Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama Zakona o lokanim porezima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARKO VISKIĆ OBRAZLOŽENJE, Uz članak 7. Poštovani, u potpunosti je neutemeljen argument da je gornju i donju granicu poreza potrebno mijenjati jer iste nisu mijenjane posljednjih dvadesetak godina. Argument je neutemeljen zbog toga što se ni iznos prihoda od kuća za odmor nije mijenjao posljednjih dvadesetak godina! Taj iznos i 2001. godine i 2023. godine bio je nula. Ovdje se ne radi o nekretninama koje se iznajmljuju, za koje bi se moglo tvrditi da su iznosi najma rasli kroz vrijeme. Po kojem temelju je proteklo vremensko razdoblje argument za povećanje gornje (i sniženje donje) granice poreza? Temelj gornje granice poreza svakako nije na načelu pravednosti i razmjernosti. Nije prihvaćen 3. Zakonom propisane granice za visinu poreza odnosno najniži i najviši iznos poreza na kuće za odmor nisu se mijenjale od 2001. godine pa su pojedine jedinice lokalne samouprave radi ostvarenja fiskalnih prihoda postavile zahtjeve da se u ove izmjene uvede proširenje zakonskog raspona kod propisivanja iznosa poreza na kuće za odmor. Isto tako napominje se kako je porez na kuće za odmor opcijski porez što znači da JLS samostalno odlučuju o tome hoće li svojim odlukama uvesti ovaj porez u granicama koje određuje zakon ili ga neće uvesti.
2 MARKO VISKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, Članak 7. Poštovani, povećanje gornje granice poreza na kuće za odmor s 1,99 eur/m2 na 5,00 eur/m2 (povećanje od oko 250%) predstavlja preveliko opterećenje za većinu građana u Republici Hrvatskoj na koje se ovaj porez odnosi. Jasno je da konačnu gornju granicu postavljaju jedinice lokalne samouprave, ali bi svejedno gornja granica poreza na kuće za odmor trebala biti niža od predložene. Nije prihvaćen Zakonom propisane granice za visinu poreza odnosno najniži i najviši iznos poreza na kuće za odmor nisu se mijenjale od 2001. godine pa su pojedine jedinice lokalne samouprave radi ostvarenja fiskalnih prihoda postavile zahtjeve da se u ove izmjene uvede proširenje zakonskog raspona kod propisivanja iznosa poreza na kuće za odmor. Isto tako napominje se kako je porez na kuće za odmor opcijski porez što znači da JLS samostalno odlučuju o tome hoće li svojim odlukama uvesti ovaj porez u granicama koje određuje zakon ili ga neće uvesti.
3 Grad Ivanec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA Ovim putem Grad Ivanec daje primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima:  Prije svega smatramo da savjetovanje na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, u skraćenom trajanju od 15 dana, nije transparentno, a obrazloženje za skraćivanje rokova nije prihvatljivo. Naime, predlagatelj obrazlaže skraćivanje roka savjetovanja s javnošću argumentom kako bi se zbog predviđenog stupanja na snagu zakona mogla ispoštovati redovna procedura donošenja zakona te kako bi se dodatno olakšao posao lokalnim upravama za donošenje Odluka o porezima. U Smjernicama Povjerenika za informiranje KLASA: 008-01/14-01/01, URBROJ: 401-01/13-16-01 od 21. prosinca 2016.g. navedeno je: „Savjetovanje s javnošću, onako kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama, traje u pravilu 30 dana. Savjetovanje može trajati kraće samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti radi kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku i u tom slučaju je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje. Izvanredne okolnosti mogu biti primjerice potreba ispunjavanja uvjeta za korištenje EU fondova ili drugih obveza po međunarodnim ugovorima, elementarna nepogoda ili neki drugi opravdani razlog. Puko kašnjenje u izradi nacrta ne može se smatrati opravdanim razlogom za skraćivanje vremena trajanja savjetovanja. Drugim riječima, skraćeno trajanje savjetovanja nije prihvatljivo ako se ono događa uslijed nekvalitetnog planiranja rada u tijelu“. Iz navedenog proizlazi da razlog predlagatelja za skraćivanje roka savjetovanja ne predstavlja nikakvu objektivnu ili izvanrednu okolnost radi kojih nije bilo moguće provesti savjetovanje u skladu sa člankom 11. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13, 85/15 i 69/22). Javno savjetovanje provodi se na valjani, pošteni i transparentan način koji će doista (a ne samo formalno) omogućiti zainteresiranoj javnosti, a naročito zainteresiranim subjektima o čijim se pravima i obvezama ovom Uredbom odlučuje, da aktivno sudjeluju u kreiranju i donošenju zakona odnosno drugih propisa.  U Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima predlažu se izmjene na način da se propiše da su porezi jedinica područne (regionalne) samouprave iz članka 3. važećeg Zakona o lokalnim porezima (porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre), zajednički porezi jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave koji se dijele u omjeru 50:50. Navedeno se predlaže zbog očekivanog smanjenja prihoda proračuna jedinica lokalne samouprave kao posljedica ukidanja prireza porezu na dohodak te povećanja iznosa osobnog odbitka. Nije prihvaćen Primjedbu na skraćeni rok savjetovanja - razdoblje savjetovanja sa zainteresiranom javnošću se skraćuje na 15 dana kako bi se zbog predviđenog stupanja na snagu zakona mogla ispoštovati redovna procedura donošenja zakona te kako bi se dodatno olakšao posao i osiguralo dovoljno vremena lokalnim upravama za donošenje Odluka o porezima koji se utvrđuju lokalnim upravama i povećanje autonomije samofinaciranja
4 FRANJO GOLUBIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, Članak 9. Predlažem da se u stavku 1. točka b. propišu jasni kriteriji kojih se treba pridržavati JLS prilikom određivanja visine poreza za kuće za odmor, a ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor jer se dosada na Upravnom sudu vodilo više sudskih sporova i donijeto je više različitih sudskih presuda jer zakonsko ovlaštenje po kojem JLS donose svoje odluke nije jednoznačno i precizno. Većina JLS prilikom donošenja odluka uopće nije uzimala u obzir naprijed navedene okolnosti vezano na mogućnost uporabe kuće za odmor, da li u istoj postoji sanitarni čvor i da li je riješeno zbrinjavanje otpadnih voda, da li se ista stoga može tretirati i smije koristiti kao kuća za odmor protivno odredbama prostornog plana uređenja, prilikom utvrđivanja visine poreza nisu se uzimali niti ocjenjivali kriteriji mjesta, tj. položaja, stanja infrastrukture, starosti i drugo već se porez određivao proizvoljno, obično u maksimalnom iznosu. Sudska praksa upravnih sudova zauzela je stajalište da se kućom za odmor ne može smatrati objekat koji nema kompletnu vanjsku stolariju, sanitarni čvor i rješeno zbrinjavanje otpadnih voda sukladno propisima jer se u protivnom ne radi o kući za odmor. isto tako potrebno je dokazati da se objekat zaista samo povremeno koristi kao kuća za odmor, odnosno da se u istom ne obavlja registrirana djelatnost ili da isti ne služi stalnom stanovanju. Vezano na naprijed navedeno predlažem da zakonodavac propiše jasne kriterije po kojima su JLS dužne donijeti svoje odluke radi izbjegavanja budućih sudskih sporova. Predlažem da se u stavku 1. točka c. doda nova rečenica koja glasi: "Predstavničko tijelo JLS javnom površinom može odrediti samo onu javnu površinu koja je kao takva određena u prostornom planu JLS, odnosno, koja je kao javno dobro upisana u zemljišnoj knjizi u vlasništvu i pod upravom JLS." Predlažem ovu dopunu iz razloga sigurnosti i pravne izvjesnosti objektivnog pravnog poretka jer pojedine JLS proglašavaju javnim površinama i čestice koje nemaju kakakter javnih dobara jer nisu slobodne za pristup svim građanima, a isto tako često naplaćuju i porez za ceste koje nisu u njihovom vlasništvu niti pod njihovom upravom. Nije prihvaćen Propisivanja jasnijih kriterija - svaka JLS zasebno donosi Odluku o kriterijima za potrebe plaćanja poreza na kuće za odmor i definicija javnog dobra - svaka JLS zasebno donosi Odluku za potrebe plaćanja poreza na korištenje javnih površina.
5 FRANJO GOLUBIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, Članak 2. Predlažem da se razmisli o tome da se godišnji porez na motorna vozila i plovila, umjesto po snazi motora u kW ili dužini plovila obračunava i plaća prema vrijednosti, sukladno načelu proporcionalnosti, a sve sukladno određenju iz članka 51. Ustava, tj. da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim godpodarskim mogućnostima te da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Smatram da sadašnji porezni sustav pogoduje vlasnicima skupljih motornih vozila i plovila koji plaćaju razmjerno manji porez, a istovremeno veći porez plaćaju vlasnici jeftinijih motornih vozila i plovila. Prilikom uvođenja predmetnog poreza isti se je plaćao prema vrijednosti pa smatram da postoje relevantni podaci o vrijednosti motornih vozila i plovila da se uvede pravedniji i razmjeran porez prema vrijednosti kao porezna osnovica za obračum prema progresivnoj poreznoj skali. Nije prihvaćen Navodi nepravednost raspona visine poreza - nije moguće uzimati vrijednost vozila i plovila iz razloga što prodavatelji imaju zasebnu politiku cijena prema određenim kategorijama kupaca, a uz to snaga vozila i plovila je temeljni uvjet za cjenovno određivanje prodajne vrijednosti. Isto tako vrijednost vozila i plovila opada sa uporabom istih, Propisivanja jasnijih kriterija - svaka JLS zasebno donosi Odluku o kriterijima za potrebe plaćanja poreza na kuće za odmor i Benefinicija javnog dobra - svaka JLS zasebno donosi Odluku za potrebe plaćanja poreza na korištenje javnih površina.
6 ŽELJKO MATIĆ OBRAZLOŽENJE, Uz članak 7. Ovim člankom se u biti štiti daljnje divljanje stambene megagradnje i pranje mafijaškog i nelegalno stečenog novca. U mjestima uz obalu je sve manje stalnih stanovnika a sve više sezonskih. Održavanje infrastrukture pada na trošak isključivo ili većinski na stalne stanovnike koji zbog stalno rastućih troškova imaju daljnji pritisak na napuštanje višestoljetnih obiteljskih prebivališta. Nekoliko puta skuplje usluge vodovoda zbog raznih naknada, doprinosa koji su većinom za izgradnju novih kapaciteta zbog povećanje izgradnje. Oni koji žive u mjestima kroz cijelu godinu u biti pomažu "investitorima" da prođu jeftinije i uz manje troškove operu većinom nelegalno stečen novac. Isto je i s rasvjetom, električnom energijom (domaći ljudi plaćaju rasvjetu ispred zgrada i u ulicama u kojima nitko ne živi većinu godine, grade nove trafostanice za većinom svoju buduću nelegalnu konkurenciju), komunalnim otpadom (broj vozila optimiziran prema ljetnom opterećenju a koje treba finacirati kroz cijelu godinu, opet "domaći"), pročistačima (projektiraju se prema vršnom opterećenju, povećani inicijalni i tekući troškovi opet padaju na teret "lokalaca"),.... Stotine i tisuće eura godišnje plaćaju domaći ljudi da bi neki kupci stanova došli ljeti na tjedan ili dva ili još gori slučaj da bi nelegalno iznajmljivali svoje stanove (jer u stambene zgrade i neregistrirane objekte turistička inspekcija ne ulazi). Predviđeni maksimalni iznos od 5 eura je zaštitna mjera za pohlepne investitore i stambenu mafiju da im posao ne bi patio ni u budućnosti. Pozivanje na "Načelo pravednosti i razmjernosti" je smijurija i vrijeđanje zdravog razuma. Ako u Austriji štite svoja naselja u i oko skijališta tako da su godišnji porezi na kuće na odmor često i preko 5000 eura, nerijetko i preko 10.000 eura pa (skoro) nikome ne pada na pamet devastacija prirode i odredišta jer je jednostavno neisplativo. Ako ne želite da zakon i dalje štiti građevinsku mafiju i daljnje uništavanje prirodnih resursa Hrvatske, gornji iznos treba biti delimitiran ili postavljen na najmanje 20 eura (preporučujem minimalno 50 eura). Jer ti iznosi jedino jamče "Načelo pravednosti i razmjernosti" prema lokalnom stanovništvu koje sve više pati od posljedica stanogradnje pod skoro potpunim nadzorom mafije svih vrsta. Od porezne obveze treba osloboditi vlasnike objekata u starim autohtonim selima/zaseocima i to do neke površine (npr. do 100 m2). Ovaj dio bi trebalo prepustiti lokalnoj samoupravi da odredi koja područja su pod kojim poreznim obvezama. Podizanje gornje granice poreza na predložene razine bi značilo više za zaustavljanje divlje gradnje, naselja bez stanovnika, divljanje cijena stambenih površina,.. od svih praznih priča dužnosnika i službenika svih razina. Samo jedan primjer. U Makarskoj od 10.000 novoizgrađenih kreveta tek ih je oko 700 prijavljeno u eVisitor. Ostalo se većim dijelom iznajmljuje na crno gdje se ključ stana/kuće najčešće primopredaje u nekim drugim državama/gradovima. Nije prihvaćen Jedinice lokalne samouprave, (JLS) ovlaštene su samostalno, u granicama propisanima Zakonom, utvrđivati visinu odnosno stopu poreza. Izmjenom je proširen raspon u kojem su JLS ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor.
7 ŽELJKO MATIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, Članak 7. Ovim člankom se u biti štiti daljnje divljanje stambene megagradnje i pranje mafijaškog i nelegalno stečenog novca. U mjestima uz obalu je sve manje stalnih stanovnika a sve više sezonskih. Održavanje infrastrukture pada na trošak isključivo ili većinski na stalne stanovnike koji zbog stalno rastućih troškova imaju daljnji pritisak na napuštanje višestoljetnih obiteljskih prebivališta. Nekoliko puta skuplje usluge vodovoda zbog raznih naknada, doprinosa koji su većinom za izgradnju novih kapaciteta zbog povećanje izgradnje. Oni koji žive u mjestima kroz cijelu godinu u biti pomažu "investitorima" da prođu jeftinije i uz manje troškove operu većinom nelegalno stečen novac. Isto je i s rasvjetom, električnom energijom (domaći ljudi plaćaju rasvjetu ispred zgrada i u ulicama u kojima nitko ne živi većinu godine, grade nove trafostanice za većinom svoju buduću nelegalnu konkurenciju), komunalnim otpadom (broj vozila optimiziran prema ljetnom opterećenju a koje treba finacirati kroz cijelu godinu, opet "domaći"), pročistačima (projektiraju se prema vršnom opterećenju, povećani inicijalni i tekući troškovi opet padaju na teret "lokalaca"),.... Stotine i tisuće eura godišnje plaćaju domaći ljudi da bi neki kupci stanova došli ljeti na tjedan ili dva ili još gori slučaj da bi nelegalno iznajmljivali svoje stanove (jer u stambene zgrade i neregistrirane objekte turistička inspekcija ne ulazi). Predviđeni maksimalni iznos od 5 eura je zaštitna mjera za pohlepne investitore i stambenu mafiju da im posao ne bi patio ni u budućnosti. Pozivanje na "Načelo pravednosti i razmjernosti" je smijurija i vrijeđanje zdravog razuma. Ako u Austriji štite svoja naselja u i oko skijališta tako da su godišnji porezi na kuće na odmor često i preko 5000 eura, nerijetko i preko 10.000 eura pa (skoro) nikome ne pada na pamet devastacija prirode i odredišta jer je jednostavno neisplativo. Ako ne želite da zakon i dalje štiti građevinsku mafiju i daljnje uništavanje prirodnih resursa Hrvatske, gornji iznos treba biti delimitiran ili postavljen na najmanje 20 eura (preporučujem minimalno 50 eura). Jer ti iznosi jedino jamče "Načelo pravednosti i razmjernosti" prema lokalnom stanovništvu koje sve više pati od posljedica stanogradnje pod skoro potpunim nadzorom mafije svih vrsta. Od porezne obveze treba osloboditi vlasnike objekata u starim autohtonim selima/zaseocima i to do neke površine (npr. do 100 m2). Ovaj dio bi trebalo prepustiti lokalnoj samoupravi da odredi koja područja su pod kojim poreznim obvezama. Podizanje gornje granice poreza na predložene razine bi značilo više za zaustavljanje divlje gradnje, naselja bez stanovnika, divljanje cijena stambenih površina,.. od svih praznih priča dužnosnika i službenika svih razina. U Makarskoj od 10.000 novoizgrađenih kreveta tek ih je oko 700 prijavljeno u eVisitor. Ostalo se većim dijelom iznajmljuje na crno gdje se ključ stana/kuće najčešće primopredaje u nekim drugim državama/gradovima. Nije prihvaćen Jedinice lokalne samouprave, (JLS) ovlaštene su samostalno, u granicama propisanima Zakonom, utvrđivati visinu odnosno stopu poreza. Izmjenom je proširen raspon u kojem su JLS ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor.
8 ANTONIJA GABELA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA Prijedlog dopune Zakona o lokalnim porezima. Dopuna Članka 27., dodaje se novi stavak ( 4 ) koji glasi: (4) Porez za kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje su stečene nasljedstvom od ostavitelja koji su kuću koristili za stanovanje s stalnim prebivalištem i boravkom, a odnosi se na obiteljske kuće u manjim mjestima i/ili neatraktivnim područjima. Obrazloženje: Ovom dopunom oslobodile bi se od plaćanja poreza obiteljske kuće (djedovina) koje su služile za stalno stanovanje i boravak obitelji. Bitno se razlikuju od bilo kojih drugih kuća za odmor koje je bilo tko pa i ostavitelj kupovao kao neku drugu kuću za odmor na drugoj lokaciji ili katastarskom mjestu ( vikendicu, apartman, stan i slično). Na taj način poticali bi se nasljednici koji u vrijeme nasljeđivanja prebivaju na drugoj lokaciji ili mjestu ( migrirali u urbane sredine zbog obrazovanja, zapošljavanja, uslijed ratnih razaranja na teritoriju gdje se kuća nalazi i dr.), a koji povremeno borave u naslijeđenoj kući za odmor da nastave održavati i obnavljati naslijeđenu kuću. S ovim izuzećem zaštitila bi se daljnja devastacija prostora osobito u ruralnim sredinama, a jedinice lokalne samouprave imale bi koristi kroz potrošnju vlasnika kuća za odmor za vrijeme kad borave na tom području. Vlasnici kuća bili bi motivirani proizvodnji manjih količina zdrave hrene koju bi koristili za vlastite potrebe te bi moguće viškove mogli ponuditi na lokalnom tržištu ( maslinovo ulje, vino, povrće, voće i dr.) Za očekivati je da će najveći dio jedinica lokalne samouprave donijeti odluku o maksimalnoj visini poreza od 5 eura/m2 na kuće za odmor budući vlasnici tih kuća nisu njihovi birači, a prihoda je uvijek malo lokalnoj upravi. Nije teško predvidjeti da će mnogi nasljednici, posebno oni koji su umirovljenici, teško biti u stanju isto plaćati, a uglavnom se radi o velikoj kvadraturi i korisnoj površini budući su u pitanju stare obiteljske kuće u kojima su tradicionalno prebivale velike obitelji. To bi moglo značiti da bi se i zbog prevelikih plaćanja poreza takve kuće za odmor mogle napuštati i koje bi se pretvarale u ruševine i opustjeli prostor čemu je RH već opterećenja, kako zbog ratnih razaranja tako i drugih gospodarskih i demografskih razloga. U slučajevima gdje su nasljednici takvih kuća (Slavonija i druga slična područja) emigrirali u druge zemlje EU zbog zapošljavanja i tamo prebivaju do nekog povratka u RH, ovaj porez neće biti presudan za donošenje odluke i motivaciju o povratku već može biti samo još jedan razlog više za odricanje svojih kuća i trajno napuštanje naše domovine. Važno je naglasiti da takve kuće imaju vrlo malu tržišnu vrijednost i nemaju se kome prodati, a isto se odnosi i na plodno zemljište. Također, takve kuće nisu atraktivne za bilo koje korištenje u komercijalne svrhe ( turizam, najam), a za uređenje potrebna su velika ulaganja. Nije prihvaćen Jedinice lokalne samouprave, (JLS) ovlaštene su samostalno, u granicama propisanima Zakonom, utvrđivati visinu odnosno stopu poreza. Izmjenom je proširen raspon u kojem su JLS ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor
9 MARKO VISKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA, Članak 2. Komentar gospodinu koji je prethodno komentirao: smatram da nije točna tvrdnja da "sadašnji porezni sustav pogoduje vlasnicima skupljih motornih vozila i plovila koji plaćaju razmjerno manji porez", jer su isti platili veći iznos PDV-a prilikom kupovine ili uvoza vozila, a i troškovi godišnjeg održavanja tih vozila su veći. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uzetom učešću u savjetovanju i na priloženom dodatku obrazloženja
10 FRANJO GOLUBIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA U obrazloženju izmjena i dopuna Zakona navedeno je da je njegov cilj da se JLS omogući postizanje potrebne visine prihoda potrebnih za ostvarenje njihovih zadaća, a sve u skladu s odredbom Europske povelje o lokalnoj samoupravi da JLS moraju imati mogućnost da same određuju visinu određenih poreznih prihoda prema uvjetima i granicama propisanim Zakonom. Međutim, upozoravam na činjenicu da su fiskalni kapacitet, tj. osnovica za obračun poreza na dohodak po pojedinim JLS jako različiti, a na što utječe i broj stanovnika u svakoj pojedinoj JLS te iste stoga ne mogu ostvariti dovoljna sredstva za obavljanje svojih zadaća koji su građanima zajamčeni Ustavom i zakonima. Dosada država nije utvrdila i propisala minimalne standarde i opseg usluga koje su JLS dužne obavljati, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, u prosječnoj kvantiteti i kvaliteti te cijeni po stanovniku ne području RH, a koji poslovi su stavljeni u nadležnost JLS člankom 129.a Ustava. Vezano na naprijed navedeno ukazujem i na obvezu države na obvezu osiguranja približno jednakih uvjeta za obavljanje javnih usluga za sve građane u RH, bez obzira u kojoj JLS žive, a koja obveza je propisana u članku 131. Ustava, kao i u Europoskoj povelji o lokalnoj samoupravi, a koje odredbe glase: "Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. (...) Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom." Kao primjer dobre prakse vezano na financiranje JLS navodim primjer Republike Slovenije koja na nivou države, uz korištenje EU fondova i sredstava Proračuna, postiže dobre rezultate u pristupu uslugamai podizanju kvalitete života u svim sredinama, i to uz direktno planiranje i usmjeravanje razvoja od strane središnje vlasti. U RH je razvoj svake pojedine JLS prepušten voluntarizmu i nedovoljnom znanju i iskustvu lokalnih čelnika, a uslijed čega građani nisu ravnopravni te su diskriminirani u mogućnosti usluga kojima se neposredno ostvaruju svakodnevne potrebe građana. Rezultat toga je iseljavanje građana, posebno iz ruralnih sredina i nerazvijenih područja JLS, a što u Republici Sloveniji nije slučaj u takvom obimu. Ja sam osobno starija osoba, koja živi u ruralnoj JLS, bez pristupa bilo kakvoj društvenoj infrastrukturi i u ovom javnom savjetovanju sudjelujem iz knjižnice u susjednom gradu koji je od mog mjesta stanovanja udaljen 20 km. Nažalost, u javnim savjetovanjima ne mogu sudjelovati putem mobitela iz razloga što portal e-savjetovanja nije još uvijek prilagođen za savjetovanje putem mobilnih uređaja. Smatram da bi svaka JLS koja to želi biti i nadalje morala svojim građanima osigurati knjižnicu i čitaonicu radi javnog informiranja, digitalne edukacije i sprečavanja socijalne isključenosti jer zbog nepostojanja i same cijene javnog prijevoza opstojnost ruralnih sredina je upitna a fiksni troškovi života, s obzirom na mali broj stanovnika u JLS biti će po glavi stanovnikasve veći. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uzetom učešću u savjetovanju i na priloženom dodatku
11 Antonio PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNIM POREZIMA Poštovani Potrebno uvesti invaliditetom za potrebno oslobođenja plaćanja i postoji oba roditelji ( mama i tata) koji imaju 100% tjelesni oštećenja Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uzetom učešću u savjetovanju i na priloženom dodatku