavljanje posla socijalnog radnika, a mi ostali nismo?! Oni su imali sreće i imaju dovoljno znanja, a mi ostali ipak nemamo? Nažalost, ispada da je tako. Sve to ostavlja uistinu gorak okus u ustima i dovodi nas se do toga da smo dovedeni pred zid i da se svi osjećamo kao građani drugog reda u vlastitoj domovini. Tužno je što su nam leđa okrenuli upravo oni koji bi nas najviše trebali podržavati. Kolege i ja ćemo se i dalje boriti protiv diskriminacije, boriti ćemo se protiv toga da nas se prikazuje neznalicama, boriti ćemo se da budemo ravnopravni članovi društva i da iskoristimo stečeno znanje najbolje što možemo. Nakon svega, mi i trebamo biti primjer poštenog čovjeka koji radi za boljitak društva, zar ne? Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
138 IVA JURIŠIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
139 Marija Perković PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 4. Poštovani, kolege su do sada već sve objasnile. Iskreno mi je žao što ovim zakonom nije izuzeto Sveučilište u Mostaru jer Republika Hrvatska novcem poreznih obveznika iz proračuna isplaćuje Program potpore Sveučilištu. stoga ne vidi logičnost da studenti na kraju budu diskriminiran i da im se onemogućuje izlazak na tržište rada. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
140 M.Ž. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Kao i gotovo svaku, a možda i svaku, generaciju studenata socijalnog rada sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i prošlogodišnju je baš mjesec dana prije dodjele diploma (odnosno svečane promocije magistara socijalnog rada) dočekao „hladan tuš“ u obliku upute o zabrani zapošljavanja koja je još uvijek na snazi i dočekuje novu generaciju ali nažalost uključuje i sve prethodne generacije magistara koje do 08.11.2021. godine nisu imale sreću pristupiti pripravništvu. Kažem sreću jer privilegija pristupa pripravništvu zaista je odredila sudbinu i kompetentnost. Pa tako dolazimo do činjenice da su sve osobe koje su studirale socijalni rad na FFMO po istom planu i programu (a koji se u mjeri od 96% podudara sa planom i programom studija socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu), a koje su pristupile pripravništvu do 08.11.2021. godine kompetentne za rad u sustavu socijalne skrbi, a svi ostali su 08.11.2021. godine izgubili kompetentnost i uvjetuju se dokazivanjem. Da se ne radi o stvarnim osobama, da se ne radi o sudbinama stotinjak magistara i još toliko budućih magistara zaista bi bilo smiješno. Ovako je žalosno, i jako je žalosno jer se te iste osobe, od kojih se očekuje da dokazuju svoju kompetentnost, drži izvan tržišta rada već godinu dana i serviraju im se razna obećanja. Od tih osoba se očekuje da pristupe mjerama dokazivanja kompetentnosti te da iste financiraju, a te iste osobe sjede kući uz nikakve ili minimalne prihode, prijavljene na burzu rada kako bi zadovoljile uvjet pristupa pripravništvu jer svaki dan žive u nadi da će im isto biti omogućeno. To su mladi ljudi, željni rada, koji imaju dostojanstvo, a koji žive na teret svojih roditelja. Pozdraviti ću odluku Komore i Ministarstva da se uvedu promjene u priznavanje inozemne stručne kvalifikacije onda kada osobe koje upisuju prvu godinu studija socijalnog rada pri bilo kojem inozemnom sveučilištu (a pogotovo pri Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Mostaru na kojem studira velik broj građana RH) budu znale što ih sljeduje po završetku studija, a ne da se na ovaj način poigrava sudbinama toliko ljudi koji su studirali pet godina da bi nakon toga bili nekompetentni, živjeli u neizvjesnosti i gledali svoje kolege iz klupa, kolege sa istog fakulteta kako rade u sustavu socijalne skrbi jer, opet napominjem, imali su sreću pristupiti mjeri pripravništva prije 08.11.2021. godine i na taj način biti kompetentni. Ovo ne smatram nikakvim presjekom za uvođenje reda već diskriminacijom, narušavanjem dostojanstva i stavljanjem u nepovoljan položaj stotinjak magistara koji više nemaju mogućnost polaganja ispita razlike u trošku školarine već o svom vlastitom trošku ili što je još žalosnije i ponižavajuće, trošku svojih roditelja. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
141 Anita mARIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, kolegice su sve već napisale. Žao mi je što se u svojoj domovini osjećam kao građanin drugog reda. Što nemam pravo na egzistenciju kao i svaki bivši student našeg fakulteta. koji je jednako kopetentan kao moje kolege i ja za koje kažete da nemamo dovoljno znanja i prakse. Žalosno je da zakon nije za sve isti. Nakon toliko godina školovanja i odricanja što sam dobila?? Zar nije žalosno da "bježimo van" raditi? Gdje cijene naše znanje. Nadam se da ćete uvidjeti koliko smo dali od sebe i da ništa manje ne vrijedimo od generacije prije nas i generacije poslije nas. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
142 Anita mARIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
143 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6.stavak 1 ..pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
144 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
145 Lucija Božić PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
146 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6.stavak 1 ..pokreće se na zahtjev kandidataili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
147 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani, je li ovo jedan od načina kojim ćete Vi zaustaviti iseljavanje mladih i obrazovanih Hrvata? Je li ovo jedan od načina kojim Vi potičete natalitet? Nažalost, prvom prilikom bi otišla raditi u inozemstvo i vjerujem da bi prije tamo negdje dobila posao u struci nego u lijepoj našoj. Vjerujem i znam da se velika većina osoba slaže s tim. Većina nas stoji na HZZ-u kao nezaposleni magistri socijalnog rada ili smo jednostavno promjenili struku i radimo bilo što, samo da imamo za život. Što imamo nakon svega? Nezadovoljstvo, osjećamo se manje vrijednima, pod stresom smo, depresija, ne napredujemo i dovodi se u pitanje naše mentalno zdravlje. Želimo osigurati stambeno pitanje, stupiti u brak, imati obitelj, djecu, ali kako? Čime? Poslom na određeno vrijeme, sezonskim poslom da imamo siguran život? Vi imate odgovor na to, zar ne? Uzmite u obzir da smo pet godina svog života, a možda i više posvetili ovome i da to nije bio lagan put. Već put pun odricanja da bi nešto postigli.Vi sigurno ne znate kako je sada stajati ispred ljudi koji su vjerovali u nas, ispred naših roditelja, obitelji. Znate prvo pitanje nakon što se završi fakultet bude; "I gdje radiš?". Vjerujem kako meni tako i ostalim kolegama da je dosta prepričavanja kroz kakve probleme prolazimo. Dopustite nam da pristupimo radu kao i druge naše kolege, bez dodatnih mjera, bez dodatnih plaćanja i bez dodatnog stresa. Niste samo povrijedili nas kao ljude koji su za svoje diplome pet godina učili i trudili se, nego ste povrijedili naša osnovna ljudska prava. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
148 Petra Stojan PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
149 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Nastavno na komentar kolegice Marine Nađ, smatram da je cijela organizacija procesuiranja Pravilnika bilo koje godine pogrešna. I to iz razloga što svaki Pravilnik bude na e savjetovanju a potom i usvojen, nakon što neka generacija magistrira. Tako dolazimo do problema zbog kojega čak i generacije diplomanata iz 2018.g. sjede kao nezaposleni magistri socijalnog rada na HZZ-u, ili su jednostavno promijenili struku jer dočekati pristup tržištu rada nisu mogli. Tako da zapravo dolazimo s vremenom do još većeg deficita socijalnih radnika koji zbog raznoraznih uputa ili dopisa ne mogu pristupiti tržištu rada. Kada pričamo i o nejednakosti, kako je moguće, da netko tko je magistrirao npr 2020.g. i imao sreću odraditi pripravništvo i posjeduje licencu za rad nije bio podložan primjeni Zakona i podzakonskih akata koji su i tada bili na snazi, a kolege koje su također magistrirale 2020.g., ali nisu uspjele ostvariti mjeru pripravništva, podliježu ovim promjenama? To čak znači da promjena u priznavanju inozemne kvalifikacije nema veze toliko sa izvršnošću Zakona i podzakonskog akta, koliko do sreće u pronalasku posla. Svake godine jedna uputa/dopis/Pravilnik na žalost ''kače'' minimalno 2 generacije. Tako npr imamo magistre iz 2021.g. i 2022.g. koji podliježu primjeni ovog Pravilnika, kao i sve kolege od prije 2021.g. koji se do sada nisu uspjeli zaposliti u struci. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
150 MARINA NAĐ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZAKON O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA – Članak 5. NN 70/19,47/20 „st. 8. stručna kvalifikacija – kvalifikacija stečena: a) po završetku formalnog obrazovanja kojim je obuhvaćeno i stručno usavršavanje te se dokazuje diplomom, svjedodžbom ili drugom javnom ispravom koju je izdala nadležna obrazovna ustanova; b) po završetku formalnog obrazovanja i nakon toga obavljenog stručnog usavršavanja, odnosno c) ispunjavanjem uvjeta iz članka 13. ovog zakona, a dokazuje kompetentnost ili d) stručnim iskustvom". Nakon završetka studija Filozofskog Fakulteta u Mostaru stekla sam inozemnu visokoškolsku obrazovnu kvalifikaciju, ali ne i stručnu. Inozemnu obrazovnu kvalifikaciju sam nostrificirala u AZVO i time stekla uvjet za STJECANJE STRUČNIH KOMPETENCIJA I PRAVO OBAVLJANJA PROFESIJE U RH. Smatram da je dopunska mjera koju KSR propisuje apsurdna, jer sve ispite koje trebam po njihovom rješenju polagati sam već položila i još jednom ću sve isto polagati prilikom polaganja stručnog ispita. Polaganjem ispita isključivo u Zagrebu Komora vrijeđa sve ostala javna sveučilišta u Hrvatskoj koja očito nisu dovoljno kompetentna, iz toga proizlazi pitanje koliko su kompetentni studenti odnosno socijalni radnici koji svoj studij završe na tim istim sveučilištima? Mišljenja sam da je cijeli trenutni proces nostrifikacije diplome od strane Komore krivo postavljen. Kako su rješenja o nostrifikaciji inozemne kvalifikacije od AZVO postala ništavna? Kojim rješenjem je to rješenje poništeno? Kako su kolege koje su diplomirale istog datuma kao ja svoje stručne ispite položili i dobili licence za rad? Kako njihova diploma od iste godine, istog sveučilišta vrijedi sa nostrifikacijom AZVO, a moja se ne priznaje? Kako njima ne treba dopunska mjera, a meni treba? Ako je već ulazak RH u EU donio neke promjene, onda se te promjene trebaju jednako primjenjivati na sve studente, bivše i buduće. Ne može se na pola jedne generacije primijeniti, a na drugu polovicu ne. Primjena novog pravilnika treba ići po generacijama upisanih ili završenih godina, a ne od nekog datuma. Studenti koji upisuju studij u stranim zemljama imaju pravo znati da li će njihova diploma biti priznata u RH i pod kojim uvjetima. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
151 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 20. Dakle, osobe koje su npr studirale u BiH, ili Rep.Srbiji, stručne prakse tijekom obrazovanja također odrađivale u BiH ili npr Rep. Srbiji, te odradile mjeru pripravništva u BiH ili Rep.Srbiji, ili imaju radnog staža u tim zemljama, imaju iste obveze prema nadležnoj strukovnoj organizaciji pri postupku priznavanja inozemne STRUČNE kvalifikacije, kao osobe koje su npr studirale na akreditiranom Sveučilištu u Mostaru, hrvatskim državljanima, koji su prakse tijekom obrazovanja obavljale u Republici Hrvatskoj, te kako bi pristupile mjeri pripravništva u RH, moraju pokretati isti postupak kao osobe koje su osim obrazovanja i stručne prakse, odradile pripravništvo ili imaju radnog iskustva u nekoj drugoj državi koja nije Republika Hrvatska? Dakle, hrvatskim državljanima je isplativije odraditi mjeru pripravništva u nekoj drugoj državi, i onda pokretati postupak priznavanja u RH, jer očito je da su obaveze nas koji posjedujemo samo diplome jednake onima koji osim diploma imaju i stručnog iskustva izvan RH, što je apsurdno, jer svakako tijekom obavljanja mjere pripravništva, svaki pripravnik ima mentora i nije samostalan u odlučivanju i djelovanju. Ovaj Pravilnik pozitivniji je za osobe koje žele ostvariti poslovni nastan u RH, a ne žive u RH, no za državljanine Republike Hrvatske koji samo žele živjeti i raditi u svojoj domovini. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
152 K. Kriza PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
153 K. Kriza PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
154 Marina Vidovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poštovani,identičnu borbu koju vodimo mi sada vodili su naše kolege prethodne generacije.Iste uvjete postavljali ste i njima,da bi na kraju povukli sve i dopustili njima pristup pripravničkom stažu kao i polaganje stručnog ispita.Nama je to značilo da nemate uporište u zakonu i da mi nećemo prolaziti sličnu kalvariju,no prevarili smo se.Mi smo prošli još gore,izvan tržišta rada smo već godinu dana,razna obećanja ministra i ministarstva nisu ispunjena.Osjećamo se kao građani ne drugog nego šestog reda,i sve to akademski obrazovani pojedinci.Osobno ja kad sam završila navedeni fakultet u 42.-goj godini uz dosta truda i odricanja bila sam primjer ljudima u okolini da nikad nije kasno,da se uz djecu i obitelj može i obrazovati(neću čak niti spominjati financijski aspekt školovanja).Znate li čega sam sad primjer? Sada sam primjer toga da se u životu ne treba žrtvovati jer živiš u državi koja je u stanju napraviti rez između dvije generacije istih studenata i jednima omogućiti sve ,a druge zakočiti u svemu.Umjesto da svojoj djeci budem primjer kako trudom i zalaganjem se može puno postići, ja sam samo primjer ne zaposlene osobe,jer sam naravno dala otkaz obzirom da se mora biti na Hzz-u da bi se moglo pristupiti pripravništvu koje smo mi naivno očekivali svaki mjesec,jer nam je isti obećan u nekoliko navrata od samog ministra.Moram spomenuti i suludu cifru od 3500,00 kn koliko trebamo uplatiti komori za "priznavanje" nečega što mi nemamo,i sve to nakon godinu dana ne zaposlenosti.Nadam se da će ovo čitati netko tko kući ima djecu i da će pomisliti kako bi se osjećao da ne može raditi svoj posao i primati plaću za ono što se 5 godina školovao i da mora razmišljati o tome kako će djeci osigurati egzistenciju.Igram na vaše osjećaje jer sve prethodno što smo probali nije uspjelo.Pogazili ste sva obećanja koja ste nam dali i poljuljali naše povjerenje u ljudskost,ali mi socijalni radnici smo prvenstveno altruisti i nedamo da ugasite u nama želju za pomaganjem najugroženijim ljudima u ovoj državi.Borit ćemo se do kraja,ako treba polagati i te ispite koje smo već položili,i polagat ćemo na stručnom.Ništa u nama neće ugasiti želju da živimo poziv socijalnog rada!! Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
155 Ivana Ivicic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ Nikad neću razumijeti zašto postoji tolika diksriminacija spram našeg Sveučilišta u Mostaru i Orašju, s obzirom da naš plan i program je jednak onome u Zagrebu. Polagali smo sve ispite kao naše kolege u Zagrebu. Praksu smo obavljali u RH u našim centrima, našim udrugama, našim domovima. Smatram da smo dovoljno novca izdvojili za naše školovanje i uložili dosta truda te prošli kroz toliko stresa. Uzmite u obzir da smo pet godina svojeg života posvetili ovome i da to nije bilo lagan put. Dopustite nam da pristupimo radu kao i druge naše kolege, bez dodatnih mjera, bez dodatnih plaćanja i bez ovog dodatnog stresa. Niste nas samo povrijedili kao ljude koji su za svoje diplome pet godina učili i trudili se, nego ste povrijedili naša osnovna ljudska prava. I onda se pitaju, zašto mladi odlaze iz Hrvatske? Upravo zbog ovakvih situacija, gdje ljudima koji su se školovali kako bi si stvorili neku bolju budućnost u RH, oduzimaju pravo na rad. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
156 VD PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ „Postupak reakreditacije Sveučilišta u Mostaru proveden putem hrvatske Agencije za znanost i visoko obrazovanje potvrđen je i priznat na sjednici Rektorskog zbora Republike Hrvatske održanoj u Mostaru. Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske prof. dr. sc. Jasmina Havranek kazala je kako su diplome studenata Sveučilišta u Mostaru valjane u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi, poručivši da je Sveučilište u Mostaru uspješno obavilo međunarodnu reakreditaciju te potvrdilo kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija.“ Po trenutno važećim zakonima svi mi koji smo stekli obrazovnu kvalifikaciju u inozemstvu imamo pravo stručnu kvalifikaciju steći u Republici Hrvatskoj, ali nam ovim prijedlogom pravilnika pristup tržištu otežan, posebice sa financijskog aspekta. Program Sveučilišta u Mostaru - studij socijalnog je gotovo identičan programu fakulteta u Zagrebu, i a nositelji kolegija su vrlo često profesori s fakulteta iz RH. Studenti su obavljali praksu u centrima i drugim ustanovama u RH, gdje su upoznati s radom ustanova i pravnim sustavom RH, a vrlo često su im voditelji prakse bili upravo nekadašnji studenti Mostarskog sveučilišta, koji besprijekorno obavljaju svoj posao, s znanjem stečenim na Mostarskom sveučilištu. Osim toga, svi studenti će nakon pripravničkog staža morati položiti stručni ispit i time dokazati znanje o pravnom sustavu RH, zbog čega se dodatne mjere za inozemne studente čine u potpunosti besmislenima. Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija za profesije koje nisu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22), dok je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije koje jesu na Popisu reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj regulirano Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20). Također, za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 79/19). Svrha donošenja novog Pravilnika je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 47/20), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine”, broj: 18/22), Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22), kao i ujednačavanje pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za sve regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut). Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi, člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
157 Ivana Ivicic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
158 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 9. – druge okolnosti/činjenice od značaja za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Koje su to druge okolnosti/činjenice? Primljeno na znanje Člankom 9. Prijedloga Pravilnika je, osim taksativnog navođenja koje je činjenice/okolnosti Povjerenstvo dužno razmotriti, nužno predvidjeti postojanje i drugih okolnosti/činjenica koje mogu utjecati na priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, a obzirom da propisom nije moguće predvidjeti sve činjenice/okolnosti koje mogu biti od značaja za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, već se relevantnost takvih činjenice/okolnosti utvrđuje tijekom provođenja postupka.
159 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Izmjene Direktive 2005/36/EZ 3. Članak 3. mijenja se kako slijedi: a) stavak 1. mijenja se kako slijedi: i.točke (f) i (h) zamjenjuju se sljedećim: ,,(f) ,,stručno iskustvo: stvarno i zakonito obavljanje dotične profesije u državi članici s punim ili istovjetnim skraćenim radnim vremenom; (h) ,,provjera osposobljenosti'': provjera ograničena na stručno znanje, vještine i kompetencije podnositelja zahtjeva, koju provode ili priznaju nadležna tijela države članice domaćina, radi ocjene podnositeljeve sposobnosti obavljanja regulirane profesije u toj državi članici. Radi odobravanja provođenja te provjere, nadležna tijela sastavljaju popis predmeta koji nisu obuhvaćeni diplomom ili drugim dokazom o formalnoj osposobljenosti podnositelja zahtjeva, što se utvrđuje usporedbom obrazovanja i OSPOSOBLJAVANJA koje se zahtijeva u državi članici domaćinu, s obrazovanjem i OSPOSOBLJAVANJEM koje je podnositelj stekao. Dakle, iz navedenog se da zaključiti kako mi nemamo stručno iskustvo, niti inozemno niti hrvatsko. Stručnu praksu koja je sastavni dio obrazovanja obavljali smo u Republici Hrvatskoj, pri nadležnim Centrima za socijalnu skrb, udrugama, Centrima za rehabilitaciju, Sigurnim kućama itd., za dokazivanje čega posjedujemo potvrde. Dakle, obavljajući praksu vodili smo se pozitivnim pravom Republike Hrvatske. Ako stručna praksa predstavlja sastavni dio stručne kvalifikacije, onda imamo hrvatsku kvalifikaciju. Ukoliko se stručnim iskustvom smatra već opisano pod (f), onda ju uopće ne posjedujemo jer ju planiramo stjeći u Republici Hrvatskoj, te je nejasno čemu pokretanje postupaka priznavanje inozemne stručne kvalifikacije ili ispitivanje kompetentnosti. Nadalje, provođenje mjere zahtijeva popis predmeta koji nisu obuhvaćeni diplomom ili drugim dokazom o formalnoj osposobljenosti podnositelja zahtjeva, što se utvrđuje usporedbom obrazovanja i osposobljavanja koje se zahtijeva u državi članici domaćinu s obrazovanjem i osposobljavanjem koje je podnositelj zahtjeva stekao. Kako će se i na koji način uspoređivati dio osposobljavanja kad nam je isto onemogućeno? I na kraju, s obzirom na poklapanje od čak 96% plana i programa Sveučilišta u Mostaru sa planom i programom fakulteta u Zagrebu, koji su to kolegiji koji nisu obuhvaćeni diplomom? Također, poklapanje od 96% ne predstavlja 1/3 tj minimum poklapanja kako bi se kvalifikacije uzimale u obzir. Lp Primljeno na znanje Navedena Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća odnosi se i primjenjuje na države članice Europske unije, te je prenesena u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik.
160 Marina Vidovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 6. Članak 6. stavak 1 .. pokreće se na zahtjev kandidata ili izjavom kandidata. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom. Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
161 Marina Vidovic PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Šta je potvrda o kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
162 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 10. Direktiva 2013/55/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20.studenog 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutrašnjeg tržišta (,,Uredba IMI'') (Tekst značajan za EGP) Glava II Čl 7. 4. ''Ako je razlika između stručnih kvalifikacija pružatelja usluga i osposobljavanja potrebnog u državi članici domaćinu tako velika da ugrožava javno zdravlje i sigurnost, država članica domaćin je pružatelju usluga dužna omogućiti da dokaže, u prvom redu putem provjere osposobljenosti, da je stekao znanje odnosno stručnost koji mu nedostaju. U svakom slučaju, pružanje usluga mora biti omogućeno u roku od mjesec dana od donošenja odluke u skladu s prethodnim podstavkom.'' Dakle, Direktivom su obohvaćene i druge regulirane profesije zdravstvenog tipa npr. primalje, liječnici, doktori dentalne medicine, specijalisti dentalne medicine itd, te se može shvatiti da razlika stručnih kvalifikacija utječe na ugrožavanje javnog zdravlja i sigurnosti, te provjerom osposobljenosti dokazuju da su stekli znanje odnosno stručnost koja im nedostaje. No, zašto se to izjednačava sa socijalnim radnicima, koji nikako ne mogu biti prijetnja za javno zdravlje i sigurnost, pogotovo što tijekom stručnog osposobljavanja svaki pripravnik ima svog mentora, te nisu samostalni u odlučivanju i djelovanju tijekom tih 12 mjeseci. Primljeno na znanje Navedene Direktive Europskog parlamenta i Vijeća odnose se i primjenjuju na države članice Europske unije sa svrhom zaštite slobodnog kretanja radnika, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga kao temeljnih načela unutarnjeg tržišta, te su prenesene u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), te slijedom toga i u ovaj Pravilnik. Kako je nesumnjivo je da je zajednički interes svih zainteresiranih strana kvalitetan socijalni rad, za profesiju socijalni radnik, pa tako i djelatnost socijalnog rada, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, a zbog zaštite javnog interesa, bilo je nužno propisati posebne uvjete posjedovanja određenih stručnih kvalifikacija, kako za osobe koje su kvalifikacije stekle u Republici Hrvatskoj, tako i za osobe koje su kvalifikacije stekle izvan Republike Hrvatske.
163 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).
164 TAMARA KOJIĆ PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 11. Nastavno na komentare kolegice, citiram službenu komunikaciju HKSR od 12.05.2020.g.: '' Hej, Ne :) Obustavlja se jer nemaš stručnog iskustva stečenog u nekoj drugoj državi pa ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka. Da si, npr. u BIH radila i primala plaću 1 godinu tada bi postojale pravne pretpostavke i imalo bi ti se što priznavati. LP,'' Dakle, svi koji su magistrirali pri Sveučilištu u Mostaru do 8.11.2021.g. imali su samo inozemnu obrazovnu kvalifikaciju, svi nakon toga imaju inozemnu stručnu kvalifikaciju, te se ne mogu kao prethodne kolege zapošljavati sa rješenjem od strane AZVO-a? Iako je Zakon o reguliranim kvalifikacijama i inozemnoj stručnoj kvalifikaciji, kao i podzakonski akti bio strukturiran na isti način kao 2022.g.? Primljeno na znanje Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija uređeno je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), a za reguliranu profesiju socijalni radnik, a proizlazeći iz gore navedenog Zakona, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija detaljnije je uređeno Pravilnikom o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Novim prijedlogom Pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, čije odredbe proizlaze iz Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, a usklađene su i s Pravilnicima za druge regulirane profesije u djelatnosti socijalnoj skrbi (psiholog, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog, psihoterapeut i savjetodavni terapeut), člankom 11. uvodi se mogućnost da nadležna komora može kandidatu rješenjem o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije odrediti obvezu stručnog osposobljavanja radi stjecanja odgovarajućih kompetencija pod nadzorom kvalificiranog stručnjaka u određenom trajanju i način stručnog osposobljavanja i/ili polaganja praktičnog i/ili teorijskog dijela ispita kod odgovarajuće obrazovne institucije, koji nisu obuhvaćeni kandidatovim dokazima o obrazovnoj, odnosno stručnoj kvalifikaciji, ali su bitni za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u Republici Hrvatskoj, te da se Rješenjem određuje rok za ispunjenje navedene obveze koji ne može biti dulji od pet mjeseci od započinjanja pripravničkog staža. Na ovaj način se osobama koje su stekle kvalifikaciju izvan Republike Hrvatske omogućava ulazak u pripravništvo, odnosno izlazak na tržište rada bez odgađanja, uz propisan razuman rok u kojem se traženi uvjeti mogu zadovoljiti.
165 bobica456 PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 2. Članak 2. Obzirom da Zakon o reguliranim profesijama razlikuje način početka postupka kada se usluga misli pružati s privremene i povremeno osnove (čl. 7. Zakona) te kada se usluga i opći sustav priznavanja, te da je za prvi postupak dovoljno podnijeti izjavu (čl. 7. st. 1. Zakona), dok je u općem sustavu priznavanja potrebno pokrenuti postupak zahtjevom Primljeno na znanje Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20) propisuje kada se podnosi zahtjev, te kada se podnosi izjava, a isto je preuzeto ovim Pravilnikom.
166 M.Ž. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – SOCIJALNI RADNIK U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ, Članak 5. Što bi bila potvrda kompetentnosti? Primljeno na znanje Pojam „potvrda kompetentnosti“ u ovom Pravilniku koristi se u smislu pojma opisanog u članku 13. st. 1. toč. a) Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20).