Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o kategorizaciji sportova

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKI GIMNASTIČKI SAVEZ III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 4. Kriterij zastupljenosti sporta u Europi određuje se bodovima na način da je za maksimalni broj bodova (6) potrebno 52 i više NSS-a na europskoj razini. Jako mali broj sportova ima 52 i više NSS-a u sklopu svoje europske federacije, a najčešće se radi o tome da se pojedine veće zemlje u nekim sportovima dijele na više manjih NSS-a, dok u drugim sportovima to nije slučaj već sve obuhvaća samo jedan NSS (npr. Velika Britanija koja uključuje Škotsku i Wales je najčešće jedan NSS dok u nekim sportovima postoji zasebno NSS Velike Britanije, Škotske i/ili Walesa). Na taj način pojedini sportovi nemaju mogućnost dostići 52 NSS na europskoj razini, a radi se o sportovima koji su jako razvijeni i zastupljeni u cijeloj Europi i šire. S obzirom na navedeno predlaže se raspodjela bodova na sljedeći način: - broj NSS-a na europskoj razini sa sljedećim vrijednostima bodova: 0-30 = 1 31-36 = 2 37-41 = 3 42-45 = 4 46-49 = 5 50 - = 6 Prihvaćen Prihvaća se
2 Hrvatski streljački savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 5. Kod bodovanja postotnog udjela sportaša mlađih od 18 godina smatramo da tu postoji pojedina vrsta diskriminacije sportova zbog njihove specifičnosti. Primjer toga je streljaštvo u kojem se, zbog odredbi Zakona o oružju, zabranjuje djeci mlađoj od 9 godina rukovanje oružjem, a samim time i bavljenje tim sportom gdje kod većine drugih sportova zakonskih prepreka za bavljenjem sportom nema. Zbog toga bi bodovanje trebalo prilagoditi tako da svi sportovi mogu biti ravnopravno bodovani. Nije prihvaćen U radnu skupinu za izradu Nacrta pravilnika o kategorizaciji sportova imenovani su predstavnici krovnih sportskih udruženja - Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih koji su zastupajući interese svih svojih članica (nacionalnih sportskih saveza), a temeljem dostupnih podataka i simulacija sudjelovali u razradi navedenih ključnih pokazatelja. Mišljenja smo kako je ovaj ključni pokazatelj jasno definiran u Zakonu te se istim daje značaj mlađim dobnim kategorijama. Predlagatelj nije dao konkretan prijedlog već naveo da bi bodovanje trebalo prilagoditi tako da svi sportovi mogu biti ravnopravno bodovani.
3 Hrvatski sportsko penjački savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 6. Poštovana/i, u ime Hrvatskog sportsko penjačkog saveza iznosimo stav da olimpijski karakter pojedinog sporta treba biti valoriziran sa većim iznosom bodova. Također, predlažemo i poseban status tzv novih olimpijskih sportova sa visokim potencijalom i popularnosti među mladima i djecom. Naime, Međunarodni olimpijski odbor priznaje karakter malih, ali atraktivnih sportova kao što su surfanje, skateboarding i sportsko penjanje koji su uvršteni u program posljednjih olimpijskih igara. Ovi sportovi imaju znatno veću zastupljenost i gledanost među mlađom, urbanom populacijom i kao takvi MOO ih je prepoznao kao sportove budućnosti, te ih pravovremeno prigrlio u olimpijsku obitelj. Mišljenja smo da je ove sportove potrebno podržati posebnim statusom kako bi prema kategorizaciji sportova mogli naći ravnopravno mjesto među ostalim sportovima sa znatno dužom tradicijom i brojem sportaša. Navedeni sportovi su u Hrvatskoj trenutno mali, ali sa iznimno brzo rastućim brojem sportaša i tendencijom posebno među mladima i djecom. Prema sadašnjem prijedlogu kategorizacije ovi sportovi nemaju mogućnost dosegnuti taj potencijal jer će se sve ostale institucije poput lokalnih sportskih zajednica, HOO-a i dr. ravnati po kategorizaciji sportova koju određuje ovaj Pravilnik. Posljedično, to znači manje financijskih sredstava, manje mogućnosti za razvoj i izgradnju infrastrukture poput umjetnih stijena za penjanje i/ili npr. skateboard parkova. Pozivamo Ministarstvo turizma i sporta da u izradi ovog Pravilnika slijedi međunarodni primjer MOO-a koji je prepoznao potencijal ovih sportova, te primjere susjednih zemalja u okruženju poput Slovenije, Austrije i sl. koji su ovim sportovima otvorili znatno širi prostor za razvoj i djelovanje imajući na dobrobit svojih mladih i djece. Nije prihvaćen Ključni pokazatelji razrađeni u ovome Pravilniku su definirani člankom 6. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj: 141/22) .
4 Hrvatski nogometni savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 8. U podstavku 4. utvrđuje se da se "vrijednost kriterija sportskih rezultata na međunarodnoj razini definira se zbrojem vrijednosti bodova ostvarenih temeljem zbroja svih sportskih rezultata iz članka 7...." Predlažemo da se, radi izbjegavanja nejasnoća, doda da se uračunavaju sportski rezultati ostvareni u prethodna dva olimpijska ciklusa, a kako je i predviđeno odredbom članka 5. stavka 3. Zakona o sportu. Nije prihvaćen Navedeno proizlazi iz odredbe članka 7. podstavka 5. te same odredbe 5. stavka 3. Zakona o sportu. (“Narodne novine”, broj: 141/22).
5 Hrvatski nogometni savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 7. Bodovanje ovog kriterija je u potpunosti nerazmjerno u odnosu na ostale kriterije. Primjerice, osmo mjesto na Olimpijskim igrama nosi više bodova (3) nego više od 400 klubova (2,2 boda), a jedno četvrto mjesto nosi jednak broj bodova kao najveći broj saveza određenog sporta u Europi (52 i više saveza). Time se bez zakonskog uporišta daje velika prednost jednom kriteriju iz Zakona o sportu u odnosu na sve ostale. Nadalje, kod Olimpijskih igara se boduje i sam plasman, dok kod svjetskih i europskih prvenstava, odnosno europskih igara to nije slučaj. Predlažemo da se boduje i plasman na svjetska i europska prvenstva ako se ne radi o izravnom plasmanu nego o plasmanu nakon odigranih kvalifikacija. Nadalje, prevelika je razlika u bodovanj 1-4 mjesta na Olimpijskim igrama u odnosu na svjetska i europska prvenstva. Nije prihvaćen Bodovanje ovog kriterija odnosi se na plasman na Olimpijskim igrama i nije usporediv s kriterijem koji se odnosi na broj bodova za broj klubova. Kriterij plasman kod Olimpijskih igara vrednuje se kao kriterij nastupa na Olimpijskim igrama za koje je sportaš prošao sustav kvalifikacija, dok se primjerice kod (nekih) svjetskih i europskih prvenstava sudjeluje samo prijavom sportaša (ne postoji sustav kvalifikacija) te je na taj način dodatno vrednovan plasman na Olimpijskim igrama u odnosu na svjetska i europska prvenstva. Razlika u bodovanju jasno je istaknuta prema razini natjecanja (Olimpijske igre, svjetska i europska prvenstva), te je prema pojedinom natjecanju simetrično degresivno linearna, a od 1.-4. mjesta također je vidljiva po kvaliteti natjecanja. Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog izmjene odredbe.
6 Hrvatski nogometni savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 4. U skladu s prethodnim komentarom, smatramo da se broj bodova prema ovom kriteriju treba povećati. Osim toga, premala je razlika između sportskih saveza u odnosu na broj saveza na svjetskoj i europskoj razini. Primjerice, razlika između sporta koji ima dva saveza na svjetskoj razini i sporta koji ima 211 saveza je samo šest bodova. Ista je primjedba i za europsku razinu. Nije prihvaćen U radnu skupinu za izradu Nacrta pravilnika o kategorizaciji sportova imenovani su predstavnici krovnih sportskih udruženja - Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih koji su zastupajući interese svih svojih članica (nacionalnih sportskih saveza), a temeljem dostupnih podataka i simulacija sudjelovali u razradi navedenih ključnih pokazatelja. Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog izmjene odredbe.
7 Hrvatski nogometni savez PRAVILNIK, III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA Odredbom članka 6. stavka 1. i stavka 2. utvrđeni su kriteriji kategorizacije sportova i pokazatelj uspješnosti. Kriteriji (stavak 1.) i ključni pokazatelji uspješnosti (stavak 2.) navedeni su ravnopravno. To se odnosi i na kriterij, odnosno ključni pokazatelj "ostvareni sportski rezultati na međunarodnoj razini", odnosno "rezultati na međunarodnm sportskim natjecanjima". Međutim, u ovom Nacrtu Pravilnika navedenom kriteriju (pokazatelju) dan je značaj drastično nerazmjeran ostalim kriterijima/pokazateljima. Predlažemo da se izmijeni ovakvo favoriziranje samo jednog kriterija/pokazatelja koje je protivno Zakonu jer daje prednost jednom kriteriju/pokazatelju u odnosu na sve ostale, a koji su zakonski u jednakom položaju i trebali bi se jednako evaluirati. Nije prihvaćen U radnu skupinu za izradu Nacrta pravilnika o kategorizaciji sportova imenovani su predstavnici krovnih sportskih udruženja - Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih koji su zastupajući interese svih svojih članica (nacionalnih sportskih saveza), a temeljem dostupnih podataka i simulacija sudjelovali u razradi navedenih ključnih pokazatelja. Zakon o sportu propisao je kako se način kategorizacije određuje ovim Pravilnikom i nije predvidio da svi ključni pokazatelji moraju imati isti značaj koji je definiran kroz vrijednost raspona pojedinih ključnih pokazatelja, a koji je predložen od strane radne skupine. Predlagatelj nije naveo konkretan prijedlog izmjene odredbe.
8 Antonio PRAVILNIK Poštovani, Potrebno mi je uvesti registar bivši kategorizaciju sportaša koji su vec sudjelovali u ekipnom i pojedinačno sport od više 10-20 godina. Nije prihvaćen Primjedba se ne odnosi na predmet ovoga Pravilnika.
9 Hrvatski nogometni savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 5. Bodovanje kriterija/pokazatelja iz ovog članka također je podcijenjeno. Posebno je nejasno zašto se kod bodovanja broja klubova koriste decimale, a ne cijeli brojevi. Opet dolazi do velikog nerazmjera: sport koji ima tri kluba i sport koji ima više od 400 klubova dijeli samo 1,1 bod!? Jednako je i kod ostala dva kriterija. Posebno je kod broja sportaša broj bodova nerazmjeran unutar samog kriterija. Naime, do 30000 sportaša je 8 bodova, a potom je do 100000 (što je razlika od 70000 sportaša) samo 3 boda. Znači, početnih 30000 sportaša "vrijedi" 8 bodova, a daljnjih 70000 3 bodova. Nadalje, svi sportovi iznad 100000 sportaša imaju samo jedan bod. Kod postotnog udjela sportaša, osim primjedbe na mali broj mogućih bodova općenito, ukazujemo da bi 50% trebalo biti jedan od stupnjeva bodovanja, a ne 60%. Iz tog razloga je opet razlika jako nerazmjerna. Naime, sport koji ima 1% sportaša i sport koji ima 60% sportaša dijele samo 3 boda. Djelomično prihvaćen Prihvaća se na način da će se u članku 5. podstavku 2. promijeniti vrijednosti u tablici na sljedeći način: Broj sportaša Bodovi 0 – 500 1 501 – 1000 2 1001 – 1500 3 1501 – 2000 4 2001 – 4000 5 4001 – 7000 6 7001 – 11000 7 11001 – 15000 8 15001 – 30001 9 30001- 45000 10 45001 - 60000 11 60001-75000 12 75001 - 90000 13 90001 – 105000 14 105001- 15
10 Hrvatski sportsko penjački savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 4. U potpunosti podržavamo komentar Hrvatskog gimnastičkog saveza. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Hrvatski sportsko penjački savez III. KATEGORIZACIJA SPORTOVA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA , Članak 5. Potrebno je razjasniti što znači broj sportaša unesen u Nacionalni informacijski sustav u sportu. Da li se tu misli isključivo na sportaše sa natjecateljskom licencom koji nastupaju na natjecanjima ili na sve članove sportskih klubova u pojedinome sportu? Primljeno na znanje Člankom 8. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj: 141/22) propisano je da je sportaš osoba koja sudjeluje u sportskoj pripremi odnosno treningu i službenom sportskom natjecanju s ciljem ostvarivanja što boljeg postignuća odnosno postizanja natjecateljskih rezultata u svim dobnim kategorijama i razinama sportskog natjecanja, a članak 9. da sportaš može biti profesionalni sportaš i sportaš amater.
12 Hrvatski nogometni savez PRAVILNIK, I. OPĆE ODREDBE Opća napomena: Niti Zakonom o sportu niti ovim Pravilnikom nije utvrđeno što je posljedica kategorizacije sportova, odnosno što znači razvrstavanje određenog sporta u određenu kategoriju. Primljeno na znanje Člankom 70. Stavkom 5. Zakona o sportu (“Narodne novine”, broj: 141/22) propisano je da su Programi koje provode nacionalni sportski savezi sastavni dio programa javnih potreba krovnih sportskih udruženja, a osnovni kriterij za raspodjelu sredstava je kategorizacija sportova koju donose Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih za saveze prema nomenklaturi iz članka 5. ovoga Zakona.