Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ČEDOMIR TATALOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA Sam zakon kao takav je običan nerazumljiv administrativni pamflet koji donosi ogromnu štetu našem puku i nema ga smisla uopće analizirati po člancima i reći što nije dobro, te što valja mijenjati. Koliko smo hrabri reći - ne? Količina CO2 je negdje u postotku 0,03% atmosfere, i neophodno je održavati na toj razini zbog života na cijelom planetu. Naime, tamo gdje se razina smanjuje, biljke nestaju jer je CO2 hrana biljkama, koje pak ispuštaju kisik bez kojeg nema života. Olovnog benzina nema već dvadeset godina na našem tržištu, industrije također nestaje, radi se na gašenju rafinerija kao zadnjeg traga pogona na fosilna goriva, da o termoelektranama i ne govorimo. Umjesto toga raste broj vjetrenjača, svih u vlasništvu spretnih stranih kupaca. Prodaja emisijskih jedinica, ili kako se to već zove, je ogroman trošak koji stvara gubitke tvrtkama koje drže pogone iznad određenih megavata, te moraju plaćati harač koji ih sprječava u daljem razvoju. Toplana u Karlovcu plaća za 2021. prema izvještaju Fine, čak 6 puta veći harač nego godinu prije u tu svrhu, nekih dvadesetak posto dobiti i u gubitku su 6 milijuna kuna. Posve nebitno troši li se mazut ili plin, daća se plaća po snazi postrojenja. Teži se zabraniti prvo dizel, a kasnije benzinski da bi kao za desetak godina samo električni auti bili dostupni? Koliko su električni auti ekološki prihvatljivi, već je rečeno da nije baš tako. Već neki fantaziraju zatvoriti jedinu atomku u našoj regiji, bez razmišljanja o alternativi. Električni auti nisu dovoljno ispitani, baterijama pada kapacitet 20% nakon 7 godina. Kome prodati te aute? Naravno, auti će biti samo za bogate, a njima neće biti problem svakih sedam godina kupiti novi, što će sirotinji auto, samo smetaju na cesti. Kyoto sporazum nisu potpisali Amerikanci. Oni nisu ugasili niti jednu atomsku centralu, nemaju namjere odreći se bijesnih benzinskih auta od par stotina konja, gorivo im je jeftino, a električni auti su rijetki na američkim cestama. Namjera je jasna - upropastiti europsku privredu (čak i bez rata na istoku), te čvrsto preuzeti svjetsko kormilo, kao nakon drugog svjetskog rata. A poslušnika će se uvijek naći. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmet uređenja izmjena i dopuna Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Sustav trgovanja emisijskim jedinicama je uspostavljen po načelu ˝onečišćivač plaća˝, a financijska sredstva se u Republici Hrvatskoj koriste za poticanje mjera ublaženja i prilagobe klimatskim promjenama. Vezano za stanje klimatskih promjena, molimo pogledati zadnje analize relevantnih klimatskih stručnjaka iz cijelog svijeta objedinjenih u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama: Izvješće o utjecajima, prilagodbi i ranjivosti povezanih s klimatskim promjenama https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/klimatske_aktivnosti/klima/prilagodba/Klimatske_promjene_2022.pdf AR6 Synthesis Report Climate Change 2023 https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/ Climate Change 2022: Mitigation of Climate Change https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/ https://www.ipcc.ch/report/sixth-assessment-report-working-group-3/ SPECIAL REPORT: GLOBAL WARMING OF 1.5 ºC, Summary for Policymakers https://www.ipcc.ch/sr15/chapter/spm/
2 KREŠIMIR GRGIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA Ova dva grafikona zorno prikazuju zbog cega raste cijena elektricne energije: raste jer je cijena tih emisijskih jedinica prepustena spekulacijama na futures trzistima, a to nije nista drugo nego sustav kladenja. Osim toga cijela ta prica o navodnim klimatskim promjenama napuhana je samo tako. Ne postoji "pozadinski atmosferski CO2" kako je to izmislio Keeling i dalje nastavio u tom smjeru njegov sin nego postoji samo lokalna razina CO2 koja je prema dostupnim kemijskim mjerenjima najvisa bila 30- tih godina proslog stoljeca. Mjerni podaci sa postaja selektiraju se kako bi se uklopili u ocekivanu hipotezu koja je pogresna. To je najvidljivije na primjeru mjerenja na postaji Mauna Loa na Havajima gdje odokativno eliminiraju utjecaj vulkanskih isparavanja i sve sto se ne uklapa u sluzbenu pricu, a da ne govorimo o tome da je vulkan pored mjerne postaje eruptirao prije godinu dana. Umjesto cl 2. st 4 podstavak 1 Ustava na koji se pozivate, bolje je primjeniti cl 2 stavak 5 Ustava koji kaze da Republika Hrvatska slobodno istupa iz saveza sa drugim drzavama. Potrebno je istupiti iz tog saveza koji donosi tako stetne "direktive" pogotovo stoga jer je referendum o ulasku u Uniju bio nezakonit i jer ste i vi prijevarom dosli na vlast uz slogan: "Pobijedili smo kovid" mada ste nakon toga po nalogu izvana zapoceli nevidenu represiju nad hrvatskim narodom i gospodarstvom. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmet uređenja izmjena i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Vezano za stanje klimatskih promjena, molimo pogledati zadnje analize relevantnih klimatskih stručnjaka iz cijelog svijeta objedinjenih u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama: Izvješće o utjecajima, prilagodbi i ranjivosti povezanih s klimatskim promjenama https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/klimatske_aktivnosti/klima/prilagodba/Klimatske_promjene_2022.pdf AR6 Synthesis Report Climate Change 2023 https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/ Climate Change 2022: Mitigation of Climate Change https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/ https://www.ipcc.ch/report/sixth-assessment-report-working-group-3/ SPECIAL REPORT: GLOBAL WARMING OF 1.5 ºC, Summary for Policymakers https://www.ipcc.ch/sr15/chapter/spm/
3 ZORAN LUKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KLIMATSKIM PROMJENAMA I ZAŠTITI OZONSKOG SLOJA Što su klimatske promjene? Aktivnosti ljudi utječu na Zemljinu klimu jer uzrokuju ispuštanje golemih količina stakleničkih plinova, koji se zadržavaju u Zemljinoj atmosferi zajedno s plinovima koji su u njoj prirodno prisutni. Ti dodatni staklenički plinovi uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva radi proizvodnje energije, ali i drugim ljudskim aktivnostima kao što su sječa prašuma, poljoprivreda, uzgoj stoke i proizvodnja kemikalija. Ugljikov dioksid (CO2) staklenički je plin koji najčešće nastaje zbog ljudskog djelovanja. Ti dodatni plinovi pojačavaju „efekt staklenika” na atmosferu našeg planeta i tako uzrokuju brz porast temperature Zemlje, što dovodi do velikih promjena klime. Izvor: - Izvor: https://climate-pact.europa.eu/about/climate-change_hr Koliki je udio CO2 u atmosferi? 0,03% Izvor: 1. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4464 2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemljina_atmosfera Postoji li neki izračun koliko je udio kisika nakon nezakonite sječe šuma.... kako u Hrvatskoj.... tako i u cijelom svijetu? Što kaže fotosinteza? https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20282 fotosinteza (foto- + sinteza), biološki proces s pomoću kojega autotrofni fotosintetski organizmi (biljke, alge i neke bakterije) pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku energiju veza sintetiziranih spojeva (ATP i NADPH) uz utrošak vode i izdvajanje kisika, a energija pohranjena u kemijskim vezama tih molekula rabi se u procesu stvaranja organskih tvari (ugljikohidrata) iz ugljikova dioksida (CO2). Sastoji se od stotinjak fizikalnih i kemijskih reakcija, odvija se u kloroplastima alga i biljaka te na tilakoidnim membranama cijanobakterija s pomoću proteinskih kompleksa, a elektroni se prenose nizom kemijskih reakcija s jedne vrste molekula što otpuštaju elektrone (oksidacija) na druge što ih primaju (redukcija). Pojednostavnjena formula fotosinteze je 6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2. Fotosinteza je proces kojim biljke uz pomoć Sunčeve svjetlosti iz vode i ugljikovog dioksida dobivaju šećer, oslobađajući pritom kisik. KISIK! Još jednom... pitanje: Postoji li neki izračun koliko je udio kisika nakon nezakonite sječe šuma.... kako u Hrvatskoj.... tako i u cijelom svijetu? Jeli istina da se razmatra neki projekt koji će uz pomoć nekih sjenila ograničiti dotok sunčevih zraka na Zemlju, konkretno Europu? Tim potezom postoji velika mogućnost odumiranja biljnog života na Zemlji!!! Vidi pod FOTOSINTEZA! Organizmi koji vrše proces fotosinteze se nazivaju fotoautotrofi, jer im taj proces omogućava da sami sebi proizvode hranu. Kao nusproizvod procesa fotosinteze ispušta se KISIK. Upravo zbog te činjenice, fotosinteza je od vitalnog značaja za život na Zemlji. Pored održavanja nivoa kisika u atmosferi, gotovo sva živa bića su direktno ili indirektno vezana za fotosintezu kao izvor energije ili hrane. Količina energije koja se proizvede tokom procesa fotosinteze je izuzetno velika, otprilike 100 teravata što je oko šest puta veće od ukupne potrošnje energije cijelog čovječanstva. Pored energije, fotosinteza je također i izvor ugljika u svim organskim supstancama u tijelima živih bića. Sveukupno, organizmi koji vrše fotosintezu pretvore oko 100 milijardi tona ugljika godišnje u biomasu. Kao „nus” proizvod fotosinteze pojavljuje se kisik, biljke ga otpuštaju u atmosferu - vitalni proces bitan za život na Zemlji. Respiracija (disanje) - razgradnja organske tvari do ugljikovog (IV) oksida i vode uz oslobađanje energije. C6H12O6 + 6O2 -> 6CO2 + 6H2O + oslobođena energija (ATP) - Stalna tvorba i razgradnja ugljikovih spojeva koji služe kao izvor energije za mikroorganizme dovode do nastanka organske tvari u tlu. Dakako da procesi fotosinteze, odnosno proizvodnje organske tvari, trebaju biti izraženiji u odnosu na respiraciju ili razgradnju organske tvari. Biljke se na taj način razvijaju i rastu. - Biljke koriste kisik za razgradnju šećera, pri čemu oslobađaju energiju i ugljik (IV) oksid, a taj proces zovemo disanjem. To je proces suprotan fotosintezi. Biljka uz prisustvo kisika razlaže šećere dobivene fotosintezom na ugljikov (IV) oksid i vodu i kod toga se oslobađa energija potrebna za druge aktivnosti (npr. rast i razmnožavanje). Disanje se odvija u sitnim staničnim tjelešcima koje zovemo mitohondrijima. Oko 40 % energije pohranjene u obliku šećera pretvara se u kemijsku energiju, a ostatak se oslobađa kao toplina. Eto... mala škola biologije... malo kemije... fizike... Ne postoji niti jedan Zakon kojim možete prirodne procese kontrolirati. Sve što se radi ide na uštrb prirode... čovjeka... životinja.... biljaka... Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmet uređenja izmjena i dopunama Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. Republika Hrvatska pridaje veliki značaj zaštiti šuma, zbog njihovih opće korisnih funkcija, ali i značajnog ponora CO2. Na razini Europske unije uspostavljen je zajednički cilj osiguranja ponora od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2,. godišnje. U svojstvu doprinosa ostvarenju klimatskog cilja Unije do 2030. Republika Hrvatska će tom cilju doprinijeti s 5,527 milijuna tona ekvivalenta CO2. Vezano za stanje klimatskih promjena, molimo pogledati zadnje analize relevantnih klimatskih stručnjaka iz cijelog svijeta objedinjenih u izvješćima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Izvješće o utjecajima, prilagodbi i ranjivosti povezanih s klimatskim promjenama https://mingor.gov.hr/UserDocsImages/klimatske_aktivnosti/klima/prilagodba/Klimatske_promjene_2022.pdf AR6 Synthesis Report Climate Change 2023 https://www.ipcc.ch/report/ar6/syr/ Climate Change 2022: Mitigation of Climate Change https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg3/ https://www.ipcc.ch/report/sixth-assessment-report-working-group-3/ SPECIAL REPORT: GLOBAL WARMING OF 1.5 ºC, Summary for Policymakers https://www.ipcc.ch/sr15/chapter/spm/