Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Goran Dubinjak II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja Podržavam zakon o prestanku smanjenja mirovina korisnicima (vojska,policija,branitelji ,rudari itd) međutim postoje i korisnici (npr zastupnici itd-čime su oni zaslužili nekoliko puta veću mirovinu od radnika?),nisu uopče egzistencijalno ugroženi ,te njima treba nastaviti smanjenje mirovina,možda i u većem iznosu umjesto da im se sad još povećaju 10% posto. Nije prihvaćen Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (Narodne novine, broj 12/12), zastupnici VII. (2011. do 2015.) i kasnijih saziva Hrvatskog sabora stječu pravo na mirovinu samo prema općem propisu. Osim toga, mirovine zastupnika u Hrvatskom saboru, osim smanjenju za 10% prema Zakonu o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, podliježu i smanjenju od 8 do 20%. Stoga, radi se kategoriji umirovljenika koji trenutno podliježu dvostrukom smanjenju mirovine te ih nije moguće izdvojiti na predloženi način.
2 Renato Sikirić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SMANJENJU MIROVINA ODREĐENIH, ODNOSNO OSTVARENIH PREMA POSEBNIM  PROPISIMA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, u ocjeni stanja navodite „ Važno je naglasiti kako u kontekstu trenutnih okolnosti, odnosno pojačanih inflatornih pritisaka, mirovine ovih kategorija umirovljenika zbog dodatnog smanjenja nerijetko, unatoč redovnom usklađivanju, često zaostaju u odnosu na mirovine koje ne podliježu smanjenju “. Ne ulazeći u potrebu da se usklade i predmetne mirovine, neočekivano je da pri tom gubite iz vida činjenicu da u Hrvatskoj postoji skupina branitelja koji su primatelji najniže mirovine hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a kojima je ustavno socijalno i stečeno pravo na usklađivanje mirovina skandalozno ukinuto 2017. godine temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. O b r a z l o ž e nj e Za pretpostaviti je da je namjera Vlade Republike Hrvatske kao predlagateljice Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, donesena na 6. sjednici Sabora, 30. studenoga 2017. bila dostojanstveno vrednovanje instituta najniže mirovine, vodeći računa da će se navedena mirovina, kao i u prethodnom i u idućem razdoblju moći, kao i sve ostale u Republici Hrvatskoj, usklađivati prema recentnim podacima Državnog zavoda za statistiku. Da tome ipak nije tako, govori derogirajući članak 49. stavak 5. kojim se određuje način izračuna najniže mirovine kako slijedi: „Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku“. Meritum stvari nalazi se u ograničavajućoj štetnoj formulaciji „ u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku “, umjesto da je zakonodavac kao i u prethodnom Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN br.174/2004), uobičajeno propisao „ u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku “. Takvom tada novom formulacijom u praksi se protuustavno zamrzava dotadašnje godišnje usklađivanje najniže mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, a dokaz tome su naredna nesvrhovita Rješenja Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako Ured za zakonodavstvo, u procjeni učinka navedenog Zakona do sada na spomenuto nije reagirao, predlaže se u kontekstu trenutnih okolnosti, odnosno pojačanih inflatornih pritisaka, postupak hitne izmjene derogirajućeg članka 49. stavak 5. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, i da kao ispravljen glasi: (5) Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne netoplaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća jer nije predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona.