Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Melani Matovina | PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe | Poštovani, smanjenje siromaštva i poboljšanje socijalne uključenosti u RH mogući su na sljedeće načine: 1. Povećanje minimalne plaće: Povećanje minimalne plaće omogućava radnicima s niskim primanjima da zarade dovoljno za svoje osnovne potrebe, što može smanjiti siromaštvo i potaknuti socijalnu uključenost. Također bi moglo pozitivno utjecati na gospodarski rast jer bi potrošnja povećala. 2. Obrazovanje: Ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje radnika može im pomoći da steknu vještine i kvalifikacije potrebne za dobivanje bolje plaćenih poslova. To može smanjiti siromaštvo jer će radnici moći zaraditi dovoljno novca za svoje potrebe. Obrazovanje također može pomoći u poboljšanju društvenih vještina i uključivanju u društvenu zajednicu. 3. Socijalna zaštita: Socijalni programi poput zdravstvene zaštite, obiteljskih i dječjih naknada, kao i nacionalne mirovine, mogu pomoći u smanjenju siromaštva i poticanju socijalne uključenosti. Ovi programi mogu pomoći u zaštiti najranjivijih skupina, uključujući starije osobe, djecu i osobe s invaliditetom. 4. Stvaranje radnih mjesta: Stvaranje novih radnih mjesta, posebno u područjima s visokom stopom nezaposlenosti, može pomoći u smanjenju siromaštva. Nova radna mjesta mogu pružiti priliku za zaradu i financijsku stabilnost, što može dovesti do bolje socijalne uključenosti. 5. Poticanje društvenog poduzetništva: Poticanje društvenog poduzetništva može pomoći u stvaranju radnih mjesta i smanjenju siromaštva, posebno u ruralnim područjima. Ove organizacije često imaju socijalni cilj, kao što je zapošljavanje marginaliziranih skupina ili očuvanje okoliša, što može poboljšati socijalnu uključenost i potaknuti gospodarski rast. Srdačno, | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga savjetovanja. |
| 2 | MARIO DEDIĆ | PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA | Poštovani u svakom slučaju pozdravljam uvođenje nacionalne naknade za siromašne građane koji zasigurno nisu ostvarili iz niz razloga pravo na mirovinu.No medutim imam jedan prijedlog da se ublaže uvjeti prilikom priznavanje nacionalne naknade kada je rijeć o starosnim godinama.S obzirom da niste potrosili sva utrošena sredstva u 2021 2022g i da je mnogo zahtjeva odbijeno sto zbog dohodovnog cenzusa sto zbog starosnih godina jer ima mnogo građana koji nisu napunili 65 god da bi ostvarili pravo na nacionalnu naknadu stoga se predlaze da se dobna granica za priznavanje nacionalne naknade spusti na 62g starosti i da se i tim ljudima omogući pravo na nacionalnu mirovinu jer druga primanja nemaju s poštovanjem. | Nije prihvaćen | Najbrojniji razlozi za odbijanje zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe su neispunjavanja uvjeta koji se odnose na prihodovni cenzus i prebivalište te smatramo da uvjet koji se odnosi na godine života nije ključan za povećanje broja korisnika nacionalne naknade. Osim toga, smanjenjem dobne granice za stjecanje prava na nacionalnu naknadu ispod one za starosnu mirovinu (65 godina) destimulirao bi se ostanak u svijetu rada te bi se narušila pravednost u odnosu na mirovinski sustav. |
| 3 | Sindikat umirovljenika Hrvatske | PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE ponovno pozdravlja što je uvedena ova naknada za najsiromašnije građane koji poglavito žive u ruralnim i dislociranim sredinama, bez pristupa institucijama, a k tome su nerijetko u poodmakloj dobi i s težom pokretljivošću. U procjeni učinka propisa Ministarstvo navodi kako pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe (dalje u tekstu: nacionalna naknada) može ostvariti hrvatski državljanin s navršenih 65 godina života i s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Uz taj osnovni uvjet trebaju biti ispunjeni i sljedeći uvjeti: da osoba nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade, da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. 1. Upozoravamo da bi sklapanje ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju trebalo propisati na način kako je to regulirano novim Zakonom o socijalnoj skrbi, tj. da se to pravilo ne primjenjuje u slučaju kad je osoba pokrenula postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora. 2. Predlažemo da se poveća cenzus sa trenutnih očekivanih po usklađivanju oko 900. kuna, podigne na 1.000 kuna, te dalje redovito usklađuje. Podsjećamo da je i tu riječ o niskom iznosu za puko preživljavanje. 3. Ispravno se uočava da je velik problem u nedovoljnoj informiranosti ciljane kategorije siromašnih starijih osoba, jer u procjeni broja korisnika za 2021. godinu je bilo 19.700 osoba, a čak 21.550 osoba za 2023. Međutim, do ovog trenutka je aktivno korisničko pravo za samo 6.384 osoba. Prijavilo se međutim ionako malo osoba, a čak 54 posto je odbijeno zbog raznih formalnih razloga. Problem je smanjene dostupnosti informacija u nejasnoj povezanosti tog prava s institucijama sustava socijalne skrbi, koji to uopće ne doživljavaju kao svoju obvezu. Sve praktički ovisi o pojedincima iz Crvenog križa, Caritasa i gerontodomaćica angažiranih temeljem pojedinih projekata hoće li dospjeti do svih potrebitih. Zaboravlja se da je riječ o ljudima koji u pravilu, ako i imaju struju, nemaju nerijetko TV ili radio, jer nisu u mogućnosti plaćati pretplatu, pa niti tim putem nisu u mogućnosti saznati o svojem potencijalnom pravu na naknadu. 4. Najveći je, međutim, problem, koji Ministarstvo u procjeni učinaka niti ne spominje, svojevrsno pogodovanje bankama, tj. utvrđivanje potvrde od banke o posjedu računa (IBAN) kao uvjeta za zaprimanje i prihvaćanje zahtjeva za nacionalnu naknadu. Takvo apsolutno neprimjereno rješenje je promašeno iz više razloga: ciljani korisnici su u krajnjem siromaštvu i nemaju račune u bankama niti novaca za održavanje računa; te ih se neprihvaćanjem njihovih zahtjeva bez IBAN-a zapravo kažnjava za siromaštvo. Taj uvjet obvezno treba ukinuti i maknuti iz obrasca prijave, utoliko što se nigdje ne navodi u samom tekstu Zakona. 5. Nevjerojatno je da se u Zakonu navodi u čl. 10 kako nacionalnu naknadu za starije osobe isplaćuje Zavod, putem poslovnih banaka. Jednini primjeren način bi bilo omogućavanje izbora svakom pojedinom korisniku da izabere dostavu putem pošte ili putem banke. Ovakav propis je čak sarkastičan i donekle zlonamjeran, jer predmnijeva da najsiromašnije starije osobe imaju otvorene bankovne račune, te dostupne banke i bankomate te da lako mogu mjesečno odlaziti po svoju naknadu. Kojim sredstvima prijevoza kad najčešće žive u izolaciji, slabije su pokretni, nije im dostupan javni prijevoz itd. Svakako treba omogućiti besplatnu dostavu naknade putem pošte. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |