Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o turizmu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Turistička zajednica Općine Fažana | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 2 | Turistička zajednica općine Vrsar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 3 | Turistička zajednica općine Medulin | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 4 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Predlažemo da obveznici plaćanja ekološkog doprinosa budu i jednodnevni posjetitelji koji ne borave u smještajnom objektu na području jedinice lokalne samouprave koja je donijela odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Takvi posjetitelji koriste lokalnu infrastrukturu, a da pri tome ne plaćaju nikakvu naknadu odnosno doprinos. | Prihvaćen | Odredba je odgovarajuće izmijenjena. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 5 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 6 | Turistička zajednica Grada Pule | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 7 | HOK | ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. | Predlažemo dopuniti stavak 1. članka 6. na način da se u prvoj alineji dodaju kao dionici u sustavu turizma izričito dodaju obrtnici, kako slijedi: "- pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu" | Prihvaćen | Izmijenit će se u tekstu zakona. |
| 8 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 26. | Čl. 26. propisuje drugačiju proceduru donošenja Plana upravljanja od one koju propisuje čl. 25., a koji se može odnositi na isto područje – regionalnu TZ. | Prihvaćen | Pojasnit će se u odredbama Nacrta prijedloga zakona. |
| 9 | Turistička zajednica Općine Marčana | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 10 | Turistička zajednica Grada Labina | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 11 | Turistička zajednica grada Poreča | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 12 | Turistička zajednica Istarske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 13 | Turistička zajednica grada Vodnjana | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlaže se izmjena čl. 51. st. 3. na način da on glasi: (3) Ministar će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti metodologiju iz članka 18. stavka 6. i članka 25. stavka 13. ovoga Zakona. OBRAZLOŽENJE: Radi se očito o omašci, metodologija izrade plana upravljanja destinacijom propisana je čl. 25. st. 13., a ne čl. 25. st. 12. | Prihvaćen | Ispravit će se u tekstu Zakona. |
| 14 | Grad Makarska | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo u novi Zakon o turizmu uvesti sljedeće nadopune: 1. Privatni smještaj: Jasno definirati razliku između 1. domaćin u obiteljskom smještaju, 2. iznajmljivač 3. nekretninski biznis. Sukladno tome ih porezno opteretiti. Naglasak na zaštitu lokalnog stanovništva. 2. Očuvanje prostora; kontrola i ograničavanje najma stambenih jedinica prepustiti JLS kao i kategorizaciju istih kako bi imali alate za održivo upravljanje destinacijom. Izdavanje MTU-u uskladiti s JLS i tražiti suglasnost Grada/Općine prije izdavanja iste od strane Županije. 3. ITR; posebnu rangirati kategoriju za destinacije koje su ušle u opasnu zonu prekomjernog turizma (divlja gradnja, betonizacija, nedostatak prateće infrastrukture, nekontrolirani rast nekomercijalnog sekundarnog smještaja...) Nije nužno destinacija s ITR I i II održiva, nasuprot, zbog visoke sezonalnosti i navedenih problema, upravo ta mjesta/gradovi imaju najveće izazove s održivosti i zaokretom prema održivim oblicima turizma. | Nije prihvaćen | Pitanja vezana uz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i eventualnu podjelu pružatelja usluga smještaja te ishođenje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu propisana su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21). Navedenim Zakonom također je propisana nadležnost upravnih tijela u županijama za donošenje rješenja. Osim toga, Nacrtom prijedloga zakona o turizmu, predviđena je obveza dostavljanja odluke o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja upravnom tijelu u županiji, kao i obveza da nadležno tijelo postup u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja. Napominjemo da će se po donošenju Zakona o turizmu, kao krovnog zakona za sektor turizma, provesti analiza te, ukoliko se to pokaže potrebno, pristupiti izmjeni i dopuni propisa koji uređuju ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i sustav turističkih zajednica. Zakon ne pretpostavlja da su jedinice razvrstane u kategorije I i II indeksa turističke razvijenosti održive. Naime, Nacrt prijedloga zakona predviđa izradu plana upravljanja destinacijom koji izrađuju turističke zajednice, a koji se u slučaju jedinica razvrstanih u Indeks turističke razvijenosti I i II mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, upravo kako bi se osigurao razvoj turizma u destinaciji u smjeru održivosti. |
| 15 | Grad Makarska | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 35. | predlažemo da se uz članak 35. jasno definira razlika turističkog smještaja kako bi stavke, osobito pod h) mogle biti mjerljive. Potrebno je jasno definirati razliku 1.domaćina u obiteljskom smještaju, 2. iznajmljivača i 3.nekretninski biznis i sukladno tome ih porezno opteretiti, štiteći pritom lokalnog čovjeka i stavljaući ga u fokus održivog turizma. | Nije prihvaćen | Pitanja vezana uz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i eventualnu podjelu iznajmljivača propisuju se Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21). Napominjemo da će se po donošenju Zakona o turizmu, kao krovnog zakona za sektor turizma, provesti analiza i eventualne izmjene ostalih propisa koji uređuju ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i sustav turističkih zajednica. |
| 16 | Grad Makarska | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 34. | Podnosimo komentar na čl.34 . Kako bi gradovi i mjesta opterećeni masovnim turizmom bili konkurentni za prijavu projekata od posebnog značaja potrebno je drugačije rangiranje ITR. Predlažemo dodatnu kategoriju ITR destinacija ugorženih masovnim turizmom bez prateće infrastrukture. Masovi turizam ugoržava kvalitetu života lokalnog stavnovništva i turista u destinaciji, Dodatna kategorija ITR je nužna za zaokret najugroženijih destinacija prema održivom turizmu. | Nije prihvaćen | Zakon ne pretpostavlja da su jedinice razvrstane u kategorije I i II indeksa turističke razvijenosti održive. Naime, Nacrt prijedloga zakona predviđa izradu plana upravljanja destinacijom koji izrađuju turističke zajednice, a koji se u slučaju jedinica razvrstanih u Indeks turističke razvijenosti I i II mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, upravo kako bi se osigurao razvoj turizma u destinaciji u smjeru održivosti. |
| 17 | Grad Makarska | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | Predlažemo da se čl.31 u stavak 1 doda podstavak - radnom vremenu trgovina unutar zone zaštićene stare gradske jezgre - da se uvođenje ekološkog dopirnosa uvede i za autobuse i izletničke brodovove koji se bave jednodnevnim izletima i dovode izletnike u destinaciju. Odluku donosi JLS ovisno o opterećenosti destinacije i planu razvoja. Predlažemo da se kontrola i ograničavanje najma stambenih jedinica prebaci na upravaljanje JLS kako bi kontrola upravaljanja destinacijom postala naša odgovornos. Izdavanje MTU-a također prepustiti JLS kao bi zaista mogli održivo upravljati destinacijom i imati alate za navedeno. | Nije prihvaćen | Radno vrijeme trgovina uređeno je posebnim propisom. Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje između ostalog opseg primjene, obveznike, njegovu visinu i način naplate. Pitanja vezana uz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i eventualnu podjelu pružatelja usluga smještaja te ishođenje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu propisana su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21). Navedenim Zakonom također je propisana nadležnost upravnih tijela u županijama za donošenje rješenja. |
| 18 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 34. | Predlažemo da se stavak 2. ovog članka nadopuni na način da nositelj projekta može biti pravna osoba tj. trgovačko društvo odnosno poslovni subjekti iz privatnog sektora. Naime, smatramo da projekt od posebnog značaja za razvoj destinacije mogu biti i tematski parkovi, nautičke marine, hotelski kompleksi itd. čiji su nositelji obično poslovni subjekti iz privatnog sektora. | Nije prihvaćen | Sredstva Fonda za turizam koriste se sukladno odredbama posebnih propisa isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove te odredbama Nacrta prijedloga zakona nije predviđeno da se sredstva iz ovoga projekta mogu koristiti za projekte čiji su nositelji poslovni subjekti iz privatnog sektora. Poticajne mjere djelatnostima u turizmu namijenjene poslovnim subjektima iz privatnog sektora uređene su u zasebnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. |
| 19 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Smatramo da je potrebno dodatno precizirati točnu proceduru donošenja planova upravljanja destinacijom (točna procedura, rokovi, obuhvat - u nekim člancima se spominje da se ona radi za područje turističke destinacije, u drugima za područje turističke zajednice, u trećima za područje JLS itd itd. Osim navedenog, smatramo prekompliciranim i nepotrebnim da je turistička zajednica dužna provesti javno savjetovanje. Ukoliko to bude potrebno, smatramo bitnim točno definirati rokove, i procedure tj. kojim redoslijedom se koja faza usvajanja/donošenja izvršava. Pri donošenju plana upravljanja destinacijom, turistička zajednica je dužna provesti javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana upravljanja destinacijom te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku donošenja sukladno posebnom propisu kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. | Nije prihvaćen | Odredbama Nacrta prijedloga zakona propisano je da se plan upravljanja destinacijom donosi u postupku donošenja godišnjeg programa rada sukladno odredbama posebnog zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. Skrećemo pozornost da stavak 7. upućuje na Zakon o pravu na pristup informacijama. |
| 20 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 17. | Predlažemo da se definira tko (koja institucija) ima obvezu izrade sustava satelitskih računa na nacionalnoj , regionalnoj i destinacijskoj razini. Osim navedenog, potrebno je definirati rokove i ostale bitne odrednice za izradu istih. Smatramo bitnim napomenuti da je izrada satelitskih računa iznimno kompleksan proces te da se razmisli da li regionalne TZ imaju kapacitete za efikasnu izradu istih. | Nije prihvaćen | Pitanje nositelja izrade uređuje se posebnim propisima kojim se uređuje područje statistike, stoga navedeno nije potrebno propisivati ovim zakonom. |
| 21 | DARKO GROŠIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Za ekološki doprinos ukoliko će se precizirati prema prethodnoj primjedbi od 29.7., predlažem da se odredi paušal za svaki komercijalni a posebno za nekomercijalni smještaj. Jer sve što se bazira na prijavljivanju samog vlasnika ili iznajmljivača je osuđeno na to da neki prijavljuju da borave tokom turističke sezone u nekomercijalnom smještaju a ogromna većina (i strani vlasnici) se ne prijavljuje u TZ pa turističke zajednice ostaju bez prihoda od boravišne pristojbe pa će ostati i bez ekološkog doprinosa. Dakle manjkavost naplate za nekomercijalni smještaj je u tome da nije određen za vlasnika (boravišni) paušal pa TZ nemaju ni prihod od tuzemnih ili inozemnih vlasnika nekomercijalnog smještaja. Turističke zajednice to znaju ali ništa ne poduzimaju u pogledu naplate boravišnog paušala za nekomercijalni smještaj, a isto će se desiti i sa ekološkim doprinosom ako će se bazirati na samo prijavljivanju… | Nije prihvaćen | Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja te nije predviđeno da ga plaćaju vlasnici odnosno iznajmljivači. |
| 22 | Grad Split | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | Predlažemo da se u članak 31 koji glasi: (1) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o: - popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja - broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - upravljanju turističkim tokovima - uvođenju turističkog ekološkog doprinosa - ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam. (2) Odluka iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka, donosi se najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za iduću godinu. (3) Odluka donesena temeljem stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu koje je, uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja. (4) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja. U stavak 1 doda podstavak - radnom vremenu trgovina unutar lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a Tako da članak glasi: (1) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o: - popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja - broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - radnom vremenu trgovina unutar povijesnih cjelina u destinaciji upisanih na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine - upravljanju turističkim tokovima - uvođenju turističkog ekološkog doprinosa - ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam. (2) Odluka iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka, donosi se najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za iduću godinu. (3) Odluka donesena temeljem stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu koje je, uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja. (4) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta donijeti odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja. Obrazloženje: S obzirom da zakon ima intenciju dati ovlasti predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave ovlasti za koje ne znamo kako su i jesu li provedive, držimo da nema osnove ne uvrstiti i reguliranje radnog vremena trgovina unutar lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a koji čine temeljnu vrijednost destinacije, posebno u kontekstu prodavaonica alkohola. | Nije prihvaćen | Radno vrijeme trgovina uređeno je posebnim propisom kojim se uređuje djelatnost trgovine. |
| 23 | HOK | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 18. | Predlažemo propisati obvezu javne objave izračuna prihvatnog kapaciteta. | Nije prihvaćen | Izračun prihvatnog kapaciteta temelj je za izradu plana upravljanja destinacijom za ITR I i II, o kojem se provodi javno savjetovanje i objavljuje se u službenom glasniku jedinice lokalne samouprave i na internetskim stranicama turističke zajednice. |
| 24 | Turistička zajednica Općine Fažana | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 25 | Turistička zajednica Općine Fažana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed stavaka nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 26 | Turistička zajednica Općine Fažana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 27 | Turistička zajednica Općine Fažana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 28 | Turistička zajednica Zadarske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 29 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 48. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se da se nadzor nad provedbom Zakona provodi nad svim dionicima koji se navode u Zakonu i imaju ulogu u realizaciji, a ne samo za turističke zajednice. | Nije prihvaćen | Odredbe o nadzoru propisane su Zakonom o sustavu državne uprave i Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. |
| 30 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 26. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – Predlažemo da se u Zakonu jasno odredi procedura i redoslijed vezan uz donošenje Prostornih planova, Planova upravljanja i Izračuna prihvatnih kapaciteta. Naime, Zakon nalaže u čl 18 JLS/JRS-u korištenje Izračuna prihvatnih kapaciteta za izradu prostornih planova, jednako kao i TZ-ima za izradu Plana upravljanja (čl. 28. st 2), a druge strane Planovi upravljanja moraju biti usklađeni s prostornim planovima (čl 26 st 2, čl 28, st 1). Također je bitno s obzirom na obavezu RTZ iz čl 53 stavak 1, da donese Plan u roku od godine dana imajući na umu kako se pravilnici i Metodologija donosi u roku od 6 mjeseci, što čini rok za provedbu RTZ-a nerealnim. | Nije prihvaćen | Odredbama Zakona o turizmu nije dopušteno uređivati pitanja koja su predmet uređivanja posebnih zakona kojim se uređuje prostorno uređenje. |
| 31 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – Navedene obveze i uloge „upravljanja“ tako navedene su sporne s obzirom kako turističke zajednice nemaju ovlasti za provođenje mjera i politika koje su ili u ovlastima jedinice lokalne, odnosno regionalne, samouprave (JLS/JRS), ili drugih javnopravnih tijela, a čak i Plan upravljanja kako je predviđeno ovim Zakonom u čl 25. stavak 9 ne može donijeti bez suglasnosti JLS/JRS, a potom JLS/JRS mogu, a ne moraju, na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti niz odluka putem koje će se provoditi mjere. Predlaže se korekcija članka 24. kako bi se precizirala uloga i odgovornosti turističke zajednice u upravljanju destinacijom na način kako je već sugerirano u prethodnim komentarima e-savjetovanja: (1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom, utemeljenom na planu upravljanja destinacijom; - sudjelovanje u procesima upravljanja turističkim tokovima;…“ Odnosno kako je već navedeno u Čl 29, stavak 3 „(3) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika“. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 32 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 23. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – S obzirom na ulogu sustava turističkih zajednica koja se definira kroz članke 10, 24., 29., kao i činjenice kako su odgovorne osobe u istima stručne osobe čije je iskustvo u radu i djelovanju sustava ali i cijelog turističkog sektora ključno za teme definirane člancima 22. i 23., te time i relevantno za samu svrhu koordinacije, te s obzirom kako predsjednici TZ-a ne moraju nužno imati turistička znanja i kompetencije, predlažemo da direktori turističkih zajednica budu ravnopravni članovi sukladnih koordinacija iz članka 22. i 23. S obzirom na ciljeve i teme koje su zakonom zadane u člancima 22. i 23. smatramo svrsishodno da iste imaju određenu nadležnost, odnosno da su ishod koordinacija konkretne odluke, te definirati kome se upućuju na djelovanje i u kojem trenutku. U suprotnome, rezultat može biti „mrtvo slovo“. Posebno je to relevantno kod pitanja područja obuhvata izračuna prihvatnih kapaciteta. Ukoliko je suprotnome tome funkcija savjetodavna, tako je i treba definirati, no opet uz upućivanje prijedloga i smjernica relevantnim tijelima na daljnje postupanje. | Nije prihvaćen | Koji direktori turističkih zajednica i drugi dionici će sudjelovati u radu nacionalne ili regionalne koordinacije ovisit će o pitanjima koja budu predmet pojedine koordinacije. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. Koordinacija koordinira rad i aktivnosti turističkih zajednica na svome području te osigurava njihovu horizontalnu i vertikalnu suradnju, dok konkretne odluke donose predstavnička tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. |
| 33 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Nacionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – S obzirom na ulogu sustava turističkih zajednica koja se definira kroz članke 10, 24., 29., kao i činjenice kako su odgovorne osobe u istima stručne osobe čije je iskustvo u radu i djelovanju sustava ali i cijelog turističkog sektora ključno za teme definirane člancima 22. i 23., te time i relevantno za samu svrhu koordinacije, te s obzirom kako predsjednici TZ-a ne moraju nužno imati turistička znanja i kompetencije, predlažemo da direktori turističkih zajednica budu ravnopravni članovi sukladnih koordinacija iz članka 22. i 23. S obzirom na ciljeve i teme koje su zakonom zadane u člancima 22. i 23. smatramo svrsishodno da iste imaju određenu nadležnost, odnosno da su ishod koordinacija konkretne odluke, te definirati kome se upućuju na djelovanje i u kojem trenutku. U suprotnome, rezultat može biti „mrtvo slovo“. Posebno je to relevantno kod pitanja područja obuhvata izračuna prihvatnih kapaciteta. Ukoliko je suprotnome tome funkcija savjetodavna, tako je i treba definirati, no opet uz upućivanje prijedloga i smjernica relevantnim tijelima na daljnje postupanje. | Nije prihvaćen | Koji direktori turističkih zajednica i drugi dionici će sudjelovati u radu nacionalne ili regionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica ovisit će o pitanjima koja budu predmet pojedine koordinacije. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. Koordinacija koordinira rad i aktivnosti turističkih zajednica na svome području te osigurava njihovu horizontalnu i vertikalnu suradnju, dok konkretne odluke donose predstavnička tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. |
| 34 | Turistička zajednica Zadarske županije | ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – S obzirom kako se u Članku 10. stavak 2, navodi kako je uloga turističke zajednice upravljanje destinacijom, kao i člankom 20., shodno tome bi se, i upravo pravim nazivom „turističke zajednice“, trebale svrstati u skupinu dionika u sustavu upravljanja turizmom. | Nije prihvaćen | Upravljanje razvojem turizma podrazumijeva donošenje turističkih politika te strateških i provedbenih akata. Sve to je u nadležnosti ministarstva i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Turističke zajednice upravljaju razvojem destinacije i razvojem turističkih proizvoda te marketingom, stoga se za njih ne može tvrditi da upravljaju razvojem turizma. |
| 35 | Turistička zajednica Zadarske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana, a kako bi što više relevantnih dionika bilo u mogućnosti dati komentar i doprinos. Period savjetovanja je period najvećeg intenziteta turističkog prometa. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 36 | Turistička zajednica općine Vrsar | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 37 | Turistička zajednica općine Vrsar | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 38 | Turistička zajednica općine Vrsar | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 39 | Turistička zajednica općine Vrsar | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 40 | Turistička zajednica općine Vrsar | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 41 | Hrvatska poljoprivredna komora | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 37. | Dodati stavak i) državne potpore za razvoj kratkih lanaca opskrbe domaćih ruralnih proizvoda. Ruralni turizam je prema stručnoj podlozi Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine nisko percipirana i nedovoljno profilirana te dominantno vezan za kontinentalnu Hrvatsku i zaleđe u primorskim županijama. Na razini Hrvatske turistička ponuda za ruralni turizam je slabo razvijena, dok potencijal postoji. Navedeno je kako primjeri dobre prakse pojedinih destinacija u Republici Hrvatskoj mogu poslužiti kao benchmark za podizanje prosječne razvijenosti. Mišljenja smo kako sinergija turizma i krathih lanaca opskbe domaćih proizvoda doprinosi održivosti i cjelovitosti prezentacije Hrvatske turističke ponude. -Imamo 44 zaštićena proizvoda, a još 8 ih je u proceduri. U vinima imamo 18, a u jakim alkoholnim pićima još 6. Potrebno je još snažnije povezivanje domaćih ruralnih proizvoda i turizma u cilju podizanja jednog i drugog sektora, ali i osnaživanja autohtone cjelogodišnje ponude. | Nije prihvaćen | Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike podupire se održivi razvoj gospodarski održivih poljoprivrednih gospodarstava i prerađivačkog sektora te poboljšanje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Brojnim poticajima iz navedenog programa poduprijet će se zaštita prirodnih resursa, bioraznolikosti i klime kao i lanci opskrbe domaćim proizvodima. Potpore koje su predviđene ovim prijedlogom Zakona o turizmu temelje se na pravilima Uredbe komisije (EU) br. 651/2014 (GBER). |
| 42 | Turistička zajednica općine Medulin | O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 32. | Predlaže se izmjena čl. 32. st. 2. kako slijedi: (2) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu do 20% najvišeg iznosa turističke pristojbe koji je propisan zakonom kojim se uređuje visina turističke pristojbe.” OBRAZLOŽENJE: Navedeno predlažemo iz razloga pravne sigurnosti. U suprotnom postojeća formulacija davala bi mogućnost JL(R)S -ima da odrede visinu doprinosa bez ikakvih ograničenja, a što u konačnici može dovesti u pitanje isplativost poslovanja poduzetnika. | Nije prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i njegovu visinu. Raspodjela sredstava turističke pristojbe nije predmet ovoga Zakona, već Zakona o turističkoj pristojbi. |
| 43 | Hrvatska poljoprivredna komora | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 35. | Dodati: Članak 35. stavak b) društveno i okolišno održivi razvoj turizma, s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja turizma na okoliš, prostor i klimu (dodati) te povećanje kratkih lanaca opskrbe domaćih ruralnih proizvoda Osnaživanje ruralnog turizma, domaće ponude u turističkim i ugostiteljskim objektima doprinosti održivosti okoliša, promociji Hrvatske kao zelene, ruralne gastrodestinacije. | Nije prihvaćen | Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike podupire se održivi razvoj gospodarski održivih poljoprivrednih gospodarstava i prerađivačkog sektora te poboljšanje životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima. Brojnim poticajima iz navedenog programa poduprijet će se zaštita prirodnih resursa, bioraznolikosti i klime kao i lanci opskrbe domaćim proizvodima. U skladu s Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER) nije moguće iste stvari poticati kroz više programa potpora. |
| 44 | Primorsko-goranska županija | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 43. | U odnosu na članak 43.: Prema ovom prijedlogu Zakona, nije precizirano kome će konkretno biti namijenjena sredstva Fonda za turizam (JLS, JRS, TZ, poduzetnici?), a županije će vezano uz sufinanciranje vlastitih projekata ovisiti o sredstvima Fonda za turizam te kriterijima i odlukama Povjerenstva na nacionalnoj razini. Predlaže se da se sredstva Fonda za turizam u određenom postotku direktno raspodjeljuju županijama za financiranje turističkog razvoja, čime bi se osiguralo pravednije financiranje za Županiju, odnosno da se sredstva decentraliziraju kako bi županije ishodovale veća financijska sredstva koja samostalno mogu ulagati u razvoj vlastiti prioritetnih projekata. | Nije prihvaćen | Raspodjela prihoda od turističkog zemljišta uređena je odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Sredstva Fonda za turizma koriste se isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove povezano sa ostvarenjem strateških ciljeva i planova upravljanja. |
| 45 | Primorsko-goranska županija | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 42. | U odnosu na članak 42.: Prema ovom prijedlogu Zakona, nije precizirano kome će konkretno biti namijenjena sredstva Fonda za turizam (JLS, JRS, TZ, poduzetnici?), a županije će vezano uz sufinanciranje vlastitih projekata ovisiti o sredstvima Fonda za turizam te kriterijima i odlukama Povjerenstva na nacionalnoj razini. Predlaže se da se sredstva Fonda za turizam u određenom postotku direktno raspodjeljuju županijama za financiranje turističkog razvoja, čime bi se osiguralo pravednije financiranje za Županiju, odnosno da se sredstva decentraliziraju kako bi županije ishodovale veća financijska sredstva koja samostalno mogu ulagati u razvoj vlastiti prioritetnih projekata. | Nije prihvaćen | Raspodjela prihoda od turističkog zemljišta uređena je odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. Sredstva Fonda za turizma koriste se isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove povezano sa ostvarenjem strateških ciljeva i planova upravljanja. |
| 46 | Primorsko-goranska županija | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 26. | U odnosu na članak 26. stavak 4.: S ciljem što bolje i aktivnije uključenosti jedinice regionalne samouprave u donošenje Plana upravljanja destinacijom na regionalnoj razini već u začetnoj fazi predlaže se unijeti zakonsku obvezu na uključivanje predstavnika odjela jedinice regionalne samouprave zaduženog za poslove turizma (npr. osnivanjem radnog tijela za izradu Plana u čiji sastav bi se imenovao predstavnik županije), slijedom čega se predlaže u stavku 4. dodati rečenicu „U izradu Plana upravljanja destinacijom regionalna turistička zajednica je dužna uključiti predstavnika odjela jedinice regionalne samouprave zaduženog za poslove turizma“. | Nije prihvaćen | U radu regionalne koordinacije sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica na njezinu području te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o konkretnim pitanjima koja su predmet rasprave na koordinaciji. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. |
| 47 | Turistička zajednica općine Medulin | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 48 | Primorsko-goranska županija | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 23. | U odnosu na članak 23. stavak 6.: Pri ovakvim koordinacijama predlažemo da direktori turističkih zajednica redovito prisustvuju istima, ne po potrebi (jer su u konačnici upravo oni koji imaju uvid u trenutnu situaciju na terenu, aktualne statističke brojke o ostvarenim dolascima i noćenjima, broj privatnih iznajmljivača, stanje hotelskog smještaja, kampova i sl.) te da se na regionalnim koordinacijama pod 'druge relevantne dionike' obvezno uključi i nadležni županijski upravni odjel za turizam, slijedom čega se predlaže u stavku 6. brisati riječi „po potrebi“ te nakon riječi „području“ staviti zarez te dodati riječi „predstavnik odjela jedinice regionalne samouprave zaduženog za poslove turizma. | Nije prihvaćen | U radu regionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica na njezinu području te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o konkretnim pitanjima koja su predmet rasprave na koordinaciji. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. |
| 49 | Turistička zajednica općine Medulin | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 50 | Turistička zajednica općine Medulin | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 51 | Turistička zajednica općine Medulin | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno MIŠLJENJE predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 52 | Turistička zajednica općine Medulin | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetnije proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 53 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 54 | Turistička zajednica Grada Pule | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 55 | Turistička zajednica Grada Pule | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 56 | Turistička zajednica Grada Pule | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 57 | Turistička zajednica Grada Pule | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 58 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 59 | Turistička zajednica Grada Pule | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 60 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 61 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 62 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 63 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Regionalne TZ moraju uskladiti svoje akte i donijeti Plan upravljanja destinacijom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona, dakle do kraja 2024. S obzirom na opsežnost dokumenta Plan upravljanja destinacijom, a koji se odnosi i na proceduru donošenja prijedloga te na proceduru usvajanja koji se mora donositi istovremeno s usklađivanjem akata predlažemo da se Plan upravljanja destinacijom produlji na minimalno 15 mjeseci. | Nije prihvaćen | Smatramo da je rok od godinu dana primjeren. |
| 64 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 52. | Regionalne TZ moraju uskladiti svoje akte i donijeti Plan upravljanja destinacijom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona, dakle do kraja 2024. S obzirom na opsežnost dokumenta Plan upravljanja destinacijom, a koji se odnosi i na proceduru donošenja prijedloga te na proceduru usvajanja koji se mora donositi istovremeno s usklađivanjem akata predlažemo da se Plan upravljanja destinacijom produlji na minimalno 15 mjeseci. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 65 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 48. | Nadzor nad provedbom Zakona predviđen je samo za turističke zajednice? Ovdje se nadovezujemo na komentar čl. 20. | Nije prihvaćen | Odredba članka 48. odnosi se na općeniti nadzora nad provedbenom odredbi Zakona o turizmu sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave. |
| 66 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Čl. 29. vrlo konkretno navodi zadaće koje se odnose na razvoj proizvoda. Smatramo da bi se realizacija ove zadaće trebala navesti i u čl. 21. st. 1. „Učinkovitost sustava turističkih zajednica“ na način da HTZ kao krovna organizacija ako ne koordinira, bar ima jasan uvid u stanje razvoja proizvoda u destinacijama, posebice u kontekstu financiranja istih putem Fonda za turistički slabije razvijena područja. | Nije prihvaćen | Marketinške aktivnosti uključuju i promociju i razvoj proizvoda. |
| 67 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 28. | Predlažemo da se plan upravljanja lokalne TZ dostavlja na odobrenje RTZ jer je to procedura i kod usvajanja Godišnjeg programa rada, pa je slijedom toga logično da se i četverogodišnji dokument dostavlja regionalnoj TZ. | Nije prihvaćen | Člankom 25. stavkom 8. propisano je da se plan upravljanja destinacijom, donosi prema postupku za donošenje godišnjeg programa rada, propisanim odredbama posebnog zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. |
| 68 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 23. | st. 1. Ponavljamo stav vezano uz propisano sudjelovanje direktora TZ na koordinacijama. st. 2. Predlažemo najmanje dvije koordinacije i to propisano polugodišnje, a dodatno po potrebi. Jednogodišnje koordinacije neće pridonijeti poboljšanju komunikacije te ubrzati proces primjene ciljeva Zakona o turizmu niti doprinijeti kvaliteti rada ako se ključni nositelji, i to bez odgovornih osoba za provedbu, sastaju jednom godišnje. st. 4. Svi navedeni ciljevi sazivanja regionalne koordinacije odnose se na dokumente koje pripremaju direktori TZ te su odgovorni za provedbu svih ciljeva navedenih u ovom stavku. Stoga ponavljamo stav o nužnosti propisivanja sudjelovanja direktora TZ na koordinacijama. st. 6. U cilju boljeg razumijevanja unutar sustava i osnaživanja kapaciteta sustava koji ovim prijedlogom zakona dobiva dodatne, iznimno zahtjevne i odgovorne zadaće, smatramo korisnim i važnim da se u rad koordinacija, bez obzira na propisani broj obvezatnih sjednica, uključe i direktori lokalnih TZ. | Nije prihvaćen | U radu regionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica na njezinu području te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o konkretnim pitanjima koja su predmet rasprave na koordinaciji. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. Iz zakonske formulacije proizlazi da nema zapreke da se koordinacije po potrebi održavaju i češće. |
| 69 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 22. | st. 3. i st. 5. Navedeni ciljevi nacionalne koordinacije čine nužnim uključivanje direktora regionalnih turističkih zajednica u rad nacionalne koordinacije. Za ostvarenje svih navedenih ciljeva odgovorni su direktori, pa bi koordinacija predsjednika i direktora imala veću učinkovitost, ali smatramo i značajno doprinijela boljem razumijevanju načina ostvarenja ciljeva Zakona o turizmu kao i konkretnih uvjeta pod kojima se oni mogu realizirati. Direktori regionalnih TZ potrebni su kao odgovorne osobe za realizaciju i smatramo da bi njihovo obvezatno i propisano sudjelovanje na koordinacijama bilo afirmativno u smjeru bolje ukupne komunikacije unutar sektora na relaciji predstavnici JLS – direktori. | Nije prihvaćen | Osim predsjednika Hrvatske turističke zajednice, predsjednika svih regionalnih turističkih zajednica i predsjednika Turističke zajednice Grada Zagreba, u radu nacionalne koordinacije sudjeluje direktor Hrvatske turističke zajednice i po potrebi direktori regionalnih turističkih zajednica te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o pitanjima koja se raspravljaju. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. |
| 70 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 21. | Predlažemo da HTZ kao nacionalna turistička organizacija koordinira i aktivnosti razvoja proizvoda posebice u kontekstu financiranja istih iz Fonda za turistički slabije razvijena područja. St. 2. predlažemo da se u Nacionalne i regionalne koordinacije svakako planiraju i direktori regionalnih turističkih zajednica. Ovime bi se ojačala učinkovitost rada i dinamika izvršenja zadataka donesenih na koordinacijama. Koordinacija bi tako bila „…nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika i direktora turističkih zajednica“. | Nije prihvaćen | Marketinške aktivnosti uključuju i promociju i razvoj proizvoda. Financiranje iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja uređeno je posebnim propisima. U skladu s odredbama čl. 22. i 23. Nacrta prijedloga zakona u radu nacionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica sudjeluje direktor Hrvatske turističke zajednice i po potrebi direktori regionalnih turističkih zajednica i predsjednik Turističke zajednice Grada Zagreba, dok u radu regionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica. |
| 71 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 20. | Predlažemo da se „ostali dionici u skladu s odredbama ovog zakona“ konkretno definiraju i navedu. Time bi se puno konkretnije definirale obveze pojedinih tijela, ali i mogućnost nadzora nad njihovim radom, a koji je čl. 48. izričito naveden samo za sustav turističkih zajednica. | Nije prihvaćen | Dionici u turizmu definirani su odredbama članka 6. Nacrta prijedloga zakona. |
| 72 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | (6) Predviđeno je prikupljanje podataka o jednodnevnim posjetiteljima i od strane TZ, a st. 9. se najavljuje pravilnik kojim će se regulirati vrsta, opseg, rokovi i metodologija prikupljanja podataka. Hoće li se predvidjeti i resursi kojima će TZ obavljati ovu zadaću? Turističkim zajednicama jedini službeni i relevantni izvor podataka je sustav e visitor. Za sve ostale službene podatke nadležne su druge razine institucija. | Nije prihvaćen | Podaci će se prikupljati putem Integriranog informacijskog sustava turizma, a za prikupljanje podataka koji nisu njime obuhvaćeni, propisana je odredba o obvezi njihove dostave turističkim zajednicama. |
| 73 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 10. | (3) Temeljni Zakon kojim se regulira financiranje i zadaće TZ je Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma. Predloženim Zakonom o turizmu turističke zajednice pozicioniraju se u sustavu upravljanja destinacijom davanjem novih obvezatnih zadaća. No, Zakon o turizmu ne regulira „ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja“. Stoga smatramo da bi u ovom stavku formulacija trebala biti preciznija. | Nije prihvaćen | Ovim zakonom propisuju se nove zadaće turističkim zajednicama. Zakon o turizmu je opći propis te se odredbom člankom 10. stavkom 3. navodi da se navedena pitanja uređuju posebnim propisom koji uređuje sustav turističkih zajednica u dijelu u kojem to nije uređeno Zakonom o turizmu. |
| 74 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 8. | Stavak (5): Dodati da sjednicama mogu prisustvovati i predstavnici turističkih zajednica jer ovako ih se podrazumijeva kao „druge dionike“, a predloženim Zakonom su „sustav za upravljanje destinacijom“. | Nije prihvaćen | Član Vijeća za upravljanje razvojem turizma je direktor Hrvatske turističke zajednice. |
| 75 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. | Predlažemo da se turističke zajednice izričito navedu kao dionici u sustavu upravljanja turizmom jer su kao takvi navedeni i u „Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koje treba urediti Zakonom te posljedice donošenja Zakona“. | Nije prihvaćen | Upravljanje razvojem turizma podrazumijeva donošenje turističkih politika te strateških i provedbenih akata. Sve to je u nadležnosti ministarstva i JLP(R)S. Turističke zajednice upravljaju razvojem destinacije i razvojem turističkih proizvoda te marketingom, stoga se za njih ne može tvrditi da upravljaju razvojem turizma. |
| 76 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Vrijeme predviđeno za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a u koje se prvenstveno uključuju dionici sektora turizma na koje se zakon specifično i odnosi, nije prilagođeno dinamici i obvezama ključnih zainteresiranih dionika te smatramo da je u interesu predlagatelja, dionika u turizmu i javnosti, ali prije svega u cilju kvalitetne izrade prijedloga krovnog Zakona u turizmu, da se rok za podnošenje komentara produlji te time pruži stvarna prilika svim zainteresiranim dionicima da prijedlog Zakona pročitaju i aktivno doprinesu njegovoj što kvalitetnijoj izradi koja će osigurati ostvarenje ciljeva samog Zakona. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 77 | Turistička zajednica Općine Marčana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Nije dovoljno jasno određeno niti je definirana metodologija na koji način će se određivati visina ekološkog doprinosa, Nisu definirani posjetitelji kao obveznici plaćanja doprinosa, da li u posjetitelje spada i nekomercijalni smještaj, da li spadaju samo dnevni posjetitelji ili i oni koji noće na području JLSa, bilo da se radi o komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju. Budući da se radi o turističkom ekološkom doprinosu koji će se koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode, dajemo prijedlog: „Turistički ekološki doprinos obavezno plaćaju vlasnici nekomercijalnog smještaja u godišnjem paušalnom iznosu po broju kreveta u stanu, kući ili apartmanu za odmor. JLS će donijeti odluku o visini paušalnog turističkog ekološkog doprinosa za nekomercijalni smještaj. JLS može donijeti odluku o uvođenju ekološkog doprinosa i za komercijalni smještaj, u kojem slučaju mora obuhvatiti sve krevete u turizmu definirane čl. 13. u hotelima, u kampovima, u domaćinstvima, na OPG-ovima, u ugostiteljskim objektima za smještaj. Prijedlog: Članak 32. (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju vlasnici nekomercijalnog smještaja koji nisu rezidenti u godišnjem paušalnom iznosu po kvadraturi građevina ili po broju kreveta u stanu, kući ili apartmanu za odmor. JLS će donijeti odluku o visini paušalnog turističkog ekološkog doprinosa za nekomercijalni smještaj. (2) JLS može donijeti odluku o uvođenju ekološkog doprinosa i za komercijalni smještaj, u kojem slučaju mora obuhvatiti sve krevete u turizmu definirane čl. 13. u hotelima, u kampovima, u domaćinstvima, na OPG-ovima, u ugostiteljskim objektima za smještaj, (3) Turistički ekološki doprinos plaćaju posjetitelji uz turističku pristojbu, ili na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (4) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu. (5) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (6) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Suradnja turističke zajednice s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja te nije predviđeno da ga plaćaju vlasnici odnosno iznajmljivači |
| 78 | HGK | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 38. | U odnosu na stavak 9., Grupacija charter djelatnosti HGK mišljenja je kako je kriterij ulaganja u čista plovila ili plovila s nultim emisijama u segmentu charter plovila do daljnjega nemoguće ispuniti. Najveći globalni proizvođači brodskih pogona za plovila koja se koriste u charteru (Volvo, Yanmar) tek u sadašnje vrijeme testiraju hibridne koncepte (a hibrid nije nulta emisija) i to na manjim plovilima, nakon čega bi trebala slijediti testiranja hibridnih sustava na većim plovilima kakva koriste članovi Grupacije pa tek nakon toga eventualna rješenja s nultom emisijom (pretpostavlja se prije vodika nego struje). Umjesto toga predlaže se u fazi tranzicije kao kriterij za korištenje mjere umanjenja stope poreza na dobit utvrditi ulaganje u npr. solarne panele, ulaganje u električne motore za tendere/gumenjake, ulaganja marina u dodatne kapacitete za prihvat sadržaja crnih i sivih tankova. Ako ostanu postojeći kriteriji, mjera će za članove Grupacije charter djelatnosti HGK biti neiskoristiva, dok drugi oblici turizma nemaju u toj mjeri visoke kriterije za korištenje mjere. S ovime se slažu i naši članovi Grupacije marina HGK te skreću pozornost kako se djelatnost marina (kao i chartera) sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007) podvodi pod “umjetnost, zabavu i rekreaciju”. Slijedom navedenog, u provođenju ovoga Zakona luke nautičkog turizma - marine već dugi niz godina nailaze na probleme upravo zbog činjenice klasifikacije djelatnosti. Samim time, između ostalog, sukladno ovome članku prijedloga, svi oblici turizma imaju mogućnost korištenja mjere umanjenja stope poreza na dobit osim marina i chartera, odnosno osim NKD-a područja R- “Umjetnost, zabava I rekreacija”. Sukladno važećoj Odluci o NKD-u, djelatnost marina i chartera ne smatra se turizmom stoga se, “de facto”, odredbe ovoga Zakona ni ne odnose na te djelatnosti, na što udruženja upozoravaju već dugi niz godina, nažalost bez uspjeha. | Nije prihvaćen | Zakon je usklađen s Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER) koja propisuje mjere i prihvatljive troškove, definira prihvatljivost financiranja samo čistih i plovila s nultom emisijom, a precizira i koje su to djelatnosti u ekosustavu turizma. Marine su prepoznate i navedene u Zakonu. |
| 79 | Turistička zajednica područja "Središnja Podravina" | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 23. | Smatramo da je dobro što u radu ovakvog tijela mogu sudjelovati i direktori lokalnih turističkih zajednica, ali predlažemo da to ne bude samo "po potrebi" nego da to bude redovno, prvenstveno zbog lakšeg i bržeg prenošenja informacija i kvalitetnijeg planiranja. Ovako sudjelovanjem samo predsjednika turističkih zajednica nastaje dojam da je to političko tijelo i njih se dodatno opterećuje, a direktori ionako sve to odrađuju u svakodnevnom radu. | Nije prihvaćen | U radu regionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica na njezinu području te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o konkretnim pitanjima koja su predmet rasprave na koordinaciji. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. |
| 80 | Turistička zajednica Općine Marčana | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 81 | Turistička zajednica Općine Marčana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 82 | Turistička zajednica Općine Marčana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 83 | Turistička zajednica Općine Marčana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 84 | Turistička zajednica Općine Marčana | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU, TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana, do 26. rujna 2023., iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu kupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi, predstavnici ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Nacrta prijedloga zakona, a svi prikupljeni prijedlozi su prihvaćeni i uneseni u tekst Prijedloga nacrta zakona. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. predviđeno je donošenje ovoga zakona do kraja 2023. godine, stoga produženje roka javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona nažalost nije moguće, s obzirom da je Nacrt prijedloga zakona potrebno uputiti u daljnju zakonodavnu proceduru kako bi se da kraja godine usvojio u dva čitanja u Hrvatskom saboru. |
| 85 | Turistička zajednica Općine Vižinada | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Budući da smo još uvijek u jeku sezone i nedostaje nam vremena za detaljno i kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare predlažem da se produlji vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 86 | Josip Mikolčić | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 48. | Pored svih dionika i čimbenika koji se u prethodnim člancima naširoko navode i nabrajaju, kada je u pitanju nadzor nad provedbom Zakona spominje se samo turistička zajednica... zvuči kao neka šala! | Nije prihvaćen | Odredba članka 48. odnosi se na općeniti nadzora nad provedbenom odredbi Zakona o turizmu sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave. |
| 87 | Turistička zajednica Grada Labina | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 88 | Turistička zajednica Grada Labina | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 89 | Turistička zajednica Grada Labina | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 90 | Turistička zajednica Grada Labina | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 91 | Turistička zajednica Grada Labina | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 92 | Turistička zajednica grada Poreča | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 93 | Turistička zajednica grada Poreča | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 94 | Turistička zajednica grada Poreča | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 95 | Turistička zajednica grada Poreča | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 96 | Turistička zajednica grada Poreča | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 97 | Josip Mikolčić | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 34. | Stavak 2. kao moguće nositelje projekata od posebnog značaja navodi i trgovačka društva u većinskom vlasništvu javnog sektora. Predlažemo da se kao mogući nositelji projekata od posebnog značaja navedu i poslovni subjekti iz privatnog sektora. | Nije prihvaćen | Sredstva Fonda za turizam koriste se sukladno odredbama posebnih propisa isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove te odredbama Nacrta prijedloga zakona nije predviđeno da se sredstva iz ovoga projekta mogu koristiti za projekte čiji su nositelji poslovni subjekti iz privatnog sektora. Poticajne mjere djelatnostima u turizmu namijenjene poslovnim subjektima iz privatnog sektora uređene su u zasebnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. |
| 98 | Turistička zajednica Grada Drniša | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 13. | Ako idemo ka održivosti, trebalo bi drugačije rangirati ITR jer ona mjesta koja imaju najveći broj dolazaka i noćenja, najčešće imaju najvećih problema s održivošću s obzirom na kratak period, tj sezonalnost u kojoj ih taj broj posjeti. Takva mjesta, osim prenapučenosti u razdoblju 15/07/-15/08 , imaju problem s parkingom, pitkom vodom, nerijetko smećem koje se nepravilno zbrinjava te ih svakako ne možemo nazvati održivima. Ona mjesta koja bi po ovom Zakonu spadala u ITR1 su zapravo najugoženija i najnerazvijenija. | Nije prihvaćen | Zakon ne pretpostavlja da su jedinice razvrstane u kategorije I i II indeksa turističke razvijenosti održive. Naime, Nacrt prijedloga zakona predviđa izradu plana upravljanja destinacijom koji izrađuju turističke zajednice, a koji se u slučaju jedinica razvrstanih u Indeks turističke razvijenosti I i II mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, upravo kako bi se osigurao razvoj turizma u destinaciji u smjeru održivosti. |
| 99 | Josip Mikolčić | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlažemo da se iz članka 25. izostavi prethodna suglasnost predstavničkog tijela jer su to uglavnom poligoni političkih sukoba i prepirki, koji bi postupak donošenja Plana upravljanja destinacijom mogli ispolitizirati te značajno usporiti ili čak blokirati. Također predlažemo da se izostavi obaveza provedbe javnog savjetovanja jer će metodologijom izrade plana upravljanja destinacijom biti utvrđena obaveza uključivanja ključnih dionika, što je i inače obavezna praksa u metodologiji izrade svih srodnih razvojno-planskih dokumenata. Apeliramo da se izbjegnu moguće politizacije postupka donošenja plana i upozoravamo na izgledna nepotrebna povećanja opsega administrativnih postupaka. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. Skrećemo pozornost da stavak 7. upućuje na Zakon o pravu na pristup informacijama. |
| 100 | Turistička zajednica Grada Drniša | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA, c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Dati JLS moć odlučivanja, a ne TZ-ovima od kojih se očekuje sve gore navedeno nema smisla. To će samo dovesti do kolapsa sustava. Svakako podupiremo destinacijski menadžment, također podupiremo i stvaranje reda na terenu, ali tražiti od LTZ odgovornost za sve navedeno, a ne uključiti ih u donošenje odluka zaista nije pravedno, niti je za očekivati da će to stvoriti bilo kakav red. | Nije prihvaćen | Uloga turističke zajednice je izrada plana upravljanja destinacijom, a njime se predstavničkom tijelu predlaže donošenje odluka iz članka 31. Zakona. S obzirom da se navedene odluke tiču pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave, nužno je da ih donose predstavnička tijela te jedinice, ali njihovo donošenje se mora temeljiti na planu upravljanja destinacijom kojeg izrađuju stručnjaci u turizmu. |
| 101 | Turistička zajednica Istarske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 102 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 103 | Turistička zajednica grada Buja | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 104 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 105 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. Skrećemo pozornost da stavak 7. upućuje na Zakon o pravu na pristup informacijama. |
| 106 | Turistička zajednica Grada Drniša | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA, b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Načelnici i Gradonačelnici su već ionako na čelu TZ-ova i njihova uloga je, između ostalih, i kontrola rada uz donošenje strateških dokumenata. Postavlja se pitanje koliko oni, uz ministre, predstavnike tijela državne vlasti, etc imaju znanja o turizmu. Kao i u svim poljima, ovime stavljamo osobe koje nisu iz struke na čelo i dajemo im mogućnost odlučivanja. Zar nije potrebnije staviti osobe iz struke kako bismo napokon uredili cijeli sustav? Nadalje, plaćamo dodatno osobe, firme, osnivamo nova vijeća, a sve to već imamo među osobama koje su na terenu i koje taj posao zaista obavljaju. | Nije prihvaćen | Plan upravljanja destinacijom donosi turistička zajednica a u postupku kakav je propisan za donošenje godišnjeg plana rada turističke zajednice. U skladu s odredbama članka 25. Nacrta prijedloga zakona plan upravljanja destinacijom, donosi skupština turističke zajednice prema postupku za donošenje godišnjeg programa rada, propisanim odredbama posebnog zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica, a dostavlja se i na prethodnu suglasnost predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Uloga turističke zajednice kao organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta je izrada plana upravljanja destinacijom, koji je stručna podloga za donošenje odluka predstavničkog tijela iz članka 31. Zakona. S obzirom da se navedene odluke tiču pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave, nužno je da ih donose predstavnička tijela te jedinice, a njihovo donošenje predloženo je planom upravljanja kojeg izrađuju stručnjaci u turizmu. |
| 107 | Turistička zajednica grada Buja | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 108 | Turistička zajednica grada Buja | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. Skrećemo pozornost da stavak 7. upućuje na Zakon o pravu na pristup informacijama. |
| 109 | Turistička zajednica grada Buja | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 110 | Turistička zajednica Istarske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 111 | Turistička zajednica grada Buja | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljenje eSavjetovanja na daljnjih mjesec dana iz razloga što se većini dionika u turizmu na koje se ovaj Zakon i odnosi u jeku turističke sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i eventualno iznijeti svoje komentare | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 112 | Josip Mikolčić | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 17. | Predlažemo da se jasnije navede da li će izrada satelitskih računa održivog turizma biti obavezna te za koje razine područja, odnosno tko će biti zadužen za njihovu izradu. | Nije prihvaćen | Pitanje nositelja izrade uređuje se posebnim propisima kojim se uređuje područje statistike, stoga navedeno nije potrebno propisivati ovim zakonom. Razine za koje se izrađuje propisane su člankom 17. Nacrta prijedloga zakona. |
| 113 | TZO Baška Voda | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | U Članku 30. i 31. nedostaje mogućnost donošenja plana broja istovremenih posjetitelja, odnosno korisnika plaža. U javnosti traje rasprava o slobodi ili ograničavanju pristupa plažama, a nitko ne govori o prihvatnom kapacitetu plaža i površini plažnoga prostora koji bi zadovoljio standard udobnosti svakoga pojedinoga korisnika određene vrste plaže. Kao što treba štititi nacionalne parkove i parkove prirode i na njima se ograničava broj istovremenih posjetitelja, treba i kontrolirati trenutnu posjećenost, odnosno popunjenost kapaciteta plaža, kao vrlo vrijednoga i važnoga dijela turističkoga proizvoda mnogih priobalnih destinacija. | Nije prihvaćen | Skrećemo pozornost da su plaže pomorsko dobro koje se upotrebljava i koristi sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. |
| 114 | TZO Baška Voda | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | U stvarnom životu destinacijom, npr. općinom ili gradom upravlja jedinica lokalne samouprave, a ne turistička zajednica, bez obzira koliko TZ bila velika, financijski jaka i značajna i bez obzira jesu li se određene TZ na nekom području udružile u područnu TZ. Stoga bi izrada plana razvoja destinacije trebala biti obveza jedinice lokalne i područne samouprave, uz TZ kao izvora određenih podataka i jednoga od dionika procesa savjetovanja prilikom izrade plana. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 115 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 39. | U članku 39. Zakona predlaže se iza st. 8. dodati novi st. 9. koji glasi: (9) Ako je podnositelj prijave za primitak potpora po ovom Zakonu već pokrenuo proces prijave za dobivanje potpora za ulaganje temeljem Zakona o poticanju ulaganja, a nije stekao status Korisnika potpore po ovom Zakonu, isti ima pravo izabrati za njega povoljniju potporu. Obrazloženje: Predlaže se predvidjeti mogućnost izbora povoljnije potpore za osobe koje su prijavile ulaganja prema postojećem Zakonu o poticanju ulaganja. | Nije prihvaćen | U skladu s načelom pravne sigurnosti, svi postupci započeti po ranijim propisima, po njima će se i dovršiti. |
| 116 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 39. | Predlaže se promjena članka 39. st. 2. Zakona na način da glasi: (2) Pri definiranju uvjeta iz stavka 1. ovog članka u obzir se uzima doprinos projekta ulaganja produljenju turističke sezone i mogućnosti stvaranja kvalitetnih radnih mjesta u djelatnostima u turizmu, diverzifikaciji i povećanju kvalitete turističke ponude te doprinosa projekta ulaganja zelenoj tranziciji, osobito u pogledu zahtjeva povezanih s emisijama stakleničkih plinova i ostalo. Obrazloženje: Predlaže se brisati riječi „Indeks turističke razvijenosti područja na kojem se nalazi projekt ulaganja,“ obzirom se intenzitet potpore utvrđuje kartom regionalnih potpora te nije potrebno kumulirati navedene kriterije. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 38. stavka 10. prijedloga Zakona utvrdit će se uvjeti korištenja potpora, prihvatljivi troškovi, intenzitet potpore, učinak poticaja, kriteriji i način izračuna državne potpore i ostali uvjeti bitni za donošenje odluke o potpori pojedinačnom korisniku potpore, u skladu s pravilima Uredbe komisije (EU) br. 651/2014 (GBER) te ciljevima i javnim politikama utvrđenim Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine. |
| 117 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 39. | Predlaže se promjena članka 39. st. 1. Zakona na način da glasi: (1) Uredbom iz članka 38. stavka 10. ovoga Zakona utvrdit će se uvjeti spojivosti državne potpore s pravilima o regionalnim državnim potporama za ulaganja i odgovarajućim pravilima o državnim potporama za zaštitu okoliša, prihvatljivi troškovi, učinak poticaja, kriteriji i način izračuna državne potpore i ostali uvjeti bitni za donošenje odluke o potpori pojedinačnom korisniku potpore. Obrazloženje: Predlaže se brisati riječi „intenzitet potpore,“ jer se isti utvrđuje kartom regionalnih potpora. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 38. stavka 10. prijedloga Zakona utvrdit će se uvjeti spojivosti državne potpore s pravilima o regionalnim državnim potporama za ulaganja i odgovarajućim pravilima o državnim potporama za zaštitu okoliša, prihvatljivi troškovi, intenzitet potpore, učinak poticaja, kriteriji i način izračuna državne potpore i ostali uvjeti bitni za donošenje odluke o potpori pojedinačnom korisniku potpore. Intenziteti kao i vrste potpora definirat će se sukladno mogućnostima propisanim pravilima Uredbe komisije (EU) br. 651/2014 (GBER). GBER definira najmanji i najveći intenzitet samo za regionalne potpore. |
| 118 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 38. | Predlaže se promjena članka 38. st. 4. t. b) Zakona na način da glasi: b) proširenjem i/ili povećanjem broja dodatnih sadržaja postojeće poslovne jedinice ili temeljitom promjenom razine usluge u okviru postojeće kategorije ili povećanje u višu kategoriju poslovne jedinice. Obrazloženje: Predlaže se priznavanje ulaganja u postojeću poslovnu jedinicu u slučaju da je došlo do proširenja i/ili povećanja broja dodatnih sadržaja postojeće poslovne jedinice ili temeljitom promjenom razine usluge u okviru postojeće kategorije ili povećanje u višu kategoriju poslovne jedinice i to bez potrebe za povećanjem kapaciteta. | Nije prihvaćen | Tekst usklađen s Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER). |
| 119 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 35. | Predlaže se promjena članka 35. st. 3. t. f) Zakona na način da glasi: f) ulaganja u unapređenje strukture i kvalitete smještajnih, ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih, zabavnih i ostalih kapaciteta odnosno sadržaja više dodane vrijednosti te ulaganja u sadržaje koji su pomoćni temeljnoj djelatnosti kao što su praonica, personalni smještaj, poslovni prostori za obavljanje administrativnih funkcija (uredski prostori). Obrazloženje: Predlaže se u projekt ulaganja nedvojbeno uključiti i ostale sadržaje koji su pomoćni osnovnoj djelatnosti, a bez kojih nije moguće pružiti osnovne usluge u turizmu visoke dodane vrijednosti. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom se uspostavlja sektorski specifičan program poticaja za donošenje poticajnih mjera namijenjenih djelatnostima u turizmu i ekosustavu turizma za početno ulaganje ili za početno ulaganje kojim se pokreće nova djelatnost u turizmu (djelatnosti oznake 55, 56, 79 i 93 statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2) sukladno pravilima o potporama u skladu s Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER). |
| 120 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 35. | Predlaže se promjena članka 35. st. 3. t. a) Zakona na način da glasi: (3) Mjerama iz stavka 1. ovoga članka osobito će se poticati sljedeće aktivnosti u turizmu: a) ulaganja u turističke proizvode više dodane vrijednosti na cijelom području Republike Hrvatske i inovativne destinacijske ponude koja se temelji na klimatskim i prostornim značajkama, povijesnom i kulturnom nasljeđu, prirodnoj baštini te drugim osobitostima svake destinacije s ciljem ravnomjernijeg turističkog razvoja i smanjivanja sezonalnosti, a predstavljaju: - projekte ugostiteljsko-turističkih objekata za smještaj, kategorije minimalno četiri zvjezdice, vrste: hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi - projekte ugostiteljsko-turističkih objekata: hotel baština i difuzni hotel, nastalih obnovom kulturno-povijesne baštine, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu i očuvanje kulturnih dobara - projekte pratećih sadržaja svih prethodno navedenih vrsta smještajnih objekata koji uključuju: zdravstveni, kongresni, nautički, kulturni, golfski, sportsko-rekreacijski, zabavno-tematski i turističko-ekološki sadržaj, kao i druge inovativne sadržaje u turizmu visoke dodane vrijednosti. Obrazloženje: Predlaže se detaljnije definiranje vrsta aktivnosti u turizmu koji su predmet poticanja. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 38. stavka 10. prijedloga Zakona utvrdit će se uvjeti spojivosti državne potpore s pravilima o regionalnim državnim potporama za ulaganja i odgovarajućim pravilima o državnim potporama za zaštitu okoliša, prihvatljivi troškovi, intenzitet potpore, učinak poticaja, kriteriji i način izračuna državne potpore i ostali uvjeti bitni za donošenje odluke o potpori pojedinačnom korisniku potpore. |
| 121 | Turistička zajednica Općine Kaštelir-Labinci | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Obzirom da se nalazimo u špici turističke sezone predlažemo da se javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o turizmu produlji minimalno za još mjesec dana kako bi mogli kvalitetnije proučiti sam prijedlog novog zakona. Također, time bi dali priliku većem broju dionika u turizmu da se uključe u savjetovanje, jer trenutno nisu u mogućnosti. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 122 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se korekcija članka 24. kako bi se precizirala uloga i odgovornosti turističke zajednice u upravljanju destinacijom. Konkretno, članak bi se preformulirao na sljedeći način: (1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom, utemeljenom na planu upravljanja destinacijom; - sudjelovanje u procesima upravljanja turističkim tokovima; | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 123 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produženje roka za eSavjetovanje za dodatnih mjesec dana. S obzirom na dinamiku aktualne turističke sezone, smatramo da je potrebno pružiti dovoljno vremena dionicima u sustavu turizma kako bi kvalitetno proučili sadržaj Zakona i iznijeli konstruktivne komentare i primjedbe. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 124 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Članak 32. bi trebao precizno definirati što se smatra "turističkim ekološkim doprinosom". Potrebno je precizno definirati njegovu svrhu i parametre kako bi se osigurala transparentnost i učinkovito korištenje prikupljenih sredstava. Prikupljanje, visina i obveznici doprinosa trebaju biti pažljivo određeni, uz uzimanje u obzir razine turističke razvijenosti destinacije. Kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost, preporučuje se donošenje Pravilnika koji bi precizno regulirao visinu doprinosa, obveznike te prikupljanje i upotrebu sredstava iz turističkog ekološkog doprinosa. Jedinice lokalne samouprave bi trebale redovito izvještavati javnost o prikupljenim sredstvima te njihovoj namjeni, kako bi se osigurala transparentnost i povjerenje obveznika doprinosa. | Nije prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i njegovu visinu. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 125 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | U članku 31. nije propisano da je jedinica lokalne samouprave obvezna donositi specifične odluke temeljem plana upravljanja destinacijom, već se istoj pruža ovlaštenje/mogućnost za donošenje takvih odluka, što zahtijeva pažljivo razmatranje. Ovaj pristup, iako teoretski omogućava fleksibilnost, može rezultirati nedostatkom konkretnih odluka u praksi, čime se postavlja pitanje svrsishodnosti samog plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | S obzirom da se navedene odluke tiču pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave, nužno je da ih donose predstavnička tijela te jedinice, a njihovo donošenje mora se temeljiti na planu upravljanja. |
| 126 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | U cilju poboljšanja predloženog stavka 5. ovog članka, preporučujemo dodatak koji bi obuhvatio obvezu aktivnog sudjelovanja Državnog inspektorata. Takvo sudjelovanje postaje ključno kako bi se osigurala provedba mjera i rješavanje dugovanja po osnovi turističke pristojbe te adresirala problematika ilegalnog smještaja i neprijavljivanja gostiju od strane vlasnika smještajnih objekata. Također, potrebno je razmotriti prijenos odgovornosti za provođenje javnog savjetovanja o izrađenom planu upravljanja destinacijom s Turističke zajednice na jedinice lokalne i regionalne samouprave. S obzirom na to da će upravo JLS donositi ključne odluke vezane uz broj, vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata i smještaja, pravilno je da sudjelovanje dionika u sustavu upravljanja turizmom u procesu donošenja plana bude pod nadzorom i inicijativom tih tijela. Ove preporuke se temelje na potrebi da se osigura odgovornost i učinkovitost te da se lokalne samouprave aktivno uključe u upravljanje destinacijom kako bi se postigao usklađeni razvoj turizma s potrebama zajednice. Stavku 8. treba izmijeniti na način da definira da se Plan upravljanja destinacijom donosi prema postupku za donošenje godišnjeg proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisanim odredbama posebnog zakona. Naime, plan upravljanja destinacijom obuhvatit će aktivnosti u domeni prostornog planiranja, organizacije cestovnog i drugog oblika prometa, razvoja i uređenja prometne i komunalne infrastrukture u destinaciji, planiranja infrastrukturnih projekata od posebnog i javnog značaja za destinaciju, upravljanja i zaštite kulturne i prirodne baštine, javna sigurnost i sl. za koje lokalna turistička zajednica nema potrebne ovlasti provoditi. Stoga se izrada plana upravljanja treba uskladiti s izradom proračuna kako bi se predviđene aktivnosti u prvoj godini u okviru plana upravljanja mogle uvezati u proračun jedinice lokalne i regionalne samouprave te kako bi se svake godine pri donošenju novog proračuna mogle raditi revizije plana upravljanja koje će bit u skladu s trendovima i promjenama na turističkom tržištu. | Nije prihvaćen | Pitanje naplate turističke pristojbe, prijave gostiju i neregistrirano pružanje usluga smještaja nisu pitanja koja se tiču izrade plana upravljanja destinacijom već provedbe Zakona o turističkoj pristojbi i Zakona o zabrani i sprječavanju neregistranog obavljanja djelatnosti, stoga ne vidimo nužnost uključivanja predstavnika Državnog inspektorata. Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama jedinica lokalne samouprave također dužna provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o odlukama koje donosi. U vezi sa stavkom 8., napominjemo da je Plan upravljanja destinacijom dokument koji donosi turistička zajednica, a ne jedinica lokalne samouprave, kojoj se plan dostavlja na prethodnu suglasnost. |
| 127 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Stavka 1. članka 29. navodi da turističke zajednice upravljaju elementima koji čine destinaciju. U ovom članku stoga treba jasnije definirati koji su to elementi koji čine destinaciju a kojima turistička zajednica prema postojećem zakonu koji uređuje sustav turističkih zajednica ima ovlasti upravljati. Primjerice, cijeli je niz elemenata koji čine destinaciju i ključni su za atraktivnost i doživljaj destinacije, a samim time i utječu na smjer upravljanja razvojem destinacije, na koje turističke zajednice imaju vrlo ograničen ili nikakav utjecaj u realizaciji funkcija/zadaća koje su pred njih stavljene ili se od njih prešutno očekuju. U ove elemente spadaju promet „do“ i „u“ destinaciji, administrativne granice destinacije, prostorno planiranje, tj. izrada i usvajanje prostorno-planske dokumentacije, prometna i komunalna infrastruktura (planiranje, razvoj, održavanje i uređenost), organizacija prometa u destinaciji, regulacija uvjeta kategorizacije komercijalnih smještajnih objekata i minimalnih tehničkih uvjeta za ugostiteljske objekte, izdavanje rješenja za pružanje ugostiteljskih usluga u objektima u domaćinstvu i ostalim objektima gdje se pružaju usluge smještaja i priprema i posluživanje hrane i pića, sigurnost, upravljanje prirodnim i kulturnim resursima, zaštita prirodne i kulturne baštine, politička volja i ciljevi vladajućih struktura koje određuju smjer razvoja određenog područja i sl. Stoga je jasno da se turističke zajednice ovom odredbom stavljaju u nezavidan položaj – između značajnih očekivanja velikog broja dionika (javni, privatni i civilni sektor) i velike ovisnosti u radu o nizu elemenata na koje ima jako mali (ili nikakav) direktan utjecaj. | Nije prihvaćen | Turistička destinacija kao i elementi koji čine destinaciju definirani su odredbama članka 4. Nacrta prijedloga zakona. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 128 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 23. | Predsjednici regionalnih i lokalnih turističkih zajednica često su ti koji su izabrani putem političkih izbora i kao takvi ne moraju nužno imati potrebno stručno znanje iz domene turizma. Stoga članak 23. treba definirati obvezu (a ne mogućnost) da direktor regionalne i direktori lokalnih turističkih zajednica sudjeluju u radu regionalne koordinacije kako bi se osiguralo stručno i informirano vođenje rasprava te donošenje relevantnih odluka unutar regionalne koordinacije. | Nije prihvaćen | U radu regionalne koordinacije sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica na njezinu području te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o konkretnim pitanjima koja su predmet rasprave na koordinaciji. U protivnom bi sastav koordinacije bio prevelik što bi otežalo održavanje sastanaka i raspravu. |
| 129 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 9. | Članak 9. pruža nedovoljno detalja o načinu na koji će Vijeće izvršiti svoje odgovornosti i kako će osigurati uspješno provođenje mjera. Potrebno je znatno detaljnije opisati postupke koje će Vijeće primijeniti u primjeni smjernica i uputa navedenih u članku, budući da se trenutno čini da su te smjernice samo navedene kako bi se zadovoljili formalni zahtjevi za sastancima Vijeća. Članak treba predvidjeti da Vijeće za upravljanje razvojem turizma donosi odluke koje će biti obvezujuće za određene dionike u sustavu turizma i dionike u sustavu upravljanja turizmom (članak 6.). Dionici u sustavu upravljanja turizmom prema trenutnom prijedlogu zakona nisu obvezni pratiti smjernice i upute Vijeća, što dovodi u pitanje ostvarenje strateških ciljeva razvoja turizma RH i usklađivanje postupaka planiranja i provedbe turističkih politika na regionalnoj i lokalnoj razini. | Nije prihvaćen | Vijeće za upravljanje razvojem turizma daje smjernice i upute za provedbu strateških ciljeva. Članovi Vijeća su, između ostalog, čelnici tijela državne uprave u čijem je djelokrugu donošenje odluka vezanih uz turizam te će predlagati rješenja, a u skladu s njima će tijelo državne uprave kojem je na čelu donositi i provoditi odluke u okviru svojih ovlasti radi ostvarenja strateških ciljeva hrvatskog turizma i rješavanja drugih pitanja od značaja za njegov razvoj. |
| 130 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Dodati da rok počinje teći nakon donošenja provedbenih propisa potrebnih za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 131 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena u (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. | Nije prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. |
| 132 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 133 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 134 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | kod st. 9. predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 135 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljenje e-savjetovanja za narednih mjesec dana jer dionici u turizmu za vrijeme sezone nemaju vremena za proučavanje prijedloga Zakona i komentiranje. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 136 | Istarska županija - Regione Istriana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | Istarska županija kao jedinica područne regionalne samouprave ima određena prava i nadležnosti i u okviru samoupravnog djelokruga i u području povjerenih poslova državne uprave. Osobito je važan samoupravni djelokrug regionalne samouprave u dijelu zaštite lokalnog stanovništva, održivog razvoja, održivosti turizma i prostornog planiranja. U dijelu povjerenih poslova državne uprave županijama su od 2020.g. povjereni poslovi državne uprave u području turizma i ugostiteljstva. Stoga u čl.31.st.4. treba stajati: “ U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave mora dati prethodnu suglasnost na : - popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja JLSa - broj, vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - kapacitete smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - uvođenje turističkog ekološkog doprinosa U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta donijeti odluku o: - popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja. - broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice područne (regionalne) samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - kapacitetima smještajnih objekata u regionalnoj destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam. Prijedlog čl. 31.: Članak 31. (1) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o: - popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja - broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - upravljanju turističkim tokovima - uvođenju turističkog ekološkog doprinosa - ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam. (2) Odluka iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka, donosi se najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za iduću godinu. (3) U upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave mora dati prethodnu suglasnost na : - popis projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja JLSa - broj, vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - kapacitete smještajnih objekata u destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta - uvođenje turističkog ekološkog doprinosa (4) Odluka donesena temeljem stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka dostavlja se nadležnom tijelu koje je, uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu, dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja. (5) U upravljanju održivim razvojem turizma u regionalnoj destinaciji, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta donijeti odluku o: - popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja. - broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice područne (regionalne) samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta. - kapacitetima smještajnih objekata u regionalnoj destinaciji na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam. | Nije prihvaćen | Povjereni poslovi državne uprave u području ugostiteljstva odnose se izdavanje rješenja sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, a što je u nadležnosti upravnih tijela u županiji i što se razlikuje od ovlasti propisane Zakonom o turizmu koje su dane jedincima lokalne samouprave za donošenje odluka koje se temelje na pravu upravljanja destinacijom. Uzimajući u obzir povjerene poslove državne uprave zakonom je propisana obveza jedinica lokalne samouprave da odluke kojim se utječe na provođenje predmetnih postupaka dostave nadležnom upravnom tijelu u županiji. |
| 137 | Turistička zajednica grada Vodnjana | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | Predlaže se izmjena čl. 53. na način da on glasi: Rok za donošenje plana upravljanja destinacijom Članak 53. (1) Plan upravljanja destinacijom iz članka 26. stavka 1. i članka 28. stavka 6 . ovoga Zakona, turistička zajednica je dužna donijeti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. (2) Plan upravljanja destinacijom iz članka 27. stavka 1. i članka 28. stavka 1. ovoga Zakona turistička zajednica je dužna donijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na činjenicu da je za izradu plana za upravljanje destinacijom nužno donošenje provedbenih propisa, predlažemo da rok za njegovu izradu počne teći od dana stupanja na snagu najkasnije donesenog provedbenog propisa potrebnog za donošenje plana upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 138 | Istarska županija - Regione Istriana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 18. | Što ako turistička zajednica na području JLSa koji spada u ITR1 i ITR2 ne izradi izračun prihvatnog kapaciteta destinacije? Pravna formulacija je obligatorna jer TZ „mora izraditi“ izračun, znači postoji zakonska obveza, bez propisivanja što se događa ako dođe do povrede te obveze. Prijedlog: Treba propisati da „ Ukoliko turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti razvrstana u kategoriju I i II. ne izradi izračun prihvatnog kapaciteta na način i u skladu s rokovima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona, umjesto nje izračun može odraditi regionalna turistička zajednica Prijedlog: Članak 18. (1) Izračun prihvatnog kapaciteta destinacije izrađuju turističke zajednice na razini destinacije. (2) Prihvatni kapacitet destinacije, u smislu ovoga Zakona, je broj turista koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme, ne uzrokujući pritom neprihvatljive poremećaje fizičke, gospodarske i sociokulturne okoline te smanjenje u zadovoljstvu posjetitelja, izrađen prema propisanoj metodologiji izračuna. (3) Izračun iz stavka 1. ovoga članka mora izrađivati turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti razvrstana u kategoriju I i II. (4) U slučaju da izračun prihvatnog kapaciteta izrađuje više turističkih zajednica, potrebno je sporazumom definirati obuhvat područja za koje se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta. (5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta, dužna je koristiti izračun prihvatnog kapaciteta destinacije pri prostornom planiranju. Dosadašnji stavak 6. čl. 18. mijenja se tako da glasi: (6) Ukoliko turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti razvrstana u kategoriju I i II. ne izradi do 15. veljače tekuće godine izračun prihvatnog kapaciteta na način propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog zakona, umjesto nje izračun može izraditi regionalna turistička zajednica.. Dosadašnji stavak 6. članka 18 koji glasi: „Metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta donosi ministar.“ u neizmijenjenom sadržaju postaje stavak 7. članka 18. | Nije prihvaćen | Turistička zajednica koja je obvezna izraditi izračun prihvatnih kapaciteta, a to ne učini u propisanom roku, neće moći izraditi plan upravljanja destinacijom te će se na nju primijeniti odredbe o nadzoru turističkih zajednica. |
| 139 | Turistička zajednica grada Vodnjana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 29. | Predlaže se izmjena 29. na način da on glasi: Članak 29. „(1) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom. OBRAZLOŽENJE: Predlažemo zamjenu redoslijeda stavaka (1) i (3) jer je u stavku (3), a sada (1) točno i jasno opisana uloga turističkih zajednica u integriranom upravljanju. Turističke zajednice su pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona pa time nemaju ni izravna upravljačka ovlaštenja u fazi provedbe odluka, već se njihova uloga svodi na „ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda.“ Time smatramo da bi bilo djelomično netočno sročiti njihovu obvezu kao integrirano upravljanje destinacijom u punom smislu pojma „upravljanje“, a pogotovo ne „svim elementima koji čine destinaciju“. Stoga predlažemo terminologiju koja više odgovara definiciji uloge turističkih zajednica iz ovog članka, a to je „sudjelovanje u integriranom upravljanju“, jer je izvjesno da većinu provedbenih aktivnosti koje bi morale biti dijelom integriranog upravljanja destinacijom turističke zajednice neće moći provesti same. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj izrade Nacrta prijedloga zakona ocjenjuje predloženi redoslijed nomotehnički prihvatljivijim. Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti i način njegove provedbe. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 140 | Turistička zajednica grada Vodnjana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | Predlaže se izmjena čl. 24. na način da on glasi: „(1) Uloga turističke zajednice u upravljanju destinacijom je planiranje i provedba mjera turističke politike za čije su provođenje donesene odgovarajuće odluke nadležnog tijela, razvoj destinacije i praćenje ostvarenih ciljeva. (2) Obveze turističke zajednice u upravljanju destinacijom su: - sudjelovanje u integriranom upravljanju destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom - sudjelovanje u upravljanju turističkim tokovima - suradnja s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u unaprjeđenju razvoja destinacije - suradnja s tijelom državne uprave nadležnim za turizam u razvoju turističke politike - podrška drugim tijelima državne uprave u poslovima od značaja za razvoj destinacije - druge obveze i zadaće propisane posebnim zakonom koji uređuje sustav turističkih zajednica.“ OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice mogle bi (samostalno ili udruženo, ovisno o tome mogu li podnijeti samostalno dodatne troškove) pratiti razvoj destinacije i osiguranje održivosti na način predviđen zakonom. Međutim turističke zajednice, kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, ne bi bile u mogućnosti provoditi one mjere turističke politike za koje im je potrebno javno ovlaštenje pa bi im za isto bilo potrebno ovlaštenje drugog nadležnog tijela. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 29. Nacrta prijedloga zakona propisano je integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti. Sukladno odredbama ovoga članka uloga turističke zajednice u integriranom upravljanju destinacijom je okupljanje i koordinacija dionika, s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. |
| 141 | Turistička zajednica grada Vodnjana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlaže se izmjena Čl. 25. st. 9. na način da on glasi: „(9) Plan upravljanja destinacijom dostavlja se na prethodno mišljenje predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ OBRAZLOŽENJE: Izrada i donošenje Plana upravljanja destinacijom obveza je turističke zajednice koja je dužna u njegovu izradu uključiti dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, time i jedinicu lokalne (regionalne) samouprave. Eventualno nedavanje suglasnosti od strane predstavničkog tijela JL(R)S-a u praksi bi onemogućilo turističku zajednicu u izvršenju svoje zakonske obveze – donošenju Plana. Smatramo navedeno suvišnim također iz razloga što JL(R)S u smislu čl. 31. ionako nije obvezna donositi odluke na temelju Plana već joj Plan služi samo kao stručna podloga za njihovo donošenje. Kako bi se izbjeglo da u ovoj (preuranjenoj) fazi politička volja utječe na stav turističke struke blokadom donošenja Plana, predlažemo promjenu pojma „prethodna suglasnost“ u pojam „prethodno mišljenje“, a koje bi mišljenje svakako bilo korisno turističkim zajednicama prilikom izrade Plana. | Nije prihvaćen | S obzirom da je plan upravljanja destinacijom stručna podloga temeljem koje predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave donose odluke smatramo da je potrebno da se on već u ovoj fazi u potpunosti usuglasi s predstavničkim tijelom, kako bi se konkretne odluke koje plan upravljanja predlaže zaista i donijele. |
| 142 | Turistička zajednica grada Vodnjana | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo produljiti vrijeme eSavjetovanja za daljnjih mjesec dana iz razloga što većini dionika u turizmu na koje se ovaj krovni zakon odnosi u jeku sezone nedostaje vremena da bi stigli kvalitetno proučiti Zakon i iznijeti svoje komentare. | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 143 | Istarska županija - Regione Istriana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 13. | Obrazloženje i komentar uz prijedlog: Kako bi se potaknuo razvoj turizma u smjeru održivosti uspostavljaju se alati za praćenje razvoja turizma u smjeru održivosti, indeks turističke razvijenosti i pokazatelji održivosti. Indeks turističke razvijenosti definiran je kao pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. ITR model koristi se i na natječajima iz EU fondova, posebice Pozivima iz sektora turizma te se koristi kao instrument za definiranje prihvatljivih jedinica lokalne samouprave (JLS), odnosno regionalnih područja za poticanje i podizanje učinkovitih turističkih usluga i sadržaja. Osnovni pokazatelji na kojima je indeks turističke razvijenosti temeljen i služi kao osnova za matematičke modele temeljem kojih se vrši bodovanje JLS su: Ukupan broj posjetitelja Broj postelja smještajnim objektima Broj turističkih dolazaka Broj noćenja Broj zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu Broj posjetitelja po stanovniku Broj posjetitelja u hotelima po stanovniku Broj dolazaka turista po stanovniku Broj noćenja po stanovniku Udio zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se ovisno o bodovnom pragu svrstavaju JLS i to su: Kategorija I. ITR veći ili jednak 30 Kategorija II. ITR 20 do 30 Kategorija III. ITR 10 do 20 Kategorija IV. ITR 0 do 10 Kategorija 0. ITR jednak 0. Ako gledamo isključivo Indeks turističke razvijenosti, u kojem su jedino uzete u obzir velike brojke dolazaka i noćenja, bez da ga stavimo u kontekst da se te brojke ostvaruju u kratkom periodu glavne sezone, i ako u obzir uzmemo potrebe za održivosti određenog prostora i ljudi koji na tom prostoru žive, onda će upravo jedinice koje imaju najveći broj noćenja, najveći broj dolazaka, najveći broj posjetitelja po stanovniku biti potpuno pogrešno svrstane u ITR1 kategoriju kao „najrazvijenije“ iako se u kontekstu održivog razvoja radi o jedinicama koje u stvarnosti imaju najveće probleme s održivošću, čije lokalno stanovništvo je najnezadovoljnije problemima koje te velike brojke nose i koje u špici sezone imaju velikih problema s rješavanjem pritisaka na lokalnu infrastrukturu. U kontekstu održivosti, velike brojke upravo ukazuju na nerazvijenost po pitanju održivosti turizma. Najveći problem postoji kod ITR1 jedinica, one su u kontekstu održivosti turizma trenutno najugroženije a ne najrazvijenije kako ih indeks u kontekstu ovog zakona pogrešno svrstava, te postoji opravdana bojazan da će biti nepravedno zakinute povodom dodjele sredstava iz Fonda za turizam koji čine namjenska sredstva namijenjena razvoju turističke infrastrukture i očuvanju resursne osnove. ITR1 upravo ima najveću potrebu za tim namjenskim sredstvima, osobito u kontekstu ulaganja u turističku infrastrukturu visoke dodane vrijednosti i postizanja ciljeva održivosti turizma. Prijedlog čl. 13.: "Članak 13. (1) Indeks turističke razvijenosti je pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. (2) Prema Indeksu turističke razvijenosti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se razvrstati u kategorije I, II, III, IV i 0. Za potrebe ovog zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona, u smislu održivog razvoja turizma ITR1 se smatra najopterećenijim područjem, budući da se na tom području broji najveći broj postelja, dolazaka i noćenja. (3) Izračun Indeksa turističke razvijenosti se provodi svake godine za prethodnu godinu, na razini jedinice lokalne samouprave i na razini jedinice područne (regionalne) samouprave. (4) Pokazatelje za izračun indeksa turističke razvijenosti, njihov izračun i izvore podataka te način izračuna indeksa turističke razvijenosti propisuje pravilnikom ministar. Iza čl. 13. st. (4.) dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „Razvrstavanje u kategorije turističke razvijenosti uvijek se vrši uz uvažavanje pokazatelja održivosti iz čl. 14. i kriterija iz čl. 12. st. 1. ovoga Zakona." | Nije prihvaćen | Pokazatelji za izračun indeksa turističke razvijenosti uredit će se pravilnikom. Zakon ne pretpostavlja da su jedinice razvrstane u kategorije I i II indeksa turističke razvijenosti održive. Naime, Nacrt prijedloga zakona predviđa izradu plana upravljanja destinacijom koji izrađuju turističke zajednice, a koji se u slučaju jedinica razvrstanih u Indeks turističke razvijenosti I i II mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, upravo kako bi se osigurao razvoj turizma u destinaciji u smjeru održivosti. Nastavno na komentar kako postoji bojazan da će najrazvijenije jedinice biti nepravedno zakinute povodom dodjele sredstava iz Fonda za turizam ukazuje se u skladu s odredbama Nacrta prijedloga zakona sufinanciranje projekata iz Fonda za turizam nije vezano uz Indeks turističke razvijenosti, već će u skladu s odredbama članka 34. Nacrta prijedloga zakona prednost pri financiranju iz Fonda za turizam imati projekti koji su kao projekti od posebnog značaja za turizam navedeni u planu upravljanja destinacijom. Dakle, uvjet za sufinanciranje iz navedenog Fonda je da je izrađen plan upravljanja destinacijom, koji se za turistički najrazvijenija područja svrstana u kategoriju I ili II Indeksa turističke razvijenosti mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta te da je konkretan projekt naveden kao projekt od posebnog značaja za razvoj destinacije u planu upravljanja destinacijom. |
| 144 | Istarska županija - Regione Istriana | ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. | Komentar i objašnjenje prijedloga: Uz čl.6.st.1.: Uvjet pravilnog tumačenja i primjene svakog zakona je ugrađivanje zakonskih definicija. Svrha definiranja zakonskih pojmova je jasno i pravilno određivanje značenja određenih termina koje zakonodavac koristi u zakonskim odredbama i kasnije u Pravilnicima koji će se donijeti na temelju ovog zakona. Radi ujednačenosti leksika, predložene definicije temelje se na definicijama iz drugih zakonskih propisa (Opći porezni zakon, Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza s predloženim izmjenama Zakona od lipnja 2023.g., Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 od 07.11.2022.g. Uz čl.6. st.2.i st.3.: Turističke zajednice Zakonom o turizmu dobivaju novu ulogu u upravljanju destinacijom i to kroz nastavak njihove transformacije u organizacije za upravljanje destinacijom (eng. Destination management organization - DMO), koje osim marketinške potpore imaju i ulogu okupljanja i koordinacije dionika s ciljem integriranog upravljanja destinacijom u smjeru održivosti. Prema ovoj definiciji bi Organizacije za upravljanje destinacijom trebalo svrstati pod čl.6. st. 2. „Dionici u sustavu upravljanja turizmom“ a ne pod kategoriju „Dionici u sustavu turizma“. Odnosno alternativno, ukoliko Organizacije za upravljanje destinacijom budu svrstane u kategoriju „dionici u sustavu turizma“, onda i jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave također trebaju spadati u istu kategoriju „dionici u sustavu turizma“ Prijedlog: Mijenja se članak 6. Zakona na način da glasi: "(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: „Turizam“ je ukupnost odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako takvo putovanje i boravak služi odmoru, razonodi i sličnih svrhama koje nisu vezane za obavljanje poslova, a kojim posjetitelj ne zasniva prebivalište; gospodarska djelatnost koja obuhvaća turistička kretanja i sve odnose koji proizlaze iz takvih kretanja. „Turist“ svaki posjetitelj odnosno osoba (putnik) koja je, dragovoljno putujući, privremeno odsutna izvan svojega mjesta stalnoga boravka najmanje 24 sata ali ne dulje od jedne godine, a putovanje (poduzima radi odmora, razonode, rekreacije i relaksacije, obiteljskih, zdravstvenih, poslovnih, profesionalno-stručnih i sličnih razloga, a glavna svrha putovanja nije vezana za obavljanje neke poslovne aktivnosti u mjestu koje posjećuje. „Lokalno stanovništvo“ je skup ljudi koji su trajno nastanjeni na određenom području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, koji na tom području žive i rade, koji na tom području imaju svoja obiteljska domaćinstva i kućanstva, odnosno kojima se na tom području nalazi središte životnih interesa. „Ugostitelj“ je pravni subjekt koji se profesionalno bavi poslovnom djelatnošću pružanja usluga smještaja u turizmu uz naknadu. „Iznajmljivač nekretnina- nerezident“ je fizička osoba koja nije lokalni stanovnik, a koji u nekretnini na određenom području izvan svog mjesta stalnog boravka povremeno ili trajno pruža usluge smještaja u turizmu uz naknadu. „Iznajmljivač nekretnina- rezident je fizička osoba koji je lokalni stanovnik odnosno koji je trajno nastanjen na lokalnoj adresi a koji povremeno ili trajno pruža usluge smještaja u turizmu uz naknadu. „Domaćinstvo“ adresa na kojoj članovi obitelji ili pojedinac trajno žive, sa koje se odlazi na posao i na kojoj se nalazi središte njihovih životnih interesa. „Nekomercijalni smještaj“ čine prostori kuća, stanova i apartmana koji se ne iznajmljuju naplatno turistima niti se u njima obavlja ugostiteljska djelatnost, ali ih sezonski ili povremeno koriste za odmor bez plaćanja naknade i osobe koje nisu lokalni stanovnici, a koje je vlasnik obvezan prijaviti i odjaviti turističkoj zajednici općine ili grada na čijem području se nalazi nekretnina za odmor. „turistički kreveti“ su ležajevi za noćenje gostiju kreveti u koji se nalaze: u hotelima, u kampovima, u domaćinstvima, na OPG-ovima, u ugostiteljskim objektima za smještaj, u nekomercijalnom smještaju (2) Dionici u sustavu turizma su: - pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu - znanstvena i stručna zajednica u dijelu koji se bavi turizmom i sa njim povezanim djelatnostima. - udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu i u koje se udružuju pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu. - lokalno stanovništvo - turisti. (3) Dionici u sustavu upravljanja turizmom su tijelo državne uprave nadležno za turizam, organizacije za upravljanje destinacijom, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druga javnopravna tijela u skladu sa svojim nadležnostima." | Nije prihvaćen | Prema Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako postoje dvojbe o značenju, ako su stručni ili dvosmisleni, odnosno ako se koriste u užem ili širem smislu od uobičajenog, što smatramo da ovdje nije slučaj. Osim toga, mišljenja smo da nema potrebe u zakonu definirati pojmove koji se ne koriste u drugim dijelovima zakonskog teksta odnosno subjekte za koje se ovim zakonom ne propisuju posebna prava i obveze. Napominjemo da je ugostiteljska djelatnost definirana posebnim zakonom, a osim pružanja usluga smještaja uključuje i pripremu i usluživanje hrane, pića i napitaka te catering. Pojam „iznajmljivača“ također je definiran Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti, a njegovu bi eventualnu podjelu na rezidenta i nerezidenta ili na drugi sličan način, ukoliko se stručni nositelj odluči za takvo rješenje, trebalo propisati tim Zakonom. Upravljanje razvojem turizma podrazumijeva donošenje turističkih politika te strateških i provedbenih akata. Sve to je u nadležnosti ministarstva i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Turističke zajednice upravljaju razvojem destinacije i razvojem turističkih proizvoda te marketingom, stoga se za njih ne može tvrditi da upravljaju razvojem turizma. |
| 145 | Turistička zajednica otoka Krka | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA, c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Podržavamo donošenje Zakona, koji će na osnovu svih relevantnih pokazatelja dati za svaku destinaciju i kao i regije javne podatke o prihvatnim kapacitetima destinacije Izčitujući sveobuhvatno sve izmjene i prijedloge zakona, zaključujemo da se najviše radi o novim izmjenama za sustav turističkih zajednica , koja dobivaju svoju novu ulogu preuzimanja odgovornosti za upravljanje destinacijom , što je u redu i vrijedno za svaku destinaciju . Ono što predlažemo kao nadopunu je da uz prikupljanje podataka , se LTZ da i mogućnost utjecaja, donošenja odluka preko svojih tijela u suradnji sa JLS. Jedino na taj način se može utjecati i biti odgovoran da se zajedničkim naporima upravljanja destinacijom , da se govori o stanju u prostoru , utjecaju na turizam i održivosti . Provoditi mjere , sustavno prikupljati i analizirati podatke , a ne imati utjecaja, te sve prepustiti odlukama JLS, na koje onda LTZ ne mogu utjecati ( a može snositi posljedice), neće na kraju dovesti do željenih promjena niti rezultata. Također iako je predviđeno da cijeli proces nadzire Vijeće za upravljanje razvojem turizma, savjetuje Znanstveni stručni savjet, turističke zajednice ( regionalne ili lokalne razine )u cijelom procesu savjetodavnih tijela su vrlo slabo zastupljene, a bilo bi dobro uključiti ih jer poznaju dobro problematiku i sutuaciju na terenu | Nije prihvaćen | Uloga turističke zajednice je izrada plana upravljanja destinacijom, koji je stručna podloga za donošenje odluka predstavničkog tijela iz članka 31. Zakona. S obzirom da se navedene odluke tiču pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave, nužno je da ih donose predstavnička tijela te jedinice, ali njihovo donošenje se mora temeljiti na planu upravljanja destinacijom kojeg izrađuju stručnjaci u turizmu. |
| 146 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | U članku 30. ( alineja 2) predlažemo dodati i nadzor ( navesti alate za provođenja nadzora) provođenih mjera u suradnji sa JLS , kako bi cijeli proces upravljanja turističkim tokovima bio učinkovit | Nije prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da je predviđena planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. |
| 147 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Predlažemo da se u članku 25. (alineja5) doda da se u izradu plana upravljanja destinacijom uključi i Državni inspektorat , bez kojih neće biti moguće provesti određene mjere zbog velikih dosadašnjih dugovanja ( bojimo se da će se takav trend nastavljati i dalje ) i neprijavljivanja od vlasnika kuća do gostiju. Također predlažemo da javno savjetovanje o prijedlogu izrađenog plana upravljanja destinacijom provodi JLS, a ne TZ s obzirom da će lokalne samouprave donositi odluke o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugosti. usluge smještaja ( bez obzira što plan upravljanja destinacijom donaša Skupština TZ) odgovornost je na na lokalnoj i regionalnoj JLS, pa je stoga i logičnije razgovarati i provoditi javna savjetovanja kako bi osigurali sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupak donošenja plana . | Nije prihvaćen | Pitanje naplate turističke pristojbe, prijave gostiju i neregistrirano pružanje usluga smještaja nisu pitanja koja se tiču izrade plana upravljanja destinacijom već provedbe Zakona o turističkoj pristojbi i Zakona o zabrani i sprječavanju neregistranog obavljanja djelatnosti, stoga ne vidimo nužnost uključivanja predstavnika Državnog inspektorata. Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama jedinca lokalne samouprave također dužna provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o odlukama koje donosi. |
| 148 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 33. | Predlažemo da TZ uz predlaganje mjera za smanjenje preopterećenosti komunalne infrastrukture i turističkih atrakcija ima i veću ulogu od predlaganja mjera, već da ima i mogućnost donašanja odluka kroz svoja tijela TZ u suglasnost sa JLS. Predlažemo i mjere nadzora i provođenja takvih odluka | Nije prihvaćen | Uloga turističke zajednice je izrada Plana upravljanja destinacijom, a njime se predstavničkom tijelu predlaže donošenje odluka iz članka 31. Zakona. S obzirom da se navedene odluke tiču pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave, nužno je da ih donose predstavnička tijela te jedinice. |
| 149 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Uloga lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju destinacijom | Kod donašanja mogućnosti uvođenja turističkog ekološkog doprinosa predlažemo navesti minimalni i maksimalni iznos , ovisno o turističkoj razvijenosti . Također predlažemo da se kod uvođenja doprinosa, smanji udio i obveza LTZ iz dijela Turističke pristojbe prema JLS (sa 30% na 15 ili 20%, a da se dio tih sredstava usmjeri za rad TZ koja dobiva novu ulogu i obveze donašanjem zakona o turizmu , pa će zasigurno imati i dodatne troškove za izvršenje zadaća | Nije prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje između ostalog i njegovu visinu i način naplate. Raspodjela sredstava turističke pristojbe nije predmet ovoga Zakona, već Zakona o turističkoj pristojbi. |
| 150 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 23. | Predlažemo dodati mogućnost da se omogući sudjelovanje zamjenika predsjednika LTZ i da se omogući i direktorima TZ da sudjeluju na koordinaciji , s obzirom da je njihova uloga u TZ priprema gotovo svih materijala a za koje nemaju mogućnost odlučivanja, odnosno kroz tijela TZ treba omogućiti i donašanje odluka zajedno sa JLS | Nije prihvaćen | Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) propisano je da župana odnosno gradonačelnika zamjenjuje zamjenik u slučaju duže odsutnosti ili drugih razlog spriječenosti, kao i da gradonačelnik ili župan može zamjeniku povjeriti obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga, stoga ulogu zamjenika nije potrebno posebno propisivati ovim Zakonom. U radu regionalne koordinacije sudjeluje direktor regionalne turističke zajednice i po potrebi direktori lokalnih turističkih zajednica na njezinu području te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o konkretnim pitanjima koja su predmet rasprave na koordinaciji. |
| 151 | Turistička zajednica otoka Krka | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA, b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Uloga predsjednika TZ je prenaglašena, jer je u pravilu predsjednik TZ i načelnik općine/ grada/ gradonačelnik i zbog obveza neće biti u mogućnosti preuzimati dodatne zadatke u raznim koordinacijama koje će uslijediti za donašanje planova, a nigdje nije navedena mogućnost uključivanja njihovih zamjenika., predlažemo tim prijedlogom nadopuniti Također je navedeno da pri donošenju plana upravljanja destinacijom , TZ je dužna uključiti JLS..., to se podrazumijeva jer je predsjednik TZ ujedno i načelnik/ gradonačelnik pa bi radije trebalo stajati da se kod donašanja plana upravljanja obveže JLS i TZ poštivanje donesenih planova i praćenje njihovih izvršenja . Također bi bilo dobro definirati na koji način će TZ utjecati i ograničiti plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja , plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova, plan dolazaka i raspored autobusa i iskrcaja putnika...., bilo bi dobro detaljno dati upute za rad , mogućnost dodatnog upošljavanja u TZ , osigurati sredstva u proračunu TZ kroz turističku taksu ( novi raspored TT) , a uz to pojačati i rad državnog inspektorata koji će osigurati nadzor takvih donesenih mjera | Nije prihvaćen | Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) propisano je da gradonačelnika zamjenjuje zamjenik u slučaju duže odsutnosti ili drugih razlog spriječenosti, kao i da gradonačelnik može zamjeniku povjeriti obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga, stoga ulogu zamjenika nije potrebno posebno propisivati ovim Zakonom. Ukoliko se odluči na donošenje takve odluke, pitanja vezana uz upravljanje turističkom tokovima jedinica lokalne samouprave slobodna je urediti svojom odlukom u skladu s konkretnom situacijom, problemima i potrebama na svom području, a prema prijedlogu turističke zajednice. Raspodjela sredstava turističke pristojbe te provođenje inspekcijskog nadzora nisu predmet ovoga Zakona. No, napominjemo da će se po donošenju ovoga Zakona provesti analiza i eventualne izmjene ostalih propisa koji uređuju ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i sustav turističkih zajednica. |
| 152 | Antonio | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Poštovani Potrebno uvesti registar turistički vodić za komunikacijski posrednika i obavezno iskaznica za komunikacijski posrednika. Lp | Nije prihvaćen | Pružanje usluga turističkih vodiča nije predmet ovoga Zakona, već Zakona o pružanju usluga u turizmu i pripadajućih pravilnika. |
| 153 | STEVO ŽUFIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažem da se javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o turizmu produlji sa rokom do 30.11.2023.g. Sada je raspisano e - savjetovanje od 26.7. - 26.8.2023. dakle u vrijeme špice turističke sezone kada se turistički radnici i drugi bave poslovanjem i odradom sezone i nisu u mogućnosti baviti se prijedlogom novoga zakona. To pokazuje činjenica da je došlo svega 13 primjedbi na zakon u 15-tak dana a radi se o strateškom zakonu o turizmu koji je naša najjača gospodarska grana (sa multiplikativnim efektima). | Nije prihvaćen | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. S obzirom da je rok za stupanje na snagu ovoga reformskog zakona određen i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a da se zakon upućuje na usvajanje kroz redovnu proceduru, odnosno u dva čitanja u Hrvatskom saboru, produljenje roka nije moguće, a kako bi se zakon usvojio do kraja godine. |
| 154 | STEVO ŽUFIĆ | O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 15. | U obrazloženju članka. 15.govori se o prikupljanju i korištenju podataka od značaja za turizam. No , nigdje se ne govori o tome da su podaci iz ovoga članka su javni i smatraju se otvorenim podacima u skladu sa Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te Politikom otvorenih podataka koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na 107. sjednici 19. srpnja 2018.g. Otvoreni podaci su podaci kojima se može pristupiti na lako dostupan način, ponovno koristiti i podijeliti bilo s kime – uz navođenje autora i suradnika koji su kreirali podatke i distribuiranje pod jednakim uvjetima. Ne sadrže osobne podatke ni druge zakonom zaštićene podatke. Potrebno je da budu u otvorenim formatima i strojno čitljivom obliku i pod određenim uvjetima davati će se svim zainteresiranim javnim i privatnim subjektima bez ograničenja, bez diskriminacije i sa ciljem da svi podaci budu javni i da se koriste radi stvaranje dodane vrijednosti, razvoja i napretka turizma i cijele zajednice. U sadašnjoj situaciji to su podaci koji se prikupljaju u sustavu e-visitor i u sustavu fiskalizacije, te drugi slični podaci koje prikupljaju subjekti javnoga sektora, komunalna i druga javna poduzeća, ustanove i drugi javni subjekti. Otvoreni podaci predstavljaju podatke koje stvaraju tijela javne vlasti i svi subjekti navedeni u ovome članku, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana društvena ili gospodarska vrijednost (aplikacije, internetski i drugi javni servisi sa podacima o turizmu, znanstvena istraživanja, i sl.). S jedne strane otvoreni podaci doprinose transparentnosti tijela javne vlasti, jačaju njihovu odgovornost prema javnosti i smanjuju rizik od korupcije. S druge strane, podaci koje generira javni sektor predstavljaju vrijedan resurs za razvoj inovativnih usluga i proizvode s dodanom vrijednošću, koji su poticaj razvoju gospodarstva, odnosno otvaranju novih radnih mjesta i poticanja ulaganja u sektorima temeljenima na podacima. Oni omogućuju stvaranje kompetitivnih prednosti, razvoj inovacija i novih radnih mjesta. Cilj koncepta otvorenih podataka u turizmu je da se osigura maksimalnu otvorenost podataka, njihovu kvalitetu i pristupačnost, na načelima nediskriminacije i minimalnog troška. U Pravilniku o sustavu eVisitor NN 43/2020 u članku 9. kaže „Podaci iz sustava eVisitor predstavljaju poslovnu tajnu, a turističke zajednice ih koriste za potrebe praćenja turističkog prometa, istraživanja i analiza, razvoja turističke ponude, planiranja marketinških aktivnosti i upravljanja posjetiteljima. (2) Informacije i podatke ili dio informacija i podataka Hrvatska turistička zajednica ustupit će tijelima državne i javne uprave ili drugim tijelima radi obavljanja poslova iz svog djelokruga, uz prethodnu suglasnost Ministarstva ako utvrdi postojanje valjane osnove i svrhe razmjene podataka.“ Odredbe članka 9. Pravilnika o eVisitor-u u suprotnosti su sa Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te Politikom otvorenih podataka koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na 107. sjednici 19. srpnja 2018.g. pa je ovaj zakon prilika da se to ispravi. Naime, nema nikakvog racionalnog razloga da se podaci o broju turista ili broju noćenja u nekoj destinaciji ili drugi podaci o turizmu smatraju poslovnom tajnom i da se njima koriste samo turističke zajednice kada su to podaci od javnoga interesa za sve subjekte u turizmu i za sve građane, podaci koji su prikupljeni javnim sredstvima u sustavu eVisitor koji je financiran javnim sredstvima EU i Republike Hrvatske. Bilo bi šteta da se svi podaci o turizmu koji se prikupljaju javnim sredstvima u sustavu koji je financiran javnim sredstvima ne koriste u skladu sa javnim politikama EU o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te Politikom otvorenih podataka koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Korištenje otvorenih podataka imalo bi kao rezultat velike dodane vrijednosti u turizmu a proglašenje poslovnom tajnom takvih podataka stvarala bi se nepotrebna šteta turizmu i ukupnom gospodarstvu jer se već postojeći resurs – javno prikupljeni podaci ne bi koristio za stvaranje dodanih vrijednosti javnog i privatnog sektora ili bi to bilo vrlo ograničeno. Sigurni smo da broj turista ili noćenja u jednoj turističkoj destinaciji u realnom vremenu ne može biti poslovna tajna mada je Pravilnikom o eVisitoru tako proglašena a i iz konteksta predloženog članka 15. može se zaključiti da je koncept zatvorenih podataka koji su poslovna tajna prisutan i u ovom zakonu. Pogrešno i štetno. | Nije prihvaćen | Pitanje otvorenih podataka uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) kojim je navedena Direktiva transponirana u hrvatski pravni sustav. Navedenim Zakonom već su propisane obveze tijela javne vlasti vezane uz objavu informacija. |
| 155 | LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 35. | Poštovani, predlažem da se u točki c) dodaju i brzobrodske linije što je posebno važno za razvoj turizma na otocima, u točki f) predlažem da se doda tekst "uključivo sa aktivnostima prilagodbe kapaciteta osobama sa invaliditetom i smanjenom pokretljivosti" | Nije prihvaćen | Sukladno Uredbi komisije (EU) br. 651/2014 (GBER), djelatnosti u turizmu odnose se na djelatnosti oznake 55, 56, 79 i 93 statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2). Aktivnosti prilagodbe kapaciteta osobama s invaliditetom već su obuhvaćene unutar svih zakonskih akata relevantnih za primjenu i provedbu predloženog Zakona. |
| 156 | UNPAH - Udruga Nezavisnih Putničkih Agenata Hrvatske | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 38. | Predlažemo da se u članku 38. Nacrta Prijedloga Zakona o turizmu, iza stavka (9) doda novi stavak koji glasi: Za ulaganja u iznosu od najmanje 50.000,00 EUR do 5.000.000,00 EUR za kupnju ili najam/leasing u trajanju od najmanje 12 mjeseci cestovnih vozila u putničkom prijevozu (automobil i/ili drugo motorno vozilo s vlastitim pogonom i najmanje četiri kotača s brzinom većom od 25 km/h ili motocikl za koje se zahtjeva vozačka dozvola A kategorije) s pogonom na električnu energiju ili barem djelomično na električnu energiju (hibridna vozila), kao i s pogonom na druge alternativne izvore energije, poduzetnicima koji kao osnovnu djelatnost obavljaju djelatnost putničkih agencija i organizatora putovanja - touroperatora (oznaka 79.11 i 79.12 statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2), stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do deset godina od početka ulaganja u skladu s pravilima o državnim potporama za zaštitu okoliša (potpore za ulaganja u nabavu čistih vozila ili vozila s nultim emisijama i prilagodbu vozila). OBRAZLOŽENJE Putničke agencije i organizatori putovanja (touroperatori) su važan dio cjelokupnog turističkog lanca, a organizirani turistički dolasci u hrvatske destinacije još uvijek se dominantno odvijaju cestovnim prijevozom. Osim prijevoza u dolasku i odlasku na/iz destinacije, cestovni prijevoz domaće putničke agencije i organizatori putovanja koriste i u organizaciji izleta, kao i transfera za turiste koji u Hrvatsku dolaze zračnim prijevozom. U cestovnom prijevozu u najvećoj mjeri koriste se autobusi, ali vezano za različitu strukturu gostiju i kreiranje novih programa na destinaciji, sve više i mini busevi i druga manja cestovna vozila u putničkom prijevozu (posebice za VIP i goste većih platežnih mogućnosti). Dio vozila u cestovnom prijevozu kojima se pružaju usluge prijevoza vezano za organizirana turistička putovanja je u vlasništvu ili najmu domaćih putničkih agencija/organizatora putovanja. Kao što je poznato, u Europskoj uniji, petina emisija ugljika dolazi iz cestovnog prometa, što znači da su vozila u cestovnom prometu jedan od najveći zagađivača okoliša. Zbog toga EU promiče upotrebu održivih goriva s niskim udjelom ugljikova dioksida, koji bi imali manji utjecaj na klimu i koji bi pridonijeli čistijem okolišu. To je prepoznato i od strane Ministarstva turizam i sporta, te se vezano na to i člankom 35. Nacrta Prijedloga Zakona o turizmu uspostavlja sektorski specifičan program poticaja namijenjenih djelatnostima u turizmu i ekosustavu turizma koji se odnose na društveno i okolišno održivi razvoj turizma, s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja turizma na okoliš, prostor i klimu (stavak 2. točka b), kao i ulaganja u zelenu i plavu tranziciju koja uključuju smanjivanje nastanka otpada, štednju energije i vode, poticanje kružnog gospodarstva, korištenje energije iz obnovljivih izvora, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, uvođenje eko-inovacija i standarda, certificiranja, itd.(stavak 3, točka d). Vezano na to, smatramo da u sektorski specifičan program poticaja namijenjenih djelatnostima u turizmu i ekosustavu turizma treba uključiti i putničke agencije i organizatore putovanja, u dijelu ulaganja u putnička cestovna vozila sukladno definiciji članka 7. Zakona o pružanju usluga turizmu, kao što je to predloženo za plovila u nautičkom turizmu. Budući da će i u narednom razdoblju putničke agencije i organizatori putovanja koji koriste cestovni prijevoz (bilo u dolasku i odlasku turista, bilo u ponudi programa na destinaciji) i nadalje biti jedan od najvažnijih sudionika u lancu ukupne turističke ponude, time bi se pridonijelo ne samo očuvanju okoliša, nego i osiguranju ravnopravnog ekonomskog položaja i valorizaciji ulaganja putničkih agencija i organizatora putovanja u odnosu na druge segmente turizma. Navedeni poticaji sigurno bi pridonijeli i većim mogućnostima putničkih agencija i organizatora putovanja za kupnju i/ili najam putničkih vozila u cestovnom prijevozu putnika na električni pogon, kao i druge alternativne izvore energije, čime bi se smanjila emisija ugljičnog dioksida i njezin štetni utjecaj na okoliš, a što je i jedna od glavnih intencija ovog Zakona. Slijedom naprijed navedenog predlažemo da se u članku 38. Nacrta Zakona o turizmu, iza stavka (9) doda novi stavak kako je naprijed navedeno. | Nije prihvaćen | Iako su to usluge koje pružaju putničke agencije i touroperatori, putnički prijevoz nije turistička djelatnost te nije predviđen kao moguća potpora. |
| 157 | Antonio | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 37. | Poštovani Treba uvesti registar invaliditetom koji imaju vlasnika apartman za turizam ,poseban status obiteljskog smještaja invaliditetom da lakša prijaviti državni potpora vlasnik da dokaz e - građani registar invaliditetom | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovoga Zakona. |
| 158 | Antonio | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 37. | Poštovani Potrebno mi je državni potpora za komunikacijski posrednika znakovni jezik ( stranci gluhih osoba) | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovoga Zakona. |
| 159 | Antonio | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 37. | Poštovani, Potrebno mi je parasport i gluhi sport u turizam | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovoga Zakona. |
| 160 | DARKO GROŠIĆ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 53. | U članku 53. Predlažem da se izmjeni odredba po kojoj bi se Planovi upravljanja destinacijom iz članka 26. 27. i 28. morali donjeti u roku od 1 tj. 2 godine ali tek po donošenju i stupanju na snagu Pravilnika i Metodologije… | Nije prihvaćen | Nije u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. |
| 161 | STEVO ŽUFIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 19. | U čl. 19. dodati novu točku (4): Svi podaci iz ovoga članka su javni i smatraju se otvorenim podacima u skladu sa Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te Politikom otvorenih podataka koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na 107. sjednici 19. srpnja 2018.g. Svi prikupljeni podaci u turizmu biti će dostupni privatnom i javnom sektoru za uporabu u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe kako bi njihovo korištenje omogućilo stvaranje dodane društvene ili gospodarske vrijednost (aplikacije, internetski i drugi javni servisi sa podacima o turizmu, podaci za obavještavanje javnosti, podaci za anlizu podataka o turizmu, podaci za potrebe sprečavanja zagađenja i klimatsku održivost turizma, podaci za znanstvena istraživanja i s.). Točka (4) postaje točka (5). | Nije prihvaćen | Pitanje otvorenih podataka uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) kojim je navedena Direktiva transponirana u hrvatski pravni sustav. Navedenim Zakonom već su propisane obveze tijela javne vlasti vezane uz objavu informacija, a odnose se i na objavu registara i baza podataka, stoga navedeno nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom. |
| 162 | STEVO ŽUFIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlažem da se čl. 15. dopuni sa novom točkom (10) koja glasi: (10) Svi podaci iz ovoga članka su javni i smatraju se otvorenim podacima u skladu sa Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te Politikom otvorenih podataka koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na 107. sjednici 19. srpnja 2018.g. Otvoreni podaci su podaci kojima se može pristupiti na lako dostupan način, ponovno koristiti i podijeliti bilo s kime – uz navođenje autora i suradnika koji su kreirali podatke i distribuiranje pod jednakim uvjetima. Ne sadrže osobne podatke ni druge zakonom zaštićene podatke. Potrebno je da budu u otvorenim formatima i strojno čitljivom obliku i pod određenim uvjetima davati će se svim zainteresiranim javnim i privatnim subjektima bez ograničenja, bez diskriminacije i sa ciljem da svi podaci budu javni i da se koriste radi stvaranje dodane vrijednosti, razvoja i napretka turizma i cijele zajednice. U sadašnjoj situaciji to su podaci koji se prikupljaju u sustavu e-visitor i u sustavu fiskalizacije, te drugi slični podaci koje prikupljaju subjekti javnoga sektora, komunalna i druga javna poduzeća, ustanove i drugi javni subjekti. Otvoreni podaci predstavljaju podatke koje stvaraju tijela javne vlasti i svi subjekti navedeni u ovome članku, a čijom se uporabom u komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe može stvoriti dodana društvena ili gospodarska vrijednost (aplikacije, internetski i drugi javni servisi sa podacima o turizmu, znanstvena istraživanja, i sl.). S jedne strane otvoreni podaci doprinose transparentnosti tijela javne vlasti, jačaju njihovu odgovornost prema javnosti i smanjuju rizik od korupcije. S druge strane, podaci koje generira javni sektor predstavljaju vrijedan resurs za razvoj inovativnih usluga i proizvode s dodanom vrijednošću, koji su poticaj razvoju gospodarstva, odnosno otvaranju novih radnih mjesta i poticanja ulaganja u sektorima temeljenima na podacima. Oni omogućuju stvaranje kompetitivnih prednosti, razvoj inovacija i novih radnih mjesta. Cilj koncepta otvorenih podataka u turizmu je da se osigura maksimalnu otvorenost podataka, njihovu kvalitetu i pristupačnost, na načelima nediskriminacije i minimalnog troška. | Nije prihvaćen | Pitanje otvorenih podataka uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) kojim je navedena Direktiva transponirana u hrvatski pravni sustav. Navedenim Zakonom već su propisane obveze tijela javne vlasti vezane uz objavu informacija, a odnose se i na objavu registara i baza podataka, stoga navedeno nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom. |
| 163 | HRVOJE ŠIMIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | Ukazuje se da je člankom 50. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske određeno da se poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi te da previđena odluke mogu dovesti do narušavanja jednakosti pristupa tržištu čime bi se narušilo pravo jednakosti kao najviše vrednote iz članka 3. UStava Republike Hrvatske Pitanje je postojanja administrativnih i financijskih kapaciteta jedinice lokalne samouprave pri donošenju odluke kojim bi se ograničilo broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta, te izlaganju JLS riziku nastanka štete poduzetnicima | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu ustavnosti odredbe skrećemo pozornost da je Ustavom Republike Hrvatske u članku 16. propisano je da se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske propisano je da su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Uzimajući u obzir navedene odredbe, posebno uvažavajući činjenicu kako je člankom 1. stavkom 2. ovoga Zakona propisano da je turizam od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku zbog njegovog gospodarskog, društvenog i međusektorskog utjecaja, a uvažavajući i interes javnosti te utjecaj turizma na okoliš posebno more, morsku obalu i otoke u odnosu na gospodarski interes, ove odredbe propisuju ovlaštenje jedinicama lokalne samouprave koje se suočavaju s prekomjernim turističkim tokovima i nedostatkom cjenovno pristupačnog dugoročnog smještaja za potrebe stanovanja lokalnog stanovništva da donošenjem navedenih odluka koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta mogu odrediti broj, vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i kapacitete smještajnih objekata u destinaciji. |
| 164 | DARKO GROŠIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 14. | U stavku 2 je izostavljen najvažniji pokazatelj održivosti - urbanistički plan JLS. Održivost se mora sagledati i prema urbanističkom planu JLS a gdje su JLS odredile područja za pretjeranu izgradnju ojekata-stanova a da pritom ogromna većina JLS uopće nije odredila zone malih obiteljskih hotela. Samim time se promjenila i struktura smještaja u RH. Samo promjenama UPU se može spriječiti daljnja apartmanizacija i pretjerana izgradnja na obali kao i promjena struktura smještaja ali ne tako da se dozvoljava postava kamp kućica u kampovima hotelskim tvrtkama. Održivost zbog pretjerana apartmanizacije na osnovu tu mogu dodati da su jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u svojim urbanističkim planovima odredile područja za pretjeranu izgradnju stanova a da pritom ogromna većina JLS uopće nije odredila zone malih obiteljskih hotela. Samim time se promjenila i struktura smještaja u RH. Samo promjenama UPU se može spriječiti daljnja apartmanizacija i pretjerana izgradnja na obali kao i promjena struktura smještaja ali ne tako da se dozvoljava postava kamp kućica u kampovima hotelskim tvrtkama. | Djelomično prihvaćen | Odredba članka 14. dodatno je razrađena te je navedeno da se prate pokazatelji koji mjere utjecaj na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije. |
| 165 | Turistička zajednica Općine Fažana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Mijenja se članak 32. Zakona na način da glasi: (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni posjetitelji na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (2) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu, s tim da ona ne može biti viša od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe sukladno čl. 15. zakona o turističkoj pristojbi. (3) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (4) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predlažemo da obveznici plaćanja ekološkog doprinosa budu jednodnevni posjetitelji koji ne borave u smještajnom objektu na području jedinice lokalne samouprave koja je donijela odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Takvi posjetitelji koriste lokalnu infrastrukturu, a da pri tome ne plaćaju nikakvu naknadu odnosno doprinos. Osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima, a i ostale osobe koje su navedene u čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi obveznici su plaćanja turističke pristojbe koja se raspoređuje sukladno čl. 20. spomenutog zakona. Od ukupno prikupljenih sredstava 18,4% uplaćuje se na račun jedinice lokalne samouprave namjenski za poboljšanje uvjeta boravka gostiju čime se mogu obuhvatiti i aktivnosti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predloženim ograničenjem od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe jednodnevni posjetitelji bi uplatili u proračun JLS više od iznosa koji dnevno plaćaju osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima odnosno osobe koje su navedene u čl.4. zakona o turističkoj pristojbi. | Djelomično prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i njegovu visinu. Odredba je odgovarajuće izmijenjena. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 166 | Turistička zajednica Općine Fažana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljenom na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 167 | Turistička zajednica Općine Fažana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 168 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – Predlažemo usklađivanje terminologije oko obveza TZ što se tiče turističkih tokova. Tako u Čl.30 st 1 stoji kako „TZ provodi mjere za upravljanje turističkim tokovima…“, dok u čl 33 st 2 podstavak 4 stoji TZ će „- predlagati mjere upravljanja turističkim tokovima „ što je realnije jer TZ nema ovlasti za donošenje niti provedbu mjera. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljenom na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 169 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – Predlaže se, sukladno brojnim dosadašnjim iskustvima, kako isključivo obaveza svih dionika za unos i dostavu podataka kojima direktno raspolažu, a koja dolazi s nacionalne instance i prema standardiziranom obrascu, može garantirati pravovremenu i vjerodostojnu dostavu podataka kako javnih tijela, tako i privatnih subjekata. Također predlažemo da se točno definiraju dionici – obveznici dostave i unosa vlastitih podataka. Stavak 6 - Prikupljanje relevantnih podataka o jedno/dnevnim posjetiteljima predstavlja ozbiljan izazov. Dnevni posjetitelji samostalno dolaze od bilo kuda iz i van Županije na dnevno kupanje, na događanje, u posjet atrakciji, i sl. Predlažemo da se ovim zakonom, odnosno pravilnikom, propiše procedura i način prikupljanja koja bi bio relevantan i jednak za sve destinacije u RH. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 170 | Turistička zajednica općine Vrsar | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 171 | Turistička zajednica općine Vrsar | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 172 | Turistička zajednica općine Medulin | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 173 | Turistička zajednica općine Medulin | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 174 | HOK | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 38. | Predlažemo propisati dodjelu državnih potpora za ulaganje za obrtnike i druge fizičke osobe koje obavljaju prihvatljivu djelatnost, a u sustavu su poreza na dohodak. Također, molimo potvrdu da se umanjenje stope poreza na dobit primjenjuje na obrtnike koji su u sustavu poreza na dobit. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog Zakona predviđa da državnu potporu u obliku umanjene stope poreza na dobit mogu koristiti poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj (trgovačka društva i obrti) obveznici poreza na dobit. Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER) su predviđene potpore za MSP i velika poduzeća, no ne i za fizičke osobe |
| 175 | Turistička zajednica Grada Pule | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Predlaže se izmjena članka 32. Zakona na način da glasi: (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni posjetitelji na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (2) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu do 20% najvišeg iznosa turističke pristojbe koji je propisan zakonom kojim se uređuje visina turističke pristojbe (3) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (4) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predlažemo da obveznici plaćanja ekološkog doprinosa budu jednodnevni posjetitelji koji ne borave u smještajnom objektu na području jedinice lokalne samouprave koja je donijela odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Takvi posjetitelji koriste lokalnu infrastrukturu, a da pri tome ne plaćaju nikakvu naknadu odnosno doprinos. Osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima, a i ostale osobe koje su navedene u čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi obveznici su plaćanja turističke pristojbe koja se raspoređuje sukladno čl. 20. spomenutog zakona. Od ukupno prikupljenih sredstava 18,4% uplaćuje se na račun jedinice lokalne samouprave namjenski za poboljšanje uvjeta boravka gostiju čime se mogu obuhvatiti i aktivnosti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predloženim ograničenjem od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe jednodnevni posjetitelji bi uplatili u proračun JLS više od iznosa koji dnevno plaćaju osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima odnosno osobe koje su navedene u čl.4. zakona o turističkoj pristojbi. | Djelomično prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i njegovu visinu. Odredba je odgovarajuće izmijenjena. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 176 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 177 | Turistička zajednica Grada Pule | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 178 | Turistička zajednica Grada Pule | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 179 | Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 180 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Smatramo da se mjere navedene u st. 2. ne trebaju uvoditi kao moguća zadaća za sustav TZ jer se navedene aktivnosti izravno odnose na odgovornost i zadaće JLS. U slučaju zajedničke koordinacije predsjednika i direktora, izvršenje ovih zadaća bilo bi prethodno usuglašeno, ali za provedbu ne treba biti zadužena TZ jer u stvarnosti za to nema kapaciteta niti je osiguravanje istih za provedbu ovih mjera predviđeno. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 181 | Turistička zajednica Općine Marčana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 182 | Turistička zajednica Općine Marčana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 183 | Turistička zajednica Grada Labina | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 184 | Turistička zajednica Grada Labina | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 185 | Turistička zajednica grada Poreča | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Mijenja se članak 32. Zakona na način da glasi: (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni posjetitelji na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (2) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu, s tim da ona ne može biti viša od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe sukladno čl. 15. zakona o turističkoj pristojbi. (3) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (4) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predlažemo da obveznici plaćanja ekološkog doprinosa budu jednodnevni posjetitelji koji ne borave u smještajnom objektu na području jedinice lokalne samouprave koja je donijela odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Takvi posjetitelji koriste lokalnu infrastrukturu, a da pri tome ne plaćaju nikakvu naknadu odnosno doprinos. Osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima, a i ostale osobe koje su navedene u čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi obveznici su plaćanja turističke pristojbe koja se raspoređuje sukladno čl. 20. spomenutog zakona. Od ukupno prikupljenih sredstava 18,4% uplaćuje se na račun jedinice lokalne samouprave namjenski za poboljšanje uvjeta boravka gostiju čime se mogu obuhvatiti i aktivnosti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predloženim ograničenjem od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe jednodnevni posjetitelji bi uplatili u proračun JLS više od iznosa koji dnevno plaćaju osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima odnosno osobe koje su navedene u čl.4. zakona o turističkoj pristojbi. | Djelomično prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i njegovu visinu. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 186 | Turistička zajednica grada Poreča | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 187 | Turistička zajednica grada Poreča | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 188 | Turistička zajednica Grada Drniša | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Budući su TZ pravne osobe sui generis te nemaju pravo odlučivanja, planovi razgleda, ostanaka, dolazaka ne možemo prepustiti njima jer nemaju zakonsku osnovu nekome bilo što odrediti. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 189 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena čl. 30. na način da on glasi: (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 190 | Turistička zajednica grada Buja | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 191 | Turistička zajednica grada Buja | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom /utvrditi/ kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom / utvrditi/ Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE:Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost je isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 192 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | TZIŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ - Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i regionalne samouprave prekršajna odgovornost je isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 193 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 38. | Predlaže se promjena članka 38. st. 2. Zakona na način da glasi: (2) Sva početna ulaganja koje je pokrenuo isti korisnik državne potpore na razini grupe u razdoblju od tri godine od datuma početka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena državna potpora u istoj županiji (NUTS 3 regiji) smatraju se dijelom istog projekta ulaganja. Grupu trgovačkih društava u smislu ovog Zakona čini matično društvo i sva njezina ovisna društva nad kojom matično društvo ima izravno ili neizravno kontrolu, odnosno više od polovine glasačkih prava, i nad kojim se provode konsolidacijski postupci sukladno MRS 27, te ulaze u opseg konsolidiranih financijskih izvještaja koje izrađuje matično društvo Grupe. Radi otklanjanja dvojbi, početna ulaganja koja je pokrenuo korisnik državne potpore na razini grupe u jednoj NUTS 3 regiji neće se ubrajati u Projekt koji se odnosi na početna ulaganja koja je korisnik državne potpore na razini grupe pokrenuo u drugoj NUTS 3 regiji. Obrazloženje: Radi otklanjanja dvojbi oko značenja pojma „Grupe“ predlaže se detaljnije definiranje tko se smatra članicom Grupe u smislu ovog Zakona. Predlaže se razgraničiti visinu početnih ulaganja pojedinog člana grupe na svaku pojedinu NUTS 3 regiju. | Djelomično prihvaćen | Izmijenjen je tekst na način da se kod početnih ulaganja, koristi NUTS 1. umjesto NUTS 3. Definicija grupe, definirana je Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER). |
| 194 | Hrvatska udruga turizma | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Predlaže se promjena članka 32. Zakona na način da glasi: (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni posjetitelji na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (2) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu, s tim da ona ne može biti viša od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe sukladno čl. 15. zakona o turističkoj pristojbi. (3) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (4) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Obrazloženje: Predlažemo da obveznici plaćanja ekološkog doprinosa budu jednodnevni posjetitelji koji ne borave u smještajnom objektu na području jedinice lokalne samouprave koja je donijela odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Takvi posjetitelji koriste lokalnu infrastrukturu, a da pri tome ne plaćaju nikakvu naknadu odnosno doprinos. Osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima, a i ostale osobe koje su navedene u čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi obveznici su plaćanja turističke pristojbe koja se raspoređuje sukladno čl. 20. spomenutog zakona. Od ukupno prikupljenih sredstava 18,4% uplaćuje se na račun jedinice lokalne samouprave namjenski za poboljšanje uvjeta boravka gostiju čime se mogu obuhvatiti i aktivnosti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predloženim ograničenjem od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe jednodnevni posjetitelji bi uplatili u proračun JLS više od iznosa koji dnevno plaćaju osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima odnosno osobe koje su navedene u čl.4. zakona o turističkoj pristojbi. | Djelomično prihvaćen | Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 195 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Članak (ili Pravilnik koji će se izraditi) treba jasno i egzaktno definirati kako će Turističke zajednice prikupljati podatke o jednodnevnim posjetiteljima i ostale podatke koji nisu dostupni u Središnjem turističkom registru. Ova problematika značajna je s obzirom na trenutne poteškoće koje Turističke zajednice susreću u vezi s prikupljanjem nekih drugih podataka, kao što su podaci o lukama u nautičkom turizmu i njihovom prometu. Iako postoji Pravilnik koji definira kako ti obveznici trebaju dostavljati podatke regionalnoj TZ, ti podaci se često ne prosljeđuju/dostavljaju ili se dostavljaju nepotpuni podaci koji nisu odraz stanja na terenu. Stoga ovaj članak (ili Pravilnik koji će se izraditi) treba konkretnije definirati odgovorne institucije koje će dostavljati podatke turističkim zajednicama te sadržavati odredbe o mjerama koje će Turističke zajednice moći poduzeti ukoliko im se traženi podaci ne dostave ili su nepotpuni. Primjerice, definirati postupke prijave nadležnim tijelima koja bi imala ulogu kontrole provedbe mjera prikupljanja podataka. Na ovaj način bi se stvorio sustav odgovornosti i transparentnosti u prikupljanju podataka, osiguravajući da relevantni podaci budu prikupljeni i dostavljeni. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Vrstu i opseg prikupljanja podataka, rokove dostave te metodologija prikupljanja podataka propisat će ministar pravilnikom. |
| 196 | Turistička zajednica grada Vodnjana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Mijenja se članak 32. Zakona na način da glasi: (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni posjetitelji na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (2) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu, s tim da ona ne može biti viša od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe sukladno čl. 15. zakona o turističkoj pristojbi. (3) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (4) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predlažemo da obveznici plaćanja ekološkog doprinosa budu jednodnevni posjetitelji koji ne borave u smještajnom objektu na području jedinice lokalne samouprave koja je donijela odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Takvi posjetitelji koriste lokalnu infrastrukturu, a da pri tome ne plaćaju nikakvu naknadu odnosno doprinos. Osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima, a i ostale osobe koje su navedene u čl. 4. Zakona o turističkoj pristojbi obveznici su plaćanja turističke pristojbe koja se raspoređuje sukladno čl. 20. spomenutog zakona. Od ukupno prikupljenih sredstava 18,4% uplaćuje se na račun jedinice lokalne samouprave namjenski za poboljšanje uvjeta boravka gostiju čime se mogu obuhvatiti i aktivnosti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Predloženim ograničenjem od 20% od najvišeg iznosa turističke pristojbe jednodnevni posjetitelji bi uplatili u proračun JLS više od iznosa koji dnevno plaćaju osobe koje borave u registriranim smještajnim objektima odnosno osobe koje su navedene u čl.4. zakona o turističkoj pristojbi. | Djelomično prihvaćen | Odredba je odgovarajuće izmijenjena. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja. |
| 197 | Turistička zajednica Općine Ližnjan | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se i dodavanje prekršajne odredbe. Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave prekršajna odgovornost je isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 198 | Istarska županija - Regione Istriana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Nije dovoljno jasno određeno niti je definirana metodologija na koji način će se određivati visina ekološkog doprinosa, Nisu definirani posjetitelji kao obveznici plaćanja doprinosa, da li u posjetitelje spada i nekomercijalni smještaj, da li spadaju samo dnevni posjetitelji ili i oni koji noće na području JLSa, bilo da se radi o komercijalnom ili nekomercijalnom smještaju.. Budući da se radi o turističkom ekološkom doprinosu koji će se koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode, dajemo prijedlog: „Turistički ekološki doprinos obavezno plaćaju vlasnici nekomercijalnog smještaja u godišnjem paušalnom iznosu po broju kreveta u stanu, kući ili apartmanu za odmor. JLS će donijeti odluku o visini paušalnog turističkog ekološkog doprinosa za nekomercijalni smještaj. JLS može donijeti odluku o uvođenju ekološkog doprinosa i za komercijalni smještaj, u kojem slučaju mora obuhvatiti sve krevete u turizmu definirane čl. 13. u hotelima, u kampovima, u domaćinstvima, na OPG-ovima, u ugostiteljskim objektima za smještaj. Prijedlog: Članak 32. (1) Turistički ekološki doprinos plaćaju vlasnici nekomercijalnog smještaja koji nisu rezidenti u godišnjem paušalnom iznosu po broju kreveta u stanu, kući ili apartmanu za odmor. JLS će donijeti odluku o visini paušalnog turističkog ekološkog doprinosa za nekomercijalni smještaj. (2) JLS može donijeti odluku o uvođenju ekološkog doprinosa i za komercijalni smještaj, u kojem slučaju mora obuhvatiti sve krevete u turizmu definirane čl. 13. u hotelima, u kampovima, u domaćinstvima, na OPG-ovima, u ugostiteljskim objektima za smještaj, (3) Turistički ekološki doprinos plaćaju posjetitelji uz turističku pristojbu, ili na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona. (4) Ako jedinica lokalne samouprave donese odluku o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa iz članka 31. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona, odlukom određuje i njegovu visinu. (5) Turistički ekološki doprinos se uplaćuje na poseban račun jedinice lokalne samouprave. (6) Jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode. Suradnja turističke zajednice s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave | Djelomično prihvaćen | Odredba je odgovarajuće izmijenjena. Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja te nije predviđeno da ga plaćaju vlasnici odnosno iznajmljivači |
| 199 | Turistička zajednica grada Vodnjana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 30. | Predlaže se izmjena Čl. 30. na način da on glasi: Upravljanje turističkim tokovima Članak 30. (1) Turistička zajednica, pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća, može provoditi mjere za upravljanje turističkim tokovima u suradnji s drugim dionicima u sustavu turizma. (2) Mjere koje turistička zajednica može provoditi u smislu stavka 1. ovoga članka su: - plan dolaska posjetitelja na lokaciju s prijedlogom plana razgleda i vremenom trajanja - plan rasporeda i dinamike uplova i opskrbe brodova na kružnom putovanju - plan rasporeda i dinamike dolazaka autobusa i iskrcaja putnika na frekventnim turističkim mjestima i - druge mjere u skladu sa zadaćama turističke zajednice propisanim odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sustav turističkih zajednica. (3) Mjere iz stavka 2. ovoga članka provode se ako su predviđene planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. OBRAZLOŽENJE: Turističke zajednice kao pravne osobe „sui generis“ koje nemaju javne ovlasti na temelju zakona, nemaju mogućnosti izravno provoditi mjere za upravljanje turističkih tokova, na način da, primjerice nalože autoprijevoznicima, lučkim upravama raspored dolaska autobusa ili uplova odnosno navedeni entiteti nisu u zakonskoj obvezi postupiti prema preporuci turističkih zajednica. Stoga, kako ne bi bilo zabune, smatramo korisnim dodati formulaciju da turističke zajednice predmetne mjere provode pod uvjetima propisanim zakonom i u okviru zakonskih zadaća. | Djelomično prihvaćen | Provedba navedenih mjera od strane turističkih zajednica predviđena je ovim zakonom uz uvjet da je predviđena planom upravljanja destinacijom, utemeljene na izračunu prihvatnih kapaciteta i ako je odluku o provedbi mjera donijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave ili drugo nadležno tijelo. Odredba je odgovarajuće dopunjena radi jasnoće. |
| 200 | Turistička zajednica grada Vodnjana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 15. | Predlaže se izmjena čl. 15. st. 4. na način da on glasi: „(4) Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga, dužni su dostavljati podatke iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu podataka. Predlaže se dodavanje prekršajne odredbe: Novčanom kaznom od [-] do [-] Eura kaznit će se za prekršaj: Tijelo državne uprave i druga javnopravna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice te pružatelji javnih usluga koja ne dostave podatke u roku iz čl. 17. st. 4. ovog Zakona. Za prekršaj iz stavka [-] ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od [-] do [-] Eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.“ OBRAZLOŽENJE: Kako tijela koja prikupljaju podatke radi praćenja održivosti ne bi zbog nedostavljanja podataka bila onemogućena u ispunjenju svojih zakonskih zadaća, predlažemo uvođenje roka za dostavu podataka i prekršajnu odredbu u slučaju nepoštivanja roka. | Djelomično prihvaćen | Dodat će se odredba koja se odnosi na dostavu podataka. Skrećemo pozornost da je za državna tijela i jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave prekršajna odgovornost je isključena odnosno ograničena posebnim zakonom kojim se uređuju prekršaji. |
| 201 | Istarska županija - Regione Istriana | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 14. | Ovo su prioritetni pokazatelji turističke održivosti. U odnosu na njih se treba vezati metodologija svrstavanja JLSova u različite stupnjeve razvijenosti u kontekstu održivog turizma, a ne uzimati u obzir zastarjeli Indeks turističke razvijenosti koji zapravo velikim brojkama upravo ukazuje na ono najvažnije a to je da u „najrazvijenijim“ ITR1 jedinicama postoji najveći problem s održivošću radi brojki koje ukazuju na „overturizam“ Prijedlog čl.14.: "Članak 14. (1) Pokazatelji održivosti su osnovni i glavni alat za praćenje održivosti i informirano upravljanje razvojem turizma . (2) Pokazatelji se određuju kao društveni, okolišni i gospodarski. (3) Popis pokazatelja za praćenje održivosti, izvor i evidentiranje podataka koji su potrebni za izračun pokazatelja, rokove, kao i način praćenja održivosti propisuje ministar pravilnikom iz članka 13. stavka 4. ovoga Zakona. (4) Indeks turističke razvijenosti ITR se koristi kao pomoćni alat za izračun opterećenja destinacije i prihvatnog kapaciteta razvoja turizma u smjeru održivosti na način da su ITR1 jedinice najopterećenije jer u njima postoji najveća potreba za intervencijama." | Djelomično prihvaćen | Zakon ne pretpostavlja da su jedinice razvrstane u kategorije I i II indeksa turističke razvijenosti održive. Naime, Nacrt prijedloga zakona predviđa izradu plana upravljanja destinacijom koji izrađuju turističke zajednice, a koji se u slučaju jedinica razvrstanih u Indeks turističke razvijenosti I i II mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, upravo kako bi se osigurao razvoj turizma u destinaciji u smjeru održivosti. Odredba članka 14. dodatno je razrađena te je navedeno da se prate pokazatelji koji mjere utjecaj na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije. |
| 202 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Turistički ekološki doprinos | Uvođenje ekološkog doprinosa mora imati svoju namjenu, ali prije toga treba jasno definirati zašto se plaća, kada se, koliko plaća, tko je izuzet od plaćanja, odrediti min-max plaćanje ovisno o turističkoj razvijenosti destinacije i tko će nadzirati plaćanje i njenu namjenu . Treba ju odvojiti od turističke pristojbe ( koja definirana zakonom), koju zakonski kao jedne od zadaća prate i vrše kontrolu LTZ, a u naplati nemaju podršku nadležnih tijela , pa su otvorena velika dugovanja . | Djelomično prihvaćen | Zakon daje jedinicama lokalne samouprave mogućnost donošenja odluke o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa te propisuje da tom odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i njegovu visinu. |
| 203 | DARKO GROŠIĆ | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA, a) Ocjena stanja | Ovim osvrtom na prijedlog Zakona o turizmu želim posebno napomenuti predlagaču da je prijedlog zakona nedorečen, nejasan i da se za sada nemože shvatiti kako bi to izgledala Odluka o ekološkom doprinosu i Plan upravljanja destinacijom. Po kojoj bi se to osnovi u Planu upravljanju destinacijom moglo zabraniti izdavanje rješenja o kategorizaciji koje se izdaje na osnovu zakona ili zabraniti gradnja objekata tj. izdavanje građevinskih dozvola koje se izdaju u skladu sa urbanističkim planom jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) i Zakonom o gradnji. Kako bi to niži propis tj. Odluka jedinice lokalne samouprave kao niži propis mogla derogirati zakonske odredbe? Ovaj prijedlog zakona uopće ne propisuje obavezu JLS da promjeni strukturu smještajnih kapaciteta u hotele tj. da u urbanističkim planovima obavezno planiraju minimum 10-20% površina zemljišta za izgradnju novih hotela ako JLS planira izgradnja novih objekata. Predlažem da predlagač ovog zakona napravi koncept Odluke o ekološkom doprinosu na temelju ove jedne odredbe iz zakona (članak 32.) a da u ovom prijedlogu zakonu nema nijednog parametra za takvu odluku a kao što je to propisano Zakonom o turističkoj pristojbi. Dakle što se tiče ekološkog doprinosa nema propisanog tko je obveznik plaćanja,tko ne plaća ekološki doprinos, visinu ekološkog doprinosa i tko ga određuje, tko ne plaća ekološki doprinos, naplata, rokove plaćanja itd. Nadalje predlažem da predlagač zakona napravi jedan Plan upravljanja destinacijom prema prijedlogu zakona a da pritom nema odredbi na koju bi se vezao da isti napravi. Dakle zakon propisuje a da bi se tek Pravilnikom nešto odredilo a da se nezna na koji će to način biti određeno…U ovom prijedlogu zakona nema ovlaštenja da jedinica lokalne samouprave može zabraniti gradnju tj.izdavanje građevinskih dozvola kao i izdavanje rješenje o kategorizaciji novih smještajnih jedinica a kako se u medijima provlači smisao ovog zakona. Iz kojeg članka prijedloga ovog zakona proizlazi nadležnost JLS i navod U ocjeni stanja i osnovna pitanja koja se uređuju ovim zakonom..? “Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti i odluku o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, kao i odluku o upravljanju turističkim tokovima, uvođenju turističkog ekološkog doprinosa i ostalim mjerama iz svoje nadležnosti koje su vezane uz turizam.” Sve što će se napraviti na osnovu ovog prijedloga ovakvog kakav je stavljen u javno savjetovanje je kroz cca 2 godine od dana donošenja Pravilnika i Metodologije jer prije toga nemože niti teći rok jedinicama lokalne samouprave da donose Plan upravljanja destinacijom… Predlagaču zakona bi već sada trebalo biti jasno kako će se donositi Plan upravljanja destinacijom i koji su to indeksi izračuna turističke razvijenost, pokazatelji održivosti,metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta, koja je to Metodologija izrade Plana upravljanja destinacijom, što će u tom Planu JLS moći zabraniti i zašto i pod kojim uvjetima itd? U daljnjim primjedbama ću se osvrnuti i na pojedine odredbe prijedloga zakona. | Djelomično prihvaćen | Odredbe članka 32. Nacrta prijedloga zakona odgovarajuće će se izmijeniti na način da se precizira da jedinica lokalne samouprave, odlukom određuje opseg primjene, obveznike plaćanja, razdoblje primjene, način naplate i visinu. Metodologiju izrade plana upravljanja destinacijom donijet će ministar. Plan upravljanja destinacijom je stručna podloga za donošenje odluka predstavničkog tijela koje se odnose na broj, vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu. Ovlaštenje za donošenje odluke jedinice lokalne samouprave propisuje se također zakonom, a ne nižim propisom. Također napominjemo da će se po donošenju ovoga Zakona provesti analiza i eventualne izmjene ostalih propisa koji uređuju ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i sustav turističkih zajednica. Pitanja vezana uz gradnju i prostorno planiranje uređena su posebnim propisima. Ovlaštenje za donošenje odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave propisano je člankom 31. Nacrta prijedloga zakona, a rokovi za donošenje podzakonskih propisa navedeni su u prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga zakona. |
| 204 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 10. | Sukladno ZAKONU O TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA I PROMICANJU HR TURIZMA Turističke zajednice su organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane, dok se u ovom Zakonu navodi da je uloga turističke zajednice je upravljanje destinacijom i marketing. Smatramo da u ovom Zakonu treba uskladiti korištenu terminologiju te proispitati suštinu uloge turističkih zajednica. Ova opaska vrijedi i za ostale članke u ovom Zakonu gdje se spominju uloge i zadaće TZ. Npr. u članku 29. ovog Zakona definira se INTEGRALNO UPRAVLJANJE DESTINACIJOM te se vrlo apstraktno opisuje što čini i kako se provodi integralno upravljanje destinacijom (dolje članak). Mišljenja smo da se kroz predmetni Zakon na više mjesta navode obveze, uloge, zadaće TZ koje su nedorečene i previše apstraktne i koje nisu u domeni djelokruga znanja i vještina zaposlenih u turističkim zajednicama (Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama). Članak 29. (1) Obveza lokalne turističke zajednice, regionalne turističke zajednice i Turističke zajednice Grada Zagreba je integrirano upravljanje destinacijom na temelju plana upravljanja destinacijom, kroz upravljanje svim elementima koji čine destinaciju. (2) Integrirano upravljanje destinacijom iz stavka 1. ovoga članka, provodit će se kroz razvoj turističkih proizvoda, koordinaciju s ostalim dionicima u osiguravanju infrastrukture, kao i razvoj ljudskih potencijala uz prethodnu analizu stanja i potreba destinacije, postojećih elemenata destinacije, osobito razine digitalizacije, pristupačnosti i održivosti te identificiranje potencijala na kojima se može graditi razvoj. (3) Turistička zajednica u integriranom upravljanju destinacijom ima ulogu okupljanja i koordinacije dionika i marketinške potpore, a s ciljem osmišljavanja i razvoja proizvoda. | Primljeno na znanje | Zakon o turizmu je opći propis u odnosu na Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma te skrećemo pozornost na odredbu članka 10. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona prema kojoj se ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, kao i osnivanja, prestanka postojanja i nadzora turističkih zajednica, u dijelu u kojem nije uređeno ovim Zakonom, uređuje posebnim propisom koji uređuje sustav turističkih zajednica. Napominjemo da će se po donošenju Zakona o turizmu, kao krovnog zakona za sektor turizma, provesti analiza i eventualne izmjene ostalih propisa koji uređuju ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i sustav turističkih zajednica. |
| 205 | Grad Makarska | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 13. | Grad Makarska podnosi komentar na čl.13 . Ako idemo ka održivom turizmu potrebno je drugačije rangirati ITR. Dodati kategoriju za gradove/ destinacije koje su ugrožene i devastirane prekomjernom gradnjom koju ne prati infrastruktura. Masovi turizam ugoržava kvalitetu života lokalnog stavnovništva i turista u destinaciji, problemi s prometom i parkingom, infrastruktorum, komunalnim servisom. Razmotriti dodatnu kategoriju ITR jer su ovo najugroženije destinacije s velikim izazovima prema održivom turizmu. | Primljeno na znanje | Zakon ne pretpostavlja da su jedinice razvrstane u kategorije I i II indeksa turističke razvijenosti održive. Naime, Nacrt prijedloga zakona predviđa izradu plana upravljanja destinacijom koji izrađuju turističke zajednice, a koji se u slučaju jedinica razvrstanih u Indeks turističke razvijenosti I i II mora temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta, upravo kako bi se osigurao razvoj turizma u destinaciji u smjeru održivosti. |
| 206 | Turistička zajednica Istarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 26. | ''Plan upravljanja destinacijom na regionalnoj razini, osim elemenata iz članka 25. stavka 6. ovoga Zakona, mora definirati i bitne elemente za upravljanje i marketing destinacije.'' Smatramo bitnim definirati što točno znaći u ovom kontekstu da Plan upravljanja destinacijom mora definirati i bitne elemente za upravljanje i marketing destinacije. Prvi put se u ovom kontekstu spominju i bitni elementi za marketing destinacije. Predmetna obveza se ne spominje kod izrade planova upravljanja destinacijom na lokalnoj razini ni na razini Grada Zagreba. | Primljeno na znanje | Navedeno će se uzeti u obzir prilikom izrade metodologije izrade plana upravljanja destinacijom. |
| 207 | Grad Split | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | Iz prijedloga Zakona, pa tako i posljedica koje će nastati njihovim donošenjem (sve s ciljem uspostave održivog turizma), nije jasno adresiran način niti je neupitna zakonitost odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se otvara mogućnost ograničavanja vrste i broja ugostiteljskih i smještajnih objekata proizašlih iz analize nosivih kapaciteta, planova upravljanja destinacijom i preporuka turističkih zajednica. Održivi turizam i upravljanje turizmom koje vodi u tom smjeru počiva prije svega na primjeni propisa prostornog planiranja, trgovine, ugostiteljstva, ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, komunalnog gospodarstva... Nije razvidno na koji način se ovim zakonom planira utjecati na čitav niz posebnih zakona i propisa, prije svega onih koji se odnose na ugostiteljstvo i smještaj u domaćinstvu. Također, nedefinirana je ostala primjena takvih odluka ukoliko iste i budu provedive – na koji način će destinacija postati održiva zahvaljujući ovome Zakonu ako je u njoj već sada neodrživ broj i vrsta ugostiteljskih i smještajnih objekata? Bez korjenite promjene i mogućnosti revizije zatečenog stanja nad kojim nisu imale ili nemaju nadležnost, jedinice lokalne samouprave koje su najugroženije po pitanju održivosti kapaciteta i dalje će, bojimo se, imati malo do nimalo upravljačkih mogućnosti za okretanje trendova iako se pokušava stvoriti drugačiji dojam. | Primljeno na znanje | Vezano uz vaše navode o zakonitosti odluka predstavničkog tijela ukazujemo na sljedeće: Člankom 129.a Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) propisano je da se poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju zakonom. Člankom 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 36/09, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 123/17, 98/19, 144/20), koji propisuje samoupravni djelokrug i poslove koje temeljem njega općine i gradovi obavljaju, propisano je da se i posebnim zakonima može odrediti koji su to poslovi. Zakon o turizmu kao posebni zakon propisuje ovlast za donošenje odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave temeljenih na planovima upravljanja. Planovi upravljanja destinacijom se za turistički najrazvijenija područja temelje na izračunu prihvatnih kapaciteta, a određuje smjer razvoja destinacije u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planom upravljanja kulturnim dobrima i drugim važećim planovima i propisima. Također je propisana obveza primjene izračuna prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju. Alati za upravljanje destinacijom su u rukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi se što bolje odgovorilo na konkretne probleme s kojima se suočavaju i kako bi odgovor bio prilagođen potrebama lokalne zajednice. Napominje se kako je u skladu s odredbama članka 13. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 85/20) među ostalim propisano da Ministarstvo turizma i sporta obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na uvjete obavljanja turističke i ugostiteljske djelatnosti, praćenje i analiziranje kvalitete turističke ponude, turističkih i ugostiteljskih usluga, uvođenje međunarodnih standarda kvalitete ponude smještaja i usluga; kategorizaciju turističkih i ugostiteljskih objekata; unapređivanje turističke i ugostiteljske djelatnosti te koordinaciju i suradnju s drugim ministarstvima u pitanjima od značaja za turistički sektor. |
| 208 | HOK | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 11. | Pozdravljamo uključivanje pojma ceha i komora u Znanstveni i stručni savjet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 209 | HOK | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Predlažemo da se ubuduće javna savjetovanja o propisima, posebno iz područja ugostiteljstva i turizma, ne provode u periodu kada je turistička sezona na vrhuncu, što otežava prikupljanje očitovanja o prijedlozima izmjena propisa. | Primljeno na znanje | Napominjemo da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15 i 69/22) rok savjetovanja s javnošću u pravilu 30 dana. Prije provedenog javnog savjetovanja, stručni nositelj izrade propisa je proveo niz sastanaka na kojima su ključni dionici upoznati s tekstom Nacrta prijedloga zakona. U radnu skupinu za izradu zakona su bili uključeni predstavnici svih ključnih dionika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske udruge turizma, predstavnici nacionalnih udruga općina gradova i županija, ministarstava i drugi. Udruženja uključena u izradu su svojim članovima komunicirali tekst Prijedloga, a svi prihvaćeni prijedlozi su uneseni u tekst Nacrta prijedloga zakona. |
| 210 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – Predlažemo da se u Zakonu jasno odredi procedura i redoslijed vezan uz donošenje Prostornih planova, Planova upravljanja i Izračuna prihvatnih kapaciteta. Naime, Zakon nalaže u čl 18 JLS/JRS-u korištenje Izračuna prihvatnih kapaciteta za izradu prostornih planova, jednako kao i TZ-ima za izradu Plana upravljanja (čl. 28. st 2), a druge strane Planovi upravljanja moraju biti usklađeni s prostornim planovima (čl 26 st 2, čl 28, st 1). Također je bitno s obzirom na obavezu RTZ iz čl 53 stavak 1, da donese Plan u roku od godine dana imajući na umu kako se pravilnici i Metodologija donosi u roku od 6 mjeseci, što čini rok za provedbu RTZ-a nerealnim. | Primljeno na znanje | Odredbama Zakona o turizmu nije dopušteno uređivati pitanja koja su predmet uređivanja posebnih zakona kojim se uređuje prostorno uređenje. |
| 211 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 19. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a – Predlaže se, sukladno brojnim dosadašnjim iskustvima, kako isključivo obaveza svih dionika za unos i dostavu podataka kojima direktno raspolažu, a koja dolazi s nacionalne instance i prema standardiziranom obrascu, može garantirati pravovremenu i vjerodostojnu dostavu podataka kako javnih tijela, tako i privatnih subjekata. Također predlažemo da se točno definiraju dionici – obveznici dostave i unosa vlastitih podataka. | Primljeno na znanje | Način unošenja i pristupa podacima sustava turizma, kao i detaljniju razradu sadržaja te vrstu i oblik informacija koje se prikupljaju te rokove dostave podataka, pravilnikom propisuje ministar. |
| 212 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 18. | TZZŽ podnosi komentar u ime sustava TZ-a - Većinu smještajnih kapaciteta u većini destinacija u RH čini smještaj u domaćinstvu, kao i nekomercijalni smještaj. Te kategorije smještaja nisu obuhvaćene posebnom kategorijom u prostornim planovima, odnosno nemaju ograničenja u građevinskom području. Upravo je nekontrolirana izgradnja višestambenih zgrada koje nisu namijenjene stanovanju već kratkoročnom najmu/apartmanima, zatim u praksi iskrivljen pojam pružanja usluga smještaja u „domaćinstvu“, a posebno veliki udio nelegalnog pružanja usluga smještaja, ključna problematika koja oslabljuje mogućnost realnih izračuna, ali i utjecaj Izračuna kako je navedeno u stavku 5. Vezana je i problematika donošenja Planova upravljanja koji moraju prema ovom zakonu biti izrađeni temeljem Izračuna prihvatnih kapaciteta, ali i usklađeni s prostornim planovima koji prate isti Izračun (s obzirom na trajanje cijelog procesa). | Primljeno na znanje | Odredbama Nacrta prijedloga zakona predviđeno da će se izraditi izračun prihvatnih kapaciteta na temelju metodologije koju donosi ministar, a prilikom izrade koje će se navedeno uzeti u obzir. Napominjemo da će se po donošenju Zakona o turizmu, kao krovnog zakona za sektor turizma, provesti analiza te, ukoliko se to pokaže potrebno, pristupiti izmjeni i dopuni propisa koji uređuju ugostiteljstvo i pružanje usluga u turizmu. |
| 213 | Turistička zajednica Zadarske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 13. | TZZŽ podnosi prijedlog u ime sustava TZ-a - S obzirom na dosadašnja iskustva s indeksom turističke razvijenosti koji u prethodnim primjenama često nije korespondirao s realnim stanjem na terenu, predlaže se, uz kvantitativne elemente, uzeti u obzir i kvalitativne elemente destinacije, kao i prihode od turističke pristojbe u destinaciji. | Primljeno na znanje | Pokazatelji za izračun indeksa turističke razvijenosti uredit će se pravilnikom. |
| 214 | Hrvatska poljoprivredna komora | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 38. | U cilju podizanja ruralnog turizma i održivosti korisnici bi morali koristiti kratke lance opskrbe. Obrazloženje: Ponuda domaćih proizvoda trebala bi biti jedan od uvjeta korištenja potpora za svaki turistički subjekt u cilju osnaživanja ruralnih podruja i domaće proizvodnje, ali i održivosti. Korištenjem lokalnih proizvoda smanjuje se ovisnost o transportu i CO2. | Primljeno na znanje | Uredbom iz članka 38. stavka 10. prijedloga Zakona utvrdit će se uvjeti korištenja potpora. Kratki lanci opskrbe su prepoznati kao važan čimbenik u razvoju održivosti u Strategiji razvoja održivog turizma. |
| 215 | Primorsko-goranska županija | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Novi zakon trebao bi osigurati dovoljno prostora za lokalnu/regionalnu samoupravu kako bi županija mogla prilagoditi turističke strategije i mjere specifičnim potrebama i karakteristikama svog područja. Što se naglaska na održivost i zelenu tranziciju tiče, predlaže se da zakon postavi konkretna i adekvatna ograničenja i smjernice za održivi turizam, u protivnom bi Županije mogle doživjeti negativne posljedice prekomjernog turističkog opterećenja na okoliš, kulturu i lokalnu zajednicu. | Primljeno na znanje | Budući da se Zakon primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske, uvažene su različite potrebe i različit stupanj turističke razvijenosti pojedinih destinacija i propisano je da plan upravljanja destinacijom donose lokalne i regionalne turističke zajednice, a plan mora biti usklađen s njihovim strateškim dokumentima. Konkretne smjernice za održivi turizam trebaju proizaći iz izračuna prihvatnih kapaciteta i planova upravljanja destinacijom, upravo kako bi upravo uvažili specifične potrebe i karakteristike područja. |
| 216 | HOK | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | U čl. 31. navedeno je da, u upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom donijeti odluku o broju i vrsti ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta. Odluke dostavlja nadležnom upravnom tijelu koje je dužno postupiti u skladu s tom odlukom prilikom izdavanja rješenja uz uvjete propisane posebnim zakonom kojim se uređuje ugostiteljstvo i usluge u turizmu. Smatramo da se ograničavanje ustavnog prava na rad i prava na jednakost pristupa tržištu ne može provesti općenitom ovlasti da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može na temelju plana upravljanja destinacijom donijeti i odluku o broju, vrsti i kategoriji navedenih objekata. | Primljeno na znanje | Vezano uz primjedbu ustavnosti odredbe skrećemo pozornost da je Ustavom Republike Hrvatske u članku 16. propisano je da se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Člankom 52. Ustava Republike Hrvatske propisano je da su more, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu. Uzimajući u obzir navedene odredbe, posebno uvažavajući činjenicu kako je člankom 1. stavkom 2. ovoga Zakona propisano da je turizam od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku zbog njegovog gospodarskog, društvenog i međusektorskog utjecaja, a uvažavajući i interes javnosti te utjecaj turizma na okoliš posebno more, morsku obalu i otoke u odnosu na gospodarski interes, ove odredbe propisuju ovlaštenje jedinicama lokalne samouprave koje se suočavaju s prekomjernim turističkim tokovima i nedostatkom cjenovno pristupačnog dugoročnog smještaja za potrebe stanovanja lokalnog stanovništva da donošenjem navedenih odluka koje se moraju temeljiti na izračunu prihvatnih kapaciteta mogu odrediti broj, vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave i kapacitete smještajnih objekata u destinaciji. Napominjemo da će se po donošenju ovoga Zakona provesti analiza i eventualne izmjene i propisa koji uređuju ugostiteljstvo. |
| 217 | HOK | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, FOND ZA TURIZAM | Fond za turizam čine namjenska sredstva koja se nalaze u Državnom proračunu i namijenjena razvoju turističke infrastrukture i očuvanju resursne osnove. Projekti od posebnog značaja za razvoj turizma imaju prednost kod sufinanciranja iz Fonda za turizam i ostalih namjenskih izvora financiranja ministarstva pod uvjetom da zadovoljavaju sve uvjete prihvatljivosti definirane pozivima za dodjelu sredstava. To zvuči u redu, ali nije, jer nositelj projekta od posebnog značaja može biti turistička zajednica, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javna ustanova i trgovačko društvo u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske. Dakle, MSP djelatnosti neće dobiti pristup sredstvima iz Fonda. | Primljeno na znanje | Namjena sredstava iz Fonda za razvoj turizma propisana je odredbama posebnog zakona. Drugim odredbama ovoga zakona od članka 35. do članka 41. propisane su potpore privatnim poduzetnicima. |
| 218 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 33. | St. 2. s obzirom na obrazovnu strukturu zaposlenih u turističkim zajednicama, a koja je uvjetovana Pravilnikom o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkim zajednicama te slijedom zadaća sustava turističkih zajednica definiranih Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, smatramo da turističke zajednice ne raspolažu podacima niti organizacijskim kapacitetima za izvršavanje predviđene zakonske obveze „predlaganja mjera za smanjenje preopterećenosti komunalne infrastrukture i turističkih atrakcija“. Ključne turističke atrakcije u nadležnosti su institucija koje njima upravljaju, a koje su najrelevantnije za mišljenje o tome koji su okviri opterećenja posjeta prihvatljivi za atrakciju kojom upravljaju. | Primljeno na znanje | Skrećemo pozornost da je već Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma propisano da se turističke zajednice organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane. A ovim Nacrtom prijedloga zakona propisano je da je u izradu plana upravljanja destinacijom, turistička zajednica dužna uključiti jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, nadležna tijela za prostorno planiranje kao i druge dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji. |
| 219 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 25. | Čl. 25. generalna dvojba oko prostora za koji se donosi Plan upravljanja. Destinacija kao pojam definirana je čl. 4. prijedloga Zakona. Čl. 25. st. 2. ostavlja otvorenu mogućnost da se plan upravljanja donosi za destinaciju u različitim mogućnostima prostornog objedinjavanja, a definira se sporazumom. S druge strane, čl. 26. propisuje obvezatnost donošenja Plana upravljanja na regionalnoj razini. Ovako važan planski dokument trebalo bi jasno definirati za koje područje se donosi, dakle – koje su to „destinacije“, a sve zato kako se ne bi dogodilo da je u prve 4 planske godine destinacija jedna prostorna cjelina koja se razvija temeljem jednog plana upravljanja, a za 4 godine se sporazumom definira druga, pa se potom razvija drugačije. Pri tome razlozi za prostorno objedinjavanje za donošenje četverogodišnjeg Plana upravljanja uopće ne moraju biti turistički. Smatramo da se kod strateškog planiranja mora znati koje područje je u pojedinim regijama „destinacija“ kako je definira prijedlog Zakona čl. 4. te slijedom toga na rok duži od 4 godine znati u kom smjeru koje područje ide. Predviđena procedura donošenja Plana upravljanja iznimno je zahtjevna, od stručne osnove do procesa usvajanja. Turističke zajednice zasigurno će trebati dodatnu stručnu pomoć i jačanje vlastitih organizacijskih kapaciteta za realizaciju ove, ali i svih zadaća predviđenih prijedlogom Zakona. Ostvarenje zadaća samo iz čl. 25. podrazumijeva prethodno donošenje dva pravilnika: u st. 6. i u st. 13. | Primljeno na znanje | Odredbama Nacrta prijedloga zakona nije moguće prejudicirati pitanje udruživanja i zajedničkog destinacijskog menadžmenta. |
| 220 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 24. | st. 2. odnose li se navedene obveze u upravljanju destinacijom samo na RTZ ili i na sve LTZ u istom opsegu jer člankom nije definirano? | Primljeno na znanje | Odnose se na sve turističke zajednice. |
| 221 | Turistička zajednica Osječko-baranjske županije | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 8. | Osnivanje Vijeća za turizam je radi „učinkovitijeg planiranja i provedbe“. Kako će provedba biti učinkovitija ako se nalaze najmanje jednom godišnje? Vijeće ovako posloženo je praktički proširena sjednica Vlade RH. | Primljeno na znanje | Vijeće daje smjernice i preporuke za ostvarenje strateških ciljeva i provedbu turističke politike na razini države, a članovi Vijeća su, između ostalog, čelnici tijela državne uprave u čijem je djelokrugu donošenje odluka vezanih uz turizam, te će temeljem danih smjernica i uputa donositi konkretne obvezujuće odluke ovisno o svom resoru radi ostvarenja strateških ciljeva hrvatskog turizma i rješavanja drugih pitanja od značaja za njegov razvoj. Zakon propisuje minimalni broj sastanaka, a po potrebi se može sastajati i češće. |
| 222 | Turistička zajednica područja "Središnja Podravina" | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 34. | Nadamo se da ovdje neće nastati problem s količinom prijavljenih projekata kod udruženih turističkih zajednica s, primjerice, 5 i više jedinica lokalne samouprave. Eventualna ograničenja u prijavi projekata bit će izravan udarac na udružene turističke zajednice. | Primljeno na znanje | Financiranje iz Fonda za udružene turističke zajednice uređeno je posebnim propisima. |
| 223 | Turistička zajednica područja "Središnja Podravina" | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 35. | U smislu navedenog pod h) smatramo da treba paziti na obiteljski smještaj jer u malim sredinama kao što su općine na kontinentu gdje često ovisimo samo o obiteljskom smještaju i nema prijetnje od prekomjernog dolaska turista, ljudi bi mogli ovo shvatiti kao udarac i demotivaciju za iznajmljivanje. U takvim sredinama ionako nije realno očekivati da će u skorije vrijeme biti otvoreni drugačiji smještajni kapaciteti. | Primljeno na znanje | Novi Zakon o turizmu predstavlja pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticanja u skladu s Uredbom komisije (EU) br. 651/2014 (GBER) kojom su predviđene potpore za MSP i velika poduzeća, no ne i za fizičke osobe. Nacrtom prijedloga zakona su predviđene mjere kojima će se poticati prelazak s tradicionalnog obiteljskog smještaja u tržišno održivije smještajne kapacitete. |
| 224 | Josip Mikolčić | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica | Stvaranje paralelnog sustava i na regionalnoj razini.. vodi u suludo povećanje administrativnog posla.... i za cilj očito ima diskreditaciju tijela TZ-a - skupština i turističkih vijeća... autori ovog dijela sadržaja prijedlog Zakona očito su za cilj imali ne unaprijediti postojeće stanje u sustavu turističkih zajednica nego ga kontaminirati i zamutiti... očito je da su u pitanju neke prljave igre 'nepoznatih' lovaca u mutnom... | Primljeno na znanje | Nije konkretna primjedba već općeniti komentar. |
| 225 | Josip Mikolčić | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Nacionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica | Ovo je stvaranje paralelnog sustava... i ne sluti na dobro! | Primljeno na znanje | Nije konkretna primjedba već općeniti komentar. |
| 226 | Turistička zajednica Grada Drniša | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA, b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Već ionako papirologijom zatrpan sustav će se zatrpati još više. Kako je zamišljeno brojanje i ograničavanje kreveta? Je li se razmislilo i o dodatnom zapošljavanju? Možda neki outsourcing koji bi to sve vodio? Naime, u malim tz-ovima često je zaposlena samo jedna osoba, koja čudom nije ing.građ. Ovo pitanje nije pitanje turističkih zajednica, već plana upravljanja Ministarstva graditeljstva. Obala je već odavno devastirana. | Primljeno na znanje | Cilj ovoga Zakona je jačanje uloge turističkih zajednica i njihove daljnje transformacije u organizacije za upravljanje destinacijom. Provedba odluke o ograničavanju broja ugostiteljskih objekata i objekata u domaćinstvu u nadležnosti je županijskih ureda koji donose rješenja, a ne turističkih zajednica. |
| 227 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 22. | Iako članak 22. uspostavlja Nacionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica s ciljem koordinacije i suradnje, zbog složenosti i interdisciplinarnosti turističkog sektora, potrebno je u članku detaljnije definirati ovlasti i metode rada te konkretne ciljeve sjednica Nacionalne koordinacije predsjednika turističkih zajednica. Članak trenutno izgleda više kao formalna ispunjenost za sazivanje sjednice, nego kao pravi poticaj za dublju vertikalnu i horizontalnu suradnju između dionika u sustavu upravljanja turizmom. Članak ne pruža jasne smjernice o sadržaju i ciljevima tih sjednica, čime se njihova svrha može dovesti u pitanje. Osobito je važno istaknuti da većina predsjednika turističkih zajednica, često u ulozi župana ili gradonačelnika, možda ne posjeduje specifično znanje i vještine iz područja turizma kao djelatnosti. Takav pristup može smanjiti mogućnost dublje suradnje i razmjene informacija među turističkim zajednicama. Stvaranje platforme za bolju komunikaciju, dijeljenje informacija i iskustava te usklađivanje strategija trebalo bi biti ključna svrha ovih sjednica. Uključivanje stručnjaka s iskustvom u turizmu u radu nacionalne koordinacije ili osiguravanje obuke za predsjednike turističkih zajednica koji nemaju stručno pozadinsko znanje moglo bi unaprijediti njihovu sposobnost donošenja informiranih odluka. Stoga, kako bi se osigurala učinkovita vertikalna i horizontalna suradnja, potrebno je razmotriti dublju reviziju ovog članka kako bi se osigurala konkretna i usmjerena svrha sjednica nacionalne koordinacije. | Primljeno na znanje | Osim predsjednika Hrvatske turističke zajednice, predsjednika svih regionalnih turističkih zajednica i predsjednika Turističke zajednice Grada Zagreba, u radu nacionalne koordinacije sudjeluje direktor Hrvatske turističke zajednice i po potrebi direktori regionalnih turističkih zajednica te drugi relevantni dionici, a navedeno će ovisiti o pitanjima koje se raspravljaju te nema zapreke da se pritom uključe stručnjaci za određena područja. Odredbom članka 21. stavak 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da se nacionalna i regionalna koordinacija direktora turističkih zajednica uspostavlja s ciljem unapređenja učinkovitosti upravljanja destinacijom. |
| 228 | TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SPLITA | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 11. | Članak 11. stavka 3. otvara mogućnost da Ministar imenuje članove ovog savjeta, što može potencijalno dovesti do neželjenih političkih utjecaja u procesu imenovanja. Također, ključno je razmotriti način odabira članova. Postavljanje jasnih kriterija za imenovanje članova Znanstvenog i stručnog savjeta, poput stručnosti, iskustva i neovisnosti, može osigurati da članovi budu odabrani na temelju njihovih kompetencija, a ne političke pripadnosti ili drugih pristranih kriterija. Povećanje transparentnosti u procesu imenovanja članova može biti postignuto preciznim definiranjem kvalifikacija i kompetencija koje se traže od članova ovog savjetodavnog tijela. Ovo bi moglo osigurati da članovi budu stručno osposobljeni za doprinos održivom razvoju turizma i da njihove odluke budu vođene isključivo stručnim i znanstvenim kriterijima. Stoga ovaj članak treba razmotriti odabir članova temeljem nekog oblika Javnog poziva. | Primljeno na znanje | Napominje se da je znanstveni i stručni savjet isključivo savjetodavno tijelo čija je zadaća predlagati mjere i aktivnosti koje će pridonijeti održivom razvoju turizma. U postupku imenovanja članova vodit će se računa o transparentnosti postupka imenovanja. |
| 229 | MARKO VISKIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | Poštovani, u Čl. 32 potrebno je navesti da se plaćanja turističkog ekološkog doprinosa oslobađaju oni posjetitelji koji u destinaciji borave u objektima u osobnom vlasništvu (vlasnici kuća za odmor), odnosno koriste vlastitu imovinu. Ovakvi posjetitelji ne spadaju u kategoriju konvencionalnih turista niti mogu biti obuhvaćeni planovima dolaska posjetitelja na lokacije, planovima razgleda i vremenom trajanja. Posebice ako lokaciju posjećuju cjelogodišnje radi poljoprivrednih radova za osobne potrebe, čišćenja terena i drugih poslova održavanja imovine, što nema veze s turizmom. Prema tome, ako bi vlasnici kuća za odmor spadali u kategoriju posjetitelja, potrebno ih je izuzeti iz naplate turističkog ekološkog doprinosa. | Primljeno na znanje | Turistički ekološki doprinos plaćaju jednodnevni turisti, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa koju na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti jedinica lokalne samouprave, a može se istom odlukom odrediti i za turiste koji koriste uslugu smještaja te nije predviđeno da ga plaćaju vlasnici odnosno iznajmljivači. |
| 230 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | u članku 31. JLS ne obvezuje se donijeti određene odluke na temelju plana upravljanja destinacijom , već joj daje mogućnost (može) donašanja odluke, a što nije dobro , jer se u pravilu takve odluke i neće donašati , a čemu onda plan upravljanja . S druge strane ako se i donesu takve odluke nigdje nisu navedene mjere i alati za provedbu) | Primljeno na znanje | Napominjemo da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave daje prethodnu suglasnost na plan upravljanja destinacijom. Navedeno je propisano kako bi se već u toj fazi osiguralo da se odluke iz članka 31. kasnije i donesu. Vezano uz donošenje odluka, jedinica lokalne samouprave slobodna je, ovisno o vrsti odluke, urediti i njenu provedbu. Vezano uz ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete napominjemo da će se po donošenju ovoga Zakona provesti analiza i eventualne izmjene propisa koji uređuju ugostiteljstvo. |
| 231 | DARKO GROŠIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 31. | Dajem vam osnovnu primjedbu da ne vidim u članku 31. stavak 3.ovlaštenje da bi nadležno upravno tijelo po zahtjevu stranke prilikom donošenja rješenja o kategorizaciji trebalo uvažiti Odluku JLS kao propis nižeg ranga od Pravilnika o kategorizaciji…koji je donešen na osnovu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti a da se prije ne izmjene odredbe tog zakona. | Primljeno na znanje | Ovlaštenje za donošenje odluke jedinice lokalne samouprave propisuje se također zakonom, a ne nižim propisom. Napominjemo da će se po donošenju ovoga Zakona provesti analiza i eventualne izmjene propisa koji uređuju ugostiteljstvo. |
| 232 | Turistička zajednica otoka Krka | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Praćenje održivosti | Potrebno je jasnije definirati na koji način će TZ biti u mogućnosti pratiti jednodnevne posjetitelje da bi dobili egzaktne podatke koje će moći koristiti za upravljanje turističkim tokovima , a posebno ( 8) na koji način će prikupljati podatke koji nisu dostupni u Središnjem turističkom registru , a imati će TZ obvezu prikupljanja podataka . Kod čl. 18 također treba jasnije definirati na koji način će se prikupljati podaci za izračun prihvatnog kapaciteta koji odrađuje više turističkih zajednica ( npr. više TZ na otoku, na koji način će objediniti JLS u obuhvatu istraživanja i planiranja | Primljeno na znanje | Pitanja vezana uz prikupljanje podataka i način praćenja održivosti uredit će se pravilnikom |
| 233 | Antonio | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Poštovani, Potrebno mi je napuniti komunikacijski posrednik za znakovni jezik u turizam ( stranci gluhih osoba ) | Primljeno na znanje | Navedena problematika nije predmet ovoga zakona. |
| 234 | Antonio | PRIJEDLOG ZAKONA O TURIZMU | Poštovani Treba uvesti registar invaliditetom koji imaju vlasnika apartman za turizam ,poseban status obiteljskog smještaja da lakša prijaviti poticaj preko natječaja i platiti smanjiti PDV | Primljeno na znanje | Navedena problematika nije predmet ovoga zakona. |
| 235 | DARKO GROŠIĆ | UPRAVLJANJE RAZVOJEM TURIZMA, Članak 32. | U ovom članku 32.nedostaje zbog čega i zašto JLS može donjeti odluku o ekološkom doprinosu – pojam ekološki doprinos i kada JLS može odluku donjeti (tek po donošenju Plana upravljanja destinacijom?), tko plaća ekološki doprinos, tko ga ne treba plaćati – oslobođen je plaćanja, rokove plaćanja, visinu ekološkog doprinosa, tko ga određuje, tko ga naplaćuje…. | Primljeno na znanje | Stavkom 5. ovoga članka propisano je da je jedinica lokalne samouprave, dužna je uplaćena sredstva turističkog ekološkog doprinosa koristiti za smanjenje negativnih utjecaja turizma na okoliš i klimu, prostor te za mjere očuvanja okoliša i prirode, a ostala pitanja jedinica lokalne samouprave slobodna je urediti samom odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa, ukoliko se na njezino donošenje odluči. |