Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Akcijskom planu zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2022. do 2023.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Centar za mirovne studije | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023., POSEBNI CILJ 4. UNAPRJEĐENJE SURADNJE S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I MEDIJIMA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE | Smatramo da nije potrebno dodatno inicirati odnosno financijskih podržati istraživanja o doprinosu zagovaračkih OCD u ostvarivanju zaštite ljudskih prava jer su takva istraživanja dostupna. Naime, 2022. godine je objavljeno istraživanje pod naslovom "NOVI POČETAK - Podloga za raspravu o novom pristupu pozicioniranju i radu progresivnih ljudsko-pravaških organizacija u Hrvatskoj" koje je dostupno ovdje: https://www.cms.hr/system/publication/pdf/175/NOVI_PO_ETAK_-_Podloga_za_raspravu_o_novom_pristupu_pozicioniranju_i_radu_progresivnih_ljudsko-prava_kih_organizacija_u_Hrvatskoj.pdf. Istraživanje je provedeno intervjuima i fokus grupama s ključnim dionicima, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, ali i anketom na reprezentativnom uzorku građana RH starijih od 16 godina. Umjesto, dodatnih istraživačkih poduhvata, potrebno je aktivnosti što prije usmjeriti na poticanje razvoja OCD u ovome području, prvenstveno kroz adekvatno financiranje, podizanje svijesti institucija, ali i procesa i procedura za smisleno uključivanje tih organizacija u procese donošenja odluka, kao i adekvatnu zaštitu branitelja ljudskih prava i OCD. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru, no smatramo kako je potrebno financijski podržati i druge istraživače institucije i zainteresirane stručnjake koji djeluju u području zaštite i promicanja ljudskih prava. |
| 2 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.1. Povećati svijest o važnosti primjene Povelje Europske unije o temeljnim pravima | Potrebno je pobliže objasniti pod aktivnostima što znači "Provedba aktivnosti nacionalne kontaktne točke za Povelju Europske unije o temeljnim pravima" jer u nastavku istog poglavlja slijede dvije aktivnosti - organizacija okruglog stola i slanje newslettera na 300 adresa javnih tijela što smatramo općenito nedovoljnim za provedbu ove mjere, a prvu aktivnost nedovoljno jasno objašnjenom. | Prihvaćen | U odgovoru šaljemo detaljnije informacije o ulozi Kontaktne točke za Povelju Europske unije o temeljnim pravima te ćemo popis aktivnosti nadopuniti kako bi se istaknule sve aktivnosti Kontaktne točke za Povelju EU-a o temeljnim pravima. Uloga Kontaktne točke je olakšati protok informacija i najboljih praksi povezanih s učinkovitom provedbom Povelje između različitih tijela državne uprave za koje je Povelja relevantna i između različitih razina vlasti, npr. nacionalne, regionalne i lokalne razini. Nadalje, uloga Kontaktne točke za Povelju uključuje i olakšavanje protoka informacija i suradnje između nacionalnih tijela i organizacija civilnoga društva koje djeluju u području temeljnih prava i nacionalnih tijela za ljudska prava, kao i pokretanje inicijative za promicanje primjene Povelje i podizanja svijesti o Povelji na nacionalnoj razini. Druga dimenzija uloge Kontaktne točke za Povelju EU-a o temeljnim pravima odnosi se na suradnju s Europskom komisijom, a podrazumijeva: • doprinose srednjoročnoj evaluaciji Strategije Povelje 2025. i evaluaciji 2030. • koordiniranje doprinosa država članica godišnjem izvješću o Povelji, širenje informacija o godišnjem izvješću o Povelji nakon usvajanja i pomaganje u provođenju bilo kakvih naknadnih radnji u vezi s izvješćem; • povezivanje s nacionalnom kontakt točkom za program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), koja može podržati nacionalne inicijative za promicanje korištenja i svijesti o Povelji • širenje, kada budu dostupni, alate za obuku o Povelji koje Komisija trenutno razvija; • stalno ažuriranje Europskog portala e-pravosuđa (e-Justice) o najboljim praksama država članica u korištenju i svijesti o Povelji (koja služi kao osnova za redovite razmjene u FREMP radnoj skupini Vijeća Europske unije) i interaktivnom alatu Portala za temeljna prava. |
| 3 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava | Iako je mjera postavljena široko, prema svim javnim i državnim službenicima_ama, u aktivnostima je fokus na obrambenom sektoru, odnosno policijskim službenicima u okviru Policijske akademije i službenicima zatvorskog sustava. Smatramo da je potrebno proširiti ciljane skupine, kao i poraditi na pokazateljima rezultata koji ne mogu biti samo kvantitativni već i kvalitativni. Voljeli bismo vidjeti i javno objavljene i dostupne kurikulume prema kojima će se vršiti unapređivanje znanja javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava te pojašnjenje zašto nema alociranih financijskih sredstava za ove aktivnosti. Ukoliko sredstva nisu potrebna, može li se proširiti ciljana skupina za ovu mjeru tako da obuhvaća i druge javne i državne službenike? | Prihvaćen | Zahvaljujemo na ukazanoj potrebi da se istakne i druge državne službenike, ističemo da je riječ o prvoj fazi provedbe ove mjere do kraja 2023. Ista mjera, ali sa proširenim setom aktivnosti i širim krugom ciljnih skupina unutar državne uprave provodit će se i u razdoblju od 2024. do 2027. u tom razdoblju planiran je veći broj edukativnih aktivnosti namijenjen javnim službenicima i državnim službenicima te zaposlenima u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. |
| 4 | Centar za mirovne studije | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023. | Smatramo da je potrebno pomaknuti razdoblje provedbe s 2022. na 2023. godinu iz očitih razloga - ovo savjetovanje je i dalje otvoreno u siječnju 2023. što znači da se Plan nije primjenjivao u 2022. godini. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Vremensko razdoblje trajanja akta strateškog planiranja će se izmijeniti na način da će naziv glasiti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027., a pripadajući akcijski planovi donijet će se za 2023. godinu. Ističemo kako će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske tijekom 2023. pristupiti izradi novih akcijskih planova koji se odnose na razdoblje od 2024. do 2025. |
| 5 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.1. Povećati svijest o važnosti primjene Povelje Europske unije o temeljnim pravima | U odnosu na mjeru 2.1., iz opisa mjere nije jasno što podrazumijeva provođenje aktivnosti nacionalne kontakt točke za Povelju, te vas molimo za pojašnjenje. Također, smatramo da tijekom provedbe ovog Akcijskog plana nije dovoljno organizirati samo jedan okrugli stol vezan uz primjenu Povelje te da bi se na nacionalnoj razini minimalno jednom godišnje trebala održati javna rasprava. Povod raspravi mogao bi biti objava Godišnjeg izvješća o primjeni povelje kojeg objavljuje Europska komisija. Predlažemo da se ova aktivnost na ovaj način dopuni. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. Opis uloge Kontaktne točke za Povelju Europske unije o temeljnim pravima nalazi se u odgovoru na prethodni komentar, a dodatno prihvaćamo prijedlog da se na godišnjoj razini održi javno događanje povodom objave Godišnjeg izvješća o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima kojeg objavljuje Europska komisija. Slijedom navedenoga izmijeniti će opis aktivnosti u mjeri 2.1. |
| 6 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama | U odnosu na mjeru Akcijskog plana promicanja i zaštite ljudskih prava 1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama, Pravobraniteljica ukazuje da nedostaju pokazatelji rezultata dviju aktivnosti usmjerenih na suzbijanje nasilja u obitelji, pa se predlaže dopuniti brojem održanih javnih manifestacija i brojem edukacija kao pokazateljima. Pored navedenog, Pravobraniteljica predlaže da zbog iskustva u radu neposredno na pritužbama vezanim uz nasilje u obitelji te iskustvo u provedbi edukacija institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova bude uključena u suradnike u provedbu mjere. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na konstruktivnim prijedlozima. Navest ćemo Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova kao suradnika u provedbi te će se dodatno uključiti pokazatelj rezultata koji se tiče broja održanih manifestacija i edukacija usmjerenih na prevenciju nasilja u obitelji. |
| 7 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023. | Uvodno, Pravobraniteljica ističe načelnu primjedbu na okolnost da se kao početno razdoblje primjene Nacionalnog plana i pratećih akcijskih planova navodi 2022.g. koja će isteći prije nego što je dokument uopće donesen. Bez obzira na eventualne formalističke razloge zadržavanja takvog naziva, neminovno je da se navedeni akti neće primjenjivati niti dana u 2022.g. niti može imati ikakav retroaktivni učinak, te se na taj način naknadno stvara pogrešan dojam da su se na razini nacionalne strategije provodile mjere zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u 2022.g. Ista primjedba se odnosi i na prateće akcijske planove. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Vremensko razdoblje trajanja akta strateškog planiranja će se izmijeniti na način da će naziv akta glasiti Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027., a pripadajući akcijski planovi biti će jednogodišnji i donijet će se za 2023. Ističemo kako će se tijekom 2023. pristupiti izradi novih akcijskih planova koji se odnose na razdoblje od 2024. do 2025. |
| 8 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.4. Jačati svijest institucija i šire javnosti o pravu na zdrav život i okoliš | Pozdravljamo sadržaj i fokus Mjere 2.4. Jačati svijest institucija i šire javnosti o pravu na zdrav život i okoliš, međutim napominjemo i kako je u opis svrhe mjere potrebno nadodati i treći stup tzv. Aarhuške konvencije, a to je pristup pravosuđu u okolišnim pitanjima, i to na sljedeći način: postojeću rečenicu koja glasi „Unaprijediti pristup informacijama iz područja zaštite okoliša i potaknuti sudjelovanje u procesima odlučivanja vezanim za područje zaštite okoliša“ predlažemo zamijeniti rečenicom „Unaprijediti pristup informacijama iz područja zaštite okoliša, potaknuti sudjelovanje u procesima odlučivanja vezanim za područje zaštite okoliša te unaprijediti pristup pravosuđu u pitanjima okoliša“. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. Tekst ćemo izmijeniti sukladno prijedlogu. |
| 9 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.3. Sustavno informirati o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći | Vezano uz Mjeru 2.3. Sustavno informirati o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći, a koja se provodi kroz aktivnost informiranja građana/ki putem internetskih stranica Ministarstva pravosuđa i uprave te tijela i organizacija koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, predlažemo uz informiranje putem interneta predvidjeti i informiranje putem drugih medija (npr. radija, letaka i slično) te u institucijama kojima se građani/ke obraćaju za ostvarivanje određenih prava (npr. u centrima za socijalnu skrb). Naime, potrebno je uzeti u obzir kako su osobe koje trebaju besplatnu pravnu pomoć često lošeg imovnog stanja te nemaju svi pristup internetu. Za pretpostaviti je, također, kako besplatnu pravnu pomoć trebaju i osobe koje se ne znaju služiti internetom. | Prihvaćen | Preraspodjelom sredstava u okviru redovne aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave predvidjet će se sredstva za informiranje putem drugih medija (npr. letaka) te u institucijama u kojima se građani/ke obraćaju za ostvarivanje određenih prava (npr. u centrima za socijalnu skrb). |
| 10 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.1. Povećati svijest o važnosti primjene Povelje Europske unije o temeljnim pravima | U odnosu na Mjeru 2.1. Povećati svijest o važnosti primjene Povelje Europske unije o temeljnim pravima čija svrha je unaprijediti vidljivost Povelje Europske unije, predlažemo definirati skupine čija svijest se planira povećati, budući da to trenutno nije identificirano. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog da se specificiraju ciljne skupine, a riječ je o sljedećim skupinama - državni službenici koji rade na izradi javnih politika i zakonodavnih prijedloga, pravnici, pravosudni savjetnici i pravosudni dužnosnici, saborski zastupnici i svi koji sudjeluju u oblikovanju i donošenju zakona, pravnici zaposleni u organizacijama civilnoga društva te zaposleni u jedinicama lokalne, područne i regionalne samouprave. |
| 11 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.3. Sustavno informirati o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći | U odnosu na mjeru 2.3., predlažemo da se svrha dopuni tako da use uz potrebu povećavanja vidljivosti uključi i potreba jačanja, širenja i dodatnog kapacitiranja sustava pružanja besplatne pravne pomoći, te da se slijedom toga predvide sljedeće aktivnosti: 1) promjene u načinu financiranja pružateljica primarne besplatne pravne pomoći tako da se omogući višegodišnje programsko financiranje u cilju osiguravanja kontinuiteta i održivosti pružanja besplatne pravne pomoći ai i smanjivanja nepotrebnog administrativnog opterećenja, 2) povećavanje ukupnog iznosa za financiranje primarne pravne pomoći u državnom proračunu te povećanje maksimalnog mogućeg iznosa financiranja pružateljica besplatne pravne pomoći u cilju omogućavanja održivog pružanja usluga, uključujući zadržavanje i dodatni razvoj kvalitete pružanja usluga besplatne pravne pomoći građanima i građankama. 3) omogućiti poticajno okruženje te potaknuti i osnažiti jedinice lokalne i regionalne samouprave da omoguće financiranje besplatne pravne pomoći iz svojih proračuna na svome području, sukladno mogućnosti koju previđa članka 35. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. 4) ojačati sustav pružanja primarne besplatne pravne pomoći koju pružaju upravna tijela županija, odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba u cilju jačanja kvalitete pružanja usluge te povećanja broja korisnika kojima se pruža primarna pravna pomoć. Dodatno, u odnosu na povećavanje vidljivosti, predlažemo da se uz dostupne informacije na internetu omogući i informiranje građana o pravu na besplatnu pravnu pomoć i putem letaka, radija, televizije i drugih prikladnih sredstava za sve one koji internet ne koriste ili mu nemaju pristup. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujem na prijedlozima te dostavljamo dogovore prema definiranim točkama iz komentara: 1) Prihvaća se. U tijeku je priprema natječaja za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći kojim bi se omogućilo trogodišnje financiranje pružatelja primarne pravne pomoći, u razdoblju od 2023. do 2025. 2) Prihvaća se. U Državnom proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu sredstva za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika osigurana su u iznosu od 549.472 eura / 4.139.996,78 kuna, što je povećanje od 100% u odnosu na 2022. Sredstava su osigurana u okviru redovne aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave. 3) Ne prihvaća se. Člankom 35. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da se sredstva za pružanje besplatne pravne pomoći mogu osigurati i iz sredstava tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave te donacija i drugih prihoda u skladu sa zakonom te pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave sufinanciraju projekte pružanja primarne pravne pomoći. 4.a.) Ne prihvaća se. Upravna tijela županija, odnosno Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove pružaju primarnu pravnu pomoć u skladu sa svojim administrativnim kapacitetima. 4.b) Prihvaća se. Preraspodjelom sredstava u okviru redovne aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave predvidjet će se sredstva za informiranje putem drugih medija (npr. letaka) te u institucijama u kojima se građani/ke obraćaju za ostvarivanje određenih prava (npr. u centrima za socijalnu skrb). |
| 12 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama | U odnosu na na mjeru 1.2. a vezano uz aktivnosti Provedbe učinkovitih programa univerzalne prevencije nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i Edukacija osoba muškog spola s ciljem njihove senzibilizacije na temu sprječavanja nasilja prema ženama nedostaju pokazatelji rezultat i izvori financiranja. Molimo pojašnjenje. | Djelomično prihvaćen | Ističemo kako će se aktivnost provoditi u okviru redovnih aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova. Uključit ćemo poseban pokazatelj rezultata vezano za broj osoba koje su prošle edukaciju na temu sprječavanja nasilja među ženama. |
| 13 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.1. Unaprijediti međuresornu suradnju i koordinaciju sustavom zaštite ljudskih prava | U odnosu na mjeru 1.1., predlažemo da se kao aktivnost Savjeta za ljudska prava Vade RH uključi izrada dokumenta koji će sadržavati smjernice nadležnim tijelima vezano uz proces izrade državnih izvješća kojima će se, između ostalog propisati postupak izrade izvješća, savjetovanja i javne rasprave s organizacijama civilnog društva i drugim zainteresiranim dionicima te ostala pitanja, a sve u cilju podizanja kvalitete izrađenih izvještaja tako da ona budu više analitička a manje deskriptivna, što je nažalost trenutačna praksa. Predlažemo i da se po završetku periodičnog izvještavanja kao aktivnost planira prevođenje na hrvatski jezik dobivenih zaključnih razmatranja (concluding observations) i preporuka tih međunarodnih tijela radi osiguravanja lakše implementacije na nacionalnoj razini. Predlažemo da se tijekom provedbe ovog Akcijskog plana na hrvatski jezik prevedu opća razmatranja (general comments) tijela koje nadziru provedbu UN-ovih konvencija za ljudska prava (treaty bodies) kojima je Hrvatska pristupila i koji su sukladno Ustavu RH dio unutarnjeg pravnog poretka. Predlažemo i da se u Narodnim novinama objave na hrvatskom jeziku oba međunarodna pakta (CCPR i CESCR) čije službene verzije su objavljene u Službenom listu SFRJ te nisu dostupne na internetu te da ih se na taj način učini dostupnijima za uporabu građanima/kama. | Djelomično prihvaćen | Izrada smjernica. Izvješćivanje prema ugovornim tijelima međunarodnih instrumenata na području ljudskih prava vrlo je složen, ali i pomno uređen proces kako za ta tijela tako i za državu ugovornicu. U sklopu dugogodišnjih reformi ugovornih tijela, koja su istovremeno i međusobno usklađivala svoje metode i cikluse izvješćivanja, ugovorna tijela donijela su niz smjernica o načinu izvješćivanja i time na vrlo detaljan način obvezale države ugovornice na poštivanje svih elemenata procesa. S druge strane, RH je sukladno postojećim odlukama Vlade, kao i kroz kontinuiranu praksu, razvijala svoj model izvješćivanja u suradnji nadležnog resora za svako pojedino područje (kao nositelja izrade izvješća i njegovog predstavljanja pred ugovornim tijelima) te glavnog koordinatora tog procesa (na nacionalnoj i međunarodnoj razini u kontaktima s ugovornim tijelima). Napominjemo, kako su savjetovanje i javna rasprava s civilnim društvom dobra praksa koja se u procesu izvješćivanja koristi. S obzirom na složenost, ali i uređenost procesa izvješćivanja te već postojeće mogućnosti za djelovanje koje Savjet za ljudska prava kroz zadaću praćenja primjene međunarodnih instrumenata koji se odnose na ljudska prava ima, držimo kako isti nije potrebno dodatno obvezivati na donošenje specifičnog dokumenta u obliku smjernica - na način da bi se Savjet obvezao preko (nove) aktivnosti u Nacionalnom planu, a posebice s obzirom na već predviđenu aktivnost u istom koja glasi: „Kontinuiran rad Savjeta za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske i izvršenje zadaća Savjeta propisanih Odlukom o osnivanju Savjeta za ljudska prava“. Zaključna razmatranja (concluding observations). Prijevod zaključnih razmatranja na hrvatski jezik već je praksa nositelja izrade izvješća. Često i u samim zaključnim izvješćima stoji preporuka za prijevod i diseminaciju istih na nacionalni jezik. Slijedom navedenog, smatramo kako se ovaj prijedlog može prihvatiti na način da prijevod zaključnih razmatranja bude uvršten kao jedan od pokazatelja rezultata (kao četvrti po redoslijedu): - Broj prevedenih na hrvatski jezik usvojenih zaključnih razmatranja ugovornih tijela. Opća razmatranja (general comments). S obzirom na već desetljećima ustaljenu praksu donošenja ovakvih komentara od strane brojnih ugovornih tijela, nije razložno predložiti cjeloviti prijevod takve građe. No, potrebno je napomenuti kako su nositelji izvještavanja za potrebe procesa izrade izvješća (ali i šire, povodom izrade nekih drugih dokumenata) konzultirali i prevodili takve komentare. U tom smislu, također smatramo da se ovaj prijedlog može prihvatiti na način da prijevod općih komentara bude uvršten kao jedan od pokazatelja rezultata (kao peti po redoslijedu): - Broj prevedenih na hrvatski jezik općih komentara ugovornih tijela. S obzirom na interes civilnog društva, držimo i da bi prijevodi općih razmatranja mogli biti i koristan projekt samih organizacija civilnog društva u smislu doprinosa i suradnje s državom na ovom području. Službeni prijevod međunarodnih instrumenata na području ljudskih prava. S obzirom na „starost“ ovog problema (tri desetljeća), prije obvezivanja potrebno je provesti detaljnu analizu kojom će se utvrditi stanje, odnosno koje je sve dokumente potrebno prevesti (uglavnom se to odnosi na one međunarodne instrumente kojima je Hrvatska pristupila sukcesijom). Dobar primjer važnog dokumenta za koji je sačinjen te objavljen službeni prijevod u Narodnim novinama (iako se ne radi o međunarodnom ugovoru) je Opća deklaracija o ljudskim pravima, a koji tekst je pripremilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Slijedom navedenog, smatramo da bi bilo korisno pokrenuti raspravu pred Savjetom za ljudska prava kojom bi se analiziralo stanje te usmjerilo daljnje djelovanje, a za koju raspravu Savjet ima mogućnosti sukladno svojim propisanim zadaćama. |
| 14 | Ured pučke pravobraniteljice | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023., UVOD | Uvodno, želimo naglasiti činjenicu da je prvi dio razdoblja predviđene provedbe ovoga dokumenta već protekao, a uzevši u obzir rok zatvaranja javnoga savjetovanja zakazan za 31. prosinca 2022. te kako se njegovo usvajanje, u skladu s raspravom održanom na Savjetu za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, predviđa u prvom kvartalu 2023., nužno je kao rok početka primjene dokumenta staviti 2023. godinu. Kako njegova provedba ne bi bila upitna, jer period provedbe mjera bi bio svega 9 mjeseci, predlažemo definiranje trajanja za razdoblje od 2023. do 2024. godine. Također, valja primijetiti kako su u odnosu na prepoznate razvojne potrebe u Nacrtu Nacionalnog plana mjere predviđene ovim dokumentom malobrojne i oskudne. Vezano za posebne ciljeve, mjere i aktivnosti predviđene ovim Nacrtom, želimo naglasiti sljedeće. Konačno, u Nacrtu Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. godine, u Poglavlju 3.6. Jednakost u pristupu stanovanju, navodi se kako u kontekstu pristupa stanovanju ranjivu skupinu predstavljaju i ovršenici te članovi njihovih kućanstava koji prisilnim iseljenjem mogu ostati bez jedinog odgovarajućeg i sigurnog utočišta za život, što može voditi u beskućništvo te u kriznoj situaciji biti posebno pogubno za zdravlje i život ovršenika i članova kućanstva, što možemo pozdraviti. Međutim, niti jedan od predloženih Akcijskih planova ne sadrži aktivnosti usmjerene na zaštitu ove ranjive skupine. Za kraj, u odnosu na Nacionalni plan i oba provedbena dokumenta predlažemo tekst lektorirati te ujednačiti upotrebu izraza koji se ponavljaju. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na komentarima. Vezano za rok važenja dokumenata ističemo kako će se nakon javnog savjetovanja vremensko razdoblje akta strateškog planiranja i akcijskih planova izmijeniti na način da će početna godina biti 2023. U odnosu na preostale primjedbe i prijedloge ističemo kako Nacionalni plan sadrži razvojne potrebe za razdoblje do 2027., a provedbeni/akcijski planovi do kraja 2023 predstavljaju tek prvu fazu provedbe mjera, dok će se u nadolazećim akcijskim planovima adresirati teme i potrebe koje nisu eksplicitno navedene u akcijskim planovima za razdoblje do kraja 2023., a postojeće mjere će se dodatno nadograditi uz dodatno financiranje kroz Europski socijalni fond plus (predviđena je provedba 2 projekta koja izravno doprinose provedbi ciljeva Nacionalnog plana). Kroz planirane projekte, u kontekstu jednakosti u pristupu stanovanju, planirane su istraživačko-analitičke aktivnosti, konkretnije istraživanje o pristupu dobrima i uslugama, a koje će između ostaloga obuhvati i područje stanovanja. |
| 15 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 4. UNAPRJEĐENJE SURADNJE S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I MEDIJIMA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE , MJERA 4.2. Osiguravanje slobodnog medijskog prostora i jačanje profesionalnog rada novinara | Smatramo da je nužno uključiti aktivnosti koje se tiču zaštite sigurnosti (kako fizičke, tako i pravne i radne) i ljudskih prava novinara, uključujući i aktivnosti koje se tiču učinkovite zaštite od SLAPP tužbi, koje su svojim brojem proteklih godina u Hrvatskoj dosegle skandalozne razmjere. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo i ističemo kako je Ministarstvo kulture i medija sredinom 2021. osnovalo Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, između ostalog, putem suzbijanja strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije - SLAPP tužbi, koje su prepoznate kao problem u cijeloj Europskoj uniji. Slijedom navedenoga, akcijski planovi zaštite i promicanja ljudskih prava za 2023., a potom za 2024.-2025. i 2026.-2027. neće sadržavati mjere kroz koje se adresira ova problematika kako bi se izbjeglo dupliciranje mjera i sadržaja između akata strateškog planiranja, kao što je propisano Smjernicama za strateško planiranje Koordinacijskog tijela za strateško planiranje i razvoj RH. |
| 16 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.4. Jačati svijest institucija i šire javnosti o pravu na zdrav život i okoliš | Nije nam jasno kako se planira provesti aktivnosti poput nadogradnje informacijskih sustava zaštite okoliše i prirode te osmišljavanja i organizacije te sudjelovanja u kampanjama i radionicama namijenjenim zaštiti okoliša u prirode bez ikakvih financijskih sredstava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na upitu, sredstva su osigurana u okviru redovnih aktivnosti Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Odnosno, u razdoblju do kraja 2023. provodit će se pripremne aktivnosti i aktivnosti za koje postoje kapaciteti zaposlenih u nadležnom tijelu državne uprave. |
| 17 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA , MJERA 2.3. Sustavno informirati o pristupu besplatnoj pravnoj pomoći | Potrebno je uz predloženo informiranje isključivo putem interneta, tiskati i letke i drugo promo materijale za sve koji se slabije ili nikako koriste internetom. Također, promo materijale je potrebno tiskati i na drugim jezicima (i pismima) kako bi te informacije bile jasne i dostupne manjinskim skupinama. Smatramo da je potrebno općenito pojačati promidžbene aktivnosti sustava besplatne pravne pomoći kroz terenske obilaske, podjelu letaka, suradnju s lokalnim jedinicama i mjesnim odborima. Cilj ovih aktivnosti trebalo bi biti podizanje opće razine pravne pismenosti građana, upoznavanje s pravima i mogućnostima njihovog ostvarenja. Potrebno je osigurati održivo financiranje pružateljicama besplatne pravne pomoći kroz izmjene Zakona o BPP. Također, smatramo da je potrebno poraditi i na reformi stjecanja uvjeta za pravosudni ispita te da bi se oni mogli steći i u radu na pružanju besplatne pravne pomoći u organizacijama civilnog društva koje su registrirane pri registru pružateljica BPP kod Min. pravosuđa i uprave. | Primljeno na znanje | U tijeku je priprema natječaja za financiranje projekata ovlaštenih udruga i pravnih klinika za pružanje primarne pravne pomoći kojim bi se omogućilo trogodišnje financiranje pružatelja primarne pravne pomoći, u razdoblju od 2023. do 2025. Preraspodjelom sredstava u okviru redovne aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave predvidjet će se sredstva za informiranje putem drugih medija (npr. letaka) te u institucijama u kojima se građani/ke obraćaju za ostvarivanje određenih prava (npr. u centrima za socijalnu skrb). |
| 18 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA1.4.Unaprijeditikvalitetuidostupnostobrazovanjazaljudskaprava | Ova mjera je usmjerena gotovo isključivo na visokoškolsko obrazovanje te predlažemo da se dopuni sa setom aktivnosti usmjerenim i na niže razine obrazovanja. Preporuka ECRI-ja iz 5. ciklusa praćenja (2018.) navodi: "ECRI preporučuje vlastima uvođenje obvezatnog obrazovanja iz ljudskih prava kao dijela građanskog obrazovanja u SVE nastavne planove i programe, osobito glede prava na jednakost i zabranu diskriminacije. Treba izraditi odgovarajuće udžbenike, a nastavnici trebaju i dalje prolaziti potrebnu izobrazbu iz tih predmeta." Također, navedena je aktivnost "Uključivanje tema vezanih za zaštitu ljudskih prava i nediskriminaciju u program obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u okviru Policijske škole „Josip Jović“" međutim nema je među pokazateljima rezultata, a niti se Policijska škola se nalazi među nositeljima mjere. Isto vrijedi i za aktivnost provođenja kontinuiranih istraživanja - nedostaju pokazatelji rezultata te nije jasno tko je nositelj provedbe te mjere. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru i ističemo kako je tijekom 2023., okviru ove mjere, naglaska stavljen na visokoškolsku razinu, dok će se kroz planove koji će se izrađivati za razdoblje od 2024. do 2025. i potom od 2026. do 2027. provoditi aktivnosti ciljano usmjerene na osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu obrazovanja. Aktivnosti koje se tiču usavršavanja nastavnika provodit će se i tijekom 2023. s obzirom da je predviđena aktivnost edukacije odgojno-obrazovnih radnika za protudiskriminacijsko djelovanje u Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije za 2023. Nadalje, u planiranim projektima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prilikom programiranja/pisanja sažetka operacije predvidjet će se provedba većeg broja edukacija za odgojno-obrazovne radnike s ciljem podizanja razine njihovih kompetencija za podučavanje o ljudskim pravima. Planirana je i izrada posebnih programa za edukaciju odgojno-obrazovnih radnika prije same implementacije što će pridonijeti kvalitetnijoj izvedbi edukativnih aktivnosti. |
| 19 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.3. Povećati učinkovitost izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava | Smatramo kako je nužno na ad hoc razini uključiti organizacije civilnog društva u rad Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka ESLJP, pogotovo s obzirom na stručnost OCD u područjima kojih se tiču presude ESLJP. Smatramo da se OCD trebaju uključivati u izradu akcijskih planova za provedbu konkretnih presuda s obzirom na sudjelovanje u samim postupcima (npr. kroz "third party interventions" i sl.). Također, smatramo da akcijski planovi za provedbu pojedinih presuda u pogledu općih mjera trebaju biti dostupna za konzultacije sa zainteresiranom javnošću putem sustava e-savjetovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Poslovnikom o radu Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava (tijelo koje definira mjere izvršenja presuda Europskog suda u Hrvatskoj) već je propisana mogućnost sudjelovanja organizacija civilnog društva (OCD) u postupku izvršenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava. Tako je propisano da predsjednik Stručnog savjeta može u rad Stručnog savjeta uključiti predstavnike relevantnih OCD koje djeluju u određenom pravnom području, radi raspravljanja o važnim pitanjima povezanim s izvršenjem konkretnih presuda Europskog suda. Dodatno i neovisno o mogućnosti uključivanja OCD-a u rad Stručnog savjeta, OCD-a kao i drugi zainteresirani subjekti mogu se direktno obratiti i tijelu koje nadzire izvršenje presuda ESLJP sukladno Pravilima Odbora ministara Vijeća Europe. |
| 20 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama | Nije jasno kako neke od navedenih aktivnosti odgovaraju opisanoj svrsi i opisu doprinosa mjere provedbi posebnog cilja. S obzirom na dosadašnja iskustva, smatramo da je među aktivnosti potrebno dodati aktivnosti koje se tiču jačanja sustava civilne zaštite za brzo i efikasno djelovanje u kriznim situacijama s posebnim naglaskom na zaštitu prava posebno ugroženih skupina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Smatramo da sve navedene aktivnosti indirektno ili direktno pridonose svrsi mjere te posebnom cilju. Konkretan prijedlog koji se tiče jačanja sustava civilne zaštite za brzo i efikasno djelovanje u kriznim situacijama će se razmotriti prilikom izrade budućih akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025. |
| 21 | Centar za mirovne studije | POSEBNI CILJEVI I MJERE , POSEBNI CILJ 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA | Među mjerama i aktivnostima nisu definirane one koje doprinose pokazatelju ishoda koji se tiče povećanja udjela preporuka pučke pravobraniteljice, ali i drugih pravobraniteljica, po kojima su javnopravna tijela učinkovito postupala. Molimo da u Akcijski plan uključite mjere i aktivnosti koje se tiču tog važnog mehanizma. | Primljeno na znanje | Smatramo da sve navedene mjere indirektno ili direktno utječu na učinkovitost provedbe preporuka pučke pravobraniteljice. Primjerice, kroz kontinuirani rad Savjeta za ljudska prava, u okviru kojeg se redovito raspravlja o implementaciji preporuka pučke pravobraniteljice, znatno se pridonosi učinkovitosti u provedbi preporuka i utječe na udio preporuka koje će se implementirati. Dakle, intencija pokazatelja ishoda je mjerenje postignuća posebnog cilja koji glasi poboljšanje učinkovitosti javne uprave za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, a ishod je vidljiv u srednjoročnom roku do kraja 2027. i pratit će se indirektno kroz razrađen sustav praćenja provedbe preporuka pučke pravobraniteljice. Pretpostavka je da ako se unaprijedi učinkovitost državne uprave u ovom području kao ishod možemo očekivati poboljšanje u izvršenju preporuka. |
| 22 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava | U odnosu na mjeru 1.6., u opisu mjere nije navedeno kako će se provoditi obrazovanje za navedene grupe javnih i državnih službenika, uključujući informacije o kurikulumu i očekivanim usvojenim znanjima i vještinama polaznika, nositeljima i izvoditeljima obrazovanja, i sl., te vas molimo za pojašnjenje. Dodatno, smatramo da je nužno predvidjeti prevođenje obrazovnih aktivnosti za javne i državne službenike izvan navedene tri grupe a koja će biti ciljano izrađena i prilagođena potrebama i zahtjevima pojedinih resora u cilju stjecanja specifičnih znanja i vještina u području ljudskih prava. U tu svrhu potrebno je, kao mjeru u ovaj Akcijski plan, dodati izradu analize potreba i prioritetnih resora kojima je potrebna fokusirana dodatno obrazovanje i usavršavanje u specifičnim područjima ljudskih prava kako bi se u akcijskom planu za iduće razdoblje moglo adekvatno planirati provođenje obrazovnih aktivnosti. Također, smatramo da je u ovaj Akcijski plan nužno dodati kao mjeru provođenje edukacije za javne službenike i dužnosnike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bih ih se educiralo i osnažilo za izradu lokalnih i županijskih planova za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije. | Primljeno na znanje | Informacije o kurikulumu, planiranim ishodima i vještinama edukacija su vrlo konkretne i specifične za svaku od navedenih aktivnosti stoga nije predviđeno isticanje ove vrste vrlo konkretnih informacija u opisu mjera šireg obuhvata. Zahvaljujemo na ukazanoj potrebi da se istakne i uključi dodatne kategorije sudionika edukacija, ističemo da je riječ o prvoj fazi provedbe ove mjere do kraja 2023. Ista mjera, ali sa proširenim setom aktivnosti i širim krugom ciljnih skupina unutar državne uprave provodit će se i u razdoblju od 2024. do 2027. u tom razdoblju planiran je veći broj edukativnih aktivnosti namijenjen javnim službenicima i državnim službenicima te zaposlenima u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. |
| 23 | Kuća ljudskih prava Zagreb | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023., UVOD | Uvodno, predlažemo da se vremenski okvir provedbe ovog Akcijskog plana pomakne na razdoblje od 2023. do 2024. godine, pošto isti nije usvojen tijekom 2022. godine. Vezano uz ciljeve, mjere i aktivnosti, predlažemo da se u ovaj Akcijski plan uključi nova mjera kojom će se predvidjeti aktivnosti u pogledu pristupanja Republike Hrvatske preostalim međunarodnim i regionalnim ugovorima i drugim instrumentima za zaštitu ljudskih prava čime bi se odgovorilo na razvojne potrebe i srednjoročne prioritete sadržane u Nacionalnom planu u poglavlju 3.8.: Međunarodni i europski instrumenti zaštite ljudskih prava. Predlažemo da se uključe sljedeće aktivnosti za tu mjeru: 1) pripreme za ratifikaciju Europske socijalne povelje (revidirane), 2) pripreme za prihvaćanja članka 14. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije kojima bi se prihvatila nadležnost Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije za zaprimanje individualnih pritužbi, te 3) pripreme za pristupanje Fakultativnom protokolu Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. Planirana je izmjena provedbenog razdoblja akta strateškog planiranja i akcijski planova prije usvajanja, na način da će plansko razdoblje biti 2023. do 2027., pri čemu će se uz Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. prvotno donijeti jednogodišnji akcijski planovi za 2023., a potom dvogodišnji planovi za 2024.-2025., odnosno 2026.-2027. S obzirom da će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ubrzo nakon usvajanja akta pristupiti izradi novih akcijskih planova za razdoblje od 2024. do 2025., razmotrit ćemo mjere predložene u ovom očitovanju prilikom izrade novih provedbenih planova. |
| 24 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA1.4.Unaprijeditikvalitetuidostupnostobrazovanjazaljudskaprava | Mjera 1.4. usmjerena vrlo ciljano i samo na točno određeni dio visokoškolskog obrazovanja. Da bi se postiglo unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti obrazovanja za ljudska prava, potrebno je donijeti i druge mjere za formalno i neformalno obrazovanje za ljudska prava koje je usmjereno na djecu i mlade. Predlažemo da se uvede mjera usmjerena na jačanje kvalitete i dostupnosti neformalnog obrazovanja za ljudska prava koje provode organizacije civilnog društva. Dodatno, za postizanje kvalitetnog ishoda učenja za demokratsko građanstvo i ljudska prava u Hrvatskoj nedostaje i sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika za poučavanje građanskog odgoja. Stoga predlažemo da se u akcijski plan uvrsti i mjera koja je ujedno i preporuka koju je Europska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije (ECRI) dala Hrvatskoj u ožujku 2021. godine - da se obrazovnim radnicima/icama osigura sveobuhvatno i dosljedno početno te kontinuirano daljnje usavršavanje za usvajanje vještina potrebnih za poučavanje ljudskih prava. Pri tome, usavršavanje obrazovnih radnika/ica treba biti metodički planirano i izvedeno u skladu sa načelima obrazovanja za ljudska prava, što nužno podrazumijeva participativne metode rada, a ne samo predavanja. Također, sveobuhvatno usavršavanje podrazumijeva i usmjerenost sadržaja na usvajanje znanja, vještina i stavova u području ljudskih prava, ali nužno obuhvaća i sadržaje usmjerene na usavršavanje u metodici rada u obrazovanju za ljudska prava, pa predlažemo da se mjera za usavršavanje obrazovnih radnika/ica za usvajanje vještina potrebnih za poučavanje ljudskih prava na taj način planira i uvrsti u akcijski plan. Vezano uz aktivnost provedbe vanjskog vrednovanja Građanskog odgoja i obrazovanja, molimo da se naznači vrijeme provedbe vrednovanja, kao i da se u akcijski plan navedu mjere koje slijede iz rezultata vrednovanja. Naime, svrha vrednovanja je izvesti zaključke o provedbi međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje i unaprijediti ju na temelju tih rezultata. Predlažemo u akcijskom planu na taj način formulirati mjeru jer sama provedba vrednovanja neće izravno doprinijeti poboljšanju dostupnosti i kvalitete obrazovanja za ljudska prava, dok unaprjeđenje provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja temeljeno na rezultatima vanjskog vrednovanja može izravno doprinijeti zadanom cilju. Vezano uz aktivnost "osiguravanje financijskih, kadrovskih i organizacijskih uvjeta za provođenje kontinuiranih istraživanja iz područja ljudskih prava", molimo pojašnjenje ove aktivnosti, budući da nije opisana, niti su za nju navedeni pokazatelji niti se mogu razabrati nositelji te mjere. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru i ističemo kako je tijekom 2023., okviru ove mjere, naglaska stavljen na visokoškolsku razinu, dok će se kroz planove koji će se izrađivati za razdoblje od 2024. do 2025. i potom od 2026. do 2027. provoditi aktivnosti ciljano usmjerene na osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu obrazovanja. Vezano uz aktivnost provedbe vanjskog vrednovanja Građanskog odgoja i obrazovanja navest će se planirano vrijeme provedbe vrednovanja. Vezano uz aktivnost "osiguravanje financijskih, kadrovskih i organizacijskih uvjeta za provođenje kontinuiranih istraživanja iz područja ljudskih prava" nositelj provedbe aktivnosti je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. |
| 25 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJ 4. UNAPRJEĐENJE SURADNJE S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I MEDIJIMA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE , MJERA 4.1. Poticati razvoj organizacija civilnog društva koje štite i promiču ljudska prava | U odnosu na mjeru 4.1., predlažemo da se uz izraz organizacije civilnog društva koje štite i promiču ljudska prava koristi i izraz branitelji ljudskih prava koji je u upotrebi već 25 godina kada je u međunarodni sustav zaštite ljudskih prava inauguriran usvajanjem UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava. Uzimajući u obzir da će se 2023. godine obilježavati 25-ta godišnjica ove Deklaracije, predlažemo da se u sklopu ove mjere predvidi organizacija javnog događaja u sklopu Vladina Savjeta za ljudska prava u formi tematske sjednice ili sličnom obliku na kojoj bi tema bila položaj, odnosno izazovi i prepreke s kojima se susreću branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj. Dodatno, smatramo da predviđena istraživačka aktivnosti u ovoj mjeri nije dovoljna te da je potrebno da se Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Ured za udruge Vade RH uključe kao nositelji mjera te da razviju dodatne aktivnosti kojima bi riješili već poznati problemi s kojima se branitelji ljudskih prava i organizacije za ljudska prava susreću i koje imaju negativan utjecaj na zaštitu i promicanje ljudskih prava u Hrvatskoj. U tu svrhu, predlažemo da konzultirate naše recentno istraživanje ”Branitelji ljudskih prava: izazovi i prepreke" dostupno ovdje: https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2022/12/KLJP_Tematski-Branitelji-FIN-3.pdf Slijedom toga, predlažemo da se u ovaj Akcijski plan, minimalnu uključe aktivnosti kojima bi se: 1) osiguralo financiranja iz nacionalnih izvora za programe organizacija civilnog društva koje se bave ljudskim pravima, posebice financiranja watchdog, istraživačkih i zagovaračkih aktivnosti, te a financiranje aktivnosti organizacija civilnog društva za određene goruće društvene izazove i probleme, 2) provela analiza i smanjili svi nepotrebni administrativni zahtjevi koji organizacijama oduzimaju velik dio ljudskih i financijskih resursa nauštrb kvalitetnog osmišljavanja i provođenja programskih aktivnosti, 3) osiguralo financiranje iz nacionalnih izvora za organizacijski razvoj manjih i novih organizacija civilnog društva čime bi se doprinijelo kontinuiranom i održivom radu organizacija na zaštiti i promociji ljudskih prava, pogotovo organizacija koje djeluju izvan većih urbanih sredina, te 4) omogućilo višegodišnje programsko financiranje koje je prikladnije za financiranje dugoročnih programa podrške koje organizacije civilnog društva pružaju građanima poput besplatne pravne pomoći ili psihološkog savjetovanja od i dalje prevladavajućih, jednokratnih jednogodišnjih projekata koji bespotrebno administrativno opterećuju organizacije, ali i tijela javne vlasti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlozima i prihvaćamo sugestiju da se koristi pojam branitelji ljudskih prava te će isti biti uključen u tekst Nacionalnog plana i pratećih akcijskih planova. Vezano za ostale iznesene prijedloge ističemo kako je u izradi Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030. koji će se, kao „krovni“ akt strateškog planiranja za široko i heterogeno područje civilnog društva, sastojati od horizontalnih mjera, kao i dosada provedeni akti. Uzimajući u obzir horizontalan pristup izradi planiranog akta, mjere koje se tiču specifično područja djelovanja organizacija civilnoga u zaštiti i promicanju ljudskih prava biti će izdvojene u akcijske planove zaštite i promicanja ljudskih prava. Slijedom navedenog, Vaše prijedloge razmotrit ćemo prilikom izrade budućih akcijskih planova za zaštitu i promicanje ljudskih prava za razdoblje od 2024. do 2025. i razdoblje od 2026. do 2027., a kada će biti dostupne informacije o mjerama akta strateškog planiranja na kojem radi Ured za udruge Vlade RH. Na taj način će se izbjeći dupliciranje sadržaja i aktivnosti u dva komplementarna strateška akta. |
| 26 | Kuća ljudskih prava Zagreb | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.3. Povećati učinkovitost izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava | U odnosu na mjeru 1.3., predlažemo da se u proces izrade akcijskih planova za implementaciju presuda ESLJP u što ranijoj fazi, a na temelju javnog objavljenog poziva za iskaz interesa, uključe zainteresirani predstavnici organizacija civilnog društva u cilju izrade što ciljanijih, kvalitetnijih i svrsishodnijih mjera za otklanjanje i preveniranje novih kršenja Konvencije. Također, predlažemo da nacrti akcijski planovi za izvršavanje presuda ESLJP-a, prije no što budu finalizirani i dostavljeni nadležnom tijelu Vijeća Europe, budu stavljeni na e-savjetovanje u cilju savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. | Primljeno na znanje | Poslovnikom o radu Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava (tijelo koje definira mjere izvršenja presuda Europskog suda u Hrvatskoj) već je propisana mogućnost sudjelovanja organizacija civilnog društva (OCD) u postupku izvršenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava. Tako je propisano da predsjednik Stručnog savjeta može u rad Stručnog savjeta uključiti predstavnike relevantnih OCD koje djeluju u određenom pravnom području, radi raspravljanja o važnim pitanjima povezanim s izvršenjem konkretnih presuda Europskog suda. Dodatno i neovisno o mogućnosti uključivanja OCD-a u rad Stručnog savjeta, OCD-a kao i drugi zainteresirani subjekti mogu se direktno obratiti i tijelu koje nadzire izvršenje presuda ESLJP sukladno Pravilima Odbora ministara Vijeća Europe. U odnosu na pitanje uvrštavanja akcijskih planova za izvršenje presuda Europskoga suda za ljudska prava u postupak e-savjetovanja, navodi se da se akcijski planovi za izvršenje određene presude Europskoga suda za ljudska prava odnose na konkretne i pojedinačne presude međunarodnog suda u predmetima točno određenih fizičkih i pravnih osoba i da se oni izvršavaju u odnosu na i u okviru specifičnih okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Ti akcijski planovi ne odnose se na provedbu javnih politika definiranih dokumentima strateškog planiranja. Dakle, njima se ne konkretiziraju mjere, aktivnosti i rokovi za postizanje strateških ciljeva, a za što bi bilo potrebno provoditi postupak javnog savjetovanja temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama. |
| 27 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava | U odnosu na mjeru Akcijskog plana promicanja i zaštite ljudskih prava 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava, Pravobraniteljica ukazuje da iz opisa aktivnosti proizlazi da one obuhvaćaju samo državne službenike iz tri specifična sektora (obrana, policija, zatvorski sustav), dok nije vidljivo na koji način su obuhvaćeni državni službenici iz ostalih sektora te javni službenici u cijelosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na ukazanoj potrebi da se istakne i druge državne službenike, ističemo da je riječ o prvoj fazi provedbe ove mjere do kraja 2023.. Ista mjera, ali sa proširenim setom aktivnosti i širim krugom ciljnih skupina unutar državne uprave provodit će se i u razdoblju od 2024. do 2027. u tom razdoblju planiran je veći broj edukativnih aktivnosti namijenjen javnim službenicima i državnim službenicima te zaposlenima u tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. |
| 28 | Ured pučke pravobraniteljice | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023., POSEBNI CILJ 4. UNAPRJEĐENJE SURADNJE S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I MEDIJIMA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE | Premda Nacrt Nacionalnoga plana zaštite i promicanja ljudskih prava 2022.-2027. prepoznaje civilno društvo kao dionika u promicanju i zaštiti ljudskih prava te se osvrće na neke od prepreka s kojima se ovi akteri suočavaju u svome djelovanju, Posebni cilj 4. ovoga Akcijskoga plana Unaprjeđenje suradnje s organizacijama civilnog društva i medijima u zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije od aktivnost sadrži isključivo financiranje istraživanja o organizacijama civilnoga društva, a nedostaju aktivnosti kojima bi ciljna skupina i korisnici bile upravo ove organizacije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. S obzirom da je u izradi nacrt Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030., a kako bi se izbjeglo dupliciranje mjera i preklapajući sadržaj u dva komplementarna akta strateškog planiranja u Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2027. zastupljene su aktivnosti vezane za jačanje vidljivosti OCD-a, dok će ostala područja od značaja za razvoj civilnog društva biti integrirana u planirani Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2023. do 2030. |
| 29 | Ured pučke pravobraniteljice | AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE I PROMICANJA LJUDSKIH PRAVA OD 2022. DO 2023., POSEBNI CILJ 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA | Nadalje, fokus Posebnoga cilja 2. Podizanje razine informiranosti građana i institucija o instrumentima za zaštitu i promicanje ljudskih prava te olakšavanje pristupa pravosuđu i javnopravnim tijelima uzak je i odnosi se isključivo na Povelju o temeljnim pravima, koja je samo jedan od instrumenata za zaštitu i promicanje ljudskih prava, a područje njene primjene pritom je i ograničeno, pa predlažemo proširiti isto na način da uključuje i druge važne relevantne međunarodne dokumente u području zaštite ljudskih prava, npr. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ističemo kako fokus cilja nije isključivo na Povelji EU o temeljnim pravima, već se odnosi na sve instrumente zaštite ljudskih prava kao što je opisano u Nacionalnom planu. Navedena mjera u razdoblju do 2023. bit će većim djelom vezana za planirane aktivnosti Kontaktne točke za Povelju EU o temeljnim pravima, međutim u drugoj fazi provedbe, od 2024. do 2027. provodit će se aktivnosti koje su vezane i za druge međunarodne instrumente zaštite ljudskih prava. |
| 30 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava | U odnosu na Mjeru 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava predlažemo da se edukacije organiziraju za sve državne i javne službenike, u skladu s ispravno identificiranom potrebom. Naime, u opisu mjere navodi se potreba kontinuiranog osposobljavanja i usavršavanja javnih i državnih službenika na svim razinama, no u aktivnostima su planirane samo edukacije za pripadnike obrambenog sektora, policijskih službenika i službenika zatvorskog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru i opservaciji o raskoraku između aktivnosti i očekivanog ishoda mjere. Istaknuli bismo kako aktivnosti koje će se provoditi u 2023. Predstavljaju samo prvu fazu implementacije ove mjere koja će se nastaviti provoditi do 2027. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina programirat će 2 projekta za koja je predviđeno financiranje iz Europskog socijalnog fonda plus, a planirani projekti sadrže niz edukativnih aktivnosti za državne službenike, službenike u jednicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, a poseban naglasak biti će i na uključivanju policijski službenika i rukovodećih državnih službenika. |
| 31 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJEVI I MJERE , MJERA 1.1. Unaprijediti međuresornu suradnju i koordinaciju sustavom zaštite ljudskih prava | U odnosu na Mjeru 1.2. Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama predlažemo da se ista planira u okviru Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023., a budući da aktivnosti imaju antidiskriminacijski karakter. Dodatno napominjemo i kako navedenom mjerom nisu adresirane potrebe ni predviđene aktivnosti usmjerene na osobe koje su bez doma ostale u potresima koji su 2020. pogodili područja u nekoliko županija Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. Aktivnosti koje se tiču osoba koje su bez doma ostale u potresima koji su 2020. pogodili RH uključene su u Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za razdoblje od 2022. do 2023.. a riječ je o aktivnostima koje će provoditi Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. |
| 32 | Ured pučke pravobraniteljice | POSEBNI CILJEVI I MJERE , POSEBNI CILJ 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA | Unutar Posebnoga cilja 1. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave za djelovanje u području zaštite ljudskih prava a u odnosu na prepoznate potrebe nedostaje mjera ciljanih na javnu upravu i to u nizu područja poput, primjerice, obrazovanja, zdravstva i stanovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima. Prije svega ističemo kako je svrha posebnog cilja 1. povećanje učinkovitosti, odnosno ostvarenje planiranih radnji i rezultata u području zaštite ljudskih prava, pri čemu kapaciteti javne uprave imaju značajnu ulogu. U kontekstu ovog cilja, pojam javna uprava obuhvaća državnu upravu, lokalnu i područnu regionalnu samoupravu te javne službe, a kojima je zajednički cilj zadovoljavanje općih interesa i javnih potreba. Prilikom formulacije mjera naglasak je bio na unaprjeđenju procesa za koje je nadležna javna uprava a tek potom na vrlo konkretnom unaprjeđenju kapaciteta zaposlenih u javnoj upravi za učinkovito djelovanje u području ljudskih prava |