Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRGA KOSTELAC GODIŠNJI PLAN UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM ZA 2024. GODINU Nemoguća je pravilna briga o državnoj imovini bez transparentnog i cjelovitog popisa te imovine. U svim razvijenim demokratskim državama, pogotovo članica OECD skupine čije članstvo je prioritet Vlade RH, za svu državnu imovinu postoji jednostavan za korištenje te izradu i održavanje povoljan GIS (geoinfomacijski sustav). Izrada takvog GIS-a bi dala uvid gdje se te nekretnine nalaze, njihov status (iznajmljene, neupotrebljive, u obnovi itd.), njihovu namjenu, veličinu, vrijednost, kvalitetu i sve ostale podatke koji bi se mogli jednostavno anlizirati te planirati dobro upravljanje. Takav sustav nije skup (manje od stotinu tisuća eura), a benefitima koje nudi bi se isplatio već nakon par mjeseci, a možda i dana. Također izrada takvog sustava ne bi trajala duže od cca dva mjeseca, a u npr. Kanadi postoji još od 60-tih godina pa je stoga nevjerojatno kako se kroz zadnjih 30 godina nije u Hrvatskoj izradio takav transparentan (javno dostupan i ažuran) sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Pravilna briga o državnoj imovini zahtjeva transparentni i cjelovit popis te imovine. Središnji registar državne imovine koji predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju sve državne imovine, a što je predmet komentara, uređen je Zakonom o Središnjem registru državne imovine, a ne Zakonom o upravljanju državnom imovinom koji je osnova za donošenje Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom (GPUDI). Središnji registar vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva. Stoga je razvoj Središnjeg registra predmet strateško planskih dokumenata središnjeg tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva. Sukladno Zakonu o Središnjem registru državne imovine, obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar dužni su voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o nositelju vlasničkih prava te imovine te dostaviti i unijeti podatke o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju ili raspolažu u Središnji registar. Uredbom o Središnjem registru državne imovine uređeno je da Središnji registar, obzirom na svoje funkcionalne dijelove, sadrži kao osnovnu cjelinu i GIS preglednik koji podržava sljedeće funkcionalnosti: pregled lokacije nekretnine prema odgovarajućim prostornim planovima i statistiku vezanu uz rasprostranjenost imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u prostoru. Slijedom navedenog, GPUDI ne obuhvaća pitanje vođenja Središnjeg registra državne imovine, već obuhvaća pitanje interne evidencije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), odnosno evidencije pojavnih oblika imovine na upravljanju MPGI-a, u skladu sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom koji je osnova za donošenje GPUDI. U GPUDI definiraju se pokazatelji rezultata, mjerne jedinice za pokazatelje rezultata, kao i polazne i ciljane vrijednosti mjernih jedinica prema definiranim posebnim ciljevima i pojavnim oblicima imovine na upravljanju MPGI-a. MPGI je jedan od obveznika dostave podataka o imovini kojom upravlja, u Središnji registar državne imovine.