Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada | Mjera 7. Pretpostavljamo da se radi o Programu, a ne o Planu sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2023. – 2028. godine? Molimo pojašnjenje. | Prihvaćen | Ispravljeno. |
| 2 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.1. Uvod | U cijelom programu sprječavanja nastanka otpada na nekoliko mjesta spominju se Centri za ponovnu upotrebu. Tijekom 2016.g. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuo je inicijativu te održao niz konferencija vezano za uspostavljanja Centara za ponovnu uporabu. Kako se navodili i u priopćenjima, Centri za ponovnu uporabu predstavljanju priliku za društvo zbog svog socijalnog i ekološkog usmjerenja, će se postići razinu samoodrživosti te doprinijeti razvoju zelenog, kružnog gospodarstva. Od tada pa do danas nikada nije raspisan najavljivan natječaj za Centre, te osim nekoliko manjih lokalnih incijativa koje su ostavrene bez ikakve potpore centri za ponovnu upotrebu praktički ne postoje u Hrvatskoj. Stoga smatramo kako je nužno potrebno uvrstiti ovu mjeru u PGO kao i Program sprječavanja nastanka otpada te predvidjeti financijska sredstva za njihovu realizaciju. | Prihvaćen | Mjera PSNO 11. i tablica 69. |
| 3 | HGK | 13.FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA, 13.2.Procjena financijskih sredstava potrebnih za provedbu mjera Plana | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: Ne postoji jasna poveznica između Tablice 68. Indikativni omjeri financiranja po izvorima i godinama i Tablice 69. Procjena financijskih sredstava potrebnih za provedbu mjera Plana. Moli se pojašnjenje omjera i izvora financiranja na način da je moguće razumjeti iz kojih izvora i u kojim udjelima se pojedine mjere financiraju. | Prihvaćen | Dodana je tablica s indikativni omjerima financiranja po izvorima i planiranim mjera. |
| 4 | HGK | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Komentar Grupacije Centara za gospodarenje otpadom: U tablici Mjere i aktivnosti za ostvarenja Cilja 1 – Komunalni otpad, u mjeri A 5.6. navodi se kapacitet za obradu ne više od 45.000 t za RCGO Šagulje, dok se u poglavljima 6.2., 8.2.3., 9.5. i poglavlju 14. navodi kapacitet od 55.000 t. – potrebno je uskladiti; osim RCGO Šagulje, za CGO Biljane Donje navode se kapaciteti 70.000 t i 88.000 t i za CGO Piškornica navode se kapaciteti 100.000 t i 110.000 t. Isto je potrebno uskladiti. U slučaju da se navodi kapacitet od 88.000 tona tada je potrebno naglasiti da se radi i o drugim vrstama otpada osim mKO. | Prihvaćen | Podaci su usklađeni. |
| 5 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 16., tablica 77. Plana Potrebno je u cijeloj tablici 77. (Usporedna tablica sadržaja Plana i odredbi Dodatka VI. Zakona o gospodarenju otpadom) umjesto „(NN 894/21), navesti „(NN 84/21)“. Obrazloženje: Očitom omaškom dodan je „9“ u broju Narodnih novina. | Prihvaćen | Ispravljeno je. |
| 6 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 16., tablica 77. Plana Potrebno je u cijeloj tablici 77. (Usporedna tablica sadržaja Plana i odredbi Dodatka VI. Zakona o gospodarenju otpadom) umjesto „Dodatka IV“, navesti Dodatka VI“. Obrazloženje: Očitom omaškom naveden je pogrešan Dodatak Zakona o gospodarenju otpadom. | Prihvaćen | Ispravljeno je. |
| 7 | HGK | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Mišljenje Grupacije centara za gospodarenje otpadom: U poglavlju 2.4.1.5 spomenuta je Odluka Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine. Međutim, u preambuli predmetne Odluke navodi se da se ista donosi na temelju Zakona o Vladi Republike Hrvatske, a u vezi s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine. Kako se u samoj Odluci izričito navodi da je vezana za PGO koji je istekao molimo za pojašnjenje znači li ova formulacija da će navedena odluka vrijediti i za novi, predmetni Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, odnosno da će se financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvarivati prema udjelima 90 – 10% sukladno Odluci Vlade i u razdoblju od 2023. – 2028. godine? | Prihvaćen | Odluka više nije na sanzi. |
| 8 | HGK | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.5.Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Članice Grupacije za vodik predlažu uključiti energetsku oporabu otpadnog mulja. | Prihvaćen | Uključeno je u poglavlju 5.3. i 6.4. |
| 9 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.2., u tablici 35., str. 94. Plana Potrebno je uskladiti podatak „402.265“ u stupcu „Ulaz u biološku obradu (t)“ s podatkom „404.677“ u stupcu „Ukupni potrebni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu. Također, u istoj tablici u stupcu „Ulaz u biološku obradu “umjesto „t“, navesti „t/god.“. Obrazloženje: Isto kao i za prethodnu tablicu (tablica 34., str. 92. Plana). | Prihvaćen | Usklađeno. |
| 10 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.2., tablica 34., str. 92. Plana Potrebno je uskladiti podatak „447.984“ u stupcu „Ulaz u sustav biološke obrade (t/god.)“ s podatkom „449.199“ u stupcu „Ukupni potrebni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god.). Obrazloženje: Podatak u stupcu „Ulaz u sustav biološke obrade (t/god.)“ mora biti identičan podatku u stupcu „Ukupni potrebni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god)“, u dijelu ukupnog zbroja količina po pojedinim županijama, jer ako iz ukupne količine (100 %) računamo postotne udjele za svaku županiju pojedinačno zbroj izračunatih količina po županijama mora biti jednak ukupnoj količini. | Prihvaćen | Usklađeno. |
| 11 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 8., str. 86. Plana Predlaže se umjesto rečenice: „Navedenim se Planovima, a koji mora biti usklađen s nacionalnim Planom, rješava cjeloviti pristup gospodarenju otpadom određujući gospodarenje s otpadom od mjesta nastanka do mjesta konačne obrade.“, navesti rečenicu: „Navedenim Planovima rješava se cjeloviti pristup gospodarenju otpadom, određujući gospodarenje s otpadom od mjesta nastanka do mjesta konačne obrade te stoga ti Planovi trebaju biti usklađeni s nacionalnim Planom.“ Obrazloženje: Navedeno se predlaže iz razloga što je obaveza donošenja Planova gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba propisana Zakonom. Međutim, navod: „a koji mora biti usklađen s nacionalnim Planom“ nije u skladu sa Zakonom, jer istim nije propisana odredba da ti Planovi moraju biti usklađeni s nacionalnim Planom, a smatramo da je takvo usklađivanje potrebno i logično. | Prihvaćen | Ispravljeno je. |
| 12 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | "Predviđenim mjerama je potrebno u narednom planskom razdoblju osigurati da od ukupne količine ambalaže stavljene na tržište bude stavljeno najmanje 5% proizvoda u višekratnoj ambalaži/5% višekratne ambalaže." S obzirom na hijerarhiju gospodarenja otpadom te prioritet ponovni upotrijebi, kao i već prethodni uspjeh u postizanju godišnjeg cilja postizanje udjela višekratne povratne ambalaže od 7,55% u 2019. godini smatramo kako u narednom razdoblju treba osigurati najmanje 10% proizvoda u višekratnoj ambalaži te mjerama predvidjeti poticanje njenog korištenja i kod proizvođača i potrošača. | Prihvaćen | Poglavlje 15.6.5. i mjera 6. u Programu sprječavanja nastanka otpada. Dodatno će se urediti propisom o otpadnoj ambalaži. |
| 13 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.2. Europski Planovi i Strategije | U ovom poglavlju kao i u nekoliko drugih se spominju Centri za ponovnu uporabu kako važna karika u gospodarenju otpadom te osobito sprječavanju nastanka otpada. Pritom nisu predviđene mjere koje bi poduprle osnivanje ovih Centara kao niti financijski mehanizmi za poticanje istih. | Prihvaćen | Obuhvaćeno je mjerom PSNO 11. i u tablici 69. |
| 14 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.1. Uvod | Izraz prioritetne teme korišten u poglavlju nije adekvatan. Potrebno je među "prioritetne teme" navesti otpad od jednokratnih proizvoda, te ostale ambalaže. | Prihvaćen | Rečenica je dopunjena. |
| 15 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Mjera 16. Potrebno je definirati sastav povjerenstva te navesti u planu. Kako bi se osigurala participativnost predlažemo uključivanje dionika iz svih sektora. Naime, postoji snažan problem neadekvatne stručne i javne rasprave o temi gospodarenja otpadom, kao i problem neadekvatnih komunikacijskih kanala među ključnim akterima. Prepoznat je nedostatak prijenosa znanja i iskustva među glavnim akterima u sustavu gospodarenja otpadom u RH. On je posebice vidljiv iz nesrazmjera rezultata gospodarenja otpadom između sjevera i juga Hrvatske, a komunalna poduzeća ga ističu kao jedan od glavnih faktora zbog kojih se ciljevi ne ispunjavaju. Naime, malo je vjerojatno kako bi u sustavu koji učinkovito prenosi znanja, podatke, informacije, primjere i rješenja, postojali takvi ekstremi među rezultatima u kojima sami sjever Hrvatske odvaja više od 70 % svoga otpada, dok većina dalmatinskih županija odvaja tek oko 5 %. Postoji potreba za stabilnom i pouzdanom platformom, odnosno komunikacijskim rješenjem (digitalnim i stvarnim) koje bi omogućilo aktivnu i kontinuiranu razmjenu informacija među komunalnim poduzećima i ostalim relevantnim dionicima i akterima, stručnjacima, donositeljima odluka i drugih. | Prihvaćen | Rečenica je dopunjena: "... planira se osnovati povjerenstvo sastavljeno od članova iz nadležnih tijela i institucija, ..." |
| 16 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Smatramo kako je potrebno kao mjeru staviti donošenje i osiguravanje uvjeta za provedbu PRAVILNIKA O AMBALAŽI I OTPADNOJ AMBALAŽI, PLASTIČNIM PROIZVODIMA ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNOM ALATU KOJI SADRŽAVA PLASTIKU, a s obzirom da je isti već bio na javnom savjetovanju te predviđa mjere usmjerene ka gospodarenju ovom vrstom otpada. | Prihvaćen | Uključeno u mjeru 7. i PSNO mjera 5. |
| 17 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Mjera 2. Jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima Smatramo kako za aktivnosti Jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima kao sunositelje treba uvrstiti okolišne organizacije civilnoga društva. | Prihvaćen | U aktivnost 2.2. kao sunositelj je dodan civilni sektor. |
| 18 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Mjera 5. Smatramo kao što je navedeno kod mjere Unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada kako su aktivnosti propisane ovom Mjerom izuzetno zahtjevne s tehničkog i financijskog aspekta te je potrebno dopuniti poglavlje ovim navodom. Ovo dokazuje i činjenica da se CGO Lećevica izrađuje od 2005. godine. Nadalje, potrebno navesti kako će uspješna provedba ostalih mjera utjecati na smanjenje broja CGO-a te samim tim i troškova gospodarenja otpadom | Prihvaćen | Tekst je dopunjen rečenicom: Aktivnosti propisane ovom Mjerom zahtjevne su s tehničkog i financijskog aspekta. |
| 19 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Smatramo kako kao jednu od mjera treba uvesti Otvaranje centra za ponovnu upotrebu. Tijekom 2016.g. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenuo je inicijativu te održao niz konferencija vezano za uspostavljanja Centara za ponovnu uporabu. Kako se navodili i u priopćenjima, Centri za ponovnu uporabu predstavljanju priliku za društvo zbog svog socijalnog i ekološkog usmjerenja, će se postići razinu samoodrživosti te doprinijeti razvoju zelenog, kružnog gospodarstva. Od tada pa do danas nikada nije raspisan najavljivan natječaj za Centre. Stoga smatramo kako je nužno potrebno uvrstiti ovu mjeru u Plan. | Prihvaćen | PSNO Mjera 11. Aktivnost 11.1. |
| 20 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.4. Ostale procjene razvoja tijeka otpada | 5.4. Ostale procjene razvoja tijeka otpada Molimo navedite o kojem se projektu radi u okviru kojeg se izrađuju Procjene razvoje tijeka otpada za opasni otpad…. | Prihvaćen | Provedba mjere 3.1. Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. (NN 3/2017 i 1/2022). |
| 21 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | PRIJEDLOG , 4.Ciljevi gospodarenja otpadom | 3. Otpadni plastični proizvodi za jednokratnu uporabu Predlažemo uvrštavanje sljedećeg cilja: Provesti minimalno 5 projekata sprječavanja nastanka otpada; zamjene proizvoda za jednokratnu upotrebu, a koji izazivaju značajno opterećenje okoliša višekratnim rješenjima (primjerice polistirenske kutije za ribu) te iste promovirati. | Prihvaćen | U Programu sprječavanja nastanka otpada je specifični cilj: Sprječavanje nastanka plastičnog otpada i morskog otpada, mjera: Poticanje smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, aktivnost: Projekti poticanja smanjenja potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu. |
| 22 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Molimo poglavlje dopuniti s potrebom otvaranja kompostana. | Prihvaćen | Teskt je dopunjen. |
| 23 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Rečenicu "Da bi se postigla stopa recikliranja komunalnog i sličnog otpada, nužno je nastaviti s provođenjem informativno-obrazovnih aktivnosti usmjerenih na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila" treba izmijeniti. Naime, smatramo kako se stopa recikliranja neće podići navedenim mjerama eventualno stopa odvojenog prikupljanja. Za postizanje povećanja stope recikliranja država mora osigurati siguran otkup i održivu infrastrukturu koja omogućuje adekvatno otpremanje i efikasnu reciklažu sekundarnih sirovina kroz sustav proširene odgovornosti proizvođača. Molimo dopunu poglavlja sukladno navedenom. | Prihvaćen | Tekst je dopunjen. |
| 24 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | 2.4.1.6. Pasus na kraju poglavlja je potrebno dopuniti: Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, svakako je potrebno u narednom razdoblju intenzivirati već postojeću provedbu mjera usmjerenih na odvojeno prikupljanje komunalnog otpada te opremanje i izgradnju infrastrukture za kompostiranje te recikliranje komunalnog otpada. | Prihvaćen | Tekst je dopunjen. |
| 25 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | 2.4.1.2. Građevine za biološku obradu otpada. Koliko se premalo ulaže u poticanje obrade biootpada vidljivo iz prikaza situacije u ovom poglavlju. Smatramo kako je u ovom poglavlju potrebno nadodati tekst: Kako bi se omogućila obrada biootpada u neophodna je izgradnja kompostana, posebno u dijelovima velikog sezonalnog povećanja komunalnog otpada (obalne i otočne JLS). Ovo se posebno odnosi na uspostave kompostana na otocima te kompostana u dijelovima Hrvatske gdje iste ne postoje. Paralelno s uspostavom sustava za obradu biootpada potrebno je intenzivno provoditi edukaciju o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada. Tlo je i u Hrvatskoj ugroženo i osiromašeno. Kompostiranje je mjera kojima će se onemogućiti daljnja degradacija tla te istovremeno adekvatno gospodariti s biootpadom. | Prihvaćen | Tekst je dodan u poglavlje 3. |
| 26 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Poglavlje 2.2.7.5. Molimo pojašnjenje izračuna stope sakupljanja za 2021. godinu od 74%. Smatramo s obzirom da se radi o opasnom otpadu te razmatrajući dosadašnje rezultate kako stopa sakupljanja trebala biti viša. Ovo osobito vrijedi ukoliko je točna tvrdnja navedena niže da su: Oprema i kapaciteti za sakupljanje otpadnih baterija i akumulatora dostatni su za potrebe RH. Ili se ovo procjenjuje u odnosu na stopu sakupljanja od 45%? Molimo pojašnjenje. | Prihvaćen | MINGOR izrađuje izračun stope sakupljanja za prijenosne baterije prema metodologiji iz Priloga VII. Pravilnika koja je prenesena iz Direktive 2006/66/EZ (Prilog I.). Tako se izračun stope sakupljanja u 2021. godini temelji na omjeru mase sakupljenih prijenosnih baterija i akumulatora u 2021. godini i prosječne mase prijenosnih baterija i akumulatora stavljenih na tržište u 2021. godini i prethodne dvije godine. Ciljevi sakupljanja propisani Direktivom preneseni su u čl. 58. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21, dalje u tekstu Zakon) i čl. 6. Pravilnika te isti iznose postizanje godišnje stope sakupljanja veće od 25 % te od 26. rujna 2016. godine stope sakupljanja veće od 45 % i to odvojenim sakupljanjem otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora kako bi se na najmanju moguću mjeru smanjilo odbacivanje i zbrinjavanje otpadnih prijenosnih baterija i akumulatora u miješanom komunalnom otpadu. Direktivom nisu propisani ciljevi za sakupljanje po pojedinim tipovima prijenosnih baterija. |
| 27 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Poglavlje 2.2.7.4. Nije jasno kako će revizija Zakona osigurati unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom? Potrebne su dodatne i jasne mjere te naznake u kojem smjeru će Zakon ići. Naime, unatoč relativno dobrom zakonodavstvu naš sustav gospodarenja otpadom je izuzetno loš te se ne poštuju prioriteti u gospodarenju otpadom, a što dokazuju i kontinuirana upozorenja Europske komisije. Eventualno se može navesti kako će revizija postojećeg i izrada novog zakonodavstva o gospodarenju otpadnim uljima sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom osigurati bolji zakonski okvir za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnim uljima na temelju načela cirkularne ekonomije. | Prihvaćen | Brisano je. |
| 28 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | U Planu se ističe: Predviđenim mjerama je potrebno u narednom planskom razdoblju osigurati da od ukupne količine ambalaže stavljene na tržište bude stavljeno najmanje 5% proizvoda u višekratnoj ambalaži/5% višekratne ambalaže. S obzirom na hijerarhiju gospodarenja otpadom te prioritet ponovni upotrijebi, donošenje novog Pravilnika o ambalaži te već prethodni uspjeh u postizanju godišnjeg cilja postizanje udjela višekratne povratne ambalaže od 7,55% u 2019. godini smatramo kako u narednom razdoblju treba osigurati najmanje 10% proizvoda u višekratnoj ambalaži te predvidjeti poticanje njenog korištenja i kod proizvođača i potrošača. | Prihvaćen | Poglavlje 15.6.5. i mjera 6. u Programu sprječavanja nastanka otpada. Dodatno će se urediti propisom o otpadnoj ambalaži. |
| 29 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.6.Morski otpad | Poglavlje je potrebno dopuniti i informacijama: -gotovo 80% otpada iz mora potječe sa kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru, - istraživanja pokazuju da više od 90% morskog otpada u Jadranu otpada na plastiku. Ove informacije ukazuju koji su ključni prioriteti u kuda trebaju biti usmjereni ciljevi, a kako bi se doprinijeli rješavanju problema morskog otpada. To je gospodarenje otpadom na kopnu i smanjenje korištenja jednokratne plastike. | Prihvaćen | Poglavlje 2.2.6. je dopunjeno sljedećim tekstom: Morski otpad u predstavlja jednu od najbrže rastućih globalnih prijetnji morskim ekosustavima sa velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama, a veliki udio količina odnosi se na plastični otpad koji zbog svoje dugovječnosti predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje. Otpad dospijeva u more uslijed ljudskih aktivnosti na kopnu ili moru, odnosno zbog nedostataka i propusta u sustavu gospodarenja otpadom. Nesavjesnim ponašanjem otpad dospijeva u morski okoliš i pojavljuje se kao plutajući na površini mora, ispod površine mora (u vodenom stupcu), na morskom dnu, te naplavljen na obali. Procjenjuje se da oko 80% otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna, primjerice komunalni otpad s nepropisnih odlagališta, ispiranjem u more oborinskim vodama odnosno ispuhivanje s obala za vrijeme oluja i nevremena, odvodi i kanalizacije, donosi rijekama, te kao nusprodukt ekstenzivnih i nekontroliranih turističkih aktivnosti i slično. Oko 20% morskog otpada završava kao rezultat neodgovornih aktivnosti u pomorskom prometu (kao nautičkog turizma) i ribarstvu. Tim više što su trendovi proizvodnje plastike u stalnom porastu, dodatni problem plastičnog otpada, kao najzastupljenijeg u prirodi je što se s vremenom ne razgrađuje nego se raspada na sitne komadiće, tzv. mikroplastiku. Ona predstavlja iznimnu i dalekosežnu prijetnju za okoliš i živa bića obzirom da potencijalno može dospjeti u hranidbeni lanac. Smatra se da čak oko 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada koji je već prisutan u moru. Problematika sprječavanja i smanjivanja unosa morskog otpada u more i morske ekosustave treba biti integralni i neizostavni dio gospodarenja otpadom na kopnu. Sprječavanje i smanjivanje unosa morskog otpada u more i morske ekosustave uključuje jačanje sustava gospodarenja otpadom na kopnu u RH kojim se zahtijeva implementacija i unapređenje sustava održivog gospodarenja otpadom, tj. aktivnosti sprječavanja nastanka otpada s fokusom na specifičnostima na obali i otocima, posebice u vezi sa smanjenjem korištenja jednokratne plastike. |
| 30 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.6.Morski otpad | Smatramo kako je potrebno jasno istaknuti veličinu problema morskog otpada globalno pa i u Jadranskom moru. Stoga predlažemo početak poglavlja rečenicom "Globalno se problem otpada iz mora ističe kao jedna od tri najveće prijetnje ekosustavima mora (uz prelov i klimatske promjene)" | Prihvaćen | Poglavlje 2.2.6. je dopunjeno sljedećim tekstom: Morski otpad u predstavlja jednu od najbrže rastućih globalnih prijetnji morskim ekosustavima sa velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama, a veliki udio količina odnosi se na plastični otpad koji zbog svoje dugovječnosti predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje. Otpad dospijeva u more uslijed ljudskih aktivnosti na kopnu ili moru, odnosno zbog nedostataka i propusta u sustavu gospodarenja otpadom. Nesavjesnim ponašanjem otpad dospijeva u morski okoliš i pojavljuje se kao plutajući na površini mora, ispod površine mora (u vodenom stupcu), na morskom dnu, te naplavljen na obali. Procjenjuje se da oko 80% otpada u more dospijeva iz kopnenih izvora i aktivnosti s kopna, primjerice komunalni otpad s nepropisnih odlagališta, ispiranjem u more oborinskim vodama odnosno ispuhivanje s obala za vrijeme oluja i nevremena, odvodi i kanalizacije, donosi rijekama, te kao nusprodukt ekstenzivnih i nekontroliranih turističkih aktivnosti i slično. Oko 20% morskog otpada završava kao rezultat neodgovornih aktivnosti u pomorskom prometu (kao nautičkog turizma) i ribarstvu. Tim više što su trendovi proizvodnje plastike u stalnom porastu, dodatni problem plastičnog otpada, kao najzastupljenijeg u prirodi je što se s vremenom ne razgrađuje nego se raspada na sitne komadiće, tzv. mikroplastiku. Ona predstavlja iznimnu i dalekosežnu prijetnju za okoliš i živa bića obzirom da potencijalno može dospjeti u hranidbeni lanac. Smatra se da čak oko 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada koji je već prisutan u moru. Problematika sprječavanja i smanjivanja unosa morskog otpada u more i morske ekosustave treba biti integralni i neizostavni dio gospodarenja otpadom na kopnu. Sprječavanje i smanjivanje unosa morskog otpada u more i morske ekosustave uključuje jačanje sustava gospodarenja otpadom na kopnu u RH kojim se zahtijeva implementacija i unapređenje sustava održivog gospodarenja otpadom, tj. aktivnosti sprječavanja nastanka otpada s fokusom na specifičnostima na obali i otocima, posebice u vezi sa smanjenjem korištenja jednokratne plastike. |
| 31 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | 2.2.3.4. Prva dva izgrađena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazala su promašenost koncepta regionalnih centara. Građanima u Viškovu i okolnim naseljima, zbog centra Marišćina, ugroženo je zdravlje jer žive u uvjetima smanjene kvalitete zraka. Povećane koncentracije štetnih čestica uzrokuju respiratorne probleme stanovnicima. Isti problem zbog zastarjele tehnologije imaju stanovnici koji žive u okolici centra Kaštijun u Istri, a ako se novi Plan provede u djelo, isto čeka i mještane drugih naselja diljem RH. U ovim centrima već je stvorena velika količina zapaljive komponente koja je navodno trebala biti gorivo, a leži na odlagalištima jer to gorivo ne želi nitko zbog njegove kvalitete. Također, u samom prijedlogu Plana se ističe kako Centri ne mogu proizvesti gorivo visoko kvalitete. Stoga smatramo kako bi rečenicu "Također su u 2018. godini puštena u rad dva centra za gospodarenje otpadom (postrojenja za MBO) što je dodatno pridonijelo smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada."., trebalo izbrisati. | Prihvaćen | Brisano je. |
| 32 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Uz dio "Da bi se postigla stopa recikliranja komunalnog i sličnog otpada, nužno je nastaviti s provođenjem informativno-obrazovnih aktivnosti usmjerenih na poticanje odvojenog sakupljanja otpada..." - Bez postrojenja za odvajanje (mreža sortirnica na primjerenoj udaljenosti) ovo neće biti dovoljno. | Prihvaćen | Tekst je dopunjen. |
| 33 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Uz sliku 47. Pregled kompostana u RH u 2021. godini - Bez postrojenja za obradu biootpada na primjerenoj (ne prevelikoj) udaljenosti, njegovo odvojeno sakupljanje nema smisla. | Prihvaćen | Obrađeno u poglavlju 8.2.2. |
| 34 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Uz sliku 13. Količine miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine - Sastav MKO nije jednak u različitim sredinama (turistička obala, poljoprivredni krajevi, veliki gradovi). Prosjek bi trebalo posebno računati prema karakteristikama regija/županija. Ovakav zbirni podatak je dvojbene praktične vrijednosti. | Prihvaćen | Razmotrit će se. |
| 35 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Odlukom o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, broj 1/22) u obuhvat CGO Šagulje koji čine Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i dio Sisačko-moslavačke županije, pripojena je Virovitičko-podravska županija dok je pod mjerom 1.4.3.7. propisana priprema projekta i izgradnja CGO Šagulje za obradu ne više od 45.000 t miješanog komunalnog otpada godišnje. Prijedlogom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine obuhvat JLS u CGO Šagulje se ne mijenja u odnosu na Izmjenu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine, ali je određen potrebni kapacitet obrade mKO-a od 55.000 t/god. Kapacitet obrade mKO-a ne više od 55.000 t/god. naveden je u poglavljima 6.2. Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) (Tablica 30.) i poglavlju 14. Terminski plan provedbe plana gospodarenja otpadom republike hrvatske, dok je pod poglavljem 12.1. Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada kao mjera A 5.6. navedeno: Priprema projekta i izgradnja CGO Šagulje za obradu ne više od 45.000 t miješanog komunalnog otpada godišnje. S obzirom da je izrada projektne dokumentacije i dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje za RCGO Šagulje u tijeku potrebno je definirati koji kapacitet je mjerodavan, odnosno da li izmjena studijsko-projektne dokumentacije, čija izrada je u tijeku, mora biti izrađena za kapacitet obrade mKO-a ne više od 45.000 ili ne više od 55.000 t/god. | Prihvaćen | Usklađeno je. |
| 36 | Ured pučke pravobraniteljice | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.4.Statusi projekata sanacija „crnih točaka“ | Iz Prijedloga proizlazi da niti jedna od osam crnih točaka iz Odluke nije sanirana do kraja 2022. godine te se u Prijedlogu ponavlja svih osam crnih točaka. Međutim, u Prijedlogu se na str. 148.-150. navodi da se u svrhu ostvarenja Cilja 10. - Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom, u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine provodi projekt Studija izvedivosti postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i studija za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“) što je prikazano kao Mjera 10. Potonjom studijom trebala bi se definirati metodologija i kriteriji za identifikaciju novih „crnih točaka“, mogući načini sanacije te iznos i izvori potrebnih financijskih sredstava s planiranim rokom završetka provedbe projekta u srpnju 2023. godine. Za ostvarenje Cilja 11. - Sanirati lokacije onečišćene otpadom predviđaju se Mjere 11.-13., od kojih je Mjera 12. Sanacija lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“). Međutim, Mjera 12. ne daje precizne informacije o pojedinačnim crnim točkama (ne navode se nositelji i sunositelji sanacije, izvori financiranja ni indikatori), već se predviđa izrada dokumentacije i sanacijski radovi za crne točke „ovisno o projektu“, s rokom izvršenja do 2028. godine. Obzirom da niti jedna crna točka nije sanirana u prethodnom šestogodišnjem razdoblju, već je Revizijom Plana za razdoblje 2022. godine dodana osma crna točka: Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) - Biljane Donje, nakon Presude Suda EU iz 2019. (C-250/18) predlažemo da se u Prijedlog dodaju podatci o početku izrade studije za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“) te da se obrazloži zašto studija nije izrađena prethodno Prijedlogu, kako bi se istim detaljnije razradio i proveo plan sanacije crnih točaka. Prilikom terenskog obilaska crne točke: „Obalnog dijela nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju - Kosica“ u Vranjicu u prosincu 2021. godine uočili smo da ista nije označena na fizičkoj lokaciji te da joj je pristup slobodan iako se radi o „lokaciji u okolišu visoko opterećenoj otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Stoga predlažemo da se u Prijedlog doda mjera: označavanje crnih točaka te po potrebi njihovo ograđivanje, u cilju sigurnosti i zaštite ljudi. Od 2022. godine pratimo postupak sanacije crne točke: Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) - Biljane Donje koji je predmet Europska komisija u veljači 2023. godine ponovno uputila Sudu EU jer Republika Hrvatska nije u potpunosti postupila po presudi Suda iz 2019. godine (C-250/18). Navedena presuda primjenjiva je i na druge slučajeve odloženog otpada u RH budući da u njoj Sud navodi da do uništavanja okoliša dolazi već zbog postojanja otpada na odlagalištu, bez obzira na njegovu narav (presuda od 15. ožujka 2017., Komisija/Španjolska, C 563/15, neobjavljena, EU:C:2017:210, t. 28. i navedena sudska praksa), zbog čega Sud smatra da je nužno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da otpad bude zbrinut, a da se pritom ne ugrožava zdravlje ljudi i ne nanosi šteta okolišu. Smatramo da bi zaključke iz presude (C-250/18) trebalo primijeniti u izradi Prijedloga, kako bi se prevenirale nove povrede Direktive 2008/98/EZ. | Prihvaćen | Vezano za "crne točke" u mjeri 10. se precizno navodi što će se Studijom odrediti. Studija je u izradi. Ograđivanje pojedinih lokacija "crnih točaka" je na razini projekta, a ovim planskim dokumentom se ne određuju detalji provedbe pojedinog projekta koji podliježe obvezama drugih propisa npr. propisa o gradnji. Nije jasno na koji način bi se u ovom Planu primijenili zaključci iz presude C-250/18 budući da je Zakonom o gospodarenju otpadom propisano da je zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš. |
| 37 | Ured pučke pravobraniteljice | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | U Prijedlogu je, u dijelu Stanje gospodarenja otpadom u RH, po pitanju medicinskog otpada, na str. 41. navedeno da je u RH u 2021. godini konačnim postupcima obrađeno 32 % nastalog medicinskog otpada, 66 % je predobrađeno u RH postupcima sterilizacije te zatim izvezeno na konačnu obradu u druge zemlje, a direktno, bez predobrade izvezeno je 2 % medicinskog otpada (pretežno energetska oporaba). Budući da u Prijedlogu nije navedeno, predlažemo da se u dijelu koji se odnosi na Stanje gospodarenja otpadom u RH doda podatak da nije izrađena Analiza sustava gospodarenja medicinskim otpadom nositelja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te sunositelja Ministarstva zdravstva s rokom provedbe u 2022. godini koja je u Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) određena kao aktivnost 2.3.1.1. Svakako smatramo potrebnim da se izradi takva analiza što je i predviđeno na str. 143. Prijedloga, no nešto drukčijeg naziva: Izrada analize za unaprjeđenje praćenja toka medicinskog otpada i postojećeg sustava obrade medicinskog otpada unutar Mjere 6. Analiza učinkovitosti sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada s prijedlozima za unaprjeđenje kako bi se ostvario Cilj 9. - Unaprijediti sustav gospodarenja svim ostalim posebnim kategorijama otpada koji nisu obuhvaćeni ciljevima 1-8. Ipak, potrebnim smatramo i konstatirati da se radi o kašnjenju i neizvršenju cilja do 2022. godine. Neizvršenje aktivnosti 2.3.1.1. Izrada analize sustava gospodarenja medicinskim otpadom iz Odluke o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine direktno se odrazilo na zahvat objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb, koji se planira u gusto naseljenom dijelu glavnog grada prije nego je izrađena temeljna analiza gospodarenja medicinskim otpadom na razini RH. Zaprimili smo mnogobrojne primjedbe građana i organizacija civilnog društva vezano za ostvarivanje prava sudjelovanja javnosti u okolišnim pitanjima iz Aarhuške konvencije te vezano za sadržaj Studije o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb, u kojoj smo uočili da nedostaju mjere za zaštitu stanovništva i zdravlja ljudi za vrijeme gradnje i korištenja zahvata, te da zahvat potencijalno utječe na ostvarivanje prava na zdrav život i zdrav okoliš, zajamčenog člankom 70. Ustava. Stoga je prije planiranja i provedbe zahvata poput objekta KBC-Zagreb, potrebno donijeti analizu koja će utvrditi potrebne kapacitete za obradu infektivnog medicinskog otpada te prikladne načine konačne obrade neopasnog otpada koji nastaje obradom infektivnog medicinskog otpada, kako se isti ne bi odlagao na odlagališta u RH. | Prihvaćen | Mjera 6. Analiza sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada s prijedlozima za unaprijeđenije, akivnost A 6.2 Izrada analize sustava gospodarenja medicinskim otpadom. |
| 38 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG , 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | U dijelu Stanje gospodarenja otpadom u RH nije opisano trenutno stanje po pitanju provedbe ciljeva i mjera vezano za morski otpad iz prethodnog razdoblja. Stoga predlažemo da se u Prijedlog dodaju podatci o izvršenju ciljeva i mjera iz Odluke o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) i to: Podcilja 2.4. – Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom i mjera: M 2.4.1 Identifikacija lokacija i izvora nastanka morskog otpada i identifikacija lokacija nakupljenog morskog otpada na morskom dnu, M 2.4.2. Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog djela sustava gospodarenja otpadom u RH, M 2.4.3. Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada, M 2.4.4. Uspostava suradnje sa susjednim ili drugim državama vezano za onečišćenje morskim otpadom te Podcilja 2.5. – Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu i mjera: M 2.5.1. Uspostava sustava gospodarenja otpadnim brodovima, M 2.5.2. Identifikacija lokacija podrtina i potonulih stvari na morskom dnu sa izradom katastra, M 2.5.3. Identifikacija sadržaja i količine opasnih tvari i eksplozivnih sredstava u podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu koje prijete onečišćenjem morskog okoliša ili sigurnosti pri korištenju mora kao resursa (ulja, goriva, maziva, zaostalo oružje i eksplozivne naprave i dr.), M 2.5.4. Sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu koje su u vlasništvu RH, M 2.5.5. Interventna sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu i njihovog sadržaja, M 2.5.6. Unaprijediti normativne standarde i postupke za hitne intervencije na podrtinama i potopljenim stvarima na morskom dnu. Budući da se ne nalazi u Prijedlogu, predlažemo da se u dijelu koji se odnosi na Stanje gospodarenja otpadom u RH doda podatak da je Sud EU utvrdio povredu čl. 5. st. 1., čl. 13. te čl. 15. st. 1. ove Direktive u presudi iz 2019. godine (C-250/18) u slučaju Biljane Donje i da je Europska komisija u veljači 2023. ponovno tužila RH zbog neizvršenja presude. Budući da u Prijedlogu nije navedeno, predlažemo da se u dijelu koji se odnosi na Stanje gospodarenja otpadom u RH doda podatak da nije izrađena Analiza sustava gospodarenja medicinskim otpadom nositelja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te sunositelja Ministarstva zdravstva s rokom provedbe u 2022. godini koja je u Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) određena kao aktivnost 2.3.1.1. Predlažemo da se u Prijedlog dodaju podatci o početku izrade studije za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“) te da se obrazloži zašto studija nije izrađena prethodno Prijedlogu, kako bi se istim detaljnije razradio i proveo plan sanacije crnih točaka. Budući da u Prijedlogu nije navedeno, predlažemo da se doda podatak da je Državni ured za reviziju u 2022. utvrdio da se u CGO Marišćina i CGO Kaštijun povećava odlaganje, da se u nedovoljnoj mjeri proizvodi gorivo iz otpada, da nisu ostvareni ciljevi iz Plana gospodarenja otpadom u Hrvatskoj do kraja 2022., kao niti ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i da je u pitanje doveden procijenjeni vijek trajanja CGO-a Mariščina. | Prihvaćen | Sukladno članku 89. Zakona o gospodarenju otpadom praćenje morskog otpada provodi se u okviru programa rada referentnog centra za more sukladno propisu kojim se uređuje zaštita okoliša. U Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) u tablici 25. je navedeno da se brišu mjere koje se odnose na morski otpad, otpadne brodove, podrtine i potopljene stvari na morskom dnu i razlog. Vezano za medicinski otpad u Planu se navodi mjera 6. aktivnost 6.2. Vezano za "crne točke" u mjeri 10. se precizno navodi što će se Studijom odrediti. Studija je u izradi. Nalaz Državnog ureda za reviziju je dostupan u zasebnom dokumentu i nije potrebno citirati ga u ovom planskom dokumentu. |
| 39 | BRANIMIR RADELJIĆ | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.4.Procjena troškova zatvaranja aktivnih odlagališta otpada | Tablica 63. Procjena troškova zatvaranja svih aktivnih odlagališta neopasnog otpada. U ovoj tablici su navedeni troškovi sanacije. Velik broj navedenih odlagališta je sanirano. Ovo poglavlje treba sadržavati troškove zatvaranja i upravljanja/monitoringa odlagališta 30 godina nakon zatvaranja. | Prihvaćen | Poglavlje 9.4. glasi Procjena troška zatvaranja aktivnih odlagališta otpada pa se tako i iznosi navedeni u tablici 63. odnose na troškove zatvaranja koji se očekuju da će nastati do kraja planskog razdoblja. Pojam „sanacija“, koji je greškom ostao u naslovu dva stupca spomenute tablice je izmijenjen i sada glasi „zatvaranje“. Troškovi monitoringa će nastati izvan planskog razdoblja te se stoga i nisu uzeli u obzir. |
| 40 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.5.Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Greška u prvoj rečenici - "17.987 tona suhe tvari u 2012. godini" | Prihvaćen | Ispravljeno je. |
| 41 | BRANIMIR RADELJIĆ | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | Vezano na: "Ukupni potrebni kapaciteti novih kompostana i bioplinskih postrojenja (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost oporabe) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada te su navedeni u tablicama i grafičkim prikazima u nastavku (Pogreška! Izvor reference nije pronađen. i Slika 65 za Scenarij 1, Tablica 35 i Slika 66 za Scenarij 2). " - ovaj dio je nepotpun i treba ga doraditi. | Prihvaćen | Dopunjeno. |
| 42 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.3.Odlagališta neopasnog otpada | Vezano na: "U tijeku je izrada revidirane Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta kojom će se uzeti u obzir najnoviji status pojedinih projekata izgradnje CGO-a kao jedne od krajnjih točaka u sustavu gospodarenja mKO-om te raspoloživost kapaciteta na aktivnim odlagalištima. Rezultat Odluke će biti popis odlagališta koja će se zatvoriti u ovom planskom razdoblju a ne temelju čega će se moći procijeniti kapitalni troškovi zatvaranja odlagališta. "- U tijeku je izrada revidirane Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta kojom će se uzeti u obzir najnoviji status pojedinih projekata izgradnje CGO-a kao jedne od krajnjih točaka u sustavu gospodarenja mKO-om te raspoloživost kapaciteta na aktivnim odlagalištima. Rezultat Odluke će biti popis odlagališta koja će se zatvoriti u ovom planskom razdoblju, a ne temelju čega će se moći procijeniti kapitalni troškovi zatvaranja odlagališta. | Prihvaćen | Tekst je brisan. |
| 43 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | U poglavlju 2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom, Tablica Pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica (status kolovoz, 2022.) za CGO pod rednim brojem 10. Šagulje, za pretovarne stanice Pakrac i Požega krivo je navedena Osječko-baranjska umjesto Požeško-slavonske županije. | Prihvaćen | Ispravljeno je. |
| 44 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Vezano na: "Paralelno sa unaprjeđenjem sustava odvojenog sakupljanja nužan je i razvoj odgovarajućeg sustava za obradu komunalnog otpada. Iako je u prethodnom planskom razdoblju udio komunalnog otpada koji se odložio na odlagališta smanjen, najveće količine komunalnog otpada i dalje se bez prethodne obrade zbrinjavaju postupkom odlaganja te se ne ostvaruje dostatno smanjenje količina biorazgradivoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta. U tu svrhu potrebno je povećati dinamiku uspostave centara za gospodarenje otpadom, postrojenja za materijalnu oporabu te osigurati odgovarajuće kapacitete za energetsku oporabu otpada, a usporedo nastaviti sa aktivnostima sanacije i zatvaranje odlagališta otpada. Također, potrebno odrediti frakcije u otpadu koje je moguće oporabiti i sukladno tome razvijati sustav sakupljanja na kućnom pragu kojim će se prikupljati ciljane frakcije koje je moguće reciklirati. " - Uz sve navedeno potrebno je uvođenje naknade za odlaganje otpada kao mjere za smanjenje količina koje s odvoze na odlagališta. | Prihvaćen | Tekst je dopunjen. |
| 45 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Vezano na dio: "s provođenjem informativno-obrazovnih aktivnosti usmjerenih na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila." - ove aktivnosti ne mogu biti učinkovite bez razvoja sustava postrojenja za sortiranje i obradu otpada. | Prihvaćen | Tekst je dopunjen. |
| 46 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | "Kako bi se smanjile količine otpada koje se odlažu i dostigli propisani ciljevi za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada, svakako je potrebno u narednom razdoblju intenzivirati već postojeću provedbu mjera usmjerenih na odvojeno prikupljanje komunalnog otpada te opremanje i izgradnju infrastrukture za recikliranje komunalnog otpada." -Ovome je potrebno dodati i potrebu uvođenja naknade za odlaganje otpada u RH je odlaganje otpada još uvijek najjeftinija opcija te je potrebno uvođenjem naknade to promijeniti. | Prihvaćen | Tekst na kraju poglavlja 2.4.1.6. je dopunjen. |
| 47 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, 2.3.Prekogranični promet otpada | Slika 43. Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine Na dijelu: "te muljeva od obrade komunalnih otpadnih voda namijenjenih energetskoj oporabi u cementnoj industriji (296 t 2018. odnosno 8.209 t 2021. godine). " - na području RH nastaju značajne količine muljeva iz postrojenja za obradu otpadnih voda. Da bi predmetna postrojenja preuzimala otpadne muljeve s područja RH, a ne iz uvoza potrebno je stimulirati isto te ovim PGO propisati planirane odgovarajuće mjere. | Prihvaćen | Poglavlje 7. |
| 48 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.7. Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest Slika 39. Ostvarenje cilja za oporabu građevnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Pojasniti zašto predmetni otpad od 2020. godine stoji uskladišten kada Zakon propisuje da se otpad može skladištiti do godine dana.. | Prihvaćen | Iskazane količine se odnose na privremeno skladištenje do godine dana. |
| 49 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.6. Otpadna vozila Slika 37. Stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila u RH u razdoblju 2017. – 2021. Slažemo se sa prijedlogom da u sustav gospodarenja otpadnim vozilima treba uključiti i druga navedena vozila koja sada završavaju izvan sustava. Također je potrebno poboljšati sustav evidencije odjavljenih vozila putem izjave. Ne postoji sustav kontrole gdje se nalaze vozila koja su odjavljena bez potvrde o predaji vozila ovlaštenim skupljačima/oporabiteljima. Svakako treba planirati uvođenje sustava plaćanja određenih godišnjih naknada sve do konačne predaje odjavljenih vozila ovlaštenim oporabiteljima (osim za starodobna vozila). | Prihvaćen | Odredit će se posebnim propisom o gospodarenju otpadnim vozilima. |
| 50 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | U dijelu " Tako ambalaža onečišćena opasnim tvarima nije dio postojećeg sustava proširene odgovornosti proizvođača kojim upravlja FZOEU dok za višeslojnu (kompozitnu) ambalažu ne postoje kapaciteti za obradu. " Potrebno je odrediti Prijedloge i planirane aktivnosti za uređenje ovog nedostatka. | Prihvaćen | Odrediti će se posebnim propisom o gospodarenju otpadnom ambalažom. |
| 51 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | PRIJEDLOG , 14.TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE | Tablica 70. Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, PGO A 5.4. propisana je priprema projekta i izgradnja CGO Piškornica za obradu ne više od 110.000 t MKO godišnje. Navedeno nije u skladu s propisanim u poglavlju 12. 1. – Mjera 5., a također nije ni u skladu s izrađenom dokumentacijom za CGO Piškornica koju više nije moguće izmijeniti. Prema dokumentaciji CGO Piškornica planiran je za obradu 70.602 t MKO godišnje. Tražimo izmjenu sukladno izrađenoj dokumentaciji. | Prihvaćen | Podaci o kapacitetu su usklađeni. |
| 52 | MATEA PRPIĆ | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Tablica . Popis CGO s pripadajućim JLS - nedostaje Grad Senj koji je prethodnom planskom dokumentacijom bio predviđen za CGO Marišćina. | Prihvaćen | . |
| 53 | zijah mahmutspahić | PRIJEDLOG , 7.OPORABA I/ILI ZBRINJAVANJE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA | Kad se govori o tome da se mulj mora oporabiti ili zbrinuti uvažavajući red prventsva gospodarenja otpadom, ja bih tu ipak bio precizniji u formulaciji, pa bih rekao uvažavajući "zakonom utvrđeni način primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom", jer se upravo za ovaj tok otpada (otpadni mulj) citiranim Akcijskim planom, a nakon provedenih analiza, utvrđuje jedan drugi redoslijed u primjeni postupaka navedenih redom prvenstva gospodarenja otpadom. No, to nije problem, jer je Zakon o gosdpodarenju otpadom, predvidio da se pod uvjetima i na način propisan zakonom, može pri odabiru mogućnosti dati prednost varijanti koja odstupa od reda prvenstva gospodarenja otpadom. Nadalje, vrlo se voluntaristički nabrajaju neki postupci i svrstavaju u "grupe." Naime, Zakon o gospodarenju otpadom, u svom Dodatku II, daje popis postupaka oporabe, a u Dodatku I popis postupaka zbrinjavanja otpada, sa jasnim oznakama. Pri tome je digestija jedan od koraka u postupku obrade a ne oporabe mulja, kojemu u tehnološkom smislu najčešće prethodi zgušnjavanje mulja a na njega se nastavlja dehidracija mulja. U svakom slučaju digestiju izbaciti kao zaseban postupak oporabe i/ili zbrinjavanja mulja, jer ona to nije. Nadalje, kompostiranje je jedan od egzemplarnih postupaka materijalne oporabe mulja, pa mi nikako nije jasno zašto je izuzeto iz postupaka materijalne oporabe i stavljeno u istu ravan sa digestijom. Jednako tako se tvrdi da je otpadni mulj, prosušen tek do >80% ST pogodan za spaljivanje ili suspaljivanje, što je pogrešno. Naime, stabilizirani otpadni mulj, prosušen do>50% ST, već ima kalorijsku vrijednost od 4,5 MJ/kg mulja (granica samogorivosti), i može već takav ići na suspaljivanje. Međutim, ako se isti koristi npr. u cementarama, mora biti visoko prosušen >90%, ali se tu (kod korištenja mulja u cementarama) zapravo radi o njegovoj simultanoj i energetskoj i materijalnoj oporabi. I načelno pitanje, od kada je to spaljivanje jedna od najpoželjnijih opcija??? U svakom slučaju predlažem novi tekst, na način da se sporni dio izbaci. Pa tako bi članak izgledao: Prema Akcijskom planu za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama (Hrvatske vode, ožujak 2020.) očekuje se vršna proizvodnja mulja od 79.300 t ST/god 2031. godine te je ista povezana s puštanjem u rad novih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. 2028. godine se očekuje nastanak nešto manjih količina mulja u odnosu na maksimalno očekivane ali s obzirom da je prema navedenom dokumentu sustav gospodarenja muljem potrebno planirati za raspon - 5% + 25% opterećenja muljem, za daljnje potrebe će se uzeti u obzir očekivana maksimalna količina mulja u iznosu od 100.000 t ST/god. Navedena količina se odnosi na mulj koji se ne vraća u proces obrade komunalnih otpadnih voda te koji se stoga mora oporabiti i/ili zbrinuti uvažavajući red prvenstva gospodarenja otpadom. Planiranje sustava je potrebno bazirati na „načelu blizine“ kako bi se smanjilo okolišno opterećenje i pripadajući rizici. Iznimka je energetska oporaba otpadnog mulja s ciljem proizvodnje električne i toplinske energije čime se može opravdati veća udaljenost transporta u smislu CO2 ekvivalenta proizvedene električne i/ili toplinske energije. S obzirom na ograničene kapacitete obrade mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda koji nastaje i koji će nastajati u planskom razdoblju u RH, a kako bi se spriječio negativni utjecaj na nacionalni sustav gospodarenja otpadom, potrebno je zabraniti uvoz otpada ključnih brojeva 19 08 05, 19 08 11*, 19 08 12, 19 08 13* i 19 08 14. | Prihvaćen | Tekst je izmijenjen. |
| 54 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.3.Postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada | potpuno nejasan tekst "Uzimajući u obzire rizike za ispunjenjem postavljenih ciljeva pripreme za ponovnu uporabu i recikljiranje kao i predviđeni način obrade mKO-a (mehaničko-biološka obrada, energetska oporaba, odlaganje i/ili spaljivanje), postoji odgovarajuća rezerva u vidu predviđenog izdvajanja i pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje iskoristivih sastavnica otpada kroz obradu mKO tijekom koje će se izdvajati metal, plastika, papir i karton, električni i elektronički otpad i staklo a kojih prema očekivanom sastavu mKO-a može biti oko i više od 10 % mase ulaza u proces obrade" Nije jasno o čemu i o kome ovisi da li će tzv. gorivi otpad biti visoke ili niske kvalitete odnosno koliko će ga ukupno biti, obzirom da upravo ta kategorija otpada rezultira ekološkom, financijskom i gospodarskom štetom. Nije jasno da li energetska oporaba mulja može podrazumijevati i anaerobnu obradu u smislu dobivanja plina, uz korištenje ostatka kao gnojiva. | Prihvaćen | Tekst je izmijenjen. |
| 55 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 8.Kriteriji za određivanje načelnih lokacija i potrebnih kapaciteta novih građevina i postrojenja, 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada | Što bi trebalo značiti "u narednom planskom razdoblju potrebno je unaprijediti postojeća i uspostaviti nova postrojenja za pripremu materijala za materijalnu i energetsku oporabu (sortirnice), materijalnu i energetsku oporabu te zbrinjavanje otpada"? Energetska oporaba je očito ključna riječ ovog dokumenta, pa taj sinonim spalionice treba navoditi u što većem broju u tekstu, najčešće izvan konteksta. | Prihvaćen | Tekst je izmijenjen. |
| 56 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Sljedeće dvije rečenice: "S obzirom da je sustav odvojenog prikupljanja već dugi niz godina u stalnom razvoju, a isto će se nastaviti i u razdoblju do 2035. godine (a možda i duže), nedvojbeno je da će se količine i sastav mKO-a mijenjati tijekom promatranog razdoblja. Slijedom navedenog potrebno je predvidjeti krajnje elemente sustava (oporaba i zbrinjavanja mKO-a) kao robusne i fleksibilne kako bi se mogao zbrinuti raspon količina mKO-a, promjenjivog sastava" su međusobno potpuno kontradiktorne i k tome još nejasne. Slijedom čega treba razvijati oporabu i to kao robusni element sustava? Tvrdnja "Ispunjavanje ciljeva odvojenog sakupljanja iskoristivih vrsta otpada, te njihove pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje i oporabu ne isključuje niti jedan element reda prvenstva gospodarenja otpadom već ga čini sastavnim dijelom cjelovitog sustava. Tako se gospodarenje miješanim komunalnim otpadom nalazi dominantno na zadnja tri stupa reda prvenstva gospodarenja otpadom: • Recikliranje (izdvajanja i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje iskoristivih frakcija otpada), • drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i • zbrinjavanje otpada (spaljivanje, odlaganje i dr.)." je potpuno konfuzna. Suvremen plan gospodarenja otpadom se treba usredotočiti na postizanje primjene viših razina hijerarhije otpada, a ne nižih. | Prihvaćen | Rečenice su izmijenjene. |
| 57 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Navod "Također su u 2018. godini puštena u rad dva centra za gospodarenje otpadom (postrojenja za MBO) što je dodatno pridonijelo smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada" nije istinit jer MBO centri nisu doprinijeli smanjenju odloženog biorazbradivog komunalnog otpada. Štoviše, u centrima za gospodarenje otpadom se upravo biorazgradivi otpad odlaže pomiješan s drugim otpadom, što je u izravnoj suprotnosti s Direktivi o odlagalištima iz 1999. godine čiji je cilj bio i ostao smanjenje emisije stakleničkog plina metana u atmosferu. Županije kao ključni dionici centara za gospodarenje otpadom čine sve da spriječe općine i gradove na svom području da sa biootpadom postupaju sukladno zakonu, obzirom da bi odvajanje biorazgradivog otpada značilo isporuku manje količine miješanog otpada u centre. | Prihvaćen | Brisano je. |
| 58 | Antonija Jaroš | PRIJEDLOG | Poštovani, U poglavlju 2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom, u tablici Pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica (status, kolovoz 2022.), za planiranu pretovarnu stanicu Šagulje (pod rednim brojem 10.) krivo je upisan naziv županije u kojoj se nalaze pretovarne stanice u Pakracu i Požegi. Umjesto Osječko-baranjske županije treba pisati Požeško-slavonska županija. | Prihvaćen | Ispravljeno je. |
| 59 | Dubrovačko-neretvanska županija | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Molimo ispraviti naziv općine u Tablici Pregled i status realizacije planiranih pretovarnih stanica (status kolovoz, 2022.), tj. umjesto Općina Osojnik treba stajati Grad Dubrovnik | Prihvaćen | . |
| 60 | Marijan Galović | PRIJEDLOG | Poštovani, Ljubazno vas molimo da nam dostavite cjeloviti dokument jer ovaj sadrži tehničke nedostatke (nema tablica i slika) koji su ključni za cjelovito sagledavanje situacije po zupanijama. hvala | Prihvaćen | Vidljivo je pod "Ostali dokumenti" https://esavjetovanja.gov.hr/Documents/List/22873 |
| 61 | Udruga eko Zagreb | PRIJEDLOG | Pitanje gospodarenja otpadom mora se rješavati isključivo na principu kružnog gospodarstva na način da se vodi briga o svim segmentima koji utječu na kvalitetnu provedbu, u kontekstu održivog razvoja, uvažavajući osnovna ekološka načela. Osim što je Republika Hrvatska kao članica EU prihvatila određene obaveze vezano za gospodarenje otpadom, naglašavamo da je RH i potpisnica Pariškog sporazuma kojim su države potpisnice prihvatile obavezu zalaganja za sasvim novi pristup društvenom razvoju u kojem se mora dati prednost zelenim tehnologijama u cilju očuvanja resursa, zaštite okoliša i prirode, a time i ljudskog zdravlja. U ovom PGO-u posebno podržavamo mjere koje se planiraju poduzeti po pitanju odvojenog prikupljanja otpada na samom mjestu nastanka te daljnjeg prikupljanja i obrade u svrhu recikliranja i kompostiranja, kao i preventivne mjere sprječavanja nastanka otpada. S druge strane, posebno kritiziramo predviđeni sustav centara za gospodarenje otpadom (CGO). Navedeni centri bi trebali biti koncipirani tako da poštuju hijerarhiju gospodarenja otpadom. Suprotno potonjem, sada se u CGO prema nacrtu plana predviđaju postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO) kod kojih je produkt u većem dijelu gorivo iz otpada odnosno RDF, SRF i slično, što se spaljuje u cementarama ili spalionicama uz ogromne štetne i trajne utjecaje na okoliš i zdravlje jer iste ne mogu svojim filtrima zadržati sve štetne tvari bez emisija u zrak i okoliš. Problemi takvih CGO sa MBO postrojenjima su sljedeći: I. Zdravstveno-ekološki: a) RDF, SRF kao i većina produkata MBO postrojenja, koji se kao takvi mogu spaljivati u cementarama ili spalionicama, podrazumijevaju emisiju vrlo opasnog plinovitog i čestičnog kemijskog otpada u atmosferu koji će zbog atmosferskih strujanja ugrožavati ne samo lokalno stanovništvo, već i daleko širi okoliš u odnosu na lokaciju spalionice/cementare. Taj opasni kemijski otpad, koji je notorni nosač dioksina, najotrovnije i najkarcinogenije tvari (skupine tvari) stvorene ljudskom djelatnošću, uz živu, i submikronske čestice koje sadrže vrlo velik broj karcinogenih i izrazito toksičnih anorganskih (teški metali) i organskih spojeva, zdravstveno bi ugrozio velik broj ljudi i doveo do bitnog srozavanja kvalitete zraka i općenito kvalitete života (s aspekta zdravog okoliša) ne samo u neposrednom okolišu namjeravane spalionice već i šire. b) Gomilu opasnog otpada (šljaka i pepeo opterećeni dioksinima, teškim metalima, drugim toksičnim anorganskim i organskim tvarima) čije bi deponiranje (naravno, i sve operacije uz to) značilo tešku i nepopravljivu ugrozu i degradaciju okoliša i ugrožavanje zdravlja ljudi. II. Ekološki: a) Koncepcija koja uključuje dalje stvaranje smeća i trpanje smeća u spalioničku peć ili cementare, potpuno ignorira činjenicu da ekologija, polazeći od znanstvenih premisa, zahtijeva primjenu postupaka koji neće dovesti do povećanih onečišćenja okoliša. Onečišćenje okoliša jedan je od najtežih aspekata planetarne ekološke krize. CGO koji predviđa u svom konceptu MBO upravo se zasniva na pristupu i postupcima koji bi doveli do toga da nekoliko stotina tisuća tona komunalnog otpada bude pretvoreno u smeće (RDF, SRF i sl.) i potom, spaljivanjem u više milijuna tona opasnog i vrlo opasnog plinovitog, čestičnog i krutog kemijskog smeća, s nesagledivim posljedicama, napose u dužem vremenskom razdoblju. b)Štoviše, ne samo da bi takav pristup doveo do ispuštanja milijuna tona kemijskog smeća, već bi u potpunoj suprotnosti sa zahtjevima utemeljenim na ekološkim znanostima, doveo do značajnog, vrlo štetnog i skupog uništavanja vrijednih sastojaka komunalnog otpada, koji se danas bez poteškoća mogu preko 90% iskoristiti za novu uporabu, bilo recikliranjem bilo preradom. To je zaostali, neprimjereni i necivilizirani odnos prema resursima, koji se u kontekstu modernog i civiliziranog ponašanja potpuno napušta, u skladu s navedenim (i mnogim drugim) razlozima. III. Gospodarsko-financijski: a) Izgradnja sortirnica kao i kompostana uz odvojeno prikupljanje biorazgradivog, i ostalog otpada na principu "od vrata do vrata", višestruko je jeftinije od izgradnje MBO postrojenja. b) CGO sa MBO postrojenjem značio bi također uništenje ne samo značajnih materijalnih resursa (sekundarne sirovine etc.), već bi i cijena prerade miješanog komunalnog otpada kao i cijena odvoza istog na spaljivanje u cementare/spalionice bilo značajno opterećenje za građane kao i za JLS. Nastavno, predlažemo da se u planu redefinira sadržaj koji se odnosi na CGO na način da se da prednost sortirnicama za odvojeno prikupljeni otpad, centrima za ponovnu uporabu te da se ovisno o mogućnosti u njih uključuju i kompostane. | Nije prihvaćen | U poglavlju 6.2. u bitnom je navedeno da je na odlagalištu otpada dozvoljeno odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja, da s obzirom na postojeće i planirano stanje u gospodarenju otpadom cjeloviti sustav gospodarenja otpadom nije moguće uspostaviti bez segmenta obrade miješanog komunalnog otpada uz uvažavanje reda prvenstva gospodarenja otpadom i da se u centrima za gospodarenje otpadom sakupljeni otpad se priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati. Slijedom navedenoga izgradnja CGO-a je u funkciji ispunjenja cilja smanjenja odlaganja otpada i odlaganja prethodno obrađenog otpada. Vezano za emisije u zrak iz postrojenja, granične vrijednosti su propisane posebnim propisima iz područja zaštite zraka. Prilikom izdavanja dozvola takvim psotrojenjima uvjet je poštivanje graničnih emisija u zrak, a nadzor provodi nadležna inspekcija Državnog inspektorata RH. Odlaganje opasnog otpada koje se spominje u kometnaru nije moguće jer u RH nema odlagališta opasnog otpada. Naglašava se da je za svaki projekt CGO-a potrebno dokazati ispunjavanje ciljeva recikliranja otpada na području obuhvata CGO-a što je uvjet za određivanje kapaciteta CGO-a. Izgradnja sortirnica i kompostana kako se predlaže u ovom komentaru je predložena i u ovom Planu gospodarenja otpadom RH 2023-2028 u poglavljima 8., 9. i 12. |
| 62 | udruga za zaštitu okoliša resnik | PRIJEDLOG | Udruga za zaštitu okoliša Resnik Prijedlog Plana gospodarenja otpadom, RH za razdoblje 2023-2028 (dalje:Plan) samo pro forma prepisuje EU ciljeve odvojenog prikupljanja i recikliranja, a sadržajem je upravo suprotan tim ciljevima i hijerarhiji gospodrenja otpadom, poštivanje koje je obveza, a ne izbor RH. Zbog čega i koji su razlozi da umjesto akceptiranja ogromnih dokazanih negativnih posljedica i iskustava nastalih izgradnjom dva RCGO-a Marišćina i Kaštijun (okolišnih, zdravstvenih, financijskih i ekonomskih), Plan za iduće petogodišnje razdoblje naglašava i koncepciju bazira na izgradnji još 8 regionalnih centra za gospodrenje otpdom (dalje CGO-a) sa više desetaka pretovarnih stanica za skupljanje pomiješanog otpada (iz Strategije gospodarenja otapadom RH iz 2005 godine), koji imaju vrlo mali postotak odvajanja, veliku emisiju stakleničih plinova i nužno zahtijevaju spalionice i nova odlagališta otpada? Lokacija većine centara predviđena je u naseljenim područjima i blizini, te na ležištima/rezervoarima pitke vode. Npr. tzv. Zagrebački CGO je planiran u vodozaštitnom području, na Zagrebačkom vodonosniku u neposrednoj blizini vodocrpilišta pitke vode za ogromni broj građana, u području intenzivne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda OPG-ova za tržište Grada Zagreba i šire (tržnice i opskrbne centre). Tzv. Centri za gospodarenje otpadom i spalionice/energane su upravo dokaz neuspješnosti prevencije, odvojenog prikupljanja i recikliranja u RH i dugoraočno blokiraju prevenciju, ponovu upotrebu, odvojeno prikupljnje i recikliranje, jer trebaju pomiješano smeće, što je suprotno cirkularnoj ekonomiji i zaštiti okoliša. Plan traži izgradnju i naglašeno omogućava spaljivanje otpada u termoelektranama, toplanama i cementarama,ali i u CGO-ima, a istima propisuje proizvodnju goriva iz otpada, ako i povećanje količine i spaljivanje mulja sa UPOV-a, iako se pririteti hijerarhije odnose i na otpadne muljeve. Zbog čega se ovim Planom i dalje prioritet daje zastarjelim, štetnim i skupim CGO-ima i spaljivanju otapda/tzv. energetskoj oporabi (kako god ga zvali, to je spaljivanje), kad je EU upozorila RH na neodrživost ovakvog koncepta i izrijekom utvrdila/upozorila da neće financirati ovakve projekte, ni spaljivanje otpada/energetsku oporabu jer su suprotni EU ciljevima i regulativi, i unatoč tom upozorenju? Tzv. energetska oporaba nije u vrhu hijerarhije gospodarenja otpdom i ne može se koristiti dok u cijelosti nisu ispunjeni prethodni ciljevi (prevencija, ponovna upotreba i recikliranje). Molimo komentar? Najveći dio sredstva Planom je predviđen na CGO-e i posljedično spaljivanje otpada, koji je najskuplji način zbrinjavanja otapada, a koja će se osigurati kreditima banaka i JPP-stvima, dakle na sve to na trošak građana. Čime to opravdavate? Negativni zdravstveni utjecaji spalionica/energana na stanovništvo, pojavnost karcinoma i plućih oboljenja spaljivanja otapda dokazana je i najnovijim istrazivanjima u EU, objavljenim u siječnju ove godine. Europa napušta spaljivanje/energetsku oporabu otpada, a RH ju propisuje ovim Planom? Zbog čega, kad je poznato da se sve gorive komponente prethodno moraju izdvojiti i reciklirati/obraditi, a kad gorive komponente su upravo i reciklabilne, što će gorijeti, a što dokazuje apsurdnost ovakvog Plana? Čime to opravdavate? I Povjerenica za energiju EU, unatoč tome što je to dio EU Zelenog plana i EU regulative, ponovljeno je nedavno javno i izravno naglasila imperativ orijentiranosti EU obnovljivim izvorima, osobito naglasivši te potencijale, kao i geotermalne potencijale za RH. Plan prihvaća povećanje ukupne količine otpada, umjesto smanjenja i ne daje dužni prioritet i razradu, nego simbolično spominjnaje viših ciljeva: smanjenju ukupne količine otpada, prevenciji nastanka (što je jedan od glavnih zadataka RH u ciljevima EU), centrima za ponovnu upotrebu, kompostiranju i najboljoj EU praksi odvajnja i recikliranja. Zašto? Zbog će se razmatra opcija/scenarij s odgodom primjene EU ciljeva u RH? Takav scenarij zahtijeva odgovornost nadležnih struktura i osoba za dosadašnje negospodrenje otpadom koje svrstava RH na samo dno EU? Konačno i dosadašnji koncept (a u ovom Planu to je još naglašenije) na bazi CGO-a i spaljivanja otpada/energana nas je i doveo do takvog rezultata/mjesta. Pri kraju, upit koliko je ukupno/će bit izrađivačima prijedloga Plana i svih pratećih studija plaćeno (i razrada po izrađivačima) i iz kojih sredstava? Zbog čega je izostalo informiranje i osiguranje sudjelovanja široke javnosti u postupku koji je prethodio i u javnoj raspravi o prijedlogu Plana od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na način kako to predviđaju odredbe Aarhurske konvencije i ZPPI? Ovakav prijedlog Plana tražimo odmah povući iz daljnje procedure, radi izrade novog prijedloga Plana u skladu s odrednicama i ciljevima cirkularne ekonomije, zaštite zdravlja i okoliša, te EU regulative i EU Zelenog Plana i u interesu građana RH, budući je svemu tome suprotan. | Nije prihvaćen | U poglavlju 6.2. u bitnom je navedeno da je na odlagalištu otpada dozvoljeno odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja, da s obzirom na postojeće i planirano stanje u gospodarenju otpadom cjeloviti sustav gospodarenja otpadom nije moguće uspostaviti bez segmenta obrade miješanog komunalnog otpada uz uvažavanje reda prvenstva gospodarenja otpadom i da se u centrima za gospodarenje otpadom sakupljeni otpad se priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati. Slijedom navedenoga izgradnja CGO-a je u funkciji ispunjenja cilja smanjenja odlaganja otpada i odlaganja prethodno obrađenog otpada. Vezano za emisije u zrak iz postrojenja, granične vrijednosti su propisane posebnim propisima iz područja zaštite zraka. Prilikom izdavanja dozvola takvim postrojenjima uvjet je poštivanje graničnih emisija u zrak, a nadzor provodi nadležna inspekcija Državnog inspektorata RH. Naglašava se da je za svaki projekt CGO-a potrebno dokazati ispunjavanje ciljeva recikliranja otpada na području obuhvata CGO-a što je uvjet za određivanje kapaciteta CGO-a. Izgradnja sortirnica i kompostana je predložena u ovom Planu gospodarenja otpadom RH 2023-2028 u poglavljima 8., 9. i 12. U poglavlju 4, su ciljevi za povećanje recikliranja i smanjenje odlaganja otpada, a u poglavlju 12.1. su mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada i u poglavlju 13.2. procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu tih mjera iz kojih je razvidno da je naglasak ovog plana na recikliranju i oporabi komunalnog otpada za koja se planira najveći iznos potrebnih sredstava. |
| 63 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | PRIJEDLOG , 14.TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj zalaže se za uključivanje svih poslovnih udruženja u informativno-obrazovne aktivnosti vezane uz PKO, Mjera PGO A.2.1. i PGO A7.3. | Nije prihvaćen | Nije isključeno sudjelovanje ovisno o temi. |
| 64 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | 15.4. Postojeće mjere i njihov doprinos sprječavanju nastanka otpada, 15.4.3. Promicanje provjerenih eko-oznaka i sustava za gospodarenje okolišem | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj zalaže se za uključivanje svih poslovnih udruženja u procese promocije proizvoda koji nose eko-oznake, proširivanju liste nacionalnih proizvoda i usluga nositelja eko-oznaka te informiranja krajnjih korisnika o njihovom značaju. | Nije prihvaćen | Nije isključeno sudjelovanje u promociji proizvoda s eko-oznakama. |
| 65 | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada | Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj mišljenja je kako bi se u mjeri 15.8- Promicanje ekodizajna, trebalo uzeti u obzir činjenicu kako već danas imamo tvrtke nositelje eko-oznake (EU Eco-Label). Predlažemo da se rad i nastojanja ovakvih predvodnika u održivom poslovanju vrednuje na način da im se omoguće dodatne financijske koristi, npr. smanjenje naknade od 2% do trenutka stvarne uspostave modularne naknade. Naime, modularna naknada uvodi se za područje ambalažnog otpada, a eko-oznake uvele su i tvrtke koje posluju u sektoru turizma i koje od modularne naknade neće biti zahvaćene u pozitivnom smislu. Stoga smatramo kako bi se trebalo razmotriti uvođenje i poreznih olakšica, npr. na porez na dobit. | Nije prihvaćen | Moduliranje naknada odredit će se Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi na temelju Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 66 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada | Mjera 5. Predlažemo kao mjeru poticanje korištenja zamjenskih višekratnih proizvoda i uspostavu procesa kroz koje će se isti koristiti. | Nije prihvaćen | Odredit će se Pravilnikom kojim se propisuje gospodarenje plastičnim prouizvodima za jednokratnu uporabu. |
| 67 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada | Predlažemo mjere kojima će se poticati kompostiranje putem kompostera namijenjenih restoranima, menzama, hotelima i sl. Također kompostiranje je neophodno promovirati i na razini odgojno obrazovnih ustanova. Naime, većina istih ima mogućnosti za provedbu kompostiranje koje u slučaju provedbe u odgojno-obrazovnim ustanova ima i edukativnu svrhu. | Nije prihvaćen | Mjera PSNO 4., za aktivnost A 4.1. nabava i distribucija kućnih kompostera nositelj je JLS. Za aktivnosti 4.2. i 4.3. koje se odnose na edukacijsko-informativne aktivnosti nositelja JLS ne isključuje predloženo. |
| 68 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.6. Uvod, 15.6.9. Sprječavanje nastanka morskog otpada | Predlažemo uvrštavanje kontinuiranog monitoringa morskog otpada kako bi se utvrdili izvori onečišćenja kao jednu od mjera za sprečavanje nastanka morskog otpada. | Nije prihvaćen | Obuhvaćeno je u području morskog okoliša. |
| 69 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.6. Uvod, 15.6.1. Specifični ciljevi | Među specifične ciljeve potrebno je uvrstiti i specifične ciljeve vezane uz sprječavanje nastanka ambalažnog otpada te sprječavanje nastanka otpada od stakla kroz poticanje sustava povratne višekratne ambalaže. | Nije prihvaćen | Uključeno u mjeru PSNO 8. kroz moduliranje naknada, mjeru PGO 2. kroz informacijsko-obrazovne aktivnosti. |
| 70 | HGK | 11.PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 11.2.Poticajna naknada | Mišljenje članica Strukovne grupe komunalnog gospodarstva pri Županijskoj komori Rijeka jest da je potrebno ukinuti ili barem promijeniti način izračuna poticajne naknade. Obrazloženje: Jedinice lokalne samouprave predaju svoj otpad na zbrinjavanje u županijske centre za gospodarenje otpadom u kojima se veći dio miješanog komunalnog otpada izdvaja kao gorivo iz otpada te predaje industrijama poput cementara i termoelektrana kao sekundarno gorivo ( SRF). Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom (NN broj 84/21) poticajna naknada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih ovlasti, provede mjere kojima se smanjuje udio miješanog komunalnog otpada u komunalnom otpadu koji nastaje na području te jedinice lokalne samouprave. Iako se poticajnom naknadom jedinice lokalne samouprave potiču da, u okviru svojih ovlasti, provedu mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na njihovom području, u centrima za gospodarenje otpadom većina tog otpada ipak se izdvaja i ne završava na odlagalištu već se koristi za dobivanje energije iz otpada što je u službenoj hijerarhiji gospodarenja otpadom postupak rangiran odmah nakon recikliranja. U prosjeku jedna trećina tog otpada sačinjava SRF kao gorivo, trećina odvojene tekućine i trećina obrađeni otpad koji se zbrinjava na deponiju. Dakle, iako je jedan od ciljeva gospodarenja otpadom odvojeno prikupiti 60% komunalnog otpada, cilj je i odložiti manje od 25% komunalnog otpada, a neke od mjera za postizanje tog cilja su izgradnja centara za gospodarenje otpadom i planiranje energetske oporabe otpada. Te mjere provedene su u Primorsko-goranskoj županiji zbog čega se jedinice lokalne samouprave te županije ne bi smjele tretirati kao jedinice lokalne samouprave u dijelovima RH koje nemaju izgrađene centre za gospodarenje otpadom. | Nije prihvaćen | Poticajna naknada je propisana u Zakonu o gospodarenju otpadom, te se Planom ne može mijenjati zakonska odredba. |
| 71 | HGK | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Članice Grupacije za vodik predlažuna 73. stranici, u posljednjem odlomku, točki 2. iza riječi energetska oporaba dodati riječi kako slijedi: (uključujući pirolizu, uplinjavanje, itd), tako da glasi: drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba (uključujući pirolizu, uplinjavanje, itd.) | Nije prihvaćen | Tekst se temelji na redu prvenstva gospodarenja otpadom iz Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 72 | HGK | 13.FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA, 13.1.Mogući izvori financiranja | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: U poglavlju 13.1. „Mogući izvori financiranja“ i osiguranih 166 mil. EU sredstva je nedostatno za provedbu planiranih investicija i taj udio bi, kad to već do sada nije, trebalo preraspodijeliti u korist sektora gospodarenja otpadom. S obzirom da je u planu izgradnja još 5 centara za koje će se koristiti EU sredstva (tablica „Mjere i aktivnosti za ostvarenje Cilja 1 – Komunalni otpad), i za iste je planirano angažirati još oko 525.803.221,71 EUR (Tablice 64 i 65) te da je u poglavlju 2.4.1.5 navedeno financiranje 90-10% sukladno Odluci Vlade RH. Molimo pojašnjenje izvora preostalih bespovratnih sredstava za financiranje izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Pri tome treba imati na umu da su financijske mogućnosti jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave ograničene pa iz tih izvora vrlo vjerojatno nije realno očekivanje većih investicijskih udjela u financiranju projekata u području gospodarenja otpadom. Financiranje projekata putem Javnog privatnog partnerstva (JPP) u sustavu gospodarenja otpadom trebalo bi biti prošireno kao mogućnost i na druge građevine za gospodarenje otpadom. Dojam je kako je prijedlogom PGO-a ta mogućnost ostavljena samo za Centre za gospodarenje otpadom. Navedeno je posebno bitno u kontekstu nedostatka financijskih sredstava za završetak gotovo svih CGO-ova u konačnom obliku kako su zamišljeni. | Nije prihvaćen | Definirano je u tablici 70. |
| 73 | HGK | 11.PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 11.1.Naknada za odlaganje otpada | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: Planom nije predviđeno uvođenje odlagališne takse kojom bi prema praksi drugih zemalja povećali aktivnosti na smanjenju odlaganja otpada bez obrade pa predlažemo da Plan terminski definira njeno donošenje. | Nije prihvaćen | Propisano je u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) |
| 74 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 2.4.4., tablica 23., str. 61 Plana Predlaže se u tablicu u kojoj je popis „crnih točaka“ dodati novu lokaciju pod nazivom „Onečišćenje gudronom jezera Savica, Zagreb – u istraživanju“ te da se za navedenu lokaciju planiraju aktivnosti i sredstva potrebna za provedbu moguće sanacije. Sadržaj tablice kako slijedi: Br. na karti: 9 „Crna točka“ – naziv: Onečišćenje gudronom jezera Savica, Zagreb – u istraživanju Vrsta otpada: Gudron Status sanacije: U tijeku je izrada „Programa vodoistražnih radova i sustavnog monitoringa kakvoće i razina podzemne vode, uključujući i analizu sastava gudronskog otpada“. Na temelju Programa će se procijeniti rizik detektiranog gudrona za kakvoću podzemne vode i odrediti potreba za provedbom postupka sanacije gudrona, imajući u vidu eventualne rizike na kakvoću podzemne vode priljevnog područja izvorišta Petruševec. Za potrebe sanacije onečišćenja gudronom na području jezera Savica, potrebno je izraditi dokumentaciju koja obuhvaća: Idejno rješenje s predloženim varijantnim rješenjima sanacije, a na temelju rezultata istražnih radova; Sanacijski program, uključujući ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu prema Zakonu o zaštiti prirode te, ovisno o postupku sanacije, po potrebi i procjenu utjecaja na okoliš prema Zakonu o zaštiti okoliša, te mjere prema Pravilniku o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programima (Narodne novine 145/08); Dokumentaciju za provođenje sanacijskih aktivnosti. Opis: Mogući izvori financiranja: Nacionalna sredstva/FZOEU/EU Obrazloženje: Na području II. zone sanitarne zaštite izvorišta Petruševec, identificirano je onečišćenje gudronom na jezeru Savica, koji se na ovom području odlagao u drugoj polovici 20. stoljeća. Navedeno područje je proglašeno prostorom s posebnim zoološkim, a osobito ornitološkim i ihtiološkim značenjem (Odluka o proglašenju Savice značajnim krajolikom s izdvojenim specijalnim zoološkim rezervatom, Službeni glasnik Grada Zagreba, br. 13/91). Savica se nalazi u zapadnom dijelu II. zone sanitarne zaštite izvorišta, u neposrednoj blizini vodocrpilišta Petruševec, najvećeg u vodoopskrbnom sustavu Zagreba, te obuhvaća 12 međusobno povezanih jezeraca nastalih proširivanjem starih riječnih rukavaca i eksploatacijom šljunka. Područje se prihranjuje vodom iz rashladnog sustava termoelektrane – toplane Zagreb (TE-TO) zbog čega se voda na jezerima ne smrzava. U tom području godinama se u nekoliko jezera odlagao proizvodni otpad i to pretežito gudron (ostatak od rafinacije nafte) kao i otpadna šljaka iz obližnje TE-TO. U cilju određivanja volumena, odnosno prostornog položaja i dubinskog prostiranja gudrona na predmetnoj lokaciji, provedeno je snimanje terena geoelektričnom tomografijom visoke razlučivosti i uzorkovanje, a u tijeku je analiza sastava gudronskog otpada. | Nije prihvaćen | Nove lokacije "crnih točkaka" će se odrediti kroz mjeru 10. |
| 75 | HGK | PRIJEDLOG , 11.PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: Planom nije predviđeno uvođenje odlagališne takse kojom bi prema praksi drugih zemalja povećali aktivnosti na smanjenju odlaganja otpada bez obrade pa predlažemo da Plan terminski definira njeno donošenje. | Nije prihvaćen | Propisano je Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) |
| 76 | HGK | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: U dijelu energetske oporabe goriva koja je sastavni dio hijerarhije u gospodarenju otpadom i svoju primjenu u zbrinjavanju goriva iz otpada nalazi u brojnim članicama EU potrebno je da država i MINGOR izričitije i jasnije iskažu potrebu energetske oporabe GIO kako bi se umanjio rizik velikih troškova i neizvjesnosti takvog zbrinjavanja izvan granica RH. Predlažemo da energane na GIO u Planu budu definirane kao sastavni dio tehnološkog procesa CGO-a kako bi se osigurala energetska i financijska samoodrživost kroz korištenje vlastite energije iz GIO Dakle, potrebno je izrijekom navesti da je energetska oporaba sastavni dio tehnološkog procesa jer u slučaju da se koristi dobivena energija za proizvodni proces unutar CGO tada je to zaista dio tehnološkog procesa. Postoje izrađene podloge u MINGOR-u koje razmatraju izradu ovih postrojenja na regionalnom principu i trebalo bi predvidjeti konkretne mjere izgradnje tih postrojenja prema spomenutom regionalnom principu. Kako energetska oporaba otpadom ne bi ostala samo deklaracija, u PGO -u je potrebno po prvi put konkretno definirati postrojenja za energetsku oporabu po regionalnom principu sa predviđenim financijskim ulaganjima. Članice Grupacije za vodik predlažu na 83. stranici, 3. odlomku dodati točku "druge lokacije na kojima je predviđeno zbrinjavanje otpada". Iako smatraju da je u ovoj točki vrlo dobro predviđena energetska oporaba otpada, predlažu da se poveća broj lokacija na kojima je moguća oporaba, a ne da se ograniči isključivo na industrijske toplane, termoelektrane i cementare. Na taj se način neće ispuniti sama svrha i smisao ove točke te same energetske oporabe otpada u RH. Nadalje iznosimo stav Grupacije centara za gospodarenje otpadom: konstatacija „ … te je potrebno osigurati i omogućiti zainteresiranim subjektima pripremu i razvoj projekata energetske oporabe.“ nije dostatna te treba posve jasno istaknuti da cjelokupan, kvalitetan i ekonomičan sustav gospodarenja otpadom u RH nije moguće ostvariti bez obavezne energetske oporabe otpada u objektima u RH, koji su i završni dio tehnološkog procesa uspostave cjelovitog sustava. Ovo posebno iz razloga što su dosadašnja iskustva vezana uz plasman goriva iz otpada u druge zemlje poražavajuća (previsoka cijena). | Nije prihvaćen | Energetska oporaba je određena u redu prvenstva gospodarenja otpadom i u Dodatku I i Dodatku II. Zakona o gospodarenju otpadom (84/2021). Ovim poglavljem se opisuje mogućnost primjene energetske oporabe u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. Planom se ne određuju tehnologije centara za gospodarenje otpadom. |
| 77 | HGK | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: Potrebno je korigirati određene nazivne kapacitete na način da se uzmu u obzir značajne godišnje oscilacije u količinama nastalog miješanog komunalnog otpada zbog utjecaja turizma. Već su evidentni nedostaci kapaciteta u CGO-ima koji su smješteni u turističkom području. | Nije prihvaćen | Kapaciteti su procjenjeni na temelju ispunjenja ciljeva za odvajanje i recikliranje otpada. |
| 78 | VG Čistoća d.o.o. | PRIJEDLOG | Velika Gorica, 30. ožujka 2023. REPUBLIKA HRVATSKA Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja HR-10000 Zagreb Radnička cesta 80 Predmet: Primjedbe na Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2028. godine – dostavljaju se Poštovani, Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, koji se nalazi u procesu javne rasprave, postavljen je na težnji da RH osigura sustav koji uvažava „načela zaštite okoliša i održivosti te ekonomsku opravdanost i isplativost uz poštivanje reda prvenstva gospodarenja otpadom“ i u temeljnoj usmjerenosti dokumenta možemo se složiti kako je dokument temeljit i cjelovit Ovim putem bismo vam skrenuli pozornost na zapažanje kako se prevelika pažnja pridodala teritorijalnoj samodostatnosti temeljenoj na županijskim granicama, bez da su se u obzir uzele socio-ekonomske, prometne i druge značajke područja i samim time iz svih budućih razmatranja izuzele Zagrebačku županiju. Ono što bi usvajanje ovog Plana u ovom obliku prouzročilo jest zaustavljanje mogućnosti razvoja sustava gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji i Gradu Velikoj Gorici iz razloga što su sve financijske alokacije za našu županiju svedene na nulu temeljem kapaciteta određenih iz postojećih dozvola za gospodarenje otpadom, odnosno lokacijama na kojima se obrađuje otpad. U nastavku vam dostavljamo argumentaciju zbog čega bi trebalo omogućiti razvoj dodatnih kapaciteta u Zagrebačkoj županiji, a pogotovo u segmentu javnog sektora: 1. Geografsko pozicioniranje infrastrukture za gospodarenje otpadom u Zagrebačkoj županiji: postojećom infrastrukturom upravljaju privatna poduzeća koja svoje kapacitete uglavnom pune proizvodnim otpadom s područja Grada Zagreba koji je ekonomski znatno razvijenije područje na kojem ta poduzeća zbog prostorno-planskih ograničenja nisu mogla razvijati svoje kapacitete. Pozicioniranjem tih privatnih kapaciteta unutar Zagrebačke županije prividno se stvara slika da županija posjeduje infrastrukturne kapacitete za gospodarenje otpadom, iako je iz podataka o količinama otpada jasno da su pribrojene potrebe poslovnih korisnika u Gradu Zagrebu velikom većinom zadovoljene upravo tim kapacitetima u Zagrebačkoj županiji. Dodajemo i kako su navedeni kapaciteti popunjeni otpadom i iz drugih dijelova Hrvatske, pa ta infrastruktura stoga ne može predstavljati temelj za ostvarivanje ciljeva iz domene javne usluge. Isto tako, bilo kojem privatnom operateru nije moguće narediti da zaprima otpad iz županije, ukoliko on to ne želi i ne vidi u tome svoj ekonomski interes. 2. Zakon o javnoj nabavi: čak i ukoliko se isti kapaciteti promatraju samo kao potencijali na području Zagrebačke županije, nije ih moguće promatrati kroz spektar zadovoljavanja potreba predmetnog područja, jer ukidanjem mogućnosti razvoja vlastitih javnih kapaciteta komunalna poduzeća su prisiljena putem postupaka javne nabave ugovarati usluge zbrinjavanja otpada prikupljenog u okviru javne usluge, a Zakonom o javnoj nabavi i europskim pravilima o javnoj nabavi nije moguće definirati geografska područja sa kojih se očekuje preuzimanje otpada. 3. Financijska održivost: jedinice lokalne samouprave, odnosno njihova javna komunalna poduzeća „dužna su na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava.“ (čl. 64. st. 4. Zakona o gospodarenju otpadom). Promatrajući „tržišne cijene“ koje komunalna društva postižu na „tržištu“ putem instrumenta javne nabave, može se reći da plaćaju neopravdano visoke troškove zbrinjavanja u odnosu na cijenu koja se može postići samostalnim upravljanjem, primjerice postrojenjima za obradu biootpada. Eliminiranjem mogućnosti da se financira javna infrastruktura za potrebe obrade otpada sakupljenog u okviru javne usluge na području Zagrebačke županije u nepovoljan smo položaj stavili građane Zagrebačke županije u odnosu na županiju gdje kapaciteta nema i gdje će javnim novcem biti sufinancirana javna infrastruktura. Postojanje privatne infrastrukture ne smije ograničavati razvoj javne infrastrukture u Zagrebačkoj županiji. 4. Stvarno stanje na terenu: iako Plan spominje da su postojeći preostali kapaciteti odlagališta na području Zagrebačke županije na razini 1,6 milijuna tona, stvarnost je takva da bez ulaganja u postojeća odlagališta županija ima kapacitete za odlaganje tek za sljedećih nekoliko mjeseci. U županiji je potrebno itekako razvijati i graditi kapacitete za obradu otpada iz javne usluge jer je to jedini način da se smanje troškovi gospodarenja otpadom i količine otpada koji se odlaže na odlagališta, održe radna mjesta na lokalnoj razini i amortizira poskupljenje troškova odlaganja nakon zatvaranja lokalnih odlagališta. Slijedom svega navedenoga, molimo vas da se u Plan uvrsti mogućnost provedbe interventnih mjera, u sklopu cilja „Komunalni otpad“, u okviru koje bi se moglo financirati integrirane projekte koji su u visokom stupnju pripreme, kako bi se ubrzao napredak razvoja sustava gospodarenja otpadom u zonama gdje postoje problemi sa ukupnim kapacitetima za zbrinjavanje otpada, a stupanj razvoja projekta CGO na tom području ne garantira implementaciju projekta u narednih 5 godina. Uvjet za financiranje mora biti integracija više projekata u sklopu jednog pozivnog natječaja sa jedinstvenom studijom izvodljivosti koja se oslanja na postojeći sustav gospodarenja otpadom, a ne na pojedinačne projekte (kao što su RD za glomazni otpad, reciklažno dvorište, nabavka vozila, centar za ponovnu uporabu, kompostana, bioplinara, spremnici i slično). Konkretno bi se u slučaju Grada Velike Gorice i TD VG Čistoća d.o.o. ta interventna mjera s procijenjenim ukupnim iznosom u visini 9.421.855,93 EUR odnosila na provedbu integriranog projekta razvoja sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice, u sklopu kojeg bi se financirala gradnja lokalnih pogona, i to pogona za obradu biootpada (komunalna kompostana i bioplinara), reciklažnog dvorišta za građevni i glomazni komunalni otpad, centra za ponovnu uporabu (CPU), interne prometnice Reciklažnog centra Mraclinska Dubrava te nabave vozila za sakupljanje komunalnog otpada i strojeva za manipulaciju i rad u pogonima za gospodarenje komunalnim otpadom. Ove komentare i primjedbe podržavaju i iza njih stoje također Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija. Predsjednik Uprave Ivan Rak, bacc. oec. | Nije prihvaćen | Procjena potrebnih kapaciteta postrojenja za obradu otpada nije ograničavajuća. Sve što se navodi u ovom komentaru obuhvaćeno je kroz mjeru 1. Javni pozivi za sufinanciranje EU sredstvima takvih projekata su već objavljeni ili će biti objavljeni u narednom razdoblju. |
| 79 | HGK | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.1.Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: Prema podacima o količinama otpada za 2021. u RH u poglavlju 5.1.1. godišnje nastaje 456 kg/stan komunalnog otpada, dok bi prema projekcijama za 2028. nastajalo 2.070.164 t, a za 2035. 2.550.158 t komunalnog otpada. Ukoliko se uzme u obzir predviđeno smanjenje stanovništva od 0,84% na godišnjoj razini, to bi značilo da bi u RH 2028. godine nastajalo 567 kg/stan, a 2035. 741 kg/stan. Usporedbe radi u 2021. godini u Njemačkoj nastaje 646 kg/stan, Švicarskoj 704 kg/stan, Sloveniji 511 kg/stan, itd. Uzimajući podatke iz ovog poglavlja procjena razvoja tijeka komunalnog otpada nije realna, odnosno iz iste proizlazi da će se u RH povećati proizvodnja komunalnog otpada po stanovniku za više od 60% u sljedećih 14 godina. Potrebno je revidirati procjene, ili procjene pada broja stanovnika ili procjene količina komunalnog otpada. | Nije prihvaćen | U uvodnom dijelu poglavlja 5.1. je objašnjeno koji pokazateji su uzeti u obzir prilikom procjene količina komunalnog otpada, a za demografsko kretanje su korišteni službeni podaci DZS. |
| 80 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 15., tablica 76., Stavka A.11.1., str. 193. Plana Navesti u tekstu u kojih 10 JLS je predviđena uspostava centara za ponovnu uporabu. Obrazloženje: Radi jasnije provedbe mjera i aktivnosti za provedbu Programa sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2023.-2028. godine, potrebno je navesti u kojih 10 JLS je predviđena uspostava centara za ponovnu uporabu. | Nije prihvaćen | Odredit će se u fazi provedbe. |
| 81 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 13.2., Tablica 68., str. 158. Plana Potrebno je brisati kolonu JPP te redefinirati financiranje izgradnje CGO Zagreb sukladno Odluci Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine, prema kojoj se financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvaruje se prema udjelima Europska unija i FZOEU – 90 % , a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – 10 % (kako je definirano ovim Planovm) te sukladno tome da se za CGO Zagreb priprema dokumentacije za prijavu za EU. | Nije prihvaćen | Navedena Odluka više nije na snazi. |
| 82 | HGK | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.2.Opasni otpad | Članica iz industrijskog sektora smatra kako je u Plan potrebno uvrstiti mjere kojima će se stimulirati izgradnja novih kazeta za odlaganje čvrsto i meko vezanog azbestnog otpada. Obrazloženje: U Hrvatskoj je nekad postojao veći broj deponija koji su imale kazetu za azbestni otpad. Danas je taj broj mali i nedostatan. Azbestni materijali (tu se prvenstveno misli na pokrovne ploče i vodovodne cijevi) su se dugi niz godina proizvodili i upotrebljavali u zemljama bivše Jugoslavije. Još uvijek u RH postoji ogromna količina azbestnog otpada koji je potrebno zbrinuti odlaganjem u posebne kazete. | Nije prihvaćen | Mjera 6. Analiza sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada s prijedlozima za unaprijeđenije uključuje aktivnosti A 6.5. Izrada Studije procjene količine otpada koji sadrži azbest po županijama i A 6.6. Izrada analize potrebnog broja, lokacije i kapaciteta ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest, provedbom kojih će se odrediti potreban broj kazeta za azbestni otpad. |
| 83 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 12.5. Mjere za unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom, str. 150. Plana Predlaže se da se za razine gradova i općina doda Mjera: Uspostava i/ili unaprjeđenje podataka i aplikacija koje su sastavni dio Informacijskog sustava gospodarenja otpadom za općine i gradove Obrazloženje: Kroz ovu mjeru potrebno je omogućiti gradovima i općinama digitalizaciju/uspostavu/unapređenje podataka i aplikacija sustava gospodarenja otpadom, jer je digitalizacija nužan preduvjet i jedna od odrednica zelene tranzicije. | Nije prihvaćen | Informacijski sustav iz mjere 14. je utemeljen na obvezi iz Zakona o gospodarenju otpadom. |
| 84 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 12.1., tablica na str. 138. i Mjera 2., str. 139. Plana Predlaže se da se Mjera 2.: Jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima, eksplicitnije i bolje poveže sa planiranim aktivnostima unutar Mjere 1.: Unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada i Mjere 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom s naglaskom na upravljačke strukture svih razina odlučivanja gradova i općina. U tablici, na str. 138. za Mjeru 2. Jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima, u opis mjere, potrebno je posebno navesti konkretne edukacijske kampanje jedinica lokalne samouprave, vezano uz propisane aktivnosti jedinica lokalne samouprave kroz Mjeru 1. i Mjeru 5. Obrazloženje: Naime, jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima, nije dovoljno razrađeno. Potrebno je šire i jasnije dati mogućnost jedinicama lokalne samouprave da provode vlastite edukacijsko-informativne projekte uz konkretno povezivanje s propisanim aktivnostima iz Mjere 1. Unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada uz potporu sufinanciranja iz državnog proračuna, FZOEU i EU sredstva. Tu se prvenstveno podrazumijeva jasnija komunikacija u smislu transparentnog informiranja i educiranja, svih dionika u sustavu gospodarenja otpadom, poštujući red prvenstva gospodarenja otpadom, počevši od sprječavanja nastanka otpada, uz proširenu odgovornost proizvođača proizvoda, do samog sustava gospodarenja sa nastalim otpadom. | Nije prihvaćen | Mjera 2. ne ograničava sadržaj informiranja i edukacije odnosno moguće je da informiranje i edukacija budu usmjereni na odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, recikliranje, centre za gospodarenje otpadom i ostalo. |
| 85 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 9.5, tablice 64. i 65., str. 115. Plana U retku koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je razgraničiti podatke za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te u novom retku koji se odnosi na Grad Zagreb u koloni Previđeni nazivni kapacitet (t/g) postojeću brojku zamijeniti sa 140.000t. Također potrebno je u koloni „Izračunati kapacitet CGO-a s obzirom na ciljeve Scenarija 1 (t)“ i „Izračunati kapacitet CGO-a s obzirom na ciljeve Scenarija 2 (t)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta. Sukladno navedenom potrebno je revidirati kolone Cijena izgradnje (kn) i Cijena izgradnje (EUR). Obrazloženje: Prema količinama koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu i za koje je očekivano smanjivanje ili ostajanje na istoj količini, izračunati kapacitet predviđeno ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran, a iznos investicije precijenjen. | Nije prihvaćen | Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). Grad Zagreb traženu promjenu nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom. |
| 86 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 9.4, tablica 63., str. 115. Plana (vezano za potpoglavle 2.4.1.6., tablica 21., str. 57.) Plana Potrebno je razjasniti i uskladiti podatke o broju Aktivnih odlagališta na području Grada Zagreba prikazanih u tablici 63. i tablici 21., s ciljem identificiranja točnog broja aktivnih odlagališta otpada na području Grada Zagreba. Prema raspoloživim informacijama, na području Grada Zagreba postoji samo jedno aktivno odlagalište na kojem se odlaže komunalni otpad. Obrazloženje: U pregledu statusa i kapaciteta aktivnih odlagališta u 2021. (tablica 21.) navedeno je da Grad Zagreb ima dva aktivna odlagališta, dok se u Tablici 36. navodi da ima jedno aktivno odlagalište. Potrebno je pojasniti od kuda se pojavio podatak od drugom aktivnom odlagalištu identificiranom u tablici 21. | Nije prihvaćen | Korišteni su službeni podaci MINGOR-a. U tablici 36. se ne navode odlagališta. U tablici 21. i tablici 63. se navodi 1 aktivno odlagalište komunalnog otpada. |
| 87 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 9.3., tablica 60, str. 113. Plana Potrebno je preispitati metodologiju procjene potrebnih ulaganja u izgradnju i/ili nadogradnju postrojenja za obradu građevnog otpada koja je proz nacrt Plana stavljena u iznosu 0. Iz teksta nacrta Plana nije razvidno koja postrojenja su uključena u postojeće kapacitete. | Nije prihvaćen | Objašnjeno je u poglavljima 2.4.2.1. i 8.2.4. Planom se ne navode pojedinačna postrojenja već kapaciteti na temelju službenih podataka. |
| 88 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 9.2., tablice 58. i 59, str. 111. i 112. Plana U retku koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je u koloni „Potrebni dodatni kapacitet kompostana i bioplinskih postojenja za biološku obradu (t/god)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta. . Obrazloženje: Prema količinama odvojeno prikupljenog biootpada koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu, izračunati kapacitet predviđen ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran. Na području Grada Zagreba se trenutno prikupi oko 42.000t biootpada, Također, pogledati komentar i obrazloženje kao za primjedbu na potpoglavlje 2.4.1.2., tablica 16., str. 48. Plana. | Nije prihvaćen | Objašnjenje je u tablici 34. Potrebni kapaciteti svih dijelova sustava za gospodarenje otpadom koji se navode PGO-u su određeni uzimajući u obzir prosječni sastav komunalnog otpada (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP 2015.), zadane ciljeve oporabe recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te očekivanim/procijenjenim gospodarskim rastom. Sadašnje količine odvojenog prikupljanja su polazišna točka dok PGO mora dati odgovor na buduće potrebe sustava te mora u obzir uzeti obavezno povećanje odvojeno prikupljenih količina otpada kako bi se ispunili ciljevi Zakona i Direktive. |
| 89 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 9.1., tablica 57., str. 111. Plana Potrebno je preispitati metodologiju procjene potrebnih ulaganja u novih sortirnica za Grad Zagreb. U redu koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je u koloni „Potrebni dodatni kapacitet (t/god)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta. Obrazloženje: Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata je sukladno potrebama Grada Zagreba prekapacitiran. | Nije prihvaćen | Objašnjenje je u tablici 32. Potrebni kapaciteti svih dijelova sustava za gospodarenje otpadom koji se navode PGO-u su određeni uzimajući u obzir prosječni sastav komunalnog otpada (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP 2015.), zadane ciljeve oporabe recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te očekivanim/procijenjenim gospodarskim rastom. Sadašnje količine odvojenog prikupljanja su polazišna točka dok PGO mora dati odgovor na buduće potrebe sustava te mora u obzir uzeti obavezno povećanje odvojeno prikupljenih količina otpada kako bi se ispunili ciljevi Zakona i Direktive. |
| 90 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.7., tablice 55. i 56, str. 108. i 109. Plana U redu koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je u koloni „Potrebni kapacitet (t/god)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta. Obrazloženje: Prema količinama odvojeno prikupljenog papira i kartona koje se danas prikupljaju u gradu Zagrebu, izračunati kapacitet predviđen ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran. | Nije prihvaćen | Potrebni kapaciteti svih dijelova sustava za gospodarenje otpadom koji se navode PGO-u su određeni uzimajući u obzir prosječni sastav komunalnog otpada (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP 2015.), zadane ciljeve oporabe recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te očekivanim/procijenjenim gospodarskim rastom. Sadašnje količine odvojenog prikupljanja su polazišna točka dok PGO mora dati odgovor na buduće potrebe sustava te mora u obzir uzeti obavezno povećanje odvojeno prikupljenih količina otpada kako bi se ispunili ciljevi Zakona i Direktive. |
| 91 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.5., tablice 51. i 52, str. 105. i 106. Plana U retku koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je u koloni „Potrebni kapacitet (t/god)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta te postojeću brojku zamijeniti sa 30.000t. Obrazloženje: Prema količinama odvojeno prikupljene plastike koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu, izračunati kapacitet predviđen ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran. Trenutno se u Zagrebu prikupi 25.000 t/godišnje plastike, a očekivano povećanje je 20%. | Nije prihvaćen | Potrebni kapaciteti svih dijelova sustava za gospodarenje otpadom koji se navode PGO-u su određeni uzimajući u obzir prosječni sastav komunalnog otpada (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP 2015.), zadane ciljeve oporabe recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te očekivanim/procijenjenim gospodarskim rastom. Sadašnje količine odvojenog prikupljanja su polazišna točka dok PGO mora dati odgovor na buduće potrebe sustava te mora u obzir uzeti obavezno povećanje odvojeno prikupljenih količina otpada kako bi se ispunili ciljevi Zakona i Direktive. |
| 92 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.4., tablice 50., str. 105. Plana Predlaže se preispitati postojeći kapacitet mobilnih drobilica za građevni otpad i sukladno tome potrebni dodatni kapacitet mobilnih drobilica i stacionarnih postrojenja za obradu građevnog otpada. Odnosno potrebno je u tablici 50. navesti postojeći kapacitet stacionarnih postrojenja za obradu građevnog otpada. Obrazloženje: Navedeno se predlaže jer se u Planu navodi da se navedeni kapacitet temelji na postojećim dozvolama za gospodarenje otpadom, tj. išlo se s pretpostavkom da Grad Zagreb za potrebe oporabe građevnog otpada, nastalog na području Grada Zagreba raspolaže i s drobilicama u vlasništvu i/ili najmu pravnih i/ili fizičkih osoba - obrtnika. Pri tom nije poznata metodologija po kojoj su se ti podaci vrednovali, odnosno o kojim se zapravo kapacitetima u vlasništvu i/ili najmu privatnih osoba radi. Za usporedbu, kod prikaza postojećih kapaciteta za obradu drugih kategorija otpada (postrojenje za recikliranje plastike, postrojenje za recikliranje stakla, postrojenje za oporabu papira i kartona) nisu uzeti u obzir kapaciteti privatnih građevina/postrojenja, odnosno kapaciteti iz postojećih dozvola za gospodarenje otpadom za te kategorije otpada, već je navedeno da Grad Zagreb raspolaže s 0 tona kapaciteta za obradu plastike, stakla, papira i kartona. Prema dostupnim podacima, Grad Zagreb raspolaže sa postojećim postrojenjem za obradu građevnog otpada, postupkom R5 s dopuštenim kapacitetom od 180.000 t/god., dok je stvarni kapacitet postupka po dozvoli za gospodarenje otpadom max. 70.000 t/god. Stoga je, za Grad Zagreb potrebno planirati dodatne kapacitete za oporabu građevnog otpada. | Nije prihvaćen | Plan ne razlikuje privatno i javno već se oslanja na podatke raspoložive iz dozvola za gospodarenje otpadom. |
| 93 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.3., tablice 48. i 49, str. 104. Plana U retku koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je razgraničiti podatke za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te u novom redu koji se odnosi na Grad Zagreb u koloni Previđeni nazivni kapacitet (t/g) postojeću brojku zamijeniti sa 140.000t. Također potrebno je u koloni „Izračunati kapacitet CGO-a s obzirom na ciljeve Scenarija 1 (t)“ i „Izračunati kapacitet CGO-a s obzirom na ciljeve Scenarija 2 (t)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta. Obrazloženje: Prema količinama miješanog komunalnog otpada koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu i za koje je očekivano smanjivanje ili ostajanje na istoj količini, izračunati kapacitet predviđeno ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran. | Nije prihvaćen | Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). Grad Zagreb traženu promjenu nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom. |
| 94 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.1., tablice 32. i 33, str. 89. i 90. Plana U retku koji se odnosi na Grad Zagreb, potrebno je u koloni „Ukupni potrebni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata (t/god)“ preispitati metodologiju određivanja potrebnog kapaciteta. Sukladno tome, u koloni „Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata (t/god)“, potrebno je preispitati i korigirati potrebne dodatne kapacitet za Grad Zagreb koji se ovim Planom čine precijenjeni. Obrazloženje: Potrebni dodatni kapacitet sortirnica za obradu suhih reciklata je sukladno potrebama Grada Zagreba prekapacitiran. | Nije prihvaćen | Kapacitet je planiran u odnosu na ispunjenje ciljeva. |
| 95 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 6.3. Odlagališta neopasnog otpada, str. 80. Plana Predlaže se izmjena teksta na način da se navede u tekstu kako se i miješani komunalni otpad koji se odlaže na odlagalište komunalnog otpada u Gradu Zagrebu prethodno obrađuje. Obrazloženje: Grad Zagreb je uložio značajne resurse tijekom proteklog razdoblja u odvajanje otpada na kućnom pragu. Kao rezultat novog sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu, značajno je smanjena količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište (smanjenje sa prijašnjih 170.000t/g godišnje na očekivanih 150.000t/god u 2023. godini) te je sakupljanje odvojeno sakupljenih komponenti na kućnom pragu svojevrsna „predobrada“ istoga. | Nije prihvaćen | U navedenom poglavlju se ne navode podaci za pojedina odlagališta niti za pojedine jedinice lokalne samouprave pa tako niti za Grad Zagreb. |
| 96 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 6.2., tablica 30., str. 80. Plana Predlaže se u retku koji se odnosi na Grad Zagreb razgraničiti podatke za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te u novom retku koji se odnosi na Grad Zagreb u koloni Kapacitetu (t/g) postojeću brojku zamijeniti sa 150.000 t miješanog komunalnog otpada. Predlaže se u retku 12. posebno prikazati popis CGO s pripadajućim JLS, za Grad Zagreb, a posebno za Zagrebačku županiju. Obrazloženje: Prema količinama koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu i za koje je očekivano smanjivanje ili ostajanje na istoj količini, izračunati kapacitet predviđeno ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran. Mora se napomenuti, da je Grad Zagreb, krenuo 1.10.2022. godine, sa novim sustavom prikupljanja komunalnog otpada, koji je rezultirao povećanje odvojeno sakupljenih frakcija otpada i smanjenu količina miješanog komunalnog otpada. U proteklim godinama se na području Grada Zagreba prosječno odlagalo oko 170.000t/god neopasnog otpada te se u 2023. godini očekuje pad na cca 150.000 t/god. | Nije prihvaćen | Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). Grad Zagreb traženu promjenu nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom. |
| 97 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 6.2. Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO), str. 78. Plana Predlaže se u opis stanja dodati količinu goriva i procjenu troškova goriva iz otpada po CGO-u, a koja nastaje u izgrađenim CGO-ima. Također, predlaže se da se izradi i unese projekcija količine goriva iz otpada, koja će nastati izgradnjom i ostalih 9 planiranih CGO-a. Obrazloženje: Iz poznatih nam, već izgrađenim i postojećim CGO-om (Kaštijun, Marišćina, Bikarac) u Republici Hrvatskoj, u istima se dodatno javlja trošak obrade goriva iz otpada. Taj trošak se odnosio na obradu goriva iz otpada, koji ide na spaljivanje ili u cementare. Isti tako, Odlukom o Implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (Narodne novine, br. 1/22) za potrebe Planiranje energetske oporabe otpada kroz M 1.4.6, predviđena je izrada: „Studije koja će analizirati i ocijeniti potrebu za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju“, s tim u svezi predlaže se proširiti opis stanja u sklopu CGO-a nastavno na postojeće količine goriva iz otpada po pojedinom izgrađenom CGO-u, te procjene količina nastajanja goriva iz otpada za ostalih 9 planiranih CGO-a s vremenskim projekcijama. | Nije prihvaćen | Odredit će se na razini projekta CGO-a. |
| 98 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 6.2. Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO), str. 79. Plana Predlaže se da tekst: „U CGO se mogu zaprimati sljedeće vrste otpada: • krupni (glomazni) otpad • odvojeno prikupljeni otpadni papir/karton, plastika, metal, staklo • odvojeno prikupljeni biootpad • građevni otpad • građevni otpad koji sadrži azbest • neopasni i inertni proizvodni otpad • miješani komunalni otpad • nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada“ glasi: „U CGO se mogu zaprimati sljedeće vrste otpada: • krupni (glomazni) otpad • odvojeno prikupljeni otpadni papir/karton, plastika, metal, staklo • odvojeno prikupljeni biootpad • građevni otpad • građevni otpad koji sadrži azbest • neopasni i inertni proizvodni otpad i otpadni mulj sa uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda • miješani komunalni otpad • nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada“ Obrazloženje: Navedeno se predlaže kako bi se izbjegli mogući nesporazumi u provedbi budući da je navedeno kako se u CGO-u odvijaju različite aktivnosti vezane uz obradu otpada prije konačne oporabe i zbrinjavanja ostatnih frakcija. | Nije prihvaćen | Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda određen je u zasebnom poglavlju. |
| 99 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom, tablica 20., str. 56. Plana Predlaže se u retku 11. za CGO Zagreb brisati lokacije pretovarnih stanica na području Zagrebačke županije. Obrazloženje: Kao u Potpoglavlju 6.2., tablica 30., str. 80. Plana. | Nije prihvaćen | Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). Grad Zagreb traženu promjenu nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom. |
| 100 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom, tablica 19., str. 55. Plana Predlaže se u retku 12. posebno prikazati popis CGO s pripadajućim JLS, za Grad Zagreb, a posebno za Zagrebačku županiju. Obrazloženje: Kao u Potpoglavlju 6.2., tablica 30., str. 80. Plana. | Nije prihvaćen | Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). Grad Zagreb traženu promjenu nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom. |
| 101 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 2.4.1.2., tablica 16., str. 48. Plana Potrebno je u tablici korigirati popis kompostana, jer Grad Zagreb ne raspolaže kompostanom na lokaciji Žitnjak te istu brisati iz cijelog teksta i svih tablica Plana RH. Obrazloženje: Navedeno je potrebno korigirati iz činjenice, navođenja postojanja kompostane na Žitnjaku, a time i računanje s njenim kapacitetom te posljedično projekcije za potrebne buduće kapacitete (scenarij 1 i 2), za Grad Zagreb. Naime, Grad Zagreb u svojim prostornim i planskim dokumentima nije predvidio kompostanu na lokaciji Žitnjak, odnosno Grad Zagreb za obradu biootpada koji se na području Grada Zagreba prikuplja kroz javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada ima na raspolaganju isključivo kompostane na lokacijama Markušavec i Jakuševec te se sukladno tome moraju planirati i budući potrebni kapaciteti za biološku obradu otpada. Građevinom za biološku obradu otpada na Žitnjaku upravlja pravna/fizička osobu ili obrtnik koji posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom. Ovdje je za napomenuti da se radi o privatnom sektoru te ovlaštenoj osobi koja prema dozvoli za gospodarenje otpadom, može zaprimiti otpad sa područja cijele Republike Hrvatske, kako je to propisano Zakonom o gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 84/21 – u daljnjem tekstu: Zakon). Obzirom da se radi o lokaciji, koja se nalazi na području Grada Zagreba, očitujemo se da se radi o uređaju za biološku obradu biorazgradivog otpada (stroj za mljevenje otpada), u kojem se otpad u potpunosti pretvara u tekuću fazu i kao takav, uz prethodno filtriranje, ispušta u recipijent, odnosno sustav odvodnje, prema dozvoljenim uvjetima za ispuštanje. Krajnji produkt, prethodno navedenog tehnološkog procesa nije proizvod, odnosno kompost određene klase. Dodatno napominjemo da navedena građevina na Žitnjaku ne obavlja poslove kompostiranja, što je vidljivo iz podataka iz baze Registra onečišćavanja okoliša, prema javnom dostupnim podacima nadležnog Ministarstva. | Nije prihvaćen | Podaci u tablici 16. su podaci kompostana u 2021. godini neovisno o tome tko njima upravlja. |
| 102 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Što se tiče temelja statistike komunalnog otpada te podataka koji su uzeti u obzir prilikom prikaza podataka, naglašava se da Grad Zagreb u okviru javne usluge gospodarenja komunalnim otpadom, istu obavlja i putem spremnika postavljenih na javnim površinama. Stoga smatramo da je potrebno uključiti i količine otpada prikupljene putem spremnika sa javnih površina, budući isti nije razvidno iz dokumenta. Također je potrebno na početku dokumenta jasno opisati metodologiju obrade prilikom procjenjivanja kapaciteta, obzirom da su podaci za Grad Zagreb za pojedine kategorije otpada različito prikazani. | Nije prihvaćen | Korišteni su službeni podaci prikupljeni i obrađeni na propisani način. |
| 103 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada | Tablica 76. Pregled mjera i aktivnosti za provedbu Programa sprječavanja nastanka otpada za razdoblje 2023.-2028. godine U Programu su previđeni mogući izvori financiranja, međutim nisu potrebni iznosi za pojedine predviđene mjere. Kako bi ovaj program bio provediv te se u narednom razdoblju adekvatno provodio prvi prioritet u gospodarenju otpadom, smatramo kako je potrebno predvidjeti financijska sredstva za provedbu programa. | Nije prihvaćen | Navodi se u tablici 69. |
| 104 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.7. Mjere sprječavanja nastanka otpada | Mjera 10. Predlažemo radi jasnoće da se u naslov stavi Izrada planova sprječavanja nastanka otpada na lokalnim razinama. Također predlažemo da se mjera proširi i na planove sprječavanja otpada na JLS kao i organizacije i institucije. | Nije prihvaćen | Navedeno je utemeljeno na obvezi iz Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) izrade planova gospodarenja otpadom na županijskoj razini. |
| 105 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 13.FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA, 13.2.Procjena financijskih sredstava potrebnih za provedbu mjera Plana | Tablica 69. Sukladno gore navedenim prijedlozima mjera potrebno je izdvojiti sredstva za centre za ponovnu upotrebu kao i projekte zamjene jednokratnih rješenja višekratnima | Nije prihvaćen | Centri za ponovnu uporabu su uključeni u mjeru PSNO 11. u tablici 69. |
| 106 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Mjera 13. Smatramo kako je uz speleološka objekte potrebno navesti plaže i obalu koji su izuzetno ugrožene otpadom iz mora. | Nije prihvaćen | Obaveza je propisana člankom 113. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 107 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Mjera 7. Unaprjeđenje sustava za gospodarenje otpadnom ambalažom i uspostava sustava za gospodarenje otpadnim plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnim alatima koji sadrže plastiku.Predlažemo dodatnu mjeru uspostava zamjenskih višekratnih rješenja za proizvode za jednokratnu uporabu i ribolovne alate koji sadrže plastiku. | Nije prihvaćen | Odredit će se u pravilniku kojim se propisuje gospodarenje otpadnom ambalažom, jednokratnim plastičnim proizvodima i ribolovnim alatima koji sadrže plastiku. |
| 108 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Smatramo kako bi naslov trebalo dopuniti: 2.1. Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada te smanjenje ovih vrsta otpada Te uvesti mjere koje su usmjerene na sprječavanje nastanka otpada. | Nije prihvaćen | Program sprječavanja nastanka otpada je sastavni dio Plana. |
| 109 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | PRIJEDLOG | Predlažemo da većinu sredstava usmjerite u hijerarhijom gospodarenja otpadom propisane prioritetne mjere. Velika većina sredstava opet se usmjerava u regionalne centre za miješani otpad i pripremu za spaljivanje te financijski plan nije usklađen s potrebama ispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja. Nadalje, mišljenja smo da se planira premalo kapaciteta i sredstava za postrojenja za oporabu biootpada (kompostane i bioplinare), za sortiranje otpada i za centre za ponovnu uporabu otpada (re-use centri) što je po hijerarhiji EU prioritetnije od planiranih spalionica. Ciljevi smanjenja nastanka otpada su nedovoljno ambiciozni te je vidljivo da nisu prioritet, iako bi sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom trebali biti u glavnom fokusu. Iako je Zakonom propisana, bez objašnjenja se ne uvodi naknada za odlaganje otpada, a ona bi dodatno potaknula provedbu mjera za smanjenje količina miješanog otpada i smanjila potrebu za velikim kapacitetima za obradu miješanog otpada te omogućila brže ispunjenje ciljeva recikliranja. | Nije prihvaćen | Iz poglavlja 12.1. i 13.2. razvidno je da se mjere odnose na povećanje recikliranja i oporabe komunlanog otpada i da je za te mjere planiran najveći iznos financijskih sredstava. |
| 110 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) donesena je temeljem Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09, dalje: Zakon o otpadu) koji je prestao važiti danom stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), nakon čega je donesen i trenutno važeći Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21). S obzirom da je pravni temelj ove Strategije nevažeći i da su nakon istog donesena čak dva nova zakona u pitanjima gospodarenja otpadom, nevažeća je i predmetna Strategija. Donošenje dvaju novih zakona ukazuje na evidentnu potrebu usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU-a kao i odgovaranja na aktualne izazove gospodarenja otpadom pri provedbi zakona. Stoga, osim što je neutemeljeno pozivati se na istu, Strategija ni kontekstualno ne može pružiti smjer za gospodarenje otpadom PGO-u koji bi trebao biti daleko suvremeniji i napredniji od Strategije. | Nije prihvaćen | Temelj ovog prijedloga Plana je Zakon o gospodarenju otpadom odnosno ispunjenje ciljeva iz EU direktiva. Strategija je dokument koji je donio Hrvatski sabor, nije stavljena van snage, a donosi mjere do 2025. godine te se kao takva spominje. |
| 111 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Poglavlje 6. Predlažemo dopunu pasusa: Kako bi se zajamčila pravilna primjena reda prvenstva gospodarenja otpadom, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se do 2030 održala ista količina otpada, a od 2030. ograničenja za odlaganje primjenjivala na sav otpad koji je pogodan za recikliranje i druge postupke materijalne i energetske oporabe, uz iznimku otpada za koji odlaganje daje najbolji učinak na okoliš u skladu s člankom 4. Direktive 2008/98/EZ. | Nije prihvaćen | Tekst se odnosi na ograničenje odlaganja otpada sukladno Direktivi (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L 150, 14. 6. 2018.) |
| 112 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.1.Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada | 5.1.Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada S obzirom da je 1. prioritet u gospodarenju otpadom njegovo sprječavanje, smatramo kako bi se projekcije količine komunalnog otpada trebale zadržati na razini 2021. godine te uvesti mjere koje će doprinijeti istom. Naime broj stanovnika RH je u padu. S druge strane Strategijom razvoja održivog turizma ne planira se razvoj i poticanje masovnog turizma te su ovakve projekcije rasta količina otpada ne primjerene. Dokaz su da se Strategija i dalje oslanja na paradigmu neprestanog rasta, a što s obzirom na ograničene prirodne resurse nije održivo i nije moguće. | Nije prihvaćen | Procjena je rađena na temelju određenih pokazatelja kako je navedeno u poglavlju 5.1. |
| 113 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | PRIJEDLOG , 4.Ciljevi gospodarenja otpadom | Tablica 25. Ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. Smatramo kako cilj Unaprijediti sustav za skupljanje i oporabu biootpada potrebno definirati kao smart cilj kao što je to slučaj s ostalim navedenim ciljevima. Naime, na ovaj način formuliran cilj nije dovoljno specifičan da bi se moglo pratiti njegovo ostvarenje. S obzirom na dostupne podatke vezane uz kompostane predlažemo da se definira broj kompostana koje se trebaju otvoriti posebice onih u obalnom dijelu RH i na otocima. | Nije prihvaćen | U planskom dokumentu nisu određeni pokazatelji na razini pojedinačnih projekata. |
| 114 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.4. Otpadna ulja S obzirom da je sustav prikupljanja otpadnih jestivih ulja nedovoljno razvijen primjerenije bi bilo istaknuti kako je udio prikupljenih količina porastao s 1,5% na 1,8% što je minorno. Na ovaj način ponovno se prikazuju pozitivno rezultati koji u konačnici nisu dovoljno pozitivni. Također potrebno je predvidjeti mjere koje će omogućiti veći udio prikupljanja otpadnih ulja. | Nije prihvaćen | Kada bi se u omjer stavljale količine sakupljene u okviru FZOE sa procijenjenom količinom nastalih jestivih ulja, a obzirom na puno veću količinu sakupljenih ulja kada se uzmu obzir i količine sakupljene izvan tog sustava, ne bi se dobio vjerodostojan podatak. |
| 115 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Od 10.11.22. do 10.12.22. na javnom savjetovanju bio je PRIJEDLOG PRAVILNIKA O AMBALAŽI I OTPADNOJ AMBALAŽI, PLASTIČNIM PROIZVODIMA ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNOM ALATU KOJI SADRŽAVA PLASTIKU. Do danas nije objavljeno izvješće sa savjetovanja pri čemu je očekivana objava izvješće bila 10.01.23. Ovaj Pravilnik izrađuje se od 2021. godine. Sporost i inertnost Ministarstva po pitanju Pravilnika ukazuje kako prioriteti Ministarstva nisu usmjereni sprječavanju nastanka otpada te odvojenom prikupljanju i recikliranju. Nadalje, u Planu se ne ističe ovaj Pravilnik kao i potreba uspostave sustava koji će omogućiti njegovu provedbu. Smatramo kako mjere koje će omogućiti provedbu ovog pravilnika trebaju biti sastavni dio ovog Plana. | Nije prihvaćen | Spomenuti Prijedlog pravilnika je u postupku donošenja. Nije potrebna dopuna Plana jer odredbe koje se propisuju Pravilnikom su obvezujuće. |
| 116 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | S obzirom na rezultate prikupljanja otpada na kućnom pragu u odnosu na spremnike na javnim površinama smatramo kako bi uvođenje sustava od vrata do vrata trebao biti prioritet u ovom planu. Naime, sustav prikupljanja otpada na kućnom pragu omogućava kontrolu nastanka otpada i njegovog primjerenog zbrinjavanja i recikliranja, osigurava kvalitetu odvojeno prikupljenog otpada, potiče domaćinstva na pravilno i redovito odvajanje otpada te smanjenje nastanka otpada općenito, kao i smanjenje količine otpada na odlagalištima. Ovaj način prikupljanja otpada pokazao se u mnogim gradovima iznimno uspješnim u osiguravanju visokog postotka kvalitetno odvojenih različitih vrata otpada iz kućanstava; papira, plastike, stakla, biootpada i dr. (primjerice grad Treviso s 85% odvojeno prikupljenog otpada ili općina Ponte nelle Alpi s 91,3%). Prednosti takvog načina prikupljanja otpada su visoki stupanj uključenosti građana i odgovornost građana za pravilno odlaganje otpada, kao i brzina prikupljanja te moguća kontrola kvalitete. Prilagođavanje korisnika na uslugu u odnosu na udaljenost od spremnika je izvrsna jer se otpad odlaže ispred samog kućanstva. Mogućnost nepropisnog odlaganja je niska jer je kontrola prikupljenih materijala trenutačna. Koliko je loš sustav odvojenog prikupljanja otpada putem spremnika na javnim površinama pokazuje i primjer grada Splita koji već godinama uvodi tzv. zelene otoke dok se stopa odvojenog prikupljanja otpada ne povećava. | Nije prihvaćen | Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) u poglavlju VIII. Javna usluga sakupljanja komunalnog otpada je propisana obveza jedinicama lokalne samouprave da organiziraju uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biootpada, reciklabilnog otpada i glomaznog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika javne usluge (tzv. "na kućnom pragu") te isto nije potrebno određivati u Planu. Plan se nadovezuje na Zakonom propisanu obvezu mjerom 1. |
| 117 | DE-FOS d.o.o. | PRIJEDLOG | Poštovani, vezano uz predmetni Prijedlog plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine, točku 2.4.4. Statusi projekata sanacije "crnih točaka", u tablici "Popis i status sanacije "crnih točaka" u 2022. godini, pod rednim brojem 7. u stupcu "Mogući izvori financiranja" navodi se "Vlasnik" što je pogrešno - po nama, treba upisati: Nacionalna sredstva/EU/FZOEU/ -naime, primjenom načela "onečišćivač plaća" treba uzeti u obzir da u ovom slučaju "vlasnik" nije ista osoba kao "onečišćivač", dakle s tog aspekta sadašnji vlasnik nije u obvezi (a niti u mogućnosti obzirom na procjenu iznosa sanacije lokacije od cca 100 mil. EUR) pristupiti sanaciji predmetne lokacije. Nadalje u tekstu iza navedene tablice u tekstu se navodi da je u postupku restrukturiranja i dokapitalizacije društva Petrokemija d.d. Kutina, osnovano društvo u državnom vlasništvu DE-FOS d.o.o. za zbrinjavanje neopasnog otpada, kojeg je putem natječaja CERP-a kupila tvrtka Flamtron d.o.o. Kutina, što je činjenica, međutim se u nastavku kaže "koja je u obvezi sanirati i zatvoriti deponij fosfogipsa u potpunosti" - što je proizvoljno i netočno navedeno u ovom Prijedlogu plana gospodarenja otpadom : molim da se autori ovog Prijedloga obrate ili nama (Flamtron d.o.o.; DE-FOS d.o.o.) ili CERP-u radi uvida u kupoprodajni ugovor u svrhu navođenja točnih podataka. U predmetnom prijedlogu se ispravno navodi da se na prostoru odlagališta planira izgraditi solarna elektrana. Predlažemo da se doda podatak da je izgradnja solarne elektrane u značajnoj mjeri potiče i ubrzava zatvaranje dijela odlagališta fosfogipsa i općenito će pomoći operateru u održavanju deponija, od toga da će osigurati električnu energiju lokalno pa do važne činjenice da će smanjiti količinu oborine koja se za sada miješa s postojećom količinom fosfogipsa i kisele vode. Vezano uz eventualno zatvaranje deponija fosfogipsa treba znati nekoliko činjenica: 1. Nije moguće zatvoriti ovo odlagalište bez potpunog završetka obrade postojeće količine kisele vode(i eventualno nove količine kisele vode kao posljedica pranja fosfogipsa) 2. Po trenutnom kapacitetu obrade kisele vode s postojećim pogonom Neutralizacija obrada iste će trajati oko 32 godine 3. Kao posljedica obrade kisele vode nastaje otpad ključnog broja 06 10 99 koji se odlaže na ovo odlagalište prema važećoj dozvoli za gospodarenje otpadom 4. Treba uvažiti i valorizirati važnu činjenicu (navedenu i u ovom Prijedlogu plana gospodarenja otpadom RH, nedovoljno naglašenu): Ukupni slobodni kapacitet svih odlagališta otpada u RH je oko 16 mil. t a od toga je slobodni kapacitet našeg odlagališta oko 6,2 mil. t (38 %). Operater planira proširiti popis ključnih brojeva otpada pri ishođenju nove dozvole te na i taj način si omogućiti održivost funkcionalnosti deponija i pozitivnog poslovanja same tvrtke. 5. U svijetu pa i u Europi fosfogips se značajno koristi kao sirovina u cementnoj industriji, građevinskoj industriji za izradu gipsanih ploča te u poljoprivredi kao dodatak u proizvodnji različitih supstrata (npr. za proizvodnju gljiva, naš fosfogips je u značajnim količinama izvezen u Mađarsku u ovu svrhu) te kao poboljšivač tla i/ili u proizvodnji umjetnih gnojiva (recentna istraživanja istraživačkog tima s Instituta "Ruđer Bošković"). Postojeći potencijal korištenja odloženog fosfogipsa se uklapa u proklamiranu Europsku viziju cirkularne ekonomije i zelene energije i u skladu je s budućim planovima operatera DE-FOS d.o.o. . Trenutno se rade analize fosfogipsa s odlagališta u Kutini od strane kompanije HOLCIM s namjerom eventualne uporabe u njihovoj cementari. 6. Osnovano je društvo Solarna elektrana Deponija fosfogipsa d.o.o. (većinski vlasnik Končar-Obnovljivi izvori d.o.o.) s namjernom izgradnje solarne elektrane snage 100 MW na ovom deponiju. Rade se preliminarna geomehanička i tehnološka ispitivanja te je u tijeku provedba IV. izmjene prostornog plana SMŽ kojom će se omogućiti također izgradnja predmetne solarne elektrane na ovoj lokaciji. 7. Napominjemo da treba uzeti u obzir te adekvatno valorizirati prethodni komentar inž. Ceraja vezano uz odlagalište fosfogipsa koji je naš konzultant i svjetski renomirani stručnjak za tehnologije povezane s otpadom Stojimo na raspolaganju autorima ovog Prijedloga za sve potrebne podatke koje su vezane uz odlagalište fosfogipsa ili uz tvrtku DE-FOS d.o.o. Kutina, srdačan pozdrav, Flamtron d.o.o. / DE-FOS d.o.o. | Nije prihvaćen | S obzirom da je vlasnik poznat isti je u obvezi osigurati sanaciju. U tablici 23. su navedeni mogući izvori financiranja što znači da je moguće korištenje financijskih sredstava i iz drugih izvora ako projekt udovoljava uvjetima. |
| 118 | Udruga gradova u RH | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Uz mjeru 8. Unaprjeđenje sustava za gospodarenje građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest - po stoti puta nam se postavlja pitanje ovlasti komunalnih redara! | Nije prihvaćen | Nadležnosti komunalnih redara su propisane u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) |
| 119 | Udruga gradova u RH | 11.PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 11.2.Poticajna naknada | Treba promijeniti obuhvat količina (kućanstva - nekućanstva) ili izmijeniti koeficijent u formuli (povećati ga) da se postigne pravedan i srazmjeran nivo opterećenja JLS. | Nije prihvaćen | Poticajna naknada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). Planom nije moguće mijenjati zakonsku odredbu. |
| 120 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG | Pod 2.2.3. Komunalni otpad, navodi se sljedeće "Komunalni otpad definiran je ZGO-om kao miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz kućanstava,..." no, nažalost, ova zakonska definicija dovela je do nesrazmjernog opterećenja JLS u izračunu poticajne naknade u javnoj usluzi, tako da se uzimaju u omjer korisne frakcije samo iz kućanstava i miješani komunalni otpad iz kućanstava i nekućanstava, što onemogućuje postizanje visokih stopa odvojenog sakupljanja i umjetno povećava iznose poticajne naknade po JLS. | Nije prihvaćen | Definicija je iz Zakona o gospodarenju otpadom. |
| 121 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.1.Procjena razvoja tijeka komunalnog otpada | U poglavlju 5.1 slika 59. navedene su stope rasta koje su primijenjene u procjeni buduće količine komunalnog otpada na razini RH. Iz navedenog je vidljiv porast količina KO od 37 % u razdoblju od 2023. do 2035. godine bez naznake smanjenja ili promjene trenda rasta količina otpada. Isto se bazira na tri faktora: (1) demografskom kretanju, (2) kretanju BDP-a te kretanju (3) turističke aktivnosti. Sva tri faktora su dani na razini RH te nisu primjenjivi na pojedine projekte poput RCGO šagulje. Dodatno, faktor (3) je za isti u potpunosti neprimjenjiv. Ovim pristupom ukupna količina KO na području RCGO Šagulje od oko 122.711 tona u 2021. godini raste na oko 162.619 tona u 2035. godini. Kada bi se primijenila primijenjene ulazne pretpostavke iz PGO RH, projektno područje RCGO Šagulje (cca udio u ukupnim količinama KO od 7% i 13% nečistoća u odvojeno sakupljenim tokovima) trebalo bi u RCGO Šagulje sakupiti MKO, glomaznog otpada i ostatka sa sortrnica (nečistoće iz papira/kartona, plastike, stakla i metala) te prosijanih nečistoća iz postrojenja za biološku obradu, ukupno oko 67.800 tona u 2026. godini te oko 72.750 tona u 2035. godini. Ovakve bilance kako je navedeno naprijed dobivaju se uvažavajući osnovne koncepte izložene u PGO RH, no načelno se konstatira kako iste ne mogu biti podloga za projektiranje i procjenu potrebnih kapaciteta centara ili postrojenja, obzirom da je postojeće stanje/projekcija poopćena na razini RH, dok pojedina projektna područja imaju svoje izražene specifičnosti. Kapaciteti Centara su definirani u tablici 30 (poglavlje 6.2), no nejasno je na koji način su navedeni mjerodavni kapacitet dobiveni. Smatra se neprimjenjivim koristiti univerzalne koeficijente (udjele područja u ukupnom KO RH), kao niti jedinstvenu stopu rasta količina za sva područja RH. Kada se u obzir uzme i kalkulacijska pretpostavka od ciljanih 13 % nečistoća u odvojeno sakupljenim tokovima, tada su razlike u stvarnim kapacitetima i propisanim iz tablice 30 očekivano i veće. Dodatno, upitna je općenita projekcija porasta količina otpada, obzirom da se prethodnim PGO (2017-2022) projiciralo smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada, a na tragu postulata Direktive o otpadu (2008/98/EZ). Čak i u kontekstu projekcije povećanja, stopa rasta se ocjenjuje znatnom - kad se u vezu dovede specifična količina po stanovniku i bruto domaći proizvod po stanovniku u RH te se isto usporedi s ekvivalentnim podacima za EU-27, RH stope su iznad EU stopa. Kao primjer (pokazatelj. BDP/količina otpada) 1 EUR BDP-a u RH proizvede oko 43,8 % više otpada nego 1 EUR u EU-27, što se metodološki ocjenjuje upitnim. | Nije prihvaćen | Nacionalni PGO daje pregled stanja i očekivanja na razini države i ne uzima u obzir lokalne specifičnosti pojedinog područja već se isto obrađuje u sklopu pripreme svakog pojedinog projekta. U poglavlju 5.1., slika 59. dana je procjena razvoja tijeka komunalnog otpada izrađena za razinu RH te se ista, a kao što je i konstatirano u komentaru ne može primjenjivati za projektiranje i procjenu kapaciteta za projektnu razinu. Za projektnu razinu, za svaki pojedinačni infrastrukturni projekt, u sklopu izrade studije izvodljivosti između ostalog izrađuje se precizna analiza potreba, a u sklopu koje je potrebno uzeti u obzir sve specifičnosti pojedinog projekta. Ulazne varijable u model za predikcije nastanka komunalnog otpada na nacionalnoj razini, kao i primijenjeni model uobičajeno se koriste za predikcije ove vrste i opsega. U model predmetne procjene razvoja i tijeka komunalnog otpada nije uključena i procjena sprečavanja nastanka otpada. Za isto su jasno definirani pokazatelji praćenja provedbe za razinu pojedine definirane aktivnosti, a što je preduvjet za procjenu efikasnosti provedene aktivnosti te u konačnici utjecaja na smanjenje nastanka otpada (vidjeti poglavlje 15. Program sprječavanja nastanka otpada) U Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (NN 1/2022) dati su rezultati analize ciljeva gospodarenja otpadom definirani navedenim planom te su prikazane i preporuke za unaprjeđenje, uključivo i sprječavanje nastanka otpada. Ciljevi gospodarenja otpadom iz Plana gospodarenja otpadom 2023.-2028. u potpunosti su usklađeni s ciljevima Europskih direktiva. Na razini EU-a nije definiran obvezni kvantitativni cilj sprječavanja nastanka otpada. Direktiva 2018/851/EU, kojom se mijenja i dopunjava Direktiva 2008/98/EZ o otpadu definira okvirni cilj za smanjenje otpada od hrane za 50% do 2030. godine. Osim ovog okvirnog cilja, Direktiva 2018/851/EU samo određuje minimalni skup mjera sprječavanja. Do kraja 2024. godine, EK će ispitati izvedivost postavljanja ciljeva smanjenja otpada i po potrebi pripremiti zakonodavni prijedlog. Kapaciteti Centara koji se navode u tablici 30. su određeni na razini zadnje godine promatranog planskog razdoblja (2028.) a uzimajući u obzir prosječni sastav komunalnog otpada (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP 2015.), zadane ciljeve oporabe recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te očekivanim/procijenjenim gospodarskim rastom. S obzirom da se razvoj sustava gospodarenja otpadom zasniva na ciljevima određeni Zakonom i gospodarenju otpadom i Direktivom o otpadu (2008/98/EZ) za očekivati je da će se i tokovi komunalnog otpada nastaviti mijenjati i nakon 2028., do ispunjenja ciljeva, a što se uzima u obzir kod procjene tokova otpada na svakom pojedinom području. |
| 122 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG , 4.Ciljevi gospodarenja otpadom | Vezano za ciljeve gospodarenja otpadom za koje se u Prijedlogu navodi da su preneseni iz propisa EU, na prvom mjestu je Direktiva 2008/98/EZ s predmetom i područjem primjene: mjere za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi sprečavanjem ili umanjenjem štetnih učinaka proizvodnje gospodarenja otpadom i umanjenjem sveukupnih učinaka uporabe resursa te poboljšanjem efikasnosti te uporabe. Budući da se ne nalazi u Prijedlogu, predlažemo da se u dijelu koji se odnosi na Stanje gospodarenja otpadom u RH doda podatak da je Sud EU utvrdio povredu čl. 5. st. 1., čl. 13. te čl. 15. st. 1. ove Direktive u presudi iz 2019. godine (C-250/18) u slučaju Biljane Donje i da je Europska komisija u veljači 2023. ponovno tužila RH zbog neizvršenja presude. | Nije prihvaćen | U planskom dokumentu ne navode se pojedinačne tužbe. |
| 123 | Ured pučke pravobraniteljice | 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, 2.3.Prekogranični promet otpada | Po pitanju prekograničnog otpada, u Prijedlogu se na str. 44. navodi da je u 2020. evidentiran najveći skok uvezenih/unesenih količina otpada, tri puta veći nego 2019., koji je u 2021. godini narastao za daljnjih 71% zbog uvoznika koji su ujedno i oporabitelji pa otpad uvoze za vlastite potrebe te da se najviše neopasnog otpada uvozi iz Italije, Slovenije i Austrije. Slijedom iznesenog te obzirom na saznanja iz ispitnog postupka kojeg vodimo zbog više tisuća tona nepropisno odloženog otpada krajem 2019. i tijekom 2020. godine u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, a koji je otpad uvezen iz Italije te je trebao biti oporabljen postupcima R12 i R13, no nije bio oporabljen nego je odložen, smatramo potrebnim u Prijedlogu: - dodatno precizirati i obrazložiti podatke koji se odnose na oporabljen i odložen otpad u 2021. godini kako bi se preciziralo da li se otpad koji je trebao biti oporabljen, kao u slučaju Istraplastike, u Prijedlogu prikazuje kao oporabljen ili se prikazuje kao odložen; - dodati mjeru koja će pratiti odobrene postupke oporabe na terenu kroz unapređenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom, odnosno, uspostavu Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, Aplikacije za izvješće o radu davatelja usluge te Registra proizvođača s proširenom odgovornosti, što je u tijeku, te kroz izradu aplikacije za prekogranični promet otpadom, za koju se navodi da još nije započela, ili na drugi učinkoviti način, s rokom izvedbe najkasnije do kraja 2028. godine. | Nije prihvaćen | Kako je to navedeno i u uvodnoj rečenici odlomka na koji se referirate, najveći skok uvezenih/unesenih količina otpada evidentiran 2020. godine kada je uvezeno/uneseno 70.097 tona otpada što je preko tri puta više nego godinu ranije i koje su narasle za daljnjih 71% tijekom 2021. godine, odnosi se na otpad koji podliježe notifikacijskom postupku. Notifikacijski postupak je postupak prethodne pisane obavijesti i odobrenja što znači da je prekogranični promet takvog otpada strogo kontroliran, odobren i praćen od strane nadležnih tijela svih država koje u takvom postupku sudjeluju, a sukladno odredbama Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada. Otpad koji podliježe notifikacijskom postupku obuhvaća sav otpad popisan u Prilogu IV navedene Uredbe (EZ), otpad koji nije popisan niti u jednom od Priloga III, IIIA, IIIB, IV i IVA Uredbe (EZ-a) br. 1013/2006, nepopisane mješavine otpada kao i miješani komunalni otpad te sav otpad namijenjen zbrinjavanju – postupci D1-D15 (između ostalog tu se ubraja i odlaganje na odlagališta). Otpad koji podliježe notifikacijskom postupku samo iznimno može biti upućen na privremene postupke oporabe (R12 i R13) odnosno zbrinjavanja (D13-D15) i to isključivo ako su unaprijed poznata postrojenja u kojima će se izvršiti naknadni postupci oporabe/zbrinjavanja, a koja se također prate. Isto tako, u slučaju da se za neku pošiljku otpada koji podliježe notifikacijskom postupku utvrdi da je na bilo koji način nezakonita ili da ju primatelj iz bilo kojeg razloga ne može prihvatiti, o navedenom se obavješćuju sva relevantna nadležna tijela koja odlučuju o daljnjem postupku te se pošiljka najčešće vraća u državu polazišta. Napominjemo i da Republika Hrvatska sukladno članku 11. stavku 1. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1013/2006 koristi pravo zabrane uvoza/unosa opasnog otpada, miješanog komunalnog otpada i ostataka od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja. Zaključno, o svakom notifikacijskom postupku u kojem sudjeluje Republika Hrvatska ovo Ministarstvo ima sve relevantne informacije koje se sustavno prate, a otpad koji podliježe notifikacijskom postupku nije predmet nezakonitih pošiljki koje spominjete u svojem komentaru. Što se tiče otpada iz nezakonitih pošiljki, isti se u izvješćima koje izrađuje ovo Ministarstvo kao i u Prijedlogu PGO ne prikazuje niti kao odložen niti kao oporabljen budući da se relevantni podaci o oporabi ili zbrinjavanju mogu sakupiti samo za otpad kojim se gospodari na zakonit način. Otpad iz nezakonitih pošiljki može biti uračunat u ukupnu količinu uvezenog/unesenog otpada, ali samo ako ga je uvoznik prijavio. Također napominjemo da je na razini EK trenutno u tijeku izrada nove Uredbe o prekograničnom prometu otpada kao i elektronički sustav praćenja podataka o prekograničnom prometu otpada koji je u testnoj fazi, a koji bi trebao zaživjeti tijekom 2024. godine. Novom Uredbom će se, između ostalog, postrožiti nadzor pošiljki otpada u prekograničnom prometu osobito u cilju smanjenja nezakonitog prometa. Slijedom svega navedenog smatramo da izmjena Prijedloga PGO koju predlažete nije potrebna. |
| 124 | Ured pučke pravobraniteljice | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.6.Morski otpad | Po pitanju morskog otpada, uočavamo da u Prijedlogu nedostaju predviđeni novi ciljevi i mjere koje se odnose na morski otpad (izuzev ribolovnih alata koji sadrže plastiku) te u dijelu Stanje gospodarenja otpadom u RH nije opisano trenutno stanje po pitanju provedbe ciljeva i mjera vezano za morski otpad iz prethodnog razdoblja. Stoga predlažemo da se u Prijedlog dodaju podatci o izvršenju ciljeva i mjera iz Odluke o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) i to: Podcilja 2.4. – Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom i mjera: M 2.4.1 Identifikacija lokacija i izvora nastanka morskog otpada i identifikacija lokacija nakupljenog morskog otpada na morskom dnu, M 2.4.2. Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog djela sustava gospodarenja otpadom u RH, M 2.4.3. Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada, M 2.4.4. Uspostava suradnje sa susjednim ili drugim državama vezano za onečišćenje morskim otpadom te Podcilja 2.5. – Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu i mjera: M 2.5.1. Uspostava sustava gospodarenja otpadnim brodovima, M 2.5.2. Identifikacija lokacija podrtina i potonulih stvari na morskom dnu sa izradom katastra, M 2.5.3. Identifikacija sadržaja i količine opasnih tvari i eksplozivnih sredstava u podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu koje prijete onečišćenjem morskog okoliša ili sigurnosti pri korištenju mora kao resursa (ulja, goriva, maziva, zaostalo oružje i eksplozivne naprave i dr.), M 2.5.4. Sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu koje su u vlasništvu RH, M 2.5.5. Interventna sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu i njihovog sadržaja, M 2.5.6. Unaprijediti normativne standarde i postupke za hitne intervencije na podrtinama i potopljenim stvarima na morskom dnu. Podatci o provedbi ciljeva i mjera vezanih za morski otpad u prethodnom razdoblju bili bi korisni za slučaj sanacije potonule plinske platforme IVANE D za koju se Elaboratom zaštite okoliša, kojeg je izradio EKONERG - Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o, predviđa djelomična sanacija, odnosno, „prenamjena iste u umjetni greben koji bi se mogao iskoristiti kao ogledni primjerak za daljnja znanstvena proučavanja bioraznolikosti, monitoring klimatskih promjena, utvrđivanje antropogenog učinka onečišćenja uzrokovanih transportom, za turističke i edukativne svrhe te praćenje pojave invazivnih vrsta, ali i zaštite bioraznolikosti“. Naime, zbog nedostatka podataka iz prethodnog razdoblja nije jasno da li su uspostavljeni predviđeni sustavi gospodarenja morskim otpadom, otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu i da li je u okviru istih dozvoljeno otpad od potonule stvari ostaviti na morskom dnu, zbog štete za morski okoliš i zdravlje ljudi, što smatramo neprihvatljivim. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 89. Zakona o gospodarenju otpadom praćenje morskog otpada provodi se u okviru programa rada referentnog centra za more sukladno propisu kojim se uređuje zaštita okoliša. U Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) u tablici 25. je navedeno da se brišu mjere koje se odnose na morski otpad, otpadne brodove, podrtine i potopljene stvari na morskom dnu i razlog. |
| 125 | BRANIMIR RADELJIĆ | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Vezano na: "Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom" - Dodati Mjera 6. Uključenje u sustav postrojenja za obradu MKO u vlasništvu gospodarskih subjekata (MBO Varaždin). | Nije prihvaćen | Mjera 5. se odnosi na izgradnju novih CGO-a, a MBO Varaždin radi na temelju dozvole za gospodarenje otpadom koja mu omogućava prihvat otpada od svih zainteresiranih subjekata sukladno uvjetima iz dozvole. Nije potrebno donositi mjeru o tome. |
| 126 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA | Tablica 66. Odnos ciljeva i mjera za postizanje ciljeva EU-a definiranih u PGO 2023 – 2028. Vezano na: Na godišnjoj razini postići: • Stopu ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu od najmanje 95% prosječne mase otpadnog vozila • Stopu ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila predanih na obradu od najmanje 85% prosječne mase otpadnog vozila - U ovu mjeru uključiti: 1. Uvođenje obveze plaćanja godišnjih naknada za vozila koja su odjavljena ali nisu predana oporabiteljima (osim za starodobna vozila) sve do predaje istih u sustav. | Nije prihvaćen | Prijedlozi za unaprjeđenje su uključeni u Mjeri 6. |
| 127 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA | Tablica 66. Odnos ciljeva i mjera za postizanje ciljeva EU-a definiranih u PGO 2023 – 2028. Vezano na: "Unaprijediti sustav za skupljanje i oporabu biootpada " - ubaciti i aktvnosti sufinanciranja povećanja kapaciteta postojećih postrojenja za obradu biootpada/kompostana. | Nije prihvaćen | Uključeno je u Mjeri 1. |
| 128 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA | Tablica 66. Odnos ciljeva i mjera za postizanje ciljeva EU-a definiranih u PGO 2023 – 2028. vezano za: "Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom" - u ovu mjeru uključiti i donošenje mjera radi poticanja uključivanja postrojenja u vlasništvu gospodarskih subjekata u obradi otpada a radi smanjenja količina koje se odlažu. | Nije prihvaćen | Obrada otpada u bilo kojem postrojenju koje ima dozvolu za gospodarenje otpadom smanjiti će odlaganje otpada. |
| 129 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA | Tablica 66. Odnos ciljeva i mjera za postizanje ciljeva EU-a definiranih u PGO 2023 – 2028. Na dijelu: "Svim dozvolama za gospodarenje otpadom u RH dopustiti, u jednoj kalendarskoj godini, odlaganje najviše 264.661 tone mase biorazgradivog komunalnog otpada (35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini)" - U ovu mjeru uključiti i donošenje mjera radi poticanja uključivanja postrojenja u vlasništvu gospodarskih subjekata u obradu otpada,a radi smanjenja količina koje se odlažu. | Nije prihvaćen | Obrada otpada u bilo kojem postrojenju koje ima dozvolu za gospodarenje otpadom smanjiti će odlaganje otpada. |
| 130 | BRANIMIR RADELJIĆ | 11.PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 11.1.Naknada za odlaganje otpada | N adijelu: "Naknada za odlaganje otpada nije u primjeni. " - Potrebno obrazložiti zašto nije u primjeni kada je isto značajna mjera za smanjenje količina otpada koje se odlažu. Sve države članice EU su istu propisale pa je nejasno zašto RH isto ne smatra prihvatljivom mjerom. | Nije prihvaćen | Propisano je u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 131 | BRANIMIR RADELJIĆ | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.4.Procjena troškova zatvaranja aktivnih odlagališta otpada | Na dijelu: "Krajem 2021. na području RH je bilo aktivno ukupno 80 odlagališta (od čega se 2 nalaze u sklopu izgrađenih CGO-a i koja nastavljaju s radom i čije površine nisu uzete u obzir kod procjene troškova zatvaranja) a koja će u narednom periodu, do kraja 2028., prestati s radom." - Ubaciti podatke iz 2022 godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 132 | BRANIMIR RADELJIĆ | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.2.Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju/dogradnju postrojenja za materijalnu i energetsku oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | Vezano na: "S obzirom na veliki broj postojećih kapaciteta (35 bioplinskih postrojenja) u istočnoj i središnjoj hrvatskoj a koji imaju potencijalnu mogućnost prihvata odvojeno prikupljenog biootpada kao sirovine za proizvodnju bioplina, predviđena su ulaganja u dodatno opremanje bioplinskih postrojenja s opremom za pripremu odvojeno prikupljenog biootpada (prethodna obrada prije pripreme organske juhe) u iznosu od 464.529,83 EUR (3.500.000 kn) po postrojenju. " - Ovdje treba uzeti u obzir i ulaganje u proširenje kapaciteta postojećih kompostana bez obzira na kojem području se nalazile. | Nije prihvaćen | U poglavlju 8.2.2. Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog otpada se navodi: „Ukupni potrebni kapaciteti novih kompostana i bioplinskih postrojenja (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost oporabe) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada“ Slijedom navedenog ukupna procjena troškova potrebna za ulaganje u Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog otpada u iznosu od 183.227.038,04 EUR u obzir uzimaju ulaganja i u eventualna proširenja kapaciteta postojećih kompostana. |
| 133 | BRANIMIR RADELJIĆ | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | Vezano na: " Sukladno obuhvatu pojedinih CGO-a, potrebni kapaciteti prikazani su u tablicama u nastavku (Tablica 48 za Scenarij 1 i Tablica 49 na Scenarij 2). " - u ovo poglavlje je potrebno uključiti i postrojenja koja su u privatnom vlasništvu te je potrebno pronaći metodologiju uključivanja tih postrojenja u ovaj sustav (MBO Varaždin), a i bila su uključena u prethodni plan. | Nije prihvaćen | U poglavlju se navode kapaciteti, a ne pojedinačna postrojenja. |
| 134 | BRANIMIR RADELJIĆ | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | Tablica 47. Ključne količine komunalnog otpada u razdoblju od 2025.-2035. – SCENARIJ 2 Vezano na: "S obzirom na kapacitete CGO-a kao i očekivane količine produkata obrade potrebno je uspostaviti efikasan sustav za korištenje gorivog otpada. Naime, u razmatranom periodu 2023. do 2028. godine, nakon uspostave i početka rada svih CGO-a očekuje se da će prosječno nastajati oko 400.000 tona/god goriva iz otpada (gorivo iz otpada niske do srednje kvalitete) prema scenariju 1 odnosno oko 145.000 tona/god (gorivo iz otpada visoke kvalitete) prema scenariju 2. " - Na koji način će se isto rješit i koje aktivnosti će se poduzeti i s obzirom da trajnost ovakvih projekta od početka do realizacije nije manja od 10 godina što dovodi do toga da ćemo 2028.godine (za 5 godina) sigurno isto morati izvoziti. | Nije prihvaćen | U ovom poglavlju se određuju kapaciteti. |
| 135 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Vezano na: " Međutim , isključivom proizvodnjom visokokvalitetnog goriva iz otpada nije moguće ispuniti ciljeve smanjenja količina koja je dozvoljeno odložiti na najviše 10% količina KO 2035. godine te je stoga nužno planirati postrojenja koja će biti u mogućnosti oporabiti otpad šireg kvalitativnog raspona ."- Ukazati na moguća rješenja sufinanciranjem izgradnje postrojenja privatnih investitora. | Nije prihvaćen | Sufinaniranje projekata je određeno ciljevima i pojedinačnim programima fondova prema kojima se određuju uvjeti. |
| 136 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Vezano na: "Osim novih postrojenja za energetsku oporabu otpada koja se mogu planirati u sklopu CGO-a ili kao zasebni objekti, potrebno je uzeti u obzir i postojeća postrojenja koja već imaju izgrađenu i funkcionalnu infrastrukturu kao što su cestovni i željeznički pristupi, spojevi na VN mrežu, sustav distribucije ogrjevne topline i tehnološke pare i sl . " - Ovom poglavlju je potrebno dodati i postrojenja za koje su već pokrenute aktivnosti te za koja su okončani postupi procjene utjecaja na okoliš. | Nije prihvaćen | Planom se ne navode pojedinačni projekte koji su u pripremi. |
| 137 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Vezano na: "kako bi se osigurao što veći stupanj energetske neovisnosti RH "- ovaj dio treba detaljnije i zasebnim poglavljem obraditi. Potrebno je navesti koja snaga postrojenja nam je potrebna, u kojim rokovima i na koji način ćemo podići energetsku neovisnost RH. | Nije prihvaćen | Plan obrađuje energetsku oporabu u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom. |
| 138 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.3.Odlagališta neopasnog otpada | Vezano na: "Postojeća odlagališta neopasnog otpada koja ispunjavaju ili će ispunjavati uvjete za rad (sanirana i usklađena s nacionalnom i europskom regulativom) nastaviti će s radom i prihvatom miješanog komunalnog otpada do puštanja u rad odgovarajućeg centra za gospodarenje otpadom nakon čega se navedena odlagališta zatvaraju ili se preostali kapaciteti koriste za prihvat inertnog otpada. " - Postojeća odlagališta neće moći nastaviti radom do izgradnje CGO isključvo iz razloga jer se kasni sa izgradnjom CGOa te je ovim PGO potrebno odrediti mjere koje će se hitno provesti radi smanjenja količina koje se voze na odlagališta s ve da bi isti mogli biti u funkciji do izgradnje cgo na tom području. | Nije prihvaćen | Zakonom o gospodarenju otpadom je propisan cilj za smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja otpada, a ovaj Plan donosi mjere za ispunjenje tih ciljeva. |
| 139 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.3.Odlagališta neopasnog otpada | U dijelu:" Kako je prethodno navedeno u poglavlju 2.4.1.6., ukupan preostali kapacitet na svim odlagalištima krajem 2021. godine, prema procjeni operatera odlagališta iznosio je 16.624.770 tona..."- potrebno koristiti novije podatke za 2022. godine . | Nije prihvaćen | Konačni podaci o odlaganju za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 140 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | Vezano na: "• nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada " - ovaj dio je nejasan. O kakvom otpadu se radi? Gdje bi se ovaj otpad obrađivao prije predaje u CGO? Ova vrsta otpada bi mogla biti samo otpad nastao u CGOu, a nikako otpad koji bi se zaprimao u CGOu. | Nije prihvaćen | Prilikom sortiranja odvojeno prikupljenog otpada odvajaju se nečistoće koje je potrebno zbrinuti. |
| 141 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.1.Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a | Tablica 29. Projekcija količina KO koji se mora odvojeno prikupiti u periodu od 2022. – 2035. godine i potrebna stopa promjene (uz pretpostavku 13% nečistoća) i pretpostavku ispunjenja krajnjeg cilja 2035. godine od 65% . U ovom poglavlju je potrebno napraviti analizu postojećih kapaciteta obrade svih navedenih količina otpada i usporedbu sa onima količinama koje će nastati 2028.godine. Ukoliko postojeća postrojenja neće moći pratiti povećanje odvojeno sakupljenih koliina kako i u kojim rokovima će se realizirati aktvnosti da bi se ove količine mogle obraditi 2028 godine. | Nije prihvaćen | U ovom poglavlju se daju projekcije količina za ovo plansko razdoblje. |
| 142 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.1.Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a | Tablica 26. Količine odvojeno sakupljenog KO i stopa promjene 2017. – 2021. godina. Molimo ubaciti i podatke za 2022 godinu. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o udjelu odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 143 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Vezano na: " Tako se gospodarenje miješanim komunalnim otpadom nalazi dominantno na zadnja tri stupa reda prvenstva gospodarenja otpadom: • Recikliranje (izdvajanja i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje iskoristivih frakcija otpada), • drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i • zbrinjavanje otpada (spaljivanje, odlaganje i dr .) " -Nejasno je iz kojeg razloga se gospodarenje MKO nalazi na zadnja tri stupa, a ne u npr. energetskoj oporabi? | Nije prihvaćen | Navedeno je činjenično stanje za miješani komunalni otpad, utemeljeno na redu prvenstva gospodarenja otpadom kako je propisano u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 144 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | 2.4.1.6. Odlagališta otpada Koristiti nove podatke iz 2022.godine. Prikazujući u 2023. godini podatke iz 2021.godine nije stvarno stanje kapaciteta aktivnih odlagališta pa predlažemo isto izmjeniti. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 145 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Slika 48. Pregled bioplinskih postrojenja u RH u 2021. godini. Nedostaju podatci iz 2022. godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 146 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Slika 46. Broj evidentiranih reciklažnih dvorišta i prijavljene količine komunalnog otpada sakupljene putem reciklažnih dvorišta u razdoblju od 2015. do 2021. godine.- u slici 45 piše do kolovoza 2022.godine. Molimo podatke za cijelu godinu i u slici 45 i 46. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 147 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | 2.4.1.6. Odlagališta otpada . Koristiti nove podatke iz 2022. godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 148 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, 2.3.Prekogranični promet otpada | Slika 44. Varijacije u količinama različitih vrsta uvezenog/unesenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine . Nedostaju podatci iz 2022. godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija i obrada prikupljenih podataka. |
| 149 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, 2.3.Prekogranični promet otpada | Slika 43. Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine Na dijelu: "miješani kruti i tekući otpad od mehaničke obrade otpada " - predmetna postrojenja da bi preuzimala otpad s područja RH, a ne iz uvoza potrebno je stimulirati isto te ovim PGO propisati planirane odgovarajuće mjere obrade otpada u najbližim postrojenjima. | Nije prihvaćen | Prekogranični promet otpadom propisan je Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12. 7. 2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/2174 оd 19. listopada 2020. o izmjeni priloga I.C, III., III.A, IV., V., VII. i VIII. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 433, 22. 12. 2020.) i Zakonom o gospodarenju otpadom. |
| 150 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, 2.3.Prekogranični promet otpada | Slika 43. Uvoz/unos otpada koji podliježe notifikacijskom postupku od 2014. do 2021. godine. Na dijelu: "Od svih vrsta otpada koji podliježe notifikacijskom postupku koji se uvozi/unosi u RH, daleko najveće količine se odnose na gorivo iz otpada za potrebe energetske oporabe u cementnoj industriji. U razdoblju od 2015. godine kada je prvi puta uvezena ova vrsta otpada, do 2019. godine, gorivo iz otpada je u ukupnoj količini uvezenog otpada koji podliježe notifikacijskom postupku sudjelovalo s 52 % – 65 %, dok 2020. i 2021. godine, iako uvezene količine i dalje rastu, postotni udio ove vrste otpada u ukupno uvezenoj količini opada (48% 2020., odnosno 36% 2021. godine ), " - ovaj pokazatelj ukazuje na činjenicu da se u RH gorivo iz otpada ne proizvodi u dovoljnoj količini, već se otpad s područja RH odlaže na odlagališta, a u isto vrijeme se uvozi gorivo iz otpada iz drugih država EU. Ovaj PGO treba jasno navesti mjere koje će se poduzeti da dođe do promjene ovog sustava. | Nije prihvaćen | Prekogranični promet otpadom propisan je Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12. 7. 2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/2174 оd 19. listopada 2020. o izmjeni priloga I.C, III., III.A, IV., V., VII. i VIII. Uredbe (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 433, 22. 12. 2020.) i Zakonom o gospodarenju otpadom. Obrada goriva iz otpada ovisi o njegovoj kvaliteti. |
| 151 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.Stanje gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, 2.3.Prekogranični promet otpada | Slika 42. Prekogranični promet otpada u RH u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Molimo nove podatke iz 2022.godine uključujući i podatke o izvozu otpada izvan EU radi odlaganja ( u BiH). | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija i obrada prikupljenih podataka. |
| 152 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.9. Otpadna električna i elektronička oprema Slika 40. Ostvarene stope sakupljanja EE otpada za razdoblje od 2015. do 2020. godine uz prikaz ciljeva. Nedostaju podaci iz 2022.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 153 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.9. Otpadna električna i elektronička oprema Slika 39. Nastale količine otpadne EE opreme (računato kao prosjek količina stavljenih na tržište u prethodne tri godine), sakupljene i oporabljene količine u razdoblju od 2015. do 2021. godine (t). Nedostaju podaci iz 2022.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 154 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.8. Medicinski otpad Slika 38. Nastali medicinski otpad u razdoblju od 2015. do 2021. godine Nedostaju podaci iz 2022.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 155 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.7.1. Građevni otpad koji sadrži azbest Slika 40. Količine građevnog otpada koji sadrži azbest odložene u kazete u razdoblju od 2011. do 2021. godine. Molimo podatke iz 2022.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 156 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.7.1. Građevni otpad koji sadrži azbest Zašto se nakon 2016. godine smanjuju količine azbestnog otpada. Pretpostavljamo da se radi o neprijavljivanju i neodgovarajućem zbrinjavanju istoga. Potrebno je u suradnji sa inspekcijom graditeljstva te komunalnim redarima urediti nadzora gradilišta. Iz prakse znamo da otapdni azbest/azbestni krovovi najčešće završe na divljim deponijama ili protivno propisima pomiješani sa graevnim otpadom. | Nije prihvaćen | Razlog smanjenja količina je naveden u prvom paragrafu tog poglavlja. |
| 157 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.7. Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest Pojasnit da je problem sa nejasno redefiniranim ovlastima komunalnih redara u ZGO (čl.136.st.5.). | Nije prihvaćen | Zakon o gospodarenju otpadom određuje osim ovlasti komunalnih redara i ovlasti inspekcije zaštite okoliša. |
| 158 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.6. Otpadna vozila Slika 36. Stopa ponovne uporabe i recikliranja otpadnih vozila u RH u razdoblju 2015. – 2021. Predlažemo korsititi najnovije podatke iz 2022.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 159 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.6. Otpadna vozila Slika 35. Broj sakupljenih otpadnih vozila u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Predlažemo koristiti nove podatke iz 2022.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 160 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.5. Otpadne baterije i akumulatori. Slika 34. Učinkovitost recikliranja baterija i akumulatora u odnosu na propisane ciljeve u razdoblju od 2016. do 2021. godine - predlažemo koristti nove podatke za 2022.godinu. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 161 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.5. Otpadne baterije i akumulatori U ovom poglavlju nedostaje poveznica između sustava skupljanja otpadnih vozila i otpadnih baterija i akumulatora. Odnosno pokazatelj da učinkovitost sustava skupljanja i oporabe otpadnih vozila uteče i na učunkovitst ovog sustava i dobre pokazatelje postizanja ciljeva. | Nije prihvaćen | Poveznicu nije moguće jasno iskazati, pogotovo kada se uzme u obzir primjer da tijekom životnog vijeka jednog vozila nastane više otpadnih akumulatora. |
| 162 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.4. Otpadna ulja. U dijelu: "Tijekom 2020. godine sakupljeno je 596 tona otpadnih jestivih ulja što je za 34 % manje u odnosu na 2019. godinu." Ukazujemo na potrebu uvjerenja sustava skupjanja otpadnih jestivih ulja. Svakako je potrebno u PGO ugraditi i podatke iz 2022. godine. Pad količina ukazuje na potrebu poduzimanja dodatnih mjera i kontrole i stimuliranja razvoja ovog sustava putem povećanja naknada. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 163 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.3. Otpadne gume. U dijelu "Nedostizanje cilja se evidentira i u 2019. godini za koju je karakterističan značajniji porast u količinama stavljenim na tržište u odnosu na prethodne godine, kao i u 2021. " - navesti razloge za navedeno. | Nije prihvaćen | U poglavlju je objašnjeno da se evidentira porast količina guma stavljenih na tržište uz prikaz sakupljenih količina koje ne rastu jednakom dinamikom. |
| 164 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Slika 28. Količine ambalaže stavljene na tržište, količine sakupljene, oporabljene i reciklirane otpadne ambalaže u okviru sustava FZOEU, te stope recikliranja i oporabe u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Molimo unijeti podatke iz 2022. godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 165 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Tablica . Količine posebnih kategorija otpada sakupljenih u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Molimo prikazati nove podatke iz 2022 godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci za 2022. godinu nisu dostupni, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 166 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.5.Mulj iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Slika 22. Postupanje s muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u 2021. godini. Svakako treba pojasniti energetsku oporabu kao jedino rješenje ovog problema. | Nije prihvaćen | Primjedba je nejasna, u ovom poglavlju se navodi da je energetski oporabljeno svega 0,1% (32 tone suhe tvari). |
| 167 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.4.Biootpad | Slika 20. Nastali komunalni biootpad i gospodarenje s istim u razdoblju od 2012.-2021. Potrebno koristti nove podatke s obzirom se PGO RH donosi u drugom tromjesečju 2023. godine kada nadležna tijela već posjeduju nove podatke. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o količinama nastalog komunalnog biootpada i gospodarenje s istim za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 168 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.4.Biootpad | Slika 19. Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine . Navesti planirane aktivnosti na razvoju infrastrukture. Potrebno navesti planove u svezi uređenja sustava skupljanja biootpada iz turističkih i ugostiteljskih objekata s obzirom da isto sada završava u miješanom komunalnom otpadu. | Nije prihvaćen | Obaveza odvajanja biootpada propisana je Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) i odnosi se i na turističke i ugostiteljske objekte te isto nije potrebno određivati u Planu. |
| 169 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.4.Biootpad | Slika 19. Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022. godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o količini nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 170 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 18. Nastali i odloženi biorazgradivi komunalni otpad za razdoblje od 1997. do 2021. u odnosu na ciljanu količinu. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o nastalom i odloženom biorazgradivom komunalnom otpadu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 171 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 16. Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021. Svakako u ovom poglavlju ne treba navoditi postupke koji se ne smatraju oporabom odnosno postupci predobrade se ne prijavljuju kao oporabljeni otpad. | Nije prihvaćen | U stopu oporabe komunalnog otpada za 2021. ne ulaze količine otpada koje su obrađene nekim od postupaka predobrade. |
| 172 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 16. Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o stopi oporabe komunalnog otpada po županijama za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 173 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 15. Stopa recikliranja i stopa odlaganja u razdoblju od 2010. do 2021. godine u odnosu na propisane ciljeve, RH . Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o stopi recikliranja i stopi odlaganja za 2022. godinu biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 174 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 14.Procijenjeni sastav miješanog komunalnog otpada u RH u 2015. godini. Neprimjereno je tijekom izrade PGO RH koristiti podatke koji su izrađeni prije 8 godina. Svakako predlažemo izraditi novi dokument s obzirom se PGO donosi za razdoblje do 2028. godine. | Nije prihvaćen | Navedeno zahtjeva projekt od trajanja barem 1,5 godinu. Planom je određeno kao mjera 3. |
| 175 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 13. Količine miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o količini miješanog otpada u odnosu na ukupno nastalu količinu komunalnog otpada i stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 176 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 12. Odvojeno sakupljeni komunalni otpad u 2021., po vrstama. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o količini odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 177 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 11. Udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2021. u RH. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o udjelu odvojeno sakupljenog komunalnog otpada i miješanog komunalnog otpada u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 178 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 10. Godišnja količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2021. godini, po županijama. Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022.godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesečju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o godišnjoj količini nastalog komunalnog otpada po stanovniku, po županijama u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 179 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 9. Godišnje količine komunalnog otpada nastale u razdoblju od 1995. do 2021. u RH . Također je potrebno koristiti nove podatke iz 2022. godine s obzirom da se plan donosi u drugom tromjesećju 2023.godine. | Nije prihvaćen | Konačni podaci o godišnjoj količini nastalog komunalnog otpada u 2022. godini biti će dostupni u ljeto 2023. godine, obzirom da je još uvijek u tijeku verifikacija podataka od strane nadležnih županijskih tijela. Propisani rok za završetak verifikacije je 15.4. tekuće godine, za prethodnu godinu. |
| 180 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.2.Opasni otpad | U Tablici . Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada, dio : Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad. Radi li se tu o otpadu koji je završio na odlagalištima nakon postupaka koji se ne smatraju odgovarajućim (R12, R13) ? | Nije prihvaćen | U tablici 5. je za navedenu kategoriju naveden je konačni postupak obrade. |
| 181 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | Kako se PGO donosi 2023. godine predlažemo koristiti u Tablica 3. Postupanje s ukupnim količinama nastalog otpada u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine izvezene/iznesene na obradu izvan granica RH) novije podatke a ne 2020. godine. Primjedba se odnosi na cijeli PGO. | Nije prihvaćen | Rok za izvješćivanje o ukupnim količinama otpada i postupanju s istim za 2022. godinu prema Europskoj komisiji sukladno Uredbi (EZ) 2150/2002 je 30. lipnja 2024. godine. Shodno navedenome izrada izračuna je u tijeku te će isti biti objavljen do spomenutog roka . |
| 182 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | Kako se PGO donosi 2023. godine predlažemo koristiti u Tablica 2. Količine i udio otpada u ukupnoj količini prema vrsti otpada (statističkoj kategoriji otpada) za 2020. godinu novije podatke,a ne 2020. godine. Primjedba se odnosi na cijeli PGO. | Nije prihvaćen | Rok za izvješćivanje o ukupnim količinama otpada i postupanju s istim za 2022. godinu prema Europskoj komisiji sukladno Uredbi (EZ) 2150/2002 je 30. lipnja 2024. godine. Shodno navedenome izrada izračuna je u tijeku te će isti biti objavljen do spomenutog roka . |
| 183 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | Kako se PGO donosi 2023. godine predlažemo koristiti u Tablica 1. Količine otpada po gospodarskim aktivnostima i kućanstvu u 2020. godini novije podatke, a ne za 2020. godinu. Primjedba se odnosi na cijeli PGO. | Nije prihvaćen | Rok za izvješćivanje o ukupnim količinama otpada i postupanju s istim za 2022. godinu prema Europskoj komisiji sukladno Uredbi (EZ) 2150/2002 je 30. lipnja 2024. godine. Shodno navedenome izrada izračuna je u tijeku te će isti biti objavljen do spomenutog roka . |
| 184 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | Zakon o gospodarenju otpadom ne poznaje definiciju "primarni otpad". | Nije prihvaćen | Obrazloženje pojma primarni otpad je u zaglavlju pod broj 5. |
| 185 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | Zakon ne definira pojam sekundarnog otpada pa jasno treba pojasniti u čemu se radi. Iz navedenog zaključujemo da puštanjem u rad postrojenja nastaju nove količine otpada što nije prihvatljivo. | Nije prihvaćen | Obrazloženje pojma sekundarnog otpada je u zaglavlju pod broj 4. |
| 186 | Hrvatska zajednica općina | PRIJEDLOG | Smatramo kako financijske obveze JLS-a nisu dovoljno razjašnjene te molimo pojašnjenje omjera i izvora financiranja kako bi se mogla planirati osiguranja sredstava u proračunima odnosno financijskim planovima s obzirom na to da su općinski proračuni i ovako pre nategnuti. | Nije prihvaćen | Obveze JLS i JP (R)S su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom. Mogući izvori financiranja su određeni u poglavlju 13.1. |
| 187 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | 13.FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA PLANA, 13.1.Mogući izvori financiranja | Navedeno je da je u novom PKK 2021. – 2027. godine na raspolaganju samo oko 166 mil. EUR bespovratnih sredstava za projekte u području gospodarenja otpadom. Kao što vam je poznato navedena sredstva neće biti dovoljna za realizaciju svih projekata iz gospodarenja otpadom – poglavito centara za gospodarenje otpadom. S obzirom da je u planu izgradnja još 5 centara za koje će se koristiti EU sredstva (tablica „Mjere i aktivnosti za ostvarenje Cilja 1 – Komunalni otpad), da je za iste planirano angažirati još oko 525.803.221,71 EUR (Tablice 64 i 65) te da je u poglavlju 2.4.1.5 navedeno financiranje 90-10% sukladno Odluci Vlade RH molimo pojašnjenje izvora preostalih bespovratnih sredstava za financiranje izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Pri tome treba imati na umu da su financijske mogućnosti jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave ograničene pa iz tih izvora vrlo vjerojatno nije realno očekivanje većih investicijskih udjela u financiranju projekata u području gospodarenja otpadom. | Nije prihvaćen | Definirano je u tablici 70. |
| 188 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | U tablici 30. Popis i nazivni kapaciteti centara za gospodarenje otpadom naveden je nejasno kapacitet CGO Piškornica. Godišnji kapacitet CGO Piškornica je 70.602 t za miješani komunalni otpad, 28.671 t za ostatni otpad nakon sortiranja, odnosno odvojeno prikupljeni otpad, 604 t za glomazni otpad i 11.074 t za građevinski otpad. Ukupno godišnji kapacitet iznosi 99.877 t za MBO postrojenje i 11.074 t za građevinski otpad. U istoj tablici naveden je obuhvat kao i u poglavlju 2.4.1.5 za što je komentar dan u tom poglavlju. | Nije prihvaćen | Kapaciteti navedeni u Planu su predviđeni, proizlaze iz obuhvata i planirane uspostave odvojenog prikupljanja reciklabilnog otpada, na razni projekta će se odrediti precizno. |
| 189 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Poglavlje 2.2.3.3. Gospodarenje komunalnim otpadom Prema podacima iz Izvješća o komunalnom otpadu za 2021. godinu, udio nečistoća u odvojeno sakupljenom otpadu komunalnog otpada iznosio je 13 %. Iako izvedeni iz javnih podataka smatramo da podaci nisu točni jer nisu svi podaci uzeti u obzir. Prema prošlom PGO isto je bilo na 35% što predstavlja realniji postotak, takav značajan pad udjela nečistoća između dva programska razdoblja nije ni realan ni moguć. Također, vezano uz Izvješća o komunalnom otpadu, koristimo priliku da skrenemo pozornost na to kako su ti podaci manjkavi. Iako nisu direktno vezani na PGO, svi proračuni za PGO bazirani su na tim podacima. Županije s područja sjevera Hrvatske imaju među višim BDP/stan u RH, no količine otpada su daleko ispod prosjeka proizvodnje komunalnog otpada u RH što ukazuje na jasne manjkavosti u bazi podataka. Usporedbe radi, prema podacima DZS BDP Varaždinske županije iznosio je 11.918 EUR/stan za 2019. godinu te je u toj županiji proizvedeno prema Izvješću o komunalnom otpadu 225 kg/stan, odnosno drugo najmanje u cijeloj RH (osim Požeško – slavonske). Veću proizvodnju komunalnog otpada u 2019. godini imale su županije (Brodsko – posavska, Virovitičko – podravska, Bjelovarsko – bilogorska, Vukovarsko – srijemska) od kojih VŽŽ ima i do 50% veći BDP/stan. U susjednoj županiji – Međimurskoj, koja ima sličan BDP/stan (11.292 EUR/stan) proizvedeno je 340 kg/stan komunalnog otpada, odnosno za 51,11 % više otpada po stan nego u Varaždinskoj. Ovdje je VŽŽ uzeta kao primjer, no ista analogija može se primijeniti i na Krapinsko – zagorsku i Koprivničko – križevačku županiju koje su u izvornom obuhvatu RCGO Piškornica. Povezanost BDP/stan i proizvodnje otpada po stan više puta je dokazana i u praksi stoga smatramo kako je ovdje jasna manjkavost Izvješća o komunalnom otpadu te bi trebalo razmotriti izvođenje podataka za PGO prema iskustvenim procjenama i realnom stanju. | Nije prihvaćen | Prosječni udio neciljanih materijala i nečistoća izdvojenih iz odvojeno sakupljenog komunalnog otpada za 2020. i 2021. godinu dobiven je na temelju provedenog istraživanja među postrojenjima za recikliranje i sortiranje otpada. Navedeno istraživanje provedeno je u skladu s metodologijom propisanom PROVEDBENOM ODLUKOM KOMISIJE (EU) 2019/1004 оd 7. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o otpadu u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Provedbene odluke Komisije C(2012) 2384. |
| 190 | ZELENA AKCIJA | PRIJEDLOG | S obzirom da se ovim prijedlogom Plana nastavlja koncept regionalnih centara za smeće i spaljivanje, zacrtan 2005. godine Strategijom koja je propisivala puno niže ciljeve recikliranja otpada, što je dovelo Hrvatsku među najgore zemlje u gospodarenju otpadom u EU po nizu parametara, pozivamo vas da temeljito izmijenite predloženi Plan jer njegova bi provedba, zasigurno donijela velike ekonomske i okolišne probleme, što je lako zaključiti na temelju dosadašnjeg iskustva s ovakvim sustavom. Sustav s regionalnim centrima nije adekvatan za ispunjenje ciljeva koje ima RH kao članica EU i potrebno ga je promptno revidirati, na to je u niz navrata upozorila i Europska Komisija slanjem opomena Hrvatskoj (još od 2016. godine Komisija upozorava na potrebu promjene koncepta) a neefikasnost je vidljiva i u najnovijem izvješću Državnog ureda za reviziju. Prijedlog Plana gospodarenja otpadom potiče nastavak gradnje štetnih regionalnih centara i spaljivanja otpada, a u drugi plan stavlja prioritete smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja. EU je već nekoliko puta upozorila Hrvatsku da treba napraviti reviziju regionalnog sustava i okrenuti se ulaganju u lokalne sustave smanjenja, ponovne uporabe i maksimalnog recikliranja i kompostiranja. Ministarstvo ignorira potrebu za revizijom te opet daje vjetar u leđa industriji spaljivanja. S ovakvim Planom očekuje nas budućnost puna zagađenja i skupih računa, to je poprilično sigurno. Sredstva je potrebno u maksimalnom iznosu usmjeriti na lokalnu razinu i to u prioritete – smanjenje nastanka otpada, poticanje ponovne uporabe, sortiranje, kompostiranje i recikliranje otpada, a za miješani ostatak definirati tehnologije koje maksimalno izvlače sirovine za reciklažu i krajnji ostatak stabiliziraju za sigurno odlaganje, cestogradnju ili kao sirovinu za nove proizvode (sukladno najboljim praksama u EU), kako bi se izbjegla potreba za skupim spaljivanjem RDF-a/SRF-a. Čitav koncept treba se promijeniti od regionalnog prema lokalnom koji je brži i poštuje zakonsko načelo blizine. Prva dva izgrađena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazala su promašenost koncepta regionalnih centara. Građanima u Viškovu i okolnim naseljima, zbog centra Marišćina, ugroženo je zdravlje jer žive u uvjetima smanjene kvalitete zraka. Povećane koncentracije štetnih čestica uzrokuju respiratorne probleme stanovnicima. Isti problem zbog zastarjele tehnologije imaju stanovnici koji žive u okolici centra Kaštijun u Istri, a ako se novi Plan provede u djelo, isto čeka i mještane drugih naselja diljem RH. Cilj izgradnje regionalnih centara za smeće oduvijek je jasan, a u ovom se Planu posebno naglašava - spaljivanje otpada u spalionicama i raznim industrijskim postrojenjima diljem RH. Spaljivanje otpada, koliko god modernizirano bilo, štetno utječe na ljudsko zdravlje jer uzrokuje respiratorne bolesti i karcinome, a ujedno je najskuplji način obrade otpada kojeg je EU prestala financirati. Također, u Planu se naglašava potreba spaljivanja mulja nastalog obradom otpadnih voda, a sukladno propisanoj hijerarhiji postoje prioritetniji načini njegova iskorištavanja jer on nema energetsku vrijednost, ali može biti itekako koristan u drugim svrhama (poljoprivreda, kompostiranje, itd.). EU je u niz navrata rekla da spaljivanje nije dio kružnog gospodarstva te ga treba izbjegavati i stoga je prestala financirati nova postrojenja za energetsku oporabu te dala jasno do znanja da postoje prioritetniji načini oporabe miješanog otpada i da bi sredstva trebalo usmjeriti ka smanjenju nastanka miješanog otpada i otpada općenito, a ne poticati povećanja kapaciteta za spaljivanje. U ovom prijedlogu Plana naglašava se da se bez energetske oporabe neće ispuniti cilj od samo 10% odlaganja otpada, a uopće se u obzir ne uzimaju napredne tehnologije oporabe miješanog otpada (znanstvena studija o najboljim rješenjima za miješani otpad: https://zerowasteeurope.eu/2013/05/what-to-do-with-the-leftovers-of-zero-waste/) koje u velikom postotku mogu iz miješanog otpada izdvojiti materijale za oporabu i time nema potrebe za spaljivanjem, kao što je to trenutno slučaj u dokazano neefikasnim centrima Marišćina i Kaštijun, koji imaju lošu tehnologiju koja uopće ne iskorištava materijalnu vrijednost sirovina iz otpada i njihov reciklabilni potencijal. Umjesto da se ulaže u naprednije gradske sustave iskorištavanja cjelokupnog otpada kao sirovine za novu proizvodnju, planira se gradnja centara za smeće koji služe interesima spalioničarskih skupina pa su zato proteklih godina pokušaji gradnje spalionica sve intenzivniji. Primjerice, Sisak, Kutina, Podrute, Konjščina, Rebro itd. Ukoliko se ovaj Plan provede, nicat će kao gljive poslije kiše. Nikad nije napravljena analiza koju godinama zazivaju nezavisni stručnjaci, a koja bi usporedila izgradnju planiranih regionalnih centara za miješani otpad sa tehnologijom koja veliku većinu miješanog otpada samo samelje i pripremi za spaljivanje, naspram izgradnje lokalne infrastrukture za ekološki prihvatljivu obradu otpada kojom se i iz miješanog otpada maksimalno izvlače sirovine (i do 80%) te stabilizira krajnji ostatak za sigurno odlaganje ili korištenje kao sirovina za nove proizvode. Stručnjaci ukazuju da bi takva lokalna infrastruktura bila puno brže izgrađena, ekološki prihvatljivija i njome bi se izbjegao problem plasmana otpada u postorjenja za spaljivanje, kao i skupog zbrinjavanja ostataka od spaljivanja. Ujedno bi se izbjegla i ekološki neprihvatljiva potreba prevoženja otpada stotinama kilometara od gradova i općina do regionalnih centara te bi se otvorila brojna lokalna zelena radna mjesta, a otpad bi se oporabio na mjestu nastanka, sukladno zakonskim načelima blizine i samodostatnosti. Zbog neusklađenosti s EU direktivama, neadekvatnih studija utjecaja na okoliš i nepoštivanja zakonskih načela, udruge i inicijative prisiljene su na sudske sporove i kaznene prijave. Napominjemo, ukoliko se prijedlog Plana temeljito ne izmijeni na način da se sa regionalnog koncepta prijeđe na lokalni te se sredstva u puno većoj mjeri usmjere na prioritete u gospodarenju otpadom, iskoristit ćemo sve pravne mehanizme da zaustavimo sve nepotrebne, neprihvatljive i višestruko štetne “projekte” koje će potaknuti ovaj Plan gospodarenja otpadom. dodatni komentari: - Financijski plan nije usklađen s potrebama ispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja. Umjesto da veliku većinu sredstava usmjerava u hijerarhijom gospodarenja otpadom propisane prioritetne mjere, velika većina sredstava opet se usmjerava u regionalne centre za miješani otpad i pripremu za spaljivanje. - Planira se premalo kapaciteta i sredstava za postrojenja za oporabu biootpada (kompostane i bioplinare), za sortiranje otpada i za centre za ponovnu uporabu otpada (re-use centri). Nevjerojatno da se u određenim županijama napominje da nema potrebe za dodatnim kapacitetima za kompostiranje i sortiranje, primjerice, a gradovi i općine već imaju spremnu dokumentaciju i čekaju sufinanciranje od FZOEU. Tu je riječ o potpuno krivoj metodologiji procjene za potrebnim kapacitetima. Naime, pojedinom infrastrukturom za gospodarenje otpadom u gradovima i općinama upravljaju privatna poduzeća koja svoje kapacitete uglavnom pune proizvodnim otpadom te se uključivanjem tih privatnih kapaciteta u procjene potreba za infrastrukturom za recikliranje, sortiranje i kompostiranje prividno stvara slika da gradovi u određenim županijama posjeduju infrastrukturne kapacitete za gospodarenje otpadom, a s druge strane oni pripremaju ili imaju pripremljenu dokumentaciju za postrojenja za sortiranje, recikliranje, kompostiranje i ponovnu uporabu. - Iako je Zakonom propisana, bez objašnjenja se ne uvodi naknada za odlaganje otpada, a ona bi dodatno potaknula provedbu mjera za smanjenje količina miješanog otpada i smanjila potrebu za velikim kapacitetima za obradu miješanog otpada te omogućila brže ispunjenje ciljeva recikliranja. - Ciljevi smanjenja nastanka otpada su nedovoljno ambiciozni te je iz financijskog plana vidljivo da nisu prioritet, iako bi sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom trebali biti u glavnom fokusu. - manjak ambicije u pogledu prevencije nastanka otpada (vezano uz sve kategorije otpada: ambalažni otpad, otpadni plastični proizvodi za jednokratnu uporabu, građevinski otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna električna i elektronička oprema i otpadne gume), budući da mjere ne uključuju dizajn proizvoda i sastavnih dijelova proizvoda koji umanjuju učinak proizvoda na okoliš i nastanak otpada, što je prvi korak u smanjenju nastanka otpada i jedan od zadanih EU ciljeva, kao što stoji u tablici na stranici 126. Zašto se ponovno preskače najvažniji korak u održivom gospodarenju otpadom? Cilj koji zadaje EU i naveden je u tablici, a nije prenesen planom: Poduzeti odgovarajuće mjere kako bi potakle dizajn proizvoda i sastavnih dijelova proizvoda koji umanjuju učinak proizvoda na okoliš i nastanak otpada u tijeku proizvodnje i daljnje uporabe proizvoda te kako bi osigurale da se oporaba i zbrinjavanje proizvoda koji su postali otpad provode u skladu s člancima 4. i 13. Direktive 2008/98/EZ. - str. 34: Pohvalno je što je povratna, odnosno višekratna ambalaža napokon prepoznata kao najbolji instrument u smanjenju količine ambalažnog otpada te što su predloženi instrumenti za povećanje korištenja takve ambalaže. Posebno pohvaljujemo što je prepoznata činjenica da se industrija mora potaknuti na proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda u višekratnoj ambalaži. Međutim, cilj od najmanje 5 % višekratne ambalaže je prenizak te ne predstavlja dodatan poticaj za proizvođače, stoga ovim putem zahtijevamo da se taj postotak poveća na minimalno 25%, odnosno na minimalno 50% do 2030. godine. | Nije prihvaćen | U poglavlju 6.2. u bitnom je navedeno da je na odlagalištu otpada dozvoljeno odlaganje otpada koji je prošao prethodnu obradu otpada prije odlaganja, da s obzirom na postojeće i planirano stanje u gospodarenju otpadom cjeloviti sustav gospodarenja otpadom nije moguće uspostaviti bez segmenta obrade miješanog komunalnog otpada uz uvažavanje reda prvenstva gospodarenja otpadom i da se u centrima za gospodarenje otpadom sakupljeni otpad se priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati. Slijedom navedenoga izgradnja CGO-a je u funkciji ispunjenja cilja smanjenja odlaganja otpada i odlaganja prethodno obrađenog otpada. Za svaki projekt CGO-a potrebno dokazati ispunjavanje ciljeva recikliranja otpada na području obuhvata CGO-a što je uvjet za određivanje kapaciteta CGO-a. Vezano za emisije u zrak iz postrojenja, granične vrijednosti su propisane posebnim propisima iz područja zaštite zraka. Prilikom izdavanja dozvola takvim postrojenjima uvjet je poštivanje graničnih emisija u zrak, a nadzor provodi nadležna inspekcija Državnog inspektorata RH. Izgradnja sortirnica i kompostana kako se predlaže u ovom komentaru je predložena i u ovom Planu gospodarenja otpadom RH 2023-2028 u poglavljima 8., 9. i 12. U poglavlju 4, su ciljevi za povećanje recikliranja i smanjenje odlaganja otpada, a u poglavlju 12.1. su mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada i u poglavlju 13.2. procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu tih mjera iz kojih je razvidno da je naglasak ovog plana na recikliranju i oporabi komunalnog otpada za koja se planira najveći iznos potrebnih sredstava. Korištenje mulja u poljoprivredi je ograničeno propisima iz područja poljoprivrede. Za kompostane i sortirnice su otvoreni javni pozivi za sufinanciranje projekata iz EU fondova, ali je interes gradova i općina vrlo mali, gotovo zanemariv. |
| 191 | INA Industrija nafte d.d. | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | Prema Tablici 34. Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 1 (str. 34) i Tablici 35. Ukupni potrebni kapaciteti kompostana i bioplinskih postrojenja u 2028. godini – SCENARIJ 2 (str. 35) nije predviđena gradnja bioplinskih postrojenja u Sisačko-moslovačkoj županiji do 2028. godine. Mišljenja smo kako u prvom redu u Sisačko-moslovačkoj županiji postoji potencijal za izgradnju bioplinskih postrojenja a onda potencijalno i u drugim županijama. | Nije prihvaćen | Tablice koje se navode u pitanju predstavljaju alat za utvrđivanje ukupnih potrebnih dodatnih kapaciteta za biološku obradu odvojeno prikupljenog otpada na razini RH a bazirane su na dostupnim podacima o postojećim kapacitetima postrojenja na osnovu važećih dozvola za gospodarenje otpadom. Činjenica da se u tablici za Sisačko-moslavačku županiju navodi da nisu potrebni dodatni kapaciteti za biološku obradu odvojeno sakupljanog biootpada ne znači da se isti ne mogu planirati ali se isto tako moraju uzeti u obzir i postojeći raspoloživi kapaciteti a koji nisu u potpunosti iskorišteni (kompostane u Popovači i Sisku). |
| 192 | INA Industrija nafte d.d. | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | 1. 12.2. Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada (str. 143), Mjera 7. Unaprjeđenje sustava za gospodarenje otpadnom ambalažom i uspostava sustava za gospodarenje otpadnim plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnim alatima koji sadrže plastiku. Opis mjere: Mjeru je potrebno provoditi u sinergiji s Mjerom 1. - Unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada, a kojom su predviđene i aktivnosti povećanja kapaciteta i unaprjeđenja tehnologije postrojenja za sortiranje i recikliranje odvojenih frakcija iz komunalnog otpada. Komentar:Mišljenja smo kako je mjera vrlo općenita, predlažemo naglasiti konkretnu mogućnost mehaničkog i kemijskog recikliranja plastičnog otpada koji se ne spominju ni tu, ni na jednom drugom mjestu, a poznato je da je oboje vrlo efikasno i već se koristi i kod nas u manjoj mjeri. | Nije prihvaćen | Spomenute mjere ne isključuju navedeno. |
| 193 | zijah mahmutspahić | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.7.Troškovi ulaganja u infrastrukturu za oporabu i zbrinjavanje mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Kako se došlo do ovih brojeva??? U točki 5.3. se kaže da je vršna proizvodnja mulja 79.300 tST/a, odakle sada 100.000 tST/a??? Predlažem da se uzme procjena iz Akcijskog plana, koja kaže: 1. 1,5-2,0 milijarde kuna ako sve ide na termičku obradu (sušenje ili spaljivanje) 2. 0,8-1.0 miljarda kuna ako sve ide u biološke krutine Predlažem da se ove vrijednosti na nekakv način indeksiraju (monetarno), vezano na činjenicu da su gornji podaci iz 2020. | Nije prihvaćen | U poglavlju 7. se navodi: "Prema Akcijskom planu za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na pogodnim površinama (Hrvatske vode, ožujak 2020.) očekuje se vršna proizvodnja mulja od 79.300 t ST/god 2031. godine te je ista povezana s puštanjem u rad novih uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda. 2028. godine se očekuje nastanak nešto manjih količina mulja u odnosu na maksimalno očekivane ali s obzirom da je prema navedenom dokumentu sustav gospodarenja muljem potrebno planirati za raspon - 5% + 25% opterećenja muljem, za daljnje potrebe će se uzeti u obzir očekivana maksimalna količina mulja u iznosu od 100.000 t ST/god." |
| 194 | zijah mahmutspahić | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.3. Otpadni muljevi iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Predlažem da se koriste podaci iz "Akcijskog plana za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavnaje otpadnih voda na pogodnim površinama", koji se spominje u članku 7. ovog Plana. Na taj način možemo vidjeti gdje se danas nalazimo u odnosu na ono što nam je bio cilj. Naime, ukoliko se i složimo da trenutna proizvodnja otpadnog mulja iznosi 26.750 tST/a (pretpostavljam da je ovo podatak za 2022., pošto je u članku 2.2.5. rečeno za 2021. da je količina 25.074 tST), i vidimo da nam je po Akcijskom planu ambicija bila da 2022 proizvedemo 40.953 tST/a, onda smo na bili oko 65% planirane vrijednosti. No tim istim planom, predviđeno je da ove 2023. proizvodimo 58.612 tST/a, a znajući situaciju na gradilištima novih uređaja, i ne očekujući neke veće količine koje će se stvarno proizvoditi, onda ove godine padamo na cc. 50% planiranih količina. Ovo samo kao opaska. Kao nekakav korektivni komentar, predlažem da se u zadnjem dijelu ovog članka u kojemu se tematizira način i mogućnosti obrade ipak navede postojanje dokumenta na kojeg se izrađivač u fusnotama poziva, a to je gore spomenuti Akcijski plan, koji daje i prijedloge varijanti obrade otpadnog mulja, dobivene nakon provedenih SWOT analiza i koje idu od 1 do 5, od boljeg prema lošijem, prostorno agregiranog po 6 područja. | Nije prihvaćen | Krišteni su podaci "Akcijskog plana za korištenje mulja iz uređaja za pročišćavnaje otpadnih voda na pogodnim površinama", vidljivo u fusnoti 34. |
| 195 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.6.Morski otpad | U Planu se u smislu morskog otpada ne ide dalje od površne konstatacije stanja. Morski otpad je odraz gospodarenja otpadom na kopnu. Isto tako, ne obrađuje se pitanje intenzivnog nautičkog turizma i marina koji također generiraju značajne količine morskog otpada. | Nije prihvaćen | Određeno je Pomorskim zakonikom i Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske. |
| 196 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG , 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA | Nisu vidljive mjere za promicanje korištenja ambalaže koja se višekratno koristi. | Nije prihvaćen | Uključeno je u mjeru PSNO 8. i 11. Modulacija naknada kojom se potiče povećanje udjela ponovno punjive ambalaže i recikliranje odredit će se Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi na temelju Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 197 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.7.Troškovi ulaganja u infrastrukturu za oporabu i zbrinjavanje mulja s uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Spaljivanje mulja treba eliminirati kao opciju jer se radi o uništavanju resursa i proizvodnji štetnih emisija. | Nije prihvaćen | Navedeno je kao opcija. |
| 198 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.3. Otpadni muljevi iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda | Nema niti riječi o tehnologiji obrade otpadnih voda koja bi proizvodila manje količine mulja. Projekcije otpada se temelje na isključivo centraliziranoj aerobnoj tehnologiji koja nepotrebno proizvodi ogromne količine mulja. | Nije prihvaćen | Ovim Planom se ne određuju tehnologije obrade otpadnih voda. |
| 199 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 5.Procjena razvoja tijeka otpada, potrebe i način uspostave novih sustava i mreže građevina i uređaja za gospodarenje otpadom, 5.2. Otpadna ambalaža | Nije vidljivo da li je projekcija za otpadnu ambalažu uzimala u obzir bilo kakvu politiku smanjenja količine ambalaže sukladno načelu sprječavanja otpada odnosno redizajniranja ambalaže u smislu uvođenja ambalaže koja se može koristiti višekratno. | Nije prihvaćen | U poglavlju 5.2., prikazana je procjena tijeka ambalažnog otpada nastanka primjenom modela s ulaznim varijablama: - Demografska kretanja u RH u razdoblju između dva cenzusa stanovništva 2011. 2021. (Izvor: DZS); - Procjena kretanja Bruto društvenog proizvoda za RH (Izvor: Ministarstvo financija, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ); - Broj stranih turističkih noćenja u RH za razdoblje 2009.-2019. (Izvor: DZS). Za mjere sprječavanja nastanka ambalažnog otpada definirane su specifične aktivnosti i odgovarajući pokazatelji praćenja provedbe predviđenih aktivnosti, temeljem kojih će se pratiti ostvarenje ciljeva gospodarenja otpadom definiranih u Poglavlju 4. |
| 200 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG , 4.Ciljevi gospodarenja otpadom | Deklarirani ciljevi PGO ne odgovaraju ciljevima Direktive o odlagalištima u pogledu biorazgradivog otpada. | Nije prihvaćen | Cilj naveden Planom glasi „do 31.12.2020. Smanjiti odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima na 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog 1997. (264.661 t). Članak 5. stavak 2. točka (c) Direktive 1999/31/EZ propisuje da „… biorazgradivi komunalni otpad koji odlazi na odlagališta mora se smanjiti na 35 % od ukupnog iznosa (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1995. ili zadnjoj godini prije 1995. za koju su dostupni standardizirani Eurostat podaci. Cilj propisan člankom 55. stavkom 1. važećeg Zakona kao „Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada čije odlaganje u kalendarskoj godini se može dopustiti svim dozvolama za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je 264.661 tona, što je 35% mase biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini.“. Cilj koji je bio propisan člankom 24. stavkom 1. točkom 3. Zakona o održivom gospodarenju otpadom glasio je: „Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi: 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.“. Cilj u navedenim Zakonima i Planu je, sukladno pregovorima o pristupanju RH u EU, prilagođen, kako je i uređeno odredbom u Prilogu V. dijela 10. Okoliš točke III. Gospodarenje otpadom podtočke (a) Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama ugovora o Europskoj uniji, ugovora o funkcioniranju Europske unije i ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (SL L 300, 9. studenoga 2013) koja glasi: „Odstupajući od članka 5. stavka 2. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), zahtjev za smanjenjem količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta na 75 %, 50 %, odnosno 35 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. u Hrvatskoj se primjenjuje u skladu s niže navedenim rokovima. Hrvatska osigurava postupno smanjivanje količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta u skladu sa sljedećim rasporedom: iii. do 31. prosinca 2020. udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta smanjuje se na 35 % ukupne količine (po težini) biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997.“ |
| 201 | JANA LEGOVIĆ | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.2.Mjere za unaprjeđenje sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada | Unaprjeđenje sustava za gospodarenje građevnim otpadom i otpadom koji sadrži azbest. Spominje se unaprijeđenje u obliku sakupljanja i sanacije odlagališta, ali trebalo bi i osigurati zbrinjavanje istog, odnosno dovoljne kapacitete odlagališta postupkom D5. | Nije prihvaćen | Odredit će se provedbom aktivnosti 6.6. |
| 202 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 15.6. Uvod, 15.6.6. Sprječavanje nastanka plastičnog otpada | Predlažemo uz edukaciju i informiranje i veći inspekcijski nadzor i praćenje korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda koji su obuhvaćeni SUP direktivom. | Djelomično prihvaćen | Izborazba sudionika uključenih u nadzor je uključena u mjeru PGO 17., a prijava podataka se određuje pravilnikom kojim se propisuje gospodarenje plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu na temelju Zakona o gospodarenju otpadom. |
| 203 | Ivana Jurković Piščević | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Poštovani, Vezano za CGO, a govoreći u ime Komunalac d.o.o. Bjelovar, zanima me kontinuirana namjera stavljanja Bjelovarsko-bilogorske županije u CGO Piškornica. Navedeno nije usklađeno od samih početaka projektiranja i izrade projektno-tehničke dokumentacije, niti su potpisani ikakvi sporazumi na predmetnu temu. To bi pretpostavilo dodatne troškove naknadnog ubacivanja novih korisnika (u ovom slučaju BBŽ) i usporavanje trenutno ionako sporog procesa uspostave CGO. A da ne govorimo o tehnološkim kapacitetima i mogućnostima predviđene tehnologije (čak po CGO u funkciji nedovoljno zadovoljavajućima). Može li se razmotriti financijska i infrastrukturna podrška pri daljnjoj uspostavi vlastitih kapaciteta za županije koje nisu uključene u dosadašnja projektiranja i projektno-tehničku dokumentaciju? | Djelomično prihvaćen | Planom gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023.-2028. (NN 3/2017, 1/2022) je Bjelovarko-bilogorska županija u obuhvatu CGO Piškornica. U poglavlju 2.4.1.5. i uz tablice gdje se navodi CGO Piškornica je dodan sljedeći tekst: “CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.” |
| 204 | HGK | PRIJEDLOG , 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA | Komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: U Tablicama 46. i 47. na stranicama 128.-131. Ključne količine komunalnog otpada u razdoblju od 2025.-2035. – SCENARIJ 1 i 2, navodi se da će se u postrojenju za obradu mKO-a izdvajati 14% za reciklažu. Do navedenih 14 % se došlo na način da je korišteno 90% izdvajanja stakla iz MKO-a i 80% izdvajanja za električni i elektronički otpad. Znači te dvije frakcije predstavljaju cca 1/3 izdvojenih reciklata. No, ako se pogledaju razni tehnički koncepti za obradu MKO-a (Lećevica, Šagulje, Orlovnjak itd. te postojeće Marišćinu i Kaštijun) onda se primjećuje da nigdje nije uzeto u obzir izdvajanje ovih frakcija i da niti jedno postrojenje nema stroj ili strojeve za izdvajanje stakla i električnog i elektroničnog otpada. Na temelju kojih pretpostavki i tehničkih ideja se došlo do navedenih postotaka. Također, zbroj kojih stavki u tablicama 46. daju ciljeve recikliranja u 2025., 2030. i 2035. godini prema scenariju 1 (55%, 60% i 65%)? Čemu Scenarij 2 kada su Zakonom o gospodarenju otpadom određeni ciljevi recikliranja opisani kao Scenarij 1? Kada bi Scenarij 2 bio definiran, on nalaže odgodu ciljeva za 5 godina i cilj od 65% recikliranja u 2040. godini. Tablice 27. i 28. pokazuju iste brojeve iako bi tablica 28 trebala pokazivati iznose uvećane za nečistoće (13%). U kontekstu obrade i reciklaže otpada, predlaže se da se kao mjera predvidi da se u suradnji s Ministarstvom graditeljstva koje trenutno radi na izradi Uputa za prostorno planske dokumente pokrene izrada „Analize mogućnosti pristupa Prostorno-planskim dokumentima u kontekstu izgradnje građevina za gospodarenje otpadom“. Na ovaj način bi bilo moguće izbjeći postojeće komplicirane postupke ishođenja dozvola za izgradnju postrojenja za obradu otpada. Ovu bi analizu kao mjeru trebalo predvidjeti u cilju Unaprjeđenje sustava za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada i infrastrukture (kapaciteta i tehnologije) za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada. | Djelomično prihvaćen | Osnovu za određivanje potencijala izdvajanja iskoristivog otpada čini prosječni sastav komunalnog otpada (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP 2015.). Na određenim Centrima postoji prethodno izdvajanje otpada koji bi mogao ometati normalan rad postrojenja a gdje se između ostalog izdvaja staklo, električni i elektronički otpad, krupni otpad i sl. S druge strane, stopa izdvajanja plastike je uzeta konzervativno te se u realnosti (ovisno o usvojenom tehnološkom konceptu obrade otpada) može očekivati i u većem iznosu. Ističemo da nacionalni PGO daje pregled stanja i očekivanja na razini države i ne uzima u obzir lokalne specifičnosti pojedinog područja već se isto obrađuje u sklopu pripreme svakog pojedinog projekta. U tablici 46. zbroj „Reciklata predanih na reciklažu“ iz CGO-a i sustava odvojenog prikupljanja (123.197 t/god i 547.765 t/god) i „biootpada“ (385.575 t/god) čine osnovicu za izračun ciljeva. Tablica 28. je izmijenjena sukladno primjedbi. Scenarij 1. i Scenarij 2. su objašnjeni u poglavlju 8. Primjedba o ishođenju dozvola za izgradnju građevina za gospodarenja otpadom i Postorno-planskim dokumentima će se razmotriti pri izradi novih zakonskih prijedloga. |
| 205 | HGK | PRIJEDLOG , 7.OPORABA I/ILI ZBRINJAVANJE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA | Članice Grupacije za vodik iza riječi suspaljivanjem predlažu dodati i riječi pirolizom, uplinjavanjem i sl. tako da glasi: Energetska oporaba (spaljivanjem, suspaljivanjem, pirolizom, uplinjavanjem i sl.) Članica iz industrijskog sektora predlaže brisati posljednji odlomak na 85. stranici. Obrazloženje: Članica smatra da se zabranom uvoza neće riješiti problem oporabe muljeva nastalih u RH. Sukladno točki 5.3. potrebno je "nametnuti" prihvatljiva rješenja za smanjenje nastanka novonastalih količina muljeva na pročistačima otpadnih voda. Članica smatra da se to prvenstveno treba odnositi na sušare mulja koje je potrebno instalirati direktno na mjestima nastanka otpada. Budući da hidratizirani mulj sadrži uglavnom 20-30% suhe tvari, a ostalo je voda, sušenjem istog smanjuje se količina otpada koju je potrebno prevesti negdje na zbrinjavanje (smanjenje ispuštenih količina CO2 u transportu). Drugi pozitivan efekt je da se takvom mulju povećava toplinska vrijednost čime on postaje pogodan za energetsku oporabu u cementarama, toplanama ili, primjerice, tvornici za proizvodnju vapna. Također, moguće je napraviti "solarno sušenje mulja" i tako smanjiti količine otpada koje je potrebno zbrinuti. Moguće je instalirati električne sušare za mulj koje bi električnu energiju dobivale postavljanjem solarnih panela na upravne zagrade pročistača otpadnih komunalnih voda. | Djelomično prihvaćen | Brisano je "spaljivanje i suspaljivanje". Vezano za oporabu muljeva, navedeno u primjedbama je obrađeno u poglavlju 5.3. |
| 206 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Poglavlje 14. TERMINSKI PLAN PROVEDBE PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE, tablica 70. str. 161. Plana U koloni Nositelj aktivnosti potrebno je razgraničiti podatke za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te u retku koji se odnosi na Grad Zagreb u koloni Mogući izvori financiranja zamijeniti postojeći tekst sa JLS/FZOEU/EU te označiti zelenim 2024., 2025. i 2026. godinu. Obrazloženje: Prema količinama koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu i za koje je očekivano smanjivanje ili ostajanje na istoj količini, izračunati kapacitet predviđeno ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran, a iznos investicije precijenjen. Također, nije jasno zašto su FZOEU i JPP stavljeni kao jedini izvori financiranja, isključujući sufinanciranje iz EU sredstava, s obzirom da Grad Zagreb nije predvidio model JPP kao model financiranje i trenutno priprema dokumentaciju za prijavu za EU. | Djelomično prihvaćen | U kolonu "Mogući izvori financiranja" dodano je EU. Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). Grad Zagreb traženu promjenu nije usuglasio sa Zagrebačkom županijom. |
| 207 | HGK | PRIJEDLOG , 1.Uvod | Opći komentar članice iz industrijskog sektora. U Planu nedostaje mogućnost oporabe/zbrinjavanja plastičnih plovila ili velikih dijelova (npr. elisa od vjetro elektrana) koji su napravljeni od stakloplastike. U Hrvatskoj postoji ogroman problem zbrinjavanja brodova napravljenih od stakloplastike, a koji su uništeni do te mjere da ih nije moguće popraviti i ponovo koristiti. S obzirom na veličinu hrvatske charter flote, veliki broj brodica, jedrilica, motornih jahti uslijed oštećenja postaju neupotrebljive, a njihova plastična korita potrebno je zbrinuti. Opći komentar Grupacije centara za gospodarenje otpadom: Potrebno je još jednom provjeriti sve podatke vezane uz otpad jer se primjerice spominje rad dva CGO-a, a izgrađena su tri CGO-a. Nadalje, potrebno je još jednom provjeriti i prekontrolirati podatke za posebne kategorije otpada, a posebno podatke za mulj, komunalni otpad koji se referiraju na 2020. godinu, a postoje službeni podaci za 2021. Na više mjesta se prilikom definiranja kapaciteta CGO-a spominju različite brojke te se također u odnosu na kapacitete centara ne čini razlika između mKO i KO. U ukupnim kapacitetima CGO-a potrebno je jasno odrediti koje količine i na koje vrste otpada se odnose. Naša članica iz industrijskog sektora smatra kako pravne osobe iz privatnog sektora (t.d. u većinskom privatnom vlasništvu) trebaju biti prihvatljivi prijavitelji na javne pozive za sufinanciranje izgradnje komunalne infrastrukture (objekti: sortirnice, bioopostrojenja, kompostane i sl.). Iz prakse je poznato da takvim investicijama teško ili nikako ne upravljaju trgovačka društva u vlasništvu JLS (manjak kvalitetnog kadra, nisu osnovani za takvu djelatnost, ogromni troškovi hladnog pogona čije gubitke snose JLS i dr.). | Djelomično prihvaćen | Podaci će se provjeriti. Mjera 1. uključuje postrojenja za recikliranje, nisu pecificirane vrste otpada. |
| 208 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 12.1., tablica „Mjere i aktivnosti za ostvarenje Cilja 1 – Komunalni otpad, Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, str. 142. Plana Potrebno je u retku koji se odnosi na Aktivnosti (A 5.8.) postojeću brojku 180.000t zamijeniti sa 140.000 t, u koloni Nositelj brisati Zagrebačku županiju i JPP, te u koloni Mogući izvori financiranja dodati EU i brisati JPP, jer Grad Zagreb nema u planu izgradnju Centra za gospodarenje otpadom financirati putem Javno-privatnog partnerstva. Obrazloženje: Prema količinama koje se danas prikupljaju u Gradu Zagrebu i za koje je očekivano smanjivanje, izračunati kapacitet predviđen ovim prijedlogom Plana je prekapacitiran, a iznos investicije precijenjen. Nadalje, Grad Zagreb ne planira izgradnju CGO Zagreb financirati putem model JPP nego model financiranja sukladno Odluci Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine, prema kojoj se financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvaruje se prema udjelima Europska unija i FZOEU – 90 %, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – 10 %. Naime, za CGO Zagreb je u tijeku priprem dokumentacije za prijavu za EU sufinanciranje, kako je i navedeno u ovom Planu. | Djelomično prihvaćen | U kolonu "Mogući izvori financiranja" dodano je EU. Nije brisana Zagrebačka županija jer Grad Zagreb nije sa Zagrebačkom županijom usuglasio navedeno. Obuhvat CGO Zagreb određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). |
| 209 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Potpoglavlje 8.2.2., tablice 34. i 35., str. 91., 92. i 94. Plana U tekstualnom dijelu, ovog potpoglavlja potrebno je uz kompostane i bioplinska postrojenja, dati mogućnost implementacije i drugih vrsta postrojenja za biološku obradu otpada. Dodatno je potrebno u tablici 34. preispitati potrebni dodatni kapacitet kompostana i bioplinskih postrojenja za biološku obradu (t/god), a koji se odnose na Grad Zagreb. Obrazloženje: Obzirom na odvojeno prikupljene količine biootpada, na području Grada Zagreba kroz sustav gospodarenja tom vrstom otpada, postojeći kapaciteti u iznosu od cca 42.000 (t/god.) pokrivaju trenutne potrebe za obradu svih količina odvojeno prikupljenog biootpada. | Djelomično prihvaćen | Dodano: "... postrojenja za biološku obradu ...". U tekstualnom dijelu je obrazloženo kako su određeni planirani kapaciteti. |
| 210 | Općina Koprivnički Ivanec | PRIJEDLOG | Projekt RCGO (CGO) Piškornica je započela „davne“ 2008. godine. Nakon 15 godina koje je bilo prožeto potpisom sporazuma svih osnivača sa područja četiri županije Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Međimurske i Varaždinske županije i Općine Koprivnički Ivanec, a BEZ Bjelovarsko – bilogorske županije, pripremi dokumentacija/e, ishođenju raznih dozvolama, potpisanim ugovorima, potpisanim ugovoru o dodjeli EU sredstava, sudskim procesima, kaznenim prijavama, političkim prepirkama (politikanstvu), aktivističkim prosvjedima, poništenja nabave, te konačno nakon provedene javne nabave i odabiru izvođača radova predlaže se mijenjati obuhvat budućeg RCGO-a i samo time dovesti navedeni projekt u situaciju da vrlo vjerojatno neće zaživjeti navedenim prijedlogom. Navedeno je napravljeno „ad hoc“ ne razmatrajući neke relevantne činjenice: 1. U Tablici 19. Popis CGO s pripadajućim JLS navedeno je da u obuhvat CGO Piškornica spadaju sve JLS s područja Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Međimurske, Varaždinske i Bjelovarsko – bilogorske županije. Kao nositelj projekta RCGO Piškornica skrećemo pažnju kako su projektno – studijska dokumentacija (Studija izvedivosti, Studija utjecaja na okoliš, Elaborati zaštite okoliša, Idejni projekt), ishođene dozvole (Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Lokacijska dozvola), Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te Dokumentacija o nabavi izrađeni na obuhvat od četiri županije, odnosno za sve JLS s područja Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, a BEZ Bjelovarsko – bilogorske. Tražimo zadržavanje obuhvata sukladno ranije izrađenoj dokumentaciji na 4 županije. Promjenom obuhvata u ovako visokoj fazi provedbe projekta generiraju se mnogi provedbeni rizici, što će moguće kao posljedicu imati odgodu realizacije cijelog projekta. 2. U poglavlju 2.4.1.5. spomenuta je Odluka Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine. Međutim, u preambuli predmetne Odluke navodi se da se ista donosi na temelju Zakona o Vladi Republike Hrvatske, a u vezi s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine. Kako se u samoj Odluci navodi izričito da je vezana za PGO koji je istekao molimo za pojašnjenje znači li ova formulacija da će navedena odluka vrijediti i za novi, predmetni Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, odnosno da će se financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvarivati prema udjelima 90 – 10% sukladno Odluci Vlade i u razdoblju od 2023. – 2028. godine? U poglavlju 13.1. navedeno je da je u novom PKK 2021. – 2027. godine na raspolaganju samo oko 166 mil. EUR bespovratnih sredstava za projekte u području gospodarenja otpadom. Kao što vam je poznato, navedena sredstva neće biti dovoljna za realizaciju svih projekata iz gospodarenja otpadom – poglavito centara za gospodarenje otpadom. S obzirom da je u planu izgradnja još 5 centara za koje će se koristiti EU sredstva (tablica „Mjere i aktivnosti za ostvarenje Cilja 1 – Komunalni otpad), da je za iste planirano angažirati još oko 525.803.221,71 EUR (Tablice 64 i 65) te da je u poglavlju 2.4.1.5 navedeno financiranje 90-10% sukladno Odluci Vlade RH, molimo pojašnjenje izvora preostalih bespovratnih sredstava za financiranje izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Pri tome treba imati na umu da su financijske mogućnosti jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave ograničene pa iz tih izvora vrlo vjerojatno nije realno očekivanje većih investicijskih udjela u financiranju projekata u području gospodarenja otpadom. 3. Također valja napomenuti da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja već dopisom od 14. studenoga 2022. godine od strane ministra Filipovića garantira da će zatvoriti financijsku konstrukciju projekta RCGO Piškornica, i to za projekt sa područja četiri županije Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, a BEZ Bjelovarsko-bilogorske. Izvor od strane RH OD KUDA ĆE SE OSIGURATI, sredstava Fond, vlastita sredstva, NPOO, kreditna zaduženja, nije spomenuto. 4. Sporazumom iz 2009. godine koji su potpisali svi osnivači nije bila uključena Bjelovarsko- bilogorska županija, te je priključivanje navedene županije suprotno navedenom sporazumu. Kroz zadnjih 15 godina bila je uložena velika količina financijskih sredstava od strane osnivača, A TAKOĐER I OPĆINE KOPRIVNIČKI IVANEC za provedbu aktivnosti na projektu RCGO Piškornica, a u kojem nije sudjelovala Bjelovarsko-bilogorska županija, te se samim time nameće da će Bjelovarsko-bilogorska županija ni kriva ni dužna doći na „gotov projekt“. 5. Prije svega kapacitet odlagališta otpada dosadašnjom dinamikom odlaganja otpada može izdržati do kraja 2026. godine, a što znači da nakon toga nećemo više imati gdje sa otpadom. Pogotovo Grad Koprivnica i okolne općine, a za koje je prvotno prostornim planom Općine Koprivnički Ivanec bilo predviđeno odlaganje otpada na odlagalištu otpada Piškornica. 6. Mještani Općine Koprivnički Ivanec, ali i mještani Grada Koprivnice i okolnih općina (Peteranec, Đelekovec, Drnje, Legrad, Hlebine, Rasinja,…) ne zaslužuju takav zaostao način zbrinjavanja otpada, a navedenim novim obuhvatom isti će se način zbrinjavanja produžiti, a vrlo vjerojatno i završiti ispunjenjem kapaciteta navedenog odlagališta, odnosno navedeni RCGO nikada neće zaživjeti, što će direktno imati udar na sustav gospodarenja otpada, samim time i na plaćanju penala prema obvezi koju smo preuzeli ulaskom u EU, a penale će plaćati građani sa područja navedenog obuhvata. 7. Naime u članku 97.a. stavak 3. prostornog plana Općine Koprivnički Ivanec piše slijedeće: „Do uspostave CGO-a odlaganje komunalnog otpada nastaviti će se na postojećem službenom odlagalištu otpada „Piškornica“. Po uspostavi CGO-a, odlagalište „Piškornica“ potrebno je sanirati.“ 8. Za buduću sanaciju odlagališta otpada Općina Koprivnički Ivanec je dala jamstvo za zatvaranje otpada u postotnom (10%) udjelu u tvrtki RCGO odnosno PSO Piškornica, a koji iznosi 385.734,96 eura. Doduše ne radi se o izvoru financiranja, nego o jamstvu. 9. S obzirom da je Piškornica u vidu komunalne naknade i naknade zbrinjavanja otpada (i to tek nedavno, jer do 2019. godine nije bila donesena Zakonska regulativa, čime je drastično zakinuta Općina Koprivnički Ivanec) 40% iznosa Proračuna Općine Koprivnički Ivanec, postavlja se pitanje kako će općina moći ispoštovati navedenu obavezu, ukoliko tvrtka PSO neće imati dovoljno sredstava i ako Fond za zaštitu okoliša neće sufinancirati sanaciju i zatvaranje odlagališta? 10. Naime prestankom rada odlagališta Općina Koprivnički Ivanec će izgubiti navedene naknade, a s obzirom na sporost provedbe samog projekta, količine dovedenog otpada, zagađenja okoliša, vode i zraka ovo bi bilo krajnje nekorektno i nepošteno prema mještanima Općine Koprivnički Ivanec, ali i šire. 11. Vrlo je važno napomenuti da smo, upravo zbog prije navedene sporosti i lutanja u gospodarenju otpada, propustili ili ćemo propustiti veliki dio sredstva koja su dodijeljena ugovorom od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 41.641.775,13 eura, a koja nećemo iskoristiti u roku. Nažalost ista sredstva ćemo vratiti, a iskoristit će je zemlje članice koje su puno ažurnije i imaju jasan razvojni plan i strategiju gospodarenja otpadom, te su samim time puno učinkovitiji, te postižu ciljeve, a to je da se što više razdvaja i reciklira. Ukoliko se odustane od Bjelovarsko-bilogorske županije svakako se može barem još dio sredstava iskoristiti u ovom programskom razdoblju. 12. Na području Općine Koprivnički Ivanec postoji udruga „Zelena Piškornica“ koja se izričito protivi bilo kakvom regionalnom centru, te se bori za zatvaranje odlagališta i pronalaženja novog rješenja (lokacije). Mišljenja su da je lokacija kriva zbog vodocrpilišta „Ivanščak“ i samog trusnog odnosno vodopropusnog područja, a u čemu su i u pravu. Također smatraju da je navedena tehnologija zastarjela (spominje se „plazma tehnologija“ koja još nije ni u povojima u RH). Također na području Koprivničko-križevačke županije postoje mnogi aktivisti, ali i udruge koje dijele isto mišljenje i koji će krenuti navedenim putem. Također doći će do političke nestabilnosti, jer će pojedini političari ne uvažavajući struku na navedenom pridodavanju Bjelovarsko-bilogorske županije „sakupljati političke poene“. 13. S obzirom na prijašnju općinsku vlast u Općini Koprivnički Ivanec, a čiji su pojedinci i osnivači navedene udruge „Zelena Piškornica“, te s obzirom na njihov način rada i protivljenja navedenom projektu bojimo se da će doći do masovnih prosvjeda, zatvaranje barikadama i traktorima odlagalište otpada, prijava raznim inspekcijama za zaštitu okoliša i podizanjem tužbi i kaznenih prijava protiv odgovornih osoba, a što su već redovno radili. Ovo nikome nije u interesu, te apeliramo da se odustane od navedenog obuhvata sa Bjelovarsko-bilogorskom županijom. 14. Da bi se zaštitilo vodocrpilište „Ivanščak“ potrebno je što prije sanirati postojeće odlagalište, te uspostaviti moderan način sakupljanja, sortiranja i zbrinjavanja otpada. Briga o vodi i okolišu, zdravlju ljudi mora biti ispred partikularnih političkih interesa. Navedenim obuhvatom napominjemo isto će još potrajati godinama, te će onečišćenje biti dugotrajnije i veće. 15. Također je vrlo važno da ste pravno i argumentirano od svih osnivača i tvrtke RCGO Piškornica dobili uvid odnosno percepciju što se dešava ukoliko proširujemo navedeni obuhvat i koje on posljedice donosi, te će se nadamo isti argumenti uzeti u obzir. 16. Ukoliko se donese Zakon da se nadodaje Bjelovarsko-bilogorska županija tada zahtijevamo da se za ostale županije osnivači (Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska županija) nađu novu/e lokacije za zbrinjavanje otpada, te da se već sad krene u sanaciju odlagališta otpada Piškornica“ koje dugoročno ne može više funkcionirati na takav način, a sve u cilju da se sačuvaju kapaciteti za grad Koprivnicu, odnosno okolne općine kako je i prvotno predviđeno prostornim planom općine Koprivnički Ivanec. 17. Također je vrlo važno napomenuti da se već općina, odnosno općinski načelnik Općine Koprivnički Ivanec dopisom od 7. ožujka 2023. prema ministru Filipoviću, te državnom tajniku Mili Horvatu osvrnuo na problematiku Bjelovarsko-bilogorske županije. Također tvrtka RCGO i svi osnivaču su poslali zamolbu za sastankom da se pokuša argumentirano obrazložiti zašto se protivimo nadodavanju Bjelovarsko-bilogorske županije. Nažalost ni na dopis općine Koprivnički Ivanec i apel za sastankom nikada nije odgovoreno. Dopis načelnika općine Koprivnički Ivanec isti prenosimo niže u cijelosti: „Poštovani gospodine Filipović, obraćam Vam se u svojstvu predstavnika osnivača i suvlasnika trgovačkog društva Piškornica d.o.o. i općinskog načelnika Općine Koprivnički Ivanec sa željom da Vas upoznam sa stajalištima mještana i zabrinutošću oko razvoja projekta Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica. Kako Vam je zasigurno poznato lokacija za izgradnju RCGO-a nalazi se na području Općine Koprivnički Ivanec i vjerujem da ste upoznati kako su od samih početaka provedbe ovog projekta mještani iskazivali nezadovoljstvo (što je i razumljivo) zbog činjenice da se na našem području planira izgraditi postrojenje namijenjeno za obradu otpada s područja četiri sjeverozapadne županije i to nakon više od 40-ak godina kako se otpad s područja grada Koprivnice i okolnih naselja dovozi na odlagalište Piškornica. Ova tema, upravo zbog zabrinutosti ljudi radi mogućeg negativnog utjecaja i štetnih emisija u radu sadašnjeg odlagališta Piškornica i budućeg RCGO-a, straha za zdravlje, okoliš i pitku vodu vodocrpilišta „Ivanščak“ koji je nedaleko od odlagališta, razumljivo je bila i ostala najvažnija društvena i politička tema na području, ne samo na naše Općine, već i cijele Podravine, jer kao što nam je svima znano nitko ne želi otpad drugog na svom području. Prije svega osvrnuo bi se na dugu i mukotrpnu prošlost RCGO Piškornica. Osnivanje tvrtke RCGO Piškornica je pokrenuto davne 2008. godine, gdje se jednoglasno krenulo u navedeni projekt. Od tog perioda pa sve do danas promijenilo se pet općinskih načelnika od kojih su nažalost dvoje preminuli. Jedan od njih je bio moj otac Božidar Vrabelj, a koji je prije današnjeg predsjednika Skupštine RCGO Piškornica gospodina Darka Korena obnašao istu funkciju. Samim time sam vrlo upoznat sa projektom od samih početaka, a koji je Općini Koprivnički Ivanec trebao donijeti moderan način zbrinjavanja otpada, ali financijsku stabilnost za daljnji razvoj naše općine. Nažalost iz svega toga Općina Koprivnički Ivanec je imala samo negativnu percepciju, eko katastrofe, financijske gubitke zbog ne donošenja Zakonskih akti, te sporosti u provedbi samog projekta. Tek od kolovoza 2021 .godine imamo pravo na naknadu za zbrinjavanje otpada. Također Općina Koprivnički Ivanec je sudskim putem pokušala naplatiti naknadu za zbrinjavanje otpada s obzirom da je postojao Pravilnik, ali ne i Zakon, međutim sve smo tužbe izgubili (jer nije bio donesen Zakon), te smo još i „morali platiti“ što su nam drugi dovezli smeće u dvorište. Nažalost zbog ne donošenja Zakona koji to sada regulira, općina je pretrpjela velike financijske štete, ali je i dalje bila „kanta za smeće“ za četiri županije SZ-e Hrvatske. Jedan od primjera je Grad Rijeka koja je za vrijeme bivšeg direktora Mladena Jozinovića dovozila u velikim količinama otpad na odlagalište Piškornica, te je bila utužena na iznos od 3.5 milijuna kuna naknade za zbrinjavanje otpada. Isti sud smo izgubili te smo imali troškove suda cca 19.908,42 eura. Ukupan okvirni trošak sudskih postupaka je ¬¬¬57.070,81 eura. Dodatno protivljenje projektu građani su, posebno mještani, ali i šira podravska javnost iskazali nakon spoznaje da je prethodna Uprava TD Piškornica, točnije direktor društva Mladen Jozinović koji je sam sa sobom ugovorio i isplatio si nagradu od 132.722,81 eura za „uspješno poslovanje“ iza kojeg stoji činjenica da je u njegovom mandatu značajno povećana količina prihvata otpada iz mnogih općina i gradova uključujući i sa područja Grada Rijeke, a što je umalo dovelo i do eko katastrofe. Takvo neodgovorno poslovanje dodatno je pojačalo sumnju da se ovim projektom ne upravlja manirom dobrog gospodarstvenika i da će se takva praksa, ne mareći za javni interes, zdravlje i okoliš, nastaviti i gradnjom/funkcioniranjem RCGO Piškornica, a tim smjerom nažalost ide i Vlada Republike Hrvatske dodavanjem Bjelovarsko-bilogorske županije i ozbiljno narušuje težnju da se isti projekt i provede, te da se otpad odlaže sukladno Zakonskim regulativama, a samim time da se smanji utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Svjestan činjenice da je ovaj projekt Odlukom Vlade RH proglašen strateškim projektom od interesa za RH, da stoga nije realno očekivati da će Vlada odustati od njegovog razvoja i nastavka (što niti ne očekujemo) te da se u gospodarenju otpadom, uz odgovorno upravljanje rizicima mogućih štetnih utjecaja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu, kandidirao sam se za dužnost općinskog načelnika i dobio izbore protiv kandidata koji je svoj mandat i kampanju jedino i samo zasnivao na protivljenju projektu regionalnog centra. Mještani, birači u Općini Koprivnički Ivanec upoznati su s mojim stavom i nastojanjem da se, kad već nije realno očekivati odustajanje od nastavka projekta kontrolira njegov razvoj i upravljanje i osiguraju zakonom propisane kompenzacije i koristi za našu lokalnu samoupravu. Poštovani ministre, nadam se da će te iz ovog sažetog prikaza razumjeti našu poziciju i stavove koji nisu primarno išli za stvaranje negativnog raspoloženje kod javnosti i mještana, a sve s ciljem ostvarenja nekih partikularnih političkih interesa već smo nastojali postupati racionalno i odgovorno. Prije svega želimo da se zbrinjavanje otpada radi sukladno zakonskim propisima koje nameće Europska unija, da se završi sa ovakvim načinom zbrinjavanja otpada („stvaranja brda“), da se zaštiti zdravlje mještana općine ali i u široj okolici, te da mještani Općine Koprivnički Ivanec imaju financijsku kompenzaciju od navedenog projekta. Priključenjem navedene Bjelovarsko-bilogorske županije ozbiljno narušujete provedivost projekta, a samim time i navedeni projekt s obzirom da smo i sad već „debelo“ u zaostatku sa početkom radova. Tako sam kao član Skupštine TD Piškornica d.o.o. upoznat i dao podršku aktivnostima na daljnjem razvoju projekta, ali i podršku protivljenju da se u obuhvat RCGO Piškornica, sada pred odlukom o odabiru izvođača radova, proširuje na još jednu županiju, konkretno Bjelovarsko-bilogorsku. Svoje protivljenje takvom razvoju situacije iskazao sam i potpisom na dopise koje smo Vam u tom smislu uputili, jer ne mogu dopustiti da se propust ne nalaženja rješenja za zbrinjavanje otpada sa Bjelovarsko-bilogorske županije prelama preko „leđa“ mještana Općine Koprivnički Ivanec. Iz svega navedenog nadam se da ste upoznati sa navedenom problematikom, a koja je opisana u dopisima od strane uprave i skupštine TD Piškornica d.o.o. Ovim mojim obraćanjem, nadajući se da razumijete moje drugačije pozicije od ostalih suosnivača trgovačkog društva Piškornica d.o.o., radi svega gore navedenog smatram korektnim i odgovornim upoznati Vas da će eventualno proširenje obuhvata RCGO Piškornica na područje Bjelovarsko-bilogorske županije ponovno osnažiti otpore projektu pri čemu će se i moji stavovi i aktivnosti u bitnom promijeniti. Stoga se nadam se da će te donijeti ispravnu i razumnu odluku koja neće izazvati nove tenzije i eskalaciju nezadovoljstva građana, a na koju nažalost neću moći utjecati. Zahvaljujem na razumijevanju s obzirom da navedeni projekt u meni osobno ima i emocionalne vrijednosti iz gore navedenih razloga, te Vas molim da donesete ispravnu i razumnu odluku, te da ne uključite Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Ujedno Vas ovim putem pozivam i biti će mi iznimno drago da posjetite i detaljnije se upoznate sa Općinom Koprivnički Ivanec. „Ivanec je lepo selo, vu njemu je se veselo““ 18. Propusti ne nalaženja rješenja gospodarenje otpadom sa područja Bjelovarsko-bilogorske županije ne mogu se riješiti na navedeni način, što je možda najjednostavniji način, međutim uvažavaju sve argumente pogotovo pravne i provedbene koje ste dobili tražimo da se odustane od Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno Općina Koprivnički Ivanec se izričito protivi novom obuhvatu koji je predložen na e-savjetovanju. U nadi da će se uzeti svi Zakonski, pravni elementi, ali i moralni i ljudski aspekti, te odustati od nadodavanja Bjelovarsko- bilogorska županije u novi obuhvat RCGO Piškornica. Općina Koprivnički Ivanec | Djelomično prihvaćen | Bjelovarko-bilogorska županija je u obuhvatu CGO Piškornica i u Planu gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. (NN 3/2017, 1/2022). U poglavlju 2.4.1.5. i uz tablice gdje se navodi CGO Piškornica je dodan sljedeći tekst: “CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.” |
| 211 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | U poglavlju nije spomenut PRIJEDLOG PRAVILNIKA O AMBALAŽI I OTPADNOJ AMBALAŽI, PLASTIČNIM PROIZVODIMA ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNOM ALATU KOJI SADRŽAVA PLASTIKU. Nadalje, kako i napominjete da je mjera zabrane stavljanja na tržište vrećica debljine stjenki od 15 do 50 mikrona rezultirala padom potrošnje istih mišljenja smo da se isto mora provesti i za vrlo lagane vrećice. Kako u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je minimalna mjera za ograničavanje njihove uporabe i pozdravljamo je tek kao privremenu mjeru. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. S obzirom da vrlo lagane vrećice i sama priroda prenosi po okolišu potrebno je u privremenoj mjeri naplate vrlo laganih vrećica staviti cijenu istih znatno i osjetno veću od već ponuđenih višekratnih vrećica za rasutu hranu u trgovačkim centrima. Molimo dopunu ovog poglavlja ili poglavlja vezanog uz mjere sprječavanja nastanka predloženim mjerama. | Djelomično prihvaćen | Spomenute mjere za vrlo lagane plastične vrećice su obuhvaćene u spomenutom prijedlogu Pravilnika koji je u postupku donošenja te iz tog razloga nije potrebna dopuna ovog poglavlja. |
| 212 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.2.1. Plastične vrećice za nošenje U poglavlju nije spomenut PRIJEDLOG PRAVILNIKA O AMBALAŽI I OTPADNOJ AMBALAŽI, PLASTIČNIM PROIZVODIMA ZA JEDNOKRATNU UPORABU I RIBOLOVNOM ALATU KOJI SADRŽAVA PLASTIKU. Nadalje, nisu spomenute daljnje mjere vezane uz plastične vrećice. Smatramo kako vrlo lagane plastične vrećice treba zabraniti. Kako u Zakonu o gospodarenju otpadom to nije učinjeno, obvezna naplata tih vrećica krajnjem korisniku je minimalna mjera za ograničavanje njihove uporabe i pozdravljamo je tek kao privremenu mjeru. Svakako je potrebno uvesti krajnji rok nakon kojega one neće biti dostupne na tržištu. Kako bi se osigurala edukacija i informiranje javnosti predlažemo da do roka za potpuno izbacivanje vrlo laganih plastičnih vrećica, prodavatelji na mjestima gdje koriste vrlo lagane plastične vrećice trebaju istaknuti minimalno jedan razlog zašto je vrećice potrebno koristiti štedljivo. Predlažemo sljedeću formulaciju stavka: (d) Prodavatelj je obvezan na mjestima na kojima krajnji korisnik uzima vrlo lagane plastične vrećice za nošenje istaknuti vidljivu obavijest krajnjim korisnicima o njihovoj cijeni, kao i uputu o štedljivom i racionalnom korištenju ovih vrećica oznakom sadržaja s informacijom/informacijama o njihovom štetnom učinku na okoliš. Primjer takve rečenice je »VREĆICE KORISTITE ŠTEDLJIVO JER ODBAČENE U OKOLIŠ UZROKUJU SMRT MORSKIH KORNJAČA". Molimo dopunu ovog poglavlja ili poglavlja vezanog uz mjere sprječavanja nastanka predloženim mjerama. | Djelomično prihvaćen | Spomenute mjere za vrlo lagane plastične vrećice su obuhvaćene u spomenutom prijedlogu Pravilnika koji je u postupku donošenja te iz tog razloga nije potrebna dopuna ovog poglavlja. |
| 213 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.4.Biootpad | Navođenjem rečenice "U 2021. godini nastalo je 494.583 tona biootpada. Odvojeno sakupljanje provodilo se u svim županijama, ali na području svega 215 JLS (39 % svih JLS).", a bez jasnog isticanja manjkavosti sustava gospodarenja biootpadom trenutna vrlo loša situacija vezana uz oporabu biootpada u Hrvatskoj nastoji se prikazati pozitivnom. Smatramo kako postavljanje kontejnera za odvojeno prikupljanje biootpada na javnim površinama, a koji su financirani sredstvima EU,a kao što je to slučaj primjerice s gradom Splitom ne ukazuje na pozitivan pomak u gospodarenju biootpadom, budući se odvojeno prikupljeni otpad dalje ne obrađuje jer u čitavoj Dalmaciji ne postoji niti jedna kompostana, kao niti bioplinsko postrojenje. Smatramo kako je rečenicu Potrebna su daljnja ulaganja u provedbu edukacije o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada te u infrastrukturu za odvojeno sakupljanje i obradu biootpada potrebno dopuniti i izmijeniti na sljedeći način: Potrebna su daljnja ulaganja u infrastrukturu za odvojeno sakupljanje i obradu biootpada. Ovo se posebno odnosi na uspostave kompostana na otocima te kompostana u dijelovima Hrvatske gdje iste ne postoje. Paralelno s uspostavom sustava za obradu biootpada potrebno je intenzivno provoditi edukaciju o važnosti odvojenog sakupljanja biootpada. Tlo je i u Hrvatskoj ugroženo i osiromašeno. Kompostiranje je mjera kojima će se onemogućiti daljnja degradacija tla te istovremeno adekvatno gospodariti s biootpadom. | Djelomično prihvaćen | Rečenica je izmijenjena. |
| 214 | Udruga gradova u RH | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | "Ukupni potrebni kapaciteti novih kompostana i bioplinskih postrojenja (ili nadograđenih postojećih pogona kojima će se povećati kapacitet ili efikasnost oporabe) proizlaze iz postojećih kapaciteta i projekcija kretanja određenih ključnih kategorija otpada te su navedeni u tablicama i grafičkim prikazima u nastavku (Pogreška! Izvor reference nije pronađen. i Slika 65 za Scenarij 1, Tablica 35 i Slika 66 za Scenarij 2)." - Ovaj dio je potrebno doraditi. | Djelomično prihvaćen | Dopunjeno. |
| 215 | Ured pučke pravobraniteljice | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | Po pitanju CGO-a u Prijedlogu se navodi da CGO-i mogu zaprimati sljedeće vrste otpada: krupni (glomazni) otpad; odvojeno prikupljeni otpadni papir/karton, plastika, metal, staklo; odvojeno prikupljeni biootpad; građevni otpad; građevni otpad koji sadrži azbest; neopasni i inertni proizvodni otpad; miješani komunalni otpad; nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada, da se u njima sakupljeni otpad priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati te vrste otpada pogodne za energetsku oporabu. U Prijedlogu je predviđena Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom; Izgradnja građevina za obradu miješanog komunalnog otpada, neopasnog otpada koji preostaje nakon materijalne oporabe i drugog neopasnog otpada; izrada studije izvedivosti i da je prilikom planiranja ovih građevina potrebno sagledati mogućnost da se u sklopu iste građevine nalaze postrojenja za obradu građevnog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada i postrojenje za razvrstavanje odvojeno prikupljenog papira/kartona, stakla, metala i plastike, da moraju biti projektirana na način da se koriste najsuvremenije tehnologije koje će se u budućnosti prilagoditi obradi odvojeno sakupljenih frakcija otpada, uključujući i biorazgradivi otpad, kako bi se povećala stopa recikliranja i biološke obrade komunalnog otpada. Međutim, ni CGO Mariščina ni CGO Kaštijun, nemaju centar za ponovnu uporabu, niti jedno od reciklažnih dvorišta, kao ni sortirnice ni postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, koja su prva po redu prvenstva gospodarenja otpadom. Ovi CGO-i imaju MBO postrojenje i odlagališne plohe za obrađeni neopasni otpad (tzv. bioreaktorsko odlagalište), a koji su postupci zadnji po redu prvenstva gospodarenja otpadom. Prema javno dostupnim podatcima za CGO Bikarac, ne proizlazi da isti ima reciklažna dvorišta, sortirnice ili postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. preporučili smo prestanak primjene MBO tehnologije te unaprjeđenje procjene utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e, po kojoj preporuci nije postupano. Predlažemo da se u Prijedlog doda mjera kojom će se poticati da se u sklopu CGO-a izgrade postrojenja za obradu građevnog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada te postrojenje za razvrstavanje odvojeno prikupljenog papira/kartona, stakla, metala i plastike. Budući da u Prijedlogu nije navedeno, predlažemo da se doda podatak da je Državni ured za reviziju u 2022. utvrdio da se u CGO Marišćina i CGO Kaštijun povećava odlaganje, da se u nedovoljnoj mjeri proizvodi gorivo iz otpada, da nisu ostvareni ciljevi iz Plana gospodarenja otpadom u Hrvatskoj do kraja 2022., kao niti ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i da je u pitanje doveden procijenjeni vijek trajanja CGO-a Mariščina. | Djelomično prihvaćen | Vezano za CGO tekst je dopunjen. Vezano za Državni ured za reviziju, izvješće je javno dostupno i nema potrebe ga cititrati u Planu. Plan donosi mjere i aktivnosti za buduće razdoblje. Problemi CGO-a koji se navode su predmet inspekcijskog nadzora i upravljanja CGO-ima. |
| 216 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG | u svojstvu opunomoćenice Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom i međunarodnim dokumentima, temeljem čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12) (dalje: ZoPP), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na Prijedlog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2028. godine (dalje: Prijedlog) iz e-savjetovanja otvorenog od 27. veljače do 30. ožujka 2023. godine. Uvodno ukazujemo da se u Prijedlogu ne nalaze sve slike i tablice koje se navode, što otežava praćenje i razumijevanje predloženog teksta. Prijedlog ne sadrži sve bitne podatke o stanju gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, koje ćemo navesti dalje u ovom mišljenju. Budući da Prijedlog obuhvaća i razdoblje koje se odnosi na 2023. godinu te se u trenutku njegove izrade nalazimo u drugom kvartalu, ukazujemo da kašnjenje u donošenju ovog Plana može utjecati na učinkovitost njegove provedbe nakon što bude usvojen. Prethodno ovom Prijedlogu, pučka pravobraniteljica je dala mišljenje na Nacrt Plana gospodarenja otpadom RH od 2016. do 2022. godine koji je bio u e-savjetovanju u 2016. godini te na Prijedlog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine - Revizija za razdoblje 2022. godine koji je bio u e-savjetovanju krajem 2021. godine. Godišnja izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru od 2013. godine sadrže poglavlje o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, a u veljači 2021. je temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. ZoPP podneseno i posebno Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.), koje je od strane Hrvatskog sabora prihvaćeno u lipnju 2021. godine. U izvješćima dajemo preporuke tijelima iz čl. 4. ZoPP-a u cilju unapređenja sustava zaštite okoliša i gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, a utemeljene su na saznanjima iz ispitnih postupaka koje vodimo po zaprimljenim pritužbama građana i građanskih inicijativa te ispitnih postupaka koje smo pokrenuli na vlastitu inicijativu. Unazad deset godina uočili smo brojne okolišne probleme te u izradi ovog mišljenja ponajviše koristimo saznanja iz ispitnih postupaka koje vodimo vezano za: sanaciju potonule plinske platforme IVANA D u Sjevernom Jadranu krajem 2020. godine, Studiju o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb; Centar za gospodarenje otpadom (dalje: CGO) Mariščina; nepropisno odloženi otpad u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu; crne točke „Obalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju - Kosica“ u Vranjicu, Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) - Biljane Donje i jama Sovjak te nedovršenu sanaciju bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu. Po pitanju morskog otpada, uočavamo da u Prijedlogu nedostaju predviđeni novi ciljevi i mjere koje se odnose na morski otpad (izuzev ribolovnih alata koji sadrže plastiku) te u dijelu Stanje gospodarenja otpadom u RH nije opisano trenutno stanje po pitanju provedbe ciljeva i mjera vezano za morski otpad iz prethodnog razdoblja. Stoga predlažemo da se u Prijedlog dodaju podatci o izvršenju ciljeva i mjera iz Odluke o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) i to: Podcilja 2.4. – Uspostaviti sustav gospodarenja morskim otpadom i mjera: M 2.4.1 Identifikacija lokacija i izvora nastanka morskog otpada i identifikacija lokacija nakupljenog morskog otpada na morskom dnu, M 2.4.2. Uspostava sustava sprječavanja, prikupljanja i zbrinjavanja morskog otpada, kao integralnog djela sustava gospodarenja otpadom u RH, M 2.4.3. Interventno prikupljanje i zbrinjavanje morskog otpada, M 2.4.4. Uspostava suradnje sa susjednim ili drugim državama vezano za onečišćenje morskim otpadom te Podcilja 2.5. – Uspostaviti sustav gospodarenja otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu i mjera: M 2.5.1. Uspostava sustava gospodarenja otpadnim brodovima, M 2.5.2. Identifikacija lokacija podrtina i potonulih stvari na morskom dnu sa izradom katastra, M 2.5.3. Identifikacija sadržaja i količine opasnih tvari i eksplozivnih sredstava u podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu koje prijete onečišćenjem morskog okoliša ili sigurnosti pri korištenju mora kao resursa (ulja, goriva, maziva, zaostalo oružje i eksplozivne naprave i dr.), M 2.5.4. Sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu koje su u vlasništvu RH, M 2.5.5. Interventna sanacija podrtina i potopljenih stvari na morskom dnu i njihovog sadržaja, M 2.5.6. Unaprijediti normativne standarde i postupke za hitne intervencije na podrtinama i potopljenim stvarima na morskom dnu. Podatci o provedbi ciljeva i mjera vezanih za morski otpad u prethodnom razdoblju bili bi korisni za slučaj sanacije potonule plinske platforme IVANE D za koju se Elaboratom zaštite okoliša, kojeg je izradio EKONERG - Institut za energetiku i zaštitu okoliša d.o.o, predviđa djelomična sanacija, odnosno, „prenamjena iste u umjetni greben koji bi se mogao iskoristiti kao ogledni primjerak za daljnja znanstvena proučavanja bioraznolikosti, monitoring klimatskih promjena, utvrđivanje antropogenog učinka onečišćenja uzrokovanih transportom, za turističke i edukativne svrhe te praćenje pojave invazivnih vrsta, ali i zaštite bioraznolikosti“. Naime, zbog nedostatka podataka iz prethodnog razdoblja nije jasno da li su uspostavljeni predviđeni sustavi gospodarenja morskim otpadom, otpadnim brodovima, podrtinama i potonulim stvarima na morskom dnu i da li je u okviru istih dozvoljeno otpad od potonule stvari ostaviti na morskom dnu, zbog štete za morski okoliš i zdravlje ljudi, što smatramo neprihvatljivim. Vezano za ciljeve gospodarenja otpadom za koje se u Prijedlogu navodi da su preneseni iz propisa EU, na prvom mjestu je Direktiva 2008/98/EZ s predmetom i područjem primjene: mjere za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi sprečavanjem ili umanjenjem štetnih učinaka proizvodnje gospodarenja otpadom i umanjenjem sveukupnih učinaka uporabe resursa te poboljšanjem efikasnosti te uporabe. Budući da se ne nalazi u Prijedlogu, predlažemo da se u dijelu koji se odnosi na Stanje gospodarenja otpadom u RH doda podatak da je Sud EU utvrdio povredu čl. 5. st. 1., čl. 13. te čl. 15. st. 1. ove Direktive u presudi iz 2019. godine (C-250/18) u slučaju Biljane Donje i da je Europska komisija u veljači 2023. ponovno tužila RH zbog neizvršenja presude. U Prijedlogu je, u dijelu Stanje gospodarenja otpadom u RH, po pitanju medicinskog otpada, na str. 41. navedeno da je u RH u 2021. godini konačnim postupcima obrađeno 32 % nastalog medicinskog otpada, 66 % je predobrađeno u RH postupcima sterilizacije te zatim izvezeno na konačnu obradu u druge zemlje, a direktno, bez predobrade izvezeno je 2 % medicinskog otpada (pretežno energetska oporaba). Budući da u Prijedlogu nije navedeno, predlažemo da se u dijelu koji se odnosi na Stanje gospodarenja otpadom u RH doda podatak da nije izrađena Analiza sustava gospodarenja medicinskim otpadom nositelja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te sunositelja Ministarstva zdravstva s rokom provedbe u 2022. godini koja je u Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) određena kao aktivnost 2.3.1.1. Svakako smatramo potrebnim da se izradi takva analiza što je i predviđeno na str. 143. Prijedloga, no nešto drukčijeg naziva: Izrada analize za unaprjeđenje praćenja toka medicinskog otpada i postojećeg sustava obrade medicinskog otpada unutar Mjere 6. Analiza učinkovitosti sustava za gospodarenje posebnim kategorijama otpada s prijedlozima za unaprjeđenje kako bi se ostvario Cilj 9. - Unaprijediti sustav gospodarenja svim ostalim posebnim kategorijama otpada koji nisu obuhvaćeni ciljevima 1-8. Ipak, potrebnim smatramo i konstatirati da se radi o kašnjenju i neizvršenju cilja do 2022. godine. Neizvršenje aktivnosti 2.3.1.1. Izrada analize sustava gospodarenja medicinskim otpadom iz Odluke o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine direktno se odrazilo na zahvat objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb, koji se planira u gusto naseljenom dijelu glavnog grada prije nego je izrađena temeljna analiza gospodarenja medicinskim otpadom na razini RH. Zaprimili smo mnogobrojne primjedbe građana i organizacija civilnog društva vezano za ostvarivanje prava sudjelovanja javnosti u okolišnim pitanjima iz Aarhuške konvencije te vezano za sadržaj Studije o utjecaju na okoliš objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb, u kojoj smo uočili da nedostaju mjere za zaštitu stanovništva i zdravlja ljudi za vrijeme gradnje i korištenja zahvata, te da zahvat potencijalno utječe na ostvarivanje prava na zdrav život i zdrav okoliš, zajamčenog člankom 70. Ustava. Stoga je prije planiranja i provedbe zahvata poput objekta KBC-Zagreb, potrebno donijeti analizu koja će utvrditi potrebne kapacitete za obradu infektivnog medicinskog otpada te prikladne načine konačne obrade neopasnog otpada koji nastaje obradom infektivnog medicinskog otpada, kako se isti ne bi odlagao na odlagališta u RH. Uočili smo problem neizvršenih sanacijskih postupaka, a MINGOR nije niti jednom u 2022. godini proveo program sanacije putem treće osobe na trošak i odgovornost operatera, temeljem čl. 198. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), u slučaju kada operater nije izvršio sanaciju štete u okolišu u skladu s odobrenim sanacijskim programom, odnosno u određenom roku. Vezano za crne točke, iz Prijedloga proizlazi da niti jedna od osam crnih točaka iz Odluke nije sanirana do kraja 2022. godine te se u Prijedlogu ponavlja svih osam crnih točaka. Međutim, u Prijedlogu se na str. 148.-150. navodi da se u svrhu ostvarenja Cilja 10. - Unaprijediti sustav gospodarenja opasnim otpadom, u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine provodi projekt Studija izvedivosti postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i studija za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“) što je prikazano kao Mjera 10. Potonjom studijom trebala bi se definirati metodologija i kriteriji za identifikaciju novih „crnih točaka“, mogući načini sanacije te iznos i izvori potrebnih financijskih sredstava s planiranim rokom završetka provedbe projekta u srpnju 2023. godine. Za ostvarenje Cilja 11. - Sanirati lokacije onečišćene otpadom predviđaju se Mjere 11.-13., od kojih je Mjera 12. Sanacija lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“). Međutim, Mjera 12. ne daje precizne informacije o pojedinačnim crnim točkama (ne navode se nositelji i sunositelji sanacije, izvori financiranja ni indikatori), već se predviđa izrada dokumentacije i sanacijski radovi za crne točke „ovisno o projektu“, s rokom izvršenja do 2028. godine. Obzirom da niti jedna crna točka nije sanirana u prethodnom šestogodišnjem razdoblju, već je Revizijom Plana za razdoblje 2022. godine dodana osma crna točka: Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) - Biljane Donje, nakon Presude Suda EU iz 2019. (C-250/18) predlažemo da se u Prijedlog dodaju podatci o početku izrade studije za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom („crne točke“) te da se obrazloži zašto studija nije izrađena prethodno Prijedlogu, kako bi se istim detaljnije razradio i proveo plan sanacije crnih točaka. Prilikom terenskog obilaska crne točke: „Obalnog dijela nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju - Kosica“ u Vranjicu u prosincu 2021. godine uočili smo da ista nije označena na fizičkoj lokaciji te da joj je pristup slobodan iako se radi o „lokaciji u okolišu visoko opterećenoj otpadom koji je zaostao nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom. Stoga predlažemo da se u Prijedlog doda mjera: označavanje crnih točaka te po potrebi njihovo ograđivanje, u cilju sigurnosti i zaštite ljudi. Od 2022. godine pratimo postupak sanacije crne točke: Odlagalište kamenog agregata („crno brdo“) - Biljane Donje koji je predmet Europska komisija u veljači 2023. godine ponovno uputila Sudu EU jer Republika Hrvatska nije u potpunosti postupila po presudi Suda iz 2019. godine (C-250/18). Navedena presuda primjenjiva je i na druge slučajeve odloženog otpada u RH budući da u njoj Sud navodi da do uništavanja okoliša dolazi već zbog postojanja otpada na odlagalištu, bez obzira na njegovu narav (presuda od 15. ožujka 2017., Komisija/Španjolska, C 563/15, neobjavljena, EU:C:2017:210, t. 28. i navedena sudska praksa), zbog čega Sud smatra da je nužno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da otpad bude zbrinut, a da se pritom ne ugrožava zdravlje ljudi i ne nanosi šteta okolišu. Smatramo da bi zaključke iz presude (C-250/18) trebalo primijeniti u izradi Prijedloga, kako bi se prevenirale nove povrede Direktive 2008/98/EZ. Po pitanju gospodarenja komunalnim otpadom, u Prijedlogu je u dijelu koji se odnosi na stanje, na str. 25., razvidno da nije ostvaren propisani EU cilj prema kojem je do 2020., najmanje 50% ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo, trebalo oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu. Na str. 26. je razvidno da je u 2021. evidentirano 32% oporabljenog otpada komunalnog otpada, 58% odloženog komunalnog otpada te 10% otpada upućenog na ostale postupke obrade, uglavnom u postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO). U Prijedlogu je navedeno da se postojeća infrastruktura za zabrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada dominantno zasniva na odlagalištima neopasnog otpada i postrojenjima za obradu miješanog komunalnog otpada (dalje: MKO), da je razvoj sustava još uvijek u tijeku te da isti trenutno ne uvažava u potpunosti načela zaštite okoliša i održivosti te ekonomsku opravdanost i isplativost uz poštivanje reda prvenstva gospodarenja otpadom. Navedeno ukazuje na nužnost uspostave sustava i kontrole sustava obrade, oporabe i zbrinjavanja MKO-a (materijalna i energetska oporaba odnosno obrada MKO-a prije odlaganja) i to već tijekom ovog planskog razdoblja. Po pitanju CGO-a u Prijedlogu se navodi da CGO-i mogu zaprimati sljedeće vrste otpada: krupni (glomazni) otpad; odvojeno prikupljeni otpadni papir/karton, plastika, metal, staklo; odvojeno prikupljeni biootpad; građevni otpad; građevni otpad koji sadrži azbest; neopasni i inertni proizvodni otpad; miješani komunalni otpad; nečistoće izdvojene prilikom obrade odvojeno prikupljenog otpada, da se u njima sakupljeni otpad priprema za daljnju obradu, izdvajaju se vrijedni sastojci otpada koji se mogu ponovno uporabiti ili reciklirati te vrste otpada pogodne za energetsku oporabu. U Prijedlogu je predviđena Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom; Izgradnja građevina za obradu miješanog komunalnog otpada, neopasnog otpada koji preostaje nakon materijalne oporabe i drugog neopasnog otpada; izrada studije izvedivosti i da je prilikom planiranja ovih građevina potrebno sagledati mogućnost da se u sklopu iste građevine nalaze postrojenja za obradu građevnog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada i postrojenje za razvrstavanje odvojeno prikupljenog papira/kartona, stakla, metala i plastike, da moraju biti projektirana na način da se koriste najsuvremenije tehnologije koje će se u budućnosti prilagoditi obradi odvojeno sakupljenih frakcija otpada, uključujući i biorazgradivi otpad, kako bi se povećala stopa recikliranja i biološke obrade komunalnog otpada. Međutim, ni CGO Mariščina ni CGO Kaštijun, nemaju centar za ponovnu uporabu, niti jedno od reciklažnih dvorišta, kao ni sortirnice ni postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, koja su prva po redu prvenstva gospodarenja otpadom. Ovi CGO-i imaju MBO postrojenje i odlagališne plohe za obrađeni neopasni otpad (tzv. bioreaktorsko odlagalište), a koji su postupci zadnji po redu prvenstva gospodarenja otpadom. Prema javno dostupnim podatcima za CGO Bikarac, ne proizlazi da isti ima reciklažna dvorišta, sortirnice ili postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. preporučili smo prestanak primjene MBO tehnologije te unaprjeđenje procjene utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e, po kojoj preporuci nije postupano. Predlažemo da se u Prijedlog doda mjera kojom će se poticati da se u sklopu CGO-a izgrade postrojenja za obradu građevnog otpada, otpada koji sadrži azbest, glomaznog otpada i biootpada te postrojenje za razvrstavanje odvojeno prikupljenog papira/kartona, stakla, metala i plastike. Budući da u Prijedlogu nije navedeno, predlažemo da se doda podatak da je Državni ured za reviziju u 2022. utvrdio da se u CGO Marišćina i CGO Kaštijun povećava odlaganje, da se u nedovoljnoj mjeri proizvodi gorivo iz otpada, da nisu ostvareni ciljevi iz Plana gospodarenja otpadom u Hrvatskoj do kraja 2022., kao niti ciljevi iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i da je u pitanje doveden procijenjeni vijek trajanja CGO-a Mariščina. Po pitanju prekograničnog otpada, u Prijedlogu se na str. 44. navodi da je u 2020. evidentiran najveći skok uvezenih/unesenih količina otpada, tri puta veći nego 2019., koji je u 2021. godini narastao za daljnjih 71% zbog uvoznika koji su ujedno i oporabitelji pa otpad uvoze za vlastite potrebe te da se najviše neopasnog otpada uvozi iz Italije, Slovenije i Austrije. Slijedom iznesenog te obzirom na saznanja iz ispitnog postupka kojeg vodimo zbog više tisuća tona nepropisno odloženog otpada krajem 2019. i tijekom 2020. godine u bivšoj tvornici Istraplastike u Pazinu, a koji je otpad uvezen iz Italije te je trebao biti oporabljen postupcima R12 i R13, no nije bio oporabljen nego je odložen, smatramo potrebnim u Prijedlogu: - dodatno precizirati i obrazložiti podatke koji se odnose na oporabljen i odložen otpad u 2021. godini kako bi se preciziralo da li se otpad koji je trebao biti oporabljen, kao u slučaju Istraplastike, u Prijedlogu prikazuje kao oporabljen ili se prikazuje kao odložen; - dodati mjeru koja će pratiti odobrene postupke oporabe na terenu kroz unapređenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom, odnosno, uspostavu Registra djelatnosti gospodarenja otpadom, Aplikacije za izvješće o radu davatelja usluge te Registra proizvođača s proširenom odgovornosti, što je u tijeku, te kroz izradu aplikacije za prekogranični promet otpadom, za koju se navodi da još nije započela, ili na drugi učinkoviti način, s rokom izvedbe najkasnije do kraja 2028. godine. Iz Prijedloga te iznesenih podataka u ovom mišljenju, može se zaključiti da postojeći sustav gospodarenja otpadom koji se bazira na CGO-ima ne ispunjava ciljeve RH ni EU zbog čega ga je potrebno unaprijediti. U mišljenju smo se osvrnuli na pojedine dijelove sustava gospodarenja otpadom, no mjesta za poboljšanje ima i u drugim dijelovima sustava koji je velik i kompleksan te iziskuje najvišu moguću razinu učinkovitosti i koordiniranosti. Prijedlog, uz nedostatno prikazane ključne podatke o trenutnom stanju i problemima u sustavu gospodarenja otpadom, sadržajno i financijski značajnije podržava mjere koje su usmjerene na zbrinjavanje i oporabu otpada, posebice energetsku oporabu, a nedostatno razrađuje i podržava mjere koje se odnose na sprečavanje nastanka otpada koje su prve po redu kod prvenstva gospodarenja otpadom. Iako Prijedlog sadrži Program sprečavanja nastanka otpada, smatramo da mjere koje su istim predviđene neće u dovoljnoj mjeri doprinijeti ostvarenju ciljeva kružnog gospodarstva, odnosno smanjenju odlaganja komunalnog otpada te očuvanju zaštite okoliša, prirode i ljudskog zdravlja. Prijedlog ne razmatra niti uzima u obzir druge tehnologije oporabe miješanog komunalnog otpada, umjesto energetske oporabe, odnosno spaljivanja, što bi svakako trebalo dodatno razraditi i navesti u Prijedlogu. Većina sredstava usmjerava se u CGO-e i pripremu za spaljivanje, na štetu postrojenja za oporabu biootpada, sortirnica i centara za ponovnu uporabu. Ukoliko se nastavlja s konceptom CGO-a, što je razvidno iz ovog Prijedloga, oni bi trebali koristiti tehnologiju koja će na učinkovit način doprinijeti smanjenju odlaganja komunalnog otpada te očuvanju zaštite okoliša, prirode i ljudskog zdravlja, odnosno, trebali bi biti mjesta na kojima se dovezeni miješani komunalni otpad te druge vrste otpada neće samo istovariti, samljeti te odložiti, nego bi trebali biti mjesta na kojima će se otpad sortirati, reciklirati i oporabiti na druge načine, osim spaljivanjem. Stoga, u cilju unapređenja sustava gospodarenja otpadom, u skladu s načelima zaštite okoliša i zaštite zdravlja, molimo da ovo mišljenje razmotrite u cilju unaprjeđenja Prijedloga Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. - 2028. godine. | Djelomično prihvaćen | Slike su vidljive pod "Ostali dokumenti". Sukladno članku 89. Zakona o gospodarenju otpadom praćenje morskog otpada provodi se u okviru programa rada referentnog centra za more sukladno propisu kojim se uređuje zaštita okoliša. U Odluci o donošenju Izmjena Plana gospodarenja otpadom RH 2017. – 2022. godine (NN 1/22) u tablici 25. je navedeno da se brišu mjere koje se odnose na morski otpad, otpadne brodove, podrtine i potopljene stvari na morskom dnu i razlog. Vezano za odloženi agregat na lokaciji Biljane Donje, navodi se u tablici 23. Vezano za medicinski otpad u Planu se navodi mjera 6. aktivnost 6.2. Sanacijski postupci na temelju Zakona o zaštiti okoliša nisu predmet ovog Plana koji se donosi na temelju Zakona o gospodarenju otpadom. Vezano za "crne točke" u mjeri 10. se precizno navodi što će se Studijom odrediti. Studija je u izradi. Ograđivanje pojedinih lokacija "crnih točaka" je na razini projekta, a ovim planskim dokumentom se ne određuju detalji provedbe pojedinog projekta koji podliježe obvezama drugih propisa npr. propisa o gradnji. Nije jasno na koji način bi se u ovom Planu primijenili zaključci iz presude C-250/18 budući da je Zakonom o gospodarenju otpadom propisano da je zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš. Vezano za CGO u poglavlju 6.2. se navodi koje vrste otpada se mogu zaprimati u CGO, ovo poglavlje će se dopunitivezano za CGO-e koji su izgrađeni i koji su u pripremi. Nalaz Državnog ureda za reviziju je dostupan u zasebnom dokumentu i nije potrebno citirati ga u ovom planskom dokumentu. Vezano za nezakonito postupanje s otpadom u bivšoj tvornici Istraplastika u Pazinu, isto je nadležnost inspekcijskog postupanja. Vezano za informacijski sustav gospodarenja otpadom obuhvaćen je mjerom 14. Iz poglavlja 13.2. je razvidno da je većina sresdstava usmjerena na mjeru 1. Unaprjeđenje sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i infrastrukture za recikliranje i druge postupke oporabe komunalnog otpada. Planom se ne određuju tehnologije postrojenja pa tako niti CGO, isto se određuje na razini projekta. |
| 217 | VARAŽDINSKA ŽUPANIJA | PRIJEDLOG | U poglavlju 2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom – u Tablici: Popis CGO-a s pripadajućim JLS-ima, pod točkom 8. u okviru CGO Piškornica navedena je Bjelovarsko - Bilogorska županija, što je u suprotnosti sa Sporazumom o osnivanju RCGO Piškornica d.o.o. potpisanom 2009. godine od strane osnivača: Varaždinska županija, Međimurska županija Krapinsko-Zagorska županija, Koprivničko-Križevačka Županija i Općina Koprivnički Ivanec, višekratno dorađivanom Studijom izvedivosti, provedenim postupcima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, postupcima zaštite okoliša i postupcima javnih nabava. U poglavlju 6.2. Uspostava centara za gospodarenje otpadom – u Tablici: popis i nazivni kapaciteti CGO-a, pod točkom 8. okviru CGO Piškornica navedena je Bjelovarsko - Bilogorska županija, što je u suprotnosti sa Sporazumom o osnivanju RCGO Piškornica d.o.o. potpisanom 2009. godine od strane osnivača: Varaždinska županija, Međimurska županija Krapinsko-Zagorska županija, Koprivničko-Križevačka Županija i Općina Koprivnički Ivanec, višekratno dorađivanom Studijom izvedivosti, provedenim postupcima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, postupcima zaštite okoliša i postupcima javnih nabava. U poglavlju 8.2.3. Postrojenja za oporabu i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada – u Tablici: Potrebni kapaciteti CGO Piškornica, Scenarij 1 i Scenarij 2 navedena je Bjelovarsko – Bilogorska županija, što je u suprotnosti sa Sporazumom o osnivanju RCGO Piškornica d.o.o. potpisanom 2009. godine od strane osnivača: Varaždinska županija, Međimurska županija Krapinsko-Zagorska županija, Koprivničko-Križevačka Županija i Općina Koprivnički Ivanec, višekratno dorađivanom Studijom izvedivosti, provedenim postupcima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, postupcima zaštite okoliša i postupcima javnih nabava. U poglavlju 9.5. Procjena troškova izgradnje CGO-a – u Tablici: Procjena troškova izgradnje CGO Piškornica, Scenarij 1 i Scenarij 2 navedena je Bjelovarsko – Bilogorska županija, što je u suprotnosti sa Sporazumom o osnivanju RCGO Piškornica d.o.o. potpisanom 2009. godine od strane osnivača: Varaždinska županija, Međimurska županija Krapinsko-Zagorska županija, Koprivničko-Križevačka Županija i Općina Koprivnički Ivanec, višekratno dorađivanom Studijom izvedivosti, provedenim postupcima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, postupcima zaštite okoliša i postupcima javnih nabava. U poglavlju Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom – u Tablici pod CGO Piškornica navedena je Bjelovarsko – Bilogorska županija, što je u suprotnosti sa Sporazumom o osnivanju RCGO Piškornica d.o.o. potpisanom 2009. godine od strane osnivača: Varaždinska županija, Međimurska županija Krapinsko-Zagorska županija, Koprivničko-Križevačka Županija i Općina Koprivnički Ivanec, višekratno dorađivanom Studijom izvedivosti, provedenim postupcima iz područja prostornog uređenja i graditeljstva, postupcima zaštite okoliša i postupcima javnih nabava. Skreće se pažnja kako su za RCGO Piškornica izrađena projektno – studijska dokumentacija (Studija izvedivosti, Studija utjecaja na okoliš, Elaborati zaštite okoliša, Idejni projekt), ishođene dozvole (Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Lokacijska dozvola), Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te Dokumentacija o nabavi izrađeni na obuhvat od četiri županije, odnosno za sve JLS s područja Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, a BEZ Bjelovarsko – bilogorske. Tražimo zadržavanje obuhvata sukladno ranije izrađenoj dokumentaciji za 4 županije. Promjenom obuhvata u ovako visokoj fazi provedbe projekta generiraju se mnogi provedbeni rizici, što će moguće kao posljedicu imati odgodu realizacije cijelog projekta. Zašto u Tablici: Popis i status sanacija „crnih točaka u 2022. godini“ nije navedena lokacija Brezje s cca 100.000 tona baliranog komunalnog otpada? Zašto se u tekstualnom dijelu PGO RH navode slike kojih nema? | Djelomično prihvaćen | Bjelovarko-bilogorska županija je u obuhvatu CGO Piškornica navedena i u Planu gospodarenja otpadom 2017.-2022. (NN 3/17 i 1/22). U poglavlju 2.4.1.5. i uz tablice gdje se navodi CGO Piškornica je dodan sljedeći tekst: “CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.” Određivanje lokacije novih "crnih točaka" navedeno je u mjeri 10. Slike su vidljive pod "Ostali dokumenti". |
| 218 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.2.Opasni otpad | U Tablici . Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada, pod pojmom finalnim postupcima. Što su „finalni postupci“'? Sve ove pojmove koje Zakon ne poznaje molimo jasno definirati u PGO RH. Također nije jasno definirano gdje je završio otpad od sortiranja. Radi li se o otpadu koji je završio na odlagalištima? | Djelomično prihvaćen | Pod „finalni postupci“ smatraju se konačni postupci, isti su definirani u svrhu statističkog izvješćivanja Uredbom (EZ) 2150/2002. U ovom dokumentu na str.19 u fusnoti 7 navodi se koji su to postupci. Obzirom da je u pojedinim dijelovima dokumenta korišten pojam „finalni postupak“ radi usklađenja terminologije isti će se zamijeniti s terminom „konačni postupak“. Informacija o otpadu koji nastaje nakon predobrade otpad, nakon čega slijedi izvoz iskazana je u zasebnom retku tablice 5. Shodno navedenom: - Umjesto prvog paragrafa na str. 21: Konačnim postupcima (energetska oporaba, recikliranje i odlaganje) se u RH u 2020. godini obradilo 99.037 tona opasnog otpada, dok je 18.760 tona direktno izneseno na obradu izvan RH. Preostalih 69.159 tona se u RH obradilo prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja (rastavljanje, usitnjavanje miješanje, ponovno pakiranje itd.) za finalni postupak obrade u izvozu (Slika 8). Ubacuje se sljedeći paragraf: Konačnim postupcima (energetska oporaba, recikliranje i odlaganje) se u RH u 2020. godini obradilo 99.037 tona opasnog otpada, dok je 18.760 tona direktno izneseno na obradu izvan RH. Preostalih 69.159 tona se u RH obradilo prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja (rastavljanje, usitnjavanje miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade u izvozu (Slika 8). - U tablici 5. na str. 21 naziv retka Ukupno obrađeno finalnim postupcima u RH mijenja se u Ukupno obrađeno konačnim postupcima u RH |
| 219 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.2.Opasni otpad | "U Tablica 5. u nastavku prikazane su količine i vrste otpada koje su se u 2020. godini obradile konačnim postupcima u RH." - Konačni postupci? Taj pojam nije definiran Zakonom ali pretpostavljamo da se radi o postupcima koji se smatraju oporabom ili zbrinjavanjem osim R12, R13, D13, D14 i D15 . U tablici su navedeni podaci o otpadnim postupcima sortiranja koji nikako ne može biti svrstan u ovu tablicu. | Djelomično prihvaćen | Naziv tablice 5. se mijenja iz Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada u Postupanje s opasnim otpadom RH u 2020. godini, po vrsti otpada |
| 220 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.2.Opasni otpad | Slika 8. Postupanje s opasnim otpadom u 2020. godini - koristiti novije podatke iz 2021. godine. | Djelomično prihvaćen | Izvješće o ukupnim količinama opasnog otpada i postupanju se prema Europskoj komisiji sukladno Uredbi (EZ) 2150/2002 izrađuje svake druge godine za parnu godinu, te stoga ne raspolažemo cjelovitim informacijama o opasnom otpadu za 2021. Sljedeća izvještajna godina za koju će biti dostupni podaci je 2022. godina. |
| 221 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.2.Opasni otpad | Slika 7. Udjeli pojedinih vrsta opasnog otpada u ukupnoj količini opasnog otpada u RH, 2020. - koristiti novije podatke. | Djelomično prihvaćen | Rok za izvješćivanje o ukupnim količinama opasnog otpada i postupanju s istim za 2022. godinu prema Europskoj komisiji sukladno Uredbi (EZ) 2150/2002 je 30.lipnja 2024. godine. Shodno navedenome izrada izračuna je u tijeku te će isti biti objavljen do spomenutog roka . |
| 222 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | Vezano na: "preostale količine nastalog otpada ( 2.398.598 tona)" nejasno iz izvješća gdje su nestale ove količine kada je u 2020.godini izvezeno 898.267 tona otpada. | Djelomično prihvaćen | U tekstu se navodi, preostale količine nastalog otpada (2.398.598 tona) obrađene su prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja u RH, odnosno pripremnim radnjama (rastavljanje, usitnjavanje, miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade u izvozu/iznosu ili su izvezene/iznesene direktno, bez prethodne predobrade. Obzirom da spomenuta količina uključuje i 877.144 tona otpada za koje nije moguće utvrditi tijek, na str.20 u drugi paragraf ubaciti će se još jedna rečenica tumačenja vezano za neevidentirani tijek otpada. Dodatno, navedena količina izvezenog otpada od 898.267 tona, obuhvaća i direktno izvezene količine i otpad nastao nakon predobrade otpada. Količine obrađenog otpada u RH po postupcima obrade R/D za pojedinu vrstu otpada dostupni su na mrežnim stranicama MINGOR u sklopu nacionalnih izvješća o podacima iz ROO (https://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/postrojenja-i-registri-2). Shodno umjesto paragrafa 2 na str.20: Sve nastale količine otpada ne obrađuju se u RH. U 2020. godini obrađivači u RH konačnim postupcima obradili su ukupno 3.605.161 tona otpada nastalog na području RH, odnosno 60% ukupnih količina. Riječ je o konačnim postupcima obrade (uglavnom recikliranje i odlaganje) iza kojih ne slijedi daljnje postupanje s otpadom. Preostale količine nastalog otpada (2.398.598 tona) obrađene su prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja u RH, odnosno pripremnim radnjama (rastavljanje, usitnjavanje, miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade u izvozu/iznosu ili su izvezene/iznesene direktno, bez prethodne predobrade. Ubacuje se paragraf sljedećeg sadržaja: Sve nastale količine otpada ne obrađuju se u RH. U 2020. godini obrađivači u RH konačnim postupcima8 obradili su ukupno 3.605.161 tona otpada nastalog na području RH, odnosno 60% ukupnih količina. Riječ je o konačnim postupcima obrade (uglavnom recikliranje i odlaganje) iza kojih ne slijedi daljnje postupanje s otpadom. Preostale količine nastalog otpada (2.398.598 tona) obrađene su prethodnim postupcima prije oporabe/zbrinjavanja u RH, odnosno pripremnim radnjama (rastavljanje, usitnjavanje, miješanje, ponovno pakiranje itd.) za konačni postupak obrade u izvozu/iznosu ili su izvezene/iznesene direktno, bez prethodne predobrade. Dio se odnosi i na neevidentirane načine postupanja s otpadom koji se procjenjuju, posebice kada je riječ o građevinom otpadu, otpadu iz rudarske industrije i komunalnom otpadu. |
| 223 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Mjera 5. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom, Tablica mjere i aktivnosti za ostvarenje Cilja 1 – Komunalni otpad u A 5.4. navedeno je "Priprema projekta i izgradnja CGO Piškornica za obradu ne više od 140.000 t MKO godišnje". Kapacitet CGO Piškornica je 70.602 t/god za MKO te isti više nije moguće povećati. Predlažemo izmjenu mjere sukladno izrađenoj dokumentaciji za CGO Piškornica. Također, sukladno ranijim traženjima, tražimo i ovdje zadržavanje obuhvata na 4 županije. | Djelomično prihvaćen | Podatak o kapacitetu je usklađen. Obuhvat CGO Piškornica određen je u Planu gospodarenja otpadom 2017-2022. (NN 3/2017, 1/2022). U poglavlju 2.4.1.5. i uz tablice gdje se navodi CGO Piškornica je dodan sljedeći tekst: “CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.” |
| 224 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.3.Postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada | Proračun kapaciteta za CGO izrađen je na temelju nečistoća od 13 % i ne predstavlja realan postotak, a za što je komentar dan u poglavlju 2.2.3.3. Prema tablici 48. Potrebni kapaciteti CGO – SCENARIJ 1 Izračunati kapacitet CGO Piškornice s obzirom na ciljeve Scenarija 1 iznosi 88.817 t godišnje. Još jednom, kao u komentaru na poglavlju 6.2. ističemo kako je kapacitet CGO Piškornica za miješani komunalni – ostatni otpad 70.602 t. te je isti planiran za obuhvat od četiri županije. Jasno je kako dodavanjem nove županije planirani CGO Piškornica nema dovoljan kapacitet za obradu otpada s tog područja Predviđeni nazivni kapacitet protumačen je pogrešno jer je, kao što je ranije navedeno godišnji kapacitet CGO Piškornica 70.602 t za miješani komunalni otpad, 28.671 t za ostatni otpad nakon sortiranja, odnosno odvojeno prikupljeni otpad, 604 t za glomazni otpad i 11.074 t za građevinski otpad. Jasno je kako građevinski otpad neće biti dio postrojenja za oporabu MKO, stoga isti ni ne bi trebao biti dio nazivnog kapaciteta. Osim toga, kapacitet od 28.671 t i 604 t, otpadaju na odvojeno prikupljene vrste otpada. Kapacitet CGO Piškornica više nije moguće mijenjati jer je isti definiran dokumentacijom o nabavi u postupku javne nabave u kojem su otvorene ponude, a i kao što vam je poznato kapacitet nije moguće mijenjati ni zbog dodijeljenih sredstava. Kako kapacitet CGO Piškornica nije dovoljan ni za SCENARIJ 1, razvidno je da nije dovoljan ni za SCENARIJ 2 za 5 županija, već tražimo da se isti zadrži, sukladno svoj dosadašnjoj dokumentaciji za CGO Piškornica, na 4 županije, Koprivničko – križevačkoj, Krapinsko – zagorskoj, Međimurskoj i Varaždinskoj. U slučaju dodavanja nove županije u obuhvat CGO Piškornica jasno je kako planirani kapacitet neće biti dovoljan za obradu svog otpada s tog područja što će vrlo vjerojatno prouzročiti probleme u radu postrojenja čiji kapacitet više nije moguće povećati, a posljedično i neispunjavanje ciljeva PGO. | Djelomično prihvaćen | Bjelovarsko-bilogorska županija je u obuhvatu CGO Piškornica i u Planu gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. (NN 3/2017 i 1/2022). U poglavlju 2.4.1.5. i uz tablice gdje se navodi CGO Piškornica je dodan sljedeći tekst: “CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.” |
| 225 | Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Poglavlje 2.4.1.5 Centri za gospodarenje otpadom U ovom poglavlju spomenuta je Odluka Vlade o koordinaciji aktivnosti vezanih uz izgradnju i opremanje centara za gospodarenjem otpadom iz svibnja 2019. godine. Međutim, u preambuli predmetne Odluke navodi se da se ista donosi na temelju Zakona o Vladi Republike Hrvatske, a u vezi s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine. Kako se u samoj Odluci izričito navodi da je vezana za PGO koji je istekao molimo za pojašnjenje znači li ova formulacija da će navedena odluka vrijediti i za novi, predmetni Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine, odnosno da će se financiranje izgradnje i nabave opreme za centre za gospodarenje otpadom ostvarivati prema udjelima 90 – 10% sukladno Odluci Vlade i u razdoblju od 2023. – 2028. godine? U Tablici 19. Popis CGO s pripadajućim JLS navedeno je da u obuhvat CGO Piškornica spadaju sve JLS s područja Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Međimurske, Varaždinske i Bjelovarsko – bilogorske županije. Kao nositelj projekta RCGO Piškornica skrećemo pažnju kako su projektno – studijska dokumentacija (Studija izvedivosti, Studija utjecaja na okoliš, Elaborati zaštite okoliša, Idejni projekt), ishođene dozvole (Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Lokacijska dozvola), Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te Dokumentacija o nabavi izrađeni na obuhvat od četiri županije, odnosno za sve JLS s područja Koprivničko – križevačke, Krapinsko – zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, a BEZ Bjelovarsko – bilogorske. Tražimo zadržavanje obuhvata sukladno ranije izrađenoj dokumentaciji na 4 županije. Promjenom obuhvata u ovako visokoj fazi provedbe projekta generiraju se mnogi provedbeni rizici što će moguće kao posljedicu imati odgodu realizacije cijelog projekta. | Djelomično prihvaćen | Odluka više nije na snazi. Tekst je ispravljen. Planom gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. (NN 3/2017 i 1/2022) je Bjelovarsko-bilogorska županija u obuhvatu CGO Piškorinica. U poglavlju 2.4.1.5. i uz tablice gdje se navodi CGO Piškornica je dodan sljedeći tekst: “CGO Piškornica će se graditi na način da su prvom fazom obuhvaćene Koprivničko-križevačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Međimurska županija i Varaždinska županija, dok će se u drugoj fazi uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija, a sukladno ciljevima za povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada.” |
| 226 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.4.Statusi projekata sanacija „crnih točaka“ | Molimo pojašnjenje zašto se lokacija bivše tvornice ferolegura Dalmacija, Dugi Rat ne nalazi među crnim točkama? Naime, ista se nalazila u Strategiji gospodarenja otpadom iz 2005. pa molimo pojašnjenje temeljem čega je maknuta osobito jer sanacija ostatne troske na lokaciji bivše tvornice do danas nije provedena, a mještani prijavljuju učestalija oboljenja. | Primljeno na znanje | Sanacija se provodi na temelju Zakona o zaštiti okoliša. |
| 227 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG | Intencija Grada Zagreba, za budući sustav gospodarenja otpadom na svom području, je da ide u smjeru osiguranja potrebne infrastrukture koje će pratiti količine otpada nastale isključivo na području Grada Zagreba. Zakonske pretpostavke dale su mogućnost zajedničke suradnje, više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave po pitanju provedbi mjera gospodarenja otpadom. U prethodnom razdoblju, Grad Zagreb je intenzivno pokušavao uspostaviti zajedničku suradnju sa više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u vezi sa provedbom mjera gospodarenja otpadom. Ta suradnja nije polučila pozitivne rezultate u smislu realizacije i poboljšanja sustava gospodarenja otpadom na području Grada Zagreba. Iz toga razloga, Grad Zagreb želi samostalno nastupiti te osigurati potrebne vlastite kapacitete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 228 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Rečenica "Također su u 2018. godini puštena u rad dva centra za gospodarenje otpadom (postrojenja za MBO) što je dodatno pridonijelo smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada." nije istinita. Prva dva izgrađena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazala su promašenost koncepta regionalnih centara. Građani u Viškovu i okolnim naseljima, zbog centra Marišćina, žive u uvjetima smanjene kvalitete zraka i povećane koncentracije štetnih čestica koje uzrokuju respiratorne probleme stanovnicima. Isti problem zbog zastarjele tehnologije imaju stanovnici koji žive u okolici centra Kaštijun u Istri, a s ovakvim prijedlogom Plana, isto čeka i mještane drugih naselja diljem RH. U ovim centrima već je stvorena velika količina zapaljive komponente koja je navodno trebala biti gorivo, a leži na odlagalištima jer to gorivo ne želi nitko zbog njegove kvalitete. Također, u samom prijedlogu Plana se ističe kako Centri ne mogu proizvesti gorivo visoko kvalitete. | Primljeno na znanje | . |
| 229 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 11.PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA UGOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 11.2.Poticajna naknada | Smatramo kako je je potrebno detaljnije opisati rezultate vezane uz poticajnu naknadu budući je ista u primjeni. Naime, smatramo kako bi trebao postojati mehanizam koji bi osigurao da se iznos prikupljen kroz ovakvu naknadu ulaže direktno za napore smanjenja miješanog komunalnog otpada, odnosno poboljšanja infrastrukture za odvojeno prikupljanje i kompostiranje. Uz to, držimo nužnim poticati što veću lokalnu samoodrživost u vidu gospodarenja otpadom gdje bi ulaganja u infrastrukturu, posebno u pogone poput kompostana, centara za ponovnu upotrebu, sortirnica i sličnog, uvelike olakšale ostvarivanje ciljeva i napora na lokalnoj razini. | Primljeno na znanje | U ovom poglavlju se samo navode ekonomski instrumenti. Vezano za ulaganja u infrastrukturu npr. kompostana i sl. objavljuju se javni pozivi za sufinanciranje izgradnje iz EU fondova. Odaziv jedinica lokalne samouprave je nezadovoljavajući. |
| 230 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Smatramo kako bi trebalo razvijati samodostatnost za recikliranje, osobito s obzirom na ciljeve zadane Direktivama EU prema kojima se očekuje značajno veći udio otpada vezan uz recikliranje u odnosu na druge vrste zbrinjavanja. | Primljeno na znanje | Plan se temelji na ispunjenju cilja povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja otpada uz uvažavanje reda prvenstva gospodarenja otpadom. |
| 231 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Smatramo kako je prvenstveno potrebno mjere usmjeriti u samodostatnost vezanu uz ponovnu upotrebu, kompostiranje i recikliranje osobito što se energetska oporaba ne može financirati iz EU sredstva, a kao što je navedeno u poglavlju 13.1. te će trošak energetske oporabe biti na račun građana, a istovremeno ugrožavajući njihovo zdravlje. | Primljeno na znanje | Mjee za ponovnu uporabu, kompotiranje i recikliranje su navedene u poglavlju 12. Energetska oporaba je određena u redu prvenstva gospodarenja otpadom i kao takva je opisana u ovom poglavlju. |
| 232 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | Ukoliko će se zakonski propisani red prvenstva uvažavat potrebno je dopuniti područja na kojima će se razvijati sustav gospodarenja komunalnim otpadom u RH: Organizirane mjere za sprječavanje nastanka otpada Obrada biotpada; Ponovna uporaba i recikliranje. | Primljeno na znanje | Nema konkretnog prijedloga. |
| 233 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Smatramo da bi se prilikom ocjene stanja trebali prvenstveno fokusirati na prioritete u gospodarenju otpadom i uspjehe povezane s istima, a ne na rezultate povezane s uspostavom centara kojima se forsira energetska oporaba kao i rezultate vezane uz sanaciju što je zadnji korak u gospodarenju otpadom. Predlažemo da se u poglavlje uvrste informacije kako nisu ostavreni ciljevi od 50% odvojenom prikupljanju do 2020. te da je upitno ispunjavanje ciljeva za recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada do 2025. te cilja za 2035. u pogledu odlagališta otpada koji su preneseni u naš Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21), a predstavljaju ciljeve iz EU direktiva. U velikom broju jedinica lokalne samouprave (JLS) nije implementirana preporučena usluga prikupljanja otpada od vrata do vrata te za istu ne postoji dostatan interes, što je dijelom posljedica visokih otkupnih cijena suhih reciklanata i niskih cijena zbrinjavanja otpada na još otvorenim odlagalištima otpada. Poseban problem predstavlja prikupljanje biootpada koji se unatoč zakonskoj obvezi ne prikuplja odvojeno i ne zbrinjava u kompostanama i drugim postrojenjima u većini JLS u RH. Nedostaje veća lokalna samoodrživost gospodarenja otpadom, odnosno ulaganja u infrastrukturu; poput kompostana, centara za ponovnu upotrebu, sortirnica i dr. koja bi uvelike olakšala ostvarivanje ciljeva i napora na lokalnoj razini. Također, tržište reciklantima je slabo regulirano te nedostatno razvijeno. Kretanje otkupnih cijena suhih reciklanata već je duže vrijeme u padu te predstavlja opterećenje za sustav gospodarenja otpadom. Smatramo da nije shodno očekivati da komunalna društva mogu plasirati odvojeno sakupljeni otpad ako im država ne omogući uvjete za to. Država mora osigurati siguran otkup i održivu infrastrukturu koja omogućuje adekvatno otpremanje i efikasnu reciklažu sekundarnih sirovina kroz sustav proširene odgovornosti proizvođača. Od 2018. g. utrošena su znatna sredstva iz EU fondova u svrhu provedbe edukativnih i informativnih aktivnosti vezanih uz gospodarenje otpadom, nabavu spremnika i komunalne opreme, međutim, postotak odvajanja i recikliranja je neznatno porastao. Smatramo kako je potrebno revidirati raspodijeljena sredstva, ukinuti financiranje JLS koje nisu ostvarile određen pomak u postizanju ciljeva te izbjegavati financiranje ad hoc projekata kao što su nabava spremnika za prikupljanje pojedine sastavnice otpada za koju ne postoji plan adekvatnog zbrinjavanja. Trend porasta količina miješanog komunalnog otpada po glavi stanovnika vidljiv je iz godine u godinu u svim lokalnim zajednicama u RH. Pri tom se ne poduzima dovoljno mjera za poticanje smanjenja nastanka otpada. | Primljeno na znanje | Navedeno je u pojedinim poglavljima Plana i propisano u Zakonu o gospodarenju otpadom. |
| 234 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | 2.4.2.4. Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada Uvjeti za odvojeno prikupljanje nisu dovoljni za uspješno postizanje recikliranja otpada. Smatramo kako bi u poglavlju trebalo istaknuti probleme koje imaju komunalna poduzeća. Komunalna društva jednostavno nemaju infrastrukture, stručne i financijske kapacitete i mogućnosti sudjelovati na tržištu sekundarnih sirovina na do sada previđeni način, a zakonske pretpostavke im to čak i onemogućavaju, odnosno otežavaju. Komunalna bi društva trebala prikupljati i sortirati otpad od korisnika. Država je ta koja bi svojim mjerama trebala osigurati poticanje oporabe i razvoj tržišta sekundarnih sirovina. Upravo zbog nerazvijene oporabe dolazi do situacija da komunalna društva postavljaju spremnike, da bi zadovoljili obvezu, a pritom ulažu vrlo male napore da potaknu korisnike na odvojeno prikupljanje jer ionako ne znaju što bi sa odvojeno prikupljenim sirovinama (primjer biootpad u Splitu gdje su kontejneri na javnim površinama financirani sredstvima EU, a preko projekta FZOEU te se pritom isti već nekoliko godina većinski koriste za miješani komunalni otpad, ne rade se nikakve edukativno-informativne aktivnosti koje bi potakle odvojeno prikupljanje biotpada te građanima pružile informacije o načinima njegove obrade). | Primljeno na znanje | Obveze JLS-a i davatelja javne usluge su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom. Financiranje davatelja javne usluge za sakupljanje reciklabilnog otpada koji se sastoji pretežio od ambalaže dodatno se uređuje u Prijedlogu pravilnika o ambalaži i ambalžnom otpadu, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. U ovom Planu u poglavlju daju se mjere za provedbu Plana koje uključuju unaprjeđenje sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i infrastrukture za recikliranje i oporabu komunalnog otpada nabavom potrebne opreme, postrojenja i informativne aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. |
| 235 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | 2.4.1.5. Centri za gospodarenje otpadom Predviđeni projekti izgradnje centra za gospodarenje otpadom ne potiču provedbu prioriteta u gospodarenju otpadom (odnosno reda prvenstva) te već godinama služe kao izgovor lokalnim strukturama vlasti za provedbu bilo kojih mjera vezanih uz smanjivanje stvaranje otpada, ponovnu uporabu, odvojeno prikupljanje i recikliranje. Fokus je usmjeren ka osnivanju centara za obradu miješanog komunalnog otpada te proizvodnju goriva iz otpada, odnosno na posljednja dva koraka u gospodarenju otpadom, (energetsku) oporabu i zbrinjavanje. Pri čemu nije jasno gdje će se gorivo iz otpada zbrinjavati. Dokaz tome je primjerice Splitsko-dalmatinska županija u kojoj se sustavno zanemaruju svi ostali koraci i prioriteti u gospodarenju otpadom poput izgradnje kompostana, sortirnica, uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama a koji su efikasni poput sustava prikupljanja otpada na kućnom pragu, poticanje provedbe mjere izbjegavanja nastajanja otpada i ponovne uporabe, iako se sve ove mjere godinama nalaze u raznim planovima gospodarenja otpadom (planovima JLS-a, Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2007. do 2015.g.) Lećevica, odnosno njene izmjene nisu usklađene s obvezama koje proizlaze iz Zakona o otpadu i direktiva EU, a posebno vezano uz procijenjene kapacitete Centra koji nisu uzeli u obzir obvezu postizanja 55%, 60%, 65% odvojenog prikupljanja mase komunalnog otpada do 2025., 2030, 2035. Kompostana u okviru Centra ima premali kapacitet (svega 9000 tona) za ukupan biootpad u županiji. Odvajanjem korisnih komponenti iz već miješanog komunalnog otpada ne može se postići dovoljna kvaliteta odvojene frakcije, a koja će imati veću vrijednost na tržištu. Također je bitno istaknuti da je za GIO potrebno pronaći interes na tržištu. Jedna od opcija je korištenje ovog goriva u cementarama, međutim, dosadašnja istraživanja su dokazala izrazito nepovoljan utjecaj na zdravlje stanovništva koje živi u okruženju cementara koje koriste GIO. Nadalje, naplata obrade otpada u Centru za gospodarenje otpadom vršiti će se prema količini dostavljenog miješanog komunalnog otpada. Time je obrada otpada višestruko skuplja nego što je to slučaj danas kada se u većini gradova i općina u RH otpad samo odlaže na neusklađenim odlagalištima. Stoga građane općina i gradova koji će proizvoditi velike količine miješanog komunalnog otpada očekuje višestruko povećanje troškova njegove obrade i zbrinjavanja radi čega je u interesu svake općine smanjiti količinu otpada koja će se obrađivati u Centru, odnosno Planom gospodarenja otpadom staviti prioritete na već spomenute mjere sprječavanja nastanka otpada, njegova odvojenog prikupljanja i recikliranja. Istovremeno treba potaknuti sustav recikliranja, a što se godinama ne čini. | Primljeno na znanje | . |
| 236 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | 2.2.3.2. Smatramo kako tekst: Slijedom svega navedenoga potrebna su dodatna značajna ulaganja u informativno – obrazovne aktivnosti usmjerene na poticanje odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge te u razvoj sustava odvojenog prikupljanja na kućnom pragu, izgradnju i opremanje dodatnih reciklažnih dvorišta i nabave opreme i vozila za prijevoz otpada uključujući i plovila. Naime, s obzirom na rezultate prikupljanja otpada na kućnom pragu u odnosu na spremnike na javnim površinama smatramo kako bi uvođenje sustava od vrata do vrata trebao biti prioritet u ovom planu. Naime, sustav prikupljanja otpada na kućnom pragu omogućava kontrolu nastanka otpada i njegovog primjerenog zbrinjavanja i recikliranja, osigurava kvalitetu odvojeno prikupljenog otpada, potiče domaćinstva na pravilno i redovito odvajanje otpada te smanjenje nastanka otpada općenito, kao i smanjenje količine otpada na odlagalištima. Ovaj način prikupljanja otpada pokazao se u mnogim gradovima iznimno uspješnim u osiguravanju visokog postotka kvalitetno odvojenih različitih vrata otpada iz kućanstava; papira, plastike, stakla, biootpada i dr. (primjerice grad Treviso s 85% odvojeno prikupljenog otpada ili općina Ponte nelle Alpi s 91,3%). Prednosti takvog načina prikupljanja otpada su visoki stupanj uključenosti građana i odgovornost građana za pravilno odlaganje otpada, kao i brzina prikupljanja te moguća kontrola kvalitete. Prilagođavanje korisnika na uslugu u odnosu na udaljenost od spremnika je izvrsna jer se otpad odlaže ispred samog kućanstva. Mogućnost nepropisnog odlaganja je niska jer je kontrola prikupljenih materijala trenutačna. Koliko je loš sustav odvojenog prikupljanja otpada putem spremnika na javnim površinama pokazuje i primjer grada Splita koji već godinama uvodi tzv. zelene otoke dok se stopa odvojenog prikupljanja otpada ne povećava. | Primljeno na znanje | Nije jasna primjedba, što se želi s navedenom rečenicom. |
| 237 | Udruga gradova u RH | 15.PROGRAM SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 15.1. Uvod | Uz dio gdje se navodi "Posebno područje zanimanja se odnosi na dizajn proizvoda kao i razvoj međusektorske suradnje i djelovanja." - Često se podcjenjuje, a lakše je intervenirati (i postići rezultate) u to, nego u promjenu ponašanja potrošača (pogotovo ukoliko se radi o siromašnom društvu u kojem cijena igra najvažniju ulogu). | Primljeno na znanje | . |
| 238 | Udruga gradova u RH | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.6.Mjere za unaprjeđenje nadzora nad gospodarenjem otpadom | Uz dio gdje se navodi "Mjera i aktivnosti definirane u ovom podpoglavlju usmjerene su na ostvarenje Cilja 13. - Unaprijediti nadzor nad gospodarenjem otpadom, kroz osiguranje izobrazbe relevantnih dionika u području nadzora gospodarenja otpadom." - Ove edukacije ne smiju biti zasnovane samo na teorijskim osnovama, nego osmišljene kao radionice za komunalne redare na kojima će timski detaljno rješavati stvarne probleme iz života. | Primljeno na znanje | . |
| 239 | Udruga gradova u RH | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Uz mjeru 2. Jačanje svijesti, informiranja i edukacije o gospodarenju otpadom i proizvodima, gdje se navodi "...a posebice obzirom na svoje specifičnosti, vezano za jačanje kružnog gospodarenja otpadom na otocima." - Isti problem ima i obala. Poseban problem predstavljaju kuće s apartmanima za iznajmljivanje čiji vlasnici nisu dostupni i lokalni nivo ne može uopće doći do njih, a još manje ih educirati. | Primljeno na znanje | . |
| 240 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Uz dio "Tako se gospodarenje miješanim komunalnim otpadom nalazi dominantno na zadnja tri stupa reda prvenstva gospodarenja otpadom: • Recikliranje (izdvajanja i priprema za ponovnu uporabu i recikliranje iskoristivih frakcija otpada), • drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i • zbrinjavanje otpada (spaljivanje, odlaganje i dr.)...." - Postavlja nam se pitanje hoće li se iz MKO i na lokalnom nivou (davatelj javne usluge) dodatno izdvajati korisne frakcije sadržane u njemu? Smije li se MKO sortirati? Iz ovoga se može tako zaključiti. | Primljeno na znanje | Red prvenstva gospodarenja otpadom i obveze odvojenog sakupljanja otpada propisane su u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 241 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Uz sliku 45. Broj reciklažnih dvorišta evidentiranih do kolovoza 2022. godine - Ovo samo po sebi neće riješiti problem. Turistička sezona je razdoblje vrlo intenzivnog rada u kojem građani i gospodarstvenici o otpadu razmišljaju samo rubno, dok ga ne izbace van iz svojih objekata. Onda očekuju da ga davatelj javne usluge sakupi u roku odmah, jer inače generira komunalni nered. Bez povećanih ovlasti komunalnog redarstva (represija u funkciji edukacije i prevencije) broj reciklažnih dvorišta nije od presudnog značaja. | Primljeno na znanje | Ovlasti komunalnih redara su propisane u Zakonu o gospodarenju otpadom. |
| 242 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Uz slike 43. i 44. - U suradnji s lokalnim i regionalnim subjektima treba uspostaviti ekonomski održivi sustav (win - win za sve njegove sastavnice) u kojem bi domaći otpad (tretirano drvo i sl.) zamijenio uvozni. Nađimo način i za rješavanje kvalitete goriva iz otpada s naših centara. | Primljeno na znanje | . |
| 243 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.7. Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest - nužno je redefinirati ovlasti komunalnih redara u ZGO (čl.136.st.5.). Treba uspostaviti sustav nadzora gradilišta na lokalnom nivou (ovlasti komunalnih redara prilagoditi tome), jer lokalno - azbestni krovovi najčešće završe na divljim deponijama. | Primljeno na znanje | Ovlasti komunalnih redara obuhvaćaju navedeno. |
| 244 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.3. Otpadne gume - "...Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15, 57/20) kojom su smanjene naknade koje proizvođači i uvoznici guma odnosno vozila s gumama plaćaju u FZOEU te su se povećale naknade koje FZOEU plaća sakupljačima za gospodarenje otpadnim gumama." - Ukoliko proizvođači plaćaju manje naknade, a sakupljači dobivaju veće naknade, tko plaća razliku? | Primljeno na znanje | Nije tema ovog poglavlja. |
| 245 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | Uz sliku 19. Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine - Zašto se kuhinjski otpad iz ugostiteljstva ne bi mogao kompostirati na komunalnim kompostanama i uračunavati u odvojeno sakupljeni biootpad u okviru javne usluge, ukoliko ga davatelji javne usluge sakupljaju? Ugostitelji su ga sada dužni predavati ovlaštenim sakupljačima koji im naplaćuju ekonomsku cijenu, višestruko veću od varijabilnog dijela cijene javne usluge. Iz tih razloga ugostitelji su više motivirani miješati kuhinjski otpad u miješani komunalni otpad, nego ga odvajati i legalno zbrinjavati. Dapače, komunalni redari nad ugostiteljima po ZGO nemaju ovlasti u ovom dijelu. | Primljeno na znanje | Ovisno o sastavu biootpada, ukoliko sadrži ostatke mesa i slično nije prikladan za kompostiranje. Ukoliko je biootpad svojim sastavom prihvatljiv za kompostiranje nije zabranjeno. Zakonom o gospodarenju otpadom propisane su nadležnosti komunalnih redara i inspektora zaštite okoliša. |
| 246 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.3.4. Biorazgradivi komunalni otpad - Ukoliko Kaštijun i Marišćina pomažu državi u ostvarenju cilja manjeg odlaganja biootpada, ovo bi trebalo vrednovati i JLS-ovima koje na centre odvoze MKO u čijem je sastavu biootpad (i plaćaju obradu daleko skuplje nego što košta deponiranje). Uz sliku 22. Postupanje s muljem iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u 2021. godini - Energetska oporaba mulja unutar Republike Hrvatske? | Primljeno na znanje | Zakonom o gospodarenju otpadom je propisana obveza JLS-ovima odvojenog sakupljanja biootpada i njegove obrade koja ne uključuje CGO. Vezano za sliku 22. tijekom 2021. godine evidentirana je energetska oporaba mulja u RH. |
| 247 | Udruga gradova u RH | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | 2.2.3.2. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada - također se ne priznaje u izračunu poticajne naknade. Uz dio gdje se navodi "ukupna stopa odvojenog sakupljanja za RH u 2021. iznosila 43 %, dok je stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge iznosila tek 23 %." - I ovo ukazuje na nesrazmjerno opterećenje JLS poticajnom naknadom - u osnovi se sav otpad skupi na području pojedine JLS, a njima se to ne priznaje (ide u korist države). | Primljeno na znanje | Poticajna naknada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). |
| 248 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG | Vezano 2.2.2. Opasni otpad, uz tablicu 5. Količine opasnog otpada obrađene konačnim postupcima u RH u 2020. godini, po vrsti otpada, pod "Ostaci od sortiranja - sekundarni otpad" - navodi se podatak koji uistinu iznenađuje. Nije li ostatak od sortiranja nešto što faktički završi na deponijama? | Primljeno na znanje | Korišteni su službeni podaci. |
| 249 | Udruga gradova u RH | PRIJEDLOG | U dostupnom materijalu Prijedloga PGO slike nisu vidljive. | Primljeno na znanje | Slike su vidljive pod "Ostali dokumenti" |
| 250 | Eko Reciklažni Park d.o.o. | PRIJEDLOG | Predlažemo da se u Prijedlog plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine (dalje u tekstu: Prijedlog), u dijelu procjena i planova oko nove infrastrukture za gospodarenje otpadom, odnosno potrebnih kapaciteta novih pogona uključe i aktualni projekti privatnih investitora koji su značajnijoj fazi razvoja. Naime, za utvrđivanje realnog stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj te projekcija razvoja sustava gospodarenja otpadom, nužno je uzeti u obzir sve postojeće projekte. Projekti u razvoju svojim kapacitetima znatno će doprinijeti ostvarenju propisanih ciljeva gospodarenja otpadom, a analogno tome neupitan je i pozitivan utjecaj na potrebne kapacitete novih građevina i postrojenja te nužne investicije i druga financijska sredstava potrebna za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom. Uvažavajući navedeno, ovim putem iznosimo osnovne informacije oko projekta Eko reci park na području Industrijsko-logističke zone Grada Kutine te predlažemo da se isti uvrsti u Prijedlog: Investitor planiranog zahvata je tvrtka Eko reciklažni park d.o.o. sa sjedištem u Vukovaru. Projekt Eko reci park (dalje u tekstu: ERP) raspolaže s potvrdom o usklađenosti zahvata s prostorno planskom dokumentacijom te rješenjem o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Društvo je također 21. ožujka 2023. godine ishodilo lokacijsku dozvolu za navedeni projekt. ERP je trenutno u procesu izrade glavnog projekta, ishođenja građevinske dozvole, te tendera za izvođača radova. ERP će se sastojati od nekoliko osnovnih funkcionalno-tehnoloških cjelina: 1) tehnološke jedinice za sortiranje miješane otpadne plastike: Osnovni cilj ovog dijela postrojenja je omogućiti odvajanje: • otpadne plastike za daljnje recikliranje unutar Eko Reciklažnog Parka (PE-LD, PE-HD, PP) • otpadne plastike i metala za daljnje recikliranje izvan Eko Reciklažnog Parka (PET, metali) • nereciklabilog otpada pogodnog za proizvodnju goriva iz otpada koje će se energetski oporabljivati u kogeneracijskom postrojenju Namjena ove tehnološke jedinice je gospodarenje otpadom i to postupkom R 3 i R 4. Ulazni kapacitet sortirnice je 100.000 t/god. 2) tehnološke jedinice za proizvodnju plastičnih reciklata (reciklažu otpadne plastike): U ovom djelu ERP-a se otpadna plastika, prethodno izdvojena u sortirnici (PE-LD, PE-HD i PP), pretvara u sekundarnu sirovinu – plastične granule koje su proizvod standardizirane kvalitete na međunarodnom tržištu. Takve plastične granule se potom planiraju plasirati na hrvatsko ili međunarodno tržište budući da se koriste za zamjenu primarne sirovine za proizvodnju plastičnih proizvoda. Namjena tehnološke jedinice za reciklažu je gospodarenje otpadom postupkom R 3. Ulazni kapacitet postrojenje za proizvodnju plastičnih reciklata je 50.000 t/god. 3) tehnološke jedinice za energetsku oporabu otpada/kogeneracijskog postrojenja: U kogeneracijskom postrojenju moći će se proizvesti 9,9 MW električne ili 40 MW toplinske energije. Kao gorivo za rad kogeneracijskog postrojenja planirano je korištenje nereciklabilnog dijela iz sortirnice, goriva iz otpada te muljeva s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Većinski udio energije sadržane u gorivu potrebnom za rad kogeneracijskog postrojenja dobivat će se unutar ERP-a (nereciklabilni dio otpada iz sortirnice i muljevi iz procesa reciklaže) dok će se manjinski udio energije dobivati korištenjem goriva nastalih izvan ERP-a (goriva iz otpada i muljeva s UPOV-a). Energija proizvedena u kogeneracijskom postrojenju koristit će se za rad samog ERP-a te će se višak isporučivati u električnu mrežu. Kapacitet kogeneracijskog postrojenja je 130.000 t/g što predstavlja prosječnu operativnu vrijednost (ulazne količine) za kogeneracijsko postrojenje. Namjena ove tehnološke jedinice je gospodarenje otpadom postupkom R 1. | Primljeno na znanje | Izdavanjem dozvole za gospodarenje otpadom za navedeno postrojenje uzeti će se u obzir raspoloživi kapaciteti. |
| 251 | Brodsko-posavska županija | PRIJEDLOG | BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA Predlaže se detaljnije i jasnije definirati obaveze koje se nameću JP(R)S za realizaciju planiranih mjera Plana, kako bi se ugradile prilikom izrade u županijske PGO. U značajnom broju mjera se navodi JP(R)S kao sunositelj u provedbi planiranih aktivnosti, ali bez jasno definiranih obaveza i odgovornosti. Procijenjena financijska sredstva potrebna za provedbu mjera Plana, nadilaze mogućnosti proračuna JP(R)S, kao i JLS, te je nužno točno naznačiti druge izvore iz kojih će se osigurati financijskih sredstava za realizaciju istih. Predlaže se jasnije definirati način i realnu mogućnost ostvarenja ciljeva koji su zadani europskim direktivama. | Primljeno na znanje | Obveze JLS i JP (R)S su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom. Mogući izvori financiranja su određeni u poglavlju 13.1. |
| 252 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Vezano na: "Postojeći objekti na kojima je moguće planirati izgradnju (nadogradnja) postrojenja za energetsku oporabu otpada nastalog na teritoriju RH su :" - U prostoru južne industrijske zone Sisak – jug, na svojoj lokaciji površine 100 000 m2, opremljenoj industrijskom infrastrukturom i proizvodnim halama od 12 000 m2, C.I.O.S. grupacija, sukladno važećoj građevinskoj dozvoli iz 2017. za izgradnju kogeneracijskog postrojenja i njezinim izmjenama i dopunama, rekonstrukcijom građevina i proizvodnih hala ljevaonice čelika, investira u izgradnju visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije iz neopasnog otpada i biomase postupkom oporabe R1. Energetsko (WtE) postrojenje, čiji su produkti električna i toplinska energija, predstavlja završnu fazu obrade nereciklabilnog otpada koji nije pogodan za daljnju materijalnu oporabu i recikliranje, ali ima energetski potencijal predobrađen u reciklažnim centrima C.I.O.S. grupacije. Količinu ulaznog materijala (goriva iz otpada) za potrebe energetskog postrojenja u cijelosti osiguravaju članice Grupacije. Energetsko postrojenje SINERGIJA projektirano je sukladno EU direktivama i referentnim dokumentima Europske unije. Izrađivač Basic engineeringa je Montanuniversität Leoben, Austrija. | Primljeno na znanje | . |
| 253 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Vezano na: "Stoga je zbog postavljenih ciljeva potrebno planirati i izgraditi postrojenja za energetsku oporabu otpada. " -pPodržavamo navedeno i smatramo da se isto mora istaknuti u više poglavlja ovog plana jer bez istoga neće biti moguće ispuniti propisane ciljeve. | Primljeno na znanje | . |
| 254 | BRANIMIR RADELJIĆ | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.1.Osnove i pretpostavke za uspostavu i razvoj sustava oporabe i zbrinjavanja mKO-a | U dijelu: "Promatrajući stope promjene odvojenog prikupljanja u periodu od 2017.-2021. te u periodu od 2022. do 2028. jasno je da se najveća ulaganja moraju dogoditi u sustavu odvojenog prikupljanja i obrade biootpada i plastike a čija stopa odvajanja bi u promatranom periodu trebala rasti za prosječno 21% odnosno 22%. " - Koja su to planirana ulaganja? | Primljeno na znanje | Određeno je u mjerama u poglavlju 12. |
| 255 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Vezano na: "S obzirom da je u istoj godini u postrojenjima za obradu mKO-a obrađeno oko 145.000 t mKO-a, vidljivo je da je više od 85% mKO odloženo na odlagališta bez prethodne obrade te isto ukazuje na nužnost uspostave sustava i kontrole sustava obrade, oporabe i zbrinjavanja mKO-a (materijalna i energetska oporaba odnosno obrada mKO-a prije odlaganja) i to već tijekom ovog planskog razdoblje" - Uvođenjem naknade za odlaganje stvorili bi se uvjeti za promjenu sustava odlaganja MKO, također je potrebno navesti koje mjere će se provesti radi uspostave sustava obrade. Sve što se u ovom poglavlju navodi je imaginarno i nejasno. Kako će se razviti sustav materijalne i energetske oporbe? | Primljeno na znanje | Mjere iz ovog Plana imaju cilj smanjiti odalganje otpada i povećati recikliranje otpada što uključuje i obradu otpada. Naknada je odlaganje otpada je propisana u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) i u mjeri 4. ovog Plana. |
| 256 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva | Vezano na : "Potrebno je usmjeravati/poticati gospodarenje otpadom kao gospodarsku i tržišnu djelatnost prema maksimalnom iskorištavanju vrijednih frakcija otpada koja se mora obavljati uz očuvanje zdravlja ljudi, primjenu načela zaštite okoliša i ciljeva kružnog gospodarstva koje stavlja naglasak na iskorištavanje nacionalnih resursa uz primjenu najviših standarda zaštite okoliša (primjena najboljih raspoloživih tehnologija i praksi prihvaćenih i propisanih odgovarajućim dokumentima na razini EU). " - Ovim PGO RH potrebno je ukazati na značaj gospodarenja otpadom kao gospodarske i tržišne djelatnosti i aktivnostima na razvoju istoga. | Primljeno na znanje | Ovim Planom se donose mjere koje imaju cilj povećati recikliranje otpada i smanjiti odlaganje otpada radi primjene kružnog gospodarstva u gospodarenju otpadom. |
| 257 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Vezano na: "Obzirom na uspostavu sustava vodoopskrbe i odvodnje, uključujući i stavljanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih komunalnih voda a što rezultira sve većom proizvodnjom mulja iz uređaja za obradu komunalnih otpadnih voda, potrebno je jačanje sustava za materijalnu i energetsku oporabu ove vrste otpada." -Ovaj PGO ne navodi kako će se jačati sustav. Da li će se sufinancirati izgradnja postrojenja za obradu ovog otpada privatnom sektoru. | Primljeno na znanje | Obrađeno u poglavlju 5.3. |
| 258 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.7.Posebne kategorije otpada | 2.2.7.3. Otpadne gume. Na dijelu: " Odluka o izmjenama naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama (NN 40/15, 57/20) kojom su smanjene naknade koje proizvođači i uvoznici guma odnosno vozila s gumama plaćaju u FZOEU te su se povećale naknade koje FZOEU plaća sakupljačima za gospodarenje otpadnim gumama. " Nejasno da li je odluka u 2022. godine doprinijela povećanju učinkovitosti sustava i ispunjenju ciljeva. | Primljeno na znanje | U tekstu se navodi da je Odluka doprinjela. |
| 259 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.4.Biootpad | Slika 19. Količine nastalog biootpada i udio odvojenog sakupljanja u razdoblju od 2017. do 2021. godine . Dio "20% nastalog biootpada" - ovaj podatak smatramo pokazateljem loših i neučinkovitik aktvnosti te ovim PGO RH treba detaljizirati aktivnsoti na poboljšanju oporabe biootpada. | Primljeno na znanje | . |
| 260 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.3.Komunalni otpad | Slika 16. Procijenjene stope oporabe komunalnog otpada po županijama u 2021. Na temelju kojeg propisa se MKO izvozi izvan EU. Odnosno nije jasno zašto RH krši propise i ugovore koje je potpisala s obzirom na izvoz neopasnog otpada radi odlaganja izvan EU, a što nije dopušteno niti jednim aktom odnoso strogo je zabranjeno EU Uredbom o prekograničnom prometu. | Primljeno na znanje | Podaci se odnose na 2021. godinu. |
| 261 | BRANIMIR RADELJIĆ | 2.2.Porijeklo, sastav, kategorije i vrste otpada, 2.2.1.Ukupne količine otpada u RH | U Tablici 3. Postupanje s ukupnim količinama nastalog otpada u razdoblju od 2016. do 2020. godine prema postupcima obrade (uključene i količine izvezene/iznesene na obradu izvan granica RH) vezano uz stavku " Predobrada prije konačnog postupanja s otpadom " pripremni postupci (D8,D9, D11, D13, D15, R12 i R13) se prema pripučniku EU za statističke podatke o otpadu isključuju iz obveze prijavljivanja. Odnosno radi se o predobradi koja prema priručniku ne mijenja fiziklanu ili kemijsku prirodu otpada te se taj otpad ne smatra obrađenim nitit se isti prikazuje u postupku izvješćivanja. | Primljeno na znanje | Navedeni otpad se ne prikazuje u postupku izvješćivanja prema EK sukladno Uredbi (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2002. o statističkim podacima o otpadu (SL L 332, 9.12.2002), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 849/2010 od 27. rujna 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o otpadu (SL L 253, 27. 9. 2010.), no radi cjelovitog pregleda postupanja s ukupno nastalim količinama u PGO je izrađen cjeloviti prikaz. |
| 262 | BRANIMIR RADELJIĆ | PRIJEDLOG | U objavljenom prijedlogu PGO RH, u dijelu Uvoda "Popis slika", ne može se izvršiti uvid u taksativno nabrojane slike. | Primljeno na znanje | Slike su vidljive pod "Ostali dokumenti". |
| 263 | Vetropack Straža | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.3.Postrojenja za oporabu i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada | Ovim planom je predviđeno određeno povećanje količine ambalaže koja se mora odvojeno prikupiti dok je za ostatak predviđeno da će se izdvajati iz miješanog komunalnog otpada u centrima za gospodarenje otpadom. Da bi se staklena ambalaža mogla oporabiti, mora zadovoljavati određenu kvalitetu tj. u ambalaži ne smije biti primjesa keramike, porculana i kamenja. Slijedom dosadašnjeg iskustva ambalaža, koja će se izdvajati iz već pomiješanog komunalnog otpada, neće zadovoljavati kvalitetom za materijalnu oporabu. Stoga smatramo da se ovim planom moraju predvidjeti akcije kako bi se sva staklena ambalaža odvojeno prikupljala jer se u protivnom neće postići zadani ciljevi. S obzirom na to da je otpadna staklena ambalaža skupljena u sustavu povratne naknade najbolje kvalitete, njezina je vrijednost veća od one skupljane kroz komunalnu mrežu i zelene otoke. Značajan doprinos povećanju količine i kvalitete sakupljene otpadna staklene ambalaže bio bi iskorak kada bi se sva staklena ambalaža (za hranu i pića) uključila u sustav povratne naknade. Osim toga, svakako se mora provesti edukacija stanovništva o važnosti odvojenog prikupljanja otpada kao i kontrola odvajanja otpada na kućnom pragu. | Primljeno na znanje | Povratna naknada je određena Zakonom o gospodarenju otpadom te Pravilnikom i Uredbom kojom se uređuje područje gospodarenja ambalažom i otpadnom ambalažom. Edukacija je određena u mjeri 2. |
| 264 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG | Ovaj prijedlog je nemušti pokušaj pokrivanja i prikrivanja dosadašnjih dugogodišnjih kapitalnih promašaja u vezi s uvođenje koncepta MBO centara gospodarenja otpadom zacrtanog prije ravno 18 godina. Koncept je već tada bio zastario zapadno i sjeverno od nas, bio je i tada tehnološki neprimjeren za naše prilike, te u suštini potencira ostanak koncepta smetlišta iz 19. stoljeća na prijevaran način (jer pokušava podmetnuti tezu da se otpad "obrađuje", a zapravo on ostaje u gotovo istom stanju u kakvom je došao u centar). Taj stari koncept prema kojem mi i dalje gradimo MBO centre za gospodarenje otpadom trošeći enorman javni novac i za same investicije u njih i u neuspješna "band-aid" rješenja obzirom na probleme s njihovim pogonom je u proteklih 18 godina dodatno postao nezakonit jer je Republika Hrvatska ulaskom u EU postala obveznik i Direktive o otpadu iz 1999. i Direktive o gosodarnju otpadom i obvezna je slijediti sve europske strategije i politike koje su pogotovo zadnjih godina postrožile uvjete vezena na biorazgradivi otpad i miješani otpad i koje usmjeravaju u sustav kružnog gospodarstva. Visokodinamičan sustav proizvodnje otpada su u proteklih 18 godina bitno promijenio jer je Republika Hrvatska s globalizacijom dobila na brigu ogromne količine ambalaže o kojoj je trebala voditi računa na način da donosi politike koje će istu smanjiti na izvoru, kao što su to činile i druge zemlje. Republika Hrvatska međutim slijepo slijedi davno zacrtan prevaziđen i nezakonit koncept koji krši sva načela gospodarenja otpadom - od načela blizine, onečišćivač plaća, načelo samodostatnosti i načelo sljedivosti. Tako je već stvorena velika količina zapaljive komponente koja je navodno trebala biti gorivo, a leži na odlagalištima jer to gorivo ne želi nitko zbog njegove kvalitete. Odvajanje biootpada i njegovo korištenje kao vrijednog resursa, a koje bi smanjilo opterećivanje centara količinom otpada je sustavno spriječavano od strane lobista ovog skupog zastarjelog sustava, pa u Republici Hrvatskoj imamo tek nekoliko showcase slučajeva u manjim sredinama gdje se postupa ekološki prihvatljivo i održivo. Stanovništvo koje živi uz nova primitivna smetlišta u centrima za gospodarenje otpadom je stravično ugroženo otrovnim emisijama u zrak, smradom, ispuštanjem u tlo i vode. Naime ta smetlišta nisu ni blizu tehnološki riješena kao što su bili deponiji koje je država postepeno zatvarala i zatvara, a na kojem poslu su potrošena ogromna financijska sredstva. Ovaj dokument u svim svojim dijelovima, ali vrlo nespretno, zagovara spaljivanje i to u postrojenjima koja niti su predvišena za otpad (energane, termoelektrane, cementare) niti imaju niti mogu imati primjerenu zaštitu od nusproizvoda spaljivanja koje čine neke od najotrovnijih poznatih plinova. Nevjerojatna je činjenica da Prijedlog plana gospodarenja otpadom sada, 2023. godine, zagovara reviziju hijerarhije gospodarenja otpadom forsirajući energetsku oporabu koja se nalazi pri samom dnu koju se može i mora dokidati. Predlagatelj k tome kao dodatni argument za spaljivanje navodi otpadhi mulj iz uređaja otpadih voda, što predstavlja podržavanje još jednog tehnološki nedornedorživog nživog centraliziranog koncepta, onog s otpadnim vodama, te uništavanje resursa uz emisije štetnih tvari. Ovakav plan treba povući iz procedure i radikalno ga revidirati. On pogoduje određenim skupinama i ugrožava građane u smislu njihovog standarda i zdravlja. Više o svemu pročitati u radu https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0959652620305424 koji se uvelike citira. | Primljeno na znanje | . |
| 265 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 12.MJERE ZA PROVEDBU PLANA, 12.1.Mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i smanjenja odlaganja na odlagališta otpada | Tekst u nastavku je kontradiktoran i neuvjerljiv obzirom na stanje sa centrima za gospodarenje otpadom. Niti su oni učinkovit sustav, niti se uzimala u obzir najbolja dostupna tehnologija (jer je ona već predodređena prije više godina) niti se pitanje centara uopće raspravlja u javnosti jer je loša odluka o njihovom uvođenju i tehnologiji koju koriste jednostrana. Lokalne zajednice trpe štetu zbog narušavanja zdravlja uslijed opasnih emisija u zrak, smrada, onečišćenja tla, onečišćenja podzemnih voda, zbog pada vrijednosti nekretnina, okupiranja novih površina, transporta otpada kroz naselja itd. "Učinkovit sustav gospodarenja otpadom zahtijeva odgovarajuću obradu miješanog komunalnog otpada preostalog nakon izdvajanja korisnih frakcija u razmjerima dovoljnim za dostizanje ciljeva pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje. Mjera će direktno doprinijeti dostizanju ciljeva za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada i ukupnog komunalnog otpada. Ovom mjerom predviđa se izgradnja još osam centara za gospodarenje otpadom (CGO). U obzir će se uzimati najbolja dostupna tehnologija koja je ekonomski i ekološki učinkovita, te koja će se u budućnosti moći prilagoditi obradi odvojeno sakupljenih frakcija otpada, uključujući i biootpada otpada, kako bi se povećala stopa recikliranja komunalnog otpada. Razvoj CGO-a uključivati će blisku i transparentnu suradnju između nadležnih institucija na svim razinama (nacionalna, regionalna i lokalna) i zainteresirane javnosti. Voditi će se računa o komunikacijskom aspektu s građanima. Građane će se pravovremeno i jasno informirati i upoznati sa svim aspektima planiranih projekata (planirani kapacitet i tehnologija, investicijski i operativni troškovi, kako će se realizacija projekta odraziti na cijenu komunalne usluge, postoje li mogući utjecaji na okoliš i javno zdravlje te koje su mjere prevencije i ublažavanja predviđene itd.)." | Primljeno na znanje | . |
| 266 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.6.Procjena potrebnih ulaganja u izgradnju postrojenja za energetsku oporabu otpada | U slučaju odvojenog skupljanja i obrade biootpada, ukidanja MBO centara i poticanja višekratne ambalaže, ulaganja u postrojenja energetske oporabe postaju nepotrebna, a time i promišljanje scenarija. | Primljeno na znanje | . |
| 267 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 9.Procjena nužnih investicija i drugih financijskih sredstava za razvoj i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, 9.5.Procjena troškova izgradnje centara za gospodarenje otpadom | Ulaganje u MBO centre za gospodarenje otpadom je nepotrebno jer su se pokazali promašajem. Sredstva treba usmjeriti u zatvaranje i saniranje postojećih centara, za razvoj sustava materijalne oporabe, te za razvoj sustava ambalaže za višekratno korištenje. | Primljeno na znanje | . |
| 268 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 8.2.Način određivanja potrebnih kapaciteta novih pogona za oporabu ili zbrinjavanje otpada, 8.2.2.Postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada | Veći kapaciteti postrojenja za oporabu odvojeno prikupljenog biootpada smanjuju potrebe za spaljivanjem, a obzirom da prvonavedeno spada u vrh hijerarhije otpada, a drugonavedeno na dno, prevenstvo treba dati odvojenom prikupljanju i korištenju biootopada kao vrijednog resrusa. | Primljeno na znanje | . |
| 269 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG , 7.OPORABA I/ILI ZBRINJAVANJE MULJA S UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE KOMUNALNIH OTPADNIH VODA | Koristiti argument velikih količina nepotrebno nastalog mulja za uvođenje spaljivanja otpada je nemušto. Građane i javne financije se opterećuje skupim, neučinkovitim i resursno štetnim sustavima otpadnih voda i krutog otpada, umjesto da se promijeni održiv koncept za otpadne vode i kruti otpad, u kojima bi se resursi koristili učinkovito na način da se postigne njihovo kruženje. | Primljeno na znanje | . |
| 270 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.4.Energetska oporaba otpada | Uvođenje zadnje razine hierarhije otpada za neprimjereno velike količine otpada je istovremeno priznanje da je dosadašnji sustav sa centrima za gospodarenje otpadom za miješani komunalni otpad potpuno promašen i i blamaža za predlagatelja nacionalnog sustava gospodarenja otpadom u 21. stoljeću. Naime, potpuno je protivno načelima gospodarenja otpadom, hijerarhiji otpada, resursnoj učinkovitosti, kružnom gospodarstvu, očuvanju okoliša, zdavlja odnosno dobrobiti ljudi, te je štetno za javne financije i ekonomske interese građana. Isto tako nije vidljivo da je forsiranju spalionica/energana prethodilo bilo kakvo razmatranje njihove štetnosti. | Primljeno na znanje | . |
| 271 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 6.Procjena nužnosti zatvaranja postojeće i uspostave nove infrastrukture za zbrinjavanje i oporabu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, 6.2.Uspostava Centara za gospodarenje otpadom (CGO) | Neprimjereno širok, konfuzan i kontradiktoran opis centara za gospodarenje otpadom koji ne može opravdati namjeravani nastavak neodvajanja tokova otpada i spaljivanje otpada odnosno resursa. Točka 6.2 kako je sročena nije primjerena sadašnjem vremenu. | Primljeno na znanje | . |
| 272 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG , 3.Ocjena stanja gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj | Tvrdnju "U prethodnom programskom razdoblju postignuti su značajni pomaci na razvoju sustava gospodarenja otpadom. Nastavljen je proces uspostave centara za gospodarenje otpadom ..." nije točna. Niti su postignuti značajni pomaci, niti su centri za gospodarenje otpadom mogli doprinijeti bilo kakvim pomacima na bolje. Štoviše, centri su unazadili sustav odnosno spriječili svaki pomak u pozitivnom smislu jer su se utrošila ogromna sredstva i izgubilo dragocjeno vrijeme u forsiranje lošeg sustava postupanja s otpadom. | Primljeno na znanje | . |
| 273 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 2.4.Postojeće građevine, uređaji i sustavi za gospodarenje otpadom, 2.4.1.Građevine i uređaji za gospodarenja otpadom | Definicija u 2.4.1.5 "Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada" nije istinita. Centri za gospodarenje otpadom su isključivo odlagališta neobrađenog otpada. | Primljeno na znanje | . |
| 274 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | PRIJEDLOG , 1.Uvod | Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo i njegove ciljeve ne treba u uvodu niti spominjati jer je predloženi PGO u potpunoj suprotnosti s tim dokumentom - nema sprječavanja nastanka otpada, ne potiče se recikliranje, nema nikakave tendencije smanjenja odlaganja otpada, štoviše. Isporuka u centre gospodarenja otpadom nije ništa drugo nego odlaganje i to na manje sofisticiran način nego je to bio slučaj sa odlagalištima koje se postepeno "sanira". | Primljeno na znanje | . |
| 275 | Mia Knezović | PRIJEDLOG | Poštovani, iz priloženog prijedloga plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. smatram kako je nedostatak edukacije ljudi o dijeljenju otpada najveći problem u priloženom planu, te bi se trebalo nešto učiniti po tom pitanju. Trebale bi se uvesti veće kazne za nepoštivanje razvrstavanja otpada. Lijep pozdrav, Mia Knezović | Primljeno na znanje | Edukacija i informiranje se navode u mjeri 2. Nadležnost za nadzor i kaznene odredbe su u Zakonu o gospodarenju otpadom. |
| 276 | Mateo Kaloper Gjermek | PRIJEDLOG | Poštovani, smatram da bi odlaganje otpada trebalo biti strože regulirano. Sugrađani otpad ostavljaju na neprimjerenim mjestima što je posebice vidljivo oko zgrada u Zagrebu (i ostalim potresom oštećenim naseljima) koje se još preuređuju nakon potresa. | Primljeno na znanje | Propisano je u Zakonu i gospodarenju otpadom. |
| 277 | Sara Basarić | PRIJEDLOG | Poštovani, smatram da hrvatska javnost nije dovoljno ekološki osviještena po pitanju razvrstavanja samog otpada te kako bi ih trebalo više educirati i uvesti veće kazne za nepoštivanje odvajanja i razvrstavanja otpada. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Obeveza jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, nadležnost za nadzor i kaznene odredbe su propisani Zakonom o gospodarenju otpadom. |
| 278 | zdenko ceraj | PRIJEDLOG | Prijedlog Plana gospodarenja otpadom ……2023. d0 2028. Ukazao bi na dvije osnovne cinjenice, koje ste propustili, previdjeli ili krivo procijenili, a odnose se na jalovinski mulj procistaca otpadnih voda i odlagaliste fosfo gipsa Kutina. Koristeci oznake iz prijedloga sugeriram: 2.2.5. Jalovinski mulj u prijedlogu nije ispravno tretiran jer – ne spominjete gotovo 0,5 mil. tona privremeno odlozenog u ZOV-u, sto je problem koji ce na kraju u okviru vodne usluge platiti gradjani a tocki 9.7. dajete prednost spaljivanju ali o tome posebno. Pravilnika o zastiti poljoprivrednog zemljista…(NN 71/19) samo ograniceno prijeci potrebu jalovinskog mulja dok Direktiva za gnojiva ..EU 2019/1009 ne zabranjuje upotrebu jalovinskog mulja, nego inzistira samo da se osigura “ zastiti zdravlja, zivotinja, ljudi i okolisa”. Slobodan sam priloziti clanak “Probna proizvodnja organo-mineralnih gnojiva” koji koristi jalovinski mulj i fosfo gips, te rjesava istovremeno nekoliko problema a sve u okviru Direktive EU 2019/1009. 2.4.4. U tabeli 23, pod tockom 7. Navodi se odlagaliste fosfo gipsa Kutina, nastao radom Petrokemije i sada u vlasnistvu Flamtron d.o.o. sa 8,5 mil.tona fosfo gipsa i 2 mil.m3 kisele vode. Poznato je da masa fosfo gipsa prilikom dreniranja kisele vode (snizenje nivoa) otpusta dodatne kolicine kisele vode pa se sa velikom sigurnoscu ukupna kolicina kisele vode procjenjuje na 3,5 mil. m3, sto je bitno kod ocjene troskova zatvaranja odlagalista. Navodi se i da ce firma izvrsiti sanaciju i zatvaranje deponije u potpunosti, pa se u tabeli potrebna sredstva za sanaciju “crnih tocaka” za ovo odlagaliste ne predvidjaju izvori sredstava iz EU i/ili FZOEU sto je nerealno i neostvarivo jer stvarni troskovi zatvaranja odlagalista iznose oko 35 do 45 mil. Eura (Studija zatvaranja odlagalista EU, Phare 2006- prezentirana krajem 2009 predvidjala je 17,4 d0 31.1 mil. Eura). U tabeli 21, Pregled aktivnih odlagalista u SMZ dodati 8,5 mil. tona fosfo gipsa. Analiza fosfo gipsa Kutina od strane Agronomskog fakulteta Zagreb (pocetak 2022.) pokazala je da je fosfo gips poboljsivac tla i kao takav se moze upotrebljavati u poljoprivredi. 9.7. Troskovi ulaganju u infrastrukturu za uporabu i zbrinjavanje muljeva… Zaista ih je tesko odrediti jer jos nema konacne odluke izbora tehnologije oporabe i zbrinjavanja. Ne ulazeci u podrucje spaljivanja mKO, koje je se kao rjesenje izbjegava i u velikom je zaostatku. U 2000. godini, napravljen je material za natjecaj casopisa”Nacional” za korisnu ideju (inovaciju), koji prijedlaze zajednicko zbrinjavanja mKO SMZ, Zagrebacke i Varazdinske zupanije – pretvaranje Aglomeracije Zeljezare Sisak u spalionicu pri cemu se osigurava grijanje za grad Siska a pepeo se odlaze u Zagrebackoj ili Varazdinskoj zupaniji. Doprema mKO vrsi se zeljeznicom. Prijedlog “Nacional” nije nagradio ali je prijedlog poslan gradonacelnicima Siska, Zagreba i Varazdina a samo je a gradonacelnik Siska odgovorio da to nemaju u planu. Za spaljivanje jalvonskog mulja 100.000 t ST/god (sa 20 % vlage) predvidjena je iznos 937, 5 mi. Eura, te za kompostiranje 200.000 t ST/god (100.000 t ST uz 50 % vlage) 663.6 mil.Eura, dok se za spaljivanje 525.000 t /god. (jalovinski mulj i mKO) predvidja 1.000 mil. Eura. Iz ovoga bi se dalo zakljuciti da je spaljivanje jalovinskog mulja put za rjesavanje problema. Zaboravlja se da se do jalovinskog mulja pogodnog za spaljivanje (pa cak i sa 20% vlage) treba doci tehnologijom koja zahtjeva znacajna sredstva i energiju. Unos clanka koji predlaze da se koristenjem jalovinskog mulja procistaca voda grada Zagreba i fosfo gipsa Kutina proizvede organo-mineralno gnojivo, pristupacno po cijeni poljoprivrednicima, posluzi za poboljsanje osobina tla i pridonese smanjenju upotrebe klasicnih anorganskih gnojiva. PROBNA PROIZVODNJA ORGANO-MINERALNOG GNOJIVA Zdenko Ceraj, dipl.ing. rudarstva Sazetak - Osiguranje hrane za rastuću populaciju, traženje novih izvora fosfora (u EU označen kritičnim materijalom) i ambiciozni plan EU da se do 2030. smanji potrošnju anorganski gnojiva za 20%, te novi pristup nakon Direktive EU 2019/1009 regulacije proizvodnje gnojiva , daje priliku za korištenje jalovinskog mulja otpadnih voda (JM). Poznato je da jalovinski mulj sadrži vrijedne nutrijente, organski dušik, inorganski fosfor a srednji sadržaj se kreće za ukupni N, P i K oko 4-5%, 2-3% i do 0,5%. Pored toga poznat je njegov učinak na poboljšane osobina tla i razvoj korijenskog sustava biljke. S druge strane poznati su negativni učinci teških metala i patogena u JM, a u posljednje vrijeme i utjecaj mikroplastike. Aktualna situacija, potrebna sanacija i zatvaranje odlagališta fosfogipsa neaktivnog od 2009. godine od kada je “Petrokemija d.d.” prestala proizvoditi fosfornu kiselinu, koje je EU označila “crnom točkom”, kao i potrebe da se nagomilani jalovinski mulj pročistača otpadnih voda, posebno najvećeg pročistača Grada Zagreba (ZOV) počne sistematski zbrinjavati, prilika je da se provede ideja proizvodnje organo-mineralnog gnojiva. Mješavine fosfogipsa (PG), jalovinskog mulja pročistača voda (JM) i taloga neutralizacije kisele vode odlagališta fosfogipsa (TN), koristeći aktualne postojeće sigurne podatke kemijskih analiza, potvrdjuje da je moguće proizvesti organo-mineralno gnojivo, koje se moze deklarirati na sadržaj glavnih korisnih komponenti: Mješavina PG:JM:TN = 55%:35%:10% sadrži - P 2,2%, K2O 1 %, S 10%, Ca 18% i TOC 10 % (Kadmij, Cd 9 mg/kg) Kada se sagledaju ekološki trendovi u EU, aktualna situacija u zemlji (poljoprivredi i okolišu) i neprilike nastale poskupljenjem plina, koje mogu trajati godinama, stvoreni su uvjeti da se “rješavanjem dva problema (odlagalište fosfogipsa i nagomilani jalovinski mulj pročistača vode) riješi i treći problem – nedostatak jednostavnog i cjenovno prihvatljivog organsko-mineralnog gnojiva”, koji zadovoljava sve propisane zastite tla, zdravlja zivotinja i ljudi, sigurnosti hrane i okolisa. Ključne riječi: fosfogips, jalovinski mulj, pročistać otpadne vode, talog neutralizacije, gnojivo Uvod – Proizvodnja organo-mineralnog gnojiva početno je inicirana potrebom sanacije kosina i površina odlagališta fosfogipsa Kutina kao obvezna prva faza radova prije njegove sanacije i zatvaranja. Aktualna situacija, potrebna sanacija i zatvaranje odlagališta neaktivnog od 2009. godine od kada je “Petrokemija d.d.” prestala proizvoditi fosfornu kiselinu, koje je EU označila “crnom točkom”, kao i potrebe da se nagomilani jalovinski mulj pročistača otpadnih voda, posebno najvećeg pročistača Grada Zagreba (ZOV) počne sistematski zbrinjavati, prilika je da se provede ideja proizvodnje organo-mineralnog gnojiva. Osiguranje hrane za rastuću populaciju, traženje novih izvora fosfora (u EU označen kritičnim materijalom) i ambiciozni plan EU da se do 2030. smanji potrošnja anorganski gnojiva za 20%, te novi pristup nakon Direktive 86/278 regulacije proizvodnje gnojiva (EU Fertilizers Regulation and JTC proposal), daje priliku za korištenje jalovinskog mulja otpadnih voda (JM). Poznato je da jalovinski mulj sadrži vrijedne nutrijente, organski dušik, inorganski fosfor a srednji sadržaj se kreće za ukupni N, P i K oko 4-5%, 2-3% i do 0,5%. Pored toga poznat je njegov učinak na poboljšane osobina tla i razvoj korijenskog sustava biljke. S druge strane poznati su negativni učinci teških metala i patogena u JM, a u posljednje vrijeme i utjecaj mikroplastike. Fosfogips, nastao u procesu proizvodnje fosforne kiseline od fosfata u industriji gnojiva, sadrži korisne komponente, Ca, SO4 i fosfor u formi P2O5, ali i štetne komponente, kao flour (F), a u našem slučaju radi se o materijalu označenom kao TNORM (radioaktivnost nastala djelovanjem čovjeka). U cilju održavanja sigurnog nivoa kisele vode na odlagalištu, ona se neutralizira sa CaO nakon čega se stvara talog kalcijskih, forfornih i fluorovih soli, a izbistrena voda sa pH 6 (do 6,5) se ispušta u okoliš. Talog neutralizacije, odložen u posebnu kazetu odlagališta K 4/1, sadrži korisni fosfor oko 16%, fluor 5% ali i kadmij 59 mg/kg. Dodamo li tome korištenje plina kao glavne sirovine u proizvodnji gnojiva i energetsku krizu koja može potrajati godinama, i posljedično tome neizbježni rast cijena gnojiva koje je sve manje dostupno poljoprivrednicima. Stručna ekološka i poljoprivredna znanost zaključila je da dosadašnja upotreba anorganski gnojiva značajno degradira produktivnost tla, do te mjere da je ugrožen mikrobiološki život u tlu, tako da je donesena odluka da se do 2030. godine smanji potrošnja ove vrste gnojiva za najmanje 20%. Od početne ideje stvaranja mješavine gnojiva za zaštitu kosina odlagališta Kutina simulirane su mješavine fosfogipsa (PG), jalovinskog mulja pročistača voda (JM) i taloga neutralizacije kisele vode odlagališta fosfogipsa (TN) i utvrđeno je, koristeći aktualne postojeće sigurne podatke kemijskih analiza, da je moguće proizvesti organo-mineralno gnojivo, koja za dva tipična primjera isti se mogu deklarirati na sadržaj glavnih korisnih komponenti: ● Mješavina PG:JM = 1:1 sadrži - S 17%, P 1%, N 1,6% Ca 15% i TOC (totalni organski ugljik) 13%, ili ● Mješavina PG:JM:TN = 55%:35%:10% sadrži - P 2,2%, K2O 1 %, S 10%, Ca 18% i TOC 10 % (Kadmij, Cd 9 mg/kg) Regulativa u svijetu, EU (i kod nas) – Svijet, kao i EU nije jedinstven u pogledu korištenja JM i PG, kako u raznim granama industrije tako i u poljoprivredi. Mnogoljudne zemlje svijeta u pravilu koriste bez ograničenja JM i PG u poljoprivredi. EPA je postavila ograničenja u pogledu radioaktivnosti za upotrebu PG u industriji za TNORM of 370 Bq/kg za Ra 226 (US EPA 1992, pa neki stručnjaci zaključuju da se radi o „strategiji čuvanja sirovine“ za budućnost (sadrži rijetke zemlje - REE i određenu količinu fosfora). EPA mijenja kruti stav, pa u listopadu 2020. dozvoljava da se fosfogips koristi za izgradnju puteva (ali udaljen najmanje 12 metara od kuća). Praksa u EU je podijeljena u propisima korištenja fosfogipsa i jalovinskog mulja, kao i u RH. Zapažajući nedostatke donosi se uredba EU 2019/1009 (pravila o sadržaju gnojidbenih proizvoda u EU…) koja u preambuli navodi “… Osim toga, postoji potreba za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u svrhu gnojenja. Kao važan poticaj za daljnju upotrebu gnojiva proizvedenih iz takvih recikliranih ili organskih materijala trebali bi se utvrditi usklađeni uvjeti za njihovo stavljanje na raspolaganje na cijelom unutarnjem tržištu. Promicanje veće upotrebe recikliranih hranjiva dodatno bi pospješilo razvoj kružnog gospodarstva i omogućilo resursno učinkovitu opću upotrebu hranjiva te istodobno smanjila ovisnost Unije o hranjivima iz trećih zemalja. Stoga bi se područje primjene tog usklađivanja trebalo proširiti kako bi obuhvatilo reciklirane i organske materijale“. Stoga se od trenutka ispunjavanja svih zahtjeva ove Uredbe takvi proizvodi više ne bi trebali smatrati otpadom (Direktiva 2008/98/EZ) te bi zato trebalo omogućiti pristup “… gnojidbenim proizvodima koji sadržavaju takve oporabljene vrste materijala ili se od njih sastoje”. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, iskoristio tehnički razvoj i dodatno potakli proizvođači da u većoj mjeri upotrebljavaju vrijedne tokove otpada, sa znanstvenim analizama i uspostavom zahtjeva u pogledu upotrebe na razini Unije za takve proizvode trebalo bi početi odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Trebalo bi dopustiti slobodno kretanje na unutarnjem tržištu gnojidbenog proizvoda EU-a koji ispunjava zahtjeve ove Uredbe…., ako su dosegli točku u proizvodnom lancu nakon koje više ne predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, za sigurnost ili za okoliš. Najnoviji Zakon o gospodarenju otpadom (NN br. 84/2021) na tragu je promjena pa navodi u članku 1., stavak 3., “… uvjeti za rad odlagališta i zahtjevi za otpad koji je dopušteno odlagati kako bi se spriječili ili što više smanjili štetni učinci na okoliš, posebice onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući i efekt staklenika,… , s ciljem uspostave kružnog gospodarstva te osiguranja primjene reda prvenstva gospodarenja otpadom, zbrinjavanja otpada koji nije uporabljen na način kojim se ne ugrožava zdravlje ljudi i ne šteti okolišu, te osiguranja postupnog smanjenja odlaganja otpada, posebice otpada koji je pogodan za obradu recikliranjem ili drugim postupkom oporabe.“ U RH na snazi je Zakon o zaštiti tla (NN br. 71/2019) koji u članku 4. daje granice za unošenje metala u tlo, ovisno o pH tla, a u članku 6. navodi „Jalovinski mulj (JM) se ne može unositi u poljoprivredno tlo u cilju zaštite onečišćenja tla, te radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja….zaštite prirode i okoliša“. U slučaju probne proizvodnje organo-mineralnih gnojiva upotrebom PG i JM, kriterij “ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, za sigurnost ili okoliš”, proširen i kriterijem “za zaštitu tla”, trebao bi poslužiti konačnoj ocjeni sukladnosti namjene i izdavanje dozvole za primjenu. Osnovne komponente i eventualni dodaci smjesi - Odlagalište fosfogipsa Kutina, koje se prostire na 160 ha, sadrži oko 8 mil. tona nusproizvoda iz procesa prerade fosfata u cilju dobivanja fosforne kiseline. Kemijski sastav i druge osobine fosfogipsa prikazane su tabeli br. 1, a na slici br. 1 satelitski snimak odlagališta a naslikama 1 a,1 b i 1 c detalji odlagalista: Tabela br.1 - Kemijski sastav fosfogipsa i taloga neutralizacije (Kutina) Parametar Jed. mjerejed. mjere Anliza Agr. Analiza Agr. Analiza agronomskog fakulteta u Zagrebu Fosfogips, analiza 2/22 Talog neutralizacije, analiz 6/22 H2O (105 C) % 25,08 53,2 pH 5,59 6,06 Nuk % 0,024 0,083 P2O5 % 0,35 33,84 K2O % 0,31 0,56 Ca uk % 21,15 23,61 CaO % 29,61 Mg % 0,011 0,45 Fe uk mg/kg 340 1918 Mn mg/kg 2,59 192,2 Zn mg/kg 3,4 29,8 Cu mg/kg 2,72 30,3 Cd mg/kg 3,88 59,3 Pb mg/kg < 0,1 15,8 Ni mg/kg < 0,1 29,9 Cr mg/kg 8,62 159 Hg mg/kg < 0,01 < 0,01 As mg/kg < 0,01 < 0,1 Mo mg/kg 3,63 2,5 Co mg/kg 2,84 5,5 Zakljucak - mjesanje sa tlom Zakljucak - mjesanjem sa tlom sve ispod MDK jedino kadmij, Cd prelazi MDK Analiza rijetkih zemalja (REE) i drugih elemenata prikazana je u analizi površinskog uzorka iz PG u laboratoriju Actlab, Kanada, a zbir rijetkih zemalja (14 elemenata) iznosi 246,5 ppm i interesantan je po vrijednosti elemenata ali nije dovoljan za isplativu proizvodnju. S Slika br. 1 – Postrojenje pročistaća otpadnih voda grada Zagreba (ZOV), sa označenom površinom za odlaganje jalovinskog mulja Slika br. 1 a Slika br.1 b Radioaktivnost u fosfogipsu i okolnom tlu odlagališta Kutina (IMM, Zagreb, članak objavljen 2015.god Dr. T. Bituh) daje se u tabeli br. 2, kao i za razne vrste mineralnih gnojiva, čime se dokazuje da je često isticana radioaktivna opasnost od upotrebe fosfogipsa svedena u realne okvire. 670 524 608 1083 246 U analizama Instituta za javno zdravstvo “Andrija Štampar” u tabeli br. 1 dati su rezultati za kompozitni uzorak jalovinskog mulja (ZOV) od 2008 do 2010. godine. Uzorkovanje i analiza je napravljena u travnju 2018 i ožujku 2022. godine, Kemijski sastav i drugi elementi analiza jalovinskog mulja pročistača otpadnih voda ZOV-a prikazani su u tabeli br. 3, a na slici br. 2 je satelitska slika pročistača otpadnih voda Grada Zagreba, ZOV, 17.10 2022. (desno, gore označen prostor privremenog odlaganja jalovinskog mulja). Uredba EU 2019/1009, Prilog I, II dio za Organo-mineralna gnojiva (PFC 1 (B) sa manje ili više od 5% ekvivalentnog P2O5 propisuje granične vrijednosti teških metala u sadržaju gnojiva (prva kolona), što je uspoređeno sa podacima JM (ZOV) i fosfogipsa u tabeli br. 4 (druga i treća kolona): Tabela br. 4 - Granicne vrijednosti u organo-mineralnom gnojivu (EU 2019/009, PFC 1! (B), mg/kg st Parametar MDK gnojiva Analiza jal.mulj,Z OV Analiza fosfogipsa, 2/22 Kadmij, za < P 5% 3 0,3 do 2 3,88 za > P 5% Krom 60 1 do 40,9 8,6 Ziva 1 < 0,01 Olovo 120 2 do 92,1 - As (anorganski) 40 0,21 do 1,6 > 0,1 Biuret (C2H5N3O2) 12 Treba odrediti - Bakar 600 143 do 741 2,72 Cink 1500 1 do 711 3,4 Escheriacolli spp odsutnost u 25 gr, (ml) u 25 gr. ( ml) - - Enterocoocea 1000 u 1 gr.(, u 1 gr. (ml) - - N uk 2 %, 1% org. 0,95 do 3,51 0,24 P uk 2% 0,95 do 3,08 0,36 % P2O5 TOC > 7,5% 4,5 do 24,1 - Vrsta, obim i mjesto ispitivanja proizvodnje OM gnojiva – Prema važećim propisima postavile bi se granične vrijednosti (kemijski sastav, radioaktivnost, teški metal i drugo) koje OM gnojivo mora zadovoljiti miješanjem PG, JM i TN, tražio bi se odnos koji te kriterije zadovoljava. Pri tome bi se po potrebi dodavali i druge dozvoljene komponente da se ostvari traženo. Slijedi, ako OM gnojivo ne zadovolji kriterije patogena, da se podvrgne tretiranju povišenom temperaturom (i/ili pritisku). Ispitivanje i analize se ponavljaju dok se ne prikupe potrebni parametri za provjeru sukladnosti i prijavu OM gnojiva za upotrebu na tržištu, prema Uredbi EU 2019/1009 ili najnovijem važećem dokumentu. (Rezolucija o zaštiti tla 4/21 EU od 28.4.21.-2021/2548 (RSP), točka 30. “da se revidira CD 85/278 EEC o jalovinskom mulju….da se poveća unos organskih tvari u tlo”, ići će u prilog nastojanju proizvodnje organo-mineralnog gnojiva. Ispitivanje uzoraka iz probne proizvodnje OM gnojiva vršile bi se u laboratorijima poljoprivrednih fakulteta (Agronomski fakultet Zagreb), instituta IMM Zagreb radi provjere radioaktivnosti i instituta “Andrija Štampar” Zagreb radi provjere uzgojenog proizvoda na patogene i utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš. Konačno odabrano OM gnojivo ispitalo bi se na probnom polju poljoprivrednog fakulteta u cilju dobivanja uzgojenog proizvoda i njegove zdravstvene provjere za upotrebu (prehrana ljudi ili ishrana životinja), te da se utvrdi efikasnost gnojiva i elementi promjena u tlu, teški metal i drugo. Pored toga, u najvećoj mjeri ispitivanja bi se vršila u Kutini na odlagalištu fosfogipsa da se utvrdi efikasnost OM gnojiva i parametri za ozelenjavanje kosina i površina (izbor uzgojne biljke - vrste trave, sastava mješavine OM gnojiva i PG, debljina pokrova gnojiva), koje se mora provesti u sanaciji i prije zatvaranja odlagališta. Svrha i opravdanost projekta probne proizvodnje OM gnojiva - Kada se sagledaju ekološki trendovi u EU, aktualna situacija u zemlji (poljoprivredi i okolišu) i neprilike nastale poskupljenjem plina, koje mogu trajati godinama, stvoreni su uvjeti da se “rješavanjem dva problema (odlagalište fosfogipsa i nagomilani jalovinski mulj pročistača vode) riješi i treći problem – nedostatak jednostavnog i cjenovno prihvatljivog organsko-mineralnog gnojiva”. Održavanje odlagališta fosfogipsa Kutina (neutralizacija kisele vode, provodjenje brojnih propisanih mjera zaštite) racionalizirano je nakon privatizacije (od proljeća 2021. u privatnom vlasništvu) ali stvara godišnje troškove do gotovo 1 mil. eura. Nažalost prihodi ne pokrivaju više od 15% troškova što je neodrživo ekonomski i opasno za širu društvenu zajednicu. Jalovinski mulj pročistača otpadnih voda, koji je dio vodnih usluga, nije riješen u Hrvatskoj, pa se uglavnom gomila u pogonima. Pojedina moguća rješenja (npr. spaljivanje jalovinskog mulja i korištenje pepela u poljoprivredi) su vrlo složena i zahtijevaju ogroman novac i vrijeme za izgradnju objekata. Sporna je i cijena zbrinjavanja jalovinskig mulja koja sada svakako prelazi 100 (150) eura/toni. Realno je očekivati da će trošak zbrinjavanja platiti građani kao korisnici vodnih usluga. Projekt ima za cilj da od otpada (ili nusproizvoda) stvori organo-mineralno gnojivo, koje će zadovoljiti važeće propise EU o gnojivima, biti ispitan od stručnih institucija da se utvrdi da u pogledu zaštite okoliša i zdravlja ne pogoršava stanje i kao takav omogući smanjenje mineralnih gnojiva, a svojom prihvatljivom cijenom omogući upotrebu poljoprivrednicima, te pridonese poboljšanju i oporavku tla. Projekt probne proizvodnje organo-mineralnog gnojiva ekološki je inovativan i ekonomski opravdan jer nudi niz rješenja aktualnih danas i u budućnosti. Trendovi i tko je/ili treba biti zainteresiran za projekt – Količina jalovinskog mulja rasti će sa standardom i potrebom pročišćavanja otpadnih voda, koje je u RH tek obuhvatila veće gradove. Grad Zagreb – ZOV ima izražen problem zbrinjavanja jalovinskog mulja, koji traži rješenja a istovremeno se nalazi i pred uvođenjem višeg stupnja prerade otpadne vode. Obzirom na rok isteka ugovora. o vođenju pročistača otpadnih voda s stranim koncesionarom, čini se da ima nesnalaženja u obimu i pristupu poslu. Cijene plina kao fosilnog goriva, sirovine kemijske industrije i glavne sirovine za proizvodnju mineralnog gnojiva rasti će i dalje (nakon smirivanja tržišta uzrokovanog agresijom na Ukrajinu) a posljedično tome i cijene mineralnog gnojiva. Otvara se potreba da se razvijaju projekti koji imaju ekološke i inovativne karakteristike. Rezultati projekta imati će učinak na De-fos d.o.o. operatora odlagališta fosfogipsa da nastavi održavati i sanirati (i fazno zatvarati) odlagalište i pretvori ga u pogodnu lokaciju za izgradnju sunčane elektrane. Odgovorni u pročistačima otpadne vode mogu osigurati put za zbrinjavanje jalovinskog mulja dugoročno i sigurno uz plaćanje prihvatljive naknade za njegovo preuzimanje. To posebno vrijedi za Grad Zagreb (ZOV), Sisak ali i druge bliže pročistače. Poljoprivrednici i vlasnici šuma imati će mogućnost nabavke jednostavnog i cjenovno prihvatljivog gnojiva, a Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede priliku da upozna poljoprivrednike s korištenje OM gnojiva (i poboljšivača tla) o poboljšanju karakteristika tla, smanjenju upotrebe mineralnih gnojiva uz zadržavanje nivoa proizvodnje. Realizacija projekta je također prilika da RH riješi ekološku “crnu točku”, odlagalište fosfogipsa Kutina, nepromijenjeno od 2009. godine od kada nije aktivno a nalazi se na rubu PP Lonjsko polje. Bez da kritiziram, od svih navedenih (tvorac odlagališta Petrokemija d.d., operator odlagališta De-fos d.o.o., ZOV, CERP, MINGOR, Ministarstvo poljoprivrede, Sabor - Odbor za poljoprivredu i Odbor za zaštitu okoliša), koji su na neki način upoznati s problemom odlagališta i idejom proizvodnje organo-mineralnog gnojiva, javio se jedino Odbor za poljoprivredu, te je obavljen informativni razgovor sa zastupnicom M. Petir. Mora se priznati da De-Fos d.o.o., operater odlagališta, pored niza poteškoća s kojima se bori, sudjeluje u financiranju ispitivanja uzoraka vezanih s projektom, ali to je sporo i nedovoljno za napredak projekta. Napredak je bio moguć prijavom projekta za EU fondove, što operator odlagališta nije prihvatio. Procjena vrijednosti i rokovi realizacije projekta - Projektno-istraživački dio projekta “Probna proizvodnja organo-mineralnog gnojiva” trebao bi biti odgovarajuce verificiran te je najpogodnije projekt prijaviti na natječaj za MSP uz učešće EU fondova. ● Vrijednost za prijavu: 1 mil. kuna, ispitivanje gnojiva i probno polje sa proizvodom, koji treba potvrditi upotrebu (1,5 milijuna kuna - upis u knjige gnojiva RH). ● Trajanje projekta: Izvedbeni dio proizvodnog pogona (nakon osiguranja sredstava za plaćanje avansa za isporuku opreme i dobivanja građevinske dozvole, po neobvezujućim ponudama prikupljenim tijekom 2022. godine), može se realizirati za 18 mjeseci. ● Vrijednost za kapacitet 10 t/h gnojiva: 2,75 mil. eura (samo tehnološka oprema 1 + građevinski radovi 0,75 + energetika 1 mil. eura), bez pokretne opreme. Procjena polazi od pretpostavke da na samom početku postoji inženjer-tehnolog (i menađer) koji planira, provjerava praksu, osmišljava rješenja funkcioniranja dopreme sirovina i energije, priprema jezgro rukovaoca opremom u tvornici, proučava potrebe tržišta, ukratko - živi za uspješnu realizaciju projekta. Sva proizvedena količina OM gnojiva u prvim mjesecima probe rada tvornice upotrijebila bi se za ozelenjavanje površina odlagališta (kao prvi korak u predstojećoj fazi zatvaranja istog), zatim ograničene količine za besplatnu distribuciju zainteresiranim korisnicima (zainteresiranim poljoprivrednicima), a kasnija prodaja bi išla preko distributera gnojiva. Možda i “Petrokemija d.d.” konačno pokaže interes za projekt pa preuzme uz ugovorenu maržu, koristeći svoja znanja i iskustvo za kompletnu usluga – reklamiranje, skladištenje i prodaju OM gnojiva, što bi bilo u obostranom interesu. Zaključak – Promjene, koje se događaju u svijetu očite su i pobudile su potrebu preispitivanja uspostavljenih (i propisanih) odnosa djelovanja čovjeka i prirode. Očekuje se izmjena zakonskih propisa u području zaštite tla, voda i okoliša. Posljedično se očekuju promjene o upotrebi jalovinskog mulja pročistača otpadnih voda i fosfogipsa (između ostalih) koje daju priliku da se zbrine dio jalovinskog mulja (ZOV) i riješi odloženi fosfogips Kutina. Ispitivanje i probna proizvodnja OM gnojiva prilika je da se konkretno, stručno i praktično provjeri mogućnost rješavanja nagomilanog JM u ZOV-u i odlagalištu fosfogipsa Kutina a istovremeno osigura organo-mineralno gnojivo, nadomjestak mineralnom gnojivu i cjenovno prihvatljivo poljoprivrednicima. Ovakve ekološke i inovativne projekte, koji mogu koristiti tvari na poljoprivrednim gospodarstvima (kruti i tekući otpad biljnog i životinjskog porijekla), koristiti postojeće objekte, treba podržavati i poučiti poljoprivrednike da iskoriste sve mogućnosti – proizvodnja plina i struje. Konačno, tipski projekti, brzo prilagodljivi objektu, jednostavna zakonska procedura za dozvole i rad na terenu Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede može poboljšati život poljoprivrednika i oživjeti selo. Na taj način, uključivanjem poljoprivrednika u ekološko-energetsku tranziciju, moguće je ostvariti ambiciozne ciljeve EU i pridonijeti napretku domovine, a potrebe i prostora za to ima. Trial production of organo-mineral fertilizer Summary - Providing food for a growing population, searching for new sources of phosphorus (critical material in the EU) and an ambitious EU plan to reduce the consumption of inorganic fertilizers by 20% by 2030, and a new approach following the EU Directive 2019/1009 of fertilizer production regulation, gives the opportunity to use tailings of wastewater sludge (JM). It is known that sewage sludge contains valuable nutrients, organic nitrogen, inorganic phosphorus and the mean content ranges for total N, P and K about 4-5%, 2-3% and up to 0.5%. In addition, its effect on improved soil properties and the development of the root system of the plant is known. On the other hand, the negative effects of heavy metals and pathogens in JM are known, and lately the influence of microplastics. The current situation, the necessary remediation and closure of the phosphogypsum landfill inactive since 2009, when Petrokemija d.d. stopped producing phosphoric acid, which the EU has labeled a "black dot", as well as the need to systematically dispose of the accumulated sewage sludge of wastewater treatment plants, especially the largest treatment plant of the City of Zagreb (ZOV), is an opportunity to implement the idea of organo-mineral fertilizer production. | Primljeno na znanje | Primjena mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih voda kao gnojiva određena je propisima iz područja poljoprivrede. |
| 279 | Nika Merslavić | PRIJEDLOG | Smatram da je edukacija najbitnija u pravilnom odlaganju otpada, koja se nažalost u nekim školama ne odvija dovoljno. Također smatram da u nekim dijelovima nema dovoljno potrebnih kontenjera za raspodijelu otpada. | Primljeno na znanje | Obveza jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, dodjela spremnika korisnicima javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, nadležnost za nadzor i kaznene odredbe su propisani Zakonom o gospodarenju otpadom. |
| 280 | Laura Kardum | PRIJEDLOG | Poštovani, smatram da bi kazne trebale biti puno veće te sama edukacija puno intenzivnija jer mnogo ljudi otpad ne zna ni razvrstati. Također, otpad se treba češće odvoziti, velike količine otpada se ne bi smjele gomilati na mjestima gdje to nije predviđeno. | Primljeno na znanje | Obveza jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, odvoz komunalnog otpada, nadležnost za nadzor i kaznene odredbe su propisani Zakonom o gospodarenju otpadom. |
| 281 | Leon Kovačić | PRIJEDLOG | Poštovani, smatram da bismo građane Republike Hrvatske trebali više educirati po pitanju odvajanja i odlaganja otpada. Veliki je broj ljudi nesposoban za prepoznavanje razlike između kartona i plastike. Također smatram da bi kazne trebale biti znatno veće (mogli biste se ugledati na Njemačku i Švicarsku). | Primljeno na znanje | Obveza jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, odvoz komunalnog otpada, nadležnost za nadzor i kaznene odredbe su propisani Zakonom o gospodarenju otpadom. |
| 282 | Ema Hećimović | PRIJEDLOG | Poštovani, smatram kako bih se ljude trebalo bolje i više educirati o važnosti i nužnosti boljeg gospodarenja otpadom. Ukoliko se pojedinci neće pridržavati donesenih mjera, smatram da je nužno uvesti određene kazne. Otpad bi se trebalo češće odvoziti, jer iako se ljudi pridržavaju donesenih mjera, javne institucije (poput Zagrebačkog Holdinga (Čistoća)) svoj posao ne obavljaju na adekvantan način. | Primljeno na znanje | Obveza jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u svezi gospodarenja otpadom na svojem području, odvoz komunalnog otpada, nadležnost za nadzor i kaznene odredbe su propisani Zakonom o gospodarenju otpadom. |
| 283 | Luka Kampić | PRIJEDLOG | Poštovani, smatram da bi se na temelju viđenog trebalo bolje gospodariti otpadom. | Primljeno na znanje | . |
| 284 | Bojana Milković | PRIJEDLOG | Poštovani, Iz priloženog prijedloga plana za gospodarenjem otpada Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028., smatram kako je discipliniranost ljudi u dijeljenju otpada najveći problem koji trenutno imamo. Edukacija ljudi o dijeljenju i zbrinjavanju otpada je neophodna s obzirom na postojeći problem koji Republika Hrvatska kao država članica Europske Unije ima. Zato smatram da uključivanjem mnogih institucija i zajednica kojima Hrvati najviše vjeruju poput npr. Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj može uvelike doprinjesti boljim gospodarenjem otpada. Ja također kao mlada građanka Republike Hrvatske nemam potpuno povjerenje u to imaju li vlada i lokalne zajednice konačno rješenje za zbrinjavanje pojedinih vrsta plastike (npr.stiropor) odnosno ne znamo kako će se i na koji način ta plastika reciklirati; spaljivanjem, pretvorbom u novi vrijednosni materijal ili slično. Naime, iz medija se može uočiti kako je čak i kompostiranje problem u Republici Hrvatskoj koje je kao takvo relativno jednostavan proces. | Primljeno na znanje | . |
| 285 | SONJA POLONIJO | PRIJEDLOG | Poštovani, niti jedna slika iz kazala nije dostupna u tekstu. | Primljeno na znanje | Slike su vidljive pod "Ostali dokumenti" |
| 286 | Vito Sabioni | PRIJEDLOG | Predlažem da se otpad počne odlagati u podzemnim otvorima koji bi se trebali početi graditi kroz sljedećih par mjeseci. | Primljeno na znanje | . |