Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Eksperimentalnom kurikulumu nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ela Veža Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda U posljednjem odjeljku potrebno je u riječi zaključna spojiti slovo Z s ostatkom riječi. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 Sebastijan Galiot Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Slažem se sa svim komentarima koji su dosad izneseni na nacrt eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta "IDK" za osnovne škole. Dodao bih samo jedan kratak osvrt. Onaj ili oni koji su radili ovaj kurikulum očito dana nisu proveli u nastavi informatike, a možda ni općenito u nastavi. Tvrdim da je nemoguće ostvariti odgojne obrazovne ishode i odraditi ono što je zamišljeno u tako malo sati svaki drugi tjedan. Također informatika se bazira na matematici stoga je nejasno ako se matematika povećava za jedan sat zašto onda informatika("IDK") ne ostane barem na istom fondu od 70 sati godišnje (ili čak poveća na 105 sati) . Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
3 Sveučilište u Zadru D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje • Pod Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole u dijelu A. Informacijska i medijska pismenost, Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda u tekstu Nacrta: - koristiti različite kriterije za procjenu kvalitete informacija, kao što su autor izvora, valjanost izvora, kredibilitet i dosljednost nedostaje “aktualnost”. Treba dodati “aktualnost” kao jedan od kriterija budući da je važno da informacije koje stječemo i koristimo nisu zastarjele (nego su aktualne). Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu IDK, važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
5 Mihaela Piskač Opančar D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju se nikako ne mogu odraditi u 25% , odnosno u 8,75 nastavnih sati s učenicim prvog razreda. Satnica bi trbala biti puno veća od trenutne da bi se provelo zamišljeno. Također smatram da su preporuke nepriklade kao npr. "poticati vještine razmjenjivanja poruka" u prvom razredu. Ishodi bi trebali sadržavati manje korištenja računala za traženje i razmjenu podataka i komunikaciju putem računala već bi trebali sadržavati svladavanje rada na tipkovnici i računalnim mišem te stvaranje digitalnih radova. Mihaela Piskač Opančar Prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Preporuke nisu obvezni dio kurikuluma te se kao takve mogu, ali i ne moraju ostvariti.
6 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U osmom razredu broj sati 35 potrebno je zamijeniti sa 70. Ishodi učenja: Društvene mreže koriste puno prije (bez obzira na dob kad su dopuštene) pa bi se ranije trebalo uvrstiti kao ishod (već u 4. razredu pa i prije, kako bi ih odgovorno koristili). U 8. razredu treba biti nekoliko sati ponavljanja kao priprema u srednju školu (Word za pisanje teksta, pretvaranje brojevnih sustava iz jednog u drugi, algoritmi i algoritamske strukture te dijagram tijeka) jer dođu u srednju školu i gradivo koje se od njih očekuje da znaju ili zaborave ili nisu radili (ovaj kurikulum neke pojmove ni ne spominje). Kao netko tko je radio u osnovnoj školi pa srednjoj školi pa opet došao u osnovnu školu, susretala sam se s problemima koji se javljaju jer se gradivo obradi i nikad se ne vraća na njega jer kurikulum nema mjesta za to. Ovaj novi kurikulum ili je u 35 sati ugurao veliku većinu postojećeg ili je izbacio ishode i nastavni sadržaj koji će im kasnije faliti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ A.8.1. zbog dobnih ograničenja određenih platformi nije moguće ostvariti s učenicima mlađe dobi. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
7 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije • Pod F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u teks-tu Nacta nakon rečenice: Učitelj pomaže učenicima prepoznati, razvijati, precizirati, učvrstiti i nadograditi znanja, vještine i vrijednosti koje će im biti potrebne za snalaženje u osobnom i profesionalnom životu s posebnim naglaskom na digitalne kompetencije kao ključne kompe-tencije svakog građanina potrebno je dodat rečenicu "Učenje i poučavanje u domeni In-formacijska i medijska pismenost provodi se u suradnji sa stručnim suradnikom knjiž-ničarom". • Pod F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u rečenici Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije or-ganizira se u umreženoj računalnoj učionici spojenoj brzom vezom na internet potrebmo je dodati “i školskoj knjižnici”. Budući da školska knjižnica osigurava pristup raznolikim izvorima informacija i da je školski knjižničar informacijski stručnjak osposobljen za in-formacijsko opismenjavanje, poučavanje predmeta čiji se kurikulum predlaže treba se provoditi i u školskoj knjižnici. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u umreženoj računalnoj učionici spojenoj brzom vezom na internet. Organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika. Računala u učionici trebaju omogućavati izvođenje svih potrebnih programa te pohranjivanje materijala potrebnih za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Na računalima trebaju biti instalirani svi potrebni programi koji imaju odgovarajuće licence. Prema Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, 63/08) navodi „računalna mjesta za individualni rad korisnika, računajući za 3-5 mjesta = 15 m²“ čime se ne udovoljavaju zahtjevi za izvođenje nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije.
8 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama • Pod E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama u tekstu Nacrta: Opći ci-ljevi povezanosti ostalih predmeta s kurikulumom predmeta Informacijske i digitalne kompe-tencije uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, uključivanje informatičkih i digitalnih koncepa-ta u druge predmete te tehniku kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te poštovanju društve-nih, ekoloških, estetskih i etičkih načela. U dijelu “uključivanje informatičkih i digitalnih kon-cepata” treba stajati “informacijskih i digitalnih koncepata” (informatičkih zamijeniti s infor-macijskih). Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije dio je Tehničkog i informatičkog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma.
9 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Predlažem novi tekst: SVE odgojno-obrazovne ishode TREBA ostvariti u suradnji sa STRUČNIM SURADNICIMA KNJIŽNIČARIMA. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Obrazloženje: nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetenciji pripada Tehničkom i informatičkom području.
10 Ana Saulačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Predlažem da se u svim razredima i domenama navede OBAVEZNA suradnja sa stručnim suradnicima knjižničarima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum rada stručnog suradnika knjižničara nije tema ovog javnog savjetovanja.
11 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje IDK OŠ C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku. Ishod nije potrebno realizirati u osnovnoj školi jer se ponavlja jednak ishod u srednjoj školi. U programiranju 8.razreda bilo bi korisnije povezati naučeno o programiranju u 6. i 7. razredu u programima koji rješavaju zadani problem vezan uz matematiku ili fiziku. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.1. ima nastavak u Kurikulumu nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, a nalazi se u 2. razred ili 2. godina učenja (opće, jezične, klasične i prirodoslovne gimnazije). B.2.3 Nakon druge godine učenja predmeta Informatika u srednjoj školi u domeni Računalno razmišljanje i programiranje učenik rješava problem primjenjujući jednodimenzionalnu strukturu podataka. Iz nastavnog plana za gimnazije vidljivo je da se ovaj odgojno-obrazovni ishod ne realizira u svim gimnazijama (općim, jezičnim i klasičnim gimnazijama Informatika je obavezan predmet samo 1 godinu).
12 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Sadržaj ishoda A.8.1. potrebno je realizirati prije 8.razreda jer učenici od svoje 10.godine koriste društvene mreže i komunikaciju putem društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju. Ovaj ishod se moće realizirati tako da se potiče suradnički rad te komunikacija putem chat-a u aplikaciji Teams. Marija Draganjac, prof. matematiek i informatike Nije prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ A.8.1. zbog dobnih ograničenja određenih platformi nije moguće ostvariti s učenicima mlađe dobi.
13 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U četvrtom razredu već se obrađuje odluka, ulazne i izlazne vrijednosti i tipovi podataka. C.4.1. Učenik stvara program u vizualnom okruženju koristeći odluku, ulazne i izlazne vrijednosti te tipove podataka. Pravilno korištenje bilo koje aplikacije zahtjeva vrijeme, a usvajanje osnova programiranja (koje to kao više nije) treba puno više. U sadašnjem petom razredu pojedinim učenicima je ovo gradivo teško razumljivo, a što će tek biti učenicima četvrtog razreda. Opet, to obraditi, uspješno – u 35 ( tj 33% od 35 sati) sati? C.4.2. Učenik organizira sustav pohrane podataka na računalu ili oblaku – odlično – ali opet se postavlja pitanje kada u 35 sati? Koliko treba učeniku četvrtog razreda da se poveže s AAi korisničkim imenom i lozinkom na oblak? A tek tada slijedi rad. Ishod s izradom 3D modela – i to u 35 sati? Ponavljamo, sve u 35 (tj. 33% od 35) sati uz sve ostale domene? ijedlog: Ostaviti 70 sati godišnje ili smanjiti broj ishoda, a svi su navedeni ishodi važni i trebaju biti tu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
14 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Uzmimo samo primjer domene B u postojećem kurikulumu Informatike, Računalno razmišljanje i programiranje čiji su se ishodi sada pretočili u domenu C (uz neke dodatne ishode). Svi ishodi osim ishoda B. 8. 3. prepoznaje i opisuje mogućnost primjene rekurzivnih postupaka pri rješavanju odabranih problema te istražuje daljnje mogućnosti primjene rekurzije se nalaze i u prijedlogu novog kurikuluma IDK bili oni izričito napisani ili ne. Na primjer, ishod u 1. razredu kurikuluma predmeta Informatika B.1.1. rješava jednostavan logički zadatak, iako nije naveden, mora prethoditi ishodu IDK OŠ C.3.1. Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema što znači da je potrebno određeno vrijeme da se realizira, a to je vrijeme koje nećemo imati. Postavlja se pitanje kakva će biti kvaliteta predmeta IDK. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kurikulum nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije dopunjen je odgojno-obrazovnim ishodom u prvome razredu IDK OŠ C.1.2. Učenik primjenjuje osnovne koncepte algoritma u rješavanju jednostavnih problema, doradom odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ C.4.1. i IDK OŠ C.5.1.
15 Bosiljka Jelača D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Neizvedivi su pojedini sadržaji u prvom razredu u 45 min kroz 35 sati. Prijedlog: 70 sati. Aktivirati Microsoft 365 i Google Workspace for Education s AAI@EduHr korisničkim identitetom, koristiti pouzdane digitalne platforme za komunikaciju s njemu poznatim osobama, kao što su platforme za razmjenu poruka i video konferencije (npr. Microsoft Teams, Google Classroom, Yammer)? Zbilja? Problem s upisivanjem korisničkih računa imaju učenici starijih razreda a nezamislivo je da iste unose učenici 1. razreda (ako ih ikada donesu ispravne). Pitam se jesu li kolege radne skupine ikada tako nešto napravili s cijelim razredom u 45 min (čitajte 35 min koji preostaju nakon pronalaženja svog mjesta, ponavljanja pravila ponašanja, odgovaranja na bezbroj pitanja i slušanje događaja iz njihovih preslatkih života koji imaju/nemaju veze s nastavnim sadržajem informatike)? Osim toga, pretpostavljam da se pod aktivacijom podrazumijeva i korištenje istih aplikacija...inače, čemu aktivacija? Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
16 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole ŽSV učitelja informatike u osnovnim školama PGŽ-a (svih njegovih 120 aktivnih članova) potpisuje svaku objavljenu riječ, sve prijedloge i sva ponuđena rješenja, Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci objavljenog 23. svibnja 2023. te stoga ovdje ponavljamo komentare u cijelosti. Poštovani, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci obrazuje buduće informatičare (koji stječu titule sveučilišnih prvostupnika informatike i sveučilišnih magistara informatike) te buduće učitelje i nastavnike informatike (koji stječu titule magistara edukacije informatike) pa smatramo potrebnim reagirati na prijedlog. U nastavku navodimo najznačajnije primjedbe. • Smatramo predloženi naziv predmeta „Informacijske i digitalne kompetencije“ neprimjerenim. Slažemo se sa sudionicima ovog savjetovanja koji su istaknuli kako pojam „kompetencije“ u nazivu predmeta nije primjeren. Ne koristi se u nazivu niti jednog drugog predmeta u okviru eksperimentalnog programa iako se i drugim predmetima stječu kompetencije. Predlažemo da se naziv Informatika zadržati, obzirom da se nalazi i u titulama završenih studenata studija koji educiraju buduće učitelje. • Smatramo predviđeni godišnji fond sati od 35 sati nedostatnim za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda predmeta i njihovo vrednovanje. Podržavamo prijedlog da se predmet Informatika izvodi u dvosatu, no smatramo da se nastava treba izvoditi svaki tjedan, u ukupnom fondu od 70 sati kako bi se osigurao kontinuitet u izvođenju planiranih aktivnosti za učenike i kako bi učenici usvojili sve odgojno-obrazovne ishode predmeta te kako bi se proveli predviđeni oblici vrednovanja (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog). Smatramo pozitivnim da se prijedlogom i dalje promiče aktivno učenje te razvoj generičkih kompetencija učenika u okviru predmeta. • Smatramo kako temu Računalno razmišljanje i programiranje nije dobro izostavljati iz kurikuluma. Stjecanje vještina računalnog razmišljanja i programiranja učenicima će omogućiti korištenje naprednih tehnologija i obavljanje poslova koji ih očekuju u budućnosti. Zbog važnosti ovih vještina smatramo kako tema vezana za Računalno razmišljanje i programiranje treba biti izdvojena te da posebnu pažnju treba posvetiti formulaciji ishoda ove domene. Ishodi vezani za programiranje u prijedlogu nisu dobro kronološki raspoređeni po razredima. Tako je primjerice ishodom C.5.1. predviđena samo analiza složenijih problema i rastavljanje na niz potproblema iako su učenici već u 4. razredu započeli s kreiranjem programa no to će tek nastaviti u 6. razredu upoznajući se s naredbama grananja i uvjetnog ponavljanja. Dodatno, zanemaruje se važnost stjecanja vještina računalnog (algoritamskog) razmišljanja već od prvog razreda kao preduvjet za ostvarivanje ishoda povezanih s ovom domenom u višim razredima. Pozitivno je što je predviđeno rješavanje logičkih zadataka no mišljenja smo kako je tim zadacima (koji mogu biti i bez upotrebe računala, a ne samo vezani za digitalne radove) potrebno dati veći značaj i predvidjeti veći broj sati za njihovo izvršavanje. • Smatramo ishode učenja s razradom nespretno raspoređenima po domenama i razredima. Stječe se dojam da je prijedlog nastao kombinacijom stare verzije kurikuluma i kurikuluma međupredmetne teme Upotreba IKT. Kao što smo već naveli uz primjer iz programiranja, nedostaje kontinuitet te se ne planira nastavak obrazovanja odnosno povezanost s ishodima za srednje škole. U formulaciji razrade dijela ishoda može se primijetiti da je razina složenosti previsoka za učenike (primjerice, u 1. razredu od učenika se očekuje da procjenjuje kvalitetu medijskih sadržaja, u 3. razredu da argumentira kritički stav o medijskim sadržajima i vrednuje algoritamsko rješenje). Pozitivno je što se želi osuvremeniti kurikulum no iz prijedloga nije u potpunosti jasno što se podrazumijeva pod nazivom “tehnologije u nastajanju”. U razradi ishoda C.4.3. spominje se primjerice računalno 3D modeliranje za koje ne možemo reći da je u nastajanju. S razvojem novih tehnologija se budući učitelji (studenti) i učitelji informatike kontinuirano susreću tijekom studiranja i rada u nastavi te smatramo da to nije potrebno isticati u formulaciji ishoda niti u nazivu teme (dok je naziv programiranje izostavljen). Držimo da je prednost postojećeg kurikuluma što su odgojno-obrazovni ishodi napisani na način koji omogućuje da se u proces učenja i poučavanja uključuju suvremene teorijske i praktične teme u skladu s brzim razvojem tehnologije i trendovima u području informatike te da takvu praksu treba zadržati i prilikom razvoja novih prijedloga. Također, smatramo da se svi ishodi u kurikulumu predmeta Informatika trebaju razlikovati od očekivanja u međupredmetnoj temi Upotreba IKT. • Smatramo kako usvojenost znanja ne treba izostavljati iz elemenata vrednovanja. U prijedlogu se navodi kako se vrednovanje treba temeljiti na konstruktivističkom pristupu što držimo pozitivnim, no smatramo kako se prilikom formativnog i sumativnog vrednovanja ne smije zanemariti poznavanje činjeničnog znanja i razumijevanja koncepata kao temelja za stjecanje vještina, pogotovo što su ishodi koji se na to odnose zastupljeni u prijedlogu kurikuluma. Tako se primjerice u 5. razredu od učenika očekuje da opisuje posljedice kršenja softverskih licenci, u 6. da nabraja vrste medijskih poruka, u 7. da objašnjava pojam krađe identiteta, itd. Dodatno, opisnice ishoda učenja u HKO-u uključuju znanja te na razini koja odgovara osnovnoj školi predviđaju razumijevanje osnovnih općih činjenica i pojmova u jednostavnim i poznatim svakidašnjim situacijama pa smo mišljenja da element “usvojenost znanja” treba zadržati kao element vrednovanja. Slijedom navedenog predlažemo: - da naziv predmeta i dalje ostane Informatika, - da godišnji fond sati ostane 70 sati, - da polazište razvoja novog kurikuluma bude postojeći kurikulum predmeta s odgojno-obrazovnim ishodima koji su dobro definirani i strukturirani po razredima i temama te se vidi njihova veza s ishodima predviđenima za gimnazije. Pritom, smatramo važnim razlikovati kurikulum predmeta Informatika i kurikulum međupredmetne teme Upotreba IKT. Također, zalažemo se za formiranje skupine stručnih autora za izradu novog prijedloga i navođenje imena autora uz prijedlog. Mišljenja smo kako je revidiranje ovog prijedloga nužno ne samo zbog važnosti predmeta Informatika u obrazovanju učenika, već i zbog osiguravanja motivacije učitelja i budućih učitelja, naših studenata, koji će poučavati ovaj predmet u osnovnim školama pa se nadamo uvažavanju primjedbi iznesenih u ovom savjetovanju. S poštovanjem, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Sveučilište u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos, dekanica doc. dr. sc. Vanja Slavuj, prodekan za nastavu prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić i doc. dr. sc. Martina Holenko Dlab, nastavnice metodike nastave informatike Djelomično prihvaćen Naziv predmeta i broj sati njegove izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Prijedlog kurikuluma Informacijske i digitalne kompetencije sadrži odgojno-obrazovne ishode vezane uz računalno razmišljanje i programiranje koji su eksplicitno navedeni u predmetnom kurikulumu. Teme vezane uz računalno razmišljanje i programiranje navode se bilo u odgojno-obrazovnom ishodu, razradi ishoda, sadržajima ili preporukama i protežu se spiralno od 1. do 8. razreda osnovne škole. Odgojno-obrazovni ishodi IDK OŠ C.4.1 i IDK OŠ C.5.1. su dorađeni. Polazište razvoja novog kurikuluma bio je Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) te Digital Competence Framework for Citizens (DigComp 2.2) https://digital-skills-jobs.europa.eu/en/inspiration/research/digcomp-22-update-digital-competence-framework-citizens Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja, kao jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima, vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije odnosi se na sve veću pojavu, dostupnost i primjenu raznih novih tehnologija, posebice onih koje su učenicima dostupne u svakodnevnome životu (kućanski roboti, razni uređaji koji se spajaju na mrežu, autonomna vozila i sl.) te tehnologija koje se trenutno snažno razvijaju poput područja umjetne inteligencije. Učenike je potrebno pripremiti za pojavu novih tehnologije s kojima će se u bliskoj budućnosti susretati. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu »Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije vrednuju se usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta. Primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi vrednovanja kojima su informacije prikupljene i to su informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija. Kurikulum je pisan otvoreno i progresivno te uključuje i nove tehnologije u nastajanju, npr. umjetna inteligencija, internet stvari… Ostalo nije predmet ovog javnog savjetovanja.
17 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U drugom razredu je također izbačeno računalno razmišljanje i programiranje. Učenici rado rade u programima kao što su Korni, ScratchJr i CodeSpark koji potiču logičko razmišljanje. U drugom razredu je moguće učenicima pokazati Office365 za škole i neke mogućnosti. Dio ishoda navedenih u prvom razredu, trebalo bi prebaciti u drugi. Za ostvarenje ishoda učenja potrebno je 70 sati godišnje jer je potrebna tehnička priprema, pomoć učenicima pri uključivanju računala i spajanja na internet (u slučaju tehničkih poteškoća). Učenik u drugom razredu ne može procijeniti kvalitetu medijskog sadržaja i da li je nešto istinito ili ne.U drugom razredu novi kurikulum je baziran na pretragu informacija, procjenu informacija, ponašanje u virtualnom svijetu i zaštitu na mreži. Jedan ishod je povezan s izradom nekog sadržaja. Treba ih prvo naučiti pojmu mapa, datoteka i kako raditi s njima, što iziskuje vrijeme. U ishodima nije navedeno da je jedan od ishoda usvajanje pojma mapa, datoteka, kopiranje, premještanje, preimenovanje, brisanje datoteka/mapa, spremanje datoteka na računalo. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.2.1. u sadržaju razrade ishoda navodi: spremanje datoteka na uređaj, organiziranje datoteka na uređaju. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
18 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U prvom razredu učenici do veljače ili ožujka ne nauče ni sva slova, a kamoli pretraživati informacije, koristiti Office365 za škole i druge platforme, AAI identitet, poslati e-mail i sl. (ishod B.1.1. u prvom razredu nema smisla). U prvom razredu trebaju usvojiti pojmove računalo, razlikovati uređaje i pojedine komponente (osnovni i dodatni dijelovi računala), digitalni sadržaji i stvaranje kao što su crtež, zvuk, video, animacija, fotografija, opasnosti na mreži i komunikacija s ne/poznatima. Gdje je računalno razmišljanje? Logički zadatci? Učenici vole zadatke koji potiču razmišljanje i logiku. Dosad smo imali programe kojim se uvodi učenike u računalno razmišljanje (npr. Korni, ScratchJr.), ovdje u ishodima toga nigdje nema. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
19 Dragica Rade Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, kao dugogodišnja učiteljica informatike smatram da se navedeni ishodi ne mogu nikako realizirati u 35 sati godišnje te podržavam kolegice i kolege koji su se već izjasnili da nastavni predmet i dalje treba imati naziv Informatika te da godišnja satnica treba biti 70 sati. Uzmimo samo primjer domene B u postojećem kurikulumu Informatike, Računalno razmišljanje i programiranje čiji su se ishodi sada pretočili u domenu C (uz neke dodatne ishode). Svi ishodi osim ishoda B.8.3. prepoznaje i opisuje mogućnost primjene rekurzivnih postupaka pri rješavanju odabranih problema te istražuje daljnje mogućnosti primjene rekurzije se nalaze i u prijedlogu novog kurikuluma IDK bili oni izričito napisani ili ne. Na primjer, ishod u 1. razredu kurikuluma predmeta Informatika B.1.1. rješava jednostavan logički zadatak, iako nije naveden, mora prethoditi ishodu IDK OŠ C.3.1. Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema što znači da je potrebno određeno vrijeme da se realizira, a to je vrijeme koje nećemo imati. Postavlja se pitanje kakva će biti kvaliteta predmeta IDK. S poštovanjem, Dragica Rade, prof. matematike i informatike, učiteljica izvrsna savjetnica Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dodan je odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.1.2. Učenik primjenjuje osnovne koncepte algoritma u rješavanju jednostavnih problema.
20 EMILIJA BUDIMIR D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   IDK OŠ C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: - mrežni obrazac za prikupljanje podataka - proračunska tablica - unos podataka, oblikovanje sadržaja ćelije (broj, datum, tekst) - apsolutne i relativne adrese - matematičke formule i jednostavne funkcije - sortiranje i filtriranje podataka - prikaz podataka grafikonima - tablica kao baza podataka U sadašnjem kurikulumu Informatike cjelina Proračunskih tablica se izvodi 10-ak sati kako bi se ostvarili ishodi učenja navedeni i u ovom kurikulumu IDK-a. Za ostvarenje ovih ishoda potrebno je minimalno toliko sati, što je neizvedivo uklopiti u satnicu od 35 godišnje. Obavezno povećati satnicu na 70 sati kako bi se ostvarili ishodi predviđeni u 7. razredu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Razrada, sadržaj i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.7.1. su dorađeni.
21 Nikolina Bubica D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Usporedba ishoda postojećeg predmeta Informatika i novog predmeta IDK i komentar: 8. razred Prema trenutnom kurikulu učenici u osmom razredu upoznaju baze podataka (A.8.2.), razvijaju kritičko promišljanje o informacijama na mreži (A.8.1.), detaljnije upoznaju i opisuju građu računalnih uređaja te načine prijenosa podataka u računalu (A.8.3.), prepoznaju interdisciplinarnu primjenu računalnog razmišljanja (A.8.4.), malo ozbiljnije programiraju (B.8.1., B.8.2., B.8.3) stvarajući, predstavljajući i dokumentirajući svoju prvu aplikaciju, upoznajući rekurzivne pojave te algoritam sortiranja. Svega toga više u novom predmetu NEMA! Umjesto toga učenici će "…. kategorizirati različite platforme i aplikacije za stvaranje mreža kontakata., kreirati mreže kontakata organizirajući komunikaciju različitim digitalnim komunikacijskim alatima.". Koje mi to mreže kontakata želimo i potičemo da učenici stvaraju? U obveznim sadržajima navodi se sljedeće "stvaranje mreža kontakata (ESEP, Yammer, Teams, Slack, WhatsApp, Viber i sl.), - digitalni komunikacijski alati – prednosti/nedostatci, razlike, pravila privatnosti - organizacija kontakata u adresaru (dodavanje/brisanje) - uspostavljanje komunikacije unutar aplikacija za komunikaciju - kultura komunikacije na mreži". Zar mi stvarno vjerujemo da će nas učenici čekati do 8.razreda da sebi organiziraju takvu mrežu kontakata npr. WhatsApp i sl.? Smatram da je ovo ishod na potpuno krivom mjestu i uzrastu i da se umjesto njega treba uključiti neki od ishoda koji više nisu prisutni, a svakako su primjereniji i potrebniji. Nadalje ishod "IDK OŠ C.8.3. Učenik stvara vlastite mrežne stranice ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta." pretpostavlja stvaranje mrežnih stranica što je uglavnom jasno no potpuno je nejasno što se misli pod 'ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta'? Zar se pri stvaranju i objavljivanju mrežnih sadržaja neće učenici poticati da koriste vlastite materijale, a samo gdje je to potrebno koriste tuđe uz poštovanje svih licencija. Opet se događa neusklađenost teksta ishoda sa sadržajem kojim se ishod realizira pa u sadržaju stoji sljedeće: - izrada mrežne stranice i dodavanje sadržaja - obilježja kvalitetne mrežne stranice - osnovna struktura HTML koda - umetanje i prilagodba koda za ugradnju. Ovaj obvezni sadržaj ničim ne ukazuje na sadržaje s drugih mrežnih mjesta. Inače ovaj je ishod (odnosno sadržaji ishoda) prisutan u trenutnom kurikulu, ali u 7. razredu, dok se u 8. razredu stavlja naglasak na stvaranje i objavljivanje mrežnog mjesta (ne stranice), po mogućnosti u timskom radu. Inače, osmi je razred vrijeme kad učenici sazrijevaju i sposobni su napraviti zaista kvalitetne digitalne sadržaje na zadane teme, predstaviti svoj digitalni sadržaj te vrednovati tuđi. U navedenim ishodima nema prostora za takve aktivnosti što smatram da je velik nedostatak. Posebno je iznenađenje u 8. razredu novog predmeta ishod IDK OŠ C.8.2. Učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije. Osobno bi se s velikim zadovoljstvom bavila redovito takvim ishodom sa svojim učenicima, pa čak i nešto s tim trenutno i radim, ali ja trenutno radim s tjednom satnicom od 2 sata i to jedva stižem. U satnici od 1 sat tjedno i predloženim načinom rada kao blok sat jednom u 14 dana to je nemoguće. Također mislim da je formulacija samog ishoda te razina znanja koju uključuje neusklađena sa ciljem predmeta u kojem se izričito navodi "..prepoznati ulogu umjetne inteligencije i njenih mogućnosti te ju primjenjivati kao podršku u različitim područjima." što je ipak dosta niža razina usvojenosti od stvaranja alata umjetne inteligencije. U navedenim sadržajima ishoda stoji "  proučiti način rada chatbota od ideje, dizajna razgovora, osobnosti do primjene  dizajnirati razgovor s chatbotom korištenjem grafičkog prikaza  izraditi jednostavan chatbot nekim od dostupnih jednostavnih programa" Ovo je jednostavno preambiciozno napisan ishod kojeg mislim da nije moguće realizirati u navedenoj satnici, a iskreno smatram sadržaj jako zahtjevan za prosječnog učenika. Vezano za chatbotove u nekim se ranijim ishodima (4. razred) predlaže rad s nekim od njih i navodi ChatGPT i sl. Mislim da je potrebno malo više promišljanja i analiziranja navedenog alata, njegovog djelovanja na proces učenja kod učenika da bi ga tako jednostavno uveli u nastavni proces. Dakle, ne možemo izbjeći promjene, ali trebamo ih dovoljno dobro istražiti kako bi upravljali (koliko je to god moguće da smanjimo štetu koja će sigurno nastati) procesima koji će se neminovno promijeniti npr. način na koji naši učenici uče, a moguće i način na koji mi poučavamo. Smatram da ishodi 8. razreda nisu dobro složeni, važni sadržaji nedostaju, a neki su tu iako im je možda mjesto u nekim ranijim razredima. U svakom slučaju, i navedeni ishodi ne mogu se realizirati u predviđenoj satnici od 1 sat tjedno. I dalje smatram da predmet treba zadržati originali naziv Informatika, poučavati se u satnici od 2 sata tjedno od 3.-8. razred redovno (po trenutnom kurikulu), a za razreda 1.-2. OŠ najviše 1 sat tjedno. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ A.8.1. zbog dobnih ograničenja određenih platformi nije moguće ostvariti s učenicima mlađe dobi. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.3., nakon dorade kurikuluma nosi oznaku IDK OŠ C.8.2., Učenik stvara vlastite mrežne stranice ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta. Riječ 'ugrađujući' znači prilagodbu HTML koda (embed code) pri čemu kod za ugradnju učenik prilagođava vlastitom mrežnom mjestu. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.2. je brisan. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
22 Sonja Eberling Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta U uvodnom A dijelu netočno piše kako je Informatika izborni predmet od 5. do 8. razreda osnovne škole. Informatika je redovni predmet u 5. i 6. razredu osnovne škole. Nadalje se nabraja što Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe. Ukoliko se cijeli novi kurikulum bazira na navedenom, broj nastavnih sati nije dovoljan kako bi se postigao cilj za koji se navodi da ga treba postići na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
23 Josip Reić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, 1) Predlaže se izmjena naziva predmeta iz „Informacijske i digitalne kompetencije“ u „Informatika“. Kompetencije su sposobnost učinkovite primjene ishoda učenja u određenom kontekstu (u obrazovanju, na poslu, u osobnom ili profesionalnom razvoju). Kompetencije se stječu i u drugim predmetima pa učenik može steći matematičke, jezične, glazbene i druge kompetencije. Ipak, predmeti se zovu po znanstvenoj disciplini koja se poučava, stoga je nejasno je zbog čega bi se kompetencije isticale samo u nazivu samo ovog predmeta (koji nema znanstvenog utemeljenja, predug je, a učenicima potpuno nerazumljiv). Informatika obuhvaća različite poddiscipline: računalna znanost, računalno inženjerstvo, kibernetička sigurnost, znanost o podatcima, informacijski sustavi, informacijska tehnologija i softversko inženjerstvo koji su najvećim dijelom uključeni u sadašnji kurikulum informatike te, iako u pojedinim dijelovima smanjenim i izmijenjenim opsegom i u prijedlogu eksperimentalnog kurikuluma IDK. Predloženi naziv „Informacijske i digitalne kompetencije“ nije u uporabi ni u jednoj europskoj državi (najsličnije što postoji jest u Švicarskoj „Informatika i mediji“ te bi taj naziv barem bio prikladniji ako predlagač želi uključiti i medijsku pismenost), stoga se predlaže preimenovati naziv predmeta u Informatika kako je i sada. Nadalje, studenti završetkom nastavničkih studija informatike stječu akademske nazive magistara edukacije informatike. 2) Predlaže se izmjena domena predmeta te pojedinih ishoda i razrade ishoda: a) Računalno razmišljanje i programiranje su temelj informatike koji učenicima omogućuju korištenje, ali i stvaranje naprednih tehnologija te stjecanje vještina koje se koriste u obavljanju današnjih poslova i poslova budućnosti. Važnost ovog područja raste te s obzirom na njegovu ulogu, složenost i trajanje poučavanja u cjelokupnom fondu sati, treba postojati kao posebna domena. b) U prijedlogu nema jasne distinkcije između informacijske, informatičke/računalne i digitalne pismenosti. Skrećem pozornost na preklapanja koja su nastala uvođenjem domene „Informacijska i medijska pismenost“ sa identičnim sadržajima koji se već obrađuju u sklopu predmeta Hrvatski jezik i su dio domene „Kultura i mediji“ te međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Predlaže se cjelokupna revizija domene Informacijska i medijska pismenost, isključivanje medijske pismenosti iz kurikuluma te ograničavanje na vještinu komunikacije, suradnje i informacijske pismenosti u sklopu online okruženja. c) Važna područja računalne znanosti su izostavljena iz prijedloga, primjerice brojevni sustavi (osobito binarni brojevni sustav na kojem se temelje digitalni uređaji), ne spominje se nijednom u ishodima ili razradi ishoda kao ni građa računala (logički sklopovi, uloga, način rada, djelovanje elementarnih logičkih sklopova). Učenici prema navedenom prijedlogu nakon 8 godina pohađanja predmeta neće usvojiti ove temeljne sadržaje već će se s njima upoznati tek eventualno u srednjoj školi. Predlaže se uvrštavanje ovih područja u pripadajuću domenu. d) U pojedinim dijelovima napušta se koncept spiralnog kurikuluma. U razradi ishoda OŠ B.4.1. navedena je uloga operativnog sustava u kontekstu zaštite uređaja te potrebe za redovitim ažuriranjem antivirusnog programa, a da se u prethodnim razredima (i ishodima) učenici nisu ni upoznali s pojmom „Operacijski sustav“, prepoznali osnovne objekte sučelja i uopće ulogu operacijskog sustava. U ishodima se miješaju operativni i operacijski sustavi gdje se na različitim mjestima koriste različiti termini. Pojedini ishodi nisu usklađeni s mogućnostima učenika u toj dobi, primjerice vrlo je ambiciozno očekivati od učenika u 1. razredu da „Koristi Internet kao izvor različitih informacija“ (A 1.1), „Pronalazi informacije korištenjem tražilica“ i „Odabire izvore kako bi pronašao traženu informaciju“. S obzirom da dio učenika neće usvojiti formalno pismo sve do kraja prvog razreda (osobito učenici s teškoćama), navedeni ishodi se neće moći realizirati u ovom predmetu na zamišljeni način. e) U domeni C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju u nazivu se spominju tehnologije u nastajanju, a u obrazloženju domene nije objašnjena sintagma niti je navedeno na što se to točno odnosi. Tehnologije (u nastajanju) se mogu odnositi i na primjerice različita područja u graditeljstvu, industriji, biomedicini... Pretpostavka je na računalne tehnologije u nastajanju, umjetnu inteligenciju, s obzirom na ishod s navedenim sadržajem u 8. razredu. Naziv domene je predug, domena je sadržajno potpuno nepovezana gdje se različiti sadržaji na različit način vrednuju te se predlaže Računalno razmišljanje i programiranje izdvojiti u zasebnu domenu, a „tehnologiju u nastajanju“ izostaviti iz naziva domene s obzirom na dinamiku promjena koja je uobičajeni i sastavni dio informatike te je nije potrebno naglašavati. 3) U dijelu F) Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, predlaže se izmjena dijela „Nastava se izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama“ u „Nastava se može izvoditi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama“. 4) S obzirom na opseg kurikuluma, njegovih domena, dodavanje potpuno novih sadržaja u kurikulum (medijska pismenost), realizacija istog nikako nije moguća u zamišljenom fondu od 35 sati godišnje. Predlaže se zadržavanje 70 sati godišnje te provođenje evaluacije sadašnjeg kurikuluma Informatike koji je prošao domaću i međunarodnu recenziju, a koja može služiti kao temelj eventualnih promjena. S poštovanjem, Josip Reić Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 1) Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. 2) a) Računalno razmišljanje i programiranje uvodi se postupno te njegova zastupljenost prema osmom razredu raste. b) Odgojno-obrazovni ishodi vezani uz medijsku pismenost u okviru kurikuluma ovog nastavnog predmeta ostvaruju se primarno vezano uz vrednovanje informacija (prema dokumentu European Commission, Joint Research Centre, Vuorikari, R., Kluzer, S., Punie, , DigComp 2.2, The Digital Competence framework for citizens – With new examples of knowledge, skills and attitudes, Publications Office of the European Union, 2022, https://data.europa.eu/doi/10.2760/115376) c) Sve navedeno je dio odgojno-obrazovnog ishoda OŠ IDK C.6.3, dodatno su dorađene preporuke za ostvarivanje ovog odgojno-obrazovnog ishoda. d) Odgojno-obrazovni ishod OŠ B.4.1. je dopunjen. e) Opis tehnologija u nastajanju nalazi se u poglavlju C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma. Naziv domene C je izmijenjen. 3) U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. 4) Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U preporukama za usvajanje navedenog odgojno-obrazovnog ishoda piše: „- poticati suradnju prilikom pronalaženja informacija i podataka u digitalnom okruženju - organizirati parove/skupine/timove i pripremiti zadatke koji zahtijevaju zajedničko pronalaženje informacija“. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Preporuke vezane uz usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ A.1.1. I IDK OŠ A.1.2. su dorađene te je u istima opisan način za usvajanja ovih odgojno-obrazovnih ishoda u 1. razredu. Za učenike s teškoćama potrebno je izraditi individualizirani ili prilagođeni program ovisno o teškoći učenika. Smjernice za rad s učenicima s teškoćama https://mzo.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Obrazovanje//Smjernice%20za%20rad%20s%20ucenicima%20s%20teskocama.pdf U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
24 Nikolina Bubica D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Usporedba ishoda postojećeg kurikula predmeta Informatika i novog predmeta IDK i komentar: 7. razred U ovom su se razredu dogodila najveće promjene pa u domeni računalno razmišljanje i programiranje nema više naglaska na uvođenju složenijih struktura i tipova podataka te korištenju simulacije (B.7.4., B.7.1) dok su se ishodi B.7.2., B.7.3. zadržali. Iako zadržavanje tih dvaju ishoda na prvi pogled djeluje pozitivno radi se ipak o zahtjevnim sadržajima (sekvencijalno pretraživanje i izrada modularnih programa) koji pretpostavljaju kvalitetnije poznavanje rada u odabranom programskom jeziku a prostora za razvoj takvog znanja u biti nema, dakle vjerojatnije je da se neće dogoditi. Ako je učenik u šestom razredu još uvijek radio u nekom grafičkom okružju (a prema kurikulu je to moguće) u sedmom je razredu gotovo nemoguće samo se baviti navedenim ishodima već se treba krenuti s jednostavnijim sadržajima. Također, teško je raditi pretraživanje npr. nizova ako se ne uči jednostavna struktura ponavljanja (unaprijed određen broj ponavljanja) koje jednostavno u ovom kurikulu nema. U novom predmetu nema Ishoda koji uključuju sadržaje iz trenutnog kurikula predstavljene ishodima A.7.4., A.7.1., C.7.1., C.7.2., D.7.3, D.7.4.. a to su sljedeći sadržaji: izrada i objavljivanje mrežnih stranica, prepoznavanje i opisivanje uloge glavnim komponenti računalnih mreže i istraživanja obilježja mreža, upoznavanje i analiza različitih formata za zapisivanje grafičkih, zvučnih i video podataka, rad s različitim platformama i programima (pronalazak i instalacija) te analiza procesa suradnje među članovima virtualnih zajednica. Rad s proračunskim tablicama ili sličnim programima je ostao u ishodu IDK OŠ C.7.1. Na žalost sve ukazuje na ponavljanje trenda iz prethodnih razreda, a to je 'korisnički' pristup doživljaja i poučavanja sadržaja i alata koji uključuju IKT odnosno računala. Pri definiranju ishoda jako je važno voditi računa o procesu vrednovanja. Kako vrednovati ishod 'objašnjava korisnost informacijskih izvora'? Što će se tu točno vrednovati? Pri definiranju ishoda treba uskladiti njegovu glavnu namjenu te sadržaje koji se navode za usvajanje ishoda jer to često nije usklađeno pa sadržaji često nadilaze navedeni ishod. Može se reći da je do redukcije navedenih sadržaja u odnosu na postojeći kurikul došlo zbog smanjivanje satnice predmeta na nevjerojatnih 1 sat tjedno, no odabir sadržaja koji su ostali ukazuje na trend stvaranja 'digitalno' uspješnih korisnika IKT. Navedene ishode nemoguće je realizirati u predviđenoj satnici. I dalje smatram da predmet treba zadržati originalni naziv Informatika, biti zastupljen u OŠ 2 sata tjedno od 3.-8. razreda (s postojećim kurikulom) a od 1.-2. razreda najviše s jednim satom (može i s ishodima IDK predmeta). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjen je odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.5.1. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
25 NIKOLINA TROJKO D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje "Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje" Promijeniti tekst u : "Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje" Uvažavajući sve psihofizičke osobitosti učenika od 7-8 godina planirani ishodi ne mogu se ostvariti u 35 sati te je nužno povećanje satnice na 70 sati. Također nužno je prilagoditi ishode (npr. IDK OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju - preporuka za ostvarivanje - aktivirati Microsoft 365 i Google Workspace for Education s AAI@EduHr korisničkim identitetom). Vidljivo je da autori ovog Kurikuluma nisu odradili niti jedan sat nastave informatike u 1. razredu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
26 Marina Ivašić-Kos Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci obrazuje buduće informatičare (koji stječu titule sveučilišnih prvostupnika informatike i sveučilišnih magistara informatike) te buduće učitelje i nastavnike informatike (koji stječu titule magistara edukacije informatike) pa smatramo potrebnim reagirati na prijedlog. U nastavku navodimo najznačajnije primjedbe. • Smatramo predloženi naziv predmeta „Informacijske i digitalne kompetencije“ neprimjerenim. Slažemo se sa sudionicima ovog savjetovanja koji su istaknuli kako pojam „kompetencije“ u nazivu predmeta nije primjeren. Ne koristi se u nazivu niti jednog drugog predmet u okviru eksperimentalnog programa iako se i drugim predmetima stječu kompetencije. Predlažemo da se naziv Informatika zadržati, obzirom da se nalazi i u titulama završenih studenata studija koji educiraju buduće učitelje. • Smatramo predviđeni godišnji fond sati od 35 sati nedostatnim za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda predmeta i njihovo vrednovanje. Podržavamo prijedlog da se predmet Informatika izvodi u dvosatu, no smatramo da se nastava treba izvoditi svaki tjedan, u ukupnom fondu od 70 sati kako bi se osigurao kontinuitet u izvođenju planiranih aktivnosti za učenike i kako bi učenici usvojili sve odgojno-obrazovne ishode predmeta te kako bi se proveli predviđeni oblici vrednovanja (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog). Smatramo pozitivnim da se prijedlogom i dalje promiče aktivno učenje te razvoj generičkih kompetencija učenika u okviru predmeta. • Smatramo kako temu Računalno razmišljanje i programiranje nije dobro izostavljati iz kurikuluma. Stjecanje vještina računalnog razmišljanja i programiranja učenicima će omogućiti korištenje naprednih tehnologija i obavljanje poslova koji ih očekuju u budućnosti. Zbog važnosti ovih vještina smatramo kako tema vezana za Računalno razmišljanje i programiranje treba biti izdvojena te da posebnu pažnju treba posvetiti formulaciji ishoda ove domene. Ishodi vezani za programiranje u prijedlogu nisu dobro kronološki raspoređeni po razredima. Tako je primjerice ishodom C.5.1. predviđena samo analiza složenijih problema i rastavljanje na niz potproblema iako su učenici već u 4. razredu započeli s kreiranjem programa no to će tek nastaviti u 6. razredu upoznajući se s naredbama grananja i uvjetnog ponavljanja. Dodatno, zanemaruje se važnost stjecanja vještina računalnog (algoritamskog) razmišljanja već od prvog razreda kao preduvjet za ostvarivanje ishoda povezanih s ovom domenom u višim razredima. Pozitivno je što je predviđeno rješavanje logičkih zadataka no mišljenja smo kako je tim zadacima (koji mogu biti i bez upotrebe računala, a ne samo vezani za digitalne radove) potrebno dati veći značaj i predvidjeti veći broj sati za njihovo izvršavanje. • Smatramo ishode učenja s razradom nespretno raspoređenima po domenama i razredima. Stječe se dojam da je prijedlog nastao kombinacijom stare verzije kurikuluma i kurikuluma međupredmetne teme Upotreba IKT. Kao što smo već naveli uz primjer iz programiranja, nedostaje kontinuitet te se ne planira nastavak obrazovanja odnosno povezanost s ishodima za srednje škole. U formulaciji razrade dijela ishoda može se primijetiti da je razina složenosti previsoka za učenike (primjerice, u 1. razredu od učenika se očekuje da procjenjuje kvalitetu medijskih sadržaja, u 3. razredu da argumentira kritički stav o medijskim sadržajima i vrednuje algoritamsko rješenje). Pozitivno je što se želi osuvremeniti kurikulum no iz prijedloga nije u potpunosti jasno što se podrazumijeva pod nazivom “tehnologije u nastajanju”. U razradi ishoda C.4.3. spominje se primjerice računalno 3D modeliranje za koje ne možemo reći da je u nastajanju. S razvojem novih tehnologija se budući učitelji (studenti) i učitelji informatike kontinuirano susreću tijekom studiranja i rada u nastavi te smatramo da to nije potrebno isticati u formulaciji ishoda niti u nazivu teme (dok je naziv programiranje izostavljen). Držimo da je prednost postojećeg kurikuluma što su odgojno-obrazovni ishodi napisani na način koji omogućuje da se u proces učenja i poučavanja uključuju suvremene teorijske i praktične teme u skladu s brzim razvojem tehnologije i trendovima u području informatike te da takvu praksu treba zadržati i prilikom razvoja novih prijedloga. Također, smatramo da se svi ishodi u kurikulumu predmeta Informatika trebaju razlikovati od očekivanja u međupredmetnoj temi Upotreba IKT. • Smatramo kako usvojenost znanja ne treba izostavljati iz elemenata vrednovanja. U prijedlogu se navodi kako se vrednovanje treba temeljiti na konstruktivističkom pristupu što držimo pozitivnim, no smatramo kako se prilikom formativnog i sumativnog vrednovanja ne smije zanemariti poznavanje činjeničnog znanja i razumijevanja koncepata kao temelja za stjecanje vještina, pogotovo što su ishodi koji se na to odnose zastupljeni u prijedlogu kurikuluma. Tako se primjerice u 5. razredu od učenika očekuje da opisuje posljedice kršenja softverskih licenci, u 6. da nabraja vrste medijskih poruka, u 7. da objašnjava pojam krađe identiteta, itd. Dodatno, opisnice ishoda učenja u HKO-u uključuju znanja te na razini koja odgovara osnovnoj školi predviđaju razumijevanje osnovnih općih činjenica i pojmova u jednostavnim i poznatim svakidašnjim situacijama pa smo mišljenja da element “usvojenost znanja” treba zadržati kao element vrednovanja. Slijedom navedenog predlažemo: - da naziv predmeta i dalje ostane Informatika, - da godišnji fond sati ostane 70 sati, - da polazište razvoja novog kurikuluma bude postojeći kurikulum predmeta s odgojno-obrazovnim ishodima koji su dobro definirani i strukturirani po razredima i temama te se vidi njihova veza s ishodima predviđenima za gimnazije. Pritom, smatramo važnim razlikovati kurikulum predmeta Informatika i kurikulum međupredmetne teme Upotreba IKT. Također, zalažemo se za formiranje skupine stručnih autora za izradu novog prijedloga i navođenje imena autora uz prijedlog. Mišljenja smo kako je revidiranje ovog prijedloga nužno ne samo zbog važnosti predmeta Informatika u obrazovanju učenika, već i zbog osiguravanja motivacije učitelja i budućih učitelja, naših studenata, koji će poučavati ovaj predmet u osnovnim školama pa se nadamo uvažavanju primjedbi iznesenih u ovom savjetovanju. S poštovanjem, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Sveučilište u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos, dekanica doc. dr. sc. Vanja Slavuj, prodekan za nastavu prof. dr. sc. Nataša Hoić-Božić i doc. dr. sc. Martina Holenko Dlab, nastavnice metodike nastave informatike Djelomično prihvaćen Naziv predmeta i broj sati njegove izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Prijedlog kurikuluma Informacijske i digitalne kompetencije sadrži odgojno-obrazovne ishode vezane uz računalno razmišljanje i programiranje koji su eksplicitno navedeni u predmetnom kurikulumu. Teme vezane uz računalno razmišljanje i programiranje navode se bilo u odgojno-obrazovnom ishodu, razradi ishoda, sadržajima ili preporukama i protežu se spiralno od 1. do 8. razreda osnovne škole. Odgojno-obrazovni ishodi IDK OŠ C.4.1 i IDK OŠ C.5.1. su dorađeni. Polazište razvoja novog kurikuluma bio je Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 22/2018) te Digital Competence Framework for Citizens (DigComp 2.2) https://digital-skills-jobs.europa.eu/en/inspiration/research/digcomp-22-update-digital-competence-framework-citizens. Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja, kao jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima, vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije odnosi se na sve veću pojavu, dostupnost i primjenu raznih novih tehnologija, posebice onih koje su učenicima dostupne u svakodnevnome životu (kućanski roboti, razni uređaji koji se spajaju na mrežu, autonomna vozila i sl.) te tehnologija koje se trenutno snažno razvijaju poput područja umjetne inteligencije. Učenike je potrebno pripremiti za pojavu novih tehnologije s kojima će se u bliskoj budućnosti susretati. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije vrednuje se usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta. Primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi vrednovanja kojima su informacije prikupljene i to su informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija. Kurikulum je pisan otvoreno i progresivno te uključuje i nove tehnologije u nastajanju, npr. umjetna inteligencija, internet stvari… Ostalo nije predmet ovog javnog savjetovanja.
27 Jelena Romić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Poštovani, slažem se kako nastavni predmet treba biti povezan s ostalim predmetima te kako treba uključiti sve međupredmetne teme u realizaciju istog, ali iz predloženih opisa domena ne pronalazim povezanost s Tjelesnom i zdravstvenom kulturom te temom vezanom uz brigu o zdravlju, kao što je to do sada bilo u domenama i ishodima nastavnog predmeta Informatika, a smatram kako bi i to trebalo biti neizostavan dio poučavanja ovog predmeta radi sprečavanja stvaranja nezdravih navika ponašanja. Također, satnica od 35 sati godišnje ne ostavlja dovoljno prostora/vremena kako bismo poučavali učenike kako je vrlo važno voditi brigu o tjelesnom i mentalnom zdravlju prilikom korištenja digitalnih uređaja, tj. 45 minuta nedovoljno je vremena za poticanje te razvoj svjesnosti i primjeni zdravih navika ponašanja uz ostvarivanje ostalih ishoda. S poštovanjem, Jelena Romić Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U kurikulum nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije dodana je povezanost s međupredmetnom temom Zdravlje. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
28 Sveučilište u Zadru D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   • Pod Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole, pod C. Digitalni sadržaji, računal-no razmišljanje i tehnologije u nastajanju, IDK OŠ C.6.2., Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda u tekstu Nacrta: Suradnju je moguće ostvariti i s mjesnom/gradskom knjižnicom kao mjestom za javno predstavljanje radova. Umjesto suradnje s gradskom knjižnicom treba stajati "Javno predstavljanje radova treba održati u školskoj knjižnici, a moguće ga je održati i u mjesnoj narodnoj knjižnici". • Predlažemno da se napravi ponovna razrada odgojno-obrazovnih ishoda za sve domene. Post-ojećim prijedlogom naveden je samo jedan ishod, koji je najčešće stavljen na više razine te nije primjenjiv na definiranim razinama. U potpunosti su izostavljeni ishodi koji su povezani uz razinu samostalnosti ili uz pomoć. • Predlažemo da predlagatelj definira sve razine usvojenosti, a ne samo razinu dobar. Obrazloženje: Iz postojećeg prijedloga predlagatelja nije moguće vidjeti ishode na ostalim razinama usvojesnoti što onemogućava evaluaciju učenika, te usporedbu u odnosu na druge učenike u EU. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zahvaljujemo na uočenome. Odgojno-obrazovni ishodi IDK OŠ C.4.1. i IDK OŠ C.5.1. dorađeni su i složeni su spiralno. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH.
29 Sveučilište u Zadru D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje • Pod Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole u dijelu Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: u tekstu Nacrta: - predstavljati različite vrste informacija i zada-taka koji zahtijevaju filtriranje informacija kako bi se razvila vještina filtriranja informacija u stvarnom svijetu umjesto "filtriranje" bilo bi bolje da stoji "prepoznavanje i odabiranje relevantnih i vjerodostojnih informacija". Pojam "filtriranje" ne govori dovoljno. • Pod Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole u dijelu Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda u tekstu nacrta: Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik te ostvariti u suradnji sa stručnim suradnicima školskim knjižničarima vrijedi kao i ranije u tekstu kad se govori o povezivanju s nas-tavnim predmetima: sadržaj ishoda moguće povezati sa svim nastavnim predmetima ti-jekom procesa pronalaženja i korištenja potrebnih informacija, vezanih uz nastavnu temu, i stjecanja vještine "znati učiti". Nadalje, brisati "moguće je". Sadržaji se trebaju povezati sa svim nastavnim predmetima i u suradnji sa stručnim suradnicima knjižničarima • Pod Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole, IDK OŠ A.3.1. Učenik procjenjuje informacije iz ponuđenih izvora. – vrednovanje informacija važno je poučavati od 1. razreda osnovne škole na način koji je primjeren uzrastu učenika. U cijelom tekstu nije jasna razlikuju li autori termine „evaluation“ (vrednovanje) i „judging“ (procjenjivanje). Preporučujemo za vrednovanje informacija koristiti izraz „vrednovanje“. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.3.1. dorađene su prema prijedlogu.
30 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma • U dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikulum u tekstu: “Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije usmjeren je na razvijanje znanja i vještina koje su potrebne za uspješno korištenje digitalnih alata i tehnologija.” Nedostaje pojam “infor-macija”. Treba stajati: “… razvijanje znanja i vještina koje su potrebne za uspješno korištenje digitalnih alata, tehnologija i informacija." • U dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikulum u ispred teksta: “Kao ključna kompetencija, digitalna kompetencija pomaže u svladavanju drugih ključnih kompetencija kao što su komunikacija, jezične vještine ili osnovne vještine u području mate-matike i prirodoslovlja”. treba umetnuti rečenicu vezanu uz informacijske kompetencije. Predlažemo: "Informacijska pismenost obuhvaća kompetencije koje osposobljavaju za samostalno učenje". • U dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma u tekstu: „Stvara-nje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja uči se i poučava u domeni Informacijska i medijska pismenost” nedostaje komponenta etičnog i odgovornog stvaranja i objavljivanja. Bolje bi bilo da rečenica glasi: "Uspješno prona-laženje, kritičko vrednovanje i korištenje te etično i odgovorno stvaranje, objavljivanje i dijeljenje informacija i medijskih sadržaja uči se i poučava u domeni Informacijska i medijska pismenost". • U dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikulum u tekstu Kontinuira-ni razvoj tehnologije i umjetne inteligencije posljednjih desetljeća donio je revolucionarne promjene u načinu na koji živimo, radimo i komuniciramo. - predlažemo da se makne riječ revolucionarne, dovoljno je samo promjene. • A. dio potrebno je proširiti i kroz cijeli Nacrt kurikuluma provesti izmjene teksta u odnosu na suvremene znanstvene spoznaje o informacijskoj pismenosti, posebice u razvoju vještina informacijske pismenosti: ▪ određivanje informacijske potrebe ▪ identificiranje i prikupljanje pouzdanih informacija iz različitih izvora ▪ razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja i procjene informacija ▪ korištenje tehnologije u svrhu istraživanja, organiziranja i dijeljenja informacija ▪ razumijevanje i poštivanje autorskih prava i korištenje intelektualnog vlasništva ▪ razvoj sposobnosti prezentiranja ▪ oblikovanje informacija i njihova primjena • U tekstu Nacrta: “Razvijena informacijska pismenost pomaže učenicima odrediti opseg infor-macija koje su im potrebne, kako bi uspješno i učinkovito pristupali potrebnim informacijama, kritički vrednovali informacije i informacijske izvore, ugradili odabrane informacije u svoju bazu znanja te učinkovito koristiti informacije” nedostaju elementi prepoznavanja informa-cijske potrebe i poznavanja informacijskih izvora. Također, "odabrane" informacije ne govori dovoljno o samoj kvaliteti informacija, koju učenici trebaju moći vrednovati. Umjesto tog pojma treba stajati "relevantne i vjerodostojne" informacije. Nadalje, izraz "u svoju bazu znanja" bilo bi dobro zamijeniti terminom "u postojeće znanje. Uz učin-kovito korištenje informacija svakako treba stajati i etično. Zato bi bilo bolje da ova rečenica glasi: "Razvijene vještine informacijske pismenosti omogućuju učenicima da identificiraju svoje informacijske potrebe, znaju koji su im izvori informacija na raspo-laganju i kritički ih vrednuju, uspješno i učinkovito pronalaze i kritički vrednuju infor-macije, ugrade relevantne i vjerodostojne informacije u postojeće znanje te učinkovito i etično koriste informacije." • U dokumentu pod D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima u tekstu: “Odgojno-obrazovne ishode iz domene A. Informacijska i medijska pismenost potrebno je usvojiti u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima školskim knjižničarima” treba obrisati riječ "školskim". Ispravni naziv je "stručni suradnik knjižničar". Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zahvaljujemo na prijedlozima za dopunu. Poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma dopunjeno je prema preporuci. Prihvaćena je dopuna: ' razvijanje znanja i vještina koje su potrebne za uspješno korištenje digitalnih alata, tehnologija i informacija' Prihvaćena je dopuna: 'Uspješno pronalaženje, kritičko vrednovanje i korištenje te etično i odgovorno stvaranje, objavljivanje i dijeljenje informacija i medijskih sadržaja uči se i poučava u domeni Informacijska i medijska pismenost.' Prihvaćen je ispravak naziva stručnog suradnika.
31 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta • U dokumentu Nacrta pod B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta s tekstu: “Učenjem i poučavanjem nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije učenici će: - razvijati sposobnost pronalaženja, prepoznavanja, procjenjivanja i kritičkog vrednovanja informacija dostupnih na internetu i drugim medijima poštujući autorsko pravo, intelektualno vlasništvo, privatnost i sigurnost” nedostaju neki važni elementi: prepoz-navanje informacijske potrebe i etično korištenje. Rečenica bi trebala glasiti "- razvijati sposobnost prepoznavanja informacijske potrebe, pronalaženja, prepoznavanja i kritičkog vrednovanja te etičnog korištenja informacija na internetu i drugim medijima poštujući autorsko pravo, intelektualno vlasništvo, privatnost i sigurnost." Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poglavlje B je dopunjeno prema preporuci.
32 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta • Predlažemo u okviru A. Svrha i opis predmeta uključiti argumentaciju kojom će se obrazložiti da navedeni predmet neće dovesti do stvaranja digitalne podijeljenosti (digital divide) kod učenika osnovnih škola, u okvirima Hrvatske i u odnosu na EU. Obrazloženje: U okviru prijedloga nisu navedeni prostorni uvjeti, potreban broj opreme te potreban broj izvoditelja (njihove kvalifikacije) za izvođenje učenja i poučavanja. • Obrazloženje: U okviru prijedloga nisu navedeni prostorni uvjeti, potreban broj opreme te potreban broj izvoditelja (njihove kvalifikacije) za izvođenje učenja i poučavanja. • Terminologija nije usklađena i dolazi do miješanja (osnovnih) pojmova. Miješaju se pojmovi informacija, podatak i sadržaj, potom algoritam i programiranje, program na operativnom sustavu, mrežno mjesto i mrežna aplikacija, softverski proizvod i programsko rješenje, i dr.. Velika većina teksta vezana za programiranje je terminološki neusklađena, u dijelovima i pogrešna. • Programiranje je vrlo malo zastupljeno, npr. CSS uopće nije zastupljen. • 35 sati je premala satnica. Predlažemo povećanje satnice na 70 sati godišnje. • U dijelu teksta A. Svrha i opis predmeta nakon rečenice: “Pojam digitalna pismenost opisuje čitav niz vještina koje su nužne za uporabu digitalnih uređaja i programskih alata, kritičkog promišljanja o korištenju istih te pronalaženja, vrednovanja i korištenja informacija.” treba definirati pojam informacijske pismenosti tako da se doda tekst: “Informacijski pismenost obuhvaća vještine prepoznavanja informacijske potrebe, poznavanje raspoloživih izvora informacija, vještine pronalaženja, vrednovanja i upotrebe infor-macija, osposobljenost za etično i odgovorno postupanje s informacijama te komunici-ranje i dijeljenje informacija.” • U dijelu teksta A. Svrha i opis predmeta predlažemo da se u tekstu Učenici također stječu kompetencije vezane uz e-obrazovanje i učenje na daljinu, kao potencijalnim alatima za uče-nje i stjecanje znanja u uobičajenim ili izvanrednim društvenim okolnostima briše riječi „po-tencijalnim alatima“. Obrazloženje: ovo nisu potencijalni alati, nego stvarni alati kojima se može realizirati proces poučavanja i učenja u normalnim i izvanrednim društvenim okolnos-tima. • U dijelu teksta A. Svrha i opis predmeta predlažemo da se, vezano us tekst Odgojno-obrazovni ishodi iz kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiral-nog modela prema kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima prijedlog doradi na način da teme odgovaraju spiralnom modelu. Obrazloženje: Predlagatelj predlaže spiralni model, kojim se znanje na višim razinama proširu-je, ali iz razina ishoda odgojno-obrazovnih ishoda vidljivo je da predlagatelj na višim razinama odstupa od spiralnog modela (pogledati domenu A.) i teme koje su odabrane. • U tekstu Nacrta: “Informacijske i digitalne kompetencije omogućavaju učeniku bolje razumi-jevanje tehnološki naprednog e-Društva koji ga okružuje, lakšu pretragu i uporabu informaci-ja, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvija-nje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, kreiranja digi-talnih sadržaja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima” u dijelu “lakšu pretragu i uporabu informacija” nedostaje ključna sastavnica “vrednovanje”. Treba stajati “lakše pronalaženje, vrednovanje i uporaba informacija”. • U dokumentu Nacrta predmeta naziva Informacijske i digitalne kompetencije stoji da predmet IDK "Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda naslanja se na više znanstvenih područja, prvenstveno na računarstvo te informacijske i komunikacijske znanosti". Pogrešno je navedeno to da se naslanja na više znanstvenih područja. Prema Pravilniku o znanstvenim područjima, poljima i granama polje 2.09. računarstva pripada tehničkim znanostima, dok polje 5.04 informacijske i komunikacijske znanosti pripadaju društvenim znanostima. Prema tome, predlaže se da se navedeni tekst izmijeni i napiše: “Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda temelji se na spoznajama iz više znanstvenih područja i polja, prvenstveno na polju računarstva koje pripada tehničkim znanostima i polju informacijskih i komunikacijskih znanosti koje pripada društvenim znanostima.” • Kroz čitav nacrt zamjetno je nerazumijevanje pojma informacijske pismenosti te nerazlikovanje informacijske i informatičke pismenosti. Smatramo da je potrebno jasno razgraničavanje pojmova informatička pismenost, digitalna pismenost, informacijska pismenost, medijska pismenost u ovom kurikulumu jer oni nisu istoznačnice te svojim sadržajem pokrivaju slične, ali ipak različita značenja. To je izrazito važno za razumijevanje predmeta bavljenja predloženog nastavnog predmeta i jasno determiniranje što su informacijske, a što digitalne kompetencije. Predlaže se jasno razgraničavanje pojmova jer u dosadašnjem tekstu postoji vrlo mnogo pogrešaka u postavljenim ciljevima, a posebice to do izražaja dolazi u određivanju ishoda. Primjerice: ◦ Pod A. Informacijska i medijska pismenost navedeno je da je ključna sastavnica informacijske pismenosti i računalna pismenost. Nejasno je koje se druge sastavnice informacijske pismenosti ovdje podrazumijevaju i zbog čega je stavljeno „i informatička pismenost!”. Nadalje, informatička pismenost nikako nije ključna sastavnica informacijske pismenosti. Pogrešan je cijeli odlomak „Ključna sastavnica informacijske pismenosti je i računalna pismenost koja je nužna za svrsishodnu upotrebu digitalnih tehnologija za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija” jer se vještine informacijske pismenosti odnose na pronalaženje i kritičko vrednovanje informacija iz svih vrsta izvora, a elektronički izvori i digitalni mediji su neke od vrsta. ◦ Predlažemo dodati dio teksta u kojem se jasno navodi da su informacijska, digitalna i računalna te medijska pismenost usko povezano i u međusobnoj interakciji te je razvijanje vještina svih navedenih vrsta pismenosti nužno za svrsishodnu upotrebu digitalnih tehnologija za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija. ◦ Pogrešno je navedeno: „Razvijena informacijska pismenost pomaže učenicima odrediti opseg informacija koje su im potrebne, kako bi uspješno i učinkovito pristupali potrebnim informacijama, kritički vrednovali informacije i informacijske izvore, ugradili odabrane informacije u svoju bazu znanja te učinkovito koristiti informacije.“ Predlažemo izmijeniti u „Razvijena informacijska pismenost pomaže učenicima odrediti informacijsku potrebu, zatim uspješno i učinkovito pristupiti informacijskim izvorima i pronalaziti informacije, kritički vrednovati izvore informacija i same informacije, ugraditi odabrane informacije u svoju bazu znanja te učinkovito koristiti informacije.” ◦ „Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnom svijetu jer je to najbolji način zaštite učenika od dezinformacija, propagande i potencijalno štetnih utjecaja medijskih sadržaja. Obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju učinkovit pristup i korištenje medija te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama.” Izostala je srž medijske pismenosti i predlažemo nadopuniti/izmijeniti tekst u „Medijska pismenost obuhvaća niz tema i vještina koje su ključne za razumijevanje i kritičko promišljanje o medijima. To uključuje razumijevanje osnovnih pojmova medijske tehnologije, analizu medijskog sadržaja, razumijevanje medijskih poruka i njihov utjecaj na pojedinca i društvo te razvoj vještina kritičkog razmišljanja i samokritičnosti u korištenju medija. Uz to, obuhvaća i važnost etičkog korištenja medija te razumijevanje prava i odgovornosti u digitalnom svijetu.” Komentar sastavili: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
33 Enis Osmanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Poštovani, U dokumentu je navedeno da se nastava predmeta IDK izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama. Izvođenje nastave predmeta IDK dva sata – svaka dva tjedna, za razliku od sadašnjeg tjednog rasporeda dvosatne informatike, može štetno utjecati na kontinuitet učenja učenika. Produljeni vremenski razmak između nastavnih sati može dovesti do nedostatka redovita uvježbavanja i ponavljanja koncepata. Bez čestog izlaganja predmetu, učenici bi mogli imati problema sa zadržavanjem informacija i vještina, što bi ometalo njihov napredak i svladavanje istog. Učenje je ponavljajući proces koji se nadograđuje na prethodno znanje i vještine. Razmakom nastave informatike narušava se kontinuitet učenja, zbog čega je učenicima teško uspostaviti čvrste temelje i stabilno napredovati. Potencijalno će morati potrošiti dodatno vrijeme na ponovno upoznavanje s prethodno obrađenim materijalom, što će rezultirati manje učinkovitim korištenjem vremena za nastavu. Redovito, dosljedno bavljenje predmetom potiče interes i motivaciju među učenicima. Kada se sat informatike održava samo jednom svaka dva tjedna, učenicima će biti teže ostati angažirani i zadržati svoj entuzijazam za predmet. Taj nedostatak kontinuiteta može umanjiti njihov interes za digitalnu pismenost i informatiku. Pojedine teme u informatici zahtijevaju sekvencijalni pristup učenju, pri čemu se svaka lekcija nadograđuje na prethodnu. S duljim razmakom između nastavnih sati, učenicima može biti izazovno pratiti napredovanje složenih tema. To može dovesti do praznina u razumijevanju i otežati im razumijevanje naprednijih koncepata. Učenici mogu naići na poteškoće ili imati pitanja tijekom rada na zadacima ili projektima iz informatike. Uz smanjenu učestalost nastave, oni imaju ograničene mogućnosti za neposrednu podršku i vodstvo svojih učitelja. Ovo kašnjenje pomoći može spriječiti njihovu sposobnost da prevladaju izazove i spriječiti njihov napredak u učenju. Razvijanje vještina u digitalnoj pismenosti i informatici često zahtijeva redovitu praksu i praktično iskustvo. Smanjivanjem nastave informatike na svaka dva tjedna, učenici imaju manje prilika za praktične aktivnosti, eksperimente i vježbe kodiranja. Ovo ograničenje može usporiti razvoj njihovih vještina i spriječiti njihovu sposobnost primjene teorijskog znanja u scenarijima stvarnog svijeta. Općenito, povećani jaz između nastave informatike može poremetiti kontinuitet učenja učenika, spriječiti razvoj njihovih vještina i spriječiti njihovu sposobnost da se u potpunosti uključe u predmet. Ključno je razmotriti negativne posljedice smanjene učestalosti i istražiti alternative koje daju prednost redovitoj i dosljednoj nastavi IDK, to podrazumijeva minimalnu satnicu od 70 sati godišnje. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
34 Nikolina Bubica D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Usporedba s trenutnim kurikulom predmeta Informatike i komentar: 6. razred Procjenjivanje pojavih oblika elektroničkog nasilja te prevencija prisutno je u oba predmeta (IDK OŠ B.6.1 - D.6.2). Bavljenje medijskim porukama pojavljuje se samo u IDK (IDK OŠ A.6.1.). Opet je nejasno kako je medijska pismenost dio ovog predmeta kad je lijepo i jasno opisana i razrađena u kurikulumu predmeta Hrvatski jezik. Smatram da ovom ishodu u ovom predmetu nije mjesto i treba ga izbaciti. Ishodi IDK OŠ B.6.3. djelomično preuzimaju strukturu ishoda (B.6.1.) ali naravno u tekstu ishoda ispušta se dio kojim se traži izučavanje načina povezivanja uređaja u mreži (opet korisnički pristup!). Smatram da je nedopustivo da mlađe naraštaje učimo o digitalnim uređajima kao da su nepoznata 'crna kutija'. Takav pristup gotovo da onemogućava realizaciju ishoda IDK OŠ C.6.3. (u trenutnom kurikulumu A.7.1.) jer ako želimo da učenik procjenjuje tehničke probleme pri upravljanju uređajima i korištenju digitalnih okruženja moramo mu prethodno ponuditi i osigurati stvaranje kvalitetnog i njemu primjerenog znanja o navedenim uređajima i okruženjima (nadovezuje se na izbacivanje ishoda C.5.1. ). Ako se dalje analiziraju sadržaji koje se moraju realizirati s navedenim ishodima primjećuje se neusklađenost teksta i sadržaja samog ishoda te obveznih sadržaja koji ga opisuju: Npr. u ishodu IDK OŠ B.6.3. Učenik analizira prednosti i nedostatke mrežnog povezivanja i zaštite uređaja na mreži ne navodi se način povezivanja uređaja u mreži već samo prednosti i nedostaci mrežnog povezivanja i zaštite, no u obveznom sadržaju nalaze se sve teme koje to opisuju: - vrste mrežnog povezivanja i uređaji na mreži - prijenos podataka mrežom i mrežni protokoli - IP adresa – javne/privatne, statičke/dinamičke Navedeno treba uskladiti. Ili u tekstu ishoda uključiti i navedene sadržaje npr. način povezivanja uređaja u mreži ili ih izbaciti iz obveznih sadržaja za realizaciju ishoda. Naravno, ako se ti sadržaji zadrže gotovo je sigurno da se to u predviđenoj satnici predmeta i domene ne može realizirati. Dakle, opet će biti samo deklarativno tu. IDK OŠ B.6.2. zahtijeva kreiranje virtualnih zajednica za suradnju s drugima, a u sadržajima navodi naglasak na zajednice za učenje pa možemo to povezati s trenutnim ishodom D.6.3..). Ishod koji se odnosi na kreiranje multimedijskih sadržaja možemo povezati s ishodima C.5.4. i djelomično C.6.1.). Što se tiče računalnog razmišljanja i programiranja ishod IDK OŠ B.6.1. jedini ishod u 6. razredu koji to uključuje. Usklađen je s trenutnim ishodom B.6.1. , ali moramo istaknuti već ranije uočen problem s realizacijom računalnog razmišljanja i programiranja u 5. razredu koje se može i ne mora realizirati programiranjem pa se može dogoditi da se zahtjevni sadržaji kao što su algoritamska struktura grananja i uvjetnog ponavljanja djelomično ili uopće ne realiziraju jer neće biti vremena, jer će učenicima biti teško ako to nisu kontinuirano radili i u 5. razredu i ako nisu prethodno usvojili algoritamsku strukturu jednostavnog ponavljanja (unaprijed zadani broj ponavljanja). Iskreno nemam uopće prijedlog kako ovo popraviti bez da se naprave korekcije u prethodnim razredima. I ovo će biti izuzetno zahtjevno za realizaciju u zadanom vremenskom okviru (satnici) i iskusnom učitelju, a kamoli početniku. Može se zaključiti da je šesti razred djelomično zadržao trenutni sadržaj, ali opet naglasio 'korisnički' pristup u radu s računalom. U želji da se ipak neki informatički sadržaji uključe oni se smještaju u obvezne sadržaje što još više otežava realizaciju ishoda jer za to uopće nema vremena. Neophodno je uskladiti ishode s navedenim obveznim sadržajima. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dopunjeni su sadržaji za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prema navedenome u komentaru.
35 Nikolina Bubica D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Usporedba s trenutnim kurikulumom informatike i komentar: 5. razred Ishodi novog predmeta IDK poklapaju se samo s jednim ishodom trenutnog kurikula i to u ishodu IDK OŠ A.5.1. (A.5.1. u trenutnom kurikulu). Ishodi IDK OŠ A.5.2. i IDK OŠ C.5.3. bave se stvaranjem i vrednovanjem digitalnog sadržaja (zar se vrednovanje digitalnog sadržaja treba razmatrati na tako visokoj razini u 5. razredu OŠ da je potrebno uvesti novi ishod, umjesto da se vrednovanje uključi u ishod IDK OŠ A.5.2. kao viša razina usvojenosti ishoda u skladu s Bloomovom taksonomijom). Što se tiče ishoda koji se u trenutnom inf. kurikulumu odnose na programiranje i računalno razmišljanje ishodi IDK OŠ C.5.1. i IDK OŠ C.5.2. stavljaju naglasak na vještine računalnog razmišljanja i navedenim obveznim sadržajima nigdje se ne navodi nužnost za razvojem vještina programiranja. Sadržaji koji su navedeni kao obvezni za realizaciju navedenih ishoda su: - analiziranje i rastavljanje složenijeg problema na manje dijelove - poznate strukture u potproblemu - ugrađivanje rješenja potproblema u konačno rješenje - analiziranje i rastavljanje složenijeg problema na manje dijelove - poznate strukture u potproblemu - ugrađivanje rješenja potproblema u konačno rješenje Navedeni sadržaji ne spominju izričito programiranje već stvaranje rješenja/algoritma koje može biti prikazano na različite načine (riječima, slikom, tekstom … ). Dakle, u ovom razredu programiranje se uopće ne mora dogoditi već će to ovisiti o želji i interesu učitelja. Mnogi će to realizirati na različite načine. Također prekida se i vertikalno povezivanje sadržaja s prethodnim razredom jer se u 4. razredu navodi rad u grafičkom okruženju koristeći se odlukom, ulaznim i izlaznim vrijednostima te tipovima podataka (svakako bi trebalo jasnije naznačiti na koje se tipove podataka misli), u 5. razredu se ništa od toga posebno ne ističe, a u 6. se razredu traži stvaranje programa koji sadrže strukturu grananja i uvjetnoga ponavljanja.  U raspisivanju navedenih sadržaja nigdje se ne spominje algoritamska struktura ponavljanja koja se metodički smatra jednostavnijom i primjerenijom za poučavanje prije pojma odluke i uvjetnog ponavljanja. Dakle strukture jednostavnog ponavljanja s unaprijed određenim brojem ponavljanja) uopće nema. Etička pitanja (D.5.1.) svode se na samo na raspravu o softveru kao intelektualnom vlasništvu. Poznavanje rada u raznim korisničkim sučeljima (C.5.1.) jednostavno je izbačeno kao i način rada računala i upoznavanje njegovih osnovnih dijelova (A.5.2.) te načina pohranjivanja podataka (A.5.3.). Dakle, opet naglasak na korisničkom doživljaju i razumijevanju tehnologije. U ciljevima predmeta i uvodnom dijelu ističe se važnost vještina programiranja pa bi i ishodi koji uključuju navedene vještine trebali to i jasno navesti kao obvezni sadržaj. Poučavanje o načinu rada računala, prikazivanju i pohranjivanju podataka u računalu jedan je od načina kojim se učenike može dodatno zainteresirati za interdisciplinarnu primjenu računala pa možda i profesionalno usmjeriti neke od njih. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi IDK OŠ A.5.2. i IDK OŠ C.5.3. međusobno se nadopunjavaju. U preporukama za usvajanje ovih odgojno-obrazovnih ishoda napravljena je dopuna.
36 Enis Osmanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, U opisu predmeta IDK i navođenju njegove svrhe navode se utjecajnim dokumenti i inicijative poput Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., Akcijskog plan za digitalno obrazovanje do 2027., međutim zanemaruje se što bi provedba predmeta IDK na ovaj način tj. u smanjenom vremenskom opsegu u odnosu na predmet Informatika mogla značiti za ostvarivanje ciljeva u spomenutim inicijativama i dokumentima. Smanjeni sati mogu rezultirati smanjenjem vještina učenika u korištenju računala, softvera i digitalnih alata. Možda će imati manje prilika za razvoj kritičkog mišljenja, rješavanja problema i vještina programiranja, što je ključno za buduće tržište rada. Informatika, kao predmet, svoje je ime dobila po usko povezanom znanstvenom području koje čini temelj njezina učenja. Stoga je bitno zadržati naziv "Informatika" umjesto "Informacijske i digitalne kompetencije". Dokument potvrđuje da se obrazovni ishodi predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" oslanjaju na različita znanstvena područja, posebice računarstvo, informacijske i komunikacijske znanosti. Slijedom toga, predmet je primjereno imenovati "Informatika". U dokumentu je netočno navedeno da se Informatika provodi kao izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda), unatoč činjenici da se provodi kao izborni predmet u tom razdoblju. U 5. i 6. razredu provodi se kao redovna (obvezna) nastava, unatoč u dokumentu navedenoj izbornosti za to razdoblje. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta.
37 Nikolina Bubica Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta U samom početku dokumenta ističe se da se novi predmet IDK povijesno naslanja na postojeći predmet Informatika. Analizom navedenih ciljeva novog predmeta IDK i usporedbom s ciljevima predmeta Informatika takva povezanost ne može se iščitati. Svi navedeni ciljevi predmeta IDK mogu se opisati zajedničkim nazivom 'korištenje digitalne tehnologije' pri čemu se stavlja naglasak na kritičko promišljanje o informacijama, promišljanje o sigurnom načinu komuniciranja, nadalje na stvaranje i objavljivanje digitalnih sadržaja….. Takav pristup ovom predmetu velik je odmak od trenutnog predmeta Informatika u kojem se kao ciljevi navode " ● postati informatički pismeni kako bi se mogli samostalno, odgovorno, učinkovito, svrhovito i primjereno koristiti digitalnom tehnologijom te se pripremiti za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja ● razvijati digitalnu mudrost kao sposobnost odabira i primjene najprikladnije tehnologije ovisno o zadatku, području ili problemu koji se rješava ● razvijati kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije ● razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i vještinu programiranja ● učinkovito i odgovorno komunicirati i surađivati u digitalnome okruženju ● razumjeti i odgovorno primjenjivati sigurnosne preporuke te poštivati pravne odrednice pri korištenju digitalnom tehnologijom u svakodnevnome životu. " Navedene razlike u ciljevima još jasnije se očituju u konkretnim odgojno-obrazovnim ishodima (osvrt kasnije u dokumentu) pri čemu je u predmetu IDK velik naglasak na medijsku pismenost koja nikada nije bila sastavni dio predmeta Informatika. Ako je bio cilj stvoriti još jedan predmet koji je na neki način proizašao iz predmeta Informatika kao posljedica velike uporabe IKT u svakodnevnom životu i koji stvara digitalno odgovornog korisnika IK tehnologije onda su ciljevi ovog predmeta uglavnom zadovoljavajući. No, ako znamo da će ovaj predmet zamijeniti postojeći predmet Informatika onda moramo priznati da će dobar dio 'informatičkih ciljeva' nestati, a to se jedino može protumačiti kao napuštanje osnovnog cilja informatičkog obrazovanja: '….. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije nego i stvaratelji. Većina poslova 21. stoljeća zahtijeva razumijevanje i primjenu računalne znanosti s ciljem što veće produktivnosti i konkurentnosti. Informatičke kompetencije nužne su u rješavanju različitih izazova u svim područjima ljudskoga djelovanja i u svim područjima znanosti. …" Ako je predmet IDK nasljednik predmeta Informatika tada među ključnim ciljevima mora sadržavati dobar dio osnovnih ciljeva tog predmeta. Navedene ciljeve novog predmeta IDK treba izmijeniti na način da stavljaju naglasak na kreativan i stvaralački rad (ne stvaranje digitalnog sadržaja primjenom tehnologije) poticanjem kreativnosti i inovativnosti stvaranjem digitalnih uradaka i algoritama; rješavanjem problema i donošenje odluka s pomoću IKT-a te vještinama računalnog razmišljanja. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Poglavlje B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta je dopunjeno.
38 Marija Poslon Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, osvrćem se na dio dokumenta: „Pojam digitalna pismenost opisuje čitav niz vještina koje su nužne za uporabu digitalnih uređaja i programskih alata, kritičkog promišljanja o korištenju istih te pronalaženja, vrednovanja i korištenja informacija.. „ Smatram da je to točno, isto tako smatram da učenici u 35 sati godišnje neće moći steći te vještine koje su nužne i koje su navedene u kurikulumu. Počevši od prvog razreda gdje učenicima treba mnogo više vremena da bi samo naučili upaliti i ugasiti računalo na ispravan način, otvoriti neki program i koristiti se tim programom, naučiti ispravno sjediti za računalom.. a da ni ne govorim o tome kako se koristiti platformama za komunikaciju s njemu poznatim osobama, kao što su platforme za razmjenu poruka i video konferencije (npr. Microsoft Teams, Google Classroom, Yammer). Pronalaženje slova na tipkovnici, pisanje lozinke te poruka a i slanje slika predstavlja veliki napor učitelja a i učenika da se to nauči. U 35 sati godišnje oni tu vještinu neće moći savladati. Sada sa 70 sati nismo ponekad uspjeli sve odraditi kvalitetno sa svakim učenikom kako smo željeli kako bi ipak to postigli sa 35 sati godišnje? Smatram da je potrebno od prvog do 8 razreda imati 70 sati godišnje jer je to u interesu svakog učenika kada se u svakom sljedećem razredu određeno znanje proširuje i dopunjuje i tada učenici koji završe 8. razred mogu sa sigurnošću tvrditi da su digitalno pismeni. Isto tako mislim da je bolje s učenicima biti dva sata na tjedan na informatici pa se nauče nešto korisnoga nego da imaju 1 sat ili blok sat svaka dva tjedna pa između surfaju u traže nešto nekorisno i neprimjereno, a za to vrijeme će ono što smo radili prije dva tjedna u potpunosti zaboraviti. Koja je korist i svrha toga? Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ B.1.1. i B.2.1. su dorađene.
39 DRAGO GRADEČAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, nabrojat ću samo najistaknutije stavke koje su problematične u kurikulumu u kontekstu sadržaja. U 1. i 2. razredu domena „C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju“ nije ni potrebna tim imenom jer se računalno razmišljanje ne realizira ponuđenim ishodima. Potrebno je uvesti jednostavno rješavanje problema i algoritamske postupke kroz jednostavne korake. Uvesti aplikacije za vizualno programiranje pomoću blokova naredbi. Šest obrazovnih ishoda u 2. razredu je preambiciozno, osobito preporuke „razlikovati osnovne pojmove kao što su vrste datoteka, veličina datoteka i imenovanje datoteke, kreirati logičke zadatke (slikovni sudoku), premetaljke, rebuse i slične logičke zadatke kombiniranjem dijelova crteža/slika ili teksta, upoznati organizaciju podataka na računalu“. Uz ostale ishode, neizvedivo u 35 sati godišnje. 3. razred osobito je sadržajno preambiciozan. Samo domena C (prezentacije, tekstualni dokumenti, plakati, infografike, snimanje audiozapisa, rad u Oblaku, predstavljanje radova, dijeljenje radova na mrežnoj platformi s ostalim učenicima, prvi susret s programiranjem, sudjelovanje u aktivnostima programiranja – Hour of Code, Code Week…, rad s raznim hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja robotima ili uređajima sa senzorima…) zahtijevala bi minimalno 25 sati rada u učionici. Nisam ni spomenuo ostale domene. U 4. razredu ishod glasi: „A.4.1. Učenik organizira informacije“. Ishod i preporuke za realizaciju ishoda su nejasne. U 4. razredu učenik bi trebao razlikovati i svrstavati vrste datoteka po nastavku u hijerarhijske strukture, kao i korištenje operativnog sustava za njihovo pronalaženje. Da bi to mogao, učenik prethodno treba kreirati veliki broj datoteka, razlikovati i upotrebljavati veliki dio digitalnih aplikacija što iziskuje više od 35 sati uzimajući u obzir sve domene. Važno je naglasiti da se određeni nastavni sadržaji (kao što je upravo spomenuti) moraju poučavati polako i kvalitetno kako bi svaki učenik usvojio ishode, a koji su temelj za daljnje usvajanje znanja, a za što je potrebno više od 35 sati godišnje. U 5. razredu ishod glasi: „A.5.2. Učenik kritički vrednuje digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima“. Učenici bi trebali izraditi digitalni rad (za koji smo u nižim razredima ustvrdili da imamo premalo vremena), pripremiti ga za prezentiranje, prezentirati ga pokazujući prezentacijske vještine, izraditi kriterije vrednovanja i vrednovati ga. Lijepo zamišljeno, ali opet, uzimajući u obzir i ostale domene i ishode, kako u 35 sati godišnje provesti tako obimne aktivnosti? Kao pomoć i za lakše rješavanje problemskih zadataka vezanih uz programiranje, koristi se dijagram tijeka, međunarodno priznati simboli u cijelom svijetu. U ovim ishodima uopće se ne spominju. Nadalje, nedostaju sati za grafičko programiranje. U ovom kurikulumu je taj dio apsolutno izbačen čime se ignoriraju preporuke stručnjaka i metodičara. Ne spominje se ni u 6., 7. i 8. razredu, čime je propuštena prilika da se programiranjem crtaju razni geometrijski likovi i tako se poveže sadržaj s Matematikom. Poučavanje programiranja je specifično. Svaki učenik treba upisati program, izvršiti ga, ispravljati greške, evaluirati, reevaluirati, iznositi ideje i predočiti ih u program. Ishodi se ne mogu kvalitetno realizirati u 35 sati godišnje. Ni u jednom razredu učenici neće pretvoriti binarni broj u dekadski ili obrnuto. Razumijevanje pretvaranja brojevnih sustava u samoj je srži razumijevanja rada računala i zapisa podataka na spremnike. Kurikulum bi trebalo proširiti na taj sadržaj jer je ujedno važan za srednju školu. Ni u jednom razredu učenici neće detaljnije učiti o dijelovima računala, specifikacijama računala, jačini, procesoru, elektroničkim logičkim sklopovima. Znači li to da učenici neće razumjeti specifikacije računala prilikom kupnje novog uređaja? Ni u jednom razredu ne postoji ishod vezan uz kvalitetu zaslona monitora/ekrana, rezolucije monitora, ekrana mobitela, slike, ispisa slike pomoću pisača. Jedina rečenica o rezoluciji glasi (8. r.): „prilagođavanje rezolucije slika“, a vezano uz postavljanje sadržaja na mrežnu stranicu. U kojem trenutku bi učitelji trebali podučiti učenike o pikselima, rezoluciji, rasteru, bitmapi, dubini boje? Nije li to trebao odrediti ovaj kurikulum? Nažalost, više je takvih primjera u kojima se pojavljaju neki pojmovi za koje ovaj kurikulum podrazumijeva da ih učenici znaju. Ni u jednom razredu učenici neće izraditi bazu podataka (Excel tablice se ne računaju). U 8. razredu onako usput se spomene HTML jer bi ga učenici trebali mijenjati na svojoj mrežnoj stranici. Samo za HTML trebali bismo odvojiti 5-6 sati da bi učenik razumio što, kako i zašto mijenjati neki dio HTML koda na svojoj mrežnoj stranici. Neizvedivo. Ovaj kurikulum za IDK potrebno je temeljito secirati, mijenjati, nadograditi, uvesti više sati za realizaciju domena (minimalno 70 sati godišnje), kako bi se mogle provesti različite moderne metode usvajanja znanja i socijalizacije (timovi, rad u skupinama, projekti, obilježavanje različitih dana, natjecanja…). Informatika je specifičan predmet i jako je loše da se gubi kontinuitet zbog toga što bi se predmet poučavao svaki drugi tjedan. 70 sati godišnje donekle osigurava kvalitetnije usvajanje nastavnog sadržaja, kvalitetnije bi se ponovili nastavni sadržaji prethodnog sata, učitelj bi se mogao posvetiti kvalitetnom vrednovanju za učenje i vrednovanju kao učenje, učitelj bi imao vremena posvetiti se učenicima s poteškoćama i naprednijim učenicima (A2 dio je mizeran), učenicima bi se dala prilika da sudjeluju u projektima, da rade u parovima, timu, skupinama, da razvijaju socijalne vještine, vrednuju druge… S ovakvim kurikulumom, ishodima i realizacijom od 35 sati godišnje učitelj bi jurio ishode, ostavljao realizaciju nedovršenom i polovičnom. Nastavni predmet IDK ili Informatika treba se odvijati dva sata tjedno za RN i dva ili tri sata tjedno za PN. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi u domeni A odnose se na razvijanje informacijske i medijske pismenosti, a ne kako je navedeno s organizacijom podataka na računalu što se nalazi u odgojno-obrazovnom ishodu IDK OŠ C.4.2. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.6.3. bavi se građom računala, pohranom podataka, hardverom, softverom i mrežom.
40 Licia Grohovac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Izmjena naziva predmeta Informatika apsolutno je nelogična. Naziv Informacijske i digitalne kompetencije u osnovnoj školi rijetko koji učenik uopće može izgovoriti, a isto tako to nije ono što stoji na našim diplomama. Insinuira se da pod sadašnjom Informatikom nije naglasak bio na osnaživanju digitalnih kompetencija učenika, već je riječ o "zastarjelom programu iz devedesetih godina 20. stoljeća" u kojem se napamet uče činjenice? Podsjetimo se, Informatika je prva prošla kroz kompletnu promjenu kurikuluma unatrag par godina, radna skupina izradila je odličan metodički priručnik, učitelji su stotine sati posvetili edukaciji u projektu Škole za život, a educiraju se i mimo obaveznih tema kako bi nastava bila u korak s vremenom. Nastava informatike nije samo programiranje, to je jedan izuzetno kvalitetan predmet prepun korelacije (MPT-a) sa doslovno svim ostalim predmetima, a ishodi su osmišljeni tako da ostavljaju dovoljno prostora za kreativan rad koristeći alate koji su trenutno aktualni. Novi predloženi kurikulum je toliko minimalno izmijenjen u odnosu na važeći i bilo tko tko je barem 1 sat u životu proveo u informatičkoj učionici zna da je nerealno očekivati ostvarivanje predloženih ishoda u 35 sati godišnje. Zanemarimo čak i tehničke probleme koji se otklanjaju na svakom početku sata, u 45 minuta nemoguće je odraditi motivacijski dio, "teorijski" dio, analizu problema i praktičan rad. Ne prepisuje se s ploče i ne rješavaju se zadatci iz radne bilježnice. Učenike se na ovom predmetu potiče na samostalno istraživanje, kritičko promišljanje, vrednovanje informacija, kreativan rad, odgovornu upotrebu tehnologije, a sve uz vodstvo i pomoć učitelja koji je većinu vremena moderator koji se posvećuje svakom učeniku individualno. Za to treba vremena. Uvođenjem predmeta kao obaveznog uz nemogućnost dijeljenja velikih razrednih odjela na grupe kako je to bilo moguće kod izbornog predmeta, dogodit će se to da je učitelju nemoguće izvoditi nastavu na bilo koji drugi način osim frontalno. Osvrt na konkretan ishod IDK OŠ C 8.2. učenici 8. razreda izrađivali su vlastite chatbote koristeći program Snatchbot.me. Zadatak je bio razraditi razgovor do treće razine pitanje/odgovora, grananje s po dvije mogućnosti na svakoj od razina, naravno razmišljajući o mogućim odgovorima koja daje korisnik. Tema je morala biti iz područja poduzetništva pa je tako najprije trebalo istražiti u kojim se situacijama/trgovinama/tvrtkama chatbotovi mogu koristiti. Analiza pojma umjetne inteligencije, upoznavanje s pojmom chatbota, istraživanje postojećih, planiranje izrade vlastitog: 2 sata. Trajanje samostalne izrade, testiranje rješenja, dijeljenje na mreži, a zatim i vršnjačko vrednovanje: 6 sati - odnosno 17% fonda sati? Zaključno, ukoliko se ne planira uvođenje još nekoliko predmeta poput Multimedije ili Programiranja/Robotike (što je zapravo i trebao biti potez) uz postojeću Informatiku, ovih 35 sati godišnje ne stvaraju informatički pismene ljude 21. stoljeća, pogotovo ako završe opću ili jezičnu gimnaziju gdje je i dan danas Informatika predmet kojeg se sluša samo 1 godinu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi u osmome razredu su dorađeni.
41 Jelka Šegan Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Kritičko promišljanje se provlači i kroz ovaj predmet kao i kroz sve ostale, a uvodi se predmet Svijet i ja koji ima iste te ishode i povećava normu učenika. Umjetnu inteligenciju već sad neki učenici koriste pri učenju i rješavanju zadaća. Ne treba ju prepoznati kao što piše u cilju, nego ju koristiti na ispravan način. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dopunjeno je poglavlje B Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta.
42 BLAŽENKA DIVJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda U dijelovima nestručno ili nejasno napisano, puno općih fraza i neusklađeno s ostalim službenim dokumentima o vrednovanju. Svrha vrednovanje je prije svega povratna informacija učeniku, a ne "osnova za daljnje planiranje...". Zanimljivo je i koliko će učenik pitanja moći postaviti ili biti vrednovano kroz igru (oboje se ovdje naglašava) jer je predviđeno da se predmet izvodi 1 sat tjedno. Jednom se, usput, spominje da bi vrednovanje trebalo biti kriterijsko, iako "poplava odlikaša" pokazuje da se ne vrednuje kriterijski. Razrada na temu kriterijskog vrednovanja je izostala. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvaćena je dopuna rečenice, te ona sada glasi: Svrha vrednovanja je povratna informacija učeniku i osnova je za daljnje planiranje i unaprjeđenje odgojno-obrazovnog procesa. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH.
43 BLAŽENKA DIVJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Broj ciljeva je povećan u odnosu na službeni kurikulum Informatike, a satnica je prepolovljena. (Zanimljiva je to računica, a i pristup.) Pri tome je izbačeno razvijanje vještina programiranja (neopravdano), a ubačeni nestručno formulirani ciljevi vezani uz komunikaciju pomoću digitalnih tehnologija. Nadalje, cilj koji je vezan uz umjetnu inteligenciju treba sadržavati i etičke aspekte primjene kao i razumijevanje temeljnih načela razvoja. Sažeto rečeno: nestručno i promašeno. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U kurikulumu se nalaze odgojno-obrazovni ishodi za usvajanje računalnog razmišljanja i programiranja, a koji se spiralno nadograđuju. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Poglavlje B je nadopunjeno prema prijedlogu. U domeni C. nalaze se odgojno-obrazovni ishodi za usvajanje računalnog razmišljanja i programiranja.
44 BLAŽENKA DIVJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta U A. Svrha i opis predmeta se izostavilo se da i sada postoji izborni predmet Informatika od 1. do 4. razreda te da njega upisuje velika većina učenika. Analiza upisa u izborni predmet Informatika u osnovnoj školi je nužna podloga. Opis je zbrkan i nije jasno kako je se pravda smanjenje dosadašnje satnice Informatike od 50%. Pri tome je besmisleno opravdanje da je dio do sada obavezan, a dio izboran, posebno u svetlo činjenice da nikakva analiza dosadašnje upisa predmeta, kao niti postignuća učenika nije predočena. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno nije predmet javnog savjetovanja Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta.
45 Sanela Ivančević Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, kao učiteljica Informatike u nižim razredima imam potrebu prokomentirati ovaj nacrt i ideju nastave informatike, tj. Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole. Najprije, uzimam u obzir specifičnost predmeta Informatike, predmet koji koristi različite uređaje (računala, tableti) te je većinu vremena ovisan o tehnologiji (Internet, računala). Tijekom rada susrećemo se s različitim teškoćama, prekid interneta, kvar uređaja koje je potrebno rješavati u danom trenutku i to često oduzme poprilično vremena, one se ne mogu predvidjeti, moraju se odmah rješavati i veliki su kradljivci vremena. Također, svaka dva tjedna po 2 sata Informatike također smatram kao problemom, pogotovo za učenike nižih razreda. Učenici imaju preveliki razmak između susreta i gubit će kontinuitet. Učenicima 1. razreda potrebni su mjeseci da savladaju nazivlje strojne opreme(tipkovnica, monitor)... Nakon mjeseci rada i ponavljanja svaki tjedan još se dogodi da ne znaju kako se naziva koji dio računala. S razmakom od 2 tjedna, njihovo savladavanje sadržaja će biti još kompliciranije i dugotrajnije. Iskustvo rada u učionici pokazalo je da je potrebno posvetiti puno vremena (ovisno o težini nastavnih sadržaja) učenicima s teškoćama. Najčešće učenici s teškoćama upisuju izborni predmet Informatika. Smanjenjem broja sati oduzimamo priliku za napredovanje takvih učenika. Smatram da u ovom kurikulumu ishodi učenja po razredima nisu dobro posloženi, rekla bih da su malo nadobudni, pogotovo za učenike nižih razreda, odnosno 1. i 2. razreda. Najprije ću se osvrnuti na 1. razred. Učenik u 1. razredu "obradi" hrvatsku abecedu u svibnju, što nužno ne znači da ju i savlada. Većina učenika 1. razreda neće moći realizirati ishode jer ne zna dovoljno čitati i pisati "A.1.1. Učenik koristi internet kao izvor različitih informacija i sadržaja" tu bi učitelj mogao individualno pomagati svakom učeniku, ali neće biti dovoljno vremena za uvježbavanje i uspješno savladavanje sadržaja. Da bi se navedeni ishodi realizirali, potrebno je prethodno usvojiti ishod "C.1.1. Učenik koristi digitalnu tehnologiju za izradu digitalnih radova", to pak podrazumijeva da učenici uspješno usvoje i savladaju simbole na tipkovnici i njihovo prepisivanje u neki jednostavni uređivač teksta i to na razini prepoznavanja i preslikavanja, također učenici trebaju savladati rad mišem, ali potreban je i razvoj grafomotorike. Nakon što učenici savladaju sve te radnje, moguće je realizirati ovaj ishod, bojim se da 35 sati nije dovoljno samo za sve te predradnje, a kamoli i potpuno usvajanje i realiziranje ishoda, pogotovo jer sadržaji trebaju biti prezentirani zanimljivo, kroz igru, zornost, praktične vještine, koje se ne automatiziraju ako se svaka dva tjedna provode. Učenici uče čitati i pisati tijekom prva dva razreda da bi ti procesi se doveli do automatizacije, a vježbanje i usvajanje tih sadržaja se provode svaki dan na nastavi Hrvatskog jezika. Zašto mislimo da učenici pisanje na računalu mogu savladati u 1. razredu u samo 35 sati. Zašto tipkanje po računalu je u današnjem digitalnom svijetu manje bitno? Naime, spominje se komunikacija u sigurnom okružju, ali ne i razgovor o zaštiti podataka. Za komunikaciju učenici moraju znati čitati i pisati, što se tek, ponavljam, krajem svibnja može očekivati od učenika. Također, stvaranje digitalnih radova je ono što učenike(1.- 4.razreda) strašno veseli i što ih i motivira za rad na računalu i učenje Informatike, s ovom količinom nastavnih sadržaja, s ovim ishodima, neće ostati dovoljno vremena za razvijanje kreativnosti kod učenika korištenjem digitalnih alata te smatram da će učenici morati mnogo stvari uvježbavati kod kuće, a nažalost nemaju svi učenici kod kuće UVJETE ta takav RAD čime se nepravda samo povećava. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje navedenih odgojno-obrazovnih ishoda su dorađeni.
46 Branka Turkalj D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Učenici prvog razreda specifični su jer tek uče čitati i pisati, a po zadanoj strukturi informacijska i medijska pismenost iznosi 50% predmeta, dok je domena Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije, iako dobro razrađena, zastupljena sa samo 25 % predmeta. Predlažem izmjenu u strukturi gdje bi domena Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju zauzela 50% strukture IDK. "IDK OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju. - koristi digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju" Slažem se s prethodno navedenim prijedlogom da se ovaj ishod prebaci u 2. razred kada učenici savladaju pisanje i čitanje. "- koristiti pouzdane digitalne platforme za komunikaciju s njemu poznatim osobama, kao što su platforme za razmjenu poruka i video konferencije (npr. Microsoft Teams, Google Classroom, Yammer) - aktivirati Microsoft 365 i Google Workspace for Education s AAI@EduHr korisničkim identitetom" Ovi prijedlozi za ostvarivanje ishoda nisu nikako prikladni za prvi razred, a pogotovo ne u navedenoj satnici. Iz prakse znamo da su učenici i viših razreda imaju problema sa logiranjem, a ne vidim niti potrebu da se to u prvom razredu odrađuje dok se učenici još muče sa pronalaženjem slova na tipkovnici. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
47 Marija Draganjac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, U nastavi informatike sam 14 godina. Predlažem zamjenu ishoda C.5.3. i C.4.1. Obrazloženje: - učenici u 5.razredu u nastavi ostalih predmeta često dobivaju zadatke izrade digitalnih radova (word dokument, prezentaciju) te suradničko učenje i rad u istom dokumentu; oblikovanje teksta prvi puta spomenuto u ishodima 5.razreda; učenici do tada trebaju savladati osnove pisanja teksta u programu za pisanje i korištenje tipkovnice jer je to temelj realizacije svih ishoda vezanih uz pretraživanje interneta i izradu digitalnih dokumenata - Ishod C.5.1 trebalo bi realizirati u 3. i 4. razredu dok ishod C.4.1. u 5.razredu - u 4.razred dodati ishod vezan uz dijagram toka u kojem učenici grafički prikazuju jednostavan algoritam koji sadrži algoritam slijeda te analiziraju ulaz- obradu- izlaz. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Zahvaljujemo na prijedlogu zamjene ishoda C.4.1. i C.5.1. koji je prihvaćen.
48 Marija Draganjac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, U nastavi informatike sam 14 godina. Detaljnim uvidom u prijedlog kurikuluma novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije iznosim sljedeće: - navedene ishode je nemoguće kvalitetno realizirati u 35 sati nastave - u ishodima nedostaju osnovni koncepti nastave informatike poput građe računala, načina rada računala, upoznavanja s tipkovnicom i pisanje teksta, učenici u nastavi koriste opremu koja nigdje nije imenovana niti im je pojašnjen način rada - sadržaji vezani uz programiranje su probrani, ili ih vratite koji su bili do sada ili ih u potpunosti uklonite iz kurikuluma jer u 35 sati godišnje je nemoguće kvalitetno realizirati ishode vezane uz programiranje - učenici u 5.razredu u nastavi ostalih predmeta često dobivaju zadatke izrade digitalnih radova (word dokument, prezentaciju) te suradničko učenje i rad u istom dokumentu; suradničko učenje se nigdje u ishodima ne spominje dok je oblikovanje teksta prvi puta spomenuto u ishodima 5.razreda; učenici do tada trebaju savladati osnove pisanja teksta u programu za pisanje i korištenje tipkovnice jer je to temelj realizacije svih ishoda vezanoh uz pretraživanje interneta i izradu digitalnih dokumenata, zamijenite ishode C.5.3. i C.4.1 - učenicima u 1.razredu osnovne škole nije potrebno pretraživanje sadržaja na internetu i pisanje ključnih riječi jer do kraja 1.razreda savladavaju čitanje i pisanje; umjesto ishoda vezanih uz internet i komunikaciju potrebo je uvesti ishode vezane uz siguran rad uređaja, ispravno gašenje uređaja, osnovne funkcije rada digitalnih uređaja koje učenici koriste, imenovanje uređaja i dijelova digitalnih uređaja Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Zahvaljujemo na prijedlogu zamjene ishoda C.4.1. i C.5.1. koji je prihvaćen
49 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Za ishode C.8.1. i C.8.2. potrebno je minimalno 14 sati. Za realizaciju ishoda C.8.3. u kojem se učenici prvi put susreću s HTML-om i izradom mrežnih stranica je potrebno minimalno 16 sati (učenje o HTML-u, analizom servisa za izradu mrežnih stranica, izrada elemenata za mrežnu stranicu te izrada i objava mrežne stranice). Marija Draganjac, prof. matematike i informatike (14 godina u nastavi informatike) Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.2. je brisan. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
50 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Predajem informatiku u osnovnoj školi već 14 godina i navedene ishode nije moguće obraditi u 35 sati. Za realizaciju ishoda C.6.1. potrebno je minimalno 15 sati, za realizaciju ishoda C.6.2. u sklopu kojeg učenik izrađuje složen multimedijski sadržaj (obrada videozapisa, dodavanje zvuka, glazbe, grafičkih elemenata) potrebno je minimalno 10 sati. Za ishode C.6.2. i C.6.3. potrebno je minimalno 20 sati. I dio ishoda C.6.3. bi trebalo preseliti u ishode 5.razreda. - Ukloniti ishod "IDK OŠ B.6.2. Učenik kreira virtualne zajednice za suradnju s drugima. " - Obrazloženje: učenici surađuju kroz Teams ili neki drugi program. Nije potrebno da sami izrađuju virtualnu zajednicu za suradnju. Ishod "korištenje virtualne zajednice..." se realizira na nastavi predmeta informatika i ostalih predmeta. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Prihvaćano je uklanjanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.6.2. Učenik kreira virtualne zajednice za suradnju s drugima. Ishod IDK OŠ B.6.3. Učenik analizira načine povezivanja na mrežu, prednosti i nedostatke mrežnog povezivanja i zaštite uređaja na mreži postaje ishod OŠ IDK B.6.2. Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Izvoz prezentacije u obliku animiranog GIF-a: Datoteka - Izvezi -Stvori animirani GIF .
51 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Predajem informatiku u osnovnoj školi već 14 godina. Za realizaciju ishoda vezanih uz izradu digitalnih radova potrebno je minimalno 20 nastavnih sati (ikonografike (2 sata), obrada slike (2 sata), izrada postera (4 sata jer se upoznavaju s novim alatom - npr.Canva), grafikona (2 sata), oblikovanje tekstualnog dokumenta (s obzirom da do sada nigdje nije spomenuto uređivanje tekstualnog dokumenta, ovaj ishod treba uključiti i pravila pisanja teksta tako da je za realizaciju potrebno minimalno 8 sati), izrada prezentacije (4-6 sati). Za realizaciju ishoda vezanih uz računalno razmišljanje potrebno je minimalno 10 sati. I zašto se u realizaciji ishoda ne spominje korištenje programskog jezika? Programi vezani uz osnovne naredbe za ulaz - obradu - izlaz je moguće realizirati u 5.razredu. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.5.1. je dorađeni.Za odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.5.3. Učenik dizajnira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima u sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda navodi: programi za obradu teksta, te u preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda stoji: oblikovati dokument korištenjem naredbi za oblikovanje fonta, odlomka, postavljanje veličine stranice, stilova naslova, umetati objekte kao što su slike, tablice, grafički elementi
52 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Predlažem novi tekst: "Odgojno - obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Učiteljica sam informatike već 14 godina. Navedene ishode nije moguće kvalitetno realizirati u 35 nastavnih sati. Potreban je i nadopuna ishoda jer u ishodima od 1. do 4.razreda nigdje nije spomenuto učenje pisanja koristeći tipkovnicu, rad s tekstom i upoznavanje digitalnih uređaja. Većina učenika odrasta s tehnologijom. No većina ne zna imenovati njene dijelove ispravno, ne zna ulogu pojedinog dijela. Smatram da je za ispravno korištenje digitalnih uređaja potrebnije proći osnove korištenja nego rad s informacijama. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dopunjeni su sadržaji u odgojno-obrazovnom ishodu IDK OŠ C.2.1. U trećem i četvrtom razredu nalazi se u preporukama, a program za obradu teksta nalazi se u sadržaju ishoda IDK OŠ C.5.3.
53 ANA BENAZIĆ JURČIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Naziv nastavnog predmeta izvodi se iz naziva srodne znanstvene discipline na čijim spoznajama se bazira podučavanje nastavnog predmeta, stoga naziv treba ostati Informatika ne Informacijske i digitalne kompetencije. S obzirom da se u dokumentu navodi kako se nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda naslanja se na više znanstvenih područja, prvenstveno na računarstvo te informacijske i komunikacijske znanosti naziv predmeta treba biti Informatika. Kompetencije treba izbaciti iz naziva jer prema Leksikonu održivog razvoja kompetencije se mogu objasniti i kao sposobnost upotrebe, razvoja i raspodjele znanja, vještina i iskustva što ovdje nije slučaj jer je riječ o učenicima koji uče određeno nastavno gradivo. Također u uvodnom A dijelu netočno piše kako je Informatika izborni predmet od 5.-8.r. Informatika je redovni predmet u 5. i 6.r. OŠ. Nadalje se u istom paragrafu nabraja što Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe. Ukoliko se cijeli novi kurikulum bazira na navedenom broj nastavnih sati nije dovoljan kako bi se postigao cilj koji se navodi da treba postići na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Broj sati s 35 treba povećati na 70. Također se navodi, citiram: „Nastavnim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije učenici razvijaju algoritamski pristup rješavanju problema i računalno razmišljanje, logičko povezivanje i analizu podataka, automatizaciju rješenja uporabom algoritamskog razmišljanja, formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata te generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivog na čitav niz sličnih problema. „ Dalje se nabraja: „….lakšu pretragu i uporabu informacija, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima.“ Navedeno je nemoguće postići tj. ostvariti ukoliko je predviđeno da se navedeni predmet predaje kroz 35 sati godišnje. S obzirom da je na svakom nastavnom satu potrebno ponoviti što je obrađeno na prethodnom satu više od 50% vremena (cca 17.5h) utrošilo bi se na samo ponavljanje prethodnog gradiva te bi se obrada novog gradiva svela na puko nabrajanje činjenica bez konkretnih vježbi. Nakon ljetne stanke učenici se vraćaju u školske klupe gdje je potrebno opet ponoviti kroz nekoliko sati što se je obrađivalo prethodne godine. Faktor zaboravljanja je prevelik da bi se premostio kroz nekoliko sati. Tako umjesto da se znanje nadograđuje i krene s obradom novog ishoda nastava će se svoditi na samo ponavljanje gradiva. Ukoliko se kod učenika želi razvijati kritičko razmišljanje, promišljanje, rješavanje problema potrebno je za to izdvojiti vrijeme te uvježbavati npr. algoritamske postupke. U 35 satnom obliku učenici bi samo 17 puta u toku nastavne godine imali prilike isprobati nove digitalne alate, raščlanjivati probleme na manje probleme, pisati algoritme….U 35 satnom režimu nije moguće niti spomenuti što je to 3D modeliranje i korištenje 3D pisača, virtualnu stvarnost…Učitelji će se boriti sa starim nedovoljno usvojenim ishodima dok će se na informatičkoj sceni zbivati nove stvari koje učitelji neće imati kad ispričati djeci. Također spiralni model nadograđivanja znanja nije pogodan za ovakav oblik predmeta jer se određeni sadržaji ne nadograđuju spiralno. U C dijelu se spominje: „Kao ključna kompetencija, digitalna kompetencija pomaže u svladavanju drugih ključnih kompetencija kao što su komunikacija, jezične vještine ili osnovne vještine u području matematike i prirodoslovlja.“. Navedeno je nemoguće ostvariti ukoliko se predmet izvodi u 35 satnom obliku. Pojmovi iz prirodoslovlja, matematike previše su složeni kako bi se samo nizali bez dodatnog objašnjavanja na satu. Ukoliko se kvalitetno žele objasniti za to treba odvojiti vremena. Npr. tako je potrebno odvojiti cca 30 minuta za najobičniji zadatak koji od učenika zahtjeva da napišu algoritam i programski kod za određivanje opsega kvadrata zadane duljine stranice. Učenik treba vremena da promisli, isproba i sam zaključi, a to je nemoguće postići u 45 minuta koliko traje jedan školski sat. Nadalje se navodi, citiram:“ kako se u domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. Proces kreiranja digitalnih sadržaja uključuje različite korake kao što su istraživanje, planiranje, pisanje, uređivanje, oblikovanje i objavljivanje.“. Svaki učenik koji stvara digitalni sadržaj taj sadržaj stvara nekoliko sati, nadograđuje ga, dopunjuje ga. Sve to zahtjeva vrijeme te je to nemoguće uraditi u 45 minuta. Također ukoliko će učenik određeni digitalni sadržaj dopunjavati npr. tekstualni dokument potrebno je da upozna alat u kojem ga izrađuje te to nije moguće napraviti u nekoliko nastavnih sati. Digitalni alat se upoznaje u nekoliko koraka te se zato ishodi ne mogu spiralno nadograđivati jer učenik ne može čekati iduću nastavnu godinu kako bi saznao dodatne mogućnosti određenog alata ili npr. kako bolje oblikovati određeni rad. Ishodi su razrađeni neprikladno pa je tako A.1.1. je prezahtjevan. Učenik u 1.r. uči, čitati, pisati te nije sposoban odabrati izvore kako bi pronašao traženu informaciju. Učitelj je taj koji učenika upućuje te mu daje smjernice. Učenici niti na kraju 8.r. nisu u mogućnosti sposobni odabrati izvore kako bi pronašli traženu informaciju te je s toga suludo to napisati u razradi ishoda 1.r. Nadalje A.1.2. nije napisan u skladu s uzrastom učenika. Da bi učenik mogao usporediti različite medije i medijske sadržaje mora najprije znati što je medij i medijski sadržaj, a to ne može saznat ukoliko je predviđeno da pohađa nastavni predmet u 35 satnom obliku. Usporedba je složeni mentalni proces koji zahtjeva određeno vrijeme. U razradi se dalje navodi da se uspoređuju različiti mediji (tiskovni, digitalni, audio-vizualni,.., reklame..). Kad bi to trebalo uspoređivati ako je predviđeno 35 sati godišnje? Treba li učeniku samo pokazati tu je tiskani medij, a ovo je digitalni i neka sam usporedi te medije? Nadalje ishod A.2.1. također je prezahtjevan jer učenik u 2.r. ne može demonstrirati strategije pretraživanja kojima dolazi do željene informacije jer mu je pojam strategije prezahtjevna. U ishodu A.2.2. treba brisati riječi procjenjuje kvalitetu. Da bi učenik mogao procijeniti kvalitetu nekog sadržaja potrebno je da je određeno vrijeme provede u istraživanju medijskih sadržaja. Ishod nije prikladan za uzrast 2.r.OŠ. Ishod C.2.1. nije moguće kvalitetno implementirati u 2.r.OŠ jer učenik nije stekao određenu brzinu u radu s računalom kako bi u kratkom vremenu moga izraditi rad te ga prezentirati. Potrebno je da se 35 sati poveća na 70 sati. Učenik tek u 8.r. nakon osam godina podučavanja (70 sati godišnje) može demonstrirati neku strategiju, a ne u 2.r.OŠ. U ishodu C.3.1. treba brisati riječ analizira. Učenik može analizirati niz koraka kad posjeduje određeno znanje. To znanje nije mogao steći do 3.r. OŠ jer je prema navedenom kurikulumu odslušao 70 sati (35 sati 1.r + 35 sati u 2.r.) što mu nije bilo dovoljno kako bi upoznao što znači algoritam, algoritamski postupci. U razradi ishoda se navodi se 5 sastavnica, a u preporukama još 14 natuknica. Ukoliko se sve navedeno želi provesti kroz nastavu potrebno je minimalno 20 sati. Potrebno je povećati ukupan broj sati 35 na 70 sati. Razrada daljnjih ishoda je napravljena na jednak način, neprikladno, pukim kraćenjem ishoda nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi kroz 70 sati godišnje. To je vidljivo i u nabrajanju ishoda za 5.r. gdje se npr. navodi ishod C.5.1. gdje se traži da učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema. Kakav je to problem učenik sposoban preispitati u 5.r. ako do 5.r. nije imao dovoljan broj sati predmeta koji ga je to trebao podučiti. Učenik iz godinu u godinu zaboravlja određeni dio znanja koji je posjedovao te u 5.r. neće biti sposoban napisati više od 2 linije koda. Najjednostavniji algoritam neće znati napisati jer u prethodnim razredima nije imao vremena naučiti, promisliti, isprobati niti jedan smisleni program. U razradi ishoda A.5.1. Učenik vrednuje informacije piše kako učenik procjenjuje relevantnost informacija u odnosu na specifični zadatak ili projekt, kritički razmišlja o informacijama iz različitih izvora te sintetizira informacije kako bi stvorio smislenu i kvalitetnu cjelinu. Proces analize i sinteze je kompleksan i složen mentalni proces koji se koristi npr. u matematici te je nemoguće očekivati da će učenik provesti takav proces na satovima predmeta čija je satnica od 35 sati godišnje te u uzrastu za koji je napisan ishod. U radu s učenicima i u korelaciji s drugim predmetima npr. geografijom pokazalo se da su učenici sposobni kvalitetno sintetizirati informacije u smislenu cjelinu tek u 7. ili 8.r. Ishod nije prikladan za 5.r. niti je razrada ishoda smisleno razrađena za predviđeni uzrast učenika. Nadalje se navodi za isti razred preporuka: “ izraditi digitalni rad u skladu s aktivnostima nekoga projekta u koji je škola/razred/učenik uključen (razredni, školski, ESEP projekti i slično)“. Kad bi učenici trebali izraditi navedeni projekt, ako prije izrade projekta prethode etape koje učenika pripremaju za samostalan rad u projektu? Nastavni predmet se izvodi po preporukama u dvosatu što je cca 17 puta u nastavnoj godini! Nerealno je očekivat da izradi bilo kakav projekt, a još manje navoditi takvu preporuku u kurikulumu. Potrebno je brisati navedenu preporuku. U preporukama ishoda za 5.r. napisano je više od 50 natuknica. Ako se za realizaciju svake natuknice predvidi 1 školski sat jasno je da 35 sati nije dovoljno kako bi se obuhvatili svi ishodi te da učenici neće moći nadograđivati svoje znanje niti neće imati vremena za ponavljanje gradiva. Potrebno je ishode doraditi. U ishod B.6.3. brisati riječ analizira, umjesto toga koristiti opisuje. Učenik na temelju prethodnog znanje ne može analizirati jer za to nije bio osposobljen u prethodnih pet godina učenja navedenog predmeta. Bilo je nedovoljno sati kako bi usvojio ishode na zadovoljavajućoj razini. Kako je ishod pisan za učenike slabijih i boljih sposobnosti, ishod nije prikladan za OŠ. Koristiti riječ opisati! Također ishod 6.1. izbaciti jer se nadograđuje na ishode koje nije bilo moguće kvalitetno obraditi u prethodnim razredima! Učenik ne može analizirati zadani problem, predlagati rješenje niti predviđati ponašanje algoritma jer u prethodnih godinama učenja nije usvojio na zadovoljavajućoj razini ishode jer nije bilo dovoljno vremena za uvježbavanje. U radu s učenicima pokazalo se je da bi za navedeni ishod trebalo izdvojiti nekoliko sati ponavljanja gradiva (1.-5.r.). Nakon kvalitetnog ponavljanja može se krenuti u realizaciju navedenog ishoda za koji je potrebno izdvojiti barem 15 sati, što je cca 2/3 od predviđenih 35 sati godišnje! Potrebno je povećati satnicu navedenog predmeta s 35 na 70 sati godišnje ili navedeni ishod izbaciti! U 7.r. predviđeno je 5 odgojno-obrazovnih ishoda. U 35 sati ih je nemoguće realizirati. Ukoliko se krene izrađivati godišnji izvedbeni kurikulum za 7.r. jasno se vidi da se 4 sata treba potrošiti na uvodno ponavljanje gradiva prethodnih godina, 2 završna sata za završno ponavljanje i zaključivanje ocjena. Ostaje 29 sati koje treba utrošiti na realizaciju navedenih ishoda. Ako se realizacija provodi tako da se svakom ishodu posveti jednak broj sati (ravnomjerno) to znači da se svakom ishodu treba posvetiti manje od 6 sati. Kako je onda moguće realizirati navedene ishode uz sve nabrojeno? Što se od učenika očekuje da 45 minuta sjedi mirno i samo usvaja sve rečeno bez prakse? Stavljen je preveliki teret na učenika i učitelja. Autori su nepromišljeno napisali sve ishode za 7.r. pa tako nabrajam dalje. Ishod IDK OŠ C.7.2. je ne primjeren za 7.r. jer učenik nije upoznao liste niti pojam baze podataka da bi mogao svoje znanje nadogradi. U preporuka za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda se navodi kako je potrebno analizirati potrebne algoritamske strukture za rješavanje problema, pojasniti programski kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga pretraživanja, realizirati neki problem pretraživanja u programskome jeziku, npr. naći koliko ima pozitivnih/parnih i sl. brojeva među ulaznim podatcima, nađi/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji drugi primjereni problemi. Sve nabrojeno je nemoguće realizirati jer je sam primjer traženja koliko ima parnih/neparnih brojeva presložen za uzrast učenika. U prvih šest godina učenja sa smanjenom satnicom od 35 sati godišnje nisu mogli steći dovoljno znanja da bi u 7..r mogli opisati takav primjer i simbole koji se koriste, makar u obliku bloka naredbi. Učenik ne može samostalno analizirati. Kako su ishodi pisani za sve učenike koji pohađaju 7.r. te bi ih svaki učenik trebao usvojiti na razini dovoljan do odličan kako bi mogao prijeći u idući razred nije realno za očekivati da će ih svi učenici usvojiti. C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku. Ishod nije primjeren jer se prije izrađivanja modula učenik mora upoznati s pojmom funkcije, riješiti veći broj zadataka (primjera) kako bi mogao uopće shvatiti što je modul i zašto se uopće on koristi! To nije moguće realizirati u 7.r. jer će učenik u 7.r. doći s nedovoljno predznanja. Dolazi s nedovoljnim predznanjem jer se u prvih šest godina nije mogao upoznati sa sadržajima koji prethode ovom ishodu. Također navedene su 3 natuknice pod razradu ishoda i 9 preporuka za realizaciju navedenog ishoda što bi u praksi značilo da se za navedeni ishod treba izdvojiti minimalno cca 15 sati što je sa satnicom od 35 sati godišnje nemoguće! Ako se navedeni ishod obrađuje površno da ga učenik samo pogleda i krene dalje, onda se takav ishod ne treba niti stavljati u kurikulum. Samo puko nabrajanje stavki pod svaki ishod je besmisleno jer učitelji izvode nastavu te se tako njima nameće obaveza koju ne mogu ispuniti jer nisu zadovoljeni osnovni preduvjeti za kvalitetan rad s učenicima. Učenike se zatrpava s ishodima, a učenik od toga neće imati nikakve koristi. Tako je i ishod C.8.1. neprikladan. Prema važećoj regulativi za korištenje Google Meet-a potreban je Google račun koji je moguće napraviti kad učenik ima navršenih 16 godina. Dio učenika neće imati dovoljno godina kako bi izradilo račun te koristilo navedeno uslugu te je preporuku potrebno brisati! Kako bi učenici koristili Viber, WhatApp potreban je mobilni uređaj koji je njihovo privatno vlasništvo. Nerealno je očekivati da učitelj provjera sadržaje na mobitelu učenika i koristi li ispravno navedena aplikacije. Ukoliko se te iste app stavlja na stolno računalo potrebno i dalje imati moblni uređaj. Također nemaju svi učenici moblni uređaj te ga ne nose u školu! Potrebno je brisati navedenu preporuku. Nadalje vrijeme na nastavi se troši na samo pokretanje računala, odjavu s istog te na tehničke poteškoće koje se na svakom satu javljaju te je i to potrebno uzeti u obzir prije nego se nabrajaju ishodi u nekom kurikulumu za predmet od 35 sati godišnje. Razrada ishoda je napravljena kao da je riječ o idealnom razredu sa super brzim računalima te s malim brojem učenika u razredu. Naša realnost su neopremljene učionice, spora računala, tehničke poteškoće na svakom nastavnom satu, velik broj učenika kojima je potrebna pomoć oko najjednostavnijeg spremanja dokumenta. Navedene ishode po razredima stoga nije moguće realizirati u predviđenih 35 sati godišnje. Potrebno je pogledati kurikulume ostalih predmeta te ishode kako bi se kvalitetno mogao napisati kurikulum za ovaj predmet. Pisati ishode kao da je riječ o zasebnom kurikulumu koji će se povezivati s ostalim nastavnim predmetima je suludo. Autori nisu uzeli u obzir uzrast učenika, ishode ostalih kurikuluma koji su već implementirani u OŠ. Na kraju samog dokumenta navodi se kako se učitelj treba kontinuirano profesionalno razvijati. Kad bi to trebao učiniti ako je predviđeno da se učitelj usavršava 1 sat tjedno (dokument Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja«, str.56). Još ističem kako se slažem s komentarom gospođe Irene Čubra koji ovdje citiram:"Istraživački rad, projekti, rad u paru i ostali oblici rada koji se ovdje navode zahtijevaju određeno vrijeme za koje smatram da ovim dokumentom nije predviđeno za njihovu realizaciju. Potrebno je ili povećati fond sati ili izbaciti projektne zadatke i istraživački rad kako bi se predviđeni ishodi mogli ostvariti u predviđenom vremenu, tj. predviđenoj satnici od 35 sati godišnje." Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Ishodi u Domeni C dorađeni su u ranijim razredima. Učenici u 2. razredu trebaju proći postupak aktivaciju usluge Google Workspace for Education, tako da u 8. razredu mogu koristiti Google Meet sa svojim AAI@EduHr računom.
54 MATEJA GRMOVŠEK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Ishodi navedeni u ovome dokumentu nisu ništa novo, već su viđeni i provode se u nastavi. Principi rada ostaju isti, no u smanjenom broju sati. Uspoređujući aktualan kurikulum predmeta Informatika može se primjetiti kako su ishodi iz četiri postojeće domene stavljeni u tri domene novog kurikuluma, no njihov se opseg nije smanjio. Ishode iz postojećeg kurikuluma za nastavni predmet Informatika bilo je teško ostvariti i u 70 sati godišnje. Informatika je, kao izborni predmet od 5. do 8.razreda uvedena krajem devedesetih godina sa satnicom od 70 sati godišnje. 2020.godine informatika ulazi od 1. do 4.razreda kao izborni predmet sa satnicom 70 sati godišnje. Taj izborni predmet pohađa više od 90% učenika. Uz današnji tehnološki razvoj i napredak, informatička pismenost je od iznimne važnosti već od osnovnoškolskog razdoblja. Minimalno dva sata tjedno su neophodna kako bi se predviđeni ishodi iz ovog dokumenta ostvarili. Kada se od predviđenih 35 sati godišnje oduzmu sati ponavljanja i provjeravanja, ostaje premali broj sati za usvajanje novih sadržaja. Učenici neće moći naučene sadržaje provježbani ni ponoviti. Održavanjem predmeta kroz dvosat svaka dva tjedna gubi se kontinuitet. Trebat će puno više vremena na početku sata kako bi se učenici prisjetili obrađenih sadržaja i kako bi se moglo početi s radom. Nadalje, većina opreme u školama je zastarjela, grupe učenika na informatici su prevelike. Potrebno je formirati grupe od maksimalno 15 učenika kako bi se ishodi mogli ostvariti te kako bi svaki učenik imao svoje računalo za samostalni rad. Smanjenje satnice informatike smatram štetnim i poražavajućim za obrazovni sustav. Također, smanjenje satnice informatike će štetno utjecati na digitalnu pismenost pojedinaca što će izazvati dugoročne negativne posljedice na njihovu budućnost. Predlažem da nastava predmeta IDK zadrži postojeću satnicu informatike od 2 sata tjedno te da postane obavezan predmet. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta.
55 MIHAELA VUKOLIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda)." Trenutno je nastavni predmet Informatika obvezan u 5. i 6. razredu osnovne škole, a izborni je predmet od 1. - 4. razreda te 7. i 8. razredu. U nižim razredima osnovne škole većina učenika pohađa izborni predmet Informatike kojemu je trenutna satnica 70 sati godišnje. To nije izvannastavna aktivnost! Prema trenutno važećem kurikulumu predmeta Informatika (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_03_22_436.html) postoje 4 domene kroz koje su raspisani ishodi. Uspoređujući ishode sa ishodima iz prijedloga novog predmeta IDK koji ima 3 domene, vidljivo je kako se trenutni ishodi samo stavljeni unutar te 3 domene te se njihov opseg nije smanjio. Iz navedenog je jasno kako nije moguće postojeće sadržaje koji se obrađuju kroz 70 sati godišnje obraditi jednako kvalitetno i potpuno unutar predloženih 35 sati godišnje. Veliki problem stvara i dvosat koji bi se odvijao svaki drugi tjedan. Učenici bi naučeno zaboravili kroz 2 tjedna te bi minimalno 1 školski sat uvijek trebali ponavljati, pogotovo u nižim razredima. Satnica novog predmeta IDK mora biti minimalno 70 sati godišnje i to ne kroz međupredmetne teme, nego ona mora biti utemeljena kurikulumom nastavnog predmeta. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
56 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Minimalna satnica treba biti 70 sati godišnje. Ovaj sadržaj treba cjelovitu izmjenu. Nabrojene su stvari koje nemaju niti početak niti kraj. "- pronalaziti te obrazlagati djelovanje osnovnih vrsta štetnih programa koji djeluju mrežom (virusi, crvi, špijunski programi, ucjenjivački programi i sl.)". Kako je zamišljeno pronalaženje navedenog softvera? Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjene su preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnog ishod IDK OŠ B.6.2.
57 Irena Čubra D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Slika 2. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom prve godine učenja i poučavanja -smatram kako je predložena struktura domena u skolupu poučavanja 1.r nezadovoljavajuće napravljena ne uzimajući u obzir mogućnosti i kompetencije učenika tog uzrasta. Predlažem izmjenu u strukturi gdje bi domena Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju zauzela 50% strukture IDK. Predloženom zamjeram ne uvažavanje procesa usvajanja sadržaja u ostalim predmetima, jer za ispunjenje predviđenog očekuje se da učenici čitaju i pišu, a ne uzima se u obzir intenzitet rada na tim područjima u sklopu drugih nastavnih predmeta. Također smatram da nije uvaženo optimalno vrijeme (u idealnim uvjetima) potrebno za realizaciju na određene sustave koji su ovdje predloženi (Teams, Office 365 i sl.) Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
58 Irena Čubra Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta „Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda).  „-Informatika nije izvannastavna aktivnost od 1.-4.razreda već izborni predmet koji odabirom postaje jednako obavezan za učenike kao i npr. Matematika. „Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti.” - smatram kako upravo iz ovih razloga ne bi trebalo doći do smanjenja postojeće satnice sa 70 nastavnih sati na 35 sati u sklopu novog predmeta IDK. Kako bi se ovaj postavljeni cilj ostvario, predlažem povećanje planirane satnice na 70 sati godišnje. „Znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije omogućavaju učeniku bolje razumijevanje tehnološki naprednog e-Društva koji ga okružuje, lakšu pretragu i uporabu informacija, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima. „ - s današnjeg gledišta, kao učiteljica Informatike u nižim razredima osnovne škole, teško mi je prihvatiti i osmisliti kako bi se navedeno moglo ostvariti u samo 35 sati nastave godišnje. Bojim se površnosti koja bi mogla proizaći iz nedostatka vremena, a sva navedena područja iznimno su bitna učenicima kako bi bili osposobljeni, samostalni, sposobni ljudi u budućnosti i uspješni u izazovima koje će daljnje obrazovanje i život staviti pred njih. Interdisciplinarnost je uvijek prisutna, no pitanje je kompetencija. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
59 Marina Kovačević Andrišek D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U 1. razredu učenici tek uče čitati i pisati te informacijska i medijska pismenost ne može iznositi 50% predmeta. U prvom polugodištu se upoznaju s učionicom i računalima (uključivanje i isključivanje računala, dijelovi računala koje crtamo i prepoznajemo na slikama, traženje programa, program za bojanje). Tek u studenom i prosincu može se početi pretraživati na internetu i to tako da prepišu pojam od učitelja te pretražuju slike. Komunikacija i aktiviranje Office 365 za škole se nikako ne može izvesti u 1 satu, osobito ako imamo više od 10 učenika, a naravno da ih ima od 15-28 u razredu gdje je to nemoguće izvesti i k tome se još gubi na kvaliteti nastave. Možda bi bilo dobro da netko od autora ove ideje (aktiviranje Office 365 za škole) to prvo isproba u učionici s 28 učenika te nam javi povratnu informaciju kako je to prošlo i što će napraviti s učenicima koji taj dan nisu ponijeli svoje korisničke podatke ili su bili bolesni ili im roditelji ne dopuštaju korištenje ovih podataka (i ovo se događa u stvarnom životu), kako ih ocijeniti, kako to naknadno napraviti s učenikom koji nije bio u školi, a ostalih 27 čeka što dalje raditi i to sve u 1 satu tjednu ili kako ste vi zamislili u dvosatu svaki drugi tjedan gdje učenici zaborave što su uopće radili prije dva tjedna. Ukoliko je ovaj predmet zaista toliko važan kao što ste pisali u opisu predmeta, zašto se izvodi samo 1 sat tjedno? Za sve što ste naveli ovdje trebalo bi barem 3 sata tjedno, ako želimo kvalitetno educirati učenike. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
60 Željana Tupek Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda)." - Informatika nije izvannastavna aktivnost od 1.-4. razreda već izborni predmet, koji pohađa 99% učenika i sviđa im se. 35 sati godišnje za takav predmet je premalo, onda bolje da je ni nema. Da bi se kontinuirano učilo i nadograđivalo znanje potrebno je minimalno 2 sata tjedno ako ne i više. Ako stavimo blok sat svaki drugi tjedan, još je gore, može se sljedeći tjedan kada je opet na redu IDK poklopiti da bude praznik, može razred ići na izlet pa dijete može biti bolesno nekoliko puta baš taj dan, i tako ispadne da se i po 3-4 tjedna ne vidimo s nekim učenicima ili čak s cijelim razredom. Kakva je to nastava? Nikakva. Što se tiče gubljenja satnice i govora da će se ona dopuniti s izvannastavnim aktivnostima, molim vas da izbacite raspored jednog učitelja informatike koji će imati punu satnicu, malo u redovnoj nastavi , malo u izbornoj, između toga pauze, provedenih 8 sati u školi u kojoj nema osnovne opreme za pripremanje nastave (vlastiti kabinet prvenstveno jer ja npr. trebam mir i koncentraciju za svoju pripremu), pa će još kod kuće provesti 2, 3 ili 4 sata za pripremu dodatno. Takav učitelj će svako jutro doći nasmijan u razred (možda prvih tjedan dana). A brigu o vlastitom djetetu ćemo valjda prepustiti njihovim učiteljima, pa nitko svoje dijete neće ni vidjeti. Baš lijepa budućnost. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Dopunjeno je poglavlje A. svrha i opis predmeta. Preporuka je učenje i poučavanje organizirati u dvosatu. Obrazovna istraživanja pokazuju da je najmanje uspješna tzv. predavačka nastava kojoj je u središtu učitelj, što znači da se znanja i vještine moraju steći i razviti aktivnim sudjelovanjem učenika u procesu učenja i poučavanja. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
61 Josipa Andrušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Predloženih 35 sati je sramotno premalo za sve navedeno u samom kurikulumu predmeta po svim razredima. Ktome se navodi da je učitelj odgovoran i ima ključnu ulogu i za ostvarivanje i uključivanje ishoda svih međupredmetnih tema, osmišljavanje projektnih zadataka koji se temelje na istraživanju, kritičkom osvrtu prema istraženim informacijama te stvaranju i prikazu novog digitalnog rada gdje sve istražene informacije treba preoblikovati i digitalno izložiti. Sve zamišljeno nije moguće niti odraslima izrealizirati u tako mali broj sati, a kamo li učenicima osnovne škole. U praksi to izgleda ovako - kraći projektni zadaci traju najmanje 4-6 sati – što znači 2-3 susreta po blok sat (pogotovo ako želimo imati i vršnjačko vrednovanje i prezentaciju svega učinjenog) što znači da nam za ostvarivanje ostalih ishoda i nastavu ostaje još samo 14 susreta. Ako je koje dijete izostalo zbog bolesti ili nečeg drugog , učitelji neće stići apsolutno ništa odraditi, motivirati, pregledati radove , a pogotovo će biti upitno vrednovanje ostvarenih ishoda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
62 Josipa Andrušić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Svi zamišljeni sadržaji neostvarivi u prvom razredu za predloženih sramotnih 35 sati. Pozivam radnu skupinu na održavanje pokaznih oglednih 35 sati , po predloženom kurikulumu i to u prvom razredu koji broji 25 učenika. Jedini humani prijedlog je ostaviti 70 sati jer se u nižim razredima vještine usvajaju kroz ponavljanje i uvježbavanje . Upisati AAI identitet , zaista, vjerujte mi na riječ, kod nekih učenika potraje dobrih 20 -30 minuta i to na kraju 1. razreda. A spremiti izrađeni rad u dogovorenu mapu ili digitalni alat kako bi ga svi zajedno vrednovali po zadanim i dogovorenim kriterijima je u razredu od 25 prvašića zaista teško u predloženih 45 minuta, Nadalje spominje se prikazivanje filmova... te poticati izražavanje mišljenja - ponovno se pitam je li itko iz radne skupine održao i jedan sat u 1. razredu i zna li koliko je vremena potrebno učeniku tog uzrasta da formulira rečenice. Mi to sve sada radimo i potičemo , ali da uvažimo sva mišljenja učenika koji čak rado sudjeluju u ovakvim satima , nama je premalo i 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
63 IVAN LIPANOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predložena satnica od 35 sati godišnje nije dovoljna za usvajanje ishoda navedenih u ovom prijedlogu kurikuluma. Predlažem da se vrati satnica od 70 sati godišnje. Predlažem da se zadrži dosadašnji kurikulum Informatike. Svaka promjena treba biti napravljena na transparentan način. Također potrebno je jasno unaprijed komunicirati i uključiti relevantne dionike u proces. Planirani ritam nastave od 2 sata svakih 2 tjedna nije dobar. To je za učenike predugi razmak. Posebno kada se poklopi sa školskim ili državnim praznikom pa prođe 4 ili više tjedana. Alternativa od 1 sata tjedno je još lošija u predmetu u kojem se koristi oprema poput računala. Također predlažem da se zadrži naziv predmeta Informatika. Novi naziv je nepotreban i nejasan većini učenika, posebno mlađih te će ih nepotrebno zbunjivati. Realna je potreba za nastavom informatike od najmanje 2 sata tjedno. Htjeli mi to ili ne živimo u takvom vremenu. Znači, umjesto smanjenja satnice potrebno je povećati broj sati informatičkih sadržaja uvođenjem izbornih predmeta. Predlažem da se uz obavezni predmet Informatika uvedu novi izborni predmeti Robotika, Programiranje i Umjetna inteligencija. Predlažem da izborni predmeti kao i „sati informatike za koje kažete da ih škole mogu uvesti koliko žele“ ulaze u satnicu učitelja informatike. Od objave prijedloga CDŠ svakodnevno čujem o odlasku ili pripremanju odlaska iz školstva učitelja informatike. Ukoliko ostavite prijedlog po kojem bi učitelji informatike radili s 20 razreda da bi imali punu normu vjerojatno će iz sustava otići popriličan broj najkvalitetnijih učitelja informatike. U prijedlogu CDŠ ste naveli da želite smanjiti potrebu za instrukcijama. Ovakvim pristupom informatici samo ćete povećati plaćanje roditelja za informatičke sadržaje izvan škole. Živimo u vremenu kada su i roditelji i učenici svjesni da su im informatička znanja potrebna. Ukoliko ih ne dobiju u školi plaćat će ih na tržištu. Škole im neće moći ponuditi kvalitetnu nastavu i aktivnosti ukoliko kvalitetni učitelji zbog loših uvjeta odu iz škola. Već sada je to veliki problem. Vašim inzistiranjem na smanjenju informatike na 1 sat tjedno problem će se samo povećati. Već dugo se zaboravlja na pitanje broja učenika u informatičkoj učionici. Predlažem da broj učenika u informatičkoj učionici bude najviše 15. Informatika je takvo područje da se svake godine pojavi mnogo toga novog. Realno nije moguće napisati kurikulum koji bi pratio takvu brzinu promjena. Zbog toga predlažem da se planira najmanje 20% godišnjih sati za nove teme koje ne mogu biti pokrivene kurikulumom. Ovo su neki prijedlozi koje dobronamjerno pišem iz iskustva rada u nastavi u školi i izvan škole. Sve ovo što planirate napraviti s predmetom Informatika neće dati dobre rezultate. Najvjerojatnije ćete nakon mnogo prouzročene štete vratiti na staro. Već sada nam je školstvo u zaostatku za potrebama vremena u kojem živimo. Vašim prijedlogom ćemo samo povećati zaostatak i izgubiti vrijeme. Dio štete neće se moći popraviti. Kada vam jednom otiđu kvalitetni učitelji neće se vraćati, a nemate ni gdje naći nove. Lijepo vas molim da još jednom sve razmotrite i uvažite prijedloge koje su vam napisali ljudi koji znaju o čemu pišu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja.
64 ANA MARIJA ANTUNOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani! Vezano uz kurikulum predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije", ukazujem na sljedeće. Ne slažem se s predloženim nazivom predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije". Novo ime predmeta nije jednostavno i vjerujem da će biti poteškoća u razumijevanju, ali i shvaćanju novog imena predmeta kod učenika (ovo je kurikulum od 1. razreda osnovne škole). Zašto mijenjati naziv "Informatika" koji obuhvaća navedene kompetencije i učenicima je već poznat. Predlažem da se ime predmeta "Informatika" ostavi. Predavajući i višim i nižim razredima osnovne škole iz iskustva mogu reći kako jedan nastavni sat nije dostatan kako bi se ostvarili zadani ishodi predloženog Kurikuluma. Programiranje, rad u digitalnim alatima, vježba složenijih zadataka i slično jednim satom tjedno ne bi se uspješno realiziralo. Trećina sata, ako ne i više ode samo na uključivanje računala i prijavu u programe, pogotovo kod učenika nižih razreda. Informatika ima niz specifičnih i radnji (pospremanje opreme, pokretanje programa, pohranjivanje rada...). Treba svakako uzeti u obzir i opremljenost informatičkih učionica/kabineta - učenici često ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Također, Vašim prijedlogom satnice niste mislili na učenike koji imaju individualizirani ili prilagođeni program te darovite učenike. Kako se samo jednim nastavnim satom planira kvalitetno posvetiti i pristupiti tim učenicima koji jako vole Informatiku i kojima je potrebno dodatno vrijeme kojeg s 35 sati godišnje nema? Predlažem se da se postojeće domene i ishodi nastavnog predmeta Informatika ostave, kao i satnica od 70 sati. Iščitavajući predloženi kurikulum "Informacijske i digitalne kompetencije" uočavam nelogičnosti, pogotovo vezano uz programiranje koje se "maknulo" iz nekih razreda, a zapravo se i dalje radi (C.3.1. i slično). Iz četiri domene sadašnjeg kurikuluma Informatike, stvorene su nove tri koje su zapravo preoblikovane domene postojećeg (jako loše izvedeno). Predlažem da se navedeni ishodi ostave, kao i 70 sati godišnje. Smatram da su u današnjem svijetu brzog razvoja umjetne inteligencije, računalno razmišljanje i programiranje jedne od važnih stavki Informatike te predlažem da se naziv predmeta Informatika, postojeće domene i 70 sati godišnje ostavi. Lijep pozdrav Ana Marija Antunović, prof. informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Odgojno-obrazovni ishodi i teme vezane uz računalno razmišljanje i programiranje eksplicitno su navedene u predmetnom kurikulumu bilo u odgojno-obrazovnom ishodu, razradi ishoda, sadržajima ili preporukama i protežu se spiralno od 1. do 8. razreda osnovne škole. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH
65 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U osmom razredu za domenu C predviđeno je 60% od 35 sati što je 21 sat. U tih 21 sat bi se trebalo obraditi algoritam sortiranja, program umjetne inteligencije te izrada vlastite mrežne stranice. Pohvalno! Ali kada? C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku. Nadalje, C.8.2. Učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije – odlično, ali sami ste napisali: Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: -proučiti način rada chatbota od ideje, dizajna razgovora, osobnosti do primjene -dizajnirati razgovor s chatbotom korištenjem grafičkog prikaza -izraditi jednostavan chatbot nekim od dostupnih jednostavnih programa Koliko sati ste predvidjeli? Prijedlog: Ostaviti 70 sati godišnje ili smanjiti broj ishoda, a svi su navedeni ishodi važni i trebaju biti tu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.2. brisan je te je zamijenjen ishodom IDK OŠ A.8.2.
66 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Za sedmi razred: C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa – radi se o izradi proračunskih tablicu u Excel-u. Do sada smo gradivo obrađivali unutar 12 sati (obrada, vježba, ponavljanje i evaluacija). A ako je 23,5 sata predviđeno (67%) za domenu C – onda samo na ovaj ishod odlazi preko polovica predviđenih sati. A gdje je još C.7.2. Učenik implementira algoritam pretraživanja pri rješavanju problema, i opet, neophodno ponavljanje gradiva prethodnog razreda, obrada pa evaluacija. U koliko sati? A na to dolazi C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku. Kada to obraditi? No, to nije sve – za kraj je tu C.7.4. Učenik istražuje napredne funkcije digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja – odlična tema, ali vremenski također zahtjevna jer kombinira multimediju i obradu s raznim alatima, pogotovo MS Officea. Sve to u niti 24 sata? U 48 bi bilo granično. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
67 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Nastavljamo s vašim prijedlogom programiranja u šestom razredu. (C.6.1. Učenik stvara programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnoga ponavljanja), čak se spominje i pokaz robota… U koliko sati? Tu je još i C.6.2. Učenik kreira multimedijske sadržaje za ostvarivanje složenijih ideja (za iole ozbiljniji rad, minimum je 4 sata, 6 realno, 8 idealno), te C.6.3. Učenik procjenjuje tehničke probleme pri upravljanju uređajima i korištenju digitalnih okruženja pronalazeći prikladno rješenje za navedene probleme, koje ne zahtjeva toliko sati koliko i prethodna dva – ali ako nam je cilj da učenici zaista i nauče, minimum 3 do 4 sata obrade te onda evaluacija. U 70 sati nastave izvedivo, u vašem prijedlogu ne (barem ne kvalitetno, čemu bismo trebali težiti). Prijedlog: Ostaviti 70 sati godišnje ili smanjiti broj ishoda, a svi su navedeni ishodi važni i trebaju biti tu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
68 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Za peti razred je predviđeno da učenik rastavlja problem (C.5.1. Učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema). Ovaj ishod podrazumijeva jako dobro poznavanje algoritma te programa u kojem se u četvrtom razredu radilo (programirano, ali opet to ne piše tim riječima) – što znači jedno kvalitetno ponavljanje i tek onda obrada gradiva…. Nastavimo, C.5.2. Učenik vrednuje algoritam za rješavanje problema zahtjeva dodatno povećanje obade i same vježbe. Kada to napraviti u 50% od 35 sati? No to nije sve – u toj domeni je i C.5.3. Učenik dizajnira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima. Prethodno je potrebna dobra i kvalitetna demonstracija, proces registracije i prijave, često uvježbavanje – kada? U tih istih (50% u petom razredu od) 35 sati? Prijedlog: Ostaviti 70 sati godišnje ili smanjiti broj ishoda, a svi su navedeni ishodi važni i trebaju biti tu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
69 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U trećem razredu kreće programiranje koje ste, navodno, maknuli, ali je tu računalno razmišljanje: C.3.1 Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema. Ključna riječ analizira. Prema Bloomovoj taksonomiji to je četvrti (4!!!) nivo kognitivnih područja, a podrazumijeva jako puno prethodno obrađenog i usvojenog gradiva koje je potrebno analizirati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
70 VJEKOSLAVA RADIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Što se sadržaja tiče, novi kurikulum gotovo je identičan sadašnjem kurikulumu Informatike. Dakle, nema potrebe za novokomponiranim imenima i izmišljanju novog predmeta poput Informacijske i digitalne kompetencije kada imamo predmet Informatika. Nadalje, mnogi smo se školovali upravo za predavanje predmeta Informatika. Generacije učitelja s titulom profesora informatike gube svoj predmet, zvanje i u konačnici posao. Konkretno imam diplomu profesora matematike i informatike na koju sam jako ponosna. Uvođenjem nastavnog predmeta IDK nejasno je i neizvjesno tko to sve može predavati taj predmet. Možda neki nestručni kadar koji će odjednom postati stručan. Učitelji informatike imaju kompetencije za „novi predmet“ , ali jednostavno je pitanje čemu takve promjene pogotovo što se novom reformom ostalim predmetima ne mijenja ime. Primjerice, na isti se način predmetu Hrvatski jezik moglo promijeniti ime u Jezične i čitalačke kompetencije, predmetu Matematika u Matematičke kompetencije i tako dalje. U nazivu je odabir riječi kompetencije veoma nespretan. To je riječ koju je teško objasniti učenicima viših, a kamoli nižih razreda. Što se tiče izvođenja nastave, nastava se mora izvoditi po 70 sati godišnje u grupama do maksimalno 14 učenika i to u blok satovima. Imajući upravo kurikulum na umu, fizički ga je nemoguće izvesti u upola manje nastavnih sati, a kamoli naučiti djecu da trajno usvoje ishode i vještine te sve ponoviti i uvježbati u tom upola manjem vremenu. Prijedlog: Ime predmeta mora biti Informatika, a izvođenje nastave po 2 sata u bloku u grupama do maksimalno 14 učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe te odgovarajuće vrste obrazovanja koju mora imati učitelj koji će predavati ovaj predmet nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
71 Antonia Juričić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Sukladno Nacionalnom kurikulumu obrazovanje se provodi kroz odgojno - obrazovne cikluse. Osnovnoškolsko obrazovanje se realizira kroz 3 ciklusa. Nastavni predmet Informatika uveden u školskoj godini 2020./2021. kao izborni predmet kroz navedena tri ciklusa realizira ishode predmetnog kurikuluma kroz 560 sati. Po ciklusima: 1. Ciklus - 1. i 2. razred (70 sati + 70 sati) 2. Ciklus – 3., 4., 5. razred (70 sati + 70 sati + 70 sati) 3. Ciklus - 6., 7., 8 razred (70 sati +70 sati + 70 sati) Ciljevi predmeta Informatika realiziraju se kroz 4 domene: e-Društvo, Digitalna pismenost i komunikacija, Računalno razmišljanje i programiranje te Informacije i digitalna tehnologija. Ukupan broj sati po domenama kroz cijelu osnovnu školu: Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati E-društvo – 77 sati Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Kako se u hrvatskom jeziku i matematici polazi od ranije reforme gdje su na ispravan način postavljeni ishodi i povećava se satnica redovne nastave za 1 sat, a predmet Informatika se s druge strane ukida i uvodi novi predmet za kojeg trenutno ne postoji kurikulum. Molim nadležno Ministarstvo da nas uputi na buduće projekcije rezultata reforme koji pokazuju opravdanost povećanja satnice odnosno smanjenja satnice. Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Pravilnik o Tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika definira da neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovna nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo. Slijedom navedenog sve aktivnosti učitelja u programu A2 i zaduženja trebaju biti u skladu s Pravilnikom te ih je potrebno ubrojiti u zaduženja radnih obveza učitelja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. Nastava informatike specifična je u svojem poučavanju u smislu razvijanja digitalnih kompetencija, vještina, razvijanja algoritamskog razmišljanja te je jedini predmet koji nudi razvijanje specifičnih znanja koja se ne mogu poučavati interdisciplinarno ni kroz međupredmetne teme. Smanjivanjem jednog sata informatike na jedan sat tjedno onemogućava se kvalitetno razvijanje digitalnih vještina i kompetencija te se praktički izbacuju brojna nastavna gradiva koja je nemoguće implementirati u druge predmete. Programiranje u različitim programskim jezicima (Scratch - koji je baza za rano učenje robotike, Python - deep learning, umjetna inteligencija), izrada internet stranica, izrada mobilnih aplikacija, umjetna inteligencija, chatbotovi samo su neka od nastavnih gradiva koja će biti izbačena ili nedovoljno pokrivena smanjenjem satnice informatike. To će posebno imati negativne efekte na učenike koji planiraju upisati tehnička zanimanja u srednjim školama. Ono što se može primjetiti iz novog opterećenja nastavnika informatike je veliko povećanje u broju razreda s obzirom na smanjivanje satnice predmeta Informatike i preimenovanje istog u Informacijske i digitalne kompetencije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. U praksi, satovi informatike izvode se na zastarjeloj opremi koja ne pruža adekvatne mogućnosti implementacije ishoda u jednom satu. Praksa pokazuje da je metodički potrebno dva školska sata da se odrade sve etape sata, od motivacije, obrade do zadavanja zadataka na računalima/tabletima i provjere tih zadataka. Fizički je nemoguće u 45 minuta napraviti i ostvariti sve potrebno. Ukoliko bi se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija održavala svaka dva tjedna tada se gubi kontinuitet nastave što je za obrazovni predmet pogubno. Bojazan je da će se nastava Informacijskih i digitalnih kompetencija pretvoriti u puko reproduciranje činjenica zbog svega gore navedenog. Nadalje, s obzirom na koncept A2 nastavnog programa u kojem nema prostora za obogaćivanje nastavom Informacijskih i digitalnih kompetencija bojazan je što će se dogoditi s brojnim natjecanjima koja se trenutno provode u sklopu nastave informatike. Učitelji informatike trenutno provode najmasovnija i najbrojnija natjecanja u RH, daleko najpopularnija i najraznovrsnija. U sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje provode se natjecanja iz Osnova informatike, Digitalnih kompetencija, Algoritama, programskog jezika Logo i razvoja softvera. Učitelji informatike provode također i natjecanje Dabar, udruge Suradnici u učenju. Provodi se i robotičko natjecanje Croatia Makers udruge IRIM te FIRST® LEGO® League, međunarodno natjecanje iz robotike. Učitelji informatike provode i inicijative poput Sata kodiranja (Hour of code) i EU Code Week-a. Održavanje tih natjecanja smanjenjem satnice informatike, dodatnim obveznim opterećenjem učenika te prebacivanjem izvannastavnih aktivnosti duboko u poslijepodnevne sate dolazi pod upitnik. S obzirom da za takve aktivnosti više neće biti vremena na nastavi informatike, a zbog preopterećenosti i umora učenika, neminovno je smanjivanje interesa za natjecanja iz informatike kao i posljedično za tehnička zanimanja. Smanjenjem satnice informatike direktno se zakida tisuće učenika koji su dosad sudjelovali na navedenim natjecanjima i u raznim inicijativama. S poštovanjem, Antonia Juričić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja.
72 Karmen Toić Dlačić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U drugom razredu domene C.2.1 i C.2.2. – Predstavljanje digitalnih radova izrađenih kombiniranjem različitih oblika i sadržaja te Povezivanje digitalnih tehnologija i utjecaja na okoliš: Radove treba prvo pripremiti, izraditi (kombiniranjem što znači dodatnih ranijih obrada) te tek nakon toga povezati s utjecajima na okoliš. Ovo je neostvarivo u okviru 35 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
73 Slađana Tekaić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predlažem da se naziv Informatika zadrži obzirom da se nalazi i u titulama učitelja informatike. Ovaj novi naziv predmeta smatram neprikladnim a učenicima i potpuno nerazumljiv. Predviđeni godišnji fond sati od 35 sati nije dovoljan za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda ovog predmeta i njihovo vrednovanje. Predmet se mora zbog prirode predmeta izvoditi u dvosatu, ali ga treba izvoditi u kontinuitetu svaki tjedan, u ukupnom fondu od 70 sati kako bi učenici imali dovoljno vremena za usvajanje svih odgojno-obrazovne ishode predmeta i kako bi se proveli predviđeni oblici vrednovanja. Ne mogu zamisliti kakve bi posljedice po učenike bile da se izvodi svaki drugi tjedan (učenici nižih razreda zaborave od tjedna do tjedna a kamoli 2 tjedana, da ne kažem kakva bi zbrka nastala kada bi učenik više sati zaredom izostao). Predmet se mora izvoditi u blok satu ali svaki tjedan. Ishode učenja s razradom nespretno su raspoređenima po domenama i razredima. Stječe se dojam da je prijedlog nastao kombinacijom stare verzije kurikuluma i kurikuluma međupredmetne teme Upotreba IKT te da je loša verzija srezanog bivšeg kurikuluma. Iz 4 domene predmeta Informatika u ovom kurikulumu stvorene su 3 domene u koje su sadržaji uklopljeni na loš i nepromišljen način. Teme koje se tiču računalnog razmišljanja i programiranja a koje su bit informatike su zapostavljene i marginalizirane. U kurikulumu nisu dovoljno zastupljene teme ključe za život u 21. stoljeću (autorska prava, pravila ponašanja u digitalnom svijetu, komunikacije i digitalna sigurnost, umjetna inteligencija). Ishodi učenja i nastavni sadržaji moraju biti povezani. Smatram kako usvojenost znanja ne treba izostavljati iz elemenata vrednovanja jer je važno i poznavanje činjeničnog znanja. S predloženom satnicom od 35 sati nemoguće je realizirati ovaj kurkululum jer je za 35 sati godišnje za to sve obraditi nedovoljno a opet naglašavam da ga treba još pojačati (uvrstiti još računalnog razmišljanja i programiranja i tema važnih za život u 21 stoljeću) ali ga treba realizirati sa 70 sati godišnje i izvoditi nastavu u blok satu. Sve drugo bilo bi jako loše za učenike i društvo u cjelini. Slađana Tekaić, dipl. inf. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Teme vezane uz računalno razmišljanje i programiranje eksplicitno su navedene u predmetnom kurikulumu bilo u odgojno-obrazovnom ishodu, razradi ishoda, sadržajima ili preporukama. U kurikulumu su navedene sve važne teme (teme koje se tiču računalnog razmišljanja i programiranja, autorska prava, pravila ponašanja u digitalnom svijetu, komunikacije i digitalna sigurnost, umjetna inteligencija) raspoređenu u tri domene. U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije vrednuju se usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta. Primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi vrednovanja kojima su informacije prikupljene i to su informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija.
74 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Što se tiče sadržaja, vrlo je sličan sadašnjem kurikulumu informatike, ukinuta je jedna domena, ali su njezini sadržaji umetnuti u preostale domene. Ukoliko je svrha predmeta između ostalog i kvalitetno usvojiti zadane ishode, nešto se definitivno mora promijeniti. Ili se neki zadani ishodi moraju izbaciti ili se treba povećati zadani fond sati u kojem se zadani ishodi ostvaruju. Smatramo da su predloženi ishodi važni i da se izbacivanjem ijednog od njih bitno utječe na kvalitetu samog predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
75 Josipa Andrušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Nemoguće je sve zamišljeno odraditi u predloženih 35 sati godišnje. Nije dovoljno niti u postojećih 70 sati , jer u razredu u prosjeku sjedi 23-25 učenika i više, Unutar razreda su i djeca s teškoćama kao i djeca s prilagodbom sadržaja. Zanima me koji će to učitelj/ica “superman” moći ostvariti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
76 Gordan Hrastić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, prije svega, moram pohvaliti da se pokušava nešto pokrenuti na području školstva u lijepoj našoj. Također, podržavam promjene koje mogu biti za sveopći boljitak naše djece u budućnosti. No, problem koji se javlja jest taj da se smanjivanjem satnice Informatike ništa neće desiti na bolje. Djeca / učenici će još manje biti motivirani kad shvate da nešto ne znaju ili ne mogu napraviti. Stoga predlažem da se nastava Informatike i dalje izvodi unutar 70 sati godišnje u grupama koje ne bi nikako smjele prelaziti 15 učenika iz razloga jer je to praktičan predmet kojem je cilj učenike digitalno opismeniti, što zahtjeva praktičan rad. Ni jedan praktičan rad ne može se bazirati na jednom satu tjedno, a ni u blok satu svaka dva tjedna. To jednostavno nema smisla i neće nikako funkcionirati u praksi. Zašto? Jednostavno zato jer će učenici za dva tjedna zaboraviti što su radili na prošloj nastavi, teže će nadograđivati svoja znanja i tako dalje. Jedno je što se isplanira na papiru jer papir sve trpi, a sasvim je nešto drugo što se događa na terenu, gdje smo na kraju krajeva mi učitelji (u ovom slučaju Informatike) koji moramo pronaći pravi put do dječjeg znanja koje vrednujemo na kraju svake godine od 1. do 8. razreda. Moramo imati na umu da su to više praktična znanja koja u ovo digitalno doba mlade ljude, našu nadu vodi na pravi put, učeći ih kojom se tehnologijom koristiti i na koji način. Informatika je već dva desetljeća prisutna u samoj predmetnoj nastavi i apsolutno nema smisla sad je smanjivati, čak ni pod izlikom da će ona zaživjeti unutar drugih predmeta. To se sigurno neće dogoditi jer učitelji drugih predmeta nisu dužni imati kompetencije koje imaju učitelji samog predmeta Informatika te nisu dužni koristiti se IKT tehnologijom, iako, bilo bi jako dobro da je svi učitelji koriste u nekim situacijama. Ne moramo opet ponavljati da je Informatika praktičan predmet, a čim je nešto praktično znači da zahtjeva pripremu opreme (računalne opreme), pokretanje programa, kreiranje učeničkih radova uz pomoć digitalnih alata, spremanja tih učeničkih radova (na pravi i siguran način) i tako dalje. Jednostavno, nemojmo djeci omogućiti korištenje IKT-a na krivi, pogrešan, a u najmanju ruku nesiguran način. Ostanimo na barem tih 70 sati godišnje. Na kraju krajeva, velika većina učenika (preko 90%) pohađa izborni predmet Informatika i ne vidim ni jedan razlog zašto bi se naše učenike u tome zakinulo, već naprotiv, ostanimo na ovoj satnici koja je po mišljenju mnogih kolega informatičara, (ako ne i svih) prekopotrebna. Naći će se prostor za taj blok sat tjedno i vjerujem da će nam na kraju učenici biti zahvalni, a i da će zasigurno kvalitetno naučiti, odnosno steći svoja znanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
77 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Zašto mijenjati ime predmeta koji sve sadrži i obrađuje? Generacije učitelja – s titulom profesora informatike gube svoj predmet, zvanje i u konačnici posao. Naravno, učitelji informatike imaju kompetencije za „novi predmet“ – ali jednostavno je pitanje – čemu takve promjene? Pogotovo sto se novom reformom ostalim predmetima ne mijenja ime. Primjerice, na isti se način predmetu Hrvatski jezik moglo promijeniti ime u Jezične i čitalačke kompetencije, predmetu Matematika u matematičke kompetencije i tako dalje, primjera bi bilo još. Vezano uz novo ime, smatramo također, da je nespretno izabrano. Značenje riječi kompetencije biti će jako teško objasniti učenicima viših razreda, a da ne spominjemo učenike nižih razreda. Prijedlog: Ostaviti ime predmeta Informatika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
78 Bosiljka Jelača Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Važno je skrenuti pažnju i na učenike s rješenjima. S tim je učenicima potrebno dodatno raditi. U pravilu je takvim učenicima informatika zanimljiva, ali im je potrebno dodatno vrijeme kojeg s 35 sati godišnje nema. Prijedlog: 70 sati nastave informatike godišnje (i da...bilo bi dobro zadržati naziv Informatika....ona podrazumijeva postizanje informacijskih i digitalnih kompetencija ali i brojne druge kompetencije!) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
79 Bosiljka Jelača D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Za peti razred je predviđeno da učenik rastavlja problem (C.5.1. Učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema). Ovaj ishod podrazumijeva jako dobro poznavanje algoritma te programa u kojem se u četvrtom razredu radilo (programiralo, ali opet to ne piše tim riječima) – što znači jedno kvalitetno ponavljanje a zatim obrada gradiva…. Nastavimo, C.5.2. Učenik vrednuje algoritam za rješavanje problema zahtjeva dodatno povećanje obade i same vježbe. Kada to napraviti u 50% od 35 sati? No to nije sve – u toj domeni je i C.5.3. Učenik dizajnira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima. Prethodno je potrebna dobra i kvalitetna demonstracija, proces registracije i prijave, često uvježbavanje – kada? U tih istih (50% u petom razredu od) 35 sati? Prijedlog: Ostaviti 70 sati godišnje ili smanjiti broj ishoda (ali svi su navedeni ishodi važni i trebaju biti dio kurikuluma). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
80 Josipa Andrušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Predloženi naziv predmeta „Informacijske i digitalne kompetencije“ smatram neprimjerenim. Ne koristi se u nazivu niti jednog drugog predmeta iako se i kod ostalih predmeta stječu kompetencije, Tako primjerice u sklopu Hrvatskog ili stranog jezika učenici stječu i razvijaju jezične kompetencije, pa nazivima predmeta ne dodajemo nastavak kompetencije. Prijedlog - ostaviti dosadašnji naziv predmeta: Informatika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja.
81 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Uvođenje novog nastavnog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" jedan sat tjedno, uz ukidanje nastavnog predmeta "Informatika" koji se izvodio dva sata tjedno, nije u skladu s prethodno usvojenim strategijama, planovima i inicijativama u Republici Hrvatskoj. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, kao i jačanje digitalne pismenosti, koji su prioriteti Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, naglašeno se razvijaju unutar nastavnog predmeta "Informatika". Ako je cilj novog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" doista razvoj digitalnih kompetencija, potrebno je raditi na razvoju svih pet područja digitalnih kompetencija, što jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna je usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. U skladu s utvrđenim potrebama, definira se medijska pismenost kao jedna od ključnih pismenosti i vještina za siguran razvoj djece koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume i biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Ukratko, treba poticati uvođenje dodatne edukacije za djecu u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti koje su od ključne važnosti u današnjem svijetu tehnologije za što 1 sat tjedno nikako nije dovoljno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
82 Ivana Vezjak D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Ishod IDK OŠ C.8.2. - učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije. Za ostvarivanje samo ovog ishoda potrebno je barem 10 sati nastave (samim time broj od 35 sati godišnje nije dostatan za ostvarivanje svih ishoda navedenih ovim kurikulumom). Kako bi učenik razivo program umjetne inteligencije (dizajnirao razgovor s chatbotom i izradio jednostavan chatbot) potrebno je da prije svega razumije što je umjetna inteligencija, kako uči, što je strojno učenje, kako se dizajnira razgovor itd. Naravno, učenik "program" može razviti i u 2-4 školska sata no smatram da na prvom mjestu treba učenicima omogućiti dublje razumijevanje i vrijeme za istraživanje i primjenu naučenog. U predloženoj satnici to nije moguće ostvariti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.2. brisan je te je zamijenjen ishodom IDK OŠ A.8.2.
83 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Program Vijeća Europske unije, Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, cibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine koji kao političku inicijativu EU podupiru države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Svi navedeni dokumenti ističu kako je stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija jedno od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti. Ovaj nacrt prijedloga predmeta IDK-a u zadanom okviru od 35 sati godišnje nije u skladu s navedenim dokumentima. U potpunosti je nedovoljan za usvajanje svih predloženih odgojno-obrazovnih ishoda predmeta te za njihovo vrednovanje u svim mogućim oblicima (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog). Uzmemo li budućim generacijama informatiku, nećemo imati niti P od pametnih gradova, parkirališta , ostalih aplikacija i svega ostalog što smo zamislili kao društvo tehnologije, napretka i znanja. Kako će se mladi bez informatike pripremiti za tržište rada ? Nismo li prije 4 godine mijenjali iz korijena i govorili koliko je važno da učenici što ranije dođu u susret s rješavanjem problema, da nude svoja rješenja, kako bi kasnije u srednjoj školi i na fakultetu mogli stvarati inovacije koje su nam prije svega potrebne kako bi bili konkurentni na EU ili svjetskom tržištu. U navedenoj strategiji navedeni su prioriteti provedbe na području obrazovne politike …” razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Prijedlog : Ukoliko želimo zaista napredovati i pratiti strateške nacionalne i EU dokumente, a zbog važnosti informacijsko-digitalne kompetencije u današnjem društvu i koja je kao kompetencija važan support za ostvarivanje ishoda i svih ostalih predmeta i međupredmetnih tema predlažem uvesti ovaj IDK predmet sa svih 35 sati , ali povrh postojećeg obaveznog predmeta Informatike koja treba ostati u 70 sati i koja se treba obogatiti temama poput umjetne inteligencije, strojnog učenja... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
84 Karmen Toić Dlačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Program Vijeća Europske unije, Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, cibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine koji kao političku inicijativu EU podupiru države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Svi navedeni dokumenti ističu kako je stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija jedno od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti. Ovaj nacrt prijedloga predmeta IDK-a u zadanom okviru od 35 sati godišnje nije u skladu s navedenim dokumentima. U potpunosti je nedovoljan za usvajanje svih predloženih odgojno-obrazovnih ishoda predmeta te za njihovo vrednovanje u svim mogućim oblicima (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog). Uzmemo li budućim generacijama informatiku, nećemo imati niti P od pametnih gradova, parkirališta , ostalih aplikacija i svega ostalog što smo zamislili kao društvo tehnologije, napretka i znanja. Kako će se mladi bez informatike pripremiti za tržište rada ? Nismo li prije 4 godine mijenjali iz korijena i govorili koliko je važno da učenici što ranije dođu u susret s rješavanjem problema, da nude svoja rješenja, kako bi kasnije u srednjoj školi i na fakultetu mogli stvarati inovacije koje su nam prije svega potrebne kako bi bili konkurentni na EU ili svjetskom tržištu. U navedenoj strategiji navedeni su prioriteti provedbe na području obrazovne politike …” razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Prijedlog : Ukoliko želimo zaista napredovati i pratiti strateške nacionalne i EU dokumente, a zbog važnosti informacijsko-digitalne kompetencije u današnjem društvu i koja je kao kompetencija važan support za ostvarivanje ishoda i svih ostalih predmeta i međupredmetnih tema predlažem uvesti ovaj IDK predmet sa svih 35 sati , ali povrh postojećeg obaveznog predmeta Informatike koja treba ostati u 70 sati i koja se treba obogatiti temama poput umjetne inteligencije, strojnog učenja... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
85 Jelka Šegan Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Kako bi se kvalitetno i pravedno vrednovalo na način kako je ovdje navedeno, potrebno je najmanje 70 sati godišnje provoditi nastavu ovog predmeta. Za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje je potrebno više vremena, ako se to želi kvalitetno odraditi. Organiziranje grupnih i/ili timskih radova kroz 35 sati godišnje je nemoguće jer navedeni rad se proteže kroz nekoliko sati (ukoliko bude svaki drugi tjedan po blok sat, učenicima je predug period za odrađivati to). Elementi vrednovanja su sa tri smanjeni na dva, a obim gradiva i sam sadržaj je ostao isti. Zadnja rečenica u samom dokumentu je nepotrebna. Potrebno je ispraviti greške u novom kurikulumu nastale pri pisanju istog. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Broj elemenata vrednovanja prilagođen je broju sati. Nacrt kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije i Kurikulum za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj razlikuju se po broju sati izvedbe predmeta (IDK 1 sat, INF 2 sata), po broju odgojno-obrazovnih ishoda (IDK 46, INF 86) te se stoga razlikuju i po broju elemenata vrednovanja (IDK 2, INF 3). Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
86 Ivana Vezjak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta 1. Neki ishodi iz postojećeg kurikuluma izbačeni su bez jasne argumentacije. Izbačeno je nekoliko važnih ishoda iz domene Računalno razmišljanje i programiranje, a domena je spojena s digitalnim sadržajima bez jasnog objašnjenja. Smatram da domena Računalno razmišljanje i programiranje treba biti izdvojena te dobro strukturirana domena pošto vještine iz upravo te domene omogućavaju učenicima da bolje razumiju tehnologiju koja ih okružuje, da se uključe u digitalno društvo i prilagode se brzim promjenama tehnologije te da ne budu samo pasivni korisnici, već da samostalno stvaraju nove tehnologije. Nedostatak adekvatne nastave može dovesti do nedostataka kvalificirane radne snage u budućnosti koja je ključna za uspjeh u digitalnoj ekonomiji. 2. Promjena naziva predmeta također je nepotrebna. Ako se referirate na strateške ciljeve EU iz 2000.godine(ili kasnije), onda isto tako možemo matematiku preimenovati u matematičku pismenost. 3.Predmet informatika tj. IDK predstavlja široko područje koje se podučava na specifičan način te je za kvalitetu izvođenja istog satnica od 45 minuta nedostatna. S takvim pristupom s jedne strane zanemarujete mogućnost dubljeg razumijevanja temeljnih pojmova i prakse (uz ovako definirane ishode, nedostatak vremena ograničava mogućnosti za praktične vježbe, istraživanja i primjenu naučenog), a s druge strane s preporukom da se predmet izvodi kao blok sat zanemarujete kontinuitet u učenju koji je u ovom predmetu itekako potreban kako bi učenicima omogućio sustavno učenje i vježbanje te konzistentan napredak u razumijevanju informatičkih koncepata. Također jedan sat tjedno nije dovoljan za razvoj praktičnih vještina i stjecanje samopouzdanja u njihovoj primjeni. Nastava informatike trebala bi se izvoditi svaki tjedan, u ukupnom fondu od 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
87 Slaven Pokos Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama U današnje vrijeme, kada su informacijske znanosti podloga brzo rastućoj i sve prisutnoj IKT tehnologiji, koja je ušla u sve pore ljudskog društva, smatramo da je apsurdno smanjivati satnicu informatike u osnovnim školama, već bi je trebalo povećavati. Nastavnici u ostalim predmetima traže od učenika korištenje određenih alata, poput uredskih alata Word, PowerPoint ili Excel te raznih multimedijskih i drugih alata temeljenih na mrežnim tehnologijama u sklopu svojim kurikuluma, a to nije moguće ukoliko ih ne uvježbaju na satu informatike. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
88 NENSI LUČIĆ KINKELA Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegicom Josipom Andrušić. Pozivam se na sve navedene strategije, prije svega na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine koja ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Pozivam se i na Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa koji snažno podupire ulaganja u super računalstvo, umjetnu inteligenciju, cybersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također se pozivam i na Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine koji kao politička inicijativa EU podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Svi navedeni dokumenti ističu kako je stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija jedno od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti. Stoga ovaj nacrt prijedloga predmeta IDK od 35 sati godišnje nije u skladu sa navedenim dokumentima , u potpunosti je nedovoljan za usvajanje svih predloženih odgojno-obrazovnih ishoda predmeta te za njihovo vrednovanje u svim mogućim oblicima (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog). Uzmemo li budućim generacijama informatiku, nećemo imati niti P od pametnih gradova, parkirališta, ostalih aplikacija i svega ostalog što smo zamislili kao društvo tehnologije, napretka i znanja. Kako će se mladi bez informatike pripremiti za tržište rada? Nismo li prije 4 godine mijenjali iz korijena i govorili koliko je važno da učenici što ranije dođu u susret s rješavanjem problema, da nude svoja rješenja, kako bi kasnije u srednjoj školi i na fakultetu mogli stvarati inovacije koje su nam prije svega potrebne kako bi bili konkurentni na EU ili svjetskom tržištu. U navedenoj strategiji navedeni su prioriteti provedbe na području obrazovne politike …” razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Prijedlog : Ukoliko želimo zaista napredovati i pratiti strateške nacionalne i EU dokumente, a zbog važnosti informacijsko- digitalne kompetencije u današnjem društvu i koja je kao kompetencija važan support za ostvarivanje ishoda i svih ostalih predmeta i međupredmetnih tema predlažem uvesti ovaj IDK predmet sa svih 35 sati , ali povrh postojećeg obaveznog predmeta Informatike koja treba ostati u 70 sati i koja se treba obogatiti temama poput umjetne inteligencije , strojnog učenja... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
89 Slaven Pokos Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Uvođenje novog nastavnog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" jedan sat tjedno, uz ukidanje nastavnog predmeta "Informatika" koji se izvodio dva sata tjedno, nije u skladu s prethodno usvojenim strategijama, planovima i inicijativama u Republici Hrvatskoj. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, kao i jačanje digitalne pismenosti, koji su prioriteti Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, naglašeno se razvijaju unutar nastavnog predmeta "Informatika". Ako je cilj novog predmeta "Informacijske i digitalne kompetencije" doista razvoj digitalnih kompetencija, potrebno je raditi na razvoju svih pet područja digitalnih kompetencija, što jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna je usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. U skladu s utvrđenim potrebama, definira se medijska pismenost kao jedna od ključnih pismenosti i vještina za siguran razvoj djece koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume i biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Ukratko, treba poticati uvođenje dodatne edukacije za djecu u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti koje su od ključne važnosti u današnjem svijetu tehnologije za što 1 sat tjedno nikako nije dovoljno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
90 Slaven Pokos Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Nije zbilja logično ukinuti predmet koji se temelji na znanstvenom pristupu te uvesti novi predmet koji se temelji samo na vještinama (kompetencijama) i to sa manjom satnicom. Moj prijedlog: 2 sata izborne nastave od 1. do 4. razreda i 2 sata obvezne nastave u visim razredima. Mijenjati kurikulum i kod jednih i kod drugih, odmaknuti se od "mis, tipkovnica, monitor" principa, u visim razredima ponuditi vecu kolicinu razlicitih digitalnih alata, uz osnovne, s naglaskom na multimedijske alate + web dizajn (Wordpress ili nesto slicno). Ali ne web dizajn u jednoj jedinoj nastavnoj jedinici kao sada, nego mu posvetiti dosta prostora. Ne ispustiti programiranje, ali revidirati postojece sadrzaje i odmaknuti se od iluzija da osmasi mogu razumjeti rekurziju ili graficko korisnicko sucelje. Ne mogu ni srednjoskolci, kamoli osnovci. Ponuditi osnovu programiranja koja nece zadati frustracije i koja ce zainteresiranima dati dobar temelj za srednju skolu. Sto se tice razredne nastave, vecinom je temeljiti na prakticnom radu. Cetvrtase ne zanimaju vrste prikljucaka na racunalu niti bi ih trebali znati. Orijentirati se na razne vrste edukativnih igrara koje se nude, potrebno je samo malo truda za otkriti ih i ponuditi ih ucenicima. Npr., u sklopu teme o pisanju poruka pred kraj prvog razreda, ja prvasicima ponudim Padlet. Jako brzo ovladaju njime i uzivaju ga koristiti za pisanje objava i dopisivanje. U drugom razredu na taj nacin vec sami komuniciraju sa svojom uciteljicom, sto nam je bilo veliko iznenadjenje i pomoc tijekom online nastave. Nazalost, osobe zaduzene za izradu kurikuluma cesto uopce nisu u nastavi, ili su u istoj proveli jako malo vremena, pa zbog toga imamo ovakvu situaciju. Informatika je ogromno podrucje i uz malo truda i kreativnosti dao bi se napraviti kvalitetan kurikulum po mjeri ucenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
91 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
92 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
93 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
94 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
95 Slaven Pokos Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Ukoliko je zbilja neophodno smanjenje satnice, a uistinu nije te do toga ne bi nikako trebalo doći, onda imam ideju. U tih 35 redovnih sati nastave neka budu grupe s maksimalno do 7 učenika po grupi. U maloj grupi učenika se i može nešto možda napraviti, ali sve što je više do 7 učenika po grupi je Sizifov posao. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
96 Slaven Pokos Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predlažem da se nastava izvodi najmanje 70 sati godišnje u grupama do maksimalno 14 učenika. Što se sadržaja tiče, novi kurikulum gotovo je identičan sadašnjem kurikulumu informatike. Imajući upravo kurikulum na umu, fizički ga je nemoguće izvesti u upola manje nastavnih sati, a kamoli naučiti djecu da trajno usvoje ishode i vještine te sve ponoviti i uvježbati u upola manjem vremenu. Onaj tko je u tko misli da je to moguće izvesti, živi u dubokoj zabludi. Odlična ideja je izvoditi nastavu u blok satovima, kako je i bila praksa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika nije tema ovog javnog savjetovanja, a izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
97 Ivana Kanisek Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predložena satnica od 35 sati godišnje je neprimjerena i sramotna za vrijeme u kojem živimo. Sa satnicom od 35 sati godišnje, nemoguće je steći dovoljne informacijske i digitalne kompetencije koje bi pripremile učenika za život današnjice i tržište rada. Nastava Informatike treba biti redovna i održavati se minimalno 70 sati godišnje od prvog do osmog razreda osnovne škole, tj. kontinuirano 2 sata svaki tjedan, bez promjene nazivlja. Naziv Informatika treba zadržati, obzirom da se nalazi i u titulama završenih studenata studija koji educiraju buduće učitelje i primjereniji je od predloženog naziva. Odaziv učenika na nastavu Informatike je velik, u školi gdje radim 98%, nekoliko godina unazad odaziv je bio 100%. Najavama o jednom satu ovoga predmeta, razočarani su ne samo učenici, već i njihovi roditelji kao i učitelji. U ovom dokumentu nije navedeno ograničenje za veličinu grupe na satu Informatike. Mnogi rade u područnim školama u kojima učionice nisu adekvatne za izvođenje nastave Informatike. Učenici dijele računala, oprema je loša, interneta većinom nema, prevelik broj učenika na jednog učitelja. Najlakše je smanjiti satnicu kako bi se prikrio problem, ali to nije rješenje. Svaki učenik mora imati računalo za samostalan rad, grupa ne smije imati više od 10 učenika jer učitelj mora biti u mogućnosti individualno se posvetiti potrebama svakog učenika. Česte su tehničke poteškoće koje učenik ne zna sam otkloniti i treba pomoć učitelja (nesnalaženje učenika ili potreba da mu učitelj pruži dodatna znanja) da bi mogao dalje nastaviti rad. Odjeli trebaju biti jednorazredni (ne kombinirani) kao što je slučaj i na drugim predmetima (vj, strani jezici). Čemu spajanja razrednih odjela samo na satima Informatike? Svakako bi trebalo razmisliti i o povećanju satnice u višim razredima. Obrazujmo djecu kako bi bila dovoljno educirana za sadašnjost i znala se snaći u budućnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika nije tema ovog javnog savjetovanja, a izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
98 DARIA BARANAŠIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Satnica od 45 minuta tjedno ili 90 minuta svakih 14 dana potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, postupak prijava i odjava, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja, ponavljanja i vrednovanja svest će se na 30ak minuta tjedno ili 60ak svakih 14 dana. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje i ishode koja djeca trebaju usvojiti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
99 Josipa Andrušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Pozivam se na sve navedene strategije prije svega na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine koja ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Pozivam se i na Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa koji snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, cibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također se pozivam i na Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine koji kao politička inicijativa EU podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Svi navedeni dokumenti ističu kako je stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija jedno od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti. Stoga ovaj nacrt prijedloga predmeta IDK od 35 sati godišnje nije u skladu sa navedenim dokumentima , u potpunosti je nedovoljan za usvajanje svih predloženih odgojno-obrazovnih ishoda predmeta te za njihovo vrednovanje u svim mogućim oblicima (vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog). Uzmemo li budućim generacijama informatiku, nećemo imati niti P od pametnih gradova, parkirališta , ostalih aplikacija i svega ostalog što smo zamislili kao društvo tehnologije , napretka i znanja. Kako će se mladi bez informatike pripremiti za tržište rada ?. Nismo li prije 4 godine mijenjali iz korijena i govorili koliko je važno da učenici što ranije dođu u susret s rješavanjem problema, da nude svoja rješenja, kako bi kasnije u srednjoj školi i na fakultetu mogli stvarati inovacije koje su nam prije svega potrebne kako bi bili konkurentni na EU ili svjetskom tržištu. U navedenoj strategiji navedeni su prioriteti provedbe na području obrazovne politike …” razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” Prijedlog : Ukoliko želimo zaista napredovati i pratiti strateške nacionalne i EU dokumente, a zbog važnosti informacijsko- digitalne kompetencije u današnjem društvu i koja je kao kompetencija važan support za ostvarivanje ishoda i svih ostalih predmeta i međupredmetnih tema predlažem uvesti ovaj IDK predmet sa svih 35 sati , ali povrh postojećeg obaveznog predmeta Informatike koja treba ostati u 70 sati i koja se treba obogatiti temama poput umjetne inteligencije , strojnog učenja... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.
100 Ela Veža Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Potrebu usvajanja ishoda u suradnji s točno određenim predmetnim učiteljima i točno određenim suradnicima ograničava i stavlja ućitelja u otežan položaj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
101 Bosiljka Jelača Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole ŽSV učitelja informatike u osnovnim školama PGŽ-a (svih njegovih 120 članova) potpisuje svaku objavljenu riječ, prijedloge i ponuđena rješenja FOI-a te ponavljamo komentare u cijelosti. KOMENTAR FAKULTETA ORGANIZACIJE I INFORMATIKE NA KURIKULUM IDK Fakultet organizacije i informatike 19.05.2023 13:29 1. U prijedlogu novog kurikuluma teme koje su suština informatike su minimizirane i marginalizirane. Npr. programiranje, računalna logika (razmišljanje) i sl. 2. Novi prijedlog ne uvodi inovacije, već bez jasne argumentacije, analize i sustavnog pristupa prekraja postojeći kurikulum te ga mjestimično miješa s međupredmetnom temom. Umjesto inoviranja s područjima umjetne inteligencije, strojnog učenja i sl. ovaj prijedlog dodatno izbacuje, zanemaruje i minimmizira teme važne za život u 21. st. koje su primarno u domeni informatike poput Netiquetta, digitalne sigurnosti, autorskih prava i sl. 3. Iako se jedna od domena u novom prijedlogu naziva upravo "Komunikacija, suradnja i sigurnost" ona u pripadajućim ishodima suštinski ne pokriva pravila komunikacije i sigurnost. Konkretan primjer, sigurnost se kao pojam ne nalazi u niti jednom ishodu učenja. 4. Kurikulumski pristup ima ozbiljnu promjenu u paradigmi. Od mješovitog kurikuluma okreće se zatvorenom kurikulumu. 5. Prethodni komentar (zatvorenost kurikuluma) ostvaruje se na birokratski način. Sad se propisuju i ishodi učenja i nastavni sadržaji, ali navedeno se propisuje odvojeno (po birokratskim kućicama), a ne povezano. Ako se propisuju oba elementa poželjno bi bilo povezati ih i dati smjernice za njihovo ostvarivanje (trenutno je sve navedeno razdvojeno u zasebne kućice - čisto činovnički pristup). 6. Iz četiri domene predmetnog kurikuluma Informatika stvorene su tri "nove", koje su zapravo prepakiranje izvornih, ali na loš i nepromišljen način. 7. Kurikulum u ishodima učenja ima djelomična preklapanja s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Nejasno je zašto je dio ishoda u suštini identičan, niti je priložena usporedna analiza predmetnog kurikuluma Informatika, MPT uporaba IKT-a i novog kurikuluma kako bi se vidjelo kako se navedeno uklapa u koncept. 8. U potpunosti je zapostavljen nastavak nadogradnje znanja i vještina u srednjoj školi. Ovaj kurikulum obuhvaća osnovnu školu i ponaša se kao da predmetnim kurikulumom Informatike nije definirano gdje bi se trebalo početi (nastaviti) u srednjoj školi. Ovaj prijedlog nažalost ne vodi računa o povezanosti OŠ i SŠ. 9. Promjena naziva predmeta je neargumentirana. U uvodnom dijelu opisuje se kad je informatika uvedena te se stvara prizvuk negativnog i zastarjelog. 10. Novi naziv učenicima (podsjećamo - ovo je kurikulum od 1. razreda osnovne škole) je potpuno neprepoznatljiv. Učenici u prvom razredu niti znaju što znači digitalno, niti razumiju što su informacije, niti što su kompetencije, a još manje odnos navedena tri pojma. Hoće li se mijenjati i naziv drugih nastavnih predmeta, npr. Hrvatskog jezika u Nacionalne jezične vještine i sl.? 11. Satnica od 45 minuta tjedno potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje. 12. Prijedlog nije potpisan niti je jasno tko ga je izradio. Predmetni kurikulum Informatike izradila je imenovana radna skupina i zna se koji su ljudi na njemu radili i tko su autori. Nejasno je tko je od 28 članova radio na kurikulumu te mogu li troje "informatičara" (od čega dvije učiteljice i jedan savjetnik) napraviti kvalitetniji prijedlog od radne skupine sastavljene od 7 stručnjaka koji su isključivo informatičke struke (učitelji, nastavnici i sl.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 1. Prijedlog kurikuluma Informacijske i digitalne kompetencije sadrži odgojno-obrazovne ishode vezane uz računalno razmišljanje i programiranje koji se protežu spiralno od 1. do 8. razreda osnovne škole. 2. Navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje ishoda te u preporukama. U kurikulumu se nalazi odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu. U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite. navedeno je: „upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet“. IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju. navedeno je: „potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju“. 3. Navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda te u preporukama u cijeloj vertikali od 1. do 8. razreda osnovne škole. Kako bi se dodatno naglasio problem komunikacije i sigurnosti dorađen je ishod OŠ IDK B.4.1. 4. Kurikulum je pisan otvoreno i progresivno te uključuje i nove tehnologije u nastajanju npr. umjetna inteligencija, internet stvari... 5. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. 7. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju Nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) 8. Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja, kao jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima, vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. 9. ,10. i 12. Nije predmet ovog javnog savjetovanja. 11. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
102 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   U sedmom razredu broj sati 35 potrebno je zamijeniti sa najmanje 70. Za planirane ishode u kojima treba organizirati podatke pomoću odgovarajućeg programa (npr. Excela) do sada je trebalo većina prvog polugodišta, potom algoritme koji zahtijevaju određeni broj sati broj 35 je premalo za išta od toga obraditi, uvježbati i vrednovati. Ishod C.7.4. bi trebalo obraditi u 6. razredu ili prije jer izrada prezentacija je potrebna i za druge predmete već od petog razreda. Izbačena je izrada mrežnih stranica, što je učenicima zanimljivo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
103 Ana Marija Sačer Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predlažem da se predmet i dalje zove Informatika, da se ishodi prilagode te se realiziraju kao i do sada u 70 sati godišnje. Učenicima nije dovoljno 35 sati godišnje za usvajanje zadanih ishoda ni kroz jedan sat tjedno, a pogotovo blok sat svaki drugi tjedan. Kurikulum prema ovom nacrtu ne može se samo "protrčati" s učenicima, potrebno je ponavljanje i uvježbavanje. Smatram da trebaju izraditi i projektne zadatke u timovima za koje je potrebno i više blok sati. Iako učenici današnjice provode i previše vremena za ekranima raznih dimenzija, ipak su informatički nedovoljno pismena. Ako ih želimo pripremiti i osposobiti za daljnje školovanje i tržište rada, a posebno na području IKT-a, 35 sati godišnje nije za to dovoljno. S obzirom kako se godinama ističe koliko Hrvatskoj nedostaje kvalitetnih IKT stručnjaka, mislim da se s ovim Kurikulumom i predviđenim načinom provedbe ide u sasvim suprotnom smjeru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
104 Ela Veža Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Odgojno-obrazovne ishode iz domene A. Informacijska i medijska pismenost može se usvojiti u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima školskim knjižničarima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
105 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   U šestom razredu broj sati je potrebno zamijeniti s 35 na 70 kako bi se kvalitetno obradio sadržaji usvojili ishodi učenja. Još uvijek je u 6. razredu informatika kao predmet obvezna. Gdje se taj obvezni predmet gubi novim kurikulumom? Ako uvodite novi predmet s jednim satom tjedno, on je zaseban i drugačije se zove. No, izbacujete obvezni predmet informatika. Prema tome 2 sata je izbačeno. Bez objašnjenja, bez razloga. Logično bi bilo uvodi se novi predmet IDK i ostaje 2 sata obvezne informatike. Rad u konkretnim programima je izbačen i u većini ishoda kroz sve razrede radi se samo na kritičkom promišljanju. Čemu je prije četiri godine radna skupina radila trenutni kurikulum koji bi možda trebalo malo doraditi i trošila se sredstva, kad sad nepoznata radna skupina piše kurikulum koji je nedorečen i nabacani ishodi? Tj. na loš način svi ishodi iz trenutnog kurikuluma su navedeni ovdje, no trebali bi biti usvojeni u duplo kraćem vremenu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
106 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Za sadržaj koji bi učenici kvalitetno trebali usvojiti u petom razredu je dovoljno najmanje 70 sati godišnje. Još uvijek je u 5. razredu informatika kao predmet obvezna. Gdje se taj obvezni predmet gubi novim kurikulumom? Ako uvodite novi predmet s jednim satom tjedno, on je zaseban i drugačije se zove. No, izbacujete obvezni predmet informatika. Prema tome 2 sata je izbačeno. Bez objašnjenja, bez razloga. Logično bi bilo uvodi se novi predmet IDK i ostaje 2 sata obvezne informatike. Nju ste izbacili. U 17% sati osiguranih na treću domenu nemoguće je usvojiti sav sadržaj koji je naveden ovim kurikulumom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
107 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Umjesto ostvarivanja navedenih ishoda kroz jedan sat u prvom i drugom razredu osnovne škole, korisnije bi bilo imati po dva sata u petom i šestom razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
108 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U osmom razredu broj sati 35 potrebno je zamijeniti sa 70. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
109 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   U sedmom razredu broj sati 35 potrebno je zamijeniti sa 70. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
110 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Kurikulum od prvog do četvrtog razreda bavi se samo pretraživanjem informacija i njihovim vrednovanjem. Često se spominje riječ kritičko vrednovanje pa kao da su se paralelno od iste osobe pisali ovaj kurikulum i kurikulum Svijet i ja. Zbog čega su se Digitalni sadržaji i računalno razmišljanje spojili u jednu domenu? Malo je ishoda navedeno, a u svakom natrpano previše obrade i očekivanja koje nije moguće usvojiti u 35 sati godišnje. U trećem razredu se stvara sadržaj i pohranjuje na računalo, a u četvrtom se usvajaju pojmovi mape i datoteke i organizacija sadržaja na računalu. (?!) Ishod C.4.3. ima toliko preporuka za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda (treba ih naučiti koristiti programe koji će im trebati u predmetnoj nastavi kao što su izrada tekstualnog dokumenta ili prezentacije koji im trebaju za ostale predmete). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U preporukama se nalaze prijedlozi za ostvarivanje ishoda, preporuke nisu obvezujuće. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
111 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   U šestom razredu broj sati 35 potrebno je zamijeniti sa 70. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
112 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U petom razredu broj sati 35 potrebno je zamijeniti sa 70. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
113 Marija Jagić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Promjena naziva predmeta je nepotrebna. Predmet se treba nastaviti zvati Informatika. Slažem s time da se Informatika izvodi u dvosatu, godišnji fond sati od 35 sata nije dovoljan za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda (čak ni ovdje navedenih). Rezanjem sati i održavanjem nastave svaka 2 tjedna, a u slučajima nekog državnog praznika i 4 tjedna, gubi se kontinuiranost rada koja je iznimno bitna u specifičnom predmetu kao što je Informatika. Predlažem da se nastava izvodi najmanje 70 sati godišnje u grupama do maksimalno 14 učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
114 Ela Veža D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Umjesto ostvarivanja navedenih ishoda kroz jedan sat u prvom i drugom razredu osnovne škole, korisnije bi bilo imati po dva sata u petom i šestom razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
115 Sanja Rošić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Što se sadržaja tiče, novi kurikulum vrlo je sličan sadašnjem kurikulumu informatike. Ukinuta je jedna domena, ali su njezini sadržaji ubačeni u preostale domene. Dakle, isti sadržaj moramo prezentirati/podučiti djecu u upola manje vremena. I još bi sve trebalo biti i uvježbano, ne samo kao podatak koji se brzo zaboravi... Na sam sadržaj i ishode nemamo previše primjedbi, međutim smatramo da je zadane ishode nemoguće ostvariti u predviđenim okvirima od 35 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
116 Sanja Rošić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje 1. Ishod A.1.1. je prezahtjevan. Učenici u 1. razredu uče čitati i pisati te nisu sposobni odabrati izvore kako bi pronašao traženu informaciju, a svakako ne unutar predviđenih 45 minuta sata. Potrebno je povećati broj sati na 70, minimalno. Ishod A.1.2. nije napisan u skladu s uzrastom učenika. Kako bi učenik mogao usporediti različite medije i medijske sadržaje mora najprije znati što je medij i medijski sadržaj. Učenik to ne može saznati ukoliko je predviđeno da pohađa nastavni predmet u 35 satnom obliku. Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predviđeno je da učenik odabire izvore na temelju onih koju mu je ponudio učitelj. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Preporuke vezane uz usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ A.1.1. I IDK OŠ A.1.2. su dorađene te je u istima opisan način za usvajanja ovih odgojno-obrazovnih ishoda u 1. razredu.
117 Ela Veža Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Za razliku od kurikuluma predmeta Matematika oko kojeg se ni njegovi sastavljači nisu mogli dogovoriti, kurikulum predmeta Informatika prošao je mnogobrojne recenzije te je veoma uspješno implementiran i dobro prihvaćen od strane učenika i učitelja. Molim pojašnjenje zbog čega izmjene u predmetu čiji kurikulum je dobro prihvaćen, a kurikulumi predmeta koji imaju nedostatke se ne diraju, a trebalo bi ih barem revidirati? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno nije predmet ovog javnog savjetovanja.
118 Ana Marija Sačer D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Ne podržavam izvođenje nastave u 35 sati godišnje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan nije moguće planirati proces poučavanja i vremenski ga uskladiti s drugim nastavnim predmetima. Prilikom stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija nužno je ponavljanje pa tako i kontinuitet nastave na tjednoj razini kako bi učenici mogli primijeniti stečeno znanje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan znanje će jedva biti na razini prepoznavanja s obzirom da se i sada pojedini učenici jedva prisjete što su radili prošli tjedan. Podržavam što se predmet uvodi kao obvezan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
119 Ana Marija Sačer D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Ne podržavam izvođenje nastave u 35 sati godišnje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan nije moguće planirati proces poučavanja i vremenski ga uskladiti s drugim nastavnim predmetima. Prilikom stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija nužno je ponavljanje pa tako i kontinuitet nastave na tjednoj razini kako bi učenici mogli primijeniti stečeno znanje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan znanje će jedva biti na razini prepoznavanja s obzirom da se i sada pojedini učenici jedva prisjete što su radili prošli tjedan. Podržavam što se predmet uvodi kao obvezan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
120 Ana Marija Sačer D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Ne podržavam izvođenje nastave u 35 sati godišnje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan nije moguće planirati proces poučavanja i vremenski ga uskladiti s drugim nastavnim predmetima. Prilikom stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija nužno je ponavljanje pa tako i kontinuitet nastave na tjednoj razini kako bi učenici mogli primijeniti stečeno znanje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan znanje će jedva biti na razini prepoznavanja s obzirom da se i sada pojedini učenici jedva prisjete što su radili prošli tjedan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
121 Ana Marija Sačer D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Ne podržavam izvođenje nastave u 35 sati godišnje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan nije moguće planirati proces poučavanja i vremenski ga uskladiti s drugim nastavnim predmetima. Prilikom stjecanja novih znanja, vještina i kompetencija nužno je ponavljanje pa tako i kontinuitet nastave na tjednoj razini kako bi učenici mogli primijeniti stečeno znanje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan znanje će jedva biti na razini prepoznavanja s obzirom da se i sada pojedini učenici jedva prisjete što su radili prošli tjedan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
122 Jelka Šegan D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Broj sati za realizaciju ishoda učenja bi trebao biti 70. Ishod A.3.1. je već kao sličan usvojen u drugom razredu novog kurikuluma, kao i ishod B.3.2. U trećem razredu uvodi se pojam Računalnog razmišljanja s puno očekivanja, a malo sati za obraditi. Za stvaranje digitalnih radova također je potrebno dosta sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
123 Ela Veža Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Ako predmet Informatika postaje Informacijske i digitalne kompetencije možemo li očekivati da predmet Hrvatski jezik uskoro nazovemo Književnost i jezične kompetencije? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja.
124 Edvard Stimac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Smanjenje predmeta prema novom kurikulumu na tjednu satnicu od 45 minuta, odnosno na 35 sati godišnje, smatram da je za učenike u potpunosti neprilagođena. Smatram da je za učenike potrebno najmanje 70 sati godišnje kako bi se optimizirala njihova digitalna pismenost, računalno i logičko razmišljanje, sigurna uporaba različitih podataka, te biti odgovorni i učinkoviti sudionici e-društva. Smatram da je 45 minuta predmeta premalo kako bi učenici uspješno i u potpunosti obradili i naučili gradivo poput programiranja, izrade različitih digitalnih sadržaja ili bilo kakav oblik nastave koji zahtjeva korištenje digitalnih uređaja te velik broj alata koji su namijenjeni u različite svrhe. Sve navedeno zahtjeva vrijeme. I kada dodamo tu još pripremu sata i motivaciju učenika, neizbježne poteškoće bilo to hardverski problemi ili Internet, ne ostaje dovoljno vremena za provođenje i realizaciju željenih ishoda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
125 Marijana Škvorc Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani! U prijedlogu novog kurikuluma teme koje su suština informatike su minimizirane i marginalizirane. Npr. programiranje, računalna logika (razmišljanje) i sl. Novi prijedlog ne uvodi inovacije, već bez jasne argumentacije, analize i sustavnog pristupa prekraja postojeći kurikulum te ga mjestimično miješa s međupredmetnom temom. Umjesto inoviranja s područjima umjetne inteligencije, strojnog učenja i sl. ovaj prijedlog dodatno izbacuje, zanemaruje i minimmizira teme važne za život u 21. st. koje su primarno u domeni informatike poput Netiquetta, digitalne sigurnosti, autorskih prava i sl. Iako se jedna od domena u novom prijedlogu naziva upravo "Komunikacija, suradnja i sigurnost" ona u pripadajućim ishodima suštinski ne pokriva pravila komunikacije i sigurnost. Konkretan primjer, sigurnost se kao pojam ne nalazi u niti jednom ishodu učenja. Iz četiri domene predmetnog kurikuluma Informatika stvorene su tri "nove", koje su zapravo prepakiranje izvornih, ali na loš i nepromišljen način. U potpunosti je zapostavljen nastavak nadogradnje znanja i vještina u srednjoj školi. Ovaj kurikulum obuhvaća osnovnu školu i ponaša se kao da predmetnim kurikulumom Informatike nije definirano gdje bi se trebalo početi (nastaviti) u srednjoj školi. Ovaj prijedlog nažalost ne vodi računa o povezanosti OŠ i SŠ. Promjena naziva predmeta je neargumentirana. U uvodnom dijelu opisuje se kad je informatika uvedena te se stvara prizvuk negativnog i zastarjelog. Novi naziv učenicima (podsjećamo - ovo je kurikulum od 1. razreda osnovne škole) je potpuno neprepoznatljiv. Učenici u prvom razredu niti znaju što znači digitalno, niti razumiju što su informacije, niti što su kompetencije, a još manje odnos navedena tri pojma. Hoće li se mijenjati i naziv drugih nastavnih predmeta, npr. Hrvatskog jezika u Nacionalne jezične vještine i sl.? Satnica od 45 minuta tjedno potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje. Prijedlog nije potpisan niti je jasno tko ga je izradio. Nemogućnost i nekontinuirani rad učenika za ostvarenje ishoda. Otežan rad u uvjetima gdje imate 15 do 28 učenika s kojima trebate ostvariti ishode u jednom školskom satu tjednu ili blok satu svaka dva tjedna. Treba napraviti ograničenje broja učenika na 10-12 jer se svakome treba posvetiti radi kvalitetnijeg izvođenja nastave. Odgojno-obrazovni ishodi zaista su preambiciozni za satnicu od 35 sati Po kojim kriterijima će se upisivati u srednje škole eksperimentalci s obzirom na satnicu i nove predmete? Valja istaknuti da se eksperimentalnim programom novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije pretvara u jedini obrazovni predmet s jednim satom tjednog zaduženja što ga čini zadnjim u listi prioriteta Ministarstva znanosti i obrazovanja. Eksperimentalni plan se kosi sa svim strategijama i planovima RH kao i inicijativama, strategijama i planovima Europske unije. Prosječni učitelj informatike bi prema eksperimentalnom programu trebao imati 20 razreda u nastavi kako bi napunio punu normu što se iz perspektive kvalitete nastave obrazovnog predmeta čini neizvedivo. Osim što je neizvedivo ostvariti zacrtane ishode s obzirom na specifičnost nastave, neizvedivo je provesti i kvalitetno formativno i sumativno vrednovanje. Učenici u eksperimentalnoj nastavi informatike neće biti u mogućnosti kvalitetno ostvariti ishode te biti propisno vrednovani. Marijana Škvorc, nastavnica informatike, učitelj savjetnik, roditelj Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje ishoda te u preporukama. Teme vezane uz sigurnost nalaze se: - u dorađenome odgojno-obrazovnom ishodu IDK OŠ B.4.1. Učenik raspravlja o problemima kibernetičke sigurnosti i načinima zaštite uređaja, sadržaja i podatka - razradi odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.6.2. Učenik analizira načine povezivanja na mrežu, prednosti i nedostatke mrežnog povezivanja i zaštite uređaja na mreži te u preporukama za usvajanje navedenog odgojno-obrazovnog ishoda - u preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.7.1 Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja koja jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
126 Ela Veža Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Predmet Informatika je postojao u našim školama i prije devedesetih godina 20. stoljeća Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
127 Sanja Rošić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta 1. U tekstu se spominje da novim nastavnim predmetom "učenici razvijaju algoritamski pristup rješavanju problema i računalno razmišljanje, logičko povezivanje i analizu podataka, automatizaciju rješenja uporabom algoritamskog razmišljanja, formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata te generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivog na čitav niz sličnih problema. Učenici također stječu kompetencije vezane uz e-obrazovanje i učenje na daljinu, kao potencijalnim alatima za učenje i stjecanje znanja u uobičajenim ili izvanrednim društvenim okolnostima." Kada i u koliko sati??? Ove, kao i neke druge ishode, nije moguće ostvariti u predviđenoj satnici od 35 sati godišnje, pogotovo ne u blok-satu svaki drugi tjedan pri tom neću spominjati mogućnost praznika/blagdana, odlazaka na izlete, ekskurzije, natjecanja i sl. Za izvođenje nastave informatike potrebno je najmanje 70 sati u jednoj nastavnoj godini. 2. Naziv predmeta - Informatika - niti jedan drugi predmet nije nazvan po kompetencijama, čemu onda? Na koji način će se predmet vrednovati, npr. prilikom upisa u srednje škole? Učenicima koji jesu i onima koji nisu bili u projektu? Nije problem samo ime, nego i količina obrađenih ishoda. Čak i kod prelaska iz jedne srednje škole u drugu postoje razlikovni ispiti... 3. U A dijelu (svrha i opis predmeta) piše kako je Informatika izborni predmet od 5. do 8. razreda osnovne škole. Kao da zadnjih godina se ništa nije dešavalo. Informatika je predmet (sa dva sata tjedno) od 1.-8. razreda, redovni predmet u 5. i 6. razredu osnovne škole, a u ostalim razredima izborni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
128 Ana Marija Sačer Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Ne vidim razloga za uvođenjem novih elemenata vrednovanja. Na ovaj način novi elementi vrednovanja su nejasni, nelogični i nespojivi. Ne razumijem na koji način povezati informacijsku pismenost i rješavanje problema. Predstavlja li to element 2 u 1 na način da se pod istim elementom vrednovanja unose ocjene za elementi informacijska pismenost i ocjene za element rješavanje problema? Smatram da ovo dvoje ne ide nužno uvijek zajedno. Iz svog dugogodišnjeg radnog iskustva rada u nastavi Informatike koja se realizirala kroz 2 sata tjedno (70 sati godišnje) te iskustava kolega i kolegica iz predmeta Likovna kultura te Tehnička kultura koji se već godinama realiziraju kroz 2 sata svako dva tjedna (35 sati godišnje) te uzimajući i specifičnosti navedenih predmeta, smatram da se Kurikulum na predloženi način ne može kvalitetno realizirati. Pri tome ne umanjujem značaj spomenutih predmeta za razvoj djece i mladih nego podržavam povećanje satnice. Prema tome, predlažem realizaciju predmeta u 2 sata tjedno (70 sati godišnje) s trenutno aktivnim elementima vrednovanja. Slažem se da zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena te se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja, međutim, nejasno je što znači da treba biti u korist učenika. Jedina korist koju vide učenici i njihovi roditelji jest da ocjena bude bezuvjetno veća, a s time se ne mogu složiti ako ćemo uzimati u obzir povratne informacije o napredovanju učenika u realizaciji definiranih ishoda što, u svakom slučaju, smatram neophodnim. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi vrednovanja kojom su informacije prikupljene: Elementom vrednovanje Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuju se strategije pretraživanja i prikupljanja, obrada i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema. Element vrednovanja Digitalni sadržaji i komunikacija uključuje ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, izradu i kvalitetu digitalnih sadržaja, samostalnost i promišljenost pri uporabi digitalne tehnologije, komuniciranje u timu, suradnju na projektima, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost te primjenu sigurnosnih protokola. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Zaključna ocjena izvodi se sukladno Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (NN 112/10, 82/19, 43/20, 100/21).
129 EMILIJA BUDIMIR Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene: – informacijska pismenost i rješavanje problema – digitalni sadržaji i komunikacija. Element informacijska pismenost i rješavanje problema nije dobar. To su dva različita pojma koja je potrebno razdvojiti na dva elementa, te ostaviti postojeća tri elementa vrednovanja iz trenutnog kurikuluma. Smanjivanjem na samo dva elementa vrednovanja nastoji se ostvariti dojam manje potrebe za vrednovanjem, no to nije istina. Informacijska pismenost i rješavanje problema nemaju veze s vezom da bi se spojili u jedan element. Spajanjem ova dva elementa u jedan nastoji se opravdati smanjivanje satnice sa 70, na 35 što nikako nije opravdano. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Elementom vrednovanja Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuje su: strategije pretraživanja i prikupljanja, obradu i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema.
130 EMILIJA BUDIMIR Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda "Pristupi vrednovanju za učenje i kao učenje oblici su formativnog vrednovanja. Formativno vrednovanje je kontinuirani proces prikupljanja i korištenja informacija o učenju u svrhu prilagođavanja nastavnog procesa i podrške učenicima u postizanju ciljeva učenja." Učenik se nikako ne može kontinuirano vrednovati ukoliko je kontakt s tim učenikom svaka dva tjedna. Faktor zaboravljanja je prevelik što će direktno utjecati na ishode učenja i vrednovanje istih. Nastavnik ne može kontinuirano vrednovati ukoliko učenika u najboljem slučaju viđa jednom u 15 dana, ako je učenik uopće prisutan taj dan u školi. Ako nije taj se period samo povećava. Također, učitelj samim time ne može ni prilagoditi nastavni proces jer za to jednostavno fizički nema vremena jer ima na raspolaganju samo dva nastavna sata, svaka dva tjedna! Za kvalitetno izvođenje nastave, još kvalitetnije vrednovanje i prilagođavanje nastavnog procesa potrebama učenika, potreban je kontinuirani rad koji se može ostvariti samo nastavnom na tjednoj bazi, a ne dvotjednoj. Minimalna satnica svakog predmeta mora biti 70 sati, a to je cijelim eksperimentom i ostvareno za sve ostale predmete, osim za informatiku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
131 Jelka Šegan Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Dosadašnje četiri domene su pretvorene u tri, ništa izbačeno, samo ugurano u novi prikaz i objašnjenje (i shema je toliko konfuzna i skučena da se ne da ni iščitati što predstavlja) i sve bi to trebalo obraditi u 35 sati godišnje. Jednostavno nemoguće. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
132 EMILIJA BUDIMIR Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Bez usvojenih ishoda kroz kurikulum informatike (npr. slanje elektroničke pošte, izrada prezentacije, pisanje teksta, pretraživanje interneta...) ne može se odraditi puno radnih zadataka drugih predmeta. Za ostvarivanje ishoda učenja drugih predmeta očekuje se da učenici prije toga nauče i usvoje sadržaj na satima informatike. Učitelj hrvatskog jezika neće objašnjavati teoriju i izradu prezentacija u Powerpointu, već će očekivat da to učenici već znaju. Učenici ne mogu usvojiti kontinuitet rada ukoliko pohađaju sate informatike svaka dva tjedna što će predstavljat problem i u usvajanju sadržaja drugih predmeta. Kroz ovaj dokument više je puta navedeno kako su ishodi učenja ovog predmeta neophodni za današnje vrijeme te cijeli život, a predmet se smanjenjem satnice kojim se podučava marginalizira i čini nebitnim, usputnim, nedovoljno važnim da zasluži obavezna 2 sata u redovnoj satnici svakog učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odluka o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 150/2019)
133 Marijana Pavić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Naziv novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije sugerira odvojena područja te se, kako je vidljivo i u mnogim komentarima, pojam “informacijski” brka s pojmom “informatički”. Ne ulazeći u dosadašnji nastavni predmet Informatika te njegovu povezanost s informacijskom znanosti i informacijskom pismenosti podcrtavam kako u našim školama postoje osobe koje su upravo informacijski stručnjaci koji su svoje diplome stekli na fakultetima informacijskih (ne informatičkih!) znanosti, a to su stručni suradnici knjižničari. Neosporno je da su stručni suradnici knjižničari kompetentni upravo u području domene informacijska i medijska pismenost čije ishode ostvaruju u suradnji s mnogim predmetnim područjima, pa i s predmetom Informatika. Štoviše, u prijedlogu novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije ova domena je iznimno važna te je potrebno naročito naglasiti potrebu i važnost suradnje i izvođenja nastavnih sati u suradnji sa školskim knjižničarom. Pitanje koje se nameće jest kako ostvariti kvalitenu suradnju (i uopće osvijestiti važnost suradnje) u tako maloj satnici u kojoj će biti jako teško realizirati ishode svih triju domena. Stoga smatram da je potrebno povećati satnicu kao i ostvariti tješnju suradnju sa školskim knjižničarom koji s učenicima, a u dogovoru s predmetnim nastavnikom/nastavnicima može poticati, organizirati i pratiti timski rad na istraživačkim projektima pri čemu će učenici na neposredan način ostavarivati ishode ove domene. Iz navedenih razloga u kurikulumu ovoga novog nastavnog predmeta važno je naglasiti potrebu suradnje sa školskim knjižničarom u svakom razredu kako bi se postigla interdisciplinarnost i suradnja među nastavnicima i stručnim suradnicima na korist učenicima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Suradnja sa stručnim suradnicima knjižničarima omogućava ostvarivanje dijela odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Informacijska i medijska pismenost u školskom okruženju. Navedeno je vidljivo u kurikulumu u okviru poglavlja Učenje i poučavanje.
134 MATEA BOŠNJAKOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, izvođnje nastave predmeta IDK u 35 sati godišnje nije dovoljno. Ne razumijem kome je u cilju smanjiti satnicu Informatike u današnjem vremenu. Učenici gube kontinuitet rada ovom satnicom i potpuno bi bilo nemoguće ostvariti ishode na ovaj način. Uz sve probleme vezane za nastavu i način kako u samo 35 sati godišnje ostvariti ishode, problem je vezan i za sve one koji će biti proglašeni viškom, a prije nekoliko godina ste ih masovno zaposlili. Izgleda da je ovim kurikulumom svrha naše učenike unazaditi, a ne ih učiniti informatički i informacijski pismenima. Nadam se da će netko ove sve komentare uvažiti i da ćete vratiti našu Informatiku na 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
135 EMILIJA BUDIMIR D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje IDK OŠ A.2.1. Učenik demonstrira strategije pretraživanja kojima dolazi do željene informacije. Učenik u 2. razredu ne pozna pojam strategije niti ga je u stanju shvatiti, a kamoli razlikovati različite strategije dolaska do željene informacije. Također nije u stanju prezentirati, demonstrirati strategije drugima, niti vrednovati informacije da bi znao što je ključna informacija i sadržaj. Navedeno pogotovo nije izvedivo ukoliko učenik nema kontinuirani rad, a to se ne može ostvariti blok satom svaka dva tjedna jer je faktor zaboravljanja u ovoj dobi prevelik da bi se ostvario kontinuitet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
136 EMILIJA BUDIMIR D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Ishod IDK OŠ A.1.1. Učenik koristi internet kao izvor različitih informacija i sadržaja je neizvediv i neprilagođen za dob učenika 1. razreda. Učenik u 1. razredu ne zna čitati niti pisati, a kamoli razumjeti pojam informacije ili vrednovati različite izvore za pronalazak informacije. Učenik ne zna ni razliku između podatka i informacije niti ju je u stanju shvatiti u toj dobi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preporuke vezane uz usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ A.1.1. I IDK OŠ A.1.2. su dorađene te je u istima opisan način za usvajanja ovih odgojno-obrazovnih ishoda u 1. razredu. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
137 EMILIJA BUDIMIR Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Treća domena nikako nije dobra te su spojena tri nespojiva i velika područja informatike u jednu domenu kako bi se stekao krivi dojam da se obuhvatilo manje područje kako bi se opravdalo smanjivanje satnice sa 70 na 35. Trebaju postojati četiri domene, prijedlog: Digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju, a domena Računalno razmišljanje i programiranje mora biti zasebna domena budući da predstavlja srž same informatike te se na njoj temelji cijeli koncept informatičkog obrazovanja, kako osnovnoškolskog, tako i daljnjeg. Također predstavlja najveću potrebu danas sutra na tržištu rada te se logičko razmišljanje treba razvijati kao najbitnija domena, a ne kao dio još dva velika područja kao što su digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Domena Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina, koje su međusobno povezane te nije potrebno izdvajanje jedne od njih (računalno razmišljanje) u zasebnu domenu.
138 EMILIJA BUDIMIR Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "Nastavnim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije učenici razvijaju algoritamski pristup rješavanju problema i računalno razmišljanje, logičko povezivanje i analizu podataka, automatizaciju rješenja uporabom algoritamskog razmišljanja, formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata te generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivog na čitav niz sličnih problema. Učenici također stječu kompetencije vezane uz e-obrazovanje i učenje na daljinu, kao potencijalnim alatima za učenje i stjecanje znanja u uobičajenim ili izvanrednim društvenim okolnostima." - navedeno je nemoguće ostvariti u predviđenoj satnici od 35 u jednoj nastavnoj godini. Za usvajanje ovakvog sadržaja koje se iz dana u dan razvija i nadograđuje potreban je kontinuitet u radu, a kontinuitet se ne može ostvariti u blok satu svaka 2 tjedna ("ako ne padne na praznik, izlet, blagdan...). Za izvođenje nastave informatike potrebno je minimalno 70 sati u jednoj nastavnoj godini, pogotovo što je naglašeno kako je ovo područje od iznimne važnosti za sve ostale predmetne kurikulume, kao i za život općenito. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
139 EMILIJA BUDIMIR Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Naziv Informacijske i digitalne kompetencije nije prihvatljiv i nema potrebe mijenjati već postojeći naziv Informatika koji se intenzivno koristi 30-ak godina te se i dalje smatra dovoljno inovativnim i modernim. Fakulteti školuju profesore, odnosno magistre edukacije informatike, a ne magistre informacijskih i digitalnih kompetencija. Kao što i dalje postoji matematika kao naziv za isti predmet, a to je pojam star tisućama godina, tada nema potrebe za izmišljanjem novog naziva koji će biti jako teško za izgovoriti u cijelosti, a pogotovo objasniti njegovo značenje učenicima 6 - 14 godina. Učenici nižih razreda ne znaju niti što je informacija niti što je digitalno, a kamoli što je kompetencija. Pojam kompetencije, kao i biti kompetentan za nešto stvara se godinama kroz praksu u zrelijoj dobi, a ne u osnovnoškolskom obrazovanju. Objašnjavati u 1. razredu što je informacija i što je digitalno nije dio kurikuluma niti je u skladu s njihovom razvojnom dobi. A tko god je radio u nižim razredima osnovne škole tada zna da će to biti među prvim pitanjima budući da učenike apsolutno sve zanima, pa i ono što nisu u stanju usvojiti. Vratiti naziv na INFORMATIKA koji je jasan svim uključenim stranama u sustavu obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pojmovi informacija, digitalan i kompetencije obrađuju se u skladu s kognitivnom dobi učenika i spiralno se potežu kroz cjelokupnu vertikalu od 1. do 8. razreda osnovne škole.
140 Danijela Ivošević Jelušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Satnica od 45 minuta tjedno potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
141 Nikolina Bubica Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda najzahtjevniji je dio nastavnog procesa, kako za učitelja tako i za učitelja. Također, primjenom vrednovanja u praksi najbolje se pokazuje koliko je uspješno trenutni kurikul odgovorio na takav izazov. Predviđeni elementi vrednovanja: usvojenost znanja, rješavanje problema i digitalni sadržaji i suradnja jasno su opisani i predstavljani u temeljnom (trenutnom kurikulu) dokumentu, a i konceptualno predstavljaju zasebne sadržaje pa je i intuitivno jasno što se pojedinim elementom vrednuje. Novi predmet predviđa vrednovanje kroz dva element što je možda razumljivo s obzirom na predviđenu realizaciju s jednim satom tjedno no problem je u nazivima elementa vrednovanja: - informacijska pismenost i rješavanje problema – digitalni sadržaji i komunikacija. Prvi element povezuje vještine pretraživanja i vrednovanja pronađenih informacija i vještinu rješavanja problema. Dakle osam godina ćemo se baviti tim vještinama pretraživanja i vrednovanja što mislim da je premalo da bi to dobilo čitav element vrednovanja u predmetu. Nadalje, potpuno nejasno tu se smješta i rješavanje problema kao da je to prirodno povezano, a očigledno je da nije. Također, analizom ishoda kurikula ne može se iščitati da će se svako malo rješavati problemi pa će se to i moći lako vrednovati u ciklusu blok sat svako dva tjedna. Drugi element odnosi se na digitalni sadržaje i komunikaciju, čega dosta ima u kurikulu i jasno je što bi se tu moglo vrednovati. Smatram da prvi element povezuje dva koncepta koja se ne mogu povezati pa bi predložila da se informacijska pismenost i rješavanje problema razdvoji, no onda bi imali apsolutno nemoguću situaciju da imamo tri elementa za predmet od 35 sati godišnje (blok sat svako dva tjedna). Nadalje, s obzirom na mnoštvo sadržaja koji se navode u sadržajima za realizaciju odgojno-obrazovnih ishoda smatram da bi zbog njihovog značenja ipak bilo primjerenije koristiti informatička pismenost umjesto informacijska. Mislim da dio Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nije odgovarajuće realizirano i da će biti mnogo nejasnoća i interpretacija kako sve provedeno u procesu učenja i poučavanja i vrednovati. Predlažem realizaciju predmeta u 2 sata tjedno (70 sati godišnje) s trenutno aktivnim elementima vrednovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Elementom vrednovanja Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuje su: strategije pretraživanja i prikupljanja, obradu i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
142 Danijela Ivošević Jelušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, 1. U prijedlogu novog kurikuluma teme koje su suština informatike su minimizirane i marginalizirane. Npr. programiranje, računalna logika (razmišljanje) i sl. 2. Novi prijedlog ne uvodi inovacije, već bez jasne argumentacije, analize i sustavnog pristupa prekraja postojeći kurikulum te ga mjestimično miješa s međupredmetnom temom. Umjesto inoviranja s područjima umjetne inteligencije, strojnog učenja i sl. ovaj prijedlog dodatno izbacuje, zanemaruje i minimmizira teme važne za život u 21. st. koje su primarno u domeni informatike poput Netiquetta, digitalne sigurnosti, autorskih prava i sl. 3. Iako se jedna od domena u novom prijedlogu naziva upravo "Komunikacija, suradnja i sigurnost" ona u pripadajućim ishodima suštinski ne pokriva pravila komunikacije i sigurnost. Konkretan primjer, sigurnost se kao pojam ne nalazi u niti jednom ishodu učenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedene teme (1. i 2.) nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje ishoda te u preporukama 2. Kurikulum je pisan progresivno i otvoreno da se može realizirati u skladu sa svim novim tehnologijama u nastajanju. U kurikulumu se nalazi odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu. U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite. Navedeno je: „upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet“. IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju. navedeno je: „potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju“ 3. Navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje ishoda te u preporukama u cjelokupnoj vertikali od 1. do 8. razreda OŠ.
143 Valentina Požgaj Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram da je za učenike, pogotovo učenike 1. razreda osnovne škole, novi naziv nastavnog predmeta u potpunosti apstraktan. Učenici 1. razreda osnovne škole ne razumiju navedene pojmove (informacija, digitalan i kompetencije), a još ih manje mogu svrstati u međusoban odnos. Također, smatram da je satnica samog predmeta kao takvog, neprimjerena i neprilagođena. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kada se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl., upitno je koliko ostaje prostora za same informatičke sadržaje. Satnica nastavnog predmeta mora biti barem 70 sati godišnje u svakom razredu osnovne škole jer se u suprotnom u potpunosti narušava kvaliteta nastave. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pojmovi informacija, digitalan i kompetencije obrađuju se u skladu s kognitivnom dobi učenika i spiralno se potežu kroz cjelokupnu vertikalu od 1. do 8. razreda osnovne škole.
144 Katarina Poslek Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Svoj komentar započinjem pitanjima: znači li da ono što smo trebali odraditi u 70 sati godišnje trebamo odraditi u 35 sati? Ispadamo li neradnici? Nakon što smo sve na svojim leđima povukli:izradu baze e-matice od prvog dana do danas ,do ulaska e-dnevnika u škole, školskog weba „koji hitno treba ažurirati“ , laptopa i tableta, svega mogućega na e,kroz zaduženja koja nisu niti pokrivala što smo sve radili povrh naše nastave – nama se nude u najmanju ruku lošiji radni uvjeti. Umjesto sadašnja 4 paralelna programa nudite mi 9!? Više nego duplo, s tim da smatram da 1. razredi nisu nikako za redovni program informatike(IDK). Imajte na umu nepotrebno izvođenje redovne informatike(IDK-a) u 1. razredu. Također, radna skupina dokument je radila na brzinu, jer puno je nedorečenosti npr. za razrednu nastavu, ali i u predmetnoj nastavi. Predlažem obveznu reviziju domena. Moj prijedlog je da se satnica predmeta Informacijske i digitalne kompetencije poveća na 2 sata tjedno i to od 2.- 8. razreda, bilo izborno ili obavezno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe niti zaduženja nastavnika nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja.
145 MATIJA BUNTAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, ne slažem se s ovim izmjenama. Nije mi jasno zbog čega se broj sati informatike smanjuje budući da prema informacijama (člancima, istraživanjima) koje su spomenute u ranijim komentarima većina zemalja u Europi uvodi više tzv. „informatičkog“ obrazovanja. Dosadašnja satnica informatike je od 1. do 8. razreda bila 2 sata tjedno i većina učenika (u pojedinim županijama i više od 90%) je u svim razredima pohađala nastavu bez obzira na to što je u pojedinim razredima informatika bila izborni predmet. Ovim prijedlogom se satnica zapravo prepolovljuje te su iz kurikuluma izbačeni ili je uvelike smanjena satnica važnih sadržaja (primjerice računalna sigurnost, programiranje...). Mislim da je prije ovakvih promjena bilo potrebno konzultirati učitelje koji doista rade s djecom te uvažiti njihovo mišljenje. Također me zanima je li među djecom i roditeljima provedeno kakvo istraživanje o njihovim potrebama i zadovoljstvu/nezadovoljstvu postojećim kurikulumom iz informatike. Znam da moje mišljenje nije pretjerano važno, ali već nekoliko godina predajem informatiku i na kraju svake nastavne godine učenici ispunjavaju anketu u kojoj anonimno mogu izraziti svoje mišljenje o predmetu. Komentari su u više od 90% posto slučajeva pozitivni te učenici traže još više sadržaja (npr. povezivanje informatike s robotikom, elektronikom...). Znam da bi robotika ili elektronika mogle biti ponuđene kao neki oblik izvannastavne aktivnosti, ali predviđenim izmjenama u eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola" jedan bi učitelj takvom aktivnošću mogao biti zadužen samo s 2 sata tjedno (što je premalo za rad sa svim učenicima od 1. do 8. razreda). Smatram da informatika treba biti obavezan predmet u svim razredima (od 1. do 8.) sa satnicom od najmanje 2 sata tjedno. Nakon provedenih istraživanja o tome što učitelji/učenici/roditelji žele trebalo bi kurikulum još dopuniti, a ne iz njega izbacivati sadržaje kao u ovom prijedlogu. Također, prijedlog novog naziva predmeta je potpuno „promašen“ budući da se koriste izrazi koji su teško objašnjivi učenicima ciljane dobi. Predlažem da se koristi ranije korišteni i ustaljeni naziv: Informatika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.
146 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
147 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
148 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
149 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
150 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
151 Sonja Eberling Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Naziv nastavnog predmeta izvodi se iz naziva srodne znanstvene discipline na čijim spoznajama se bazira podučavanje nastavnog predmeta. Stoga naziv predmeta treba ostati Informatika, a ne Informacijske i digitalne kompetencije. S obzirom da se u dokumentu navodi kako se nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda naslanja na više znanstvenih područja, prvenstveno na računarstvo te informacijske i komunikacijske znanosti, naziv predmeta treba biti Informatika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
152 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje U ishodu C.3.1. treba brisati riječ analizira. Učenik može analizirati niz koraka tek kada posjeduje određeno znanje. To znanje nije mogao steći do 3. razreda osnovne škole jer je, prema navedenom kurikulumu, odslušao najviše 70 sati nastave (35 sati u 1. te 35 sati u 2. razredu). Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
153 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Ishod A.2.1. je prezahtjevan. Učenik u 2. razredu ne može demonstrirati strategije pretraživanja kojima dolazi do željene informacije. U ishodu A.2.2. treba brisati riječi procjenjuje kvalitetu. Kako bi učenik mogao procijeniti kvalitetu nekog sadržaja potrebno je da određeno vrijeme provede u istraživanju medijskih sadržaja. To nije moguće ukoliko je predviđeno da pohađa nastavni predmet u 35 satnom obliku. Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Ishod C.2.1. nije moguće kvalitetno implementirati u 2. razredu osnovne škole. Učenik tog uzrasta još nije stekao određenu brzinu u radu s računalom pa ne može u kratkom vremenu izraditi rad te ga prezentirati. Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
154 Sonja Eberling D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Ishod A.1.1. je prezahtjevan. Učenik u 1. razredu uči čitati i pisati te nije sposoban odabrati izvore kako bi pronašao traženu informaciju. Ishod A.1.2. nije napisan u skladu s uzrastom učenika. Kako bi učenik mogao usporediti različite medije i medijske sadržaje mora najprije znati što je medij i medijski sadržaj. Učenik to ne može saznati ukoliko je predviđeno da pohađa nastavni predmet u 35 satnom obliku. Broj sati s 35 treba povećati na najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preporuke vezane uz usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ A.1.1. I IDK OŠ A.1.2. su dorađene te je u istima opisan način za usvajanja ovih odgojno-obrazovnih ishoda u 1. razredu. Predviđeno je da učenik odabire izvore na temelju onih koju mu je ponudio učitelj. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
155 VIOLETA ODORČIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram kako 35 sati godišnje za izvođenje predloženog kurikuluma nije dovoljno. Navodim razloge poredane prema razredima: Počevši od prvog razreda, C.1.1. gdje učenik koristi digitalnu tehnologiju za izradu digitalnih radova –nije navedeno kakvih (spominje se miš, tipkovnica… ), ali mi govorimo o 35 sati ( tj 25% od 35 sati) godišnje, svaka dva tjedna – ima li uopće itko od nekoga tko je predlagao kurikulum ideje koliko treba vremena za išta konkretno napraviti s prvašićima, pogotovo ovako nešto, a koji, usput rečeno, tek uče slova. U drugom razredu domene C.2.1 i C.2.2. – Predstavljanje digitalnih radova izrađenih kombiniranjem različitih oblika i sadržaja te Povezivanje digitalnih tehnologija i utjecaja na okoliš. Radove treba prvo pripremiti, izraditi (kombiniranjem što znači dodatnih ranijih obrada) te tek nakon toga povezati s utjecajima na okoliš. Uz ostale domene i navedeno? U 35 sati ( tj 33% od 35 sati)? Kvalitetno? U trećem razredu kreće, izbačeno je programiranje, ali je tu računalno razmišljanje. C.3.1 Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema. Ključna riječ analizira – po bloomovoj taksonomiji to je četvrti nivo kognitivnih područja. Podrazumijeva jako puno obrađenog i usvojenog gradiva ranije da bismo išta mogli analizirati. Kad? U 33% od 35 sati? Rješavanja problema? U trećem razredu? C.3.2. Učenik demonstrira kreiranje i pohranjivanje digitalnih radova na različitim uređajima. Dva tjedna u životu djeteta je subjektivno puno duži period nego nama odraslima, samim time duže treba da se sjeti i podsjeti rada prethodni sat. Što ako nije bilo prisutna većina (ili samo dio) razreda na nekoj prijašnjoj obradi i vježbi. Kada stići C.3.2. ostvariti u 35 ( dodano na onih istih 33% od 35) sati? U četvrtom razredu već se obrađuje odluka, ulazne i izlazne vrijednosti i tipovi podataka. C.4.1. - učenik stvara program u vizualnom okruženju koristeći odluku, ulazne i izlazne vrijednosti te tipove podataka – za pokrenuti i naučiti koristiti (bilo koju) aplikaciju treba vremena, za naučiti osnove za programiranje (koje to kao više nije) treba još više – ovo je u sadašnjem petom razredu pojedinim učenicima teško razumljivo, a kamo li tek učenicima četverog razreda. Opet, to obraditi, uspješno – u 35 ( tj 33% od 35 sati) sati? C.4.2. Učenik organizira sustav pohrane podataka na računalu ili oblaku – odlično – ali moje pitanje je kada u 35 sati? Koliko treba učeniku četvrtog razreda da se spoji s nekim korisničkim imenom i lozinkom na neki oblak? A tek onda sam rad. A svaka dva tjedna gdje pola njih zaboravi gdje su napisali lozinke (ako su uopće i bili na prethodnom satu)? A ono s izradom 3D modela – i to u 35 sati? Ponavljam, sve u 35 (tj. 33% od 35) sati uz sve ostale domene? Za peti razred je predviđeno da učenik rastavlja problem (C.5.1. Učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema) – podrazumijeva jako dobro poznavanje algoritma te programa u kojem se u četvrtom razredu radilo (programirano, ali opet to ne piše tim riječima) – što znači jedno kvalitetno ponavljanje i tek onda obrada gradiva…. A kad se na to doda sljedeće za peti razred C.5.2. Učenik vrednuje algoritam za rješavanje problema – to već zahtjeva dodatno povećanje obade i same vježbe – kada to napraviti u 50% od 35 sati. Do sada, uvijek svi šestaši – po dolasku u šesti razred programiranje bi u velikom postotku zaboravili i trebalo bi jedno jače ponavljanje da se vratimo na staze petog razreda. A u šestom razredu radi se grananje i uvjetno ponavljanje (C.6.1. Učenik stvara programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnoga ponavljanja) – još se spominje ako je moguće i robota na primjeru pokazati… U koliko sati? 43% (od 35 sati) je na domenu C, ali cijelu domenu – gdje je još C.6.2. Učenik kreira multimedijske sadržaje za ostvarivanje složenijih ideja (za iole zbiljniji rad minimum je 4 sata, 6 realno, 8 idealno), te C.6.3. Učenik procjenjuje tehničke probleme pri upravljanju uređajima i korištenju digitalnih okruženja pronalazeći prikladno rješenje za navedene probleme – što ne zahtjeva toliko sati koliko i prethodna dva – ali ako nam je cilj da učenici zaista i nauče, minimum 3 do 4 sata obrade te onda evaluacija. Da je 70 sati to bi bilo 30 sati i jako bi se lijepo moglo sve obraditi. Ovako u 15 sati, koliko je 43% od 35, kvalitetno to je nemoguće. Za sedmi razred: C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa. – u biti se radi Excel. Nije gotovo nikakva promjena u odnosu do sad – a do sada – skupa s provjerom znanja za to je bilo 12 sati. U tih 12 sati stigli bismo sve i obraditi i evaluirati. A ako je 23,5 sata predviđeno (67%) za domenu C – onda samo za Excel ode preko polovice predviđenih sati. A gdje je još C.7.2. Učenik implementira algoritam pretraživanja pri rješavanju problema – opet podsjećanje na gradivo prethodnog razreda, opet ponavljanje (a pri tome – u šestom razredu se dosta radilo pa treba i više ponavljanja) pa tek onda obrada pa evaluacija. U koliko sati? A na to dolazi C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku. Kada to obraditi? C.7.4. - učenik istražuje napredne funkcije digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja – odlična tema, ali vremenski također zahtjevna jer kombinira multimediju i obradu s raznim alatima, pogotovo MS Officea. Sve to u niti 24 sata? U 48 bi bilo granično. U osmom razredu za domenu C predviđeno je 60% od 35 sati što je 21 sat. U tih 21 sat bi se trebalo obraditi algoritam sortiranja, program umjetne inteligencije te izrada vlastite mrežne stranice. Pohvalno! I slažem se s promjenom! Ali kada? C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku – ako ćemo raditi u nekom programskom jeziku, kako je navedeno, onda opet sva ponavljanja i sve od ranijih godina… a najbolje je - ako ćemo raditi u Access – onda i nije neka razlika od dosadašnjeg kurikuluma. No, C.8.2. - učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije – odlično, ali sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: -proučiti način rada chatbota od ideje, dizajna razgovora, osobnosti do primjene -dizajnirati razgovor s chatbotom korištenjem grafičkog prikaza -izraditi jednostavan chatbot nekim od dostupnih jednostavnih programa U koliko sati? Jer na to dolazi C.8.3. Učenik stvara vlastite mrežne stranice ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta – HTML kod, ali uz Wiki… u redu – no u koliko sati? Sve tri od C. 8.1 do 8.3 obraditi i evaluirati u 20 sati? Kvalitetno? U domeni B "Komunikacija, suradnja i sigurnost" – premalo se obrađuje ukupno gledano sama sigurnost koja je danas sve više ugrožena, ali i to da nigdje nije naveden Netiquette ili autorska prava što je izuzetno važno. Riječ još o učenicima s rješenjem. Bilo da je riječ o individualizaciji ili prilagodbi sa svakim od tih učenika treba dodatno raditi, a iz iskustva znam da im je informatika zanimljiva i uvijek u nekim domenama s lakoćom prate nastavu, ali nažalost u nekima, pogotovo C, to ide puno teže i zahtjeva dodatni napor učenicima, ali i vrijeme učiteljima – a tog vremena u 35 sati nema. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. U kurikulumu se nalazi odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu. U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite. Navedeno je: „upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet“. IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju. navedeno je: „potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju“. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
156 Dino Blažević Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovana radna skupino i svi ostali koji su došli na ideju o ovakvom kurikulumu, ne da mi se trošiti vrijeme i objašnjavati zašto je informatika u današnjem vremenu bitan predmet, jer kako kaže jedna izreka: "Pčele ne troše vrijeme objašnjavajući muhama da je med bolji od izmeta." Neću ni ja! Osvrnut ću se samo na to da se i dalje držite svog stava o satnici od 45 minuta tjedno za ovaj predmet iako su protiv toga gotovo svi: roditelji, nastavnici, kvalificirani stručnjaci s visokih učilišta, cijela javnost i ono što je najvažnije, djeca. Djeca vole informatiku, osjećaju se bitnima i sretnima kada naprave svoj digitalni rad, nešto istraže putem interneta, pokrenu robota putem naredbi s računala i sa svim drugim praktičnim stvarima koje odrade na računalima... Smanjivanjem sati im direktno uzimate dio sreće i zadovoljstva, a istovremeno ih opterećujete dodatnim satima u predmetima s kojima i onako muku vode... Kakav će to utjecaj ostaviti na njihovo psihofizičko stanje? Što ako nam se krenu događati slučajevi iz susjedstva? Nadam se da ćete povesti računa o tome, te komunicirati sa stručnjacima iz svih domena kako bi se zaštitilo djecu jer je jedino to važno! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
157 Vesna Kašaj Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Podržavam već napisano. Predlažem da se satnica nastavnog predmeta poveća na 70 sati godišnje. Nastavni predmet IDK specifičan je nastavni predmet koji ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i spremanje radova, što sve zahtjeva određeno vrijeme. Preostaje nam 30-ak minuta rada na usvajanju informatičkih sadržaja. U navedenih 30 minuta učenici trebaju usvojiti, ali i uvježbati određene sadržaje. Ako nastavu provodimo u blok satu svaka dva tjedna, gubimo na kontinuitetu. IDK je predmet čiji se sadržaji dijele na teorijska i praktična znanja s povećanim naglaskom na praktična znanja i vještine. Za usvajanje praktičnih vještina, potreban je kontinuitet, a zbog specifičnosti predmeta, neminovno ga je izvoditi u blok satu. Izvođenje u međupredmetnim temama je u praksi neprovedivo, odrađivat će se djelomično i površno. Zbog svakodnevne uporabe pametnih telefona razina znanja i vještina korištenja računala kod odraslih i kod djece rapidno pada, pa je neophodno povećati satnicu IDK na 70 sati kako bi se učenici pripremili za život i tržište rada budućnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
158 Vesna Kašaj Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Podržavam već napisano. Predlažem da naziv predmeta ostane Informatika. U uvodnom se dijelu dokumenta navodi povijesno naslanjan na nastavni predmet Informatika, ali nije argumentiran razlog za promjenu imena predmeta. Osobno ne nalazim razloge za promjenu jednostavnog naziva u složen naziv koji će učenicima biti nerazumljiv, težak za upamtiti te neprepoznatljiv zbog nerazumijevanja pojmova u nazivu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja.
159 Nikolina Bubica Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole NOVI PREDMET naziva Informacijske i digitalne kompetencije koji se integrira s međupredmetnom temom IKT ima za cilj stjecanje temeljnih kompetencija učenika za sigurno i kritičku uporabu IKT. Ovim se ukida predmet Informatika. Nužno je ponuditi jasne razloge za ovu odluku te reference koje ju podupiru/opravdavaju (iako je to u biti nemoguće). Zašto se ukida predmet Informatika? Kurikulum predmeta informatika više je nego uspješno prošao proces javnog domaćeg i međunarodnog recenziranja. Nema dostupnih referenci ili rezultata istraživanja koja potvrđuju primjerenost, potrebu te utemeljenost ovakvog postupka dok je vrlo je lako ponuditi brojne reference koje govore u prilog povećanja sati predmeta Informatika te općenito potrebu za takvim sadržajima u osnovnoškolskom obrazovanju. Također ovo je u suprotnosti sa smjernicama …..Nacionalne razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja u dijelu Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: ističe .. razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja kao jedan od prioriteta. Ako je to jedan od prioriteta obrazovne politike onda to ne može biti prepušteno programu B1 i nekim mogućim izvannastavne aktivnosti kojima će biti uključen značajno manji broj učenika. Novi predmet kao osnovni cilj ističe 'sigurnu i kritičku uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije" te se sadržajno povezuje s međupredmetnom temom IKT. Prosto je neshvatljivo da MZO može potrebu za informatičkim obrazovanjem naših učenika poistovjetiti s takvim predmetom i smatrati da će to biti zadovoljavajuće (što ne znači da je to prihvatljivo). U postojećem kurikulu predmeta Informatika ističe se važnost digitalne pismenosti i sigurne uporabe tehnologije "….U posljednjih nekoliko desetljeća razvoj računalne znanosti omogućio je stvaranje informacijsko-komunikacijske tehnologije koja je snažno i temeljito promijenila svijet oko nas. Primjena računala u svim područjima današnjega života mijenja i način shvaćanja svijeta u kojemu živimo. Digitalna pismenost danas je neophodna svakomu pojedincu kako bi mogao upotrebljavati računala i različite računalne sustave pri obavljanju svakodnevnih obveza.", ali ističe i važnost i nužnost da "...uz tradicionalne znanstvene discipline kao što su matematika, fizika ili kemija, informatika se nameće kao dodatno područje koje je nužno izučavati. Poznavanje temeljnih informatičkih koncepata kao što su programiranje, algoritmi ili strukture podataka postaje neophodno kako ne bismo bili samo korisnici informacijsko-komunikacijske tehnologije nego i stvaratelji. Većina poslova 21. stoljeća zahtijeva razumijevanje i primjenu računalne znanosti s ciljem što veće produktivnosti i konkurentnosti. Informatičke kompetencije nužne su u rješavanju različitih izazova u svim područjima ljudskoga djelovanja i u svim područjima znanosti. " Dalje navodi da …"Učenje Informatike priprema učenika za mnoga područja djelovanja, osobna i poslovna. Osobiti doprinos učenja predmeta Informatika očituje se u razvoju računalnoga načina razmišljanja koje uključuje i tehnike rješavanja problema: ● prikazivanje informacija apstrakcijama ● logičko povezivanje i analizu podataka ● automatizaciju rješenja uporabom algoritamskoga razmišljanja ● prepoznavanje, analizu i primjenu mogućih rješenja s ciljem postizanja učinkovitoga rezultata vodeći računa o dostupnim resursima ● formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata ● generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivoga na čitav niz sličnih problema. " Nema ovdje prostora za previše izvora, pa evo samo jedan: prema izvješću Euridycea 2023, "Kao zajednički referentni okvir namjerava poduprijeti osmišljavanje kurikuluma za informatiku u školama diljem Europe, navodeći 11 ključnih tema (podaci i informacije, algoritmi, programiranje, računalni sustavi, mreže i komunikacije, interakcija između čovjeka i računala, dizajn i razvoj, digitalna kreativnost, modeliranje i simulacija, privatnost, sigurnost i zaštita, te odgovornost i osnaživanje). ". U navedenom izvješću ističu se da hrvatski kurikul i organizacija predmeta pokrivaju 9 od 10 navedenih područja ishoda učenja (sve osim Dizajna i razvoja). Nadalje, Hrvatska se pored Češke, Estonije i Irska ističi kao jedna od država koje su provele sveobuhvatniji skup mjera potpore koje prate kurikularne reforme.". U trenutku iznimnog razvoja informatičkog sektora, osobito u RH, uloga predmeta koji se i dalje treba zvati Informatika mora biti takva da omogućava stvaralački i kreativan proces ("...kreativnost i inovativnost stvaranjem digitalnih uradaka i algoritama ● kritičko mišljenje i vrednovanje tehnologije i izvora znanja ● rješavanje problema i donošenje odluka s pomoću IKT-a…" , a ne puko korištenje (pa bilo ono i kreativno) digitalne tehnologije. Smatram da je nakon pet godina primjene postojećeg kurikula došlo vrijeme za kvalitetnu analizu primjene postojećeg kurikula u praksi kako bi se otkrila područja ili ishodi koje je potrebno unaprijediti, nadograditi ili izmijeniti, možda čak i napustiti. Postojeći dokument ima tu snagu i kvalitetu, a time i dobru perspektivu da uz odgovarajuće kompetentne, stručne i utemeljena izmjene odgovori na zahtjeve modernog informatičkog obrazovanja. Uvođenje novog predmeta koji se povezuje s međupredmetnom temom IKT je nepotrebno jer tome i služi međupredmetna tema pa nije potrebno kreirati novi predmet istog ili sličnog sadržaja. Smatram da treba zadržati postojeći predmet naziva Informatika s trenutno aktivnim predmetnim kurikulom (uz eventualne izmjene) sa satnicom 2 sata tjedno kroz predmetnu nastavu i 3. i 4. razreda OŠ, dok za prva dva razreda osnovne škole smatram da se može realizirati u nešto jednostavnijem obliku koji se predlaže kroz novi predmet IDK 1 sat tjedno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Navedene tehnike rješavanja problema, kritičko mišljenje, vrednovanje tehnologije i izvora znanja dio su predmetnog kurikuluma Informacijske i digitalne kompetencije. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu »Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) Poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma je dopunjeno.
160 NIKOLINA TROJKO Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije „Zastupljenost odgojno-obrazovnih ishoda i domena po razredima“ Prema predloženom Kurikulumu učenici će tijekom cijelog osnovnoškolskog obrazovanja biti uključeni u 280 sati nastave navedenog predmeta. Po domenama raspoređeno: Informacijska i medijska pismenost – 77 sati tijekom svih 8 razreda Komunikacija, suradnja i sigurnost – 77 sati tijekom svih 8 razreda Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju – 126 sati tijekom svih 8 razreda Digitalne vještine obuhvaćaju informatička i podatkovna pismenost, komunikacijske i suradničke vještine, vještine kreiranja digitalnog sadržaja, sigurnosne vještine i vještine rješavanja problema. Nejasno je kako će učenici steći navedene vještine u 280 sati. Uvidom u bilo koji nastavni program ustanova u koje provode programe za stjecanje vještina koje su identificirane kao tražene na tržištu rada (ECDL, web dizajn, sigurnost, digitalni sadržaji i dr.) vidljivo je da niti jedan program ne traje kraće od 120 sati. (izvor: https://vauceri.hzz.hr/katalog-vjestina/popis-vjestina-i-programa/ ) Kako je moguće da djeca u dobi od 7-15 godina sve te vještine i kompetencije steknu u 280 sati? Nužno je povećanje satnice predmeta na 560 sati tijekom osnovnoškolskog obrazovanja (70 sati godišnje). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
161 Maja Mačinko Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Pozivajući se na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: - „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „ - „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” predlažem da se predmet od 5.-8. razreda ostavi u satnici od 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
162 NIKOLINA TROJKO Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije "Odgojno-obrazovni ishodi nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizirani su u tri domene koje nisu ravnomjerno zastupljene u svim razredima. Pojedini odgojno-obrazovni ishodi ne zahtijevaju jednako vrijeme učenja. Ishodi i domene nisu složeni kronološki, nego učitelj kreativno planira proces poučavanja i vremenski ga usklađuje s drugim nastavnim predmetima. Nastava se izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama." Podržavam izvođenje nastave u dvosatu, ali svaki tjedan što podrazumijeva promjenu godišnjeg broja sati s 35 sati na 70 sati godišnje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan nikako nije moguće planirati proces poučavanja i vremenski ga uskladiti s drugim nastavnim predmetima. Kako je prilikom stjecanja novih znanja, vještine i kompetencije ključan faktor ponavljanje nužan je kontinuitet nastave na tjednoj razini kako bi učenici mogli primijeniti stečeno znanje. Izvođenjem nastave svaki drugi tjedan znanje će biti na razini prepoznavanja, a nikako primjene. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.
163 NIKOLINA TROJKO D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje "Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje" Promijeniti tekst u : "Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje" Uvažavajući sve psihofizičke osobitosti učenika planirani ishodi ne mogu se ostvariti u 35 sati te je nužno povećanje satnice na 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
164 NIKOLINA TROJKO D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje "Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje" Promijeniti tekst u : "Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje" Uvažavajući sve psihofizičke osobitosti učenika planirani ishodi ne mogu se ostvariti u 35 sati te je nužno povećanje satnice na 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
165 NIKOLINA TROJKO D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje "Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje" Promijeniti tekst u : "Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje" Uvažavajući sve psihofizičke osobitosti učenika planirani ishodi ne mogu se ostvariti u 35 sati te je nužno povećanje satnice na 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
166 NIKOLINA TROJKO Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti." Smanjenjem satnice s dosadašnjih 70 sati na 35 sati godišnje dovodi se u pitanje jedan od najvažnijih odgojno -obrazovnih prioriteta te u kojoj mjeri će učenici biti pripremljeni za život i tržište rada u budućnosti. "Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije uči se i poučava u svih osam razreda osnovne škole. Satnica nastavnog predmeta iznosi 35 sati godišnje." Smatram predviđeni godišnji fond sati od 35 sati nedostatnim za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda predmeta i njihovo vrednovanje. Kako bi se osigurao kontinuitet u izvođenju planiranih aktivnosti za učenike i kako bi učenici usvojili sve odgojno-obrazovne ishode predmeta te kako bi se proveli predviđeni oblici vrednovanja potrebno je minimalno 70 sati godišnje. Nepotrebna je promjena naziva predmeta (Informacijske i digitalne kompetencije mogu biti element vrednovanja, ali ne naziv predmeta). Potrebno promijeniti tekst dokumenta u: "Nastavni predmet Informatika uči se i poučava u svih osam razreda osnovne škole. Satnica nastavnog predmeta iznosi 70 sati godišnje." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
167 OLIVER HIP Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Naziv novog predmeta bi trebalo vratiti na Informatika. Ono što bi svakako trebalo promijeniti je povećanje satnice sa 35 sati na 70 sati. Kako će se ostvariti svi ishodi ako u razredu imamo 28 učenika, a imamo jedan školski sat nastavu? Trebalo bi ograničiti broj učenika na 10-12 jer se svakome treba posvetiti radi kvalitetnijeg izvođenja nastave. Odgojno-obrazovni ishodi su preambiciozni za satnicu od 35 sati, posebice oni za razrednu nastavu. Ne mogu shvatiti tko je pisao ovakav prijedlog kurikuluma i čija je to bila "genijalna" ideja da se smanji satnica Informatike sa 70 na 35 sati. Jadni mi svi u, zemlji znanja, s ovakvim stručnjacima koji su to radili/predložili. Slažem se u potpunosti s prijedlozima što je naveo Fakultet organizacije i informatike te se slažem s ostalim kolegama koji su većinom naveli isto, povećanje satnice sa 35 na 70 sati. Na kraju ovih komentara, postavljam pitanje za MZO. 200 i više profesora informatike vam, putem ovog savjetovanja, kaže da satnica Informatike nije dovoljna za svladavanje ishoda kako je predloženo, i da je treba povećati s 35 sati na 70 sati (2 sata tjedno od 1 do 8. razreda). Čemu služi ovo savjetovanje, ako vi i dalje zadržite ovakav prijedlog kurikuluma Informatike kako ste planirali? Koji je smisao uopće savjetovanja, ako vi ne želite prihvatiti izmjene od ljudi koji rade u sustavu i koji su najstručniji za procjenu ovog kurikuluma? Najbolje bi bilo da onda to savjetovanje i ukinete, nema to smisla, vi ćete i onako opet napraviti kako vama odgovara, bez obzira što mi tu pisali. Žalosno. dr. sc. Oliver Hip, profesor informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
168 Vlatka Bakarić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Moji prijedlozi: Naziv predmeta bi trebao i dalje biti Informatika. Satnica informatike treba ostati 70 sati jer odgojno-obrazovni ishodi su neostvarivi za satnicu od 35 sati. Na infortmatici imamo niz stvari u uvodnom i završnom dijelu sata (priprema opreme, prijava na platforme, pokretanje programa, spremanje radova...) koje oduzimaju dio vremena. Vrijeme konkretne nastave bit će tek 30ak minuta, još dok uključimo motivaciju, tj.uvod u nastavne sadržaje ne ostaje dovoljno vremena za informatičke sadržaje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
169 Ivica Boljat Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole „Došli smo na rub provalije. A onda smo napravili odlučan korak naprijed“. Ovaj aforizam iz Pometa najbolje oslikava „strategiju“ MZO u vezi uvođenja cjelodnevne škole, a naročito se odnosi na Informatiku. Najprestižnije europsko informatičko udruženje još uvijek ima „zastarjeli“ naziv Informatics Europe. Možda bi ih naši „naprednjaci“ mogli potaknuti da i oni razmisle o promjeni svog naziva. MZO ne uvažava prijedlog dvaju redovitih članova HAZU, pretpostavlja im mišljenje učiteljica razredne nastave s modulom informatike, učitelja tehničke kulture, knjižničara i „profesionalnog znanstvenika“ na vrhu piramide. Vjerujem da bi se te magistre primarnog obrazovanja smatrale kompetentnima i za neurokirurške operacije samo da su odslušale modul s par medicinskih predmeta.. U revidiranom eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola: uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja" smanjen je jedan sat obveznog boravka učenika u školi, zakrpane su neke očite nelogičnosti, ali samo za vrijeme provođenja eksperimentalnoga programa (drži vodu dok majstori odu) iako će neke učiteljice i učitelji raditi isto ili više, mogu izgubiti status zaposlenika u punom radnom vremenu pa će MZO privremeno to tolerirati, povećala se naknada za razredništvo, promijenjen je tretman ostalih poslova, privremeno ostaju dvije učiteljice iz dosadašnjeg produženog boravka. Hoće li i nadalje MZO dodjeljivati izdašne stipendije budućim magistrima edukacije informatike ako će barem njih stotinu postati tehnološki višak? Hoće li smanjiti upisne kvote za magistre primarnog obrazovanja dok se ne riješi status učiteljica iz produženog boravka? Kako će riješiti postojeći manjak učitelja matematike koji će se dodatno povećati zbog povećanja tjednog broja sati matematike? „Ako netko pametan vjeruje u gluposti ……., iluzija je vjerovati kako ćete ga uvjeriti u suprotno samo ako mu podastrete činjenične argumente. (Borislav Ristić, Večernji list, „Vode li svijet neki zatucani glupani, a ne prosvijećena elita pametnih?“). Ovaj proročanski članak objavljen je svega tjedan dana uoči provođenja ankete o eksperimentalnom programu OŠ kao cjelodnevne škole koju je u nepunih 5 dana popunilo 5825 učiteljica i učitelja osnovne škole. Djelomični rezultati (oni „najneugodniji“ za MZO nisu objavljeni zbog slabašne nade da će ih MZO proučiti u miru i uvažiti opravdane prigovore učitelja iz prakse) objavljeni su 6. travnja 2023. na shorturl.at/dBP45. S cjelokupnim rezultatima 11.travnja upoznat je Ministar. Od danas se svi rezultati nalaze na istoj poveznici. Evo nekih (uz napomenu da su ispitanici vjerojatno kritičniji u odnosu na ostale učitelje): - 2,7% ispitanika smatra da je Ministarstvo pravovremeno i detaljno informiralo učitelje o Eksperimentalnom programu cjelodnevne škole, promjeni obaveza i prava svakoga nastavnika, načinu zbrinjavanja eventualnih tehnoloških viškova te donošenja programa novih nastavnih predmeta. - 3,2% ispitanika želi da njegova škola sudjeluje u eksperimentalnim programu - 3,9% ispitanika bi promijenilo svoje radno mjesto za ono u školi koja provodi eksperimentalni program - 10,3% ispitanika bi rado sudjelovalo u izvannastavnim aktivnostima B1 - 1,8% ispitanika podržava princip „solarnih“ sati za izračun opterećenja - 6,7% ispitanika smatra da će MZO nastaviti financiranje na isti način kao za vrijeme provođenja eksperimentalnog programa - 2,3% ispitanika smatra da neće doći do povećanja sindroma izgaranja - 4,5% ispitanika smatra da im se neće smanjiti motivacija za rad - 53,6% ispitanika boji se za svoje radno mjesto kao posljedicu smanjenja sati nekih predmeta i neulaženja ostalih poslova u normu - 91,7% ispitanika smatra da učitelji iz eksperimentalnih škola neće imati dovoljno vremena za pripremu novih nastavnih predmeta i program B2 - 81,7% ispitanika smatra da će se smanjiti interes maturanata za upis učiteljskih studija - 90,4% ispitanika drži da sve svoje obveze neće moći izvršiti u 40-satnom radnom vremenu i da će morati dodatno raditi kod kuće - 80,7% ispitanika strahuje za svoje fizičko i psihičko zdravlje - 88,1% ispitanika smatra da će se kod učenika povećati anksioznost, depresija i vršnjačko nasilje - 86,5% ispitanika da će se nauditi obitelji kao temeljnoj ljudskoj zajednici i preuzeti njenu odgojnu funkciju - 2,5% ispitanika smatra da će učenici ostvariti sve predviđene ishode zajedničkim radom u školi i neće imati potrebe učiti kod kuće - 3,1% ispitanika vjeruje da će učenici razviti vještinu samostalnog učenja - 3% ispitanika smatra da će učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ostvariti svoje potencijale u cjelodnevnoj školi - 1,9% ispitanika smatra da učenici iz razredne nastave te 3% učenika iz predmetne nastave mogu zadržati koncentraciju nužnu za ostvarenje ishoda iz A1, A2 i B1 - 3,4% ispitanika vjeruje da će institucije na državnoj i lokalnoj razini te izvođači radova do 2027.. odraditi adaptacije, dogradnju i izgradnju novih škola - 6% svih ispitanika (ne samo učitelja informatike) podržava IDK s jednim satom tjedno - 18,8% ispitanika podržava da u razrednoj nastavi TZK izvode kineziolozi - 1,9% ispitanika smatra da će jedna učiteljica u eksperimentalnom programu podjednako uspješno ostvariti sve ishode kao dvije učiteljice u produženom boravku i to obaviti u 40 satnom radnom tjednu Od nešto više od 1000 komentara ispitanika (ukupno 83 stranice teksta, na istoj poveznici) samo 3 su afirmativna. Dominiraju oni koji se protive ukidanju Informatike i zamjeni s IDK s polovinom satnice te zaduženju samo jedne učiteljice za cjelokupnu nastavu u razrednoj nastavi. Neki od karakterističnih komentara su: - Žalosno je da je Ministarstvo na dobrom putu da ljudima kojima je ovaj posao zapravo istinski poziv - zgadi taj poziv. - Još malo i više nitko neće poželjeti biti učitelj. I što onda? - Naš je posao totalno degradiran, a o njemu odlučuju oni koji nisu ni dana proveli u razredu s djecom. - Prijedlog nadležnog Ministarstva je podcjenjivački, ponižavajući, arogantno-neznalački, nepromišljen, neempatičan i krajnje zabrinjavajuć. Unosi strah, nervozu, nesigurnost što dodatno stresira ionako izrazito stresan učiteljski posao. Sindikat šuti? Jesu li nas prodali? - Ne živciram se previše oko uvođenja cjelodnevne škole u OŠ jer moja škola nema uvjete za eksperiment, a ako se ovaj projekt za 4 godine uvede u sve osnovne škole ja po njemu neću raditi, dat ću otkaz. - Nakon briljatno provedene "Škole za život" i skupljanja onih imbecilnih znački, nisam očekivao da če se tako skoro pojaviti ideja koja će biti gora od nje. Prevario sam se. - Zamolila bih da te osobe budu prisutne samo jedan dan na nastavi kako bi stekle dojam o tome što znači. Ovakav prijedlog može dati netko tko nema veze s učiteljskom strukom. - Uvođenjem ovakve reforme otjerat će se kompetentni učitelji koji bi zbog nastale situacije mogli napustiti struku zbog sagorijevanja i preopterećenosti. - Nažalost, ovo je još jedna u nizu reformi školstva koja nema na umu dobrobit djece, obitelji, učitelja, ne uvažava posebnosti učiteljskog poziva, i za koju se toplo nadam da će kao i ove do sad biti zaboravljene onog dana kad sadašnji ministar ode s položaja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Navedeno nije predmet ovog javnog savjetovanja.
170 Ivica Boljat Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Prijedlozi: - Ostaviti naziv predmeta Informatika. - U razrednoj nastavi tjedno predvidjeti 2 sata tjedno, od 3. - 4. razreda koje će izvoditi magistre/magistri primarne edukacije s modulom informatike. - U predmetnoj nastavi tjedno predvidjeti 2 sata tjedno koje će izvoditi magistre/magistri edukacije informatike. - Osnova kurikula Informatike treba biti postojeći kurikul s naglaskom na računalno razmišljanje u višim razredima. Najzahtjevnije teme prebaciti u A2 i/ili B1, jer ih ionako znatan broj učitelja ne uspijeva realizirati. Obrazloženja su suvišna, odluka će biti politička bez obzira na mišljenja znanstvene i stručne zajednice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Kompetencije učitelja nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi čl. 115. st. 1. učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 105/10, 90/11, 16/12, 50/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 151/22). U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.
171 Martina Holenko Dlab Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, nastavno na objavljeni komentar Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija, smatram potrebnim dodatno reagirati na prijedlog i kao majka dvoje djece koja pohađaju izbornu nastavu iz informatike u nižim razredima osnovne škole. Zalažem se da taj predmet bude obvezan od 1. do 8. razreda osnovne škole kako bi se osiguralo da učenici primjenjuju digitalne tehnologije na siguran i odgovoran način, prepoznaju njihove prednosti, ali i opasnosti. Kao primjer pozitivne prakse ističem škole na području grada Rijeke u kojima se već prije 20-tak godina započelo s provedbom projekta ranog učenja informatike te sve ostale škole na području Primorsko-goranske županije koje osiguravaju izbornu nastavu iz Informatike već od 1. razreda. Kako bi se učenicima omogućilo stjecanje znanja i vještina iz područja informatike koje će primjenjivati u svim ostalim predmetima, u daljnjem školovanju te u svakodnevnom životu, smatram nužnim da se nastava iz predmeta izvodi kontinuirano svaki tjedan, u fondu od barem 70 sati godišnje. doc. dr. sc. Martina Holenko Dlab Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
172 Monika Drk Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predlažem da se predmet i dalje zove Informatika. Naziv "Informatika" je kraći i jednostavniji od naziva "Informacijske i digitalne kompetencije" koji može zvučati prekomplicirano ili čak zbunjujuće pogotovo za učenike nižih razreda. Korištenje jednostavnog i opće prihvaćenog naziva olakšava komunikaciju između učitelja, učenika i roditelja. Predlažem da se nastava izvodi najmanje 70 sati godišnje. Naime, Informatika je prva prošla kroz kompletnu promjenu kurikuluma unatrag par godina, radna skupina izradila je metodički priručnik, učitelji su stotine sati posvetili edukaciji u projektu Škole za život, a educiraju se i mimo obaveznih tema kako bi nastava bila u korak s vremenom. Nastava informatike nije samo programiranje, to je jedan izuzetno kvalitetan predmet prepun korelacije (MPT-a) sa doslovno svim ostalim predmetima, a ishodi su osmišljeni tako da ostavljaju dovoljno prostora za kreativan rad koristeći alate koji su trenutno aktualni. Predloženi fond sati za nastavu informatike nije dovoljan da bi se djeca adekvatno pripremila za svijet u kojem će oni živjeti i raditi. Također, U 45 minuta nemoguće je odraditi motivacijski dio, "teorijski" dio, analizu problema i praktičan rad. Učenike se na ovom predmetu potiče na samostalno istraživanje, kritičko promišljanje, vrednovanje informacija, kreativan rad, odgovornu upotrebu tehnologije, a sve uz vodstvo i pomoć učitelja koji je većinu vremena moderator koji se posvećuje svakom učeniku individualno. Za to treba vremena. Ukoliko se nastava izvodi u blok satu, svaka dva tjedna gubi se kontinuitet nastave, veći dio sata bit će potreban za ponavljanje sadržaja jer učenici puno zaborave u ta dva tjedna. Uvođenjem predmeta kao obaveznog uz nemogućnost dijeljenja velikih razrednih odjela na grupe dogodit će se to da je učitelju nemoguće izvoditi nastavu na bilo koji drugi način osim frontalno. Predlažem da se nastava izvodi u grupama s najviše 15 učenika. Manje grupe omogućuju bolju interakciju između učenika i nastavnika. Individualna pažnja i prilagođeno poučavanje omogućuju bolje razumijevanje gradiva i podržavaju osobni napredak svakog učenika. Također, predlažem da su jedan ili više učitelja može zadužiti sa do 4 sata neposrednog rada za održavanje svake pojedine informatičke učionice. Održavanje računalne učionice mukotrpan je i zahtjevan posao za koji je potrebno odvojiti puno vremena za što se je potrebno često i dodatno educirati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Zaduživanje učitelja i održavanje učionice nije predmet ovog javnog savjetovanja.
173 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole OPĆI KOMENTAR Neosporna je činjenica da su digitalne tehnologije utjecale na promjene u načinima nastajanja i oblikovanja informacija i kreiranju znanja, pristupu informacijama i stjecanju znanja te vrednovanju i oblikovanju informacija te u njihovom dijeljenju te da su ishodi koji se postižu postojećim kurikulumom Informatike nastalim prije 20 godina nedostatni, stoga podržavamo inicijativu preoblikovanja i proširenja navedenog nastavnog predmeta. Pozdravljamo što informacijske i digitalne kompetencije postaju jedan od odgojno-obrazovnih prioriteta. Također, podržavamo proširenje nastavnog predmeta Informatika kako u formalnom, tako i u sadržajnom smislu. Kako školske knjižnice i knjižničari imaju ključnu ulogu u promicanju i unapređivanju svih oblika odgojno-obrazovnog rada stajališta smo da se stručni suradnici knjižničari, sa svim znanjima i kompetencijama stečenima kroz studij, praksu, stručna i dodatna usavršavanja i izobrazbe, moraju aktivno i konkretno uključiti u poučavanje, tj. izvedbu predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole te da se njihovo mjesto i uloga moraju jasno definirati u nacrtu kurikuluma za navedeni nastavni predmet. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno nije predmet ovog javnog savjetovanja. Stručne kompetencije, kurikulum rada i opis poslova stručnih suradnika knjižničara nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
174 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima • Pod D Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima navedeno je „Odgojno-obrazovne ishode iz domene A. Informacijska i medijska pismenost potrebno je usvojiti u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima školskim knjižničarima.” Pogrešno je shvaćanje da je u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda IDK potrebno uključiti stručnog suradnika knjižničara. Naprotiv, potrebno je težište rada staviti na njega (kjižničara) budući da je informacijska pismenost predmet je bavljenja upravo stručnog suradnika knjižničara. Prema suvremenim znanstvenim spoznajama u osnovi rada stručnog suradnika knjižničara je, osim razvoja informacijske pismenosti, i kompetencija učiti kako učiti. • Knjižničare je potrebno uključiti kao koordinatore svih aktivnosti koje se moraju provoditi u razvoju informacijskih i digitalnih kompetencija i kompetencije učiti kako učiti, a u suradnji s nastavnicima svih predmeta, a ne samo nastavnicima hrvatskog jezika i književnosti. • Knjižničare je potrebno aktivno uključiti u izvedbu navedenog predmeta s točno određenom satnicom koja bi se uvela i u kurikulum rada stručnog suradnika knjižničara. Do sad se taj mali dio u radu knjižničara, koji je uključivao knjižničnu i informacijsku pismenost, uključivao pod Program odgojno-obrazovnog rada s učenicima - knjižnično-informacijski i medijski odgoj i obrazovanje, prema programu rada za svaki razred. To bi bilo i u skladu sa Standardom za školske knjižnice (još uvijek je na snazi Standard iz 2000. godine, savjetovanje za novi je završeno u veljači 2023. i vjerojatno će uskoro izaći novi Standard), članak 6. koji kaže da odgojno-obrazovni rad obuhvaća poučavanje učenika informacijskoj pismenosti i razvijanje kompetencije učenje učenja. ◦ U fokusu stručnog suradnika knjižničara je informacijska pismenost. Studenti informatologije i informacijskih znanosti na studiju usvajaju ishode učenja koji se odnose na vještine informacijske pismenosti, a u sastavu kolegija kao što su Osnove informacijske pismenosti, Informacijski sustavi u obrazovanju, Pismenosti u digitalnom dobu, Kritička informacijska pismenost, Poučavanje informacijskoj pismenosti, Informacijsko komunikacijska infrastruktura, Programiranje 1, 2 i 3, Baze podataka. Neki od ishoda učenja tih kolegija izravno su vezani na informacijsku i digitalnu pismenost kako slijedi: ▪ identificirati informacijsku potrebu ▪ formulirati informacijski upit ▪ pronaći relevantne informacije uz korištenje različitih alata (knjižnični katalozi, znanstvene baze podataka, predmetni portali, itd.) ▪ primijeniti učinkovite strategije pretraživanja ▪ primijeniti kriterije odabira i vrednovanja informacija i informacijskih izvora ▪ kritički vrednovati informacije s kojima se susreću u suvremenom informacijskom okruženju ▪ kritički vrednovati izvore informacija ▪ konceptualizirati važnost različitih vrsta izvora u učenju i istraživanju ▪ učinkovito koristiti izvore pri izradi seminarskih radova i drugih zadaća ▪ usvojiti etičko korištenje informacija ▪ koristiti informacije odgovorno - organizirati sadržaje sukladno svrsi i formatu rada ili aktivnosti ▪ koristiti informacijske tehnologije u obrazovanju i nastavi ▪ oblikovati obrazovne sadržaje u on-line okruženju ▪ identificirati ključne teorije i modele informacijske pismenosti ▪ identificirati ključne postavke vođenog istraživačkog učenja ▪ raspravljati o aktualnim temama o definicijama pismenosti u digitalnom dobu ▪ kreirati module i programe informacijskog opismenjavanja u obrazovnim i informacijskim okruženjima ▪ primijeniti različite metode u istraživanju informacijske pismenosti ▪ razumjeti obilježja i ograničenja informacijskog ponašanja u suvremenom informacijskom okruženju ▪ planirati programe kritičkog informacijskog opismenjavanja korisnika ▪ primijeniti stečena znanja u kritičkom informacijskom opismenjavanju korisnika ▪ prepoznati i opisati modele informacijske pismenosti i povezati ih s okvirima i standardima ovisno o kontekstu ▪ nabrojati, opisati i zapamtiti polazišta na kojima se temelji poučavanje informacijskoj pismenosti u školi, visokoškolskim ustanovama i informacijskim ustanovama namijenjenim različitim korisnicima ▪ prepoznati vezu informacijskog ponašanja mladih i potrebe za informacijskim opismenjavanjem ▪ objasniti vezu informacijske pismenosti i procesa učenja ▪ objasniti didaktičke pristupe, modele, oblike i strategije poučavanja informacijskoj pismenosti ▪ upoznati neke tutoriale za informacijsku pismenost s obzirom na korisnike, standarde i strategije poučavanja na kojima se temelje ▪ uočiti i opisati uloge u suradničkom poučavanju informacijskoj pismenosti (nastavnici i informacijski stručnjaci zajedno u izgradnji kurikuluma) ▪ prepoznati indikatore za procjenu informacijske pismenosti; ispitati informacijsku pismenost na odabranom uzorku ▪ povezati očekivane ishode poučavanja s ishodima prema Bloomovoj taksonomiji obrazovnih ciljeva ▪ dizajnirati programe za informacijsku pismenost s obzirom na kontekst i ulogu informacijskog stručnjaka u poučavanju IP, te primjenu odgovarajućih sadržaja i strategija ▪ nabrojati i opisati karakteristike pojedinih dionika informacijsko-komunikacijske infrastrukture ▪ objasniti međusobne odnose među dionicima informacijsko-komunikacijske infrastrukture ▪ razlikovati tehničke, tehnološke i organizacijske karakteristike te definirati rješenja za različite probleme ▪ prepoznati suvremene sadržajne i oblikovne pojavnosti tehnologija ▪ shvatiti značaj u primjeni pojedinih dionika informacijsko-komunikacijske infrastrukture u svakodnevnom osobnom, društvenom ili poslovnom životu ▪ razumjeti osnovne principe programiranja proceduralnim programskim jezicima ▪ koristiti programske jezike za izradu dinamičnih web stranica ▪ koristiti programske jezike komunikaciju s bazama podataka ▪ primijeniti programski jezik za izradu web aplikacije ▪ rješavati zadane probleme tehnikama objektno orijentiranog programskog jezika ▪ administrirati relacijske baze podataka (administriranje baza na udaljenim računalima, izrada sigurnosnih kopija, pisanje upita, procedura, okidača, funkcija) ▪ implementirati pojedine segmente semantičkog weba u informacijskim sustavima ▪ razumjeti osnovne principe izrade distribuiranih aplikacija ▪ izraditi mobilne aplikacije s distribuiranom pohranom podataka na različitim servisima ▪ kreirati aplikacije povezanih podataka, tzv. linked data u okruženju semantičkog weba ▪ izraditi ontologije za semantički web ▪ izraditi baze znanja sustava ▪ dizajnirati i izraditi sustave temeljene na znanju ▪ odabir odgovarajućeg hardvera i softvera ▪ samostalno oblikovanje baza podataka ▪ upravljanje bazama podataka ▪ vrednovanje baza podataka ▪ U skladu s time, stručni suradnici knjižničari koji su obrazovanje stekli na odjelima za informacijske znanosti kompetentni su sudjelovati u izvedbi nastavnog procesa predmeta koji se predlaže u Nacrtu Kurikuluma. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Opis poslova stručnih suradnika knjižničara te njegovo proširenje nije predmet ovog javnog savjetovanja. Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske. (Narodne novine, 63/08). Stručne kompetencije stručnih suradnika knjižničara nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
175 Sveučilište u Zadru D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje • Odgojno-obrazovne ishode iz domene A. Informacijska i medijska pismenost potrebno je usvojiti u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima knjižničarima. • U Ishodima učenja u prvom razredu OŠ (dio Informacijska i medijska pismenost) nikako ne bi trebalo početi od pretraživanja interneta jer to znači da su preskočena prva faza informacijske pismenosti, a to je određivanje informacijske potrebe. Potrebno je sve ishode koji se odnose na dio Informacijska i medijska pismenost ispraviti i prilagoditi na način da se u prvom razredu određuje informacijska potreba i upoznaje se s različitim vrstama izvora i medija. Konkretno: ▪ ishodi u drugom razredu – pristup informacijama i različiti načini pretraživanja ▪ u trećem razredu ishodi – evaluacija informacija ▪ IDK OŠ A.3.1. Učenik procjenjuje informacije iz ponuđenih izvora. ▪ IDK OŠ A.4.1. Učenik organizira informacije. Pod Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: identificirati ključne informacije iz različitih izvora – ovo pripada pretraživanju informacija ▪ IDK OŠ A.5.1. Učenik vrednuje informacije. Nejasno je zašto se u 3. i ponovo u 5. razredu radi na vrednovanju informacija. ▪ IDK OŠ A.6.1. Učenik kritički vrednuje medijske poruke. ◦ Predlažemo vrednovanje staviti u 3. 4. i 5. razredu s time da je potrebno pomno razgraničiti što se podrazumijeva pod procjenom informacija iz ponuđenih izvora, a što pod vrednovanjem informacija, ako se aludira na neke razlike, te složiti jasno teme i ishode od jednostavnijih prema složenijima, a organizaciju, prikaz informacija i oblikovanje informacija i znanja te korištenje uključujući etičke principe primjene informacija logičkim slijedom rasporediti na 6.,7. i 8. razred • Pod Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole - Predlažemo da učenici u prvom razredu imaju veći dio nastave orijentiran na spoznajni process. U prvom razredu učenici trebaju proces spoznaje potrebe informacija, njezinog traženja, mjesta traženja, komunikacije povezane uz traženje realizirati na konkretnom procesu, a to jedino mogu relizirati preko knjižnica. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naglasak učenja i poučavanja stavlja se na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuju aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
176 Sveučilište u Zadru Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima • U dokumentu pod D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima u tekstu: Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole, A. Informacijska i medijska pismenost (u tablici) stoji: Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik (prvo polugodište slikovni materi-jal, a drugo polugodište zapisi školskim formalnim pismom). Poučavanje informacijske pismenosti ima najbolji učinak kad je ono isprepletano sa sadržajem predmeta. Zato se sadržaj ishoda moguće povezati sa svim nastavnim predmetima tijekom procesa pronalaženja i korištenja potrebnih informacija, vezanih uz nastavnu temu, i stjecanja vještine "znati učiti". Navedeno vrijedi za ishode u svim razredima osnovne škole. Komentar su sastavili zajednički: Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH.
177 KRISTIJAN UREMOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Obzirom da je predmet Informatika budućnost, te općenito IT struka gotovo u svakoj državi rastući dio gospodarstva, tako i u našoj državi, smanjivanje satnice istog je besmisleno. Mijenjanje imena predmeta u Informacijske i digitalne kompetencije i nije čak problematično, koliko smanjivanje satnice te povećavanje grupa i nastojanje ostvarivanja ishoda s većim brojem učenika kod manje sati. Također se nastoji smanjit broj sati, time i broj radnih mjesta informatičar, što je loše jer će velik broj ljudi ostati bez posla. Ujedno je to i pokazatelj da se ne želimo oslanjati na IT kao konstantu granu gospodarstva koja raste. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja.
178 Petar Rogina Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, s obzirom na to da u državi imamo praktički samo dva rastuća sektora, a to su turizam i IT ne vidim smisla u smanjivanju satnice informatike koja je temelj jednog od spomenutih. To se protivi svim strategijama o poboljšanju informatičke pismenosti donesenih na razini naše države, ali i na razini Europe. Trebalo bi se raditi na tome da se privuče stručni kadar u škole, a ne da ga se potjera smanjenjem satnice i otkazima. Djeci bi se trebalo dati šansu da kad završe srednju već s informatičkim znanjima mogu konkurirati kadru iz ostatka Europe što se sigurno neće postići smanjenjem satnice, ali uvođenjem obaveznosti. Što se tiče konkretnih podataka, u mojoj školi informatiku pohađa preko 94% svih učenika iz svih razreda (osim 5. i 6.). U izračun nisam uračunao učenike petih i šestih razreda kad je informatika obavezna dva sata tjedno. To znači da bi se za 94% učenika moje škole (i više ako uračunamo i one koji u petom i šestom pohađaju obaveznu informatiku) informatika kao predmet pod vašim novim nazivom svela na duplo manje sati godišnje, umjesto 70 na 35. To jednostavno nije dovoljno da bi učenici stekli i praktična znanja i teoriju. S obzirom na veliki broj otvorenih pisama, komentara i savjeta stručnih osoba s fakulteta, škola, ali i IT sektora, s obzirom na obrazovne strategije, ali i zdravi razum bilo bi dobro da se odluka o smanjenju nastave informatike preispita. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
179 Helena Kereša Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, konkretno u mojoj školi svi učenici, podržava se kaskanje naših učenika. Kako učenici razredne nastave mogu savladati nešto čime se susreću prvi puta u 45 minuta? Postavlja se pitanje tko piše, a tko provodi kurikulum. Nebi li to trebali raditi jedni te isti ljudi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
180 Jelena Romić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Poštovani, prema priloženoj tablici i razradi ishoda po razredima vidljivo je kako je satnica od 35 sati nedostatna, posebice u razrednoj nastavi koja je specifična s obzirom na dob učenika i načine poučavanja. S obzirom na mnoštvo stručnih skupova koji su održani u zadnjih nekoliko godina i na kojima je mnoštvo izvješća učitelja koji predaju nastavu Informatike u razrednoj nastavi, mišljenja sam kako su ovako razrađeni ishodi neprimjereni dobi učenika te satnici koja je predložena. Održana stručna usavršavanja i izvješća struke mogu se pronaći na stranici AZOO te MZO. S poštovanjem, Jelena Romić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
181 Jelena Romić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Poštovani, smatram kako treća domena nije dobro razrađena, tj. trebaju biti dvije domene jer "obuhvaća širok raspon tema i vještina vezanih uz digitalne tehnologije i njihovu primjenu". S poštovanje, Jelena Romić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Domena Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina, koje su međusobno povezane te nije potrebno izdvajanje jedne od njih (računalno razmišljanje) u zasebnu domenu.
182 Goran Hajdin Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Odgojno obrazovni ishodi nemaju vertikalnu povezanost koja je prisutna u kurikulumu nastavnog predmeta Informatika niti se vodi računa o nastavku učenja Informatike u srednjoj školi. Radna skupina u potpunosti je zaboravila kontinuitet obrazovanja. Kurikulumski pristup radi zaokret prema zatvorenom kurikulumu i to na birokratski način u kojemu se fragmentirano (u zasebnim kućicama) navode obavezni dijelovi: ishodi učenja, nastavni sadržaji i načini ostvarivanja. Ako su sva tri elementa propisana trebalo bi ih barem smisleno povezati. Trenutni pristup definira gotovo sve elemente, ali na nepovezani način, što nastavnicima ostavlja jako malo prostora za nagađanje kako je radna skupina zamislila da se navedeno ostvari u svega 35 sati rada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja koja jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
183 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Vrednovanje koje ima za cilj potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje u procesu učenja, koje ne procjenjuje samo konačan rezultat učenja nego i proces učenja te razvoj vještina učenika POHVALJUJEM, osobito da se učenike potiče na POSTAVLJANJE PITANJA, izražavanje ideja i MIŠLJENJA (koji neće a priori prihvaćati autoritete nego će sumnjati i na temelju zdravog razuma donijeti osobni zaključak), traženje rješenja i vrednovanje vlastitog rada te na razvoj kritičkog mišljenja, samoprocjene i metakognitivnih vještina, kako bi razvili svoje vještine i usvojili znanja te stekli sposobnosti koje će im biti korisne u suvremenom društvu. Timskim radom stručni suradnici knjižničari mogu doprinijeti formativnom vrednovanju, kontinuiranim prikupljanjem i korištenjem informacija o učenju u svrhu prilagođavanja nastavnog procesa i podrške učenicima u postizanju ciljeva učenja te projektno usmjerenom vrednovanju, koje je veoma važno kao i razvijanje stavova na načelima općeg dobra, pri čemu je moguće vrednovati samo učenikovu argumentaciju, a učitelj bi u e-Dnevnik upisivao sumativni oblik vrednovanja razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti, kao vrednovanje naučenog koje rezultira brojčanom, s čime se slažem napominjući da STRUČNI SURADNIK KNJIŽNIČAR također mora imati mToken, kako bi u napomeni upisao vlastiti doprinos realizaciji sata. Također se slažem da se zaključna ocjena izriče riječju i brojkom, jednakom ljestvicom kao i kod sumativnog vrednovanja, da jednak udio čine ocjene iz oba elementa vrednovanja (informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija) te da ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, kao i da se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja/stručnih suradnika knjižničara te biti u KORIST učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učitelji nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije provodit će vrednovanje učenika bez obzira na moguću suradnju s drugim učiteljima ili stručnim suradnicima škole prema članku 12. st.7. Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 112/10, 82/19, 43/20, 100/21). Ovlasti stručnog suradnika knjižničara nisu tema ovog javnog savjetovanja.
184 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Autori opisujući REALIZACIJU učenja i poučavanja usmjerenu na svakog učenika i razvoj njegovih potencijala, ističu fleksibilnost u poučavanju i daju AUTONOMIJU učitelju u osmišljavanju procesa učenja i poučavanja, što je JAKO DOBRO ukoliko smo ODGOVORNI i KOMPETENTNI, kao i mogućnost prilagodbe ishoda potrebama i interesima učenika te specifičnosti škole. Naglašeno je konstruktivističko, iskustveno učenje, što se postiže uključivanjem učenika u aktivnosti koje potiču razmišljanje, istraživanje i stvaranje te da je za kvalitetnu realizaciju učenja i poučavanja važan je izbor metoda poučavanja prilagođenih psihofizičkom razvoju djeteta. Posebno naglašavaju učinkovitost nastavne metode učenja kroz igru, pri čemu naglasak stavljaju na ključnu ulogu UČITELJA, koji potiče razvijanje znanja i vještina u području informacijskih i digitalnih alata i tehnologija. Znamo da zahvaljujući reformi ministrice Divjak svi učitelji /nastavnici/stručni suradnici poznaju digitalne alate i njihovu primjenu u nastavi, ali znači li to da im navedene kompetencije omogućuju poučavanje IDK, ili su učitelji razredne nastave i hrvatskoga jezika ipak nestručna zamjena (ukoliko nije: - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatike, ili Hrvatski jezik i književnost smjer: knjižničarski), koja će kako navode autori kontinuiranim profesionalnim razvojem razvijati pedagoške kompetencije informacijske i digitalne pismenosti? Može li se kurikulom premeta ipak odrediti tko će ga provoditi, kao što je to nažalost učinjeno s Informatikom, koju mogu poučavati STRUČNI SURADNICI KNJIŽNIČARI (Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, NN 6/2019) Članak 17. INFORMATIKA – Učitelj informatike mora imati sljedeću VRSTU obrazovanja sukladno članku 105. stavku 6. Zakona: a) Informacijske znanosti smjer: nastavnički - diplomski sveučilišni studij - magistar edukacije informacijskih znanost b) Informacijske znanosti smjerovi: Informatika (istraživački), Informatologija - diplomski sveučilišni studij - magistar edukacije informacijskih znanost b) Informatologija, - diplomski sveučilišni studij - magistar informatologije b) Učiteljski studij - integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij - magistar primarnog obrazovanja (Modul Informatike razvidan je iz Dopunske isprave o studiju) ili - četverogodišnji dodiplomski stručni studij - diplomirani učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz nastavnoga predmeta Informatike c) Informacijske znanosti - preddiplomski sveučilišni studij - sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) informacijskih znanosti. Kompetencije školskih knjižničara navedene su u Pravilniku (NN 6/2019), članak 29. STRUČNI SURADNICI f) Stručni suradnik KNJIŽNIČAR: - Informacijske znanosti smjer: Bibliotekarstvo DIPLOMSKI sveučilišni studij - magistar bibliotekarstva, - magistar knjižničarstva - Informacijske znanosti – knjižničarstvo DIPLOMSKI sveučilišni studij - magistar informacijskih znanosti, - magistar informatologije, - magistar informatologije i informacijske tehnologije, - magistar knjižničarstva, sveučilišni DOdiplomski studij - diplomirani bibliotekar, - diplomirani knjižničar - Hrvatski jezik i književnost smjer: knjižničarski DIPLOMSKI sveučilišni studij - magistar edukacije hrvatskoga jezika i književnosti, - magistar kroatistike - Kulturologija smjer: Knjižničarstvo DIPLOMSKI sveučilišni studij - magistar kulturologije uz naznaku smjera DIPLOMSKI sveučilišni studij - magistar bibliotekarstva, - magistar knjižničarstva, - magistar kulturologije – knjižničarstvo. Pravilnik ne navodi da profesor informatike može obavljati poslove stručnog suradnika knjižničara, koji pet godina stječe kompetencije za informacijskog stručnjaka te ima obvezu polaganja dva stručna ispita, pri MKM i MZO. Dobro je da se učenje i poučavanje nastavnog predmeta IDK organizira se u umreženoj računalnoj učionici spojenoj brzom vezom na internet, a organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika te dovoljno prostora za različite aktivnosti i podjele učenika u skupine, kao i da se može odvijati i hibridnim načinom, a dio odgojno-obrazovnih ishoda MOGUĆE je ostvariti u ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI te u suradnji sa STRUČNIM SURADNICIMA školskim KNJIŽNIČARIMA (novi Nacrt Standarda za školske knjižnice izbacuje pojam 'školski', stoga treba koristiti novi termin). Dobro je da će se nastava izvodi u dvosatu te planirano stvaranje inkluzivnog okruženja u kojem se svaki učenik osjeća uključenim i prihvaćenim, osobito učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji, što će se ostvarivati u suradnji sa STRUČNOM službom škole, ZAJEDNIČKIM planiranjem individualiziranog kurikuluma usmjerenog na pojedinog učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prema DigCompEdu svi obrazovatelji trebaju imati razvijene digitalne kompetencije što ne znači da su stručni za izvođenje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji proizlazi iz Tehničkog i informatičkog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma. Stručna sprema stručnih suradnika knjižničara nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu »Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18). Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine 88/03) u člancima 10. i 19. definira razlike u načinu polaganja stručnog ispita za učitelje i stručne suradnike.
185 Goran Hajdin Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Ponovno nema argumentacije za izbacivanje jedne od ključnih domena koja je relevantna za informatičko područje te život i rad u 21. stoljeću - rješavanje problema i programiranje. Prijedlog predmeta ide u pogrešnom smjeru, umjesto pojačavanja navedene domene koja je ključna za razvoj brojnih suvremenih industrija ide se u smjeru trivijalizacije. Ne prate se niti svjetski gospodarski pokazatelji vezani uz IT sektor, a niti strateški EU dokumenti, poput https://education.ec.europa.eu/focus-topics/improving-quality/key-competences i https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/europe-fit-digital-age/europes-digital-decade-digital-targets-2030_en. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nije jasno na koju domenu se odnosi navod 'Ponovno nema argumentacije za izbacivanje jedne od ključnih domena'. U trenutnom kurikulumu nalaze se domene: A. Informacije i digitalna tehnologija B. Računalno razmišljanje i programiranje C. Digitalna pismenost i komunikacija D. E-društvo, Dok se u Nacrtu Kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije nalaze domene: A. Informacijska i medijska pismenost B. Komunikacija, suradnja i sigurnost C. Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju. Nacrtom kurikuluma, u odnosu na trenutni kurikulum, obuhvaćene su medijska pismenost i tehnologije u nastajanju koje nisu zastupljene u trenutnom kurikulumu Domena Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina, koje su međusobno povezane te nije potrebno izdvajanje jedne od njih (računalno razmišljanje) u zasebnu domenu.
186 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Slažem se s opisom „POVEZANOST s drugim predmetima i međupredmetnim temama autori naglašavaju da IDK-a proizlazi iz Tehničkog i informatičkog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje potiče razvoj kompetencija i vještina te razvija spoznaje o gospodarskim i etičkim vrijednostima ljudskoga rada i stjecanje temeljnih znanja o tehnologijama informacijskoga društva. Opći ciljevi povezanosti ostalih predmeta s kurikulumom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, uključivanje informatičkih i digitalnih koncepata u druge predmete te tehniku kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te poštovanju društvenih, ekoloških, estetskih i etičkih načela. Navedene kompetencije primjenjive su u različitim predmetima poput matematike (algoritamski pristup rješavanju problema), materinskog jezika (spoznavanje medija i uloge medija), stranog jezika (korištenjem informacija koje su dostupne na drugim jezicima) te društvenih i tehničkih znanosti formiranjem i radom u timovima i suradničkim učenjem. Svaki se nastavni predmet može povezati u određenim elementima s predmetom Informacijske i digitalne kompetencije.“ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
187 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Opisujući odgojno-obrazovne ishode, sadržaje i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima (od 1. do 8. razreda osnovne škole – 35 sati godišnje) navode da je domenu A. INFORMACIJSKA I MEDIJSKA PISMENOST potrebno usvojiti u suradnji s učiteljima hrvatskog jezika te stručnim STRUČNIM SURADNICIMA KNJIŽNIČARIMA. Sadržaje odgojno-obrazovnih ishoda autori IDK-a u svim razredima i domenama povezuju s nastavnim predmetom Hrvatski jezik, a potom i ostalim: Matematika, Likovna kultura, Glazbena kultura, Društvo i zajednica, Praktične vještine te međupredmetnim temama: Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti. Postavlja se pitanje jesu li učitelji HJ dovoljno stručni za provođenje informacijske pismenosti te imaju li dovoljno vremena posvetite se području medijske pismenosti, a ukoliko imaju trebaju li tu generičku kompetenciju poučavati samostalno ili timski? Predlažem timsko poučavanje, npr. učitelja HJ i informatike te stručnog suradnika knjižničara, informacijskog stručnjaka koji kompetencije mora steći na studiju Informacijske znanosti, na kojem se poučavaju i informatičke kompetencije, a moguće je steći zvanje Sistemski knjižničar, koje se odnosi na digitalne alate. Školski knjižničar jedino u 3. razredu u domeni A. (IDK OŠ A.3.1.) spominje se uz povezivanje s nastavnim predmetom Hrvatski jezik kao MOGUĆNOST ostvarivanja u suradnji sa STRUČNIM SURADNICIMA KNJIŽNIČARIMA. Valjda zato jer se u preporukama za usvajanje navedenog odgojno-obrazovnog ishoda, između ostalog spominje: - razumjeti kontekst i vrednovati kvalitetu informacija (KNJIGE, ČASOPISI, novine i televizija) prema ponuđenim rubrikama za vrednovanje. Slijedom navedenog nameće se pitanje jesu li stručni suradnici knjižničari manipulanti koji dodaju knjigu, ili pedagoški i informacijski stručnjaci koje vođenim poučavanjem učenika usmjeravaju od teksta do vlastitog vrijednosnog suda, budućeg odgovornog građanina? Odgovor je da nužnost zapošljavanja školskih knjižničara ne određuje postojanje prostora školske knjižnice i papirnatih knjiga, jer ukoliko sve knjige budu online, pedagoška uloga školskog knjižničara ostati će ista, a odnosi se na debatiranje i prevenciju devijantnih oblika ponašanja, na UN-ove konvencije o pravima djece i ljudskim pravima, i sl. Zbornici 35. Proljetnih škola školskih knjižničara RH, svjedoče o ulozi stručnih suradnika knjižničara, a posebno tekst tiskan 1997. godine u kojem rad Marije LASZLO, tadašnje vanjske suradnice Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Đaci bez škole, škola bez učitelja ili internet – suvremena agora? koji obrađuje temu jednako važnu tada kao i sada, o čemu svjedoči tekst predstavljen na VIII. PŠŠK 1996. godine; isječci teksta (str. 119-124): „Pogledamo li odakle potječe riječ škola, što joj je prvobitno značenje, vidjet ćemo da škola dolazi od grčkoga ΣXOΛH 'dokolica, slobodno vrijeme'. U današnjem je poimanju škole to ishodišno značenje potpuno potisnuto. Škola su i dokolica danas oprečni pojmovi. *** Robove zamjenjuju roboti, čovjek ima više slobodnog vremena, više dokolice. Dokolica pogoduje razvoju stvaralačke misli. Dokaz su tomu grčki mudraci koji su svijet bogova zamijenili svijetom ljudske razumnosti. Sokrati su, Platoni i Aristoteli ugrađeni u temelje europske izobrazbe i uljudbe. Tumačenju se svijeta u ono doba pristupa cjelovito, globalno, holistički (a k tomu ponovno teži i sudobni naš svijet). *** Sve znanosti obgrljava filozofija, mudroslovlje – zanimanje znanošću. Unutar toga naravni red stvari predstavlja 'razum, razbor'. Naravni red stvari razmatra fizika, naravoslovlje. Ona ispituje narav i bit stvari. Primjenu znanja o svijetu predstavlja 'umijeće, vještina'. Njome se bavi mehanika, strojarstvo – umješnost gradnje naprava. Grci su smatrali da ona ima ograničenu moć, može samo oponašati prirodu, ali nikada u potpunosti, budi da ju mijenja, budi da stvara novo. *** Idući se, suvremen pristup pitanjima naobrazbe javlja tek u drugoj polovici 20. stoljeća. On se temelji na sustavoslovlju. Želi objediniti usporedljive činjenice, zakone, obrasce i nauke iz različitih otuđenih, raštrkanih grana znanosti. Homo faber nije mislitelj, on je graditelj novoga društva vještaka koji će promijeniti svijet.. Koji se neprekidno naobražavaju. Koji uče za život. Javlja se strukovno usmjerena naobrazba: učenje uz rad, izobrazba na radnome mjestu i izobrazba izvan radnog mjesta. *** Najnoviji pristup pitanjima naobrazbe nastaje kao odraz razvoja sredstava javnoga priopćavanja. Zajednica prethodi osobi, osoba se rađa u zajednici i zajednica oblikuje osobnost općidbenim činom. Rene Descartes reče: „Mislim, dakle jesam“, a južnoafrički biskup Desmond Tutu veli: „Zato što bijaše vas sviju, ja jesam.“ Suopćidba je među ljudima važna, kako bi naš puk rekao, „i pri djelu i pri jelu“. Priopćitelj, homo communicator, teži preko priopćajnoga čina za istinom, društveno-prihvatljivom i uvjerljivom razmjenom mnjenja među članovima društveno-uzobrazne zajednice. Svrha je naobrazbe poticanje priopćavanja, razvijanje zajednice sudionika u subesjedi. Učitelj je priopćitelj, omogućitelj. Učenik je pokusnik, subesjednik. *** Ako pitaš što je općenito dobra naobrazba, odgovor je jednostavan: naobrazbom se postaje dobrim čovjekom, a dobar se čovjek ponaša plemenito. (Platon) S obzirom na nemila zbivanja i nedostatak čovječnosti u sudobnome svijetu, diže se i glas čovjeka ćudoredne budućnosti kao jednoga od subesjednikav u priopćajnome društvu. Ćudorednik, homo moralis, sanja o naobrazbi što joj je svrha pripraviti ljude za društvo u kojem vlada ćudoređe, pravičnost, jednakost, zajedništvo i sloboda za svakoga neglede na spol, vjeru, boju puti, obučenost, imovinu, položaj ili zanimanje. *** Mogućnosti se Interneta i njegova primjena u naobrazbi svakim danom povećavaju. Kao i u staroj Grčkoj, dokoni (čitaj imućni) građani, odnosno njihova djeca, mogu, u slobodno vrijeme, izvan škole, ponovo kao za zabavu, učiti jer imaju dostup proizvodima suvremene tehnologije – strojnim sustavima i priopćajnim mrežama. Na omrežju mogu stjecati sve vrste naobrazbe jer se tamo smješta i slikovna, i pismena, i zvučna, i slikopisna građa do koje je lako doći. Uz to se nude i mogućnosti daljne naobrazbe (distance education). *** Što čini Internet dobrim sredstvom za učenje? Prvo je to što on oslobađa čuvstva jer nema prisile, razvija volju za učenje novih predmeta, budi jezičnih, budi znanstvenih, budi likovnih. Učenici vrlo brzo uviđaju da im razvijena strojna pismenost i poznavanje obavijesnih vještina omogućuje brže i lakše snalaženje ne mreži. Strojevi rade na temelju ugrađenih matematičnih i logičnih načela, pa se mnogi usput počnu zanimati i za prirodne znanosti. Vještine potrebne za snalaženje i porabu interneta tiču se umnih sposobnosti (osim znanja tipkanja) pa učenici vrlo brzo nauče postavljati bolja pitanja, iznositi čvršće dokaze za koju tvrdnju i sebe prikazivati u što boljem izdanju. Tragajući za podacima na udaljenim strojnim sustavima, stječu umješne pretražne vještine. Stav se prema KNJIŽNIČARIMA bitno mijenja, počinju ih cijeniti zbog njihova umijeća rukovanja datcima i obaviješću. Otvorene su im mogućnosti upoznavanja novih prijatelja, bilo preko elektronične pošte, elektroničnih raspravišta (listserv lists) ili izravnoga razgovora s drugima (talk, Internet Relay Chat). O osobama se prestaje suditi po društvenom položaju, spolu, rasi, izgledu, nego se sudi samo po tome što je tko izrekao. Gluha i nemoćna djeca ravnopravna su s potpuno zdravom djecom. *** Kakovu ulogu imaju učitelji i roditelji? Za njih je Internet također mjesto za učenje. I jedni i drugi se moraju moći uhvatiti u koštac s beskrajnom množinom dataka na mreži, moći raspoznavati bitne od nebitnih, procijeniti im vrijednost te ih primijeniti. Pomagala za mrežnu pretragu omogućuju dohvat najnovijih dataka ili naputne opreme (softwarea) u bilo koje doba dana ili noći. Vrijeme i prostor više nijesu ograničavajućim čimbenikom. Jedino se može zapitati jesu li svi koji se služe mrežom i dostatno odrasli. Maloljetnici moraju biti nadzirani pri prebiranju mrežnih sadržaja istim načinom kao što su nadzirani u vježbaonicama, igralištima, u prometu i drugim pogibeljnim prilikama.. Svima je, prije uključivanja u svjetsko mrežje, potrebno poznavanje pravila ponašanja (netiquette). Internetov najvrjedniji dio čine živi ljudi, a ne povezani strojevi ili datobaze – to su sve vrste zanlaca, stručnjaka, prijatelja, radoznalaca koji jedva čekaju da steknu nova znanca i čuju novosti. Nezavisna naobrazba, sloboda u odabiru mrežnih pomagala i sadržaja koji se njima dohvaćaju, umna samosvojnost, mogućnost ugradnje vlastitih dataka, mogućnost raspravljanja i iznošenja vlastitoga mišljenja, ukazuju da je Internet doista i suvremena agra, raspravište svjetskog razmjera.“ Nadalje opisujući odgojno-obrazovne ishode u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje (IDK OŠ C.6.2. Učenik kreira multimedijske sadržaje za ostvarivanje složenijih ideja.) autori navode preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: - u suradnji sa školskim knjižničarem/knjižničarkom odabrati teme za izradu video mamca za neko lektirno ili drugo književno djelo, - video mamci mogu se izrađivati samostalno ili u paru, - organizirati predstavljanje odabranih književnih djela u razredu ili u drugim razrednim odjelima, - ovisno o odabranom programu odabrati razinu složenosti digitalnog sadržaja itd., te navode da je navedene sadržaje moguće povezati sa svim nastavnim predmetima i da navedeni odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo, a suradnju je MOGUĆE ostvariti i s MJESNOM/GRADSKOM KNJIŽNICOM kao mjestom za javno predstavljanje radova – Zar u školskoj knjižnici nije moguće organizirati javno okupljanje, iako se navedeno boduje pravilnikom za napredovanje u više zvanje? Bojim se da su u ovom dijelu teksta autori IDK-a, vođeni hrvatskim uzničkim mentalitetom, prepisivali dokumente europskih zemalja koje većinom nemaju školske knjižnice, pitajući se jesmo li ravnopravna članica koja može Europi ponuditi bolja rješenja? Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje (IDK OŠ A.7.1. Učenik objašnjava korisnost informacijskih izvora za učenje) Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda (- pretraživati baze digitalnih sadržaja u potrazi za zadanim izvorima (enciklopedije, udžbenici, leksikoni, rječnici, priručnici), - istražiti i pronaći obrazovne portale i enciklopedije, primjerice Edutorij, Meduza, online tečajevi za e-učenje Merlin, enciklopedija Proleksis, itd.), povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.7.2. te s nastavnim predmetom Hrvatski jezik i MPT: Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti i Poduzetništvo. Predlažem da se u svim razredima i domenama navede OBAVEZNA suradnja sa stručnim suradnicima knjižničarima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Stručne kompetencije stručnih suradnika knjižničara nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
188 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Navodeći odgojno-obrazovne CILJEVE učenja i poučavanja predmeta IDK-e, kojih je SEDAM, vidljivo je da se prva TRI odnose na INFORMACIJSKE i KOMUNIKACIJSKE kompetencije (HUMANISTIČKE: 1. pronalaženja, prepoznavanja, procjenjivanja i kritičkog vrednovanja informacija dostupnih na internetu i drugim medijima poštujući autorsko pravo, intelektualno vlasništvo, privatnost i sigurnost, 2. pronalaziti jasne i učinkovite načine komunikacije, 3. kritički promišljati ulogu digitalnih tehnologija za sigurnu, odgovornu i samostalnu primjenu te razumjeti njen utjecaj na okoliš), a ostala ČETIRI na INFORMATIČKE kompetencije (PRIRODOSLOVNE: 4. stvarati i objavljivati digitalne sadržaje, 5. razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i znanja o osnovnim konceptima programiranja, 6. utvrditi temeljne principe rada računala i pojedinih uređaja, obrasce pohrane podataka te obilježja i načine prijenosa digitalnih informacija, 7. prepoznati ulogu umjetne inteligencije i njenih mogućnosti te ju primjenjivati kao podršku u različitim područjima). Također autori kurikula navode da ne utječe na redoslijed učenja i poučavanja, a broj definiranih odgojno-obrazovnih ishoda ne određuje njihovu važnost niti vremensku zastupljenost u odgojno-obrazovnom procesu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
189 Ana Saulačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Podržavam uvođenje IDK-a u dvosatu, ali timskim poučavanjem na način da stručni suradnik knjižničar MORA biti dio tima koji provodi IDK-a (https://shop.skolskaknjiga.hr/vodeno-istrazivacko-ucenje-ucenje-u-21-stoljecu.html), vođenim istraživačkim učenjem koje neće značiti gubitak satnice niti jednom od sudionika u ostvarenju dvosata IDK-a, s obzirom da bi svi radnici trebali biti u školi 8 sati dnevno i dogovarati među/predmetne suodnose na dobrobit učenika, a ne vlastite satnice. Odgojno-obrazovni radnici ne bi trebali biti plaćeni ovisno o tome koliko su govorili to jest koliko su sati održali, nego koliko su i kako pripremili učenje u kojem će učenik biti u centru, shvaćajući određenu temu u širem kontekstu i suodnosima. Govoreći o svrsi i OPISUJUĆI Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta IDK-a autori su naglasili potrebu produbljivanja i povezivanja s kurikulumima ostalih nastavnih predmeta, čime je naglašena INTERDISCIPLINARNOST nastavnog predmeta IDK te potreba prilagodbe ostalih kurikuluma nastavnih predmeta u cilju sveobuhvatnog razvoja informacijske i digitalne pismenosti kod učenika. Autori IDK-a u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda predmeta tvrde da se naslanja na VIŠE ZNANSTVENIH PODRUČJA: prvenstveno na RAČUNARSTVO (koje se uči na prirodoslovnim studijima) te INFORMACIJSKE i KOMUNIKACIJSKE znanosti (koje se uče na humanističkim studijima), s čime se mogu složiti. Navedeno podupiru i autori opisujući strukturu i organizacijska PODRUČJA predmetnoga kurikuluma kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta IDK-a, a koja obuhvaćaju TRI DOMENE: A. INFORMACIJSKA I MEDIJSKA PISMENOST – stvaranje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja. B. KOMUNIKACIJA, SURADNJA i SIGURNOST usmjerena je na razvoj kompetencija potrebnih za učinkovitu i sigurnu komunikaciju u digitalnom okruženju. C. DIGITALNI SADRŽAJI, RAČUNALNO RAZMIŠLJANJE I TEHNOLOGOIJE U NASTAJANJU – naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja. Stručne kompetencije učitelja i stručnih suradnika nisu predmet ovog javnog savjetovanja.. Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine, 6/13)
190 Goran Hajdin Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Iz ciljeva nije jasno vidljiva razlika između novog predmeta, nastavnog predmeta Informatika i međupredmetne teme Uporaba IKT-a. Radna skupina trebala bi priložiti usporednu analizu ishoda učenja (i očekivanja za MPT) kako bi argumentirali novi predmet koji je očito izrađen bez potrebnih stručnih i znanstvenih osnova. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu, Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18)
191 Goran Hajdin Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Predloženi novi naziv predmeta učenicima nije poznat, a učenicima nižih razreda niti razumljiv. Dodatno, hoće li se na isti način mijenjati i nazivi drugih predmeta, npr. Hrvatskog jezika u Nacionalne jezične kompetencije? Treba zadržati postojeći naziv predmeta koji je poznat u društvu i učenicima i roditeljima te je usklađen s nazivima drugih nastavnih predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv nije predmet ovog javnog savjetovanja.
192 DALIA KAGER Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole U 2018. godini, u prosjeku u državama članicama koje su sudjelovale u Međunarodnoj studiji računalne i informacijske pismenosti (ICILS), približno 34% učenika ocijenjeno je kao nedovoljno uspješnima u digitalnim vještinama (u odnosu na cilj od 15%). Ishodi učenja navedeni u kurikulu nastavnog predmeta IDK nerealno su postavljeni u odnosu na broj nastavnih sati predviđenih za njihovo ostvarivanje što nikako ne ide u prilog ostvarivanju Akcijskog plana za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.) kojega je u travnju 2023. donijela Europska komisija. Prijedlog tog plana doprinosi UN-ovim ciljevima održivog razvoja (SDG) do 2030., u skladu je s pozivom na akciju o digitalnom učenju sa Summita o globalnoj transformaciji obrazovanja, doprinosi ciljevima strategije EU Global Gateway za izgradnju održivih i pouzdanih veza koje rade za ljude i planet te u obzir uzima rezultat OECD-ovog Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) i Skills Toolkit and Outlook. Donošenjem ovakvog u krajnjoj mjeri neodgovarajućeg kurikula novog nastavnog predmeta, MZO ne djeluje u skladu sa zadanim akcijskim planom na razini EU, čija je članica i RH. Donošenjem kurikula nastavnog predmeta IDK nije uzeta u obzir specifičnost nastavnog procesa koji nužno zahtijeva uporabu digitalnih uređaja u cilju razvoja digitalnih kompetencija učenika, kao niti psihofizičke posebitosti specifične za razvojne faze učenika od 1. - 8. razreda. Grubo se pretpostavlja i da će se digitalne kompetencije stjecati i kroz druge nastavne predmete, no nije predviđen mehanizam utvrđivanja u kojoj mjeri je to i ostvareno, kao što nije predstavljen niti plan osposobljavanja učitelja koji predaju druge predmete u osnovnim školama kao što nije niti ispitana razina njihove digitalne kompetencije. Uzevši sve navedeno u obzir, uvođenje novog nastavnog predmeta IDK kojemu je predviđena satnica od 35 sati godišnje nedovoljna za sve što je planirano ovim kurikulom je neutemeljena i neusklađena s obrazovnim politikama EU na području digitalnih kompetencija i drugih akcijskih planova koji uključuju napredak i razvoj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
193 JELENA ROMIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta Poštovani, prema ovim ciljevima izgleda kako IDK ipak nije „nasljednik“ predmeta Informatika već novi predmet, čak vrlo sličan dijelu predmeta Svijet i ja. Nepotreban za razvoj praktičnih vještina te razvijanje računalnog razmišljanja. Prema ovim ciljevima i satnici od 35 sati godišnje izgledno je kako nema potrebe za primjenom znanja i razvojem kreativnosti kod učenika, dovoljno je samo prepoznavanje i utvrđivanje pojedinih osnovnih ishoda dosadašnjeg predmeta Informatika. S poštovanjem, Jelena Romić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno nije predmet javnog savjetovanja.
194 JELENA ROMIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, mišljenja sam kako ne bi trebalo mijenjati naziv predmeta Informatika, posebno u nižim razredima osnovne škole. Promjena naziva predmeta je neargumentirana. Također iz svega navedenoga u drugom poglavlju te svrsi predmeta IDK, mišljenja sam kako nije dovoljna satnica od 35 sati godišnje. Satnica je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta i dobi učenika. Nastavni predmet ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu – nemaju sve škole jednake uvjete rada i opremljenost učionica, naročito područne škole, a učenici nisu svi opskrbljeni digitalnim uređajima kod svojih kuća pa da mogu samostalno uvježbavati sadržaje kod kuće (što se izgleda od njih očekuje, a naglašava se kako bi učenici trebali sve naučiti u cjelodnevnoj nastavi) S poštovanjem, Jelena Romić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta te broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
195 Enis Osmanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole prema predloženom načinu provedbe u suprotnosti je s inicijativama digitalne tranzicije i poticanja digitalnih kompetencija. Smanjenjem vremena dodijeljenog postojećem predmetu Informatici, potkopava se potrebno ulaganje u digitalnu pismenost i računalne vještine učenika. Ovo smanjenje vremena za provedbu nastave koči postizanje bitnih ishoda učenja povezanih s digitalnim kompetencijama, koje su ključne u pripremi učenika za svijet koji sve više pokreće tehnologija. Predloženi kurikulum IDK predstavlja redukciju u odnosu na postojeće kurikulume Informatike. Ovo smanjenje može imati negativne učinke na cjelokupno razumijevanje i stručnost učenika u digitalnim tehnologijama, kao i na njihovu sposobnost da ih učinkovito koriste. U doba u kojem digitalna transformacija i tehnološki napredak oblikuju različite aspekte društva ključno je izdvajanje dovoljne količine vremena i resursa za predmet Informacijske i digitalne kompetencije, pružajući učenicima dovoljno prilika za razvoj kritičnih vještina i znanja potrebnih za napredovanje u digitalnom dobu. Napori bi trebali biti usmjereni na proširenje i poboljšanje postojećih kurikuluma koji potiču digitalnu pismenost, informatiku i sposobnost snalaženja i korištenja digitalnih tehnologija. Na taj način Hrvatska može bolje opremiti svoje učenike potrebnim vještinama i kompetencijama za aktivno sudjelovanje u digitalnom društvu i iskorištavanje budućih prilika. Navedeni prijedlog kurikuluma IDK nije korak u tom smjeru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
196 Ankica Toth Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole • Uvođenjem novog nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije koji se izvodi 1 sat tjedno, a istovremeno ukidanjem nastavnog predmeta Informatika koji se izvodi 2 sata tjedno i u koji je bila uključena većina učenika u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo krši mnoge prethodno usvojene strategije, planove i inicijative. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. godine, među prioritetima provedbe na području obrazovne politike navode se razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja te jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika. Razvoj algoritamskog i konceptualnog razmišljanja, uz ostale predmete iz područja STEM, upravo se naglašeno razvija unutar Informatike. Za razvoj i jačanje digitalne pismenosti učenika jedan sat tjedno u nastavi jednostavno nije dovoljan. U dokumentu EU Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, digitalne kompetencije ističu se kao jedan od ključnih elemenata, a definirane su kao “Pouzdana, kritična i odgovorna uporaba digitalne tehnologije za učenje, rad i sudjelovanje u društvu. Definiraju se kao kombinacija znanja, vještina i stavova.” Okvir za razvoj digitalnih kompetencija EU ističe pet područja digitalnih kompetencija, koja uključuju određena znanja, vještine i stavove: Informacijska i podatkovna pismenost, Komunikacija i suradnja, Stvaranje digitalnog sadržaja, Sigurnost, Rješavanje problema. Ako je cilj novog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije doista razvoj digitalnih kompetencija, tada je potrebno raditi na razvoju svih pet područja! Za to jedan sat tjedno nije dovoljan. Republika Hrvatska je kao potpisnik Konvencije o pravima djeteta obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo i praksu sukladno odredbama međunarodnih ugovora, smjernica i deklaracija iz područja zaštite prava djece. Nacionalnim planom za prava djece za razdoblje od 2022. do 2026. godine (u daljnjem tekstu NP) kreira se i provodi politika za unapređenje prava djece. MZO je jedan od sektora obuhvaćenim NP koji su u uskoj interakciji s pravima djeteta. Jedna od potreba navedenih u NP je odrastanje djece u digitalnom okruženju te osiguranje potpunog i sigurnog digitalnog okruženja za svu djecu. U skladu s utvrđenim potrebama definiran je poseban cilj - Sustavna potpora za djecu u digitalnom okruženju. Djeci će se kroz postavljene mjere pružiti sustavna potpora u digitalnom okruženju s kojim djeca sve ranije dolaze u doticaj, a uz razvoj medijske pismenosti korištenje digitalne tehnologije može imati pozitivne učinke na razvoj djece. NP definira medijsku pismenost kao jednu od ključnih pismenosti i vještina za njihov siguran razvoj koja treba biti još snažnije integrirana u školske kurikulume, te biti dio kurikuluma za odgoj i obrazovanje djece od najranije dobi. Predlaže se razvoj politika za uvođenje dodatne edukacije djece u vidu njihova osnaživanja pri korištenju digitalnih medija i medijske pismenosti. Nadalje, Europska komisija donijela je Strategiju o pravima djeteta 2021.-2024. kojom se želi objediniti sve nove i postojeće zakonodavne, političke i financijske instrumente EU-a u jedan sveobuhvatni okvir. Jedno od područja strategije je Digitalno i informacijsko društvo EU u kojem se djeca mogu sigurno snalaziti u digitalnom okruženju i iskoristiti njegove mogućnosti. Strategija naglašava važnost da djeca imaju pravo na sigurnu navigaciju digitalnim okolišem i iskorištavanje njegovih mogućnosti. U Strategiji EU o pravima djeteta, Europska komisija poziva da se osigura učinkovit jednak pristup digitalnim alatima i brzoj internetskoj vezi, digitalnoj pismenosti, pristupačnim internetskim obrazovnim materijalima i obrazovnim alatima itd. za svu djecu. Birajući trenutni nastavni predmeta Informatika, učenici tijekom svih 8. razreda mogu ostvariti ukupno 560 sati nastave iz područja medijske pismenosti. Raspoređeno po domenama, Informacije i digitalna tehnologija – 132 sata, Računalno razmišljanje i programiranje – 214 sati, Digitalna pismenost i komunikacija – 137 sati, E-društvo – 77 sati. Novi predmet Informacijske i digitalne kompetencije predviđa kroz sva tri obrazovna ciklusa (1.-8. razred) ukupno 280 sati što je duplo manje sati nego u nastavnom predmetu Informatika. Uzimajući u obzir da je većina učenika u Republici Hrvatskoj svojevoljno odabrala predmet Informatika slušati 2 sata tjedno (560 sati tijekom cijele osnovne škole) i sve ostale gore navedene činjenice dovodi se u pitanje kršenje prava djece iz Konvencije budući da se svjesno smanjuje broj sati iz područja medijske i digitalne pismenosti. Aktivnosti u B1 programu su neposredan rad s učenicima, te trebao bi se računati kao redovna nastava i ulaziti u satnicu učitelja, kao i zadanu normu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi vezani uz medijsku pismenost u okviru kurikuluma ovog nastavnog predmeta ostvaruju se primarno vezano uz vrednovanje informacija (prema dokumentu European Commission, Joint Research Centre, Vuorikari, R., Kluzer, S., Punie, , DigComp 2.2, The Digital Competence framework for citizens – With new examples of knowledge, skills and attitudes, Publications Office of the European Union, 2022, https://data.europa.eu/doi/10.2760/115376). Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja.
197 Enis Osmanović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, U dokumentu je navedeno „U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske.“ Suprotno predloženom u ovom kurikulumu, jedino se povećanje broja sati računalne nastave usklađuje se s ciljem digitalne tranzicije i pomaže u poboljšanju tehnološke konkurentnosti pojedinaca i nacije u cjelini. Opremanjem učenika naprednim računalnim vještinama Hrvatska može ostati u koraku s globalnim tehnološkim napretkom i održati konkurentsku prednost u digitalnom gospodarstvu. Brzi razvoj računala i digitalnih tehnologija preoblikuje tržište rada, uz sve veću potražnju za digitalnim vještinama u raznim industrijama. Povećanjem broja sati informatičke nastave Hrvatska može bolje pripremiti svoje učenike za buduću radnu snagu, osiguravajući da posjeduju potrebne digitalne vještine kako bi napredovali na tržištu rada koje se razvija. Nastava Informatike pruža platformu za njegovanje inovacija i poduzetništva. Povećanjem broja sati posvećenih informatičkom obrazovanju učenici imaju više vremena za rješavanje problema, kritičko razmišljanje i kreativne aktivnosti koje potiču poduzetnički način razmišljanja. To zauzvrat može potaknuti inovacije, gospodarski rast i stvaranje novih poduzeća u Hrvatskoj. Omogućavanje veće dostupnosti informatičkog obrazovanja kroz pružanje više sati nastave može pomoći u premošćivanju digitalnog jaza - osiguravajući da svi učenici imaju jednake prilike za razvoj digitalnih vještina, bez obzira na njihovu socioekonomsku pozadinu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
198 ZVONIMIR ANDRIŠEK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Kao nastavnik informatike koji predajem učenicima u razrednoj nastavi smatram da vrijeme od jednog sata tjedno ili svaka dva tjedna po dva sata nikako nije dobra. Za jedan sat tjedno čim smo krenuli odmah smo i završili, učenici jednostavno ne stignu o tome vremenu ništa samostalno odraditi, iz tog razloga smatram da satnica mora ostati dva sata tjedno. U slučaju da bude po dva sata tjedno svaka dva tjedna događa se ne kontinuirani rad i sve u potpunosti gubi na smislu. Isto tako smatram da sam naziv mora ostati informatika je zamislite učenike u prvom razredu kad ga pitaju koji predmet ima a on kaže odnosno pokuša reći informacijske i digitalne kompetencije? Imam priliku raditi u razredima od 28 učenika pa do 15 učenika i naravno u učionici gdje je manja grupa učenici puno brže i lakše svladavaju gradivo i uvelike je olakšan rad svima, pa stoga smatram da grupe ne bi smjele biti veće od 15 učenika. Za kraj možda i najvažnije što dokazuje da je ovakav kurikulum neizvediv u samo 35 sati je sljedeće, iz četiri domene predmetnog kurikuluma Informatika stvorene su tri "nove" koje su zapravo prepakiranje izvornih, ali na loš i nepromišljen način, to znači da ono što smo trebali odraditi u 70 sati godišnje trebamo odraditi u 35 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, 63/08 i 90/10). Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
199 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu Informatike važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
200 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu Informatike važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
201 Danijela Ivošević Jelušić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Nezamislivo je da u 21 stoljeću djecu učite kukičanju, a smanjujete obrazovanje u brzo rastućoj tehnologiji koja je sveprisutna u većini poslova. AI postaje korak budućnosti, a buduće generacije će neka zanimanja budućnosti dočekati nespremna. Prema Vašem prijedlogu kurikuluma koji bi se održavao u dvosatu očekivati kvalitetno obrazovanje u Informacijsko komunikacijskim tehnologijama je iluzorno jer je to predmet koji zahtijeva kontinuitet kojeg u razmacima od 2 tjedna neće biti. U predmetu Likove kulture učenici odrade zadatak u blok satu i sljedeći tjedan izvode neki potpuno novi zadatak, što nije slučaj u Informatici. Npr. Za sedmi razred: C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa. – u biti se radi Excel. Nije gotovo nikakva promjena u odnosu do sad – a do sada – skupa s provjerom znanja za to je bilo 12 sati. U tih 12 sati stigli bismo sve i obraditi i evaluirati. A ako je 23,5 sata predviđeno (67%) za domenu C – onda samo za Excel ode preko polovice predviđenih sati. A gdje je još C.7.2. Učenik implementira algoritam pretraživanja pri rješavanju problema – opet podsjećanje na gradivo prethodnog razreda, opet ponavljanje (a pri tome – u šestom razredu se dosta radilo pa treba i više ponavljanja) pa tek onda obrada pa evaluacija. U koliko sati? A na to dolazi C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku. Kada to obraditi? No, to nije sve – za kraj je tu C.7.4. Učenik istražuje napredne funkcije digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja – odlična tema, ali vremenski također zahtjevna jer kombinira multimediju i obradu s raznim alatima, pogotovo MS Officea. Sve to u niti 24 sata? U 48 bi bilo granično. Zar će buduće generacije biti isključivo TikTok i slične generacije bez poznavanja funkcionalnih alata, snalaženja u AI prostranstvu, zaštite i sigurnosti... Ostavite satnicu predmeta na 70 sati. Prijedlog kurikuluma ne daje dovoljno vremena da se s učenicima kvalitetno odrade i zadovolje ishodi. Jedna od 8 temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik je digitalna kompetencija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
202 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu IDK, važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
203 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu IDK, važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
204 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu IDK, važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
205 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu IDK, važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
206 Enis Osmanović D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, ukupno 35 sati godišnje za kurikulum IDK je nedovoljno za postizanje željenih obrazovnih ishoda. Razvijanje vještine u digitalnoj pismenosti i računalnim znanostima zahtijeva kontinuiranu praksu i praktično iskustvo. Smanjen broj nastavnih sati ostavlja malo prostora učenicima da se uključe u smislen i održiv razvoj vještina. Učenici neće imati dovoljno vremena za istraživanje i primjenu koncepata, rad na projektima ili razvijanje sposobnosti rješavanja problema povezanih s informatikom. Informatika je predmet koji zahtijeva praktičnu primjenu i praktično iskustvo. Uključuje aktivnosti kao što su kodiranje, analiza podataka i korištenje digitalnih alata. Uz smanjen broj sati, učenici možda neće imati dovoljno vremena za uključivanje u smisleni praktični rad, koji je neophodan za razvoj vještina rješavanja problema, kritičkog mišljenja i kreativnosti. Za postizanje željenih obrazovnih ishoda u novom kurikulumu IDK, važno je predvidjeti dovoljan broj nastavnih sati koji osiguravaju dovoljno vremena za cjelovito savladavanje pojmova, praktičnu primjenu, razvoj vještina i praćenje tehnološkog napretka. Minimalno 70 sati godišnje. Ovo osigurava da učenici dobiju snažno obrazovanje u digitalnoj pismenosti i informatici, što im omogućuje napredovanje u digitalnom dobu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
207 Nikolina Bubica Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Smatram da je koncept Tehnologije u nastajanju (Emerging technologijes) neprimjereno dobio toliko na važnosti u ovom predmetu. Prema izvješću World economic foruma 2011 (studeni) WEF_Top_10_Emerging_Technologies_of_2021.pdf (weforum.org) radi se o sljedećim tehnologijama: 1 Decarbonization rises 2 Crops that self-fertilise 3 Breath sensors diagnose diseases 4 On-demand drug manufacturing 5 Energy from wireless signals 6 Engineering better ageing 7 Green ammonia 8 Biomarker devices go wireless 9 Houses printed with local materials 10 Space connects the globe Analizom navedenih tehnologija jasno je da je ovoj domeni mjesto u predmetu Tehnička kultura čiji bi se kurikul trebao nadopuniti tom domenom. Informatički sadržaji koji se ovdje prepoznaju, 3D ispit, Internet of Things te interdisciplinarna primjena računalnog razmišljanja trebaju se tako i razmatrati, interdisciplinarno. U trenutnom kurikulu predmeta Informatika postoje ishodi kojima se takvim sadržaji mogu obuhvatiti ili to već jesu. Nadalje, smatram da domene nisu dobro organizirane ni povezane. Medijska pismenost dio je drugih predmeta i međupredmetnih tema i nije joj ovdje mjesto. Treba je ukloniti iz naziva domene i ostaviti samo Informacijska pismenost. Domena komunikacija, suradnja i sigurnost domena je koja bi po nazivu trebala biti nasljednik domene E-društvo. Smatram da je naziv e-Društvo primjereniji, kraći je i učenicima puno jasniji što je izuzetno važno. Treća domena pod nazivom Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju ima više problema. Prvo, naziv je predug i već ta činjenica navodi na zaključak da se tu utrpalo puno toga što nema neki zajednički nazivnik pa se sve pojedinačno moralo navesti. Treba se zapitati što je to što povezuje ta tri pojma: digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju…..Najbliže je upravo koncept računala….. Dakle trebalo je poći tako daleko da bi se našao zajednički nazivnik navedenim konceptima. Dalje, u opisu navedene domene stoji " …...U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. " i jasno se ističe da je prioritet na korištenju digitalnih alata. Kasnije se naglašava važnost razvoja logičkog i algoritamskog razmišljanja za svakodnevni život no nije jasno ni uočljivo kako je ta važnost iskazana u realizaciji domene. Domena sadržajno nije povezana, povezuje previše sadržaja i zasebnih tema koje se različito poučavaju i vrednuju zbog čega je potrebno da domena računalnog razmišljanja bude predstavljana kao zasebna domena. U opisu domene posebno spominju se alati umjetne inteligencije: "U ovoj domeni uče se i poučavaju nove tehnologije i njihove primjene kao što je umjetna inteligencija, internet stvari (IoT), proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis. Umjetna inteligencija omogućuje tehničkim sustavima percipiranje okruženja i rješavanje problema kako bi postigli postavljeni cilj. Razvojem umjetne inteligencije otvara se potreba za upoznavanje njenih etičkih i vrijednosnih elemenata. Tehnologije u nastajanju se odnose na nove i inovativne tehnologije koje se još uvijek razvijaju i koje bi mogle imati velik utjecaj na naš život u budućnosti. Kombinacija ovih tema omogućuje razvoj kompetencija potrebnih za razumijevanje i primjenu digitalnih tehnologija u svim aspektima života, od osobne uporabe do poslovanja i industrije….". Iako je pohvalno baviti se novim temama kao što je umjetna inteligencija, iz navedenog opisa jasno je da se radi o širokom rasponu tema i sadržaja te aktivnosti koje se planiraju provoditi. Kada se uz sve to uzme u obzir broj sati koji je na raspolaganju za navedene (često jako složene) sadržaje jasno je da će se u praksi sve svesti na puko spominjanje pojedinih tema, obilježavanje pojedinih aktivnosti i sl. Ovo mišljenje odgovorno iznosim s iskustvom učiteljice informatike s 28 godina rada u osnovnoj školi. Stari metodički savjet zlata vrijedi: u čašu od 2 dcl može najviše toliko i stati, sve ostalo se prelijeva. Dakle iz svega navedenog može se zaključiti da je prvi dio naziva C domene najvažniji, a sve ostalo je tu više deklarativno, u praksi često neprovedivo. Smatram da su domene trenutno kurikuluma puno bolje organizirane i da ih kao takve treba i zadržati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Domena Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina, koje su međusobno povezane te nije potrebno izdvajanje jedne od njih (računalno razmišljanje) u zasebnu domenu. Tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije odnose se na sve veću pojavu, dostupnost i primjenu raznih novih tehnologija, posebice onih koje su učenicima dostupne u svakodnevnome životu (kućanski roboti, razni uređaji koji se spajaju na mrežu, autonomna vozila, i sl.) te tehnologija koje se trenutno snažno razvijaju poput područja umjetne inteligencije. Učenike je potrebno pripremiti za pojavu novih tehnologije s kojima će se u bliskoj budućnosti susretati. Odgojno-obrazovni ishodi vezani uz medijsku pismenost u okviru kurikuluma ovog nastavnog predmeta ostvaruju se primarno vezano uz vrednovanje informacija (prema dokumentu European Commission, Joint Research Centre, Vuorikari, R., Kluzer, S., Punie, , DigComp 2.2, The Digital Competence framework for citizens – With new examples of knowledge, skills and attitudes, Publications Office of the European Union, 2022, https://data.europa.eu/doi/10.2760/115376)
208 NIKOLINA HRŠAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učiteljica sam informatike i predajem učenicima razredne nastave. Smatram da je neprihvatljivo da se satnica informatike smanji na 1 sat tjedno i to iz više razloga. Prvašići uče digitalne uređaje, dijelove stolnog računala, pravilno uključiti i isključiti računalo, tipke na tipkovnici i crtanje u programu Bojanje. Zapravo, ništa strašno ni naporno, ali treba vremena da se nastavni sadržaji usvoje. U školi u kojoj ja radim, prvi razred broji 20 učenika. Pokušajte si zamisliti koliko vremena mi je zapravo potrebno da bi djeci sve potrebno objasnila, ponekad mi i dva školska sata za to nisu dovoljna. Ne želim si uopće zamisliti situaciju da bi sve to trebala s njima odraditi u jednom školskom satu. U drugom razredu kurikulum se proširuje. Tijekom početka mog rada, učenici u drugom razredu su tek počeli s učenjem informatike. Prema nastavnom planu i programu trebala sam najprije odraditi gradivo prvog razreda da bi učenicima mogla objasniti osnovna znanja o programima, internetu i pretraživanju interneta te o temama iz domene Računalno razmišljanje i programiranje. Zapravo, kurikulum informatike u razrednoj nastavi svake godine proširuje znanja. I opet, sadržaji nisu previše zahtjevni, ali u toj situaciji je ključno VRIJEME koje je potrebno da bi se svi ishodi ostvarili. Zanima me da li se tko sjetio na učenike s teškoćama? Mislite li da je moguće sve ishode realizirati u jednom školskom satu? Svaki razred je priča za sebe, svaki razred je drugačiji. Nastavni plan i program se realizira, ali u svakom razredu je drugačije. I opet dođem do istog zaključka da je pitanje samo VREMENA realizacije. Ali ne vremena u kojem bi nam se ta mogućnost smanjila. U vrijeme u kojem je digitalna i informatička pismenost sastavni dio života i rada, a razvoj digitalnih tehnologija konstantan, smanjenje satnice informatike je apsurd. Nikolina Hršak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
209 MARINA PREBILA ROŽIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani! „U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja.“ - Strateški cilj razvoja RH, a smanjuje se satnica jednog od najvažnijih premeta u 21. stoljeću. - Jedna od 8 temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik je digitalna kompetencija. Usporedimo broj sati Hrvatskoga jezika, Matematike, ukupni broj sati predmeta društveno-humanističkog područja i Informatike… s tim da se kvalitetne digitalne kompetencije jedino mogu postići u predmetu Informatika, a primjenjivati i nadograđivati u ostalim predmetima. Mislite li da se programi za uređivanje teksta mogu obraditi na satima Hrvatskoga jezika? Za kvalitetnu primjenu programa za obrađivanje teksta nije ga dovoljno samo spomenuti u nekom predmetu, nego ga temeljito proći. Svjesni smo da se na testiranju za radno mjesto, u većini slučajeva, traži poznavanje rada u programu za obradu teksta (i općenito rada na računalu). Program za obradu teksta je naveden kao primjer, dodajte sve ostale programe koji se uče na satima Informatike, a potrebni su učenicima u daljnjem školovanju i životu. Nemoguće je kvalitetno učenika naučiti nekom programu u jednom blok -satu svaka dva tjedna. Zaborave što su radili prije tjedan dana, a kamo li za dva tjedna. Zato smo imali dva sata (iako bi po meni trebalo biti i više sati Informatike): ponovi, nauči, vježbaj, primijeni! - Iz NOK-a: „digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta.“ Mislite li da je jedan sat predmeta IDK-a dovoljan za kvalitetno korištenje IKT-a u osobnom i društvenom životu? A kamoli za kritičku procjenu informacija? U današnjem svijetu gdje smo preplavljeni fake newsom, deep fake-ovima, kršenjem autorskih prava, mislite da je za kritičku procjenu informacija dovoljno da se o tome priča kroz MPT? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije sadrži sljedeće odgojno-obrazovne ishode: IDK OŠ A.6.1. Učenik kritički vrednuje medijske poruke. U preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda stoji: "istražiti njihovu namjenu, ciljanu publiku, razloge stvaranja i vjerodostojnost, analizirati različite primjere medijskih poruka, otkriti pristrane, manipulirajuće, dezinformirajuće i propagandne poruke primjerice clickbait, deepfake".
210 Marijo Balašković D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Poštovani, Slažem se sa svim napisanim u prethodnim postovima i mnogi kolege su jako detaljno analizirali sve dijelove kurikuluma. Tako da ja neću ponavljati na dugo i široko sve već napisano. 1. Naziv predmeta bi trebao biti informatika, jer je svima jasno o čemu je tu riječ, a ne da se svima mora pojašnjavati koji je to predmet. 2. Pohvaljujem obaveznost predmeta, ali u današnje vrijeme je 1 sat informatike tjedno premalo da bi učenici bili informatički pismeni. I to još u obliku 2 sata svaka 2 tjedna, to nema smisla što se tiče kontinuiteta savladavanja gradiva. Svako kućanstvo ima barem 1 računalo ako ne i nekoliko, ako tome dodamo i sve ostale mobitele, tablete i slično, prosječno kućanstvo posjeduje barem 5 „računala“ i trebali bi znati osnove rada na njima, osnove održavanja uređaja i programa na njima, a to učenici mogu dobiti jedino na nastavi informatike, ne gledanjem YouTube-a. Ako su učenici previše pred ekranima, to nije kriva informatika, ali jedino informatika to može pomoći popraviti. Nemojte djeci krasti prilike za bolju budućnost zbog stajališta nekih pojedinaca. Nije cilj informatike u osnovnoj školi da djeca postanu programeri, već da im se daju znanja i vještine koje će im biti potrebne da mogu normalno funkcionirati u sve digitalnijem društvu. Informatika barem 2 sata tjedno. 3. Za svaki dio kurikuluma je pojašnjeno da jednostavno nije moguće obraditi napisano u tako malo sati s učenicima. Ja ću dati samo kratak primjer. U 6.r. u C domeni u 15 sati bi trebalo učenike naučiti: - slijed, ponavljanje i grananje u nekom programskom jeziku, zapis tih struktura dijagramom tijeka, pseudojezikom ili stvarnim jezikom. Tu programiranje postaje komplicirano za učenike, nije dovoljno samo pokazati jednom. Usput, ja sam to učio prije 20-tak godina na prvoj godini fakulteta, osjetno stariji nego učenici 6.r. Uz to bi trebalo i riješiti hrpu primjera, učenici sami rješavati, te usput pokazati i neke robotiće ili slično koji se programiraju u nekom drugom programskom jeziku, ne Pythonu koji je preporučen. - naučiti izraditi GIF i video i savladati sve pojmove i vještine vezane uz to, obraditi fotografiju, zvuk, glazbu, video, objaviti na Internet i sl. - obraditi dijelove digitalnih sustava, karakteristike pojedinih dijelova, obraditi dijelove mreže, kako se podaci prenose, sve načine povezivanje, otklanjanje osnovnih problema na računalu, IOT, pametna kuća… I sve to treba savladati u 15 sati, unutar tih 15 sati treba i ocijeniti učenike s barem 3 ocjene, dodati nekoliko zapisa svakom učeniku… Kako i kada to odraditi u 7,5 termina po 2 sata? 4. Većini predmeta ste dodali po 2 sata, 1 sat, pola sata i slično, jedino informatika je izgubila. U današnje vrijeme i to jedini predmet kojemu bi se kurikulum trebao mijenjati svakih par dana kako bi pratio napredak tehnologije. I jedini predmet koji u školstvu ustvari povezuje sve ostale predmete. I kojeg svi ostali predmeti trebaju, jer sve u školi postaje digitalno. E-dnevnik, e-matica, e-škola, računala, tableti, pametne ploče, pametni televizori, a u školi se koriste zahvaljujući jednom zanimanju – učitelj informatike. I bili ste puni hvale kad je online nastava prošla dobro, kad su sve stvari od tableta, interneta, pametnih ploča funkcionirale dobro zahvaljujući entuzijazmu učitelja informatike (čitaj entuzijazmu, jer za održavanje 250 -300 uređaja koliko ima neka škola od 300 učenika, neke firme imaju par zaposlenih, dok škole imaju učitelja informatike koji to radi za hvala). I umjesto da barem ostavite stvari kako su bile, vi ste odlučili da je informatike viška. Da me ne bi krivo shvatili, osobno mislim da nitko ovdje ne piše zbog posla i ja sigurno to ne pišem, jer sigurno neću ostati na cesti. Pišemo ovdje jer nam je stalo do obrazovanja i budućnosti naše djece. Jer ne želimo da se netko igra s tim, pogotovo ne na način zapisan u ovom dokumentu. Molim Vas da razmislite još jednom o svemu i da vratite informatiku na 2 sata tjedno, za to Vam nije potreban eksperiment, samo pročitajte postove koje su ostavili učitelji informatike koji dugo rade taj posao. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 1. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. 2. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. 3. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. 4. Broj sati drugih predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja.
211 Nada Milić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Obzirom na sve veći porast IT sektora i da je prožet kroz veliku većinu zanimanja danas, smatram da smanjivanjem satnice predmetu Informatike (odnosno Informacijske i digitalne kompetencije) djecu zakidamo za pripremu za svakodnevni život. U 45 minuta tjedno se ne može ništa učenike naučiti, jer određeni dio sata svaki put odlazi na samo paljenje računala i programa u kojima ćemo raditi te na otklanjanje raznih tehničkih poteškoća s kojima se svakodnevno susrećemo. Također smatram da nije dobro rješenje ni blok sat u dva tjedna jer se jednostavno gubi kontinuitet i djeca (pogotovo slabijeg znanja) će izrazito teško pratiti nastavu, a samim tim i napredovati. Smanjivanjem satnice pola nastavnika informatike će postati tehnološki višak, a buduće mlade generacije će se teško odlučiti za nastavnički smjer informatike. Velika većina njih će se odlučiti za rad u programerskim uredima, gdje će ih se cijeniti i biti dobro plaćeni, nego se odlučiti za školstvo gdje su daleko podcijenjeni i potplaćeni. Na taj način će se napraviti negativna selekcija nastavnika informatike. Moramo se zapitati kakvo će tek tada znanje imati naši učenici kad će u školstvu završiti samo oni koji nisu bili dovoljno dobri za privatni sektor. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
212 MATEJ ROGINA Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, nastavni predmet Informatika je bio uveden u sve razrede školske godine 2020./2021., dok je u predmetnoj nastavi prisutan već više od 20 godina. Unatoč tome, već nakon manje od tri godine od početka provedbe, pokušava se smanjiti broj sati Informatike na jedan sat tjedno (u većini škola na sjeveru Hrvatske trenutno preko 90% svih učenika pohađa predmet i sluša ga dva sata tjedno od prvog do osmog razreda). U vrijeme kada se susrećemo s velikim razvojem na području umjetne inteligencije i ogromnog traženja informatičkih znanja i vještina, ovaj prijedlog drastično reducira satnicu i umanjuje tj. ograničava mogućnost usvojenog gradiva i smanjuje kompetentnost učenika u tim područjima. Predmet Informatika obuhvaća niz specifičnih aktivnosti na početku, tijekom i na kraju nastavnog sata (priprema opreme, pokretanje programa, spremanje radova itd.) što sve zahtijeva velik vremenski angažman. Stvarno vrijeme posvećeno radu nikad nije punih 45 minuta te se to uvijek uzima u obzir. Ako će učenici imati nastavu svaka dva tjedna, bit će još manje spremni i s manje rutine, stvarno vrijeme posvećeno učenju još će se više smanjiti, a određene specifične aktivnosti koje nauče rutinom ići će im još sporije. 45 minuta po tjednu tj. 90 minuta svaka dva tjedna nije nikako dovoljno. Prema zadnjem izvješću Eurydicea objavljenom u 2023., dobar dio Europe planira ili je već u postupku provedbe kurikularne reforme za informatiku u odgoju i obrazovanju s ciljem povećanja kompetentnosti učenika u tom području, a kod nas se ovom reformom direktno smanjuje tj. ograničava to područje te se vraćamo unazad. Različitim oblicima izvannastavnog i izvanškolskog odgoja i obrazovanja (B1) neće se nadoknaditi izgubljeno, pogotovo kada je B1 ograničen na 2 sata po učitelju što znači da jedan učitelj informatike može imati samo jednu grupu od 70 sati. Što se tiče mijenjanje naziva predmeta Informatika u Informacijske i digitalne kompetencije, smatram da je to također korak unatrag te da predmet Informatika obuhvaća Informacijske i digitalne kompetencije ali i mnogo više od toga. Sličan primjer bio bi da se predmet Matematika preimenuje u Geometrija, što obuhvaća samo dio tog predmeta. Prijedlog je da se predmet i dalje zove Informatika, da je satnica minimalno 70 sati godišnje po razrednom odjelu i da se osnuje veća radna skupina stručnjaka koji su „informatičke struke“ koji će formirati konkretniji kurikulum koji će uzeti u obzir specifičnosti ovog predmeta. Srdačan pozdrav, Matej Rogina, mag. educ. inf. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ostalo navedeno nije predmet ovog javnog savjetovanja.
213 SUZANA PRACAIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, kao stručni suradnik školski knjižničar želim prokomentirati nacrt. U dokumentu se dva puta (SAMO) spominje suradnja sa školskim knjižničarom (IDK OŠ A.3.1. Učenik procjenjuje informacije iz ponuđenih izvora. ; IDK OŠ C.6.2. Učenik kreira multimedijske sadržaje za ostvarivanje složenijih ideja). A ne znam koliko su učitelji upoznati da su stručni suradnici školski knjižničari prije svega i informacijski stručnjaci?! Knjižnica je informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole. Ako se gdje koriste različite vrste informacija i znanja, na različitim medijima, onda je to na nastavi u knjižnici. Postoji knjižnično-informacijsko-medijski odgoj i obrazovanje koji se provodio (provodi) još s uvođenjem Nastavnog plana i programa iz 2006. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_09_102_2319.html) i posebnoga programa rada Informacijska pismenost i poticanje čitanja. "Timskim radom školskoga knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja iz područja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarivanju, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika." U sklopu Medijske kulture Hrvatskog jezika (definirane teme po razredima), ostvarivali su se sadržaji na nastavi u knjižnici. Spomenut ću i međupredmetnu temu tj. kurikulum Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_150.html) u kojem je spomenuto da se sadržaji mogu odraditi u školskoj knjižnici ili u suradnji sa školskim knjižničarom. Rijetko koja knjižnica ima toliko računala da svi učenici u razredu mogu samostalno raditi za računalom pa mislim da je važnije i kvalitetnije raditi u suradnji sa stručnjakom nego u okružju koje možda zadovoljava standarde. Predlažem timski, suradnički rad s školskim knjižničarima u realizaciji ishoda. Uvidjela sam da se u ovom nacrtu po razredima, uopće ne spominje međupredmetna tema IKT, a ova dva dokumenta imaju jako puno sličnosti. U nacrtu se najčešće spominju "... pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo, Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti..." Umjesto da dokumente objedinjavamo, stvaramo nove, ponavljajuće informacije koji opterećuju i stvaraju zbrku. Znamo da je informatička pismenost dio cjelokupne informacijske pismenosti. Ako je 'Informatika' kao naziv zastario, pozdravljam uvođenje novog termina, jer se sadržaj predmeta svakako treba ažurirati i dopunjavati. Posebno što se tiče predmeta Informatika, koja tako rapidno donosi novine u znanosti i društvu. Definitivno nije više naglasak na 'kako', nego na 'što' i 'zašto'. Nove generacije kao da se rađaju s vještinom kako korititi digitalne uređaje, ali nisu svjesni opasnosti koje vrebaju pa tu vještinu treba razvijati u školi i nadograđivati kritičkim promišljanjem. S obzirom na rano korištenje digitalne tehnologije, kod učenika se ne razvija fina motorika, a s time ni razvoj koji je povezan s time. Kompetencije slušanje, govorenje, čitanje i pisanje nisu razvijene ni usklađene s dobi učenika. Svjesni smo da su nam djeca 'stalno' pred ekranima (TV, mobitel, računalo, tablet, playstation..) i zato podržavam smanjenje satnice. Ali, predlažem da im u školi ponudimo kratko, kvalitetno i korisno korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, a ne pretrpati predmet sa sadržajem i ishodima koji nisu ostvarivi, koje nisu uspjeli realizirati ni u duplo većoj satnici u tjednu. Sviđa mi se što će predmet konačno biti jedinstveno definiran kroz sve razrede, a ne većinom kao izborni, a u 5. i 6. razredu kao obvezni. Učitelji informatike osim nastave imaju i različite poslove kao administratori, instaliraju programe i aplikacije, održavaju informatički susrtav u školi, edukatori su i učiteljima, razrednici su... pa te poslove treba i pravilno vrednovati. S poštovanjem, Suzana Pracaić, stručni suradnik knjižničar izvrstan savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Stručne kompetencije stručnih suradnika školskih knjižničara nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Dio odgojno-obrazovnih ishoda iz domene A Informacijska i medijska pismenost moguće je ostvariti i u školskoj knjižnici, primjerice u suradnji sa stručnim suradnicima knjižničarima ili učiteljima Hrvatskoga jezika. Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske (Narodne novine, 63/08).
214 Saša Bačić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, sve vezano uz cjelodnevnu nastavu je skrenulo fokus i raspravu o informatici u pogrešnom smjeru. Obmanuti smo da informatika ima veliku važnost i prioritet u obrazovanju naših učenika (što se i navodi u ovom dokumentu), ali ispada da to nije tako. Očekivao sam u jednom trenutku raspravu za poboljšanje kvalitete provođenja informatike u osnovnoj školi i uvođenje informatike u srednju školu, a ne izmišljanje novih predmeta koji za posljedicu imaju smanjivanje sati nastave informatike. Sada imamo do 28 učenika u razredu, a postoji li pedagoški standard koji omogućuje da se nagura i toliko računala u razred. Svako radno mjesto bi trebalo imati prostor za rad učenika – da ima gdje staviti udžbenik, radnu bilježnicu, pernicu i da može uz rad na računalu i imati mjesta za pisati. Učitelj bi trebao moći fizički pristupiti računalu i pomoći učeniku u radu. Kurikulum je postavljen i otvoreno je e-Savjetovanje pod pretpostavkom da će ideja cjelodnevne nastave zaživjeti tako da uz ovo savjetovanje treba pogledati sve vezano uz e-Savjetovanje u cjelodnevnoj nastavi posebno one dijelove vezane za informatiku. Već su jasna dva glavna zaključka iz dosadašnjih komentara u ovom e-Savjetovanju, a to je da predviđen program nije moguće izvesti s jednim satom tjedno već jedino u 2 ili više sati. Nadalje, nije potrebno mijenjati ime predmeta i zbunjivati učenike, roditelje, učitelje i javnost. Prijedlozi za kvalitetnu provedbu Informatike i stjecanja informatičkih znanja i vještina: - uvesti 2 sata informatike u svim razredima OŠ (i SŠ) - poštivati pedagoški standard – jedan učenik na jedno računalo - podjela razreda u grupe koje ne smiju biti veće od 14 učenika na nastavi informatike - poštivati određen standard za radno mjesto učenika za računalom – u skladu s tim osigurati dovoljno veliku učionicu - osigurati program za upravljanje informatičkom učionicom da bi učitelj u metodičkom smislu imao „kontrolu“ nad tijekom sata i poučavanja - osigurati dodatnu nastavu iz informatike (programiranje u bar jednom programskom jeziku i sl.) - osigurati izvannastavne aktivnosti (Multimedija, Foto i video skupina, Robotika, Web dizajneri, i sl.) za nadogradnju specifičnih interesa učenika i Škole Srdačan pozdrav, Saša Bačić, profesor matematike i informatike (učitelj savjetnik), roditelj Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske (Narodne novine, 63/08). Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
215 Kristina Slišurić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Kao što se od nas očekuje argumentirana rasprava, tako bi ja prije svega voljela znati razloge iz kojih se: - dosadašnji kurikulum nastavnog predmeta Informatika iz 2018. godine izbacuje iz upotrebe, - mijenja ime nastavnog predmeta, - smanjuje satnica novouvedenog predmeta kao zamjene za dosadašnji predmet Informatike. Naime, Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije iz 2018. godine jedan je od najboljih kurikuluma za taj nastavni predmet u Europi koji je hvaljen po čitavom svijetu. Zanima me što u njemu nije dobro pa se apsolutno sve izbacuje. Zastario sigurno nije. Ako ste u prvoj rečenici Svrhe i opisa predmeta naveli činjenicu kad je predmet Informatika uveden škole, onda ste trebal navesti i u kakvo je trenutno stanje s tim predmetom u školama. Naime, iz prvog odlomka A. Svrha i opis predmeta, dajete naslutiti da smo trenutno na predmetu Informatika djeca uče o automatskom prijenosu i obradi podataka. Iz kojeg razloga nigdje u tom dijelu nije spomenut trenutno aktualno Kurikulum iz 2018.? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
216 Ina Venier Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, uvođenjem 1 sata obavezne informatike od 1.-8.razreda, za razliku od dosadašnje izborne informatike u nižim razredima 1.-4. i 7. i 8. razredu po 2 sata, te obavezne informatike u 5.-6. razredu po 2 sata smanjuje se u svim razredima ukupan godišnji fond od 70 sati, na 35 sati godišnje što se protivi svim strategijama i akcijskim planovima po pitanju razvoja digitalne pismenosti učenika u RH i EU: 1. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_02_13_230.html Prioriteti provedbe na području obrazovne politike: - „jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika“ „ - „razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja” 2. Akcijski plan za digitalno obrazovanje EU (2021.-2027.) https://education.ec.europa.eu/focus-topics/digital-education/action-plan U kontekstu Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2021.-2027., računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet „Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju”. Navedeni plan ukazuje na potrebu pružanja visokokvalitetne računalne/informacijske tehnologije u obrazovanju za sve učenike u Europi: “Informatičko obrazovanje [poznato i kao informatika ili računalna znanost u mnogim zemljama] u školama omogućuje mladima stjecanje dobrog razumijevanja digitalnog svijeta. Upoznavanje učenika s računalstvom od najranije dobi, kroz inovativne i motivirajuće pristupe poučavanja, u formalnom i neformalnom okruženju, može pomoći u razvoju rješavanja problema, kreativnost i vještine suradnje. […] 3. Pregled područja računalnog razmišljanja u EU obrazovanju https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC128347 Studija objavljena 3.3.2022. koja sadrži sve relevantne podatke o informatičkom obrazovanju u EU državama. Iz dokumenta je jasno vidljivo da nijedna država ne smanjuje satnicu informatike (ni kao izbornog, ni kao obaveznog predmeta). Države koje je još nemaju informatiku kao predmet većinom se pripremaju za njegovo uspostavljanje (s naglaskom na računalno razmišljanje i programiranje kao najvažniji dio) - primjerice Luksemburg, dok države koje već imaju predmet podižu njegovu satnicu (primjer Grčka s 1 na 2 sata tjedno kao obavezan predmet). Zbog svega navedenog, moj prijedlog je da se satnica predmeta Informacijske i digitalne kompetencije poveća na 2 sata tjedno od 1.- 8. razreda (izborno ili obavezno). S poštovanjem, Ina Venier, uč.inf. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
217 DALIBOR PINČIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, budući da predajem u nižim razredima u osnovnoj školi pitam se koliko će djeci biti razumljiv novi naziv predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. U novom kurikulumu reduciran je dio dosadašnjih važnih ishoda odgojno-obrazovnih domena. Kako živimo u informacijskom društvu gdje je računalna tehnologija bitan dio života i rada, smanjivati nastavne sadržaje te tematike nije dobro. Programiranje, računalno rješavanje problema, stvaranje softvera, multimedijskih sadržaja, usvajanje načela informacijske etike u kontekstu sigurnosti na internetu je vrlo važno. Predviđeni nastavni plan od jednog sata tjedno nije dovoljan za usvajanje navedenih znanja, vrijednosti i vještina. Tijekom nastave dosta vremena se izgubi na otklanjanje tehničkih poteškoća rada na računalu, neki učenici se teže snalaze na računalima i potrebna im je pomoć učitelja. Dosadašnji nastavni plan (blok sat tjedno) je jedva dostatan za uspješan nastavni proces. Ovakav plan stvara bojazan da će učitelji izgubiti dio satnice. Uz to neki će otići u realan sektor gdje su IT stručnjaci traženi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije vrednuje se usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta. Primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi vrednovanja kojima su informacije prikupljene i to su informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
218 Draženka Kuzman Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, čitam prijedlog kurikuluma i razmišljam o praktičnoj primjeni, vrtim u glavi svoj dvadesetogodišnji rad s učenicima i ne vjerujem da ću morati predmet (ma kako se on zvao) predavati jedan sat tjedno. Oni koji nisu u razredu ne znaju da učeniku razredne nastave treba samo pola sata da se ulogira svojom lozinkom, a kamoli da se odradi neki zadatak. Također, u vrijeme ubrzanog razvoja tehnologije i dostupnosti iste učenicima predmetne nastave, vrlo je teško zadržati njihovu pažnju, usmjeriti ih na pravilno korištenje IKT-a i kritičko razmišljanje. Učenicima treba postaviti konkretne zanimljive projektne zadatke nakon obrade novih sadržaja, a za provedbu istih treba dosta vremena. 35 sati godišnje po razredu je neprihvatljivo. Preporučeni rad u blok satovima od 70 sati godišnje u svim razredima, po mojem mišljenju, ne bi se trebao napustiti. Draženka Kuzman Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja
219 Michaela Šitum Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole 1. U prijedlogu novog kurikuluma teme koje su suština informatike su minimizirane i marginalizirane. Npr. programiranje, računalna logika (razmišljanje) i sl. 2. Novi prijedlog ne uvodi inovacije, već bez jasne argumentacije, analize i sustavnog pristupa prekraja postojeći kurikulum te ga mjestimično miješa s međupredmetnom temom. Umjesto inoviranja s područjima umjetne inteligencije, strojnog učenja i sl. ovaj prijedlog dodatno izbacuje, zanemaruje i minimmizira teme važne za život u 21. st. koje su primarno u domeni informatike poput Netiquetta, digitalne sigurnosti, autorskih prava i sl. 3. Iako se jedna od domena u novom prijedlogu naziva upravo "Komunikacija, suradnja i sigurnost" ona u pripadajućim ishodima suštinski ne pokriva pravila komunikacije i sigurnost. Konkretan primjer, sigurnost se kao pojam ne nalazi u niti jednom ishodu učenja. 4. Kurikulumski pristup ima ozbiljnu promjenu u paradigmi. Od mješovitog kurikuluma okreće se zatvorenom kurikulumu. 5. Prethodni komentar (zatvorenost kurikuluma) ostvaruje se na birokratski način. Sad se propisuju i ishodi učenja i nastavni sadržaji, ali navedeno se propisuje odvojeno (po birokratskim kućicama), a ne povezano. Ako se propisuju oba elementa poželjno bi bilo povezati ih i dati smjernice za njihovo ostvarivanje (trenutno je sve navedeno razdvojeno u zasebne kućice - čisto činovnički pristup). 6. Iz četiri domene predmetnog kurikuluma Informatika stvorene su tri "nove", koje su zapravo prepakiranje izvornih, ali na loš i nepromišljen način. 7. Kurikulum u ishodima učenja ima djelomična preklapanja s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Nejasno je zašto je dio ishoda u suštini identičan, niti je priložena usporedna analiza predmetnog kurikuluma Informatika, MPT uporaba IKT-a i novog kurikuluma kako bi se vidjelo kako se navedeno uklapa u koncept. 8. U potpunosti je zapostavljen nastavak nadogradnje znanja i vještina u srednjoj školi. Ovaj kurikulum obuhvaća osnovnu školu i ponaša se kao da predmetnim kurikulumom Informatike nije definirano gdje bi se trebalo početi (nastaviti) u srednjoj školi. Ovaj prijedlog nažalost ne vodi računa o povezanosti OŠ i SŠ. 9. Promjena naziva predmeta je neargumentirana. U uvodnom dijelu opisuje se kad je informatika uvedena te se stvara prizvuk negativnog i zastarjelog. 10. Novi naziv učenicima (podsjećamo - ovo je kurikulum od 1. razreda osnovne škole) je potpuno neprepoznatljiv. Učenici u prvom razredu niti znaju što znači digitalno, niti razumiju što su informacije, niti što su kompetencije, a još manje odnos navedena tri pojma. Hoće li se mijenjati i naziv drugih nastavnih predmeta, npr. Hrvatskog jezika u Nacionalne jezične vještine i sl.? 11. Satnica od 45 minuta tjedno potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje. 12. Prijedlog nije potpisan niti je jasno tko ga je izradio. Predmetni kurikulum Informatike izradila je imenovana radna skupina i zna se koji su ljudi na njemu radili i tko su autori. Nejasno je tko je od 28 članova radio na kurikulumu te mogu li troje "informatičara" (od čega dvije učiteljice i jedan savjetnik) napraviti kvalitetniji prijedlog od radne skupine sastavljene od 7 stručnjaka koji su isključivo informatičke struke (učitelji, nastavnici i sl.). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 1. prijedlog kurikuluma Informacijske i digitalne kompetencije sadrži odgojno-obrazovne ishode vezane uz računalno razmišljanje i programiranje. 2. navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje ishoda te u preporukama U kurikulumu se nalazi odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu. U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite. navedeno je: „upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet“ IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju. navedeno je: „potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju“ 3. navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda te u preporukama u cijeloj vertikali od 1. do 8. razreda osnovne škole. Kako bi se dodatno naglasio problem komunikacije i sigurnosti dorađen je ishod OŠ IDK B.4.1. 4. Kurikulum je pisan otvoreno i progresivno te uključuje i nove tehnologije u nastajanju npr. umjetna inteligencija, internet stvari... 5. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. 7. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju Nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) 8. Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja, kao jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima, vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. 9. ,10. i 12. Nije predmet ovog javnog savjetovanja. 11. U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije vrednuje se usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta. Primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi vrednovanja kojima su informacije prikupljene i to su informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija.
220 Kristian Iskra Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Vezano za novi kurikulum predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, krenimo od imena. Zašto mijenjate ime predmeta koji sve to sadrži i obrađuje? Generacije nastavnika – s titulom profesora informatike gube svoj predmet, nešto što je njihovo zvanje i nešto što su do sada predavali. Sve u redu, kompetencije su tu za „novi predmet“ – ali jednostavno počevši od toga – čemu? Vezano za ime- moje pitanje je - da li u predmetu hrvatskog jezika djeca ostvaruju čitalačke i pisane kompetencije? U matematici neke matematičke? Itd. Zašto samo u sadašnjoj informatici se toliko naglašavaju stvari koje se obrađuju u predmetu da je potrebno mijenjati cijeli naziv predmeta. Zašto se ne mijenjaju drugim predmetima? Još bih se nadovezao da učenici u prvom razredu niti znaju što znači digitalno - ali to mogu brzo savladati, ali što su informacije ne razumiju puno stariji razredi, a kompetencije mislim da dobar dio učenika ne zna niti izgovoriti i vjerojatno misli da je neki dio računala (komp…) (nažalost). Prijedlog: ne mijenjajte ime predmeta. Vezano sam kurikulum, što se tiče sadržaja u domenama nemam puno prigovora, osim za domenu C: 1. Počevši od prvog razreda, C.1.1. gdje učenik koristi digitalnu tehnologiju za izradu digitalnih radova – očito nije navedeno kakvih (spominje se miš, tipkovnica… ), ali mi govorimo o 35 sati ( tj 25% od 35 sati) godišnje, svaka dva tjedna – ima li uopće itko od nekoga tko je predlagao kurikulum ideje koliko treba vremena za išta konkretno napraviti s prvašićima, pogotovo ovako nešto, a koji, usput rečeno, tek uče slova. Prijedlog: ostaviti postojeće domene predmeta informatika i satnicu od 70 sati. O nužnosti uvođenja obaveznog predmeta za prve razrede možemo diskutirati, ali kao izborna potrebna je svakako. 2. U drugom razredu domene C.2.1 i C.2.2. – Predstavljanje digitalnih radova izrađenih kombiniranjem različitih oblika i sadržaja te Povezivanje digitalnih tehnologija i utjecaja na okoliš: Radove treba prvo pripremiti, izraditi (kombiniranjem što znači dodatnih ranijih obrada) te tek nakon toga povezati s utjecajima na okoliš. Uz ostale domene i navedeno? U 35 sati ( tj 33% od 35 sati)? Kvalitetno? Prijedlog: ostaviti postojeće domene predmeta informatika i satnicu od 70 sati. 3. U trećem razredu kreće, navodno izbačeno programiranje, ali je tu računalno razmišljanje (???). C.3.1 Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema. Ključna riječ analizira – po bloomovoj taksonomiji to je četvrti (4!!!) nivo kognitivnih područja. Podrazumijeva jako puno obrađenog i usvojenog gradiva ranije da bismo išta mogli analizirati. Kad? U 33% od 35 sati? Rješavanja problema? U trećem razredu? C.3.2. Učenik demonstrira kreiranje i pohranjivanje digitalnih radova na različitim uređajima. Dva tjedna u životu djeteta je subjektivno puno duži period nego nama odraslima, samim time duže treba da se sjeti i podsjeti rada prethodni sat. Što ako nije bilo prisutna većina (ili samo dio) razreda na nekoj prijašnjoj obradi i vježbi. Kada stići C.3.2. ostvariti u 35 ( dodano na onih istih 33% od 35) sati? Prijedlog: ostaviti postojeće domene predmeta informatika i satnicu od 70 sati. 4. U četvrtom razredu već se obrađuje odluka, ulazne i izlazne vrijednosti i tipovi podataka. C.4.1. Učenik stvara program u vizualnom okruženju koristeći odluku, ulazne i izlazne vrijednosti te tipove podataka – za pokrenuti i naučiti koristiti (bilo koju) aplikaciju treba vremena, za naučiti osnove za programiranje (koje to kao više nije) treba još više – ovo je u sadašnjem petom razredu pojedinim učenicima teško razumljivo, a kamo li tek učenicima četverog razreda. Opet, to obraditi, uspješno – u 35 ( tj 33% od 35 sati) sati? C.4.2. Učenik organizira sustav pohrane podataka na računalu ili oblaku – odlično – ali moje pitanje je kada u 35 sati? Koliko treba učeniku četvrtog razreda da se spoji s nekim korisničkim imenom i lozinkom na neki oblak? A tek onda sam rad. A svaka dva tjedna gdje pola njih zaboravi gdje su napisali lozinke (ako su uopće i bili na prethodnom satu)? A ono s izradom 3D modela – i to u 35 sati? Ponavljam, sve u 35 (tj. 33% od 35) sati uz sve ostale domene? Prijedlog: Ostavite postojeću satnicu od 70 sati. 5. Za peti razred je predviđeno da učenik rastavlja problem (C.5.1. Učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema) – podrazumijeva jako dobro poznavanje algoritma te programa u kojem se u četvrtom razredu radilo (programirano, ali opet to ne piše tim riječima) – što znači jedno kvalitetno ponavljanje i tek onda obrada gradiva…. A kad se na to doda sljedeće za peti razred C.5.2. Učenik vrednuje algoritam za rješavanje problema – to već zahtjeva dodatno povećanje obade i same vježbe – kada to napraviti u 50% od 35 sati. No to nije sve – u toj domeni je i C.5.3. Učenik dizajnira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima – spominju se grafički programi – sve to treba prvo kvalitetno demonstrirati, često ulogirati, dobro izvježbati – kada? U tih istih (50% u petom razredu od) 35 sati? Prijedlog: Ostavite 70 sati godišnje 6. Do sada, uvijek svi šestaši – po dolasku u šesti razred programiranje bi u velikom postotku zaboravili i trebalo bi jedno jače ponavljanje da se vratimo na staze petog razreda. A u šestom razredu radi se grananje i uvjetno ponavljanje (C.6.1. Učenik stvara programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnoga ponavljanja) – još se spominje ako je moguće i robota na primjeru pokazati… U koliko sati? 43% (od 35 sati) je na domenu C, ali cijelu domenu – gdje je još C.6.2. Učenik kreira multimedijske sadržaje za ostvarivanje složenijih ideja (za iole zbiljniji rad minimum je 4 sata, 6 realno, 8 idealno), te C.6.3. Učenik procjenjuje tehničke probleme pri upravljanju uređajima i korištenju digitalnih okruženja pronalazeći prikladno rješenje za navedene probleme – što ne zahtjeva toliko sati koliko i prethodna dva – ali ako nam je cilj da učenici zaista i nauče, minimum 3 do 4 sata obrade te onda evaluacija. Da je 70 sati to bi bilo 30 sati i jako bi se lijepo moglo sve obraditi. Ovako u 15 sati, koliko je 43% od 35, kvalitetno to je nemoguće. Prijedlog: ostavite satnicu predmeta na 70 sati 7. Za sedmi razred: C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa. – u biti se radi Excel. Nije gotovo nikakva promjena u odnosu do sad – a do sada – skupa s provjerom znanja za to je bilo 12 sati. U tih 12 sati stigli bismo sve i obraditi i evaluirati. A ako je 23,5 sata predviđeno (67%) za domenu C – onda samo za Excel ode preko polovice predviđenih sati. A gdje je još C.7.2. Učenik implementira algoritam pretraživanja pri rješavanju problema – opet podsjećanje na gradivo prethodnog razreda, opet ponavljanje (a pri tome – u šestom razredu se dosta radilo pa treba i više ponavljanja) pa tek onda obrada pa evaluacija. U koliko sati? A na to dolazi C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku. Kada to obraditi? No, to nije sve – za kraj je tu C.7.4. Učenik istražuje napredne funkcije digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja – odlična tema, ali vremenski također zahtjevna jer kombinira multimediju i obradu s raznim alatima, pogotovo MS Officea. Sve to u niti 24 sata? U 48 bi bilo granično. Prijedlog: ostavite satnicu predmeta na 70 sati 8. U osmom razredu za domenu C predviđeno je 60% od 35 sati što je 21 sat. U tih 21 sat bi se trebalo obraditi algoritam sortiranja, program umjetne inteligencije te izrada vlastite mrežne stranice. Pohvalno! I slažem se s promjenom! Ali kada? C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku – ako ćemo raditi u nekom programskom jeziku, kako je navedeno, onda opet sva ponavljanja i sve od ranijih godina… a najbolje je - ako ćemo raditi u Access – onda i nije neka razlika od dosadašnjeg kurikuluma. No, vrhunac je C.8.2. Učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije – odlično, ali sami ste napisali: Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: -proučiti način rada chatbota od ideje, dizajna razgovora, osobnosti do primjene -dizajnirati razgovor s chatbotom korištenjem grafičkog prikaza -izraditi jednostavan chatbot nekim od dostupnih jednostavnih programa Ja bi dodao, s obzirom da smo već kroz godine koristili neki programski jezik (primjer python) – preko API-a to riješio. Ali, molim vas u koliko sati? Jer na to dolazi C.8.3. Učenik stvara vlastite mrežne stranice ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta – HTML kod, ali uz Wiki… u redu – no u koliko sati? Sve tri od C. 8.1 do 8.3 obraditi i evaluirati u 20 sati? Kvalitetno? Prijedlog: ostavite satnicu predmeta na 70 sati Premda sam na početku rekao da nemam puno prigovora na domene A i B – ipak moram napomenuti da u domeni B "Komunikacija, suradnja i sigurnost" – premalo se obrađuje ukupno gledano sama sigurnost koja je danas sve više ugrožena, ali i to da nigdje nisam vidio Netiquette ili autorska prava što je izuzetno važno i ne mogu vjerovati da je izostavljeno. A na samom kraju – još jedna stvar. Riječ je o učenicima s rješenjem. Bilo da je riječ o individualizaciji ili prilagodbi sa svakim od tih učenika treba dodatno raditi, a iz iskustva znam da im je informatika zanimljiva i uvijek u nekim domenama s lakoćom prate nastavu, ali nažalost u nekima, pogotovo C, to ide puno teže i zahtjeva dodatni napor učenicima, ali i vrijeme učiteljima – a tog vremena u 35 sati nema. Dakle, da rezimiram, molim vas – ne smanjujte satnicu predmeta informatika- generacije učenika ostati će digitalno i u računalnom razmišljanju (i programiranju) osakaćena jer neće se stići kvalitetno (a neki dijelovi kurikuluma vjerojatno uopće) obraditi – što posljedično dovodi do SMANJENJA znanja djece, a trebalo bi ga povećati. Molim vas da dodatne sadržaje, koji se „eventualno ne stignu“ ne gurate u program A2 (jer ipak treba i dodatna i dopunska), dok u program B – nema smisla – tko će od učenika ostajati iza (po novom) 14 sati (preciznije iza 15h jer iza 14h ide vjerojatno neki ručak za one koji ostaju) i u kakvom će oni biti mentalnom stanju za obradu ili vježbu gradiva. Robotika ili slično – super – ali to ne miješajte s svime ovdje napisanim. To da je sadašnja informatika dio nečega u međupredmetnoj temi u eksperimentu može biti super da se utvrdi i uvježba gradivo, jer (vjerujem) se slažete danas (a pogotovo u budućnosti) je sve oko digitalnog „svemira“ oko nas izuzetno važno – ali to ne znači da se „skida“ 50% satnice informatici, naprotiv, ako ikad – danas je najbitnije djecu osposobiti za moderan digitalni svijet – a, kao što sam na prethodnom savjetovanju napisao, na ovaj način si pucamo u nogu – kao društvo u cjelini. I za kraj krajeva – o onima koji sve to provode – učiteljima informatike. Nakon što smo na svojim leđima povukli od ulaska e-dnevnika u škole, svih e-matica, svega mogućega na e – pa do samih e-škola kroz zaduženja koja nisu niti pokrivala što smo sve radili povrh naše nastave – nama se servira ovako nešto. Tijekom eksperimenta ne- ali poslije – pa preko 50% učitelja informatike dobiva otkaz (smanjuje se satnica predmeta za 50%). Oni koji ostaju rade najduže u školi jer osim normalne satnice (spojeni satovi u blok sat) čekaju A2 i B1 ili 2, pri tome dežuraju jer vjerojatno neće imati tko drugi (jer neće svi morati ostati do B dijela), a uz to zbog svojeg znanja koji realno 95% drugih učitelja ili administracija po školama nemaju (od raznih e-ova do održavanja svih mogućih računala, projektora, pametnih ploča, TABLETA, interneta….) i to će raditi….???.....molim vas – recite tko mislite da će ostati raditi u takvoj školi iz naše struke? Tko? Stoga, po posljednji put u ime djece i u ime učitelja, u ime svih roditelja s kojima sam komunicirao, ne skidajte satove informatici, ne mijenjajte joj ime i ne režite jednu od glavnih grana na kojoj sjedi obrazovanje u RH i njena budućnost– nužno potrebno znanje djeci i same učitelje informatike. Optimist sam po prirodi i nadam se da će ovaj komentar ipak uspjeti promijeniti nečije mišljenje i potaknuti promjenu donesenih odredbi novog kurikuluma, broja sati i samog predmeta (bivše) informatike. Ako se pak ne promijeni, parafrazirajući izjavu „tko je zadnji nek' ugasi svjetlo“ – tko bude zadnji neka isključi računala (a apropos - slajdanje prstom po zaslonu – inače nije kompetencija i na mobitelu ili tabletu ne možete ozbiljno raditi nikakvu obradu) – jer bez dodatne promjene plana kurikuluma (satnice) i eksperimenta – računala neće biti niti potrebna niti će tko raditi na njima. lijepi i optimistični pozdrav, Kristian Iskra prof. ment. informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. U kurikulumu se nalazi odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu. U preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite. navedeno je: „upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet“ IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju. navedeno je: „potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju“.
221 Alenka Njegovac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Predlažem da budu 4 domene, prve dvije su u redu A. Informacijska i medijska pismenost, B. Komunikacija suradnja i sigurnost, dok treću domenu treba razdvojiti na C. Digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju te posebno 4. domenu pod D. Računalno razmišljanje i programiranje. Za ovako opsežne ishode, kako su navedeni u kurikulumu nikako nije dovoljan 1 sat tjedno, odnosno sva dva tjedna po dva sata ( to bi bilo dovoljno ako bi predmet sadržavao samo A. i B. domenu), treba svakako povećati satnicu u svim razredima na 2 sata tjedno, ako želimo da i dalje naši učenici imaju kompetencije iz informatike na sadašnjem nivou, a ako želimo povećati digitalne kompetencije učenika kako je navedeno u strateškom cilju razvoja Republike Hrvatske onda satnica treba biti i veća od 2 sata tjedno, moj prijedlog da se to postigne kroz izborne predmete iz područja informatike čija bi satnica bila 2 sata tjedno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Domena Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina, koje su međusobno povezane te nije potrebno izdvajanje jedne od njih (računalno razmišljanje) u zasebnu domenu. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
222 PETRA KOCMAN Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, naziv predmeta IDK suviše je zbunjujuć i kompliciran. U vrijeme ubrzanog rasta UI, napretka tehnologije smanjuje se satnica informatike umjesto da je se povećava. U današnje vrijeme smanjivanje satnice u području informatike je neprihvatljivo. Tehnologija napreduje, djecu treba naučiti nositi se s razvojem tehnologije, PRAVILNOM uporabom IKT-a, primjerenom ponašanju na internetu te sigurnom digitalnom okružju. 1 sat informatike je neprihvatljiv i neprimjeren. U 1.razredu učenici trebaju više od 30 minuta da uključe računala/tablete i pripreme se za rad na računalu/tabletu što ide u prilog nelogičnom smanjivanju satnice. IDK obavezno mora biti 70 sati godišnje u svakom razredu, a svakako bi trebalo razmisliti i o povećanju satnice u višim razredima! Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
223 Krešimir Tuk Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, uz nadu da će te i nas, s našim komentarima poštovati (da ne bude 99% odgovora na komentare "primljeno na znanje")... Puno toga stoji u prijedlogu teksta, sve je to divno i krasno, ali i neizvedivo u samo 35 sati godišnje. Ostali kolege su već naveli razloge, pa se neću ponavljati. S obzirom da projekt počinje na jesen u 50 škola, molim Vas da te škole javno i žurno objave tjedna zaduženja za sljedeću školsku godinu (zbog GDPRa bez navođenja imena i prezimena), kako bi svi vidjeli gubi li netko sate ili ne. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
224 Milan Omrčen Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predlažem da se predmet i dalje zove Informatika. Naziv "Informatika" je kraći i jednostavniji od naziva "Informacijske i digitalne kompetencije" koji može zvučati prekomplicirano ili čak zbunjujuće pogotovo za učenike nižih razreda. Korištenje jednostavnog i opće prihvaćenog naziva olakšava komunikaciju između učitelja, učenika i roditelja. Predlažem da se nastava izvodi najmanje 70 sati godišnje. Informatika je ključna disciplina u današnjem vremenu, a još važnija će biti u budućnosti za koju obrazujemo za našu djecu. U digitalnom dobu, informatičke vještine su ključne za uspjeh u svim područjima života. Predloženi fond sati za nastavu informatike nije dovoljan da bi se djeca adekvatno pripremila za svijet u kojem će oni živjeti i raditi. Predlažem da se nastava izvodi u grupama s najviše 15 učenika. Manje grupe omogućuju bolju interakciju između učenika i nastavnika. Individualna pažnja i prilagođeno poučavanje omogućuju bolje razumijevanje gradiva i podržavaju osobni napredak svakog učenika. U trenutnoj situaciji, gdje grupe mogu imati i po 30 učenika, učitelj se ne može dovoljno posvetiti pojedincima koji me je to potrebo, što dovodi do frustracija i nezadovoljstva kod učenika i učitelja. Predlažem da su jedan ili više učitelja može zadužiti sa do 4 sata neposrednog rada za održavanje svake pojedine informatičke učionice. Održavanje računalne učionice mukotrpan je i zahtjevan posao za koji je potrebno odvojiti puno vremena za što se je potrebno često i dodatno educirati. Konstantne promjene i napredak strojne i programske opreme zahtijevaju potrebu za svakodnevnim održavanjem računala. Učitelji rješavaju tehničke probleme na računalima, uključujući hardverske i softverske kvarove, rade instalaciju i nadogradnju sustava te dijagnostiku i rješavanje problema. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). Zaduženja nastavnika nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
225 Nenad Sušec Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani! Čitajući svrhu i opis novoimenovanog nastavnog predmeta IDK dobio sam dojam da ćete povećati satnicu zbog brojnih navedenih činjenica (brz razvoj računala i digitalnih tehnologija koje mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo, dostupnost brojnih e-usluga, ulaganja u AI, cyber sigurnost…) pa mi nije jasno kako to da sami sebe demantirate predloženom umanjenom satnicom? Mislite da će učenici s jednim satom tjedno (ili blok sat svaki drugi tjedan) steći informacijske i digitalne kompetencije za život i tržište rada budućnosti?! Broj ciljeva je povećan u odnosu na trenutno aktivan kurikulum Informatike, a satnica će biti prepolovljena! Stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija u digitalnom dobu postaje odgojno-obrazovni prioritet. Ne oduzimajte učenicima pravo na učenje. Iz svega navedenog, predlažem povećanje satnice predmeta IDK na 2 sata tjedno (70 sati godišnje) u svim razredima osnovne škole. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
226 Jelka Šegan Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, navodi se da je bitno steći kompetencije za tržište rada, a satnica se smanjuje. Ukoliko će se održavati blok sat svaka dva tjedna, učenici će svaki put iznova trebati ponavljati što su radili do tada. Trideset godina u školi je predmet Informatika (što kao obvezni ili neobvezni predmet), naziv je kratak, pamtljiv i svi znaju što je iza njega. Ako se naziv predmeta mijenja, čemu toliko dugačak? I sam naziv djeluje kao neki tečaj, a ne predmet. Današnja djeca su informatički nepismena i nije dovoljno 35 sati da bi ih se dovoljno kvalitetno poučilo digitalnoj pismenosti (digitalnim kompetencijama). Do sada smo na nastavi informatike obilježavali i razne datume vezane uz edukaciju učenika o odgovornom korištenju računala i mreže te ih uvodili u računalno razmišljanje i programiranje (npr. Mjesec kibernetičke sigurnosti (listopad), Dabar (studeni), Houf of Code (prosinac), Dan sigurnijeg interneta (veljača), Dan medijske pismenosti (svibanj)). Za sve te datume potrebno je sat-dva kako bi se kvalitetno pripremili i odradili. Za Dabra treba jedan školski sat samo da ih se sve prijavi u sustav (jer učenici ne pamte svoje korisničke podatke, a učitelji ne smiju imati negdje zapisane te podatke pa dok svi uz pomoć učitelja uspiju ući u sustav). Učenici vole sve te aktivnosti jer nose i neke nagrade ili diplome. Ukoliko se satnica smanji, vjerujem da će se i to obilježavanje smanjiti ili ukinuti jer za njih više neće biti vremena ni mjesta u planiranju godišnjeg izvedbenog kurikuluma (plana i programa) što je šteta za učenike, a trebamo gledati na njihovu dobrobit. Da ne spominjemo natjecanje iz informatike i koja šteta će se tu nanijeti učenicima. Prijedlog: da se predmet i dalje zove Informatika, prilagode ishodi i vrati na 70 sati godišnje jer učenicima za usvajanje zadanih ishoda nije dovoljno manje sati, pogotovo blok sat svaki drugi tjedan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
227 Miljenko Ilić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, zašto mijenjati naziv Informatika kada svi već znamo što on znači i s čime nas povezuje u svakodnevnom životu. I sami znamo što su kompetencije. Kako će djeca u prvom razredu izgovarati naziv predmeta i kako im objasniti njegovo značenje? Smatram da je naziv Informatika sasvim u redu i trebao bi takav i ostati. Stjecanje digitalnih znanja danas vrlo je važno za učenike, pitam se kako će se to postići sa smanjivanjem sadržaja. Informatika je jedna od najbrže rastućih i gospodarsko najvažnijih struka. Ministar naglašava kako se satnica povećala za 100%. Primjer iz naše škole. 97% učenika sluša predmet informatiku 70 sati godišnje u svakom razredu, a sada će to biti 35 sati godišnje za sve učenike. Smatram da je ovdje sve vidljivo i svima jasno. Prije 20-ak godina kada nije bilo toliko digitalnih uređaja imali smo dva sata u višim razredima. IDK nisu samo teorija, nego je puno više bazirano na praktičnim i projektnim zadacima. Sa jednim satom tjedno to je nemoguće realizirati, kada znamo da je samo određeno vrijeme potrebno za uključivanje i pripremu računala/uređaja. Znamo i sami da ne raspolažemo sa top računalima koja će taj proces odraditi u nekoliko sekundi, nego je ponekad i potrebno nekoliko minuta da bi se taj proces realizirao. Misao ministarstva je bila smanjiti vrijeme za ekranima kod djece, ali sa ovime se to sigurno neće postići. Puno više vremena provode za ekranima kod kuće nego u samoj školi. Produžujemo im vrijeme u školi, a smanjujemo obrazovanje koje će im trebati u budućnosti. Iz vlastitog iskustva kao učitelj uviđam kako nemaju znanja za osnovnu izradu kvalitetnih digitalnih materijala. Istina korištenje Youtube-a im ide odlično, ali dali je to danas dovoljno? Postojeći kurikulumi nastali su prije pet godina, ne sjećam se kada je u povijesti školstva tako brzo došlo do drastičnih promjena kao sada. Smatram da se nastava IDK-a treba izvoditi najmanje dva sata tjedno u svim razredima, kako bismo buduće generacije pripremili za daljnje školovanje i tržište rada. Miljenko Ilić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
228 Patricia Tikvenjak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, s obzirom da i sami ističete iznimnu važnost digitalnih kompetencija u životu općenito kao i na tržištu rada, kako je moguće da se satnica s 70 sati smanji na 35? Smatram da je ostajanje na trenutnoj satnici, ako ne i njezino povećanje nužno. Smanjenje satnice negativno će utjecati na digitalnu pismenost djece, kao u konačnici i na obrazovni sustav u cjelini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
229 BLAŽENKA DIVJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Pojedini odgojno-obrazovni ishodi su nestručno formulirani, sadržaji su nepotrebno razrađeni do razine specificiranja tehnologije (npr. nabrajanje tražilica, Microsoft alati), a razine usvojenosti su taman za učenje napamet (npr. opisuje, objašnjava, imenuje). Lak i takav kurikulum je neprovediv ako se provodi 1 sat tjedno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
230 BLAŽENKA DIVJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma U odnosu na važeći kurikulum Informatike, neopravdano je izbačeno rješavanje problema i programiranje, iako za to nema temelja niti u strateškim dokumentima EU-a niti u praktičnim zahtjevima koje pred učenike stavnja život i rad u digitalnom društvu. Ovdje je očito ideja da ovaj novi predmet ostane narazini priče i štrebanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U Nacrtu kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u domeni C. Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju nalaze se odgojno-obrazovni ishodi za usvajanje računalnog razmišljanja i programiranja.
231 BLAŽENKA DIVJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole U vrijeme rapidnog rasta umjetne inteligencije i ogromne potražnje za informatičkim znanjima i vještinama, ovim se prijedlogom drastično smanjuje satnicu i opseg relevantnih ishoda učenja Informatike u školama. Naziv školskog predmeta je potpuno neutemeljen u teoriji, nepraktičan u primjeni, a neprepoznatljiv za učenike i roditelje. Slično neprilično bi bilo da se umjesto naziva predmeta Matematika, uvedu Numeričke i geometrijske kompetencije. Pitanje je koja je svrha takve izmjene, osim one očite, da se izbaci Informatika i uvede nešto neprepoznatljivo i smušeno. Broj sati informatike se prepolovljuje kada cijela Europa uvodi više informatičkog obrazovanja, a Europska komisija za tu namjenu osigurava velika sredstva. Pročitajte što se o tome piše u službenim dokumentima EU-a: https://eurydice.eacea.ec.europa.eu/publications/informatics-education-school-europe što kažu sveučilišni profesori https://www.24sata.hr/news/pobuna-profesora-skandalozna-odluka-nema-argumenta-da-se-smanjuje-satnica-informatike-899471 Je li ideja da se umjesto programiranja i vještina nužnih za razvoj gospodarstva i demokratskog društva izabere štrikanje? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
232 Barbara Turk Čop Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, naziv „Informacijske i digitalne kompetencije“ nije dobar za predmet u osnovnoj školi. Ne razumijem čemu mijenjati naziv „Informatika“? Radim već skoro 20 godina kao učiteljica informatike i ne znam čemu mijenjanje naziva? Informacijske i digitalne kompetencije je pojam koji bi značio provjeravanje nečijih kompetencija za npr. prijavu za posao, a ne naziv predmeta u osnovnoj školi – djeca to ne mogu niti izgovoriti, a kamoli razumjeti što je to! Satnica od 45 minuta tjedno potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta - možda. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
233 MATEJ KRUHOBEREC Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Za nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije 35 sati nastave godišnje u svim razredima nije dovoljno. Hrvatska je trenutno najbolja u EU po digitalnim vještinama mladih ljudi (izvor: https://www.croatiaweek.com/croatia-no-1-for-digital-skills-among-youth-in-eu/) . Te digitalne vještine dolaze od velikog broja sati informatike koju djeca trenutno pohađaju. Ako želimo ostati u vrhu i napredovati dalje što se digitalnih vještina stanovništva dotiče moramo nastaviti imati minimalno 70 sati nastave u svim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
234 ŽELJKA KOVAČIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, da ne duljim pošto ima već dosta komentara u kojima je sve lijepo obrazloženo. Predajem informatiku i mogu samo reći da predložena smanjena satnica nije primjerena vremenu u kojem živimo. Minimalna satnica bi trebala biti 70 sati s tim da bi u višim razredima trebala biti i veća ako pogledamo kojom brzinom tehnologija napreduje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
235 Fakultet organizacije i informatike Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole 1. U prijedlogu novog kurikuluma teme koje su suština informatike su minimizirane i marginalizirane. Npr. programiranje, računalna logika (razmišljanje) i sl. To su važne teme koje se trebaju obrađivati od 1. do 8. razreda uz prilagođenu razinu složenosti. Žalosno je da nema ni jedne riječi o natjecanjima iz programiranja! 2. Novi prijedlog ne uvodi inovacije, već bez jasne argumentacije, analize i sustavnog pristupa prekraja postojeći kurikulum te ga mjestimično miješa s međupredmetnom temom. Umjesto inoviranja s područjima umjetne inteligencije, strojnog učenja i sl. ovaj prijedlog dodatno izbacuje, zanemaruje i minimmizira teme važne za život u 21. st. koje su primarno u domeni informatike poput Netiquetta, digitalne sigurnosti, autorskih prava i sl. 3. Iako se jedna od domena u novom prijedlogu naziva upravo "Komunikacija, suradnja i sigurnost" ona u pripadajućim ishodima suštinski ne pokriva pravila komunikacije i sigurnost. Konkretan primjer, sigurnost se kao pojam ne nalazi u niti jednom ishodu učenja. 4. Kurikulumski pristup ima ozbiljnu promjenu u paradigmi. Od mješovitog kurikuluma okreće se zatvorenom kurikulumu. 5. Prethodni komentar (zatvorenost kurikuluma) ostvaruje se na birokratski način. Sad se propisuju i ishodi učenja i nastavni sadržaji, ali navedeno se propisuje odvojeno (po birokratskim kućicama), a ne povezano. Ako se propisuju oba elementa poželjno bi bilo povezati ih i dati smjernice za njihovo ostvarivanje (trenutno je sve navedeno razdvojeno u zasebne kućice - čisto činovnički pristup). 6. Iz četiri domene predmetnog kurikuluma Informatika stvorene su tri "nove", koje su zapravo prepakiranje izvornih, ali na loš i nepromišljen način. 7. Kurikulum u ishodima učenja ima djelomična preklapanja s međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Nejasno je zašto je dio ishoda u suštini identičan, niti je priložena usporedna analiza predmetnog kurikuluma Informatika, MPT uporaba IKT-a i novog kurikuluma kako bi se vidjelo kako se navedeno uklapa u koncept. 8. U potpunosti je zapostavljen nastavak nadogradnje znanja i vještina u srednjoj školi. Ovaj kurikulum obuhvaća osnovnu školu i ponaša se kao da predmetnim kurikulumom Informatike nije definirano gdje bi se trebalo početi (nastaviti) u srednjoj školi. Ovaj prijedlog nažalost ne vodi računa o povezanosti OŠ i SŠ. 9. Promjena naziva predmeta je neargumentirana. U uvodnom dijelu opisuje se kad je informatika uvedena te se stvara prizvuk negativnog i zastarjelog. 10. Novi naziv učenicima (podsjećamo - ovo je kurikulum od 1. razreda osnovne škole) je potpuno neprepoznatljiv. Učenici u prvom razredu niti znaju što znači digitalno, niti razumiju što su informacije, niti što su kompetencije, a još manje odnos navedena tri pojma. Hoće li se mijenjati i naziv drugih nastavnih predmeta, npr. Hrvatskog jezika u Nacionalne jezične vještine i sl.? 11. Satnica od 45 minuta tjedno potpuno je neprimjerena i neprilagođena prirodi predmeta. Informatika ima niz specifičnih radnji u uvodnom i završnom dijelu nastave poput pripreme i pospremanja opreme, pokretanja programa i pohranjivanja rada, što sve zahtjeva vremensku komponentu, posebice kad se uvaži realnost da učenici često u školama ne rade na najnovijim i najbržim računalima. Efektivno vrijeme učenja svest će se na 30ak minuta. Ako se na to dodaju motivacija, odgojnost i sl. upitno je koliko ostaje prostora za informatičke sadržaje. 12. Prijedlog nije potpisan niti je jasno tko ga je izradio. Predmetni kurikulum Informatike izradila je imenovana radna skupina i zna se koji su ljudi na njemu radili i tko su autori. Nejasno je tko je od 28 članova radio na kurikulumu te mogu li troje "informatičara" (od čega dvije učiteljice i jedan savjetnik) napraviti kvalitetniji prijedlog od radne skupine sastavljene od 7 stručnjaka koji su isključivo informatičke struke (učitelji, nastavnici i sl.). 13. Kome smeta naziv predmeta „Informatika“? Danas ona pokriva „Informacijske i digitalne kompetencije“. U mnogim drugim područjima također dolazi do značajnih promjena uslijed razvoja znanosti i tehnologija no zbog toga ne dolazi do promjena naziva predmeta koji tradicionalno pokriva pojedino područje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. 1. Prijedlog kurikuluma Informacijske i digitalne kompetencije sadrži odgojno-obrazovne ishode vezane uz računalno razmišljanje i programiranje. 2. Navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje ishoda te u preporukama 3. Navedene teme nalaze se u više odgojno-obrazovnih ishoda, razrada ishoda, sadržajima za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda te u preporukama u cijeloj vertikali od 1. do 8. razreda osnovne škole. Kako bi se dodatno naglasio problem komunikacije i sigurnosti, dorađen je ishod OŠ IDK B.4.1. 4. Kurikulum je pisan otvoreno i progresivno te uključuje i nove tehnologije u nastajanju npr. umjetna inteligencija, internet stvari... 5. Predmetni kurikulum pisan je u skladu s Koordiniranim metodološkim priručnikom prema kojem su napisani kurikularni dokumenti za cijeli sustav odgoja i obrazovanja u RH. 7. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju Nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) 8. Kurikulum nastavnog predmeta Informatika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 22/2018) provodi se prema Odluci o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe (Narodne novine 66/2019). Iz analize kurikuluma nastavnoga predmeta informatika za prvu godinu učenja, kao jedino obaveznu u svim gimnazijskim programima, vidljivo je da postoji vertikalna prohodnost. 9. ,10. i 12. Nije predmet ovog javnog savjetovanja. 11. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. 13. Naziv predmeta nije predmet ovog javnog savjetovanja.
236 Sanja Leskovar Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, u današnje vrijeme smanjivati satnicu predmeta Informatika???? Mislim da je iz prijašnjih komentara već sve jako dobro obrazloženo. Satnica Informatike ili predmeta Informacijske i digitalne kompetencije mora biti minimalno 70 sati godišnje kao obvezan predmet u svim razredima osnovne škole! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
237 MARINA SUŠEC Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani! Kao učiteljica RN smatram da su učenicima nižih razreda potrebna 2 sata tjedno IDK iz razloga jer učenici počinju koristiti računala u svrhu učenja, a ne igranja kao kod kuće. Istina, od malena su okruženi raznim digitalnim uređajima te znaju otvoriti YouTube i sl. stranice, ali osnovne programe kao što su Word, PowerPoint, Excel, Paint i sl. ne znaju koristiti. Veoma teško im je uopće pronaći taj program, a kamoli ga koristiti. Zbog sporosti, pogotovo 1. i 2. razreda, nemoguće je išta napraviti u 45 minuta tjedno. Za više razrede smatram da bi trebala biti čak 3 sata tjedno jer se učenici trebaju pripremiti za SŠ, a i buduće tržište rada. U današnje doba bitno je dobro poznavanje rada u raznim programskim jezicima za programiranje - CNC strojevi koji se sve više koriste te učenik treba puno praktičnog dijela koji trenutno izostaje! A ukoliko bi bila 3 sata tjedno učitelj bi mogao koristiti i više programski jezik za programiranje, a ne samo jedan! Znači, niži razredi 2 sata tjedno (70 sati godišnje), a viši 3 sata tjedno (105 sati godišnje)! Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
238 Draženka Kućar Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, stjecanje digitalnih kompetencija jedan je od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržište rada budućnosti. Kako mu može biti smanjena satnica s dva sata tjedno na jedan sat? Time se predmet IDK svrstava među predmete s najmanjom satnicom (jedan sat tjedno). Satnica predmeta Informatika bila je 70 sati godišnje, a predmeta Informacijske i digitalne kompetencije je 35 sati. To je nedopustivo, i sa stanovišta dobrobiti učenika, što je najvažnije, i sa stanovišta zaposlenih učitelja Informatike u školama - pa ljudi će masovno dobiti otkaze! A svi znamo i da cijeli školski sustav ovisi o informatičarima i njihovom predanom administratorskom radu, koji se nemali broj puta odvija i vikendima! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
239 Zvonka Družinec Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učiteljica sam engleskog u OŠ i majka dvoje djece. Informatika je jedan od temeljnih predmeta u osnovnoj školi, poput matematike, hvatskog, stranog jezika. Stečena znanja i vještine se izravno primjenjuju u svim ostalim predmetima. Informatika je jedna od najbrže rastućih i gospodarsko najvažnijih struka. Učenici na Informatici ne uče samo programirati, nego uče i kako koristiti računala, Internet i ostalu digitalnu tehnlologiju. To je izuzetno bitno za školovanje i preduvjet je za bilokoje zaposlenje. Usprskos tome, vi smanjujete satnicu Informatike. Satnica informatike u školama ne samo da se ne bi smjela smanjivati, već bi se trebala povećavati u skladu s brzim razvojem informacijske tehnologije, umjetne inteligencije i pametnih industrija! Smanjujete budućnost naše djece za 50%. Informatika bi trebala biti obvezan predmet u svim razredima osnovne škole i to minimalno 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
240 PETRA BABIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Činjenica je da se ovim kurikulom smanjuje broj sati informatike i stavlja ju se u položaj manje bitnoga predmeta što je apsurdno jer je informatika danas mladim generacijama potrebnija nego ikada! Radim u nižim razredima osnovne škole i nema niti jednog učenika u školi koji ne ide na informatiku, a isto je bilo i kada je informatika u mlađim razredima bila izvannastavna aktivnost. Dakle kompletni razredi s radošću idu na informatiku hvaleći se da im je to najdraži predmet čiju ćete im satnicu prepoloviti. Razdvajanjem na izborne, obavezne, izvannastavne sate ne samo da se gubi na kvaliteti nastave već se stvaraju i brojni problemi oko same organizacije nastave gdje će opet ispaštati naši učenici. Jednostavno je nedopustivo smanjiti boj nastavnih sati sa 70 na 35. Također ne razumijem čemu mijenjati naziv predmeta koji je sve ove godine nosio naziv Informatika što on i jest uzevši u obzir ishode koje ste propisali. Obzirom na odazive učenika na izbornu nastavu mogu reći da već i djeca razumiju koliko im je to korisno, ali i zanimljivo i aktualno. Predmet je to u kojemu postižu vještine i obrasce ponašanja koje već isti taj dan primjenjuju u svakodnevnom životu. Danas nema predmeta u školi koji je toliko praktično primjenjiv u korelaciji sa životnim navikama modernoga čovjeka. Zar je moguće da Vi to ne vidite? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
241 DAMJAN ZAGOREC Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram da nikako satnica informatike u 21. stoljeću ne bi trebala biti manje od 2 sata tjedno. Ne samo zbog toga jer se na jednom satu tjedno ne stigne odraditi nikakva konstruktivna vježba na računalu nego što dva sata svaki drugi tjedan prekidaju kontinuitet u radu pogotovo djeci koja kod kuće nemaju računala. Od prvog razreda je potrebno razvijati logičko razmišljanje kroz igru i vizualno programiranje. Djeca su itekako u stanju osmisliti kreativna logička rješenja u toj dobi iako neka gospoda iz Ministarstvu znanosti i obrazovanja tvrde da to nije tako. U narednim godinama nadograđuju znanje zahtjevnijim i kompleksnijim zadatcima što dodatno poboljšava njihove kognitivne sposobnosti. Osim toga svima je jasno koliko rano se djeca počinju koristiti društvenim mrežama, a nisu pravilno educirana ili nisu uopće, za uvjete korištenja (od raznih objava tekstova i fotografija, cyberbullinga…), a kroz međupredmetne teme ili samo jedan sat Informacijskih i digitalnih kompetencija ne može se kvalitetno uči u srž problema s obzirom na količinu nastavnog sadržaja. Dakle i dalje se ignoriraju temeljni zahtjevi društva u kojem živimo samo da bi se nešto napisalo da se odradilo. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
242 MARKO BERBEROVIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje 35 sati godišnje nije dovoljno za kvalitetnu izvedbu predmeta kao što je ovaj, a to možemo pokazati jednostavnom matematikom. Od ukupno 35 sati godišnje, oduzmite uvodni sat i sat zaključivanja ocjena. Tada spadnemo na 33 sata. Ukoliko predmet podijelimo na 3-5 cjelina, što nam raznolikost ovog predmeta omogućuje, tada ćemo provesti minimalno 3-5 provjere znanja, što znači 3-5 sati manje za podučavanje. Sada smo već na 28 sati. 28 sati nastave iz jednog predmeta koji učenike treba pripremiti za 21. stoljeće, programiranje, umjetnu inteligenciju itd. nije dovoljno. Predlažem da se navedeni predmet izvodi u 70 nastavnih sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
243 Snježana Puljek Bašić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, slažem se kako bi nastava Informatike trebala biti obavezan predmet u svim razredima osnovne škole. Jer i ovaj trenutni model izborni, pa obavezan , pa opet izborni nije logičan. Informatika je postala jedan od glavnih aspekata suvremenog života, a u budućnosti će postati još važnija. Računala, mobilni uređaji i internet se koriste gotovo u svakom aspektu društva i poslovanja. Stoga, učenici moraju imati dobar temelj znanja o informacijskim tehnologijama. Smanjenje fonda sati informatike može značiti smanjenje i kvalitete obrazovanja u tom području. Informatički sektor je jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu, te smanjenjem fonda sati može značiti da se Hrvatska neće moći natjecati s drugim zemljama u razvoju novih tehnoloških rješenja. Kurikulum i ishodi koji se navode nije moguće ostvariti u satnici od 35 sati. U konačnici, sve je veći naglasak na digitalizaciji industrije, pa se digitalne vještine smatraju itekako važne , i u vrijeme kada umjetna inteligencija uzima sve više i više prostora nikako nije dobro smanjiti satnicu informatike. Smatram da se nastava informatike mora održavati 2 sata tjedno ( 70 godišnje ) u svim razredima Osnovne škole, i to najbolje kao obavezan predmet. Snježana Puljek Bašić, učiteljica informatike u OŠ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
244 Maja Rendić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, slažem se s time da Informatika (pod tim nazivom) bude u svim razredima obavezan predmet. Trenutna situacija (izborni u 1.-4., obavezan u 5. i 6. pa ponovo izborni predmet u 7. i 8.) nije logična. Što se tiče novog kurikuluma, ishoda i broja nastavnih sati u potpunosti se slažem sa svime što je u svom komentaru napisala kolegica Ana Benazić Jurčić kojim je ukazala na brojne nelogičnosti predloženog kurikuluma kao i na njegovu neizvedivost s obzirom na predviđeni broj sati predmeta IDK. Nemam ništa za dodati na njezin komentar osim da potpisujem sve navedeno. Ne razumijem kako je smanjivanje fonda sati Informatike (odnosno IDK-a) u skladu sa strategijama osnaživanja djece i mladih u STEM i digitalnim područjima kao i sa usklađivanjem osnovnoškolskog obrazovanja sa tržištem rada. Osim toga, do sada su hrvatski učenici postizali odlične rezultate na međunarodnim natjecanjima iz informatike (naročito programiranja) i srodnih područja (robotika) a upravo su u osnovnim školama po prvi puta došli u doticaj s tim sadržajima i usvojili osnovna znanja iz navedenih područja. Ako išta, bilo bi poželjno povećati fond sati ili smanjiti grupe (podijeliti veće razrede u dvije grupe) kako bi se sadržaji poput programiranja, razvoja softvera, izrade digitalnih radova, grafičkog dizajna i slični mogli kvalitetnije i opširnije obraditi. Što se tiče ostalih zaduženja učitelja informatike oni i sada rade poslove za koje nisu kvalificirani (podrška IKT, gdje nije jasno definirano što sve tu spada) i čiji se obim svake godine sve više i više povećava zbog povećanja školske opreme. Mislim da bi Ministarstvo trebalo financirati održavanje opreme (sve opreme, ne samo prijenosnih računala dobivenih u sklopu projekta e-skole) te da bi to trebali raditi kvalificirani ljudi a ne učitelji informatike. Nevezano za IDK, ovim putem želim iskazati podršku učiteljicama razredne nastave. Nije mi jasno zašto nije preuzet model riječkih škola koje cjelodnevnu nastavu vrlo uspješno provode već preko 40. godina sa dvije učiteljice po razredu. Općenito se ne slažem da cjelodnevna nastava bude obavezna mada bi bilo odlično kada bi svaka škola nudila tu mogućnost za razrednu nastavu ali sa dvije učiteljice po razredu. Lijepi pozdrav Maja Rendić, učiteljica informatike u OŠ Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
245 Andrijana Osredečki Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Nacionalni okvirni kurikul definira digitalnu kompetenciju kao jednu od 8 temeljnih kompetencija koju svaki učenik treba steći kad napušta osnovnu školu, ali se bojim da će ovim prijedlogom postati neostvarivo. Satnicom od 35 sati godišnje nećemo realizirati ni osnove, a kamoli dati učenicima digitalne kompetencije potrebne za svakodnevni život. Većina učenika je izabrala nastavu Informatike od 1. razreda zbog uočavanja potrebe inf. znanja i vještina za normalno funkcioniranje u životnim situacijama. Tužno je slušati kad se pozivamo na podatak kako u većini zapadnih zemalja ne postoji nastava Informatike kao kod nas, ali u isto se vrijeme hvalimo žetvom medalja naših učenika na natjecanjima Informatike??!! Pa možda upravo zbog toga? Možda smo mi bolji primjer? Možda netko naše obrazovanje navodi kao uspješniji primjer? Iz medija iskaču izjave kako u MZO osluškuju i uvažavaju konstruktivne kritike i prijedloge javnog savjetovanja, ali je interesnatno kako se na nabrojnije komentare i kritike jedino nije reagiralo?! Osluškujući struku i proučavanjem Kurikula IKD, smatram kako je nužno vratiti satnicu na dva sata tjedno, odnosno 70 sati godišnje. Vjerujem kako je cilj obrazovnih institucija i države uopće osposobljavanje stanovništva za tržište rada , napredak u svakom smislu i u malim promjenama koje sada imamo priliku ostvariti - treba nam volja , kritičnost, poštivanje mišljenja struke i izdizanje iznad podobnih, iznad inata i dokazivanja... Kvalitetnijom i svrsishodnijom raspodjelom vremena u CDŠ to je ostvarivo bez dodatnog produljivanja boravka učenika u školi. Zaključno - smatram kako je nužno nastavu Informatike ili IKD-a održavati 2 sata tjedno ( 70 godišnje ) u svim razredima Osnovne škole i to najbolje kao obvezni predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
246 Božica Ruk Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, nastavni predmet Informatika uveden je u školskoj godini 2020/2021 u sve razrede, dok je u predmetnoj nastavi prisutan više od 20 godina. Ni nepune tri godine od početka provedbe satnica Informatika se pokušava smanjiti na 1 sat tjedno. Ovim postupkom se ne pospješuje puna provedba ranije započetih reformskih procesa. Kurikulum i ishodi koji se navode nije moguće ostvariti u planiranoj satnici od 35 sati. U današnjem svijetu bez potrebnih digitalnih kompetencija nije mogući tehnološki napredak. Ovaka način odnosa prema našim učenicima donosi korak natrag u obrazovanju. Satnicu informatike potrebno je vratiti na 70 sati . Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
247 Andrea Dimač Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram da ovaj kurikulum i navedene ishode nije moguće ostvariti u planiranoj satnici od 35 sati godišnje. Ne postoji opravdan i realan razlog za smanjenje. Vidljiv je velik pomak u usporedbi s učenicima koji su krenuli s učenjem informatike od 5. razreda, gdje je bilo potrebno sadržaje nadopunjavati jer nisu imali osnovna predznanja te je to bilo potrebno uklopiti uz nastavne sadržaje tijekom 2 sata tjedno. Napokon je bila uvedena vrlo korisna promjena, odnosno uvela se informatika u razrednu nastavu. Zašto sad nečemu što je dobro, gdje učenici postižu znanja, uspjehe na natjecanjima, stvaraju vlastite programe, digitalne radove, itd. umanjiti satnicu?! Na taj se način i učenike demotivira jer će se radom informatike 1 sat tjedno prisiljavati da izvrše potrebne zadatke za ostvarenje ishoda kurikuluma, a neće imati vremena za samostalne i zanimljive projektne zadatke ili će nastati nezadovoljstvo zbog nedovršenih projektnih zadataka. Sada, kada su konačno učenici u nižim razredima stekli osnovnu informatičku pismenost, može se lakše i na većoj razini usvojenosti znanja raditi s učenicima viših razreda. Ali ukida im se 1 sat tjedno sat informatike. To je premalo sati godišnje da bi učenici postali samostalniji u radu. U višim razredima se to od njih očekuje, kao i rješavanje složenijih zadataka. Takvi zadatci se ne mogu odraditi u jednom školskom satu tjedno. Ako se to može napraviti, želim da mi se za svaku cjelinu novog predmeta održe ogledni satovi Vašeg stručnjaka koji smatra da se to može. Podržavam promjene, ali ne nauštrb digitalnih znanja i vještina te računalnog razmišljanja i programiranja. Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, prioriteti provedbe na području obrazovne politike su: "jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u odgojno-obrazovnim ustanovama i digitalne pismenosti učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika", "razvijanje analitičkog rasuđivanja te kritičkog i kreativnog mišljenja, kao i algoritamskog i konceptualnog razmišljanja". Gdje će se to razvijati ako u OŠ smanjujete satnicu informatike? Također, prema Akcijskom planu za digitalnog obrazovanje EU (2021. - 2027.) računalno obrazovanje jedan je od uvjeta definiranih za prioritet "Poboljšanje digitalnih vještina i kompetencija za digitalnu transformaciju". A smanjenje satnice informatike unazadit će napredak učenika osnovnih škola u informatičkom smislu. Većina Vaših preporuka za usvajanje navedenih odgojno-obrazovnih ishoda vrlo je zahtjevna za planiranje (C Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju). Takvi projektni zadatci trebali bi najprije biti pomno osmišljeni, demonstrirani u jednom školskom satu od strane učitelja (osobito kada se radi u novom programu), a zatim bi učenici trebali započeti s izradom. Prema Vašem planu, oni će nastaviti s izradom rada tek za dva tjedna. Što može značiti da će većinu dijelova zaboraviti. Nedostaje kontinuitet, ponavljanje i vježbanje kako bi se stekle stvarne vještine i kompetencije koje su u planu ovog kurikuluma. Potrebno je povećati satnicu informatike, odnosno vratiti na 70 sati godišnje. Andrea Dimač, učiteljica informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
248 Ksenija Lekic Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske." Poštovani, čitajući ove rečenice stječe se dojam da se satnica povećava. Potpuno je bespotrebna je promjena naziva samog predmeta Informatika, a sramotno je da se 21. stoljeću smanjuje njegova satnica. Ishode, već postojećeg predmeta, treba prilagoditi. Udžbenike bi smo trebali mijenjati i dopunjavati svake 3-4 godine kako bi pratili trend i razvoj digitalne tehnologije. Informatika treba biti izborni predmet u razrednoj nastavi, a obvezan u predmetnoj sa fondom od najmanje 70 sati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
249 TOMISLAV BALEN Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani! Kao učitelj informatike pozdravljam odluku da se novi predmet kao sljedbenik informatike uvede kao obavezan predmet. Informacijske i digitalne kompetencije u nacrtu kurikuluma su definirane kao predmet s koji ide u korak s 21. stoljećem. Naime isto tako mi nije jasno kako u istom tom 21. stoljeću satnicu predmeta smanjujemo u pola naspram trenutačne satnice informatike. Ja kao učitelj informatike koji je deset godina u sustavu jako dobro znam da učenici slušaju dva sata informatike u svakoj godini učenja informatike, a polaznost izborne informatike u 7. i 8. razredu je izuzetno velika i smanjuje se samo u školama koje rade u dvije smjene pa je organizacija nastave informatike teža u takvim školama. Informatika u nižim razredima je na razini cijele hrvatske u toliko velikim brojevima da se gotovo teško može govoriti o informatici kao izbornom predmetu već o predmetu na koji idu gotovo svi učenici. Isto tako mi danas i sutra stvaramo radnu snagu koja će za deset do petnaest godina izaći na tržište rada koje se rapidno mijenja i svakim danom je sve više ovisno o poznavanju IKT tehnologije. Smanjivanjem satnice tj. prepolovljavanjem iste ne vidim kako se i na koji način uvodi napredak u naše društvo i buduću radnu snagu. Isto tako raznorazna istraživanja govore kako je hrvatski građanin na začelju ljestvice unutar EU po poznavanju informacijski i digitalnih tehnologija. Isto tako smanjenjem satnice na samo 35 sati godišnje, prema ovome dokumentu bi se to izvodilo u dvosatu, što znači da bi učenici navedeni predmet imali svaka dva tjedna što je pedagoški neprihvatljivo tj. veliki razmak između termina nastave, i ovako veliki broj ishoda se sigurno ne bi mogao ostvariti zbog gubitka kontinuiteta. Na kraju nadasve mi nije jasno kako uvođenjem cjelodnevne nastave jedino je "informatika" (Informacijske i digitalne kompetencije) predmet koji je izgubio satnicu, a povećava se broj predmeta i broj sati koje učenici provode u školi. Ne vidim gdje smo tu u skladu obrazovanje učenika i stvaranje kompetencija dostojnih 21. stoljeća, ako smanjujemo satnicu i to upola. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja« nije predmet ovog javnog savjetovanja.
250 Maja Matković Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, slažem se da predmet Informacijske i digitalne kompetencije postane obavezan predmet u osnovnoj školi, ali sa minimalno 2 sata tjedno. Ako bi se provodio jednom tjedno (45 minuta) učenici bi imali vrlo malo rada na računalu (dok ga upale, otvore udžbenike, prođu teorijski dio,...gotovo!) Ne bi imali vremena za vježbe. Ako bi se nastava odvijala svaka dva tjedna po dva sata, smatram da bi bio preveliki vremenski razmak između gradiva što bi štetilo kontinuiranom savladavanju znanja. U svijetu budućnosti informacijska tehnologija je jednostavno neophodna, a zato i satnica 70 nastavnih sati godišnje (najmanje). Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
251 Dražen Kostanjevac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Smatram da je smanjivanje satnice informatike u sklopu eksperimentalnog programa cjelodnevne škole u Hrvatskoj loša odluka. Satnica informatike u školama bi se trebala povećavati u skladu s brzim razvojem informacijske tehnologije. Pripremati djecu za korištenje digitalnih tehnologija, raditi na podizanju njihovih digitalnih kompetencija, učiti ih kako algoritamski misliti i rješavati probleme i ostvariti ishode nije moguće u predviđenoj satnici od 35 sati godišnje prema nacrtu kurikuluma. Informatika je jedini predmet kojem se satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak i stvara niz novih predmeta. Informatika treba imati satnicu od minimalno 70 sati godišnje. Hvala! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
252 Antonija Ponoš Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, htjela bih pohvaliti odluku da nastava "Informatike" postane obavezan predmet u svim razredima osnovne škole jer je to nužno kako bismo išli u korak s vremenom i bili sigurni kako će svi naši učenici dobiti potrebna digitalna znanja i vještine koje će se sve više zahtijevati. Sukladno tome, htjela bih sugerirati kako zamišljena satnica od 35 sati tjedno ni približno nije dovoljna da bismo ostvarili zadane ishode. U toj dobi, najbitnije je, učenicima omogućiti kontinuitet rada, što se sa blok satom svaki drugi tjedan ne može ostvariti. Zbog specifičnosti predmeta mora se izvoditi u obliku blok sata, ali svaki tjedan jer i ovako kad učenici 7 dana nisu u kontaktu sa sadržajem je ogroman efekt zaboravljanja, a ne mogu zamisliti kakva bi kvaliteta rada bila svaka dva tjedna. Također, oprema nije u skladu sa traženim ishodima. Radim u područnim školama gdje internetska veza stalno puca, gdje imamo kombinaciju tableta i laptopa ( a na tabletima se svi ishodi ne mogu ostvariti jer jednostavno ne podržavaju određene aplikacije) te dolazimo do toga da učenici nemaju niti osnovne uvjete za rad. Blok sat u kombiniranim razrednim odjeljenjima je također izazov sada i mogu reći da puno teže i sporije odrađujemo ishode nego u čistim razrednim odjeljenjima te ponovo ne mogu zamisliti kako bi se to kvalitetno moglo odraditi svaka dva tjedna. Jednostavno ne može! U velikim školama je ogroman problem vezan i za broj učenika u grupama koji ne bi trebao prelaziti broj od 14 učenika po grupi, ponovo kako bismo imali kvalitetu rada. I zadnje vezano za sam naziv predmeta, kao što vidite napisala sam na samom početku predmet "Informatika", a ne "Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole", jer nema potrebe ukidati predmet Informatiku, te izmišljati neku novu kopiju. Uvijek je bila "Informatika" i tako i treba ostati u trajanju od 70 sati godišnje, a treba se okrenuti u smjeru kako ju učiniti još kvalitetnijom u smislu smanjenja broja učenika u grupama te opskrbom novim uređajima. Učenicima ne možemo izbiti digitalne uređaje iz ruku(takva su vremena), jedino što možemo je naučiti ih pravilno koristiti se s njima u edukativne svrhe. A tome ovaj nastavni predmet služi, naučiti ih i izvući ono najkorisnije od digitalnih uređaja. Nadam se da ćete uzeti u obzir sve ove komentare i vratiti nam našu "Informatiku" u trajanju od 70 sati. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10). Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj utvrđuju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednačeni razvoj osnovnog školstva na čitavom području Republike Hrvatske. (Narodne novine, broj 63/08).
253 Katarina Muranić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Poštovani, pozdravljam izvođenje nastave predmeta u dvosatu, no i dalje ostaje premali broj sati godišnje. Nastavni predmet IDK treba se izvoditi 70 sati godišnje u svim razredima OŠ kao obavezan predmet. IDK se treba izvoditi u dvosatu svaki tjedan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
254 Dražen Kostanjevac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Smatram da je smanjivanje satnice informatike u sklopu eksperimentalnog programa cjelodnevne škole u Hrvatskoj loša odluka. Satnica informatike u školama bi se trebala povećavati u skladu s brzim razvojem informacijske tehnologije. Pripremati djecu za korištenje digitalnih tehnologija, raditi na podizanju njihovih digitalnih kompetencija, učiti ih kako algoritamski misliti i rješavati probleme i ostvariti ishode nije moguće u predviđenoj satnici od 35 sati godišnje prema nacrtu kurikuluma. Informatika je jedini predmet kojem se satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak i stvara niz novih predmeta. Informatika treba imati satnicu od minimalno 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Eksperimentalni program „Osnovna škola kao cjelodnevna škola - Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja“ nije predmet ovog javnog savjetovanja.
255 Anita Pacak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Svijet u kojem živimo se rapidno mijenja zbog sve bržeg razvoja računala i digitalnih tehnologija. Koristimo sve više e-usluge i gotovo cijeli naš život je „online“. Jedini predmet koji našu djecu tome uči je Informatika. Gotovo više ni nema zanimanja, ali ni osobe koja ne koristi digitalne tehnologije u svom radu i životu. I sami navodite da je stjecanje informacijskih i digitalnih kopetencija jedan od najvažnijih odgojno-obrazovnih priroteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržište rada budućnosti. S time se u potpunosti slažem. Trebamo pripremiti učenike za tržište rada budućnosti. To smanjivanjem satnice za 50% zasigurno ne ćemo učiniti. S predloženim kurukulumom se slažem, no mislim da nije ostvariv u predloženom broju sati. Informatika ili IDK treba biti minimalno 70 sati nižim razredima OŠ, a 105 sati u višim razredima OŠ kao obvezan predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
256 Nevenka Vodolšak Pavić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, I sami navodite: „U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također, Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine kao politička inicijativa Europske unije podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti.“ S napisanome se u potpunosti slažem. Nakon pročitanog, demantirate sami sebe predloženom satnicom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. Iz svega navedenog, predlažem povećanje satnice predmeta IDK na 70 sati godišnje u svim razredima osnovne škole (blok sat svaki tjedan) kao obvezan predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
257 Luka Novaković Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, ne slažem se s predloženom satnicom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije! Smanjenje satnice navedenog predmeta, u današnje vrijeme je nedopustivo. Djeca su informatički polu pismena, ne razvijaju dovoljno računalni način razmišljanja što je jako bitno za današnje vrijeme, nisu u stanju oduprijeti se opasnostima koje vrebaju na mreži. Ovo su samo neki od mnogobrojnih bitnih stvari za današnji život koje učenici uče na informatici. Pa vašem prijedlogu ovo će učiti još duplo manje. INFORMATIKA MORA OSTATI NA 70 SATI. Iako znam da u ovoj državi e-Savjetovanje služi samo da se zadovolje forme EU-a imao sam potrebu napisati ovo. Da je nekim slučajem drugačije i da se sluša glas onih koji rade u obrazovnom sustavu ne bi se nikako zanemarili mnogobrojni komentari na e-Savjetovanju o vezanim temama za novine u našem obrazovnom sustavu. Unaprijed hvala! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja.
258 ANTONIJA ČEKOLJ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učiteljica sam hrvatskog jezika u dvije škole. Ne slažem se s predloženom satnicom navedenog predmeta. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije treba biti barem 70 sati godišnje kao obvezni predmet u svim razredima osnove škole. U današnje vrijeme kada se svijet informatički razvija velikom brzinom, kada se svakodnevno razvijaju nove aplikacije i mogućnosti informatičke tehnologije, mi smanjujemo jedini predmet koji se time bavi. Učenici stečena znanja i vještine na satovima Informatike izravno primijenjuju i na ostalim predmetima, pa tako i u Hrvatskom jeziku. S kurikulumom se donekle slažem, no smatram kako je preoptimističan s obzirom na satnicu predmeta koju predlažete. Iz svega navedenog, predlažem povećanje satnice predmeta IDK na 70 sati godišnje u svim razredima osnovne škole (blok sat svaki tjedan). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
259 KLARA MAJETIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda Kako bi bilo moguće kontinuirano vrednovati učenike, omogućiti im vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje neophodno je satnicu predloženog predmeta povećati na 70 sati. Ako učitelj učenike vidi jednom ili dvaput mjesečno (što zbog praznika, što zbog učeničkih izostanaka, itd.) kako da realno i kvalitetno vrednuje njihov rad? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
260 Ivica Brkić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, ne slažem se s predloženom satnicom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije! Mislim da smanjenje satnice navedenog predmeta, u vremenu u kojem živimo, NIKAKO NIJE PRIMJERNO! Djeca su nam, i ovako, informatički prilično nepismena. Predlažem da se satnica navedenog predmeta još poveća za jedan sat, dakle, MORA BITI MINIMALNO 70 SATI GODIŠNJE, kao obavezan predmet u svim razredima OŠ! Unaprijed hvala! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
261 KLARA MAJETIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije „Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije polaze od učeničke iskustvene i praktične uporabe digitalne tehnologije na koju se nadograđuju teoretska znanja.“ – obavezno osigurati satnicu od 70 sati godišnje kako bi ovo bilo moguće realizirati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
262 KLARA MAJETIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Načelo spiralnog modela koji učitelja prisiljava da iz nastavne godine u nastavnu godinu s učenicima obrađuje iste alate, ali učenike postupno upoznaje s njihovim mogućnostima, nema smisla. Zbog tog se modela puno sati gubi na ponavljanje i prisjećanje. Učenici bi se jedne nastavne godine trebali baviti npr. time kako radi računalo, kako se povazati na internet i kako se zaštititi na internetu, zatim dogodine Office paketom i detaljno ga upoznati, sljedeće godine računalnim razmišljanjem i programiranjem, te se npr. u 8. razredu upoznavati s tehnologijama budućnosti. I svaki alat upoznati od njegovih osnovnih mogućnosti, pa do onih naprednijih i sve to dobro uvježbati. Na taj će se način naučeno kvalitetnije zadržati i primjenjivati u daljnjem radu. Npr, učenici petih i šestih razreda uče izrađivati prezentacije i prezentirati svoj rad. No od njih se i u drugim predmetima traži izrada prezentacija čak i prije nego li je to po GIK-u došlo na red u trenutnom predmetu Informatika. Ali za sve prvo treba osigurati 70 školskih sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
263 Marija Levak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učenici već pri samom upisu u školu dobivaju svoj AAI@Edu.hr elektronički identitet kojim se prijavljuju u Office 365 za škole, e-dnevnik, e-poštu i slično. Učenicima je, znači, dana mogućnost služenja s otprilike 25 aplikacija (Office 365) već samim upisom u školu. Učenicima već pri uspisu dajete, alat u ruke, a ne dajete im mogućnost stjecanja vještine rada s alatom. Jedini predmet na kojem su učenici stjecali vještine rada u tim aplikacijama je Informatika. Vi navedeni predmet smanjujete za 50 %. Kako bi naša djeca živjela u skladu s vremenom u kojem živimo, predlažem povećanje predmeta IDK na 70 sati godišnje u nižim razredima kao obavezan predmet te 105 sati godišnje u višim razredima OŠ kao obavezan predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
264 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
265 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
266 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
267 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
268 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
269 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
270 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
271 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 70 sati godišnje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja
272 KLARA MAJETIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Pretraživanje interneta dosad je bio ishod za učenike 4. razreda. Učenici prvih razreda tek uče čitati i pisati, dakle snalaženje s tipkovnicama, baratanje pojmovima kao što su internetski preglednik i tražilica, a posebno traženje ideja na mrežnim stranicama poput portala medijska pismenost Agencije za elektroničke medije nisu primjereni njihovoj dobi. Isto tako strategije pretraživanja nisu primjerene učenicima drugih razreda. Drugašima je zaštita digitalnog identiteta preapstraktan pojam, kao i organizacija podataka u računalu. Izrada 3D modela u 4. razredu nije realna – korištenje gotovim 3D modelima npr. u programu Bojanje 3D već da, ali samostalna izrada 3D modela ne. Aditivne tehnologije predlažem preseliti u više razrede. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
273 KLARA MAJETIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma „Neophodno je razvijati logičko i algoritamsko razmišljanje koje je važno za identifikaciju problema načinom koji je prikladan za njihovo rješavanje pomoću računala, a to se može primijeniti u drugim područjima i svakodnevnom životu. Računalno razmišljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rješavanja problema i programiranja.“ Slažem se da je navedeno doista i neophodno za sve mlade ljude, no nije ostvarivo ako se predmet izvodi jedan sat tjedno jer je metodički ispravno da tijekom školskoga sata postoji motivacija, demonstracija, vođena vježba i samostalna vježba. Kad tome pribrojite i tehničke poteškoće s kojima se susrećemo na svakome satu jer su nam učionice često u sramotnom stanju, a opremu jedva nekako krpamo, ikakvo ostvarenje ishoda u 45 minuta postaje nemoguće. A rad u dvosatu svaki drugi tjedan nam garantira da prvi sat mora redovito otpadati na ponavljanje onoga što se pokušavalo savladati dva tjedna ranije jer će u 2 tjedna biti zaboravljeno. Tako da ćemo imati još manje sati za nove sadržaje. Nadalje će se događati veliku gubitci u realizaciji sati kad padne pokoji praznik, pa izlet, itd. Neodrživo i besmisleno. Kažete „Ključna sastavnica informacijske pismenosti je i računalna pismenost koja je nužna za svrsishodnu upotrebu digitalnih tehnologija za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija“, a ne dajete priliku za praktičan rad na računalima. Satnica od 35 sati godišnje omogućava jedino krnje demonstracije učenicima, a ne i njihov kvalitetan, promišljen, planiran i kreativan samostalan rad. „Svaki učenik treba razumjeti što su osobni podatci i kako ih zaštititi u digitalnom okruženju. Isto tako, treba se znati zaštititi od računalnih prijevara, prijetnji i elektroničkoga nasilja, reagirati na neprikladne oblike ponašanja, poštovati tuđu privatnost te znati gdje potražiti pomoć zbog neželjenih sadržaja ili kontakata. Život u digitalnom okruženju može dovesti do razvijanja digitalne ovisnosti te negativnog utjecaja digitalne tehnologije na zdravlje.“ – digitalne okoline danas su neizbježne te je ovo zbilja nužnost. Ali, ponavljam, nemoguće u 35 sati godišnje. Teme proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis su teme koje svaka zahtijevaju barem 8 nastavnih sati za ikakvu smislenu obradu i kvalitetno upoznavanje učenika s njima. To je već 16 školskih sati. Dakle pola nastavne godine samo za to? Je li ikoji učitelj informatike radio na ovom prijedlogu? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
274 KLARA MAJETIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta 1. „Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda)“ Informatika je trenutno obavezan predmet u 5. i 6. razredu, a izboran u svim ostalim razredima, a ne izvannastavna aktivnost. IDK se „naslanja“ na Informatiku? Pa ishodi su osiromašeni, no isti. Gradivo je umanjeno, no isto. Izmjena naziva predmeta je nepotrebna. 2. Osvještavate važnost digitalnih kompetencija, a režete mu satnicu? 35 školskih sati godišnje nije dovoljno za ostvarivanje planiranih ishoda te se time kosi i sa svim europskim smjernicama koje države članice usmjeravaju prema razvoju digitalnoga društva. Nastavni kadar nije kadar koji pod maskom interdisciplinarnosti može učenike podučiti onome čemu ih podučavaju učitelji Informatike kako bi se zamaskiralo rezanje satnice. Izlika koju od Ministarstva čujemo koja tvrdi da se satnica povećava za 100 % pravi građane RH budalama. Ako je uistinu rijetkost da učenici 1.-4. i 7.-8. razreda ne pohađaju izborni predmet Informatike, a jest rijetkost, onda ne govorimo o povećanju nego o drastičnom smanjenju satnice predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
275 Maja Puhač Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Nastava predmeta Informatika ili Informacijske i digitalne kompetencije mora biti dva sata tjedno (70 sati godišnje). Navedene ishode je nemoguće ostvariti ako se nastava održava 1 sat tjedno. Na ovaj način ostvarit će se samo teorijski dio, a za vježbe i zadatke na računalu neće biti dovoljno vremena. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
276 Mihaela Piskač Opančar Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predlažem da ostane Informatika i da ostane 70 školskih sati od 1. do 8. razreda i to s izmjenama ishoda, a da se još uz to uvede novi predmet od 5. - 8. razreda od 35 sati u kojem će učenici svake godine savladavati jednu od potrebitih vještina. Jedne godine prezentacijske vještine uživo prema samostalno izrađenim prilozima, druge godine komunikacijske vještine putem interneta, treće godine medijske vještine, a četvrte sudjelovanje u projetima koji neće trajati sat dva nego više sati u kojima će duboko ulaziti u problem uz obavezno korištenje računala, interneta i prethodno usvojenog znanja (izrade mapa, prezentacija, programiranja...). Naravno sada sam to nabrojala ovako za primjer i ostavljam prostora razmišljanu i izmjenama. U nižim razredima učenici bi trebali savladati tehnike koristenja tipkovnice i miša u pisanju i crtanju, vladati osnovnim radnjava u operacijskom sustavu i potaknuti računalno razmišljanje. ne izostaju ni opasnosti korištenja računala u komunikaciji s nepoznatima te načinima oiphođenja. A nakon toga u višim razredima bi se moglo puno toga proći s učenicima jer ne bi više pažnju posvećivali osnovnom radu na računalu. Na primjer u Matematici ne možeš dalje posvećivati pažnju daljnjem učenju složenijih ishoda ako ne znaš osnove računskih operacija, tablicu množenja, osnovne oblike i njihova osbnovna svojstva. U Hrvatskom jeziku ne možeš dalje ako ne znaš čitati i pisati. Ako ne znaš što je slovo, slog, riječ i rečenica. ako ne razumiješ interpunkcijske znakove... Mogli bi tako za svaki predmet. Također bi u ovom predmetu mogli imati suradnju s drugim predmetima ovisno koju temu biraju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi iz kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiralnog modela prema kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima.
277 Mihaela Piskač Opančar Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Slažem se s komentarom gospođe ANA BENAZIĆ JURČIĆ. Dodala bih da u prvom razredu je potrebno učenike vraćati na radno mjesto, stalno upadaju u riječ i traže pažnju. Također svi imaju svoje primjere i treba izh sve saslušati. Učenici prvih razreda ne mogu biti skoncentrirani svo vrijeme pa im treba i pauze unutar sata. Učenici prvih razreda hne znaju čitati i pisati, kao što su to mnogi već napomenuli, ali i ne znaju ni raspored slova na tipkovnici. Neki brzo pronađu a neki jednostavno ne mogu pronaći određeno slovo. ne smijemo ignorirati ništa od toga, a onda nemamo vremena odraditi ishode u tako kratkom vremenu kao što je 35 sati. Ne da bi trebalo 70 sati nego i više i to u svim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
278 Mihaela Piskač Opančar D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Učenici prvih razreda neće moći realizirati ishode jer učenici prvih razreda ne znaju svi čitati i pisati. Kod mnogih učenika stvara se otpor u radu čim moraju išta raditi s pisanjem i čitanjem. Također učenici prvog razreda ne znaju raspored slova na tipkovnici te im treba puno vremena (većini razreda) da unesu bilo kakvu riječ. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Preporuke vezane uz usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda IDK OŠ A.1.1. I IDK OŠ A.1.2. su dorađene te je u istima opisan način za usvajanja ovih odgojno-obrazovnih ishoda u 1. razredu. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
279 Josipa Baljkas Klisović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, zbog specifičnosti poučavanja nastavnog predmeta IDK smatram da nije moguće ostvariti sve navedene odgojno-obrazovne ishode u predloženih 35 nastavnih sati. Ako je IDK zamišljen kao isključivo teorijsko poučavanje mislim da bi fond od 35 sati čak i bio dovoljan, međutim, prema pročitanom, zamišljen je kao praktična uporaba digitalne tehnologije na koju se nadograđuju teorijska (a ne teoretska) znanja. Pridjev „teoretski“ označava pretpostavku, mogućnost, priliku, vjerojatnost, a ne teoriju. Pridjev „teorijski“ pak označava nešto što se odnosi na teoriju. Primjerice: „Nitko to dosad nije pokušao, ali teoretski je moguće“. Ili: „Ispit obuhvata praktični i teorijski dio.“ Učiteljica sam koja je više orijentirana praktičnom dijelu nastave i projektnoj nastavi (koja se spominje i u predloženom nacrtu) jer smatram da učenici trebaju naučiti koristiti (u praksi!) dig. tehnologiju koja im se nudi i razmišljati svojom glavom, a ne činjenice bubati napamet. Zbog iskustva iz takve nastave sigurno znam da će navedene odgojno-obrazovne ishode po razredima neće biti moguće odraditi u predviđenoj satnici: 35 sati godišnje u dvosatu, svaki drugi tjedan. Više je razloga za to. 1. Puno je ishoda po razredima koji bi se trebali odraditi u 35 sati uzimajući u obzir praktičnu nastavu, teorijsku nastavu, provjere znanja i stalno ponavljanje prethodno odrađenog gradiva, uvježbavanje dok učenici ne automatiziraju rad (što je razumljivo s obzirom na predložene pauze izvođenja sati od 15 dana). Iskustvo kaže da je i 7 dana pauze puno, a kamoli 15 dana. 2. Učenik koji iz opravdanog razloga nije došao u školu taj dan kad ima IDK, u mjesec dana će slušati taj predmet samo jednom! (a možda i nijednom, ako se dogodi i onaj drugi put). Na ovo bi se mogla nadovezati i ona nebuloza o pravdanju izostanaka do 3 dana. Svi znamo da ima učenika (roditelja) koji kalkuliraju o dolascima na nastavu, a nitko im ništa ne može. Ima i onih koji preuzimaju odgovornost za sebe i svoje učenje. Oni su svijetla točka ovog sustava i zbog njih se velika većina nas rado ustaje ujutro i kreće na posao. Ali to nije tema sada. Ne želim ni razmišljati kad će se ovom učeniku s početka 2. točke objasniti, npr. prethodno obrađeno programiranje. 3. Kad sam već kod programiranja/rač. razmišljanja, to je oduvijek bila zahtjevnija cjelina informatike za koju učenik ne može tražiti objašnjenje od bilo koga. Rješavanje takvih zadataka zahtijeva logičko promišljanje, sintezu i analizu, imaginaciju, apstrakciju, algoritamsko razmišljanje, kreativnost. Iako se radi o logičkom razmišljanju, čak i matematičkim zadatcima, radi se i o apstrakciji. Ne mogu npr. zamisliti matematiku da je satnica ni u dvosatu (70 sati godišnje), a kamoli 35 sati kako predlažete za ovaj predmet. Kako da IDK onda bude 35 sati? Uz vježbanje takvih zadataka, potrebno je znanje primijeniti još na nekom od dig. programa. Poznato je da je za rješavanje matematičkih zadataka potreban kontinuitet. Sjećam se dobro online nastave i pobune nastavnika matematike zbog spajanja sati u dvosate pa su svaki razred imali „samo“ dva puta tjedno po dvosat. A mi takvu cjelinu trebali obraditi u 33-67% sati (ovisno o razredu)? Kroz 23,45 sata/67% (u 7. razredu) predloženo je učenje programa za analizu, obradu i prikaz podataka (npr. excel - učenje novog alata), algoritam sekvencijalnog pretraživanja, izrađivanje modularnog programa (npr. python) i istraživanje naprednih funkcija digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja. Sve zajedno 23 školska sata?! Uz teorijsku i praktičnu nastavu? I ostalo je još 12 sati za sve ostalo: ostale odgojno-obrazovne ishode, ponavljanja, provjere znanja, uvodni i završni sat? Ne mogu se oteti dojmu da je predloženo napisano bez dubljeg i značajnijeg promišljanja, odnosno da je predloženi kurikulum većim dijelom skraćeni kurikulum postojeće Informatike (pa i domene!) u kojem je satnica tog predmeta 70 sati godišnje kao i da je razrada ishoda napisana za idealne razrede (svi odlikaši koji brzo zaključuju i nema potrebe za ponavljanjem) u učionici sa brzim računalima. Klasična priča naše Hrvatske. Na papiru jedno, u praksi neizvedivo. Poslušajte ljude s terena što vam govore. Informatika (IDK) je kompleksan predmet u kojem je jako važan kontinuitet rada ali i dovoljna satnica da bi se mogla poučavati i teorijska i praktična nastava. Ona je puno više od napisanog i predloženog. 4. S obzirom da već vodim izvannastavnu aktivnost 3D modeliranja i printanja, iz iskustva govorim da će razvijanje tih vještina biti nemoguće u 35 sati godišnje uz sve napisane o-o ishode koje je potrebno ostvariti (“…razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima.“). Ako će učenici samo brzo pretraživati dostupne mrežne stranice zajednica koje nude gotove 3D modele i njih ispisivati, vrijeme bi moglo biti dostatno. Ali koji je smisao toga? Međutim, za modelirati neki model (osim privjeska za ključe) nije dostatno ni 45 minuta za manje uzraste, a kamoli to integrirati u nastavu od toliko vremena. Za izradu takvih zadataka potrebno je proći sve etape (kao i za projektne zadatke) koje učenike priprema za rad. Opet se ne mogu oteti dojmu da je napisano samo zbog lijepog izgleda, a u pravilu neizvedivo u praksi i na terenu. Ovih dana provodim istraživanje na temu „Mišljenje roditelja i učenika o važnosti nastavnog predmeta Informatika u osnovnoj školi“. Rad će biti objavljen u rujnu ili listopadu ove godine pa ne želim sad puno polemizirati oko toga. Samo želim reći da je iz anketa jasno vidljivo mišljenje roditelja i učenika koji se slažu s tvrdnjom da je Informatika važan predmet u osnovnim školama, da bi zbog kontinuiteta rada trebao biti obvezan predmet, zbog opterećenja s drugim predmetima i ne, ali su također suglasni da je nastavu Informatike potrebno ostaviti na dva školska sata tjedno zbog kvalitete nastavnog procesa te boljeg usvajanja praktičnih vještina na računalu. Poslušajte i ove ljude s terena što vam govore. Jasno mi je mišljenje skupina za očuvanjem zdravlja mladih ljudi od ekrana i digitalizacije. Istog sam stava. Mlade treba što više čuvati od ekranizacije. Ali, postavlja se pitanje: zar je Informatika od sat i pol tjedno na kojoj se uči kako pravilno koristiti digitalne uređaje i stvarati nove sadržaje kriva za to? Nije li za to krivo sve ostalo vrijeme koje oni provode na ekranima? Igrice, društvene mreže, play station i sl.? Kad pričam s učenicima, to su sati i sati pred ekranima. Ova borba je krivo usmjerena. Vrijeme je za drugačije rješavanje ovih problema i jasno educiranje svih skupina o štetnosti ekranizacije. O igranju igrica na satima Informatike se čuje i od nekih učenika/roditelja. Rezultate imam i u anketi. Ali jako je mali broj takvih. Stoga smatram da je nepravedno i tu borbu lomiti preko leđa onih koji daju sve od sebe da bi učenike nešto naučili. Koji svaku svoju slobodnu minutu ulažu da bi proces poučavanja bio što kvalitetniji i na uštrb vremena sa svojim obiteljima. To je isto jedna borba koja je krivo usmjerena. Za rješavanje tog problema i na koji mu način doći u kraj potrebni su drugi načini rješavanja od ovog predloženog (smanjivanja satnice). Uvijek je bilo i biti će onih koji rade i obrnuto. Riješite to na drugačiji način. Ja ću ostati pri mišljenju kojeg dijelim s ispitanicima gore navedenih anketa. Proučavajući napisane ishode i njihove razrade za sve razrede, stava sam da sve to nije moguće kvalitetno odraditi u predloženih 35 nastavnih sati. Predlažem promjenu u smislu povećanja satnice na 70 nastavnih sati godišnje. Također u većini o-o ishoda vidim potrebu za nekim ispravkom, ali o tome ću pisati na za to pripadajućim mjestima u ovom Nacrtu. S poštovanjem, Josipa Baljkas Klisović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
280 Ivana Crnjac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Predmet Informacijske i digitalne kompetencije mora biti dva školska sata u jednome tjednu. Magistra primarnog obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
281 Josipa Baljkas Klisović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Poštovani, smatram da polazišna točka "Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije polaze od učeničke iskustvene i praktične uporabe digitalne tehnologije na koju se nadograđuju teorijska znanja...." nema nikakvog smisla bez daljnje razrade i obrazloženja. Nemaju svi učenici (isto) iskustvo pri uporabi dig. tehnologije. Svjedok sam da u škole još uvijek dolaze učenici koji su imali minimalan/nisu imali kontakt s digitalnim tehnologijama i ne znaju NIŠTA o tome. Nasuprot njima, u istom razredu sjede i učenici koji razumiju funkcioniranje dig. tehnologije i zaista imaju praktične vještine. Nadalje, u nacrtu piše "U pristupu poučavanja ključno je uskladiti nove sadržaje s prethodnim znanjima i iskustvima učenika". Ako gledamo sa stajališta da učenici više nemaju izbor pohađati/ne pohađani ovaj nastavni predmet jer je obvezan, sigurna sam da zamišljeno nije moguće kvalitetno obraditi u 35 nastavnih sati tijekom nastavne godine s različitim profilima učenika u istom razredu. U takvom razredu (znamo da je 100% takvih) nije moguće posvetiti se i pomoći svim učenicima u 45 minuta nastavnog sata. Ovdje se više ne radi o umješnosti nas učitelja (tko će se bolje snaći) već zaista o nedostatku vremena za realizaciju odgojno-obrazovnih ishoda. Stoga, predlažem promjenu u smislu povećanja satnice na 70 nastavnih sati godišnje. Ne želim uopće promišljati da ste navedeno zamislili kao puko teoretiziranje bez prakse. Informatika (IDK) je razvoj vještina upravljanja dig. tehnologijama (praksa), nikako samo teoretiziranje. Nevjerojatno je zamisliti učenika koji (u idealnom slučaju!) dolazi na sat dva puta mjesečno i uz nadogradnju s teorijskim znanjima razvija vještine na dig. uređajima. Kažem idealnom, jer sam također svjedok besmislice roditeljskih pravdanja izostanaka do 3 dana. Ako taj učenik ne dođe na sat samo jedan od ova dva puta u mjesecu - .... S poštovanjem, Josipa Baljkas Klisović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. U eksperimentalnoj provedbi postavljaju se očekivanja da će škole unutar Programa A2 i B1 organizirati i provesti brojne izvannastavne aktivnosti kojima će se dodatno zadovoljiti potrebe i interesi dijela učenika koji žele steći dodatne kompetencije u ovom području.
282 DRAGO GRADEČAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarom gospođe Ane Benazić Jurčić. Nadodao bih još i sljedeće: a) Informatika je vjerojatno najspecifičniji predmet. Tijekom rada koristeći računala, učenici se susreću s raznim tehničkim poteškoćama koje je potrebno riješiti na licu mjesta kako bi učenik mogao nastaviti s radom. Te poteškoće ne mogu se predvidjeti. b) Iskustvo rada u učionici pokazalo je da je potrebno posvetiti puno vremena (ovisno o težini nastavnih sadržaja) učenicima s teškoćama. Najčešće učenici s teškoćama upisuju izborni predmet Informatika. Kako se kvalitetno posvetiti učenicima s teškoćama poučavajući novi predmet IDK s 35 sati godišnje, ako znamo da je IDK obavezan predmet i da će svaki učenik s poteškoćama morati upisati IDK? U razredu s 25 ili > učenika? c) Stavke pod a) i b) više ne ulaze u domenu umješnosti, fleksibilnosti, snalaženja ili snalažljivosti učitelja, već ulaze u problem pukog nedostatka VREMENA da bi se realizirao ishod učenja. d) Smatram da u ovom kurikulumu ishodi učenja po razredima nisu dobro posloženi. Najprije ću se osvrnuti na 1. razred. Učenik u 1. razredu na Hrvatskom jeziku obradi hrvatsku abecedu u svibnju. Prvi razred većinski neće moći realizirati ishode "A.1.1. Učenik koristi internet kao izvor različitih informacija i sadržaja" jer ne zna dovoljno dobro čitati i pisati. Učitelj bi morao individualno pomagati svakom učeniku. Iz kurikuluma: "Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik (prvo polugodište slikovni materijal." Nemoguće u prvom polugodištu jer učenici ne znaju čitati i pisati. Da bi se navedeni ishodi realizirali, potrebno je prethodno usvojiti ishod "C.1.1. Učenik koristi digitalnu tehnologiju za izradu digitalnih radova" što prethodno podrazumijeva svladavanje simbola na tipkovnici i njihovo prepisivanje u neki jednostavni uređivač teksta i to na razini prepoznavanja i preslikavanja. Ujedno naučiti tipke Enter, Backspace i razmaknica što je temelj za bilo kakvo korištenje tipkovnice. Da bi se navedeni ishodi realizirali, potrebna je koordinacija mišem i razvijanje grafomotorike. Tek nakon svih navedenih predradnji moguće je pristupiti realiziranju navedenog ishoda iz ovog prijedloga kurikuluma. S time da se nastavne jedinice moraju obrađivati kroz igru i odmore. Dobivam dojam da je kurikulum pisan s premisom da je učenik u 1. razredu gotov proizvod koji je maksimalno prijemčljiv na učiteljev rad, upute, prijedloge i savjete, što u praksi nikada nije slučaj. Nadalje, ishod "B.1.1. Učenik uspoređuje digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju" također podrazumijeva čitanje i pisanje učenika, pisanje lozinke koristeći mala i velika slova, kao i brojeve. S pretpostavkom da su ranije svladali tipke Caps Lock i/ili Shift, AltGr, @... U preporukama za ostvarivanje ishoda nigdje nije spomenuta važnost zaštite osobnih podataka (lozinka, adresa e-pošte), što smatram da je izrazito važno. Ako bi se IDK provodio 35 sati godišnje, učenici neće imati priliku samostalno i kreativno se izraziti kroz svoje radove. Bojim se da bi „revolucija pojela svoju djecu“. Zbog svega navedenoga, predlažem da se predmet IDK izvodi 70 sati godišnje, brojčano po domenama: Informacijska i medijska pismenost (24 sata, 34%), Komunikacija i suradnja na mreži (20 sati, 28%), Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologija u nastajanju (26 sati, 38%). U prijedlogu ovog kurikuluma domena Informacijska i medijska pismenost je preambiciozna i potrebno je više sati za realizaciju. Domenu Komunikacija, suradnja i sigurnost potrebno je proširiti sa suradnjom učenika iz neke druge škole (videokonferencijom) ili s učiteljem Hrvatskog jezika iz iste škole (korelacija i upoznavanje s pojmom učenje na daljinu). Poraditi na projektnim zadacima i proširivanju znanja i lakšeg, zanimljivijeg i zaigranijeg savladavanja ishoda. Domenu Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju potrebno je proširiti na alat za uređivanje teksta, puno više sati za jednostavno rješavanje problema za koje nije potrebna čitalačka pismenost, već je temelj razvijanje logike (vizualne, blokovske aplikacije za računalno razmišljanje) – čime se uvodi i algoritamsko razmišljanje. Uvesti projektne zadatke za izradu crteža i postavljanje na školski pano… Ovim prijedlogom kvalitetnije bi se usvojili nastavni sadržaji, kvalitetnije bi se ponovili nastavni sadržaji prethodnog sata, učitelj bi se mogao posvetiti kvalitetnom vrednovanju za učenje i vrednovanju kao učenje, učitelj bi imao vremena posvetiti se učenicima s poteškoćama i naprednijim učenicima, učenicima bi se dala prilika da se samostalno umjetnički izraze, da sudjeluju u projektima, da rade u parovima, timu, skupinama, da razvijaju socijalne vještine, vrednuju druge… Ako bi se kurikulum provodio u 35 sati, nastavni sadržaji ne bi se stigli obraditi, učenici ne bi usvojili ishode učenja i cijela kvaliteta nastavnog procesa pada. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. a) b) c) nije predmet ovog javnog savjetovanja d) Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Zaštita digitalnog identiteta i izrada jakih lozinki sadržani su u OŠ IDK B.2.1.
283 Branka Turkalj Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Na fakultetima u Hrvatskoj u nazivima smjerova spominje se: informatika, informacijske znanosti, informacijski sustavi, informacijska tehnologija, računarstvo. Većina titula nakon završenih fakulteta sadrži riječ informatika. Naziv Informacijske i digitalne kompetencije prekompliciran je za osnovnoškolsku dob. Nadalje, promjenom naziva u Informacijske i digitalne kompetencije, Informatika postaje predmet sa najkompliciranijim nazivom i najmanjom satnicom što je kontradiktorno samo po sebi. Nešto komplicirano trebalo bi se učiti više sati, a ne manje u odnosu na ostale predmete. Predlažem ostaviti naziv predmeta Informatika, koji je svima poznat i razumljiv. „Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti. „ Jedan od najvažnijih odgojno-obrazovnih ciljeva nastoji se ostvariti smanjivanjem satnice predmeta, što je ponovo kontradikcija. „Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije uči se i poučava u svih osam razreda osnovne škole. Satnica nastavnog predmeta iznosi 35 sati godišnje.“ Ishodi kurikuluma ne mogu se nikako ostvariti kroz predloženu satnicu, osobito ako se predmet izvodi svakih dva tjedna. Za usvajanje praktičnih vještina, potreban je kontinuitet, a zbog specifičnosti predmeta, neminovno ga je izvoditi u blok satu. Izvođenje u međupredmetnim temama je u praksi neprovedivo, jer većina kolega nije dovoljno informatički pismena da bi to mogla kvalitetno odraditi. Zbog svakodnevne uporabe pametnih telefona razina znanja i vještina korištenja računala kod odraslih i kod djece rapidno pada, pa je neophodno zadržati ili povećati satnicu IDK kako bi se učenici pripremili za život i tržište rada budućnosti. Predlažem da učenici od 2. do 8. razreda imaju minimalno 70 sati godišnje obavezne nastave IDK, a u 1. razredu 70 sati godišnje kao izborni predmet ili izvannastavnu aktivnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
284 SVJETLANA PRGOMET KOMESAROVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram kako je za ostvarenje ishoda navedenih u ovom dokumentu potrebno barem 70 sati godišnje. Toliko je toga navedeno u dokumentu što učenici trebaju ostvariti i što se treba realizirati – izrada digitalnih radova, projekata, predstavljanje digitalnih sadržaja, prezentacijske vještine itd. Ne znam samo na koji način to sve realizirati u 35 sati godišnji od kojih se na svakom satu vrijeme potroši i na samo pokretanje računala, odjavu s istoga te na tehničke poteškoće s kojima se susrećemo na svakom satu? Jednostavno, ovo nije izvedivo. Svatko tko je proveo barem jedan sat Informatike u učionici s učenicima, nakon što pročita priloženi dokument vidi da se ovi ishodi ne mogu ostvariti u 35 sati godišnje. Također ne vidim potrebu da se naziv predmeta mijenja. Svjetlana Prgomet Komesarović, učiteljica matematike i informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
285 Josipa Baljkas Klisović Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, studenti koji su završili fakultete nastavničkog smjera Informatike i/ili u nekoj kombinaciji, nakon 5. godina studiranja na diplomama imaju napisano mag.educ.inf. (i slične kombinacije). Informatike. Ne Informacijske i digitalne kompetencije. Smatram da nema nikakve potrebe ni osnove za ukidanjem/promjenom imena predmeta, naročito što je u pravilu predloženi kurikulum većim dijelom skraćeni kurikulum postojeće Informatike u kojem je satnica tog predmeta 70 sati godišnje. Predlažem da (novi) predmet i dalje bude naziva Informatika. Oba predmeta imaju za cilj isto: obrazovati učenike za uporabu digitalne tehnologije.... To je zaista jedna od većih nepotrebnih promjena. S poštovanjem, Josipa Baljkas Klisović Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
286 JOŠKO MAČELA Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Vi ste ovdje napisali toliko nebuloza te se vidi se da je ovaj kurikulum samo „očerupani“ i ispremetani kurikulum nastavnog predmeta Informatike. U 1. razredu ste stavili da učenik koristi Internet kao izvor različitih informacija i sadržaja. Je li vi znate da većina učenika koja dođe u prvi razred ne zna ni pisati ni čitati, a te koja vam je logika da će onda znati raditi na računalu, tipkati i smisleno pretraživati Internet. U današnje doma modernih tehnologija, i gdje digitalne tehnologije ulaze u sve sfere našeg života, vi ste odlučili smanjiti nastavu Informatike ( ili po novom IDK) za 50%. Nebuloze koje pričate po televiziji i radiju da vi u biti podižete nastavu Informatike za 100% (?!?!) možete pričati (ako ih ima) neukim ljudima koji u školu nisu imali ni prilike i/ili mogućnosti ići. Nemojte nas koji radimo u školi i koji smo svi najmanje VSS na taj način praviti "malom djecom". Ovo što ste vi zamislili TREBA STAVITI U NORMU OD 70 SATI JER JE 35 PREMALO. Programiranje i ponavljanje sadržaja zahtijeva puno više sati i od 70, ali to je minimum. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
287 Marija Draganjac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda). Značenje pojma informatika u počecima razvoja računala pretežito se vezivalo uz automatski prijenos i obradu podataka, a tom se pojmu tek kasnije pridružuju informacijske znanosti." Predlažem da se izmjeni naziv predmeta u Informatika jer je prema enciklopedija.hr: "informatika (franc. informatique, od information électronique et automatique: elektronička i automatska informacija), djelatnost koja se osniva na računalstvu, računalnoj i informacijskoj znanosti i koja primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije rješava probleme i zadatke u različitim područjima ljudskoga djelovanja (poslovna, medicinska, pravna informatika). Naziv informatika nastao je u Francuskoj 1962.". Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
288 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Predajem informatiku u osnovnoj školi već 14 godina i navedene ishode nije moguće obraditi u 35 sati. Za realizaciju ishoda A.7.1. potrebno je minimalno 8 sati, B.7.1 minimalno 8 sati, C.7.1. minimalno 16 sati (prikupljanje podataka - izrada ankete 4 sata, obrada i analiza rezultata ankete 6 sata, prikaz rezultata ankete 2 sata, obrada podataka formulama i funkcijama 4-6 sati), C.7.2. minimalno 10 sati, C.7.3. minimalno 6 sati, C.7.4. minimalno 12 sati za izradu prezentacije (za kvalitetno predstavljanje sadržaja potrebno je 4 sata) te minimalno 6 sati za oblikovanje tekstualnog dokumenta. - Izostaje u ishodima suradnički rad. Potrebno je dodati ga u ishode 5. ili 6.razreda jer za potrebe drugih predmeta učenici često rade suradnički tekstualni dokument ili prezentaciju. Marija Draganjac, prof. matematike i informtike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. U poglavlju E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama te u preporukama za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda navodi se suradnički rad.
289 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Predlažem novi tekst: "Odgojno - obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Navedeni sadržaji se ne mogu kvalitetno realizirati u 35 nastavnih sati. Svi ishodi su relevantni i treba detaljno odraditi s učenicima, pogotovo ishodi vezani uz sigurnost. Učenje programiranja treba započeti ranije kroz logičke zadatke i zadatke s kretanjem robota. Ishodi vezani uz programiranje razvijaju logiku učenika te su relevantinji od ishoda A.3.2.Učenik procjenjuje utjecaj medija na društvo i zajednicu . Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
290 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, Predlažem dopunu ishoda 2.razreda s upoznavanjem tipkovnice. Učenici koriste tipkovnicu u realizaciji navedenih ishoda i prije realizacije ishoda s pretraživanjem interneta nužno je da upoznaju raspored i značenje tipaka tipkovnice te osnove pisanja na računalu. Marija Draganjac, prof. matematike i informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeno se nalazi u odgojno-obrazovnom ishodu IDK OŠ C.1.1.
291 Marija Draganjac D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje "IDK OŠ A.1.1. Učenik koristi internet kao izvor različitih informacija i sadržaja." - Učenici u prvom razredu savladavaju pisanje i čitanje. Njihovo znanje pisanja do kraja 1.razreda nije dovoljno da bi mogli koristiti internet u bilo koje svrhe osim igranje igara (edukativnih). Za pretraživanje interneta je potrebno dobra vještina čitanja i pisanja. Predlažem da se ovaj ishod vrati u ishode 2.razreda, gdje je u aktualnom Kurikulumu "IDK OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju. - koristi digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju" - Ishod vezan uz komunikaciju u digitalnom okruženju treba biti u 2.razredu, nakon što učenici savladaju čitanje i pisanje. Za 1.razred predlažem ishode vezane uz prepoznavanje osnovnih dijelova računala i tableta te osnove rada (paljenje-gašenje uređaja, sigurno korištenje uređaja, korištenje programa...) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ushoda su dorađeni. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prvog i drugog razreda su dorađeni.
292 Ines Pervan Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, u 21.stoljeću, vremenu kada je današnjim učenicima, a sutrašnjem radnom kadru osnova za bilo kakav posao informatička pismenost, vi želite prepoloviti satnicu informatike/IDK (naziv nije bitan, ali je bitan obujam znanja i vještina koje će učenici steći kroz navedeni predmet). Nemoguće je u 35 sati godišnje učenicima prenijeti sve ono znanje i vještine koji su im potrebni za daljnje školovanje, a da ne govorimo o činjenici da se čak i cjelokupna nastava u vanrednim situacijama održava putem različitih platformi. Smatram da bez 70 sati informatike ili IDK ne trebamo imati nikakva očekivanja na području informatičke pismenosti učenika. Također se trebamo zapitati kako će oni sutra nadograđivati svoje siromašno znanje, te kakve zaposlenike možemo očekivati u budućnosti, u svijetu svakodnevnih tehnoloških napredaka, a istovremenog stagniranja informatike u našim školama. Iskreno se nadam da ćete povećati satnicu na 70 sati godišnje, jer bi se smanjenje satnice drastično odrazilo na budućim generacijama i njihovom zaostajanju u informatičkom svijetu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Zahvaljujemo na prijedlogu zamjene ishoda C.4.1. i C.5.1. koji je prihvaćen.
293 ERNESTINA TROPŠA Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, iako nisam nastavnica informatike, već radim u srednjoj školi kao nastavnica stručnih predmeta, želim naglasiti da je digitalna tehnologija ušla na široka vrata u sve sfere tehnoloških procesa, te je uvođenje ovog eksperimentalnog programa neophodno. Ali također sam mišljenja da osnovne digitalne vještine moraju se većim djelom stjecati kroz izvođenje vježbi, a ne kao teoretska nastava. Samim time bih svakako navela da satnica od 35 sati nije dovoljna kako bi se uspjeli steći svi ishodi učenja navedeni u ovom kurikulumu. Osim toga, kad god se rade vježbe, ako se želi da baš svaki učenik ostvari ishode učenja, nužne su manje grupe učenika (do 14 učenika). U današnjem svijetu nezamislivo je biti konkurentan na tržištu rada bez upotrebe digitalne tehnologije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
294 Zdravka Copić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje 7. razred "Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda: - algoritam sortiranja - prikaz algoritma sortiranja (grafički, tekstualno) - ključni koraci izvršavanja jednoga algoritma sortiranja - primjenjuje jedan algoritam sortiranja u programskom jeziku" Nemoguće je postići tako zahtjevne ishode na minimalnom predznanju učenika, nivou 7. razreda te u satnici od 35 sati godišnje. Na početku svake godine treba nekoliko sati ponavljanja gradiva programiranja prošle godine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishod IDK OŠ C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku nalazi se u osmom razredu. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
295 Zdravka Copić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, koji je smisao izmjene naziva predmeta, niti u razrednoj, niti u predmetnoj nastavi učenici ne znaju značenje riječi "digitalne" niti "kompetencije". Izbacivanjem jedne domene i nekoliko ciljeva ne opravdava smanjenje tjednog broja sati. Predlažem da ostane satnica kao i do sada na 70 sati godišnje u svim razredima. Učenici i sa 70 sati godišnje teko prate i usvajaju gradivo i ishode. Pohvaljujem nastojanje da se predmet uvede kao obavezan u svim razredima, posebice u predmetnoj nastavi. Ideja da se dio održava međupredmetno također je teško izvediva. Dosta kolega se teško snalazi u IKT području i svakodnevno traže pomoć. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta te broj sati izvedbe nisu predmet ovog javnog savjetovanja.
296 NIKOLA MURANIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, nikako se ne mogu složiti s predloženom satnicom predmeta. U vrijeme kada svi predmeti povećavaju svoju satnicu u cjelodnevnoj nastavi, vi predmet Informacijske i digitalne kompetencije smanjujete! Pa kako? Hrvatska nastupa na gotovo svim Informatičkim olimpijada s kojih se ne vraćaju bez osvojene medalje. Glavnu motivaciju za to crpe na nastavi Informatike. Sada bi im tu motivaciju smanjili za 50%. Kako je to moguće? Ne moram ni nabrajati sve prednosti nastave informatike jer ste ih vi jako dobro nabrojili već u samoj svrsi i opisu predmeta. Čemu onda smanjivanje? Predmet Informacijske i digitalne kompetencije morate povećati na barem 70 sati godišnje u nižim razredima i 105 sati u višim razredima kao obavezan predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
297 NIKOLINA BORŠIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Majka sam dvoje djece. Misleći na njihovo školovanje i budućnost, nikako se ne mogu složiti s predloženom smanjenom satnicom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije (Informatike). U vrijeme Internet terorizma, cyberbullyinga, krađe identiteta i sl. učitelji Informatike su jedini koji našu djecu usmjeravaju i potiču na pravilnu zaštitu sebe, ali i ostalih. U vrijeme kada uvodite cjelodnevnu nastavu gdje će naša djeca biti duže u školi, vi smanjujete (kako i sami navodite) jedan od najvažnijih predmeta. Svi smo svjesni kako već u današnje vrijeme je jako malo zanimanja koje ne koriste digitalne vještine, dok u bližoj budućnosti smatram kako takvih zanimanja više neće ni biti. Kao laik što se tiče školstva i kurikuluma, ali kao osoba koja donekle poznaje IT, smatram predloženi kurikulum jako dobar što se tiče sadržaja, no nemoguće ga je ostvariti u predloženi broj sati. Stoga predlažem povećanje satnice predmeta Informacijske i digitalne kompetencije na minimalno 70 sati godišnje u svim razredima osnovne škole. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
298 Jakica Stanišić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, učiteljica sam informatike u višim razredima više od 15 godina i tvrdim da je nemoguće navedene odgojno-obrazovne ishode kvalitetno realizirati u predloženoj satnici. Molim vas poslušajte nas učitelje koji smo "na terenu" i povećajte satnicu na 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
299 Danijel Forjan Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram da se ovakav predmet koji je planiran ne smije provoditi sa planiranih 35 sati već se treba izvoditi kao predmet od 70 sati. Također, u današnje vrijeme kada vidimo da su učenici izloženi tehnologiji potrebno ih je educirati o pravilnoj uporabi tehnologiji, komunikaciji i suradnji te naročito o sigurnosti na internetu te predlažem da se predmet treba izvoditi kao redovan predmet od 1. do 8. razreda. 35 sati je jednostavno premalo kako bi se kvalitetno obradio sav planirani sadržaj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
300 ZVIJEZDAN DABAC Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, U uvodu predmeta Informacijske i digitalne kompetencije i sami ističete neizmjernu važnost tog predmeta, ali ipak Informacijske i digitalne kompetencije (novi naziv za predmet Informatika) smanjujete satnicu na 1 sat tjedno. S obzirom na razvoj digitalne tehnologije , ovakvim Vašim prijedlogom ne idemo u korak s razvojem tehnologije i digitalnog društva. S obzirom da predajem Informatiku u svim razredima OŠ smatram da se navedeni ishodi ne mogu ostvariti u Vašoj predviđenoj satnici od 1 sata tjedno jer je Informacijske i digitalne kompetencije (novi naziv za predmet Informatika) specifičan predmet koji uključuje čitav niz radnji koje nisu prisutne u ostalim predmetima (uključivanje i isključivanje računala, prijava i odjava na razne mrežne servise/usluge, tehnički problemi , zastarjela računala, problemi s mrežom/internetom, pitanja vezana učenika uz rad na računalu i programima/aplikacijama itd) , stoga je potrebno utrošiti određeno vrijeme i na ove navedene radnje . Također, ne slažem se s Vašim prijedlogom da se IDK izvode svaka dva tjedna po 2 sata jer se time gubi kontinuitet rada, osobito u nižim razredima. S ovim Vašim prijedlogom IDK bi bio JEDINI OBRAZOVNI PREDMET koji se izvodi 1 sat tjedno, JEDINI OBRAZOVNI PREDMET kojemu se smanjuje satnica , a opet, naglašavam da u uvodnom dijelu ističete NEIZMJERNU VAŽNOST tog predmeta. Prema ovom prijedlogu satnice od 1 sata tjedno , neće biti dovoljno vremena za ponoviti i uvježbati naučeno gradivo, pripremiti i realizirati predviđene projekte i sl. Smatram da bi se nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije trebao izvoditi 2 sata tjedno u svim razredima OŠ (1. – 8. razreda). Sadašnji model od 2 sata tjedno funkcionirao jako dobro , pa smatram da ga ne treba mijenjati. S poštovanjem i lijep pozdrav, Zvijezdan Dabac Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
301 DARKO HERBAI Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole U sustavu obrazovanja sam od 1994. a od 1999. radim kao učitelj informatike u osnovnoj školi koja je u ruralnom području. U početku je informatika bila izborni predmet od 5. do 8. razreda, a izvodila se svaki tjedan u blok satu (sveukupno 70 sat godišnje) zbog specifičnosti nastave (obrada i kasnije vježbe za računalom). I za čudo imamo sam punu satnicu jer je izbornu nastavu pohađalo oko 95% učenika (najčešće jedan do dva učenika po razredu nije pohađalo izbornu nastavu informatike). Novom reformom informatika je postala izborni od 1. do 4. razreda i u 7. i 8. razredu, te obavezan predmet u 5. i 6. razredu. Razlog zašto nije postala redovni predmet u 7. i 8. razredu je tjedna opterećenost učenika jer dobivaju nove predmete (fizika i kemija) što povećava redovitu nastavu za 4 sata. Po Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja u članku 17. stavak 3. stoji: „Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno (da je informatika ušla kao obavezni predmet prekoračila bi se opterećenost od 30 sati). Kako sam ove školske godine razrednik šestih razreda roditelji su trebali potpisati suglasnost za izbornu nastavu informatike jer prelazi kvotu od 30 sati tjedne opterećenosti. Svi roditelji šestih razreda što iznosi 100% (3 odjeljenja) potpisali su suglasnost za njihov djeca polaze izbornu nastavu informatike koja se izvodi 2 sata tjedno. Ministrova izjava da će učenici umjesto 4 sata informatike sada slušati 8 sati IDK ne stoji jer su učenici do sada slušali duplo više. Uspoređujući sa drugim izbornim predmetima to je smanjenje za 50%. Vjeronauk je bio izborni od 1. do 8. i slušao se 2 sata tjedno. Po novome postaje obavezan i sluša se 2 sata tjedno. Drugi strani jezik bio je izborni i slušao se 2 sata tjedno. Po novome postaje obavezan i sluša se 2 sata tjedno. Izborna informatika slušala se 2 sata tjedno. Po novome sluša se 1 sat tjedno, a dio koji je bio obavezan 2 sata isto se smanjuje na 1 sat tjedno. Nadalje po novoj organizaciji rada tjedno zaduženje učenika u 7. i 8. razredu iznosi 33 sata tjedno jer je dodan još jedan sat hrvatskog jezika i matematike tjedno (vidi tablicu na stranici 24. Eksperimentalni program) Sam kurikulum novog nastavnog predmeta IDK koji se naslanja na nekadašnju Informatiku ne može se izvesti u 35 sati. U stvari možda može ako se radi samo teorija i da učenici ne vide računalo. Smisao predmeta je da učenici kroz rad i vježbe na računalu (tabletu) stječu znanja i vještine koje će znati upotrijebiti kasnije u životu. Moj prijedlog je da se satnica novog predmeta poveća za 1 sat tjedno kako bi učenici imali kontinuitet učenja svaki tjedan blok sat, a ne kako je zamišljeno svaki drugi tjedan po 2 sata (inače ako se radi u blok satu onda bi satnica trebala biti 36 sati) ili složiti nastavu 1+1 sat tjedno (jedan sat teorije + jedan sat praktičnog rada za računalom). Nadam se da sam kao osoba koja radi sa učenicima više od 20 godina dovoljno kompetentan i da ćete uvažiti mišljenja svih onih koji smatraju i traže da satnica IDK ili bolje rečeno informatike bude 2 sat tjedno u bloku. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
302 Draženka Grah Prahin Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Današnje je vrijeme kada se većina stvari rješava digitalno, sve europske politike se usmjeravaju na razvoj digitalnog društva, a ovime se smanjuje satnica informatike, ne znam kako planirate pripremiti našu djecu na digitalnu budućnost. Svakako je potrebno povećati satnicu informatike na 70 sati kako bi djeca išla u korak s vremenom. Sagledajte činjenice kako ljudi nisu informatički dovoljno obrazovani i politike koje su usmjerene na digitalizaciju te kako će naša djeca biti spremna na to ako ih se neće adekvatno pripremiti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja.
303 ANA BENAZIĆ JURČIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama Molim da se pojasni kako je sve gore navedeno moguće realizirati ako se nastavni predmet izvodi 35 sati tjedno! Tako npr. kako je moguće rješavati neki problem izradom računalnoga programa koji uključuje standardne postupke razvoja programa, ali i inovativnost, poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi dizajna i razvoja novih modela? Da bi učenik to postigao trebao bi utrošiti veliki dio sati na računalno razmišljanje što vremenski nije moguće postići jer ima na raspolaganju 35 sati godišnje. Kako može preuzeti inicijativu ili ponuditi inivativnost kad će se svaki ishod letimično preletit jer neće biti dovoljno vremena kako bi se mogao dublje analizirat. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
304 ANA BENAZIĆ JURČIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Molim pojašnjenje na što se misli pod kontinuiranim profesionalnim razvojem učitelja ako je predviđeno da se učitelj usavršava 1 sat tjedno (dokument Eksperimentalni program »Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja«, str.56)? Također kada bi učitelj trebao osmišljavati odgojno-obrazovne aktivnosti koje pobuđuju i održavaju pozornost i motivaciju učenika za uključivanje u proces učenja ako izvodi nastavu u 20 razrednih odjeljenja jer je satnica predmeta koji je do sada predavao smanjena sa 70 na 35 sati godišnje? Kad se on može posvetiti učenicima ako ima uzrast učenika od 1.r. do 8.r.? Na koji bi način učenici trebali učvrstiti svoje znanje ako se nastva izvodi u dvosatu npr. svakih 15 dana? Faktor zaboravljanja je preveliki da bi stigli savladat sve predviđene ishode u nastavnoj godini i još učvrstiti svoje znanje! Što se misli pod radom u manjim skupinama ako su razredi po 25 učenika? Je li predviđeno da se od jedne skupine formiraju dvije skupine s manjim brojem učenika? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi čl. 115. st. 1. učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji školske ustanove imaju pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati kroz programe koje je odobrilo Ministarstvo (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 105/10, 90/11, 16/12, 50/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 151/22). Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
305 Ines Petelin Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, sve navedeno već se provodi u nastavi Informatike, samo u 70 sati, što je optimalno kako bi učenici uvježbali i automatizirali rad. Morate biti svjesni da je oprema u školama zastarjela, računala su ponegdje stara i više od 15 godina, u prosjeku 10, a tableti iz Škole za život zbog loše kvalitete većinom neupotrebljivi. Svake godine zbog kvarova otpišemo najmanje 2 računala, ali ne dobivamo nova. Učenici su prisiljeni raditi u parovima ili ih se nekoliko tijekom sata izmjenjuje na jednom računalu kako bi stigli sve uvježbati. Smanjenje satnice nije samo štetno za obrazovni sustav u cjelini. Smanjenjem satnice dolazimo u situaciju da učenici neće ravnomjerno imati pristup računalima zbog loše opremljenosti informatičkih učionica. Također, smanjenje satnice informatike će štetno utjecati na njihovu digitalnu pismenost, kao i njihovu konkurentnost jednog dana kada izađu na tržište rada. Stvorit ćemo generacije koje će morati plaćati tečajeve kako bi uvježbali ono što su trebali u školi, ali nije im bilo omogućeno, a to će izazvati dugoročne negativne posljedice za njihovu budućnost. Predlažem zato da nastava predmeta IDK zadrži postojeću satnicu informatike od 2 sata tjedno te da postane obavezan predmet. Također, morate biti svjesni da učitelji informatike nisu samo učitelji učenicima škole, već i učitelji i podrška ostalim zaposlenicima škole. Naši kolege, čast izuzecima, u većini trebaju našu pomoć prilikom rada na računalu. Očekivati da će isti ti kolege u međupredmetnim temama učenike podučavati informatičkoj i digitalnoj pismenosti je vrlo neozbiljno, a u praksi neprovedivo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
306 Andreja Kranjčec Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, U uvodu predmeta Informacijske i digitalne kompetencije i sami ističete neizmjernu važnost tog predmeta, kako biste satnicu tog predmeta smanjili? Kako je to moguće? U današnje doba, informatika je jedini predmet kojeg bi trebalo povećavati, a ne smanjiti. Informatika je neizmjerno bitna za buduće školovanje, zaposlenje, ali i život naše djece, a vi smanjujete taj predmet? Ne mogu propustiti i spomenuti kako je Informatika JEDINI predmet kojemu se satnica smanjuje. I sami navodite kako je stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija prioritet. Informatika nije predmet budućnosti. Informatika ili IDK je naša sadašnjost. Informatika je već sada najtraženije i nabrže rastuća grana znanosti i industrije. Predlažem vraćanje satnice na „staro“. Predmet Informatika ili IDK (ne razumijem promjenu naziva??) treba biti obvezan predmet u svim razredima osnove škole i to 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja.
307 ANITA LEŠKOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Pišem kao roditelj dvoje školaraca. Već i sada smo svjedoci kako neka zanimanja nestaju, dok se rađaju nova zanimanja koja su mahom vezana za informatiku, tehnologiju i slična zanimanja. Naravno, svjesna sam kako ne će svi biti programeri, no gotovo svi poslovi su vezani za tehnologiju. A što vi ovim kurikulumom radite? Smanjujete satnicu predmeta 50%. Informatika je više od programiranja. Ona uči analizu informacija, pretraživanje informacija, korelacije, sustave, programiranje, robotiku... To je budućnost! Satnicu predmeta IDK treba povećati, a ne smanjiti! Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje u nižim razredima, a najmanje 105 sati u višim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja.
308 MARTA KLARIĆ ADANIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Razrednica sam učenika 6. razreda. Svi moji učenici pohađaju izbornu nastavu informatike. Tekst predloženog kurikuluma sam detaljno pročitala. U svrsi i opisu predmeta i sami navodite važnost predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, no zatim sami pobijate time da predlažete satnicu od samo 35 sati godišnje. Tako važan predmet treba se održavati u minimalno 70 sati godišnje u svim razredima osnovne škole. Slažem se provođenju nastave u blok satu, no nastava navedenog predmeta treba biti svaki tjedan, a ne svaka 2 tjedna. Ne bih ponavljala ostale komentare, no iz njih je razvidno kako se satnica tog predmeta IDK treba povećati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvođenja nije predmet ovog javnog savjetovanja.
309 MIRNA VITKOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, iz prakse tvrdim da zadnjih 10 generacija, zbog primarne upotrebe pametnih telefona, ima sve manje informatičkih znanja stečenih osobnom upotrebom računala. Mnogi učenici kod kuće nemaju osobno računalo jer oni i roditelji sve što im je potrebno obavljaju putem pametnih telefona. Želimo li da nam učenici na ulasku u srednju školu i dalje na tržište rada imaju potrebne informatičke kompetencije za obavljanje svog posla, moramo ih za to kvalitetno kontinuirano pripremati unutar školskog sustava. Kad u prvom razredu srednje škole dobijem učenika koji je imao 560 sati informatike, i dalje ga imam prostora puno toga naučiti. Iz toga zaključujem da bi to trebala biti minimalna satnica za svakog učenika na koju bi onda još išla izborna nastava za one koji žele više. Mišljenja sam da bi učenici u 1. i 2. razredu trebali imati izbornu nastavu robotike, a od 3. do 8. razreda obaveznu nastavu IDK od minimalno 70 sati godišnje. Obzirom da imam iskustva sa nastavom informatike od 35 sati godišnje, tj. svaki drugi tjedan 2 sata, odgovorno tvrdim da je takva organizacija rada i taj fond neusklađen s kognitivnim razvojem, tj. dobi učenika i nedovoljan za kvalitetno razvijanje vještina i usvajanje koncepata viših kognitivnih razina koji se predviđaju kurikulumom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
310 MIRNA VITKOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Poštovani, prepustili ste navesti ograničenje za veličinu grupe. Osim što svaki učenik mora imati računalo za samostalan rad, grupa ne smije imati više od 14 učenika jer učitelj mora biti u mogućnosti individualno se posvetiti potrebama svakog učenika. Kod samostalnog rada na računalu to često znači da učenik čeka učitelja za pomoć (razlog može biti teškoća u radu računala, nesnalaženje učenika ili potreba da mu pružite dodatna znanja) da bi mogao dalje nastaviti rad. U slučaju učionice koja je opremljena s više računala, na više od 14 učenika su potrebna 2 učitelja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Grupiranje učenika nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
311 Tanja Šebalj-Kocet Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, ne vidim smisao izmjene naziva predmeta, posebice u razrednoj nastavi gdje učenici ne znaju značenje riječi "digitalne" niti "kompetencije". Informatika, kao formalna znanost obuhvaća pojmove "informacijske kompetencije" i "digitalne kompetencije" pa je tako trebao i ostati sam naziv, bez obzira što kao takav ne postoji u drugim članicama EU. Nadalje, izbacivanjem jedne domene i nekoliko ciljeva ne opravdava smanjenje tjednog broja sati. Predlažem da ostane satnica kao i do sada: 70 sati u svim razredima. Eventualno se može razmišljati o 35 sati realizacije u razrednoj nastavi, ali u predmetnoj nastavi s obzirom na obim sadržaja koje navodite u Nacrtu, zasigurno je potrebno 70 sati na godišnjoj razini. Pohvaljujem nastojanje da se predmet uvede kao obavezan u svim razredima, posebice u predmetnoj nastavi jer tako možemo, kao nastavnici, biti realniji i dosljedniji u ocjenjivanju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
312 Darko Zbukvić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Par izbačenih ciljeva ne opravdava cijepanje satnice na pola. Ciljevi koji su ostali nikako nisu izvedivi u propisanom broju sati. A kako se isti predmet zbog specifičnog načina izvođenja ( priprema računala, ulazak u svoj korisnički račun, izlazak iz istog, gašenje računala… ) ne može izvoditi u jednom satu smatram da je neophodno vratiti satnicu informatike na 2 sata tjedno u blok satu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
313 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Usvajanje ishoda domena C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju je predviđeno u 21 nastavni sat (60%). Ishodi ove domene su ukratko algoritmi sortiranja, umjetna inteligencija i izrada mrežne stranice. Kako bi učenici usvojili ishode koji se tiču algoritma sortiranja potrebno je najmanje 6 školskih sati. Za ishode koji se tiču umjetne inteligencije potrebno je također najmanje 6 sati. Učenici se prvi puta u 8. razredu susreću s izradom mrežnih mjesta. Kako bismo kvalitetno obradili te sadržaje, nikako nam nije dovoljno preostalih 9 sati. Preostalih 14 sati nikako nije dovoljno za usvajanje ishoda preostalih domena. Računica je jasna, nedovoljna je satnica od 35 sati godišnje. Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko učenicima vremena treba za usvajanje sadržaja i njegovu primjenu. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, lijep pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
314 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Usvajanje odgojno - obrazovnih ishoda Domene C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju je predviđena u otprilike 24 nastavna sata (67%). Ishodi su ostali gotovo isti što se tiče proračunskih tablica. Do sada su se proračunske tablice radile 18 sati. Otprilike toliko sati je potrebno i za usvajanje ishoda prema ovom kurikulumu. Uz to u domeni C. učenici trebaju programirati (kriteriji za pretraživanje koje je potrebno primijeniti za rješavanje problema i sekvencijalno pretraživanje). Za usvajanje tih ishoda im je potrebno 4 sata. Za usvajanje preostalih ishoda (potproblemi, analiziranje problema i sl.) ne ostaje nam dovoljno sati. U toj satnici nam nije preostalo ništa za usvajanje ishoda koji se tiču prezentacija. Ostale domene nisam ni analizirala, no već na prvi pogled je jasno kako se ishodi ne mogu ostvariti predviđenim brojem sati. Računica je jasna, nedovoljna je satnica od 35 sati godišnje. Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko učenicima vremena treba za usvajanje sadržaja i njegovu primjenu. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, lijep pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
315 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Domena C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju je predviđena u 15 nastavnih sati. Učenici trebaju svladati u 7/8 susreta programiranje (struktura grananja i uvjetnog ponavljanja), izrađuje multimedijske sadržaje koristeći zadane programe te otklanja uobičajene manje probleme povezane s radom uređaja. Uopće ne znam na koji način to rasporediti.. Za grananje i uvjetno ponavljanje treba barem 6 sati, za izrađivanje multimedijski sadržaja u zadanim programima treba minimalno 10 sati, time nam ne preostaju sati za obradu otklanjanja problema povezane s radom uređaja. Također u toj domeni navodite kao sadržaj za usvajanje odgojno - obrazovnih ishoda - izvoz prezentacije u obliku animiranog GIF-a i mp4 videozapisa. Ukoliko zbog manjka sati u 5. razredu nismo odabrali alat za prezentacije, kako ćemo to raditi u 6. razredu? Također ne razumijem izvoz prezentacije u obliku animiranog GIF-a?? U kojem programu se to radi?? To je grafički format koji nema veze s prezentacijom. Računica je jasna, nedovoljna je satnica od 35 sati godišnje. Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko učenicima vremena treba za usvajanje sadržaja i njegovu primjenu. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, lijep pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Izvoz prezentacije u obliku animiranog GIF-a: Datoteka - Izvezi -Stvori animirani GIF .
316 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Prijedlog novog teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Domena C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju je predviđena u 17,5 nastavnih sati. Učenici trebaju svladati u 9 susreta programiranje, programe za pregledavanje i obradu slike te programe za obradu teksta. Nemoguće! Nije mi jasno ni u kojem bih satu provela vrednovanje? Za obrada i izrađivanje infografike, postera ili slično korištenje programa za grafički dizajn potrebno je najmanje 8 sati, zatim izrađivanje sadržaja za izradu tekstualnog dokumenta ili prezentacija?? Znači sada biramo hoćemo li raditi Word ili PowerPoint? Pa ova dva programa su potpuno različita i svaki ima svoju svrhu. Kako bi učenici mogli odabrati program ovisno o svrsi potrebno je obraditi oba. Za to nam treba najmanje 10 sati. Već smo prešli satnicu zadanu za ovu domenu, a nismo ni obradili sve navedene sadržaje. Ostale domene nisam ni nabrajala, no mislim da računicu znamo, nedovoljna je satnica od 35 sati godišnje. Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko učenicima vremena treba za usvajanje sadržaja i njegovu primjenu. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, lijep pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. „projektna nastava i učenje zauzimaju središnje mjesto u kurikulumu, tijekom čega se ostvaruje većina ishoda učenja“ * Briševac, M., Purković, D., Sveučilište u Rijeci, Primjena učenja temeljenog na projektima u nastavi tehničke kulture https://hrcak.srce.hr/en/file/362558
317 Domagoj Kobeščak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, obraćam Vam se u službi učitelja koji je direktno povezan s nastavom Informatike u osnovnoj školi. U razgovorima s učenicima koji se prepliću kroz nastavne teme o kojima je na satu riječ, ističe se jedinstveno stajalište da su znanja stečena na satu Informatike prijeko potrebna za optimalno funkcioniranje u svakodnevnici koja je preplavljena svakojakim tehnologijama. Velika većina učenika također govori o svojoj uključenosti na društvenim mrežama, a u nastavku ne prepoznaju opasnosti istih. Vrlo dobro znaju pronaći bilo koji podatak pomoću interneta, a ne znaju kritički vrednovati taj podatak i razlučiti istinitu od lažne vijesti. To su sve površnosti s kojima se današnje društvo susreće u informacijskom svijetu kojeg poznajemo. Novi nacrt, koji tako bitnim temama za doba u kojem živimo, pridaje 35 sati godišnje. 35 sati da se učenike pripremi na nastavak obrazovanja, na kraju i za tržište rada, za tržište u kojem se na prste jedne ruke mogu nabrojiti poslovi koji za barem neki dio svog djelovanja koriste neki vid tehnologije. Ne vidim načina na koji ovakav plan, koji podrazumijeva jedan blok sat IDK-a u dva tjedna, ne bi samo proširio tu pogubnu površnost. Ovakva nekontinuiranost u radu bi štetila učenicima koji bi morali uložiti veliki trud kako bi se uopće prisjetili i osvijestili što su radili na prošlom satu i nikako nije realno očekivati kako bi takav rad bio svrsishodan. Između ostalog, Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine kao jedan od strateških ciljeva ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva. Kako će se učenici moći ostvariti kao digitalno opismenjene osobe, osobe koje će uskoro biti glavna karika na tržištu rada, kada ne samo da ne ulažemo u vrijeme potrebno za njihov razvoj, već ga i smanjujemo. Smanjivanje satnice nikako ne može biti dobro za učenike, jer ih moramo pripremati za budućnost, a ne za prošlost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
318 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Predlažem izmjenu teksta: "Odgojno - obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Učenici će u 4. razredu prema ovom kurikulumu svaki puta samo učiti novo gradivo. Nema vremena za ponavljanje i usustavljivanje gradiva, a ni za projektne zadatke. Učenici su u 4. razredu visoko motivirani za rad u timu i projekte, no ovakvom satnicom to nikako nije moguće. Slažem se sa sadržajima kurikuluma, no smatram kako je potrebno još sati za ponavljanje, projekte, i sl... Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko učenicima vremena treba za usvajanje sadržaja i njegovu primjenu. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, lijep pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.  Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
319 VEDRAN LAKOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, ovaj je kurikulum čisti promašaj. Vi u 21.stoljeću smanjujete satnicu informatike, a ona je potrebnija nego ikad??? 35 sati ne može nikako biti dovoljno za usvajanje svih predviđenih sadržaja. Lp, Vedran Laković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
320 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Predlažem novi tekst: "Odgojno - obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Učenici tek u 3. razredu kreću s programiranjem??? Učenici drugog, ali i prvog razreda su više nego sposobna uhvatiti se u koštac s jednostavnim programiranjem u Scratchu. U preporukama za usvajanje odgojno - obrazovnih navodite: primjeniti grafičke programe i aplikacije s naznakom programiranja te navodite 4 aplikacije. Ukoliko bismo htjeli s učenicima proći sve 4, moramo svaki puta raditi u jednoj aplikaciji. Za to nam je potrebno 8 sati nastave. Pridodajmo tome još primjenjivanje niza uputa koje predstavljaju rješenje nekog problema i korištenje robota dolazimo do znatno većeg broja sati nego što je to predviđeno za ovu domenu, ne računajući još ishode ostalih domena! U potpunosti se slažem s prijedlogom sadržaja kurikuluma za 3. razred, no smatram kako treba povećati satnicu za njegovo ostvarivanje. Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko učenicima treba vremena treba za usvajanje sadržaja. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U preporukama se nalaze prijedlozi za ostvarivanje ishoda, preporuke nisu obvezujuće. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
321 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Predlažem novi tekst: "Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Prema preporukama za usvajanje odgojno - obrazovnih ishoda domene Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju navodite: "- ponuditi različite alate i aplikacije za izradu digitalnih radova". Da bi smo mi učenicima mogli nešto ponuditi, tada to prije s njima trebamo i obraditi kako bi se oni znali time služiti. Tako npr. ukoliko im mi ponudimo 3 različita programa za crtanje, učenici trebaju u svakom od tih radova nešto i izraditi. Za to nam treba najmanje 6 sati. Za rad s dijelovima slike i crteža nam treba minimalno 4 sata, ne računajući i spremanje datoteka na uređaj. Za organiziranje datoteka na uređaju nam također treba 2 školska sata. Time smo došli do 12 sati što ukupno je oko 33% koje navodite, ali mi još uvijek nismo s učenicima obradili logičke zadatke, premetaljke, rebuse i slične logičke zadatke, niti smo organizirali predstavljanje radova na način koji potiče međusobnu razmjenu i rješavanje zadataka. A tek još ishodi ostalih domena? Slažem se sa sadržajima kurikuluma, no smatram kako je broj sati premali za usvajanje istih. Predlažem satnicu predmeta IDK 70 sati godišnje. Učiteljica sam informatike preko 10 godina i znam koliko mi vremena treba za usvajanje sadržaja. U da ćete poslušati struku i ljude koji stvarno odrađuju kurikulume u razredu s učenicima, Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
322 Katarina Muranić D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Poštovani, predlažem novi tekst: "Odgojno - obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole - 70 sati godišnje" Obrazloženje: Učenicima 1. razreda treba 4. uvodna sata gdje učenici upoznaju svoje mjesto u informatičkoj učionici, pravila ponašanja te osnovne dijelove računala (općenito), 2 sata im treba za usvajanje uključivanja i isključivanja računala, 4. sata im treba za usvajanje rada s mišem i tipkovnicom, minimalno 6 sati treba za izrađivanje slika i crteža u nekom programu. Ukupno je to 16. sati. U ovome sam se dotakla samo ishoda domene C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju koje prema vašem grafikonu zauzimaju samo 25% sadržaja. Gdje su još ishodi ostalih domena.... A vi predlažete ovim kurikulumom 35 sati godišnje. Slažem se sa sadržajima kurikuluma, no smatram kako je premali broj sati za usvajanje sadržaja. Predlažem 70 sati godišnje za nastavu Informacijske i digitalne kompetencije u 1. razredu. Lijep pozdrav, Katarina Muranić, učiteljica mentorica informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
323 Katarina Muranić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, predlažem promjenu teksta: "Satnica nastavnog predmeta iznosi 70 sati godišnje". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
324 Vlasta Ptičar Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave. Svi učenici mog razreda s oduševljenjem pohađaju nastavu Informatike, a vi ćete im ovim kurikulumom oduševljenje smanjiti za 50%. Neki učenici mog razreda kod kuće nemaju računalo, nego samo tablet ili mobitel (ako i to!). Nije im poznat rad s mišem i tipkovnicom. Učenici se po prvi puta sreću s programiranjem i robotima, printanjem, osvještavaju sve opasnosti koje im se mogu dogoditi "online", uče se prijavljivati i koristiti različite sustave i platforme, pripremaju prezentacije, uče koncept programiranja i logičkog razmišljanja... IDK će biti predmet u nižim razredima osnovne škole koji će se održavati u dvosatu i to svaka 2 tjedna, ukupno 35 sati godišnje. To nikako ne može biti dobro rješenje. U svrsi predmeta spominjete kako je IDK prioritet u pripremanju za život i tržište rada budućnosti. S time se u potpunosti slažem, no kao prioritet, nikako se ne može izvoditi u tako maloj satnici. Satnicu predmeta ovim kurikulumom treba povećati, a ne smanjiti! Predlažem povećanje satnice predmeta na 70 sati godišnje u svim razredima osnovne škole. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
325 Ondina Strahonja Novak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, pročitavši kurikulum smatram da se predviđeno ne može odraditi u 35 nastavnih sati godišnje. Smanjenje nastave Informatike stvarno nema smisla, tim više što na satovima učenici uče kako se na pravilan način služiti tehnologijom. Također uče logički razmišljati, programirati te se snalaziti u online životu. Oduzimanjem polovice nastavnih sati zakidate naše učenike za mnogo toga. Ako želimo da nam učenici budu pripremljeni za život i tržište rada koje vrvi informatičkom tehnologijom, Informatika bi u nižim razredima trebala bili 2 sata tjedno, a u višim razredima 3 sata tjedno! Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
326 Ivana Kmetić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učiteljica sam razredne nastave. Svi učenici mog razreda pohađaju izbornu nastavu Informatike. U razgovoru s roditeljima saznala sam kako moji učenici provodne dnevno oko 3 sata na nekom od digitalnih uređaja. Po tome svi misle kako učenici se tim uređajima znaju i služiti, no u nastavi Informatike došlo je na vidjelo njihovo neznanje. Učenici su previše sigurni u svoju sigurnost na internetu, većina ih posjeduje profil na društvenim mrežama… U kurikulumu nastave IDK je nedovoljno zastupljena sigurnost učenika. Kurikulum kojeg navodite nemoguće je izvesti u 35 sati. Učenici nižih razreda trebaju češća ponavljanja. IDK je predviđen blok sat svaka 2 tjedna? To je neprihvatljivo! Svakako smatram kako Informatika treba biti 2 sata SVAKI tjedno. Satnica predmeta IDK mora biti 70 sati godišnje u nižim razredima, a 105 sati godišnje u višim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
327 MARIJA KLEPO Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, pročitavši natpis kurikuluma IDK smatram kako se sve predviđeno ne može odraditi u 35 nastavnih sati godišnje. I sami ste svjesni da nije cilj s učenicima "protrčati" kroz gradivo i smatrati to odrađenim. Učenicima je također potrebno vrijeme da usvoje nastavne sadržaje. Smanjenje satnice informatike sigurno neće donijeti dobro učenicima jer živimo u modernom svijetu u kojem je uporaba informacijsko komunikacijske tehnologije neizbježna, a također i mnoge prijave za posao danas provode informacijsu pismenost. Ako želimo misliti na budućnost učenika, satnicu informatike zasigurno ne biste trebali smanjitvati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
328 ANDREJA CIGULA Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Učiteljica sam 4. razredu. Svi učenici mog razreda pohađaju izbornu nastavu Informatike od drugog razreda. Učenici naučeno na satu Informatike primjenjuju i na ostalim predmetima. Informatika je prisutna u svim sferama današnjeg društva. Pa i sami navodite zašto je IDK jedan od najbitnih predmeta, a onda mijenjate retoriku smanjivanjem satnice na 35 sati. U 21. stoljeću???? Kurikulum kojeg navodite nemoguće je izvesti u 17 susreta na satovima. Nemojte ograničavati našu djecu. Informatika je predmet budućnosti. Svakako smatram kako Informatika treba biti 2 sata tjedno. Odlično je što djeca imaju taj predmet u školi. S obzirom na vrijeme u kojem živimo, gdje želimo uvesti nove načine rada, bez predmeta Informatike to je nemoguće. Smatram kako bi poboljšati suradnju sa učiteljima informatike. Satnica predmeta IDK mora biti 70 sati godišnje u nižim razredima, a 105 sati godišnje u višim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno.
329 ĐURĐICA LUCEK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, u dijelu teksta prijedloga Eksperimentalnog kurikuluma nastavnog predmeta IDK navodite " Satnica nastavnog predmeta iznosi 35 sati godišnje. " Predlažem da se satnica nastavnog predmeta poveća na 70 sati godišnje. Proučavajući kurikulum nastavnog predmeta IDK uz satnicu od 35 sati godišnje nemoguće je u blok satu svaki drugi tjedan obraditi kurikulumske ishode. Prema predloženoj satnici od 35 sati godišnje i blok sat svaki drugi tjedan, učenici bi bili na novom nastavnom predmetu sveukupno 18 puta. Prema gore navedenom, gotovo svaki puta u blok satu trebalo bi se obrađivati novo nastavno gradivo, utvrđivati i uvježbavati već naučeno i provjeravati naučeno, što je nemoguće uz predloženu količinu nastavnog gradiva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja. Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nije predmet ovog javnog savjetovanja. 1.-3. primljeno na znanje 4. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. 5. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. 5. zahvaljujemo na komentaru 6. Nacrt kurikuluma dobio je pozitivnu stručnu recenziju 7. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. 8. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju Nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) 9.-10. nije predmet ovog javnog savjetovanja
330 IRENA ŠIMUNOVIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Pišem kao učiteljica razredne nastave. Trenutno radim u 3. razredu. Svi učenici mog razreda pohađaju izbornu nastavu Informatike. Već u prvom razredu neki moji učenici imaju profile na društvenim mrežama (najviše Tik-tok) te pregledavaju videa na YouTube-u. I tu njihovo znanje prestaje. Neki učenici su se po prvi puta susreli sa stolnim računalom na satu Informatike, ali i fizičkom tipkovnicom. Na satovima Informatike učenici uče se na pravilan način služiti tehnologijom. U vrijeme instant rješenja, AI, programiranja, platformi kao što su e-Upisi, e-Građani, portal zdravlja, u vrijeme kada je naš cijeli identitet online, vi smanjujete vašim riječima „jedan od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti“. Učenici na satu nauče kako poslati mail, kako se registirati na različite platforme, nauče napredno koristiti sve Office alate. A to je ono što će im u budućnosti trebati. Informatika je predmet budućnosti. Vi toj budućnosti smanjujete satnicu. Predmet Informatika ili novim nazivom Informacijske i digitalne kompetencije treba biti minimalno 70 sati godišnje od 1. do 8. razreda! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
331 VESNA MIKŠA Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Pišem kao učiteljica razredne nastave. Trenutno radim u 3. razredu. Na satovima Informatike učenici uče se na pravilan način služiti tehnologijom. U vremenu kojem živimo, smanjene nastave Informatike stvarno nema smisla. Svakodnevno smo svjedoci umjetne inteligtencije, online života, društvenih mreža. Na satovima informatike učenici uče logički razmišljati, programirati, te se snalaziti u online životu. A to je naša budućnost. Informatika je predmet budućnosti. Nemojte zakidati naše učenike. Predmet Informacijske i digitalne kompetencije treba biti MINIMALNO 70 sati godišnje od 1. do 8. razreda! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
332 TINA ZORKO Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, Pišem kao učiteljica razredne nastave. Trenutno radim u 2. razredu. Svi učenici mog razreda pohađaju izbornu nastavu Informatike i s njom su oduševljeni. Na satovima Informatike učenici izrađuju projekte, uče logički razmišljati, uče se na pravilan način služiti tehnologijom. I sama sam svjesna kako učenici kod kuće ponekad nekontrolirano i bez pravog nadzora koriste tehnologiju. Svi mislimo da se djeca znaju služiti tehnlogijom, no tek na nastavi informatike osvješćuju svoje neznanje i pravilno korištenje tehnologije. Informatika je predmet budućnosti. Vi tu budućnost smanjujete za 50% našim učenicima. Predmet Informatika ili novim nazivom Informacijske i digitalne kompetencije treba biti minimalno 70 sati godišnje od 1. do 8. razreda! Ne razumijem zašto mijenjati nešto što odlično funkcionira? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
333 Marina Blaževac Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani! 1. „Radi osiguranja pune transparentnosti postupka izrade i donošenja zakona, drugih propisa i akata te jačanja povjerenja građana u institucije i kako bi javnost imala sve relevantne informacije u vezi s izradom određenog akta već na samom početku postupka savjetovanja, propisano je da se zajedno s objavom akta o kojem se provodi savjetovanje, javnost upozna i sa sastavom radne skupine koja je akt izradila.“( Primjena članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama - objava sastava radnih skupina, Povjerenik za informiranje RH). - U dokumentu za imenovanje Radne skupine stoji da njihov djelokrug nije samo izrada Kurikuluma IDK-a. Zanima me za koje poslove, osim Kurikuluma je bila zadužena ova Radna skupina, imajući u vidu da Radna skupina za Eksperimentalni program cjelodnevne škole nije niti javno objavljena, čime se svjesno krši Zakon RH. 17. veljače su imenovane osobe koje će raditi na Kurikulumu, a u svibnju već imamo gotov kurikulum, pitam se kako je moguće u tako kratkom roku napraviti dobar Kurikulum? Iščitavanjem Kurikuluma dolazim do zaključka da to nije autorsko djelo Radne skupine nego okrnjeni Kurikulum Informatike koji je donesen 6. ožujka 2018. godine. Na „starom“ Kurikulumu informatike se radilo godinama, temeljio se na reformi koju je započeo gospodin Jokić, Kurikulum je prije objave na e savjetovanju prošao i inozemne recenzije, koje su sve od reda, bile pozitivne. Zanima me je li ovaj Kurikulum prošao inozemne recenzije? Gledajući Radnu skupinu, ne vidim ljude i stručnjake sa fakulteta. Vidim dvije učiteljice iz informatike i savjetnika pri AZZO-u. 2. Rješenja u Zakonu o pravu na pristup informacijama sukladna su Poslovniku o dopunama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (Narodne novine 121/2012) koji je usvojen krajem 2012., a kojim se javno savjetovanje i izvještavanje o rezultatima savjetovanja potvrđuje kao sastavni dio procesa donošenja odluka na razini Vlade Republike Hrvatske. Naime, u Poslovnik je dodana odredba po kojoj su središnja tijela državne uprave uz nacrte zakona, drugih propisa i akata dužna, prilikom upućivanja u proceduru Vlade, priložiti i odgovarajuća izvješća o provedenim savjetovanjima ukoliko su takva savjetovanja bila provedena, u skladu s posebnim propisom, odnosno Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Konačno treba istaknuti da je i Poslovnik Hrvatskog sabora (Narodne novine 81/2013) u 174. članku utvrdio obvezu predlagatelju zakona da uz svaki prijedlog zakona dostavi i izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. - U savjetovanju za Eksperimentalni program cjelodnevne škole, najviše komentara je bilo protiv smanjenja satnice Informatike, hoćete li izvijestiti Sabor da niste uzeli u obzir skoro ¼ svih komentara i mišljenja, ne samo učitelja informatike, roditelja već i STRUČNJAKA I DEKANA SA HRVATSKIH SVEUČILIŠTA, koji su eksperti za to područje ili naš ministar i njegov savjetnik smatraju te ljude nekvalificiranima te ih niste niti pitali za njihovo STRUČNO mišljenje? 3. „U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja.“ - Strateški cilj razvoja RH, a smanjuje se satnica jednog od najvažnijih premeta u 21. stoljeću. - Jedna od 8 temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik je digitalna kompetencija. Usporedimo broj sati Hrvatskoga jezika, Matematike, ukupni broj sati predmeta društveno-humanističkog područja i Informatike… s tim da se kvalitetne digitalne kompetencije jedino mogu postići u predmetu Informatika, a primjenjivati i nadograđivati u ostalim predmetima. Mislite li da se programi za uređivanje teksta mogu obraditi na satima Hrvatskoga jezika? Za kvalitetnu primjenu programa za obrađivanje teksta nije ga dovoljno samo spomenuti u nekom predmetu, nego ga temeljito proći. Svjesni smo da se na testiranju za radno mjesto, u većini slučajeva, traži poznavanje rada u programu za obradu teksta (i općenito rada na računalu). Program za obradu teksta je naveden kao primjer, dodajte sve ostale programe koji se uče na satima Informatike, a potrebni su učenicima u daljnjem školovanju i životu. Nemoguće je kvalitetno učenika naučiti nekom programu u jednom blok - satu svaka dva tjedna. Zaborave što su radili prije tjedan dana, a kamo li za dva tjedna. Zato smo imali dva sata (iako bi po meni trebalo biti i više sati Informatike): ponovi, nauči, vježbaj, primijeni! - Iz NOK-a: „digitalna kompetencija – odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta.“ Mislite li da je jedan sat predmeta IDK-a dovoljan za kvalitetno korištenje IKT-a u osobnom i društvenom životu? A kamoli za kritičku procjenu informacija? U današnjem svijetu gdje smo preplavljeni fake newsom, deep fake-ovima, kršenjem autorskih prava, mislite da je za kritičku procjenu informacija dovoljno da se o tome priča kroz MPT? Molim rezultate istraživanja na tu temu. - Nadovezat ću se na izjavu ministra Fuchsa koji je za portale izjavio kako se informatika više od jednog sata tjedno održava samo u komunističkim i bivšim komunističkim zemljama: „U pet godina koje su prethodile 2021., poslovni su prihodi hrvatskih IT poduzetnika porasli 57,4 posto, a bruto dobit impresivnih 76,9 posto. U hrvatskoj IT industriji prosječna neto plaća upola je viša od prosjeka Hrvatske. Svi su ti pokazatelji najmanje dvostruko, pa i trostruko bolji od ostatka hrvatskog nefinancijskog gospodarstva.“ (HGK) „Pa ipak, taj izvrsni i uspješni hrvatski informacijski sektor po konkurentnosti zaostaje za rumunjskim, bugarskim, kosovskim ili ukrajinskim, a s estonskim, litavskim, poljskim ili latvijskim ne može se ni uspoređivati. Tvrdi to londonski think-tank Emerging Europe u svojem Future of IT Reportu za 2023. godinu, objavljenom 7. travnja. Emerging Europe po pojedinim zemljama gleda raspoloživost talenata, razvijenost IT infrastrukture, ekonomski učinak, poslovno okruženje te potencijalni prostor za rast. I kategoriju “talenti” raščlanjuje na tri varijable: obrazovanje, radnu snagu i kompetitivnost talenata.“ (preuzeto s portala 7Dnevno). U Poljskoj je Kurikulumom propisano NAJMANJE 1 sat tjedno Informatike (IKT)+ još jedan predmet koji se zove Tehnologija. - Naši učenici su bili na pravom putu da budu, po digitalnim kompetencijama (jedna od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja), jedni od najbolji u Europi, što se i pokazalo za vrijeme pandemije; Hrvatska je jedna od rijetkih država Europe uspješno prešla na online nastavu, bez većih poteškoća (zahvaljujući nastavnicima informatike). Vi ćete im to oduzeti? Zbog čega? Da budu bolji rezultati PISA testa pa ćete ih zakinuti za znanja i kompetencije po kojima su u vrhu Europe? - Budući da je 2023. proglašena Europskom godinom vještina, glavna tema bit će učenje i razvoj, odnosno stjecanje novih digitalnih i zelenih znanja i kompetencija, u skladu sa zahtjevima modernog tržišta rada. Znači vi smanjujete satnicu Informatike u godini kada cijela Europa stavlja naglasak na razvoj digitalnih vještina svojih građana? Na temelju čega? - Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev ustvrdio je: „Više od tri četvrtine tvrtki u Europskoj uniji teško pronalazi radnike s potrebnim vještinama, dok se samo 37 posto odraslih redovito dodatno osposobljava, a 40 posto odraslih i svaka treća zaposlena osoba u Europi nema osnovne digitalne vještine. Žene su nedovoljno zastupljene u zanimanjima i studijima povezanima s tehnologijom. Zato će Europska godina vještina 2023. biti onaj potrebni poticaj u postizanju socijalnih ciljeva Europske unije, da bismo do 2030. imali najmanje 60 posto odraslih koji se dodatno osposobljavaju.“ Ne mogu se oteti dojmu, da, gledajući postotak žena u prosvjeti (koji premašuje broj muškaraca), se direktno udara na prava žena na jednake mogućnosti za rad i usavršavanje, a i adekvatnu plaću. Uzimajući u obzir da je prosvjeta najmanje plaćena s obzirom na ostale kadrove s visokim obrazovanjem, a u prosvjeti većinom rade žene, smanjivanjem satnice informatike, još nas dodatno omalovažavate i onemogućujete nam pravo na rad, dostojan obiteljski život i slobodno vrijeme, jer ovakvim putem kojim sada idete, većina zaposlenika će izgubiti satnicu, raditi na više škola, ili čak izgubiti posao, a većina zaposlenika su žene, koje, gle čuda, su u velikoj većini završile studije povezane s tehnologijom i još se dodatno osposobljavaju jer je Informatika takav predmet gdje se nužno kontinuirano osposobljavati. 4. „Odgojno-obrazovni ishodi iz kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiralnog modela prema kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima. Znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije omogućavaju učeniku bolje razumijevanje tehnološki naprednog e-Društva koji ga okružuje, lakšu pretragu i uporabu informacija, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima. Isto tako, znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije podrška su svim drugim nastavnim predmetima te se produbljuju i povezuju s kurikulumima ostalih nastavnih predmeta. Time je naglašena interdisciplinarnost nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, kao i nužnost razvoja i prilagodbe ostalih kurikuluma nastavnih predmeta u cilju sveobuhvatnog razvoja informacijske i digitalne pismenosti kod učenika.“ - Idemo u izmjenu Kurikuluma, a da nismo napravili reviziju i analizu postojećeg kurikuluma, koji je u biti dobar, trebale bi samo male izmjene. Još nismo imali generaciju koja je imala informatiku od 1. razreda do 8. razreda pa da možemo analizirati uspješnost usvojenih ishoda. Zašto smatrate da je potrebno mijenjati ne samo Kurikulum, nego i naziv predmeta (mogu zamisliti prvašića kako izgovara IDK) bez ikakvih analiza, bez stručne rasprave, na kojim temeljima se gradi vaša zamisao da ovaj sadašnji kurikulum nije dobar? Gdje su konkretni dokumenti na kojima temeljite mišljenje da treba mijenjati satnicu Informatike? - I do sada se primjenjivao spiralni model, stoga želim demantirati izjave koje su se mogle čuti u medijima od ljudi pri MZO-u da se gradivo ponavljalo, da je učenicima koji su slušali informatiku u 3. ili 4. razredu u 5. bilo dosadno jer je gradivo isto. Iznenadilo me nepoznavanje osnovnih pojmova i činjenica našeg Ministarstva koje nema pojma što se u kojem razredu uči, što me nagnalo da pomislim da naše Ministarstvo ne zna što piše u Kurikulumu informatike. Da, MS Word se uči od 2. razreda, ali ishodi učenja u 2. i u 6. razrednu nisu isti jer je stupanj razvoja djece tih godina različit! Nadograđujemo znanje iz prethodnih razreda, a ne ponavljamo se! U tome je razlika. - Što se tiče upotrebe 3D pisača, nije to ispis na papiru pa da može trajati 5 sekundi. Ispis traje satima pa ako će svaki učenik htjeti ispisati svoj 3D model, blok sat svaka dva tjedna nije dovoljan! Pretvorimo to u dane i solarne sate: ako je informatika 35 sati, oduzmimo barem 5 sati za analize projekta i ispite, ostaje 30 sati. Podijelimo na blok – sate, da svaki dan učenici imaju Informatiku to je ukupno 15 dana po 1,5 sat rada. Što se može napraviti za 1,5 sat u 15 dana? Ovi nabrojani ishodi sigurno ne. - Informatika je uvijek bila interdisciplinaran predmet: korelacije i na vertikalnoj i na horizontalnoj razini. Matematika je temelj svega, radimo projekte vezane za umjetnost (digitalno slikanje, animacije, grafički tableti, snimanje i obrada zvuka, film), projekti vezani za fiziku, domaćinstvo, kemiju i biologiju (IoT – pametno navodnjavanje: uzgoj biljaka, životni uvjeti, kemijski i fizikalni procesi prilikom pečenja kolača, vođenje dnevnika rada i zapažanja, prikaz 3D modela molekula, programiranjem u Minecraftu stvaramo nove kemijske spojeve, rastavljamo molekule, testiramo fizikalna svojstva uporabom Arduina i programiranje u C++, Pythonu, Minecraftu, Scratchu…) upotreba robota i AI u stvarnom životu – prepoznavanje lica, senzori pokreta, vlage, temperature, pametni domovi u malom, stvaramo igre i chatBotove od 1. razreda OŠ do 8. razreda. To nije ništa novo, mi nastavnici informatike nikada nismo čekali da nam netko da dokument po kojem ćemo raditi, nego smo se uvijek prilagođavali i držali korak s vremenom kako bi i naši učenici bili u korak s vremenom. S 1 satom tjedno, sve ove aktivnosti je nemoguće provoditi. Stoga bi trebalo povećati sate s 2 sata na barem 3 sata tjedno, a ne smanjiti na 1 sat. Osim prirodnih znanosti, informatika se bavila i humanističkim znanostima, za geografe smo izradili meteo stanicu za potrebe njihovih aktivnosti, za povijest smo izrađivali digitalne lente vremena s interaktivnim šetnjama kroz svaku epohu. Izrađujemo referate, oblikujemo slike, učimo prezentirati svoj projekt, pričati i podnijeti stručnu kritiku (što ne mogu reći za neke ljude, koji ne mogu podnijeti konstruktivnu kritiku). Učimo davati konstruktivne savjete i kritike, samovrednujemo svoj rad i kritički procjenjujemo tuđi rad. Nastava informatike je PROJKETNA nastava, PRAKTIČNA nastava, sve što se u nastavi informatike radi ima veze sa stvarnim životom! U informatici se ne buba napamet već se znanje mora PRIMIJENITI. Nije bitno kojim putem ćeš doći do rješenja bitno je do rješenja doći, što razvija maštu kod učenika i kreativno izražavanje. Na jedan problem možeš dobiti puno rješenja i to je prekrasno! Upetljali smo se i u Hrvatski jezik pa izrađujemo animirane filmove, pišemo sastavke, referate, stručne članke, analiziramo djela i analize prezentiramo, izrađujemo mrežne stranice za digitalni školski list, stvaramo priče po nizu slika, stvaramo i obrađujemo glazbene datoteke, … I takvom predmetu smanjujete satnicu… 5. „Kontinuirani razvoj tehnologije i umjetne inteligencije posljednjih desetljeća donio je revolucionarne promjene u načinu na koji živimo, radimo i komuniciramo. U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. Proces kreiranja digitalnih sadržaja uključuje različite korake kao što su istraživanje, planiranje, pisanje, uređivanje, oblikovanje i objavljivanje. Neophodno je razvijati logičko i algoritamsko razmišljanje koje je važno za identifikaciju problema načinom koji je prikladan za njihovo rješavanje pomoću računala, a to se može primijeniti u drugim područjima i svakodnevnom životu. Računalno razmišljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rješavanja problema i programiranja. Pri tome je naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnog proizvoda. Aktivnosti i sadržaji ishoda iz domene Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju razvijaju kreativnost, inovativnost, stvaralaštvo i poduzetnost te daju vrijedna znanja koja se mogu ugraditi u budući profesionalni život.“ - Zanima me tko smišlja ove nazive? Prvo naziv predmeta koji djeca ne mogu izgovoriti, a sada i naziv domene: Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju. Zapravo ste spojili dvije domene iz starog Kurikuluma pa ste dobili ovakvu kobasicu… - Spojili ste imena, ali ste spojili i ishode, računalno razmišljanje treba ostati zasebna domena. Računalno razmišljanje se uči, a s jednim satom informatike je nemoguće razviti kvalitetno logičko razmišljanje. Za to treba puno više vježbe i rada. Ne znam je li itko od vas ikada pisao kakav računalni program? Ukratko ću objasniti i zorno prikazati: zamislimo IDK svaka dva tjedna blok sat… prvih 10 minuta se pale računala (jer su stara, mi ih u školi zovemo stari Fergusoni), sljedećih 5 minuta se učenici logiraju na platforme za učenje. Otvaramo program koji smo započeli prošli sat i nemamo pojma što smo radili i gdje smo stali jer je prošlo 2 tjedna od zadnjeg susreta pa moramo ponoviti (djeca su zaboravila), a nismo si napisali TO DO listu koju programeri rade kada moraju prestati s radom, jer nije bilo vremena… nakon toga nastavljamo s radom na projektu, ostaje nam hrpa nedovršenih kodova za koje nismo sigurni zbog čega smo ih uopće pisali jer… prošlo je 2 tjedna. Citiram: „Pri tome je naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnog proizvoda. Aktivnosti i sadržaji ishoda iz domene Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju razvijaju kreativnost, inovativnost, stvaralaštvo i poduzetnost te daju vrijedna znanja koja se mogu ugraditi u budući profesionalni život.“ - Od ideje do gotovog proizvoda? Je li itko od Radne skupine ikada radio kakav projekt? Imamo 35 sati na raspolaganju, to je dovoljno za maksimalno 4 manja projekta, a gdje ubaciti i sve ostalo što ste Kurikulumom planirali? 6. „Istraživački rad uključuje samostalno istraživanje i prikupljanje informacija o određenoj temi, a potom analiziranje i interpretiranje kako bi stvorili vlastito znanje. Učenici se potiču na korištenje različitih izvora, kao što su knjige, časopisi, mrežne stranice i intervjui, kako bi prikupili informacije. Ova metoda vrednovanja pruža učenicima priliku za razvijanje istraživačkih vještina i kritičkog mišljenja. Izrada projekata uključuje stvaranje prezentacija, mrežnih stranica, videozapisa ili digitalnih priča, kako bi prikazali svoje znanje i vještine. Učenici se potiču da primijene svoje znanje i vještine u stvarnom životu, razviju svoju kreativnost i inovativnost te konstruiraju svoje znanje. Projektno usmjereno vrednovanje provodi se na temelju rada na projektu, što uključuje sposobnosti u istraživanju, kreativnom rješavanju problema, suradnji s drugima, prezentaciji i primjeni stečenog znanja i vještina.“ - 35 sati godišnje za ovo? Je li to dovoljno, molim vas priložite mi dokument kojim ćete to dokazati. Treba nam neovisna recenzija ove satnice. Programom cjelodnevne nastave je od 2020., predviđeno proširenje satnice temeljnih predmeta (Hrvatskog jezika, Matematike, Prirodoslovlja), te više izbornog i fakultativnog programa u školama. Smanjenje satnice nije bilo predviđeno za postojeće predmete. 7. Domene i Ishodi – ništa novo ni inovativno, sve viđeno, principi rada isti, sve isto samo manji broj sati. U 5. razredu su ishodi neprecizni i nejasni. I ovako smo se borili da sve stignemo na vrijeme, sada ćemo samo proletjeti kroz gradivo koje neće biti uvježbano niti ponovljeno, a to rezultira lošim znanjem učenika. U 35 sati nastave, odbacite 5 za ispite i provjere, ostaje u prosjeku 10 sati za svaku domenu, kako ubaciti projekte, 3D ispis u 10 sati??? Kako s djecom koja imaju teškoće kvalitetno obraditi programiranje u tako malo sati? Njima je potrebno dulje vrijeme rada za jednostavne zadatke, nećemo s njima stići obraditi niti najjednostavnije probleme. I za „stari“ kurikulum je bilo upitno kako ćemo to sve kvalitetno odraditi u 70 sati, a sada se pitam, hoćemo li uopće išta moći odraditi. Previše gradiva u tako malo vremena, jednostavno je fizički nemoguće. 8. Ako će se dio gradiva iz IDK ukomponirati u ostale predmete i MPT, zanima me na koji način će biti vrednovani ostvareni ishodi? Kako planirate provesti tu ideju kada nam tableti polako zastarijevaju i nemaju garanciju, osnivači nemaju novaca za popravke, a roditelji odbijaju platiti popravke, informatička oprema je odavno stara, kolege nemaju znanja o određenim temama… u Finskoj je robotika i programiranje jednim dijelom ukomponirano u predmet matematike. Gdje ćete naći učitelje koji mogu raditi oboje? Hoće li nastavnik Hrvatskoga jezika obraditi teme koje se tiču programa za prezentiranje i obrade teksta. Po tome bi svakom učeniku trebali dodijeliti prijenosno računalo i osposobiti nastavnike. Da, postoji MPT Upotreba informacijsko - digitalne tehnologije (pa ipak živimo u informacijskom dobu), ali tu učenici primjenjuju naučeno iz nastavnog predmeta Informatika. U Informatici su naučili kako se registrirati na obrazovnu platformu, kako koristiti određeni digitalni alat, kako kreirati digitalni sadržaj i znanje primjenjuju u ostalim predmetima. 9. Informatiku je pohađala još i moja majka za vrijeme Jugoslavije, u RH se Informatika uvodi 1999. godine kada nije bilo niti opremljenih učionica niti stručnoga kadra, do tada se izvodila u predmetu Tehnička kultura, a dodatno su bila 2 sata programiranja(Logo/Basic) tjedno. Dolazimo u 21. stoljeće gdje se svim silama pokušava Informatiku izbaciti iz škola, čak je taj prijedlog završio i na Ustavnom sudu. 2017. godine se prema kurikulumu, informatika, trebala održavati kao redovan predmet od prvog do osmog razreda i učiti 70 sati i to tako da se učenici u razredu moraju grupirati u manje skupine, najviše njih 15, kako bi baš svaki imao svoje radno mjesto za računalom. To, međutim nije prošlo. Zašto? Kome je bilo u interesu da se informatika ne uvede kao redovan predmet? I sada u informacijskom dobu kada smo u godini koja je posvećena digitalnim kompetencijama, mi smanjujemo satnicu Informatike, ali sada može biti obavezan predmet s duplo manjom satnicom, čudno. Zbog čega ili koga? Na temelju čega? Koje istraživanje pokazuje da smanjenje satnice Informatike povećava kvalitetu školstva u RH? Čija je to uopće bila ideja? Molim da se ta osoba imenuje te da nam podastre neoborive činjenice na temelju kojih je donesena takva odluka. A komentare za predmet Informatike koji su u neslužbenim razgovorima izrečeni na predstavljanju CN ravnateljima, neću niti komentirati. 10. Znam da se ovo savjetovanje provodi pro forma i da će se ovaj kurikulum provesti bez uvažavanja mišljenja stručnjaka, učitelja s terena, profesora sa fakulteta… to ste nam pokazali kada niste uvažili sve one komentare vezane za satnicu Informatike kada je predstavljen Eksperimentalni program CN, ali morala sam napisati svoje mišljenje. Za razliku od Radne skupine za Eksperimentalni program, koja nije objavljena, ja ću se potpisati imenom i prezimenom i iza mog mišljenja stoje dani proučavanja dokumenata, pravilnika, istraživanja, stručnih članaka i mišljenja struke, kao i skoro 15 godina rada na mjestu učiteljice Informatike. Prva sam kada treba isprobati nešto novo, inovativno, nešto od čega će moji učenici imati koristi u daljnjem životu i školovanju, ali sa smanjenjem satnice Informatike se ne mogu složiti jer se protivi zdravom razumu. Hvala! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Nije predmet ovog javnog savjetovanja. 1.-3. Primljeno na znanje. 4. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. 5. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. 5. Zahvaljujemo na komentaru. 6. Nacrt kurikuluma dobio je pozitivnu stručnu recenziju. 7. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. 8. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju Nastavnog plana za osnovnu školu (Narodne novine 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) 9.-10. Nije predmet ovog javnog savjetovanja.
334 Sunčica Sabljak Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, ideju smatram dobrom, no, kao i mnoge druge, muči me satnica od samo 35 sati godišnje za koje smatram da nisu dovoljni za kvalitetno usvajanje kompetencija iz Nacrta. S druge strane, razumijem i da se učenike ne može opteretiti tjedno s previše sati. No, ako uzmemo u obzir da se nekim drugim predmetima (čiji sadržaji ne idu uopće ukorak s vremenima u kojima živimo i čije kompetencije nisu toliko nužne kao IKT) daje veći broj sati godišnje, smatram da to ove kompetencije itekako zaslužuju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
335 JOSIP MURANIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, pišem kao roditelj djeteta nižih razreda osnovne škole. Čemu preimenovanje predmeta Informatika??? Svi znaju što znači Informatika. Učenik nižih razreda ne razumije što znači pojam "kompetencije". Nadalje, u vrijeme AI, digitalnih računa, društvenih mreža, i sl... Informatika je bila jedini predmet na kojem su učenici sistematizirali svoje znanje ili osvijestili svoje neznanje. 35 sati, blok sat svaka 2 tjedna je nedovoljan. Čitajući A. Svrha i opis predmeta i sami pišete: "stjecaje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti." I sami navodite svoje prioritete. Pa kako biste to uspjeli u 35 sati godišnje. I ja želim da moje dijete bude pripremljeno za život i tržište rada budućnosti. S ovom satnicom to je nemoguće. Informatika bi trebala biti barem 2 sata u nižim razredima tjedno, a u višim razredima 3 sata tjedno. Dakle, predlažem IDK u nižim razredima 70 sati godišnje, a u višim razredima 105 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naziv predmeta i broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
336 Petra Stančić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram da se ishodi u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije neće moći postići u dvosatu svaka dva tjedna jer se gubi kontinuitet rada. Isto tako, smatram da se ovim dokumentom nije vodilo računa o zaduženosti učitelja i broju sati. Satnicu bi trebalo ostaviti 2 sata tjedno jer jedino tako možemo ostvariti sve propisane ishode! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
337 JASENKA MARMILIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Smatram da su odgojno-obrazovni ishodi dobro razrađeni i povezani s međupredmetnom temom upotrebe IKT-a, ali također mislim da nisu izvedivi u satnici koju predlažete. U vrijeme rapidnog razvoja digitalizacije, umjetne inteligencije i digitalne tehnologije, učenici trebaju biti svakodnevno podučavani pravilnom korištenju istih. Stoga predlažem da satnica predmeta bude 70 sati godišnje. Slažem se s kolegicom Antolić koja ističe važnost suradnje sa stručnim suradnicima knjižničarima na ostvarivanju ishoda predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
338 KLARA BABIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram kako 35 sati godišnje za izvođenje predloženog kurikuluma nije dovoljno, a izvođenje nastave u dvosatu (svaki drugi tjedan) smatram apsurdnim. Na temelju predloženih odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede, godišnja satnica za izvođenje predloženog kurikuluma mora biti 70 sati godišnje (dvosat svaki tjedan). Također smatram kako domena digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastojanju moraju biti razdvojene, odnosno računalno razmišljanje kao domena treba biti zasebna. Srdačan pozdrav, Klara Babić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
339 Marija Tomljanović Mihalić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Ovaj prijedlog eksperimentalnog programa je izuzetno štetan za informatičare kao i za učenike u današnje doba digitalizacije jer se od njih u kasnijem obrazovanju (srednja škola, fakulteti) zahtijeva opća digitalna pismenost. Informacijske i digitalne kompetencije se spominju kao međupredmetna tema i smatra se da će se time nadoknaditi znanje i vještine kod učenika iz navedenog područja ali zapravo sve to se i provodilo do sada uz 2 sata izborne (od strane učenika najbolje prihvaćenog izbornog predmeta ) i obavezne nastave. Ovime smatramo da nije dovoljno informatiku svesti na 1 sat obavezne nastave i međupredmetne teme. Kao učitelji apeliramo da predmet Informacijske i digitalne kompetencije uvedete 70 sati godišnje u svim razredima kao obavezni predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
340 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Besmisleno je na ovakav način pristupati ovako ozbiljnoj temi. Unutar 35 sati se neće realizirati niti 5% napisanog. Onaj tko je ikada bio u učionici i pokušao nešto realizirati s učenicima tog uzrasta zna da je učenicima tog uzrasta potrebno objasniti što je uopće računalo. Oni u pola te satnice neće moći niti postaviti miš na mjesto gdje treba biti postavljen a još manje znati što je preglednik, tražilica, medijski sadržaj ili izrada digitalnih radova. To je sasvim nova dimenzija za njih i ne mogu si to predočiti na takav način. Učenici dolaze u više razrede a ne uspiju razviti vještine pisanja rukom kako bi pojedinci očekivali. Sve ovo navedeno je primjenjivo i na drugi, treći i četvrti razred. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika.
341 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Minimalna satnica treba biti 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja
342 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje   Minimalna satnica treba biti 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
343 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Minimalna satnica treba biti 70 sati godišnje. Međupredmetne teme ne mogu biti alternativa. Često se na svim razinama u obrazovnom sustavu kreiraju sadržaji koji ne zadovoljavaju niti minimum pravila dobrog dizajna a još manje se ispravno koriste pojedine funkcionalnosti. Ako se na višim razinama treba dosta raditi s djelatnicima kako bi usvojili određena znanja, ne možemo očekivati da će učenici bio što shvatiti kroz međupredmetne teme. Ako bilo tko od djelatnika misli da je npr. prezentacija dobra a sadrži tekst i to isto čita tijekom obrade teme, onda nema smisla razgovarati o nečem složenijem. Cijeli koncept je promašen jer se povezivanje s drugim predmetima na ovaj način već pokazalo kao promašeno i svelo se na izmišljanje nekoliko rečenica koje opravdavaju povezanost s drugim predmetima. U praksi i životu ne postoje nastavni predmeti i ne treba forsirati povezivanje na takav način. Tko će plaćati sve ove navedene programe? Je li itko od kreatora ovog sadržaja bio u učionici? Na koji način se mislio realizirati toliko različitih sadržaja. Prema ovom planu bi trebali učeniku spomenuti program, a one će sutra znati sve koristiti. Npr. samo za ovo trebaju sati da bi se uopće nekoga kvalitetno osposobilo da pokrene program, razumije što s programom može i kako koristiti funkcionalnosti."- izrađivati infografike, postere ili slično korištenjem nekog od besplatnih programa za grafički dizajn ili dostupnim putem AAI@EduHR identitetom (npr. Canva, Adobe Creative Cloud Express i sl.)". Ako je cilj bio pokrenuti bez razmišljanja o tome, samo pokazati da postoje izbornici u kojima se može klikati onda se može realizirati i više. Pri tome će učenik klikati ali neće razmišljati o sadržaju niti će imati vremena za kreiranje sadržaja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
344 Vlatka Antolić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima Pohvaljujem detaljnu i preciznu razradu nastavnoga predmeta, uz napomenu da biste ipak trebali povećati satnicu jer smatram da to nije izvedivo u 35 nastavnih sati. Slažem se da bi se odgojno-obrazovni ishodi iz domene A. Informacijska i medijska pismenost trebala usvajati u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima školskim knjižničarima jer smatram da smo dovoljno stručni u tom području i da možemo pružiti mnoga znanja učenicima i pružiti podršku kolegama u školama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
345 Emina Mutabžija-Orešković Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, potpuno se slažem s time da je razvijanje medijske i informacijske pismenosti kako bismo osigurali da učenici informacijama, medijima i medijskim porukama pristupaju kritički, vrednujući njihovu vjerodostojnost te se tako zaštite od dezinformacija, propagande i neprimjerenih sadržaja u modernom svijetu neophodno. Slažem se i s time da su iskoraci u promjenama vezanim uz sadržaje i učenje Informatike (sjećam se da je moj sin u 5.razredu osnovne škole u sastavu informatike morao napamet učiti, posve neprimjereno dobi i predznanjima, definicije tipa "...pretvara digitalni signal u analogni..." i slično) prethodnih godina išli u pozitivnom, za učenike korisnom i smislenom smjeru. Budući da sam po struci prof. fizike i kemije (u osnovnoj školi), svakako da smatram da je razvoj informacijskih i digitalnih kompetencija kako je opisan u sastavu prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za učenike nužan - i kao takvog ga (koliko je u mojoj kompetenciji) podržavam. Međutim, uvažavajući ne samo komentare kolega informatičara nego i osobno iskustvo u radu s učenicima osnovne škole, uistinu nisam sigurna da je realno očekivati da je ono što je prijedlogom kurikuluma navedeno moguće realizirati kroz 35 nastavnih sati godišnje. Budući da su učenici u osnovnoj školi u razredima izrazito različitih sposobnosti, znanja i vještina moj bi prijedlog bio da se razmotri mogućnost realizacije predmeta kroz dvije razine - višu razinu (70 sati) i nižu razinu (35 sati) - čime bi se omogućilo da učenici optimalno iskoriste vrijeme uz izbor sadržaja primjeren mogućem najvišem razvoju kompetencija (pri čemu bi bilo bitno osigurati mogućnost promjene razine sukladno razvoju i napretku učenika). Jasno je da bi takva organizacija i formiranje grupa bili zahtjevni, ali tehnički nisu nerješivi a bili bi na korist svima - učenicima, učiteljima i u konačnici društvu. U pripremi za nastavak obrazovanja i pri upisima (ili nacionalnim ispitima) kompetencije učenika također bi bilo moguće vrednovati na različitim razinama, primjereno potrebama određenog programa. Uz srdačan pozdrav, Emina Mutabžija-Orešković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Grupiranje učenika izvodi se u skladu s Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/08 i 90/10).
346 Irena Čubra Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, smatram kako se predloženim dokumentom nije vodilo računa o učiteljima Informatike i njihovoj zaduženosti, samim time i životnoj egzistenciji. Smatram kako je i opseg ishoda u odnosu na predviđeno vrijeme za njihovu realizaciju nerealna te da bi se stvorio pritisak na učenike koji bi u kratkom roku morali usvojiti veliku količinu znanja i rada na različitim alatima. Svakako nije vođeno računa o vrednovanju tema/ishoda koji se predlažu izvoditi kroz druge nastavne predmete (likovni, praktične vještine, matematika i sl.) U današnjem svijetu nezamislivo je živjeti, razvijati se i biti sposoban i konkurentan bez upotrebe digitalne tehnologije. Ovakvih planom dobit ćemo hrpu površnih poznavatelja, a vrlo malo kvalitetno osposobljenih učenika. Samim time smatram kako bi se trebalo razmotriti povećanje obujma sati kroz nastavnu godinu. Irena Čubra, dipl.inf, učiteljica informatike Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
347 Irena Čubra Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Molim pojašnjenje navedenog "Nastava se izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama."? Kako se planira izvoditi ovaj dvosat? u obliku blok sata svaki tjedan, pa bi se nastava odvijala samo u jednom polugodištu ili bi se određeni dio sati izvodio u dvosatu, a određeni dio u predviđenom h/tjedno? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
348 Irena Čubra Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda "U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene: – informacijska pismenost i rješavanje problema – digitalni sadržaji i komunikacija." Smatram kako su informacijska pismenost i rješavanje problema dvije potpuno različite komponente vrednovanja i da ih je potrebno razdvojiti, kao što su i domene odvojene. Dvije komponente smatram neadekvatnim za kvalitetno i potpuno vrednovanje učenika. Istraživački rad, projekti, rad u paru i ostali oblici rada koji se ovdje navode zahtijevaju određeno vrijeme za koje smatram da ovim dokumentom nije predviđeno za njihovu realizaciju. Potrebno je ili povećati fond sati ili izbaciti projektne zadatke i istraživački rad kako bi se predviđeni ishodi mogli ostvariti u predviđenom vremenu, tj. predviđenojsatnici od 35 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Broj elemenata vrednovanja prilagođen je broju sati izvođenja nastavnoga predmeta. Elementi vrednovanja Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuje strategije pretraživanja i prikupljanja, obradu i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema. Digitalni sadržaji i komunikacija uključuju ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, izradu i kvalitetu digitalnih sadržaja, samostalnost i promišljenost pri uporabi digitalne tehnologije, komuniciranje u timu, suradnju na projektima, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost te primjenu sigurnosnih protokola. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
349 Irena Čubra D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima, Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje Navedeni ishodi sada se ostvaruju kroz 70 sati godišnje i tako omogućuju uvježbavanje i ponavljanje. Mnogo ovih interdisciplinarnih tema je teško provesti i ocijeniti. Tko će biti odgovoran za povezivanje međupredmetne teme i njeno vrednovanje? kako će se nešto poučavano na IDK, uvježbavano kroz npr.Praktične vještine uspjeti vrednovati ako ta dva predmeta predaju različite osobe? trebaju li onda učitelji zahtijevati od kolega da u sklopu svojih predmeta odrađuju dio IDK i o tome nas redovito izvještavaju i pri tome se drže naših uspostavljenih kriterija vrednovanja? Isti problem javlja se u svakom razredu od 1.-8. i smatram kako to nije dovoljno dobro osmišljeno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovna očekivanja svih međupredmetnih tema izvode se međupredmetno u okviru satnice nastavnih predmeta i sata razrednog odjela. Odluka o donošenju nastavnog plana za osnovnu školu, Narodne novine, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18)
350 Irena Čubra Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma Tri su domene kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te  Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju. -smatram kako bi domena Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju trebala biti podijeljena na dvije domene Digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju te Računalno razmišljanje. Razlog tome je opsežnost izvođenja domene „Proces kreiranja digitalnih sadržaja uključuje različite korake kao što su istraživanje, planiranje, pisanje, uređivanje, oblikovanje i objavljivanje. „-kreiranje kvalitetnih digitalnih sadržaja koje uključuje istraživanje, planiranje, osmišljavanje i oblikovanje uratka izvedivo je kroz nekoliko nastavnih sati samo za jedan projekt i rad u jednom alatu. Svako multisadržajno izražavanje korištenjem više alata i izradom višemedijskih sadržaja zahtjeva veći broj sati, prvenstveno za poučavanje rada u određenom alatu, uvježbavanje a onda na kraju i učeničku realizaciju tj krajnji rad koji bi učenici nakon usvojenog i uvježbanog mogli samostalno napraviti. „Računalno razmišljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rješavanja problema i programiranja. Pri tome je naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnog proizvoda.  „ - računalno razmišljanje iznimno je važno za razvoj djece u mnogo segmenata. U sklopu predviđenog vremena (35 nastavnih sati godišnje) trebale bi mađioničarske vještine kako bi se usvojio proces stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnog proizvoda. Ovakvi misaoni procesi zahtijevaju puno koraka koji uključuju mnogo izmjena, testiranja, uočavanja pogrešaka, izmjena grešaka, ponovno testiranje, uočavanje vizualnih i tehničkih poteškoća i tako u krug...sve do zadovoljavajućeg konačnog proizvoda-izrade aplikacije. Razvijaju se prezentacijske vještine za učinkovito promoviranje digitalnih sadržaja na različitim digitalnim platformama.-prezentacijske vještine moraju se uvježbavati, u razrednom odjelu s 28 učenika za to bi nam trebalo 6 školskih sati kako bi svi prezentirali svoj rad na određenu temu u nekom alatu. Povećanjem broja alata koji se koriste u nastavnom procesu i uvježbavanjem kroz prezentacije taj broj sati se povećava i oduzima popriličan broj od ukupno predviđene godišnje satnice. Predlažem povećanje broja nastavnih sati na godišnjoj razini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Domena Računalno razmišljanje, digitalni sadržaji i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina, koje su međusobno povezane te nije potrebno izdvajanje jedne od njih (računalno razmišljanje) u zasebnu domenu. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
351 Andrea Haramustek Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Čitajući Svrhu i opis nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije nikako ne povezujem važnost i značaj tako BITNOG predmeta u današnjim životima naše djece sa vašom promjenom - SMANJENE satnice?? I pitam se, je li zaista moguće da u digitalnom dobu gdje smo okruženi tehnologijama, pametnim uređajima, umjetnom inteligencijom koja zahtjeva logičko zaključivanje i promišljanje vi oduzimate učenicima pravo na učenje, pravo na znanje tako važnog predmeta?! Kome je i zbog kojeg razloga pala na pamet ova sumanuta ideja? Slažem se kako se određeni sadržaj u razrednoj nastavi ponavlja u predmetnoj nastavi ali se nikako ne može poistovjetiti da se radi isto jer se većina pojmova u razrednoj nastavi samo dotiču, dok se u predmetnoj nastavi ulazi u dubinu samog sadržaja, radi znatno više na računalnim programima, vježbanja i uvježbavanja. Slažem se i predlažem dodatak novijih tema i sadžaja kako bi pratili trendove Informacijskog doba i ono se treba dopunjavati minimalno svake dvije godine, ali to se jedino može ako satnica ostaje 70 sati. Više zanimljivih, životnih projektnih zadataka, uključujući teme koje prate trendove svakako treba povećati ( printanje 3D, snimanje uz dronove, virtualni svijet, umjetna inteligencija i sl.) Pitajte učenike, što oni misle o tome i sigurna sam kako će vam reći isto što govore stručnjaci - učitelji. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
352 Andrea Haramustek Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda "U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene: – informacijska pismenost i rješavanje problema – digitalni sadržaji i komunikacija." Smatram kako su informacijska pismenost i rješavanje problema dvije potpuno različite komponente vrednovanja pa nikako nije dobro da su zajedno. Dvije komponente svakako smatram neadekvatnim za kvalitetno i potpuno vrednovanje učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj elemenata vrednovanja prilagođen je broju sati izvođenja nastavnoga predmeta. Elementi vrednovanja Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuje strategije pretraživanja i prikupljanja, obradu i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema. Digitalni sadržaji i komunikacija uključuju ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, izradu i kvalitetu digitalnih sadržaja, samostalnost i promišljenost pri uporabi digitalne tehnologije, komuniciranje u timu, suradnju na projektima, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost te primjenu sigurnosnih protokola.
353 MARINA TRSTENJAK Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Poštovani, IDK mora biti 2 sata tjedno! I nikako drugačije. S jednim satom tjedno, ovo je neizvedivo. Ovo vam govore ljudi iz prve ruke, ljudi koji na kraju krajeva odrađuju taj posao. Nadam se da ćete nas "čuti" i ipak ovo promijeniti. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu te omogućuje aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
354 Tomislava Putnik Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Kratko i jasno IDK mora biti 70 sati godišnje, ni sata manje!!!!! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
355 Domagoj Šesto Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Kratko i jasno, bez minimalno 70 sati u ovoj školskoj godini ovo neće biti ostvarivo. Novi predmet mora imati barem jednak broj sati godišnje kao i informatika i bilo bi lijepo da se više ne obmanjuje javnost kako su prije bila 4 obavezna školska sata informatike, a po novom bi ih trebalo biti 8 obaveznih. Nije isto 4 obavezna školska sata u dvije godine i 8 obaveznih školskih sati u 8 godina. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
356 Robert Miler Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani Zanima me zašto u vrijeme kada se govori o 4. industrijskoj revoluciji smanjuje broj sati informatike. Gdje je tu logika. I ovako pojedini učenici ne znaju koristitii osnovno kao npr. upis u srednje škole, s manje infomratike još će manje znati. Također da li želite stvarati samo korisnike ili želite i da djeca nešto rade, prave, stvaraju. Zahvaljujem Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
357 Renato Budimir Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Ovo je veliki korak unatrag u obrazovanju naše djece. Kako će učenici steći osnovna znanja i vještina u informatici ako im se ne pruži dovoljno vremena za učenje? Ovaj novi kurikulum predstavlja ogroman izazov za nastavnike i učenike jer sadrži mnogo više sadržaja koje treba obraditi u ograničenom vremenskom periodu. Čini se nemogućim obuhvatiti sve nastavne jedinice u samo 35 sati godišnje. Uz svoju osobnu zabrinutost, a i zabrinutost roditelja i ostalih članova zajednice ogorčeni smo smanjivanjem satnice informatike u cjelodnevnoj nastavi. Kao što svi već znamo, informatika je izuzetno važna disciplina koja je sveprisutna u modernom društvu. U današnjem digitalnom dobu, poznavanjem informatike je neophodno za uspjeh u mnogim karijerama, a i za razumijevanje svijeta oko nas. U interesu naših učenika i budućnosti naše zemlje, iznimno je važno zadržati postojeću satnicu informatike i osigurati dovoljno vremena za sveobuhvatno i kvalitetno učenje informatike u našim školama. IDK MORA BITI 70 SATI! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
358 Ivana Palaić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Poštovani, smatram da je ostajanje na satnici koja jest trenutno u nastavnom predmetu Informatike, ako ne i povećanje iste nužno. Naime, svjedoci smo svakodnevnih situacija u kojima je virtualno nasilje sveprisutno. Informatika nije samo stjecanje kompetencija o tehnologiji, već (što je mnogo bitnije) stjecanje digitalnih kompetencija u smislu odgovornog, moralnog i sigurnog upravljanja informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Bojim se da se ovom predloženom satnicom isto neće moći postići. Prioritet je djecu digitalno opismeniti, a to će se postići jedino i isključivo izvođenjem nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije 70 sati godišnje u svim razredima kao obavezni predmet. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
359 Jelena Mandić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole Sve što ste naveli u nacrtu kurikuluma IDK moglo bi se sprovesti jedino unutar 70 sati godišnje, nikako 35! U svjetu gdje umjetna inteligencija uzima sve više i više prostora, ukoliko ne bude dobre edukacije prema nama, a onda od nas prema učenicima nemamo nikakvih izgleda da se nosimo sa izazovima i poslovima budućnosti u godinama pred nama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. Odgojno-obrazovni ishodi definirani su općenito i na najvišoj očekivanoj kognitivnoj razini te dodatno razrađeni na ishode koje učitelji dodatno prilagođavaju u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama učenika. Pri godišnjemu planiranju učitelj prema predmetnome kurikulumu izrađuje svoj godišnji izvedbeni kurikulum koji predstavlja prilagodbu predmetnog kurikuluma potrebama, interesima i mogućnostima svojih učenika. Taj je kurikulum konkretno povezan s učiteljskom praksom i proizlazi iz prethodnih iskustava i očekivanja. Nužno je ostvariti sve ishode predmetnog kurikuluma.
360 Sonja Krišković Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta A. Svrha i opis predmeta "....bolje razumijevanje tehnološki naprednog e-Društva koji ga okružuje, lakšu pretragu i uporabu informacija, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima. Isto tako, znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije podrška su svim drugim nastavnim predmetima te se produbljuju i povezuju s kurikulumima ostalih nastavnih predmeta. Time je naglašena interdisciplinarnost nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, kao i nužnost razvoja i prilagodbe ostalih kurikuluma nastavnih predmeta u cilju sveobuhvatnog razvoja informacijske i digitalne pismenosti kod učenika. ..." Smatrate li vi da se doista sve ovo gore navedeno može postići u samo 35 sati godišnje? "...nužnost razvoja i prilagodbe ostalih kurikuluma nastavnih predmeta ..." - znači li ovo da će se možda u sklopu nastave Hrvatskog jezika (pošto je po ovom novom povećana satnica tog predmeta) učiti npr. kako raditi u programu word, a u sklopu nastave Matematike učiti raditi u programu excel? I jedan i drugi program su učenicima potrebni u daljnjem školovanju, ali i kasnije nakon završetka školovanja. Predlažem da se predmet Informacijske i digitalne kompetencije (ili pod starim nazivom informatika) izvodi minimalno 70 sati godišnje kao obavezni predmet u svim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
361 BARBARA HAMP Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije "Nastava se izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama." Svakih 2 tjedna po 2 sata? Kako će se to izvoditi? Dok ponovimo ono od prošlog puta da bismo mogli nastaviti dalje, već ćemo biti u zaostatku s vremenom predviđenim za usvajanje novih ishoda. Preveliki je to razmak i gubi se kontinuitet. Satnica treba biti 70 sati godišnje i onda biti u dvosatima svakog tjedna. IDK mora biti 70 sati! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja. U poglavlju Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije preporuka je da se nastava organizira u dvosatu. Time se naglasak stavlja na metode i oblike poučavanja koje uključuju praktičan rad na računalu i omogućuje se aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja.
362 IGOR SOLDIĆ Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta Satnica nastavnog predmeta treba biti 70 sati godišnje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.
363 Katarina Muranić Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole, A. Svrha i opis predmeta "Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti." Ukoliko je stjecanje digitalnih kompetencija jedan od NAJVAŽNIJIH odgojno - obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržište rada budućnosti, kako mu može biti smanjena satnica sa 2 sata tjedno na 1? Time se predmet IDK svrstava među predmete s najmanjom satnicom (1 sat tjedno). Satnica predmeta Informatike bila je 70 sati, dok je predmet Informacijske i digitalne kompetencije 35 sati. Kako time pokazujete da je JEDAN OD NAJVAŽNIJIH? Predlažem da se predmet Informacijske i digitalne kompetencije izvodi 70 sati godišnje u svim razredima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Broj sati izvedbe nije predmet ovog javnog savjetovanja.