Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ivanka Topić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. Pravilnika neprovediv je u praksi, odnosno u najmanju ruku idiotski je potrošiti cijeli mjesec na ispravke obračuna plaća. Zašto bi se uopće usvojio članak koji unaprijed predviđa ispravke, svejedno u kojem roku? Zar ćemo lasom loviti bivše radnike ili će pod prijetnjom smrtne kazne davati izjave?? Doista ne razumijem zašto bi se ovako nešto usvojilo jer se sve svaljuje na leđa računovodstva i samih poduzetnika!! Želja mi je osobno pogledati u oči tvorca ovako "genijalne" ideje!! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 2 | PELIKAN MIRELA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je neprovediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 3 | BISERKA KÖNIG | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je neprovediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 4 | ZRINKA MARKEŠIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 5 | VESNA VARŠAVA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kad planirate izmjene bez razgovora sa strukom koja to provodi u praksi, onda je rezultat ovoliki broj komentara....na zamišljeni način dodatno opterećujete poduzetnike silnim ispravcima JOPPDa koji će biti neizbježni, dok istovremeno Ministarstvo gospodarstva radi na administrativnom rasterećenju! Neprovedivo bez silne količine ispravaka, nepotrebnog trošenja resursa onih koji plaće obračunavaju a i poreznih referenata, a taj trošak će pasti na leđa poduzetnika. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 6 | Brankica Štajdohar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 7 | Melina Sertić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 8 | SILVER, obrt za knjigovodstvo, marketing i usluge | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. neprovediv je u praksi. Kolegice i kolege već su podkrijepili argumetnima. Moje je mišljenje, prije svega, da se zakonodavac trebao voditi omjerom benefita i troškova koji proizlaze iz ovakvog obračuna plaće. Pitanje je točnosti i pravovremenosti davanja izjava za obračun (mnogi poslodavci isplaćuju plaće prije 10.og u mjesecu, i to im je definirano ugovorom o radu) što za sobom poteže pitanje čestih i nerijetko višestrukih ispavaka obračuna plaće. Za benefit radnika od nekoliko eura, trošak poslodavca za takve obračune i prikupljanje podataka svakako je višestruko veći. Zakoni bi trebali biti razumljivi, jednostavni i lako provodljivi u praksi. Ovaj Zakon je sve, samo to nije. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 9 | Petra Livak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kopiram tekst jer se u potpunosti slazem: Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 10 | Nada Šarić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 11 | Dajana Jaklin | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 12 | Tatjana B | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 13 | Ivana Fišbah | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 14 | Dajana Jorgić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Moram dodati, žalosno je da ovakav prijedlog članka 4. prvo mora proći, da bi institucije koje su ga donijele vidjele u praksi da je neprovediv i da će izazvati kolaps u više sustava (od mirovinskog, e-porezne do hzzo-a koji isplaćuje naknade za bolovanje po R-2 obrascima i slično) - a putem će provedba oštetiti i poslodavca za dodatne troškove i računovođe za dodatan posao koji je velikog opsega, a i samu poreznu upravu koja će biti zatrpana JOPPDovima oznaka 2 i 3 za ispravke svih tih silnih plaća. Imaju li i državne institucije dovoljno radnog kapaciteta da provode sve te ispravke? A tko će i kako prisiliti radnika da vrati poslodavcu previše mu isplaćen iznos radi neprimjenjivog zakona? Kako će hzzo isplaćivati naknade koje idu njima na teret na temelju dokumentacije za koju će se kasnije ispostaviti da je pogrešna i tko će za to odgovarati? Tko će nadoknaditi poslodavcu trošak kamata koji će nastati ispravljanjem obračuna plaća? Glavna pitanja pri izradi prijedloga nisu postavljena, a odgovora na njih u praksi niti nema | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 15 | BARBARA MARTINEC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | poštovani, slažem se prethodnim komentarima te smatram da ovaj članak nije primjenjiv u praksi, tj i ako se odradi tako neće biti točan te će se dešavati mnoge korekcije obračuna nepotebno. Kako je moguće da zaposlenik mora donijeti izjavu do 10. u mjesecu ako je u 99% slučajeva već isplata plaće 10.-og u mjesecu. To je samo jedan od primjera koji nije primjenjiv u praksi. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 16 | Danijela Balešić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 17 | Filip Borna Ivanišević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Navedeno je neprovedivo u praksi i ako se usvoji, dovest će do brojnih neugodnih situacija za poslodavce, računovođe i zaposlenike. Većina poslodavaca radi obračun plaće prije 10. u mjesecu i ne može se očekivati od radnika da će na vrijeme dostaviti izjavu niti da će ju ispravno dostaviti. Također, ne vidim nikakvo administrativno rasterećenje usvajanjem ovog dijela Pravilnika jer ispravci plaće oduzimaju vrijeme bespotrebno, a da ne govorim kako se to sve reflektira dalje u računovodstvu na knjiženje tih ispravaka, na promjenu prosjeka plaće za obračun naknade za bolovanje itd. što su već kolege naveli. Mislim da je bilo tko, tko je ikada radio u praksi obračun plaće, protiv usvajanja ovakvog načina primjene umanjenja osnovice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 18 | Lahorka Kuhar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege prethodno naveli su svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Neprovedivo u praksi. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 19 | DANIJELA DELLAVIA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Stavak 3.: Na koji način je predviđena dostava informacija o ispravcima drugog poslodavca? Da li će to ići sistemskim porukama iz ePorezne ili kako? | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 20 | Tea Smodlaka | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Unutar članka 4. uvodi se dodatan članak 16.b koji je pokušaj reguliranja osiguranika koji radi kod dva ili više poslodavaca. Članak 16.b. stavak 2. i 3. nisu provedivi u praksi iz više razloga: 1. osiguranik u trenutku dostavljanja predmetne Izjave nema realna saznanja o iznosu ukupne bruto plaće kod svakog poslodavca te taj podatak može znati tek nakon napravljenog obračuna (uključivo primjerice prekovremeni rad, noćni rad i sl. kategorije rada koje uvećavaju ugovorenu osnovnu bruto plaću) 2. ovdje se javlja pitanje i zaštite osobnih podatka te GDPR uredbe gdje se Poslodavac postavlja u položaj da „mora“ imati saznanja o osiguranik-ovim ostalim poslovnim angažmanima i iznosima bruto plaća koje je osiguranik ugovorio kod drugog Poslodavca 3. narušava se načelo poslovne tajne, ukoliko je neki od Poslodavaca zaštitio ugovornom obvezom podatak o bruto plaći | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 21 | Martina Novoselac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege računovođe su sve rekle, članak 4. postati će naša najgora noćna mora ako se usvoji. Ozbiljno razmišljam već sada o promjeni struke jer je glupo raditi nešto za što unaprijed znaš da ćeš morati opet i opet. Zar doista zakonodavac misli da se možemo osloniti na izjave radnika? (a da ne spominjem GDPR..) Po meni, jedino smisleno bilo bi smanjenje stope doprinosa. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Pitanje smanjenja stope doprinosa nije bio predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima pa time nije niti predmet Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima jer je isti provedbeni propis. Također, Pravilnikom o doprinosima samo se detaljnije uređuju odredbe Zakona o doprinosima te pravilnik ne može biti u koliziji sa zakonom. |
| 22 | Sanja Frlan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se s komentarima kolega. Iako je intencija bila dobra, članak 4. je nemoguće provesti u praksi. Nemojmo zaboraviti da nažalost velika većina radnika ne razumije ni ovakav obračun plaće kakav je sad na snazi, ne razumije pojam bruto, u nekim firmama plaća je poslovna tajna, kod dosta poslodavaca plaća jako varira iz mjeseca u mjesec. Tako da nisam sigurna da bismo dobili točne podatke u traženoj izjavi niti ako bi je dobili na vrijeme od radnika. A gdje su tek oni "što te briga koliko mi plaća drugi poslodavac", oni koji se pozivaju (s punim pravom) na GDPR... Smatram da bi porezna uprava trebala biti ta koja će raditi godišnji obračun doprinosa, jer će oni ionako imati sve podatke potrebne za obračun. Osim toga oni su jedini koji mogu od radnika potraživati neki povrat jer ako radnik više ne radi kod nas kako ćemo ga mi natjerati da vrati razliku (nakon što mi kao poslodavac napravimo ispravak). | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 23 | S CONSULTING d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, apeliram da se članak 4. briše iz pravilnika. Kako su vrijedni kolege već pobrojali sve probleme koje primjena članka 4. nosi u praksi, predlažem da se ta obveza u potpunosti prebaci na Poreznu upravu koja ionako ima sve potrebne podatke za "godišnji" obračun doprinosa, umjesto da troše vrijeme na obradu silnih korekcija JOPPD obrazaca. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 24 | NUMEROS | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, slažem se sa kolegama da je zakon ne provediv u praksi, postoje drugi načini povećanja neto plaće, molimo da se čl. 4 izbriše iz zakona. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. |
| 25 | SANDA ŠTEKO | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Inputi za doprinose od strane radnika temeljem izjave nisu dobar početak i ne donose ništa dobro. Ovakva formulacija jamči samo više posla za sve i manje točnosti. Zašto bi jedan poslodavac mogao i trebao znati koliko radniku drugi poslodavac obračunava doprinosa. To bi trebala biti tajna. Ovo nisu neoporezive isplate, pa hajde, preživjet ćemo ako ih vidi budući poslodavac. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 26 | Maja Kraljević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, čl.4 se kosi sa zdravim razumom. Provedbu istoga oslanjate na Izjave radnika a svjesni da je to suludo odmah definirate mogućnost ispravaka. Tko normalan donosi zakon za kojeg već unaprijed zna da se neće moči sprovesti ? | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 27 | Mirela Relković | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Želim skrenuti pažnju javnosti na pitanje koje smatramo ključnim za radnike i poslodavce u Republici Hrvatskoj. Naime, Udruženje računovođa Republike Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori želi izraziti svoje ozbiljne rezerve u vezi s nedavno predloženim Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima, posebice članak 4. Iako pozdravljamo napore Vlade da unaprijedi uvjete rada i poveća neto plaće radnika, ističemo da je navedeni pravilnik, prema našem mišljenju, sporan u svim dijelovima. Pokušali smo sagledati ga s tri ključne perspektive: Zakonodavca, poslodavca i radnika. Olakšice koje Vlada uvodi za radnike su pohvalne, no istovremeno, suočavamo se s problemima koji proizlaze iz administrativnih zahtjeva koje pravilnik nameće poslodavcima. Posebno izražavamo zabrinutost zbog novog načina obračuna plaća, koji, umjesto da pojednostavi proces, stvara dodatne troškove za poslodavce. Povećanje vremena potrebnog za nadogradnju programa ili prilagodbu usluga računovodstva može rezultirati neželjenim poskupljenjem i opterećenjem za gospodarske subjekte. U ovom kontekstu, smatramo da je Vlada mogla postići ravnotežu između podrške radnicima i olakšica za poslodavce, primjenjujući postotne bodove umjesto radikalnih promjena u načinu obračuna plaća. Trenutna metodologija stvara izazove ne samo za poslodavce već i za računovodstva i zaposlenike porezne uprave, posebice u pogledu ispravaka Joppd obrazaca. Pozivamo zakonodavca na ozbiljno razmatranje naših primjedbi te inzistiramo na potrebi za izmjenom članka 4. spomenutog Pravilnika. Naša sugestija je da se ova pitanja pažljivo prouče u suradnji s stručnjacima iz relevantnih sektora kako bi se postiglo održivo rješenje koje će istinski pridonijeti radnicima i poslodavcima. U konačnici, kao dugogodišnji sudionici u prilagodbama zakonodavstvu, smatramo da donošenje zakona koji ne pridonosi značajnoj uštedi niti radnicima niti poslodavcima nije prihvatljivo. Stojimo na raspolaganju za daljnju suradnju i konstruktivan dijalog kako bismo zajedno radili na poboljšanjima koja će koristiti cijelom gospodarstvu. U načelu protivimo se članku u predviđenim obliku, radi neprovedivosti u praksi. Naš prijedlog je da Porezna uprava to odrađuje godišnjom obradom. Hvala | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. |
| 28 | NIKŠA PASQUALICCHIO | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4, je neprovediv u praksi! Molim ukidanja čkanka 4 ove izmjene i donijeti novi jednostavniji. NAdalje nemojte poskupljivat doprinose samozaposlenim obrtnicima nadasve paušalcima! Povećavate doprinose a nikako da pomaknete prak za ulazak u PDV! ZA taj dio čini se da nema inflacije! Želite li uništit ljude koji se trude živjet od svog rada? | Nije prihvaćen | Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. Pitanje iznosa obveze doprinosa osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa i plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranje kao i iznos mjesečne osnovice nije predmet ovog Pravilnika. Prag za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost nije propisana Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima. |
| 29 | JASNA BALOG | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je u potpunosti neprovediv u praksi što su kolege prethodno i opsežno obrazložili. Temeljiti obračun plaća na izjavama djelatnika koji većinom ne razumiju svoju platnu listu niti je znaju iščitati je suludo. Radnici zbog odredbi GDPR-a nisu obvezni davati ikakve izjave o visini plaća te iz tog razloga jedini tko bi bio nadležan za provedbu ovog članka je Porezna uprava koja ima uvid u sve potrebne podatke. Iz kojeg razloga je onda ovakav prijedlog prebačen na leđa nas računovođa koji već ionako uz redovne obveze imamo još gomilu popratnog posla? Zakonodavac je lukavo sav teret prebacio na nas računovođe misleći kako je to u praksi provedivo, a daleko je od toga. Nadležne institucije trebaju biti te koje će provoditi obračun olakšica za MIO budući da raspolažu svim potrebnim i u konačnici točnim podacima te na taj način neće nastati cirkus u obračunu plaća koji nije šala niti igra. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 30 | JASNA BALOG | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je u potpunosti neprovediv u praksi što su kolege prethodno i opsežno obrazložili. Temeljiti obračun plaća na izjavama djelatnika koji većinom ne razumiju svoju platnu listu niti je znaju iščitati je suludo. Radnici zbog odredbi GDPR-a nisu obvezni davati ikakve izjave o visini plaća te iz tog razloga jedini tko bi bio nadležan za provedbu ovog članka je Porezna uprava koja ima uvid u sve potrebne podatke. Iz kojeg razloga je onda ovakav prijedlog zakona prebačen na leđa nas računovođa koji već ionako uz redovne obveze imamo još gomilu popratnog posla? Zakonodavac je lukavo sav teret stavio na nas računovođe misleći kako je to u praksi provedivo, a daleko je od toga. Nadležne institucije trebaju biti te koje će provoditi obračun olakšica za MIO budući da raspolažu svim potrebnim i u konačnici točnim podacima te na taj način neće nastati cirkus u obračunu plaća koji nije šala niti igra. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 31 | IVAN SOČO | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | ** Postojeći prijedlog dovesti će u praksi do nesigurnosti što je situacija koja je zabranjena kod obračuna plaće. Najveći teret opet snose službe za obračun plaće / računovođe pri čemu će u praksi doći do razdvajanja obračuna za djelatnike na dva ili čak više. ** U osnovi predlažem da poslodavci određenim, propisanim redoslijedom obračunavaju plaće djelatnika zaposlenih kod više poslodavaca na nepuno radno vrijeme. Rješenje koje se predlažem nije idealno, ali u odnosu na predloženo stanje je jedini način koji vidim kako smanjiti, na žalost ne eliminirati probleme koji će se nedvojbeno javiti. ** U prijedlogu ću koristiti termine „primarnog“ „sekundarnog“ „isplatitelja u nizu“ i slične, ali zapravo se radi o redoslijedu samo obračuna i prijave putem JOPPD-a bez da se nalaže isplata neto plaće na određeni dan Potrebno je odrediti primarnog isplatitelja plaće po sljedećim kriterijima: 1) Poslodavac kod kojeg djelatnik zaposlen na nepuno radno vrijeme radi većinu radnog vremena (npr 6h/2h) 2) Poslodavac kod kojeg djelatnik zaposlen na nepuno radno vrijeme ima prijavljen veći dio porezne olakšice 3) U slučaju jednake raspodjele radnog vremena i porezne olakšice jednokratna izjava djelatnika kojeg poslodavca određuje kao primarnog Izjava djelatnika: • Djelatnik neovisno o navedenim kriterijima ima pravo izjavom odrediti primarnog isplatitelja • Djelatnik ima pravo podnijeti izjavu jednom godišnje osim u slučaju promjene jednog od poslodavaca kada djelatnik ima pravo ponovno podnijeti izjavu • U slučaju rada kod tri ili više poslodavca, djelatnik je dužan pisanom izjavom svim poslodavcima odabrati redoslijed obračuna plaće ** namjera ovakvog određivanja redoslijeda isplatitelja je da u najvećem mogućem broju slučajeva svaki poslodavac zna koji je „isplatitelj u nizu“ za kojeg djelatnika automatizmom (radno vrijeme, porezna kartica) ** namjera je smanjiti broj izjava djelatnika na najmanju moguću mjeru osim kada je to apsolutno nužno Primarni isplatitelj plaće dužan je za plaću djelatnika zaposlenog na nepuno radno vrijeme prijaviti obračunatu plaću putem obrasca JOPPD najkasnije do osmog kalendarskog dana u mjesecu. Sekundarni isplatitelj plaće putem portala Porezne Uprave preuzima podatak o iznosu obračunatog doprinosa od strane primarnog poslodavca te je dužan u roku najkasnije do petnaestog kalendarskog dana u mjesecu podnijeti obrazac JOPPD. Tercijarni isplatitelj plaće putem portala Porezne Uprave preuzima podatak o iznosu obračunatog doprinosa te je dužan najkasnije do dvadeset i trećeg kalendarskog dana u mjesecu podnijeti obrazac JOPPD. Iznimno za tercijarnog isplatitelja plaće kao i svakog sljedećeg isplatitelja u nizu uvela bi se iznimka o obvezi isplate plaće do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. ** namjera je uspostaviti sustav kojim se podaci obračunatim doprinosima dijele putem vjerodostojne platforme Porezne Uprave, a da se pri tome ne zadire u pravo poslodavca da samostalno određuje datum isplate plaće kao niti prava djelatnika kao i društava na tržišnu tajnost podataka na isplatnoj listi ** pri tome sam svjestan da se uvodi opterećenje nužnog obračuna plaće za dio zaposlenika za koje je poslodavac određen kao primarni isplatitelj do roka koji je kraći od postojećeg roka za isplatu plaće ** Datum obveznog podnošenja JOPPD obrasca nije jednostavno odrediti poštujući rad službi za obračun plaće / računovođa, ali smatram da bi određivanjem rokova od 8/15 dana za rad kod dva poslodavca obuhvatilo najveći dio djelatnika koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme pri tome poštujući trenutne odredbe o obvezi isplate plaće do 15 u mjesecu za prethodni mjesec i smanjujući broj potrebnih pravnih akata koje je potrebno mijenjati ** Određivanjem kraćeg roka od navedenog (npr. 5/10/15 dana za primarnog / sekundarnog / tercijarnog isplatitelja) bilo bi više u skladu sa trenutnim odredbama Zakona o radu i obuhvatilo veći broj djelatnika, ali bi istovremeno bilo dodatno opterećenje na već uvedeno novo opterećenje za obračun plaće te ne vjerujem da bi bilo opravdano u odnosu na broj djelatnika koji jesu zaposleni kod tri ili više poslodavaca (nemam uvid u broj / postotak djelatnika koji rade kod tri ili više poslodavaca) Predlaže se uvesti novu oznaku isplate u JOPPD //Obračunata plaća djelatnika na nepuno radno vrijeme ispod 1.300 eura // kako samim podnošenjem JOPPD Obrasca poslodavac ne bi bio zadužen za doprinose. Predlaže se odrediti zadnji dan u mjesecu kao jedinstven datum zaduženja doprinosa za isplatu plaće za nepuno radno vrijeme, a koji podnose JOPPD sa novom oznakom. Ovime se postiže određena ravnopravnost isplatitelja u nizu. Prvi i posljednji isplatitelj zaduženi su za doprinose isti dan. ** isti sustav može se koristiti i za vjerodostojnu provjeru da li je djelatnik prešao bruto primanje od 1.300 eura te da li je potrebno primijeniti umanjenje Zaključak: ** Iako prijedlog djelomično nameće datum obračuna poslodavcima, donosi i određeno rasterećenje o vidu dospijeća doprinosa pri čemu većina i dalje samo stalno odabire datum isplate plaće. ** Djelatnicima donosi uživanje prava iz Zakona uz smanjenje potrebe za aktivnim sudjelovanjem u procesu obračuna plaće. Većina radnika ne bi trebala imati nikakvu obavezu podnositi izjave. ** I konačno Računovođama / službama za obračun plaće donosi opterećenje dodatnih JOPPD obrazaca ali rasterećenje da je redoslijed izvođenja istih što jasnije određen kao i smanjena potreba za uključivanjem samih djelatnika u obračun | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Poslodavac je dužan radniku dati podatke o visini bruto plaće na njegov zahtjev. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. |
| 32 | LEONARD LOVREKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa svim prethodnim komentarima kolega. Kao računovodstveni servis protivimo se uvođenju članka 4 jer je neprovediv u praksi. Kao netko tko je iz realnog sektora smatramo da će iz ovog članka proizići više problema nego koristi. Kod ispravaka se radi o minornom povećanju radnikove plaće za cca 3-4 eur, a trošak računovodstvenog posla kako bi se dobio točan izračun (tražeći radnika izjavu o svim njegovim bruto plaćama, pod pretpostavkom da zna iščitati svoju platnu listu) će se minimalno udeseterostručiti. Radnikovo je pravo da zbog GDPR-a podatak o plaći niti ne daje novom poslodavcu, i u pravu je. Kome ćemo naplatiti rad na svim izmjenama koje zakon predviđa unaprijed? Tko će uopće u ovome profitirati? Poslodavci neće, računovođe neće, država neće, a najmanje radnici. Ima li država dovoljno radnog kapaciteta da sve te ispravke provede? Prosječni računovođa može pola mjeseca samo raditi ispravke, a jedini koji će imati uvid u sve podatke jer svi poslodavci šalju JOPPD obrazac je Porezna uprava, i iz tog razloga jedino oni mogu i moraju raditi godišnji obračun te osnovice. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 33 | GORDANA SKORUŠEK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi, te ga treba izmijeniti i umjesto poslodavca treba Porezna uprava odraditi u godišnjem obračunu za zaposlenike koji rade na više institucija. Nemaju svi poslodavci isti dan isplatu plaće, zaposlenik ne zna sam obračunati plaću za svoj rad. Suludo je da se svaki mjesec rade ispravci plaće. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 34 | VERONIKA ČUBRIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 35 | SONJA KLARIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Primjenu članka 4. bi trebala preuzeti Porezna uprava. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 36 | Davor Jožić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 37 | JELENA BOBOVEC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 38 | Natalija Tomljenović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se u potpunosti s kolegama, članak 4. je neprovediv u praksi. Primjenu bi trebala preuzeti Porezna uprava. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 39 | NIKOLA KONJEVOD | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Primjenu članka 4. bi trebala preuzeti Porezna uprava. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 40 | DIJANA DOMAZET | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 41 | Ivana Fišbah | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi, te ga treba izmijeniti i umjesto poslodavca treba Porezna uprava odraditi u godišnjem obračunu za zaposlenike koji rade na više institucija. Nemaju svi poslodavci isti dan isplatu plaće, zaposlenik ne zna sam obračunati plaću za svoj rad. Suludo je da se svaki mjesec rade ispravci plaće, a pogotovo u mjesecu godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 42 | Mario Tadić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 43 | STAŠA BUČANAC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa svim prethodnim komentarima kolegica i kolega. Članak 4.je definitivno neprovediv u praksi. Osobe koje su donijele ovaj Pravilnik očigledno nisi napravili niti jedan obračun plaće u praksi, a niti napravili primjere koliko će određeni radnik "profitirati" kod obračuna umanjenje osnovice za mirovinsko. Poštovani, kolege iz realnog sektora su taj isti obračun napravili i uvidjeli da se rade o minornom povećanju radnikove plaće za cca 3-4 eur, a trošak računovodstvenog posla kako bi se dobio točan izračun (tražeći radnika izjavu o svim njegovim bruto plaćama, pod pretpostavkom da zna iščitati svoju platnu listu) će se udeseterostručiti. Prosječni računovođa može pola mjeseca samo raditi ispravke, a jedini koji će imati uvid u sve podatke jer svi poslodavci šalju JOPPD obrazac je Porezna uprava, i iz tog razloga jedino oni mogu i moraju raditi godišnji obračun te osnovice. Bilo bi lijepo kada biste prije donošenja ovakvih divnih Pravilnika i kreacija prvotno konzultirali ljude iz struke koji obavljaju poslove obračuna plaće, jer donošenjem Zakona koji sami sebi nemaju svrhu je besmisleno. Kolege su toliko problema naveli o kojima Vi uopće niste razmišljali donošenjem ovog Pravilnika, te ste samo potvrdili da nemate veze sa stvarnim problemima Poslodavaca, a navodno provodite administrativno rasterećenje tih istih. Struka koja bi vaše ideje trebala provesti u djelo polako izumire, jer računovođe koje rade ovaj posao 30-40 godina polagano odustaju, a mladi ljudi nemaju niti volje niti želje hvatati se u koštac s vašim neprovedivim idejama. Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda !! | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 44 | ŽELJKA DROPUČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 45 | Ivana Fišbah | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 46 | SANJA BANOŽIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa svim prethodnim komentarima kolega. Članak 4.je definitivno neprovediv u praksi. Osobe koje su donijele ovaj Pravilnik očigledno nisi napravili niti jedan obračun plaće u praksi, a niti napravili primjere koliko će određeni radnik "profitirati"kod obračuna umanjenje osnovice za mirovinsko. Poštovani, kolege iz realnog sektora su taj isti obračun napravili i uvidjeli da se rade o minornom povećanju radnikove plaće za cca 3-4 eur, a trošak računovodstvenog posla kako bi se dobio točan izračun (tražeći radnika izjavu o svim njegovim bruto plaćama, pod pretpostavkom da zna iščitati svoju platnu listu) će se udeseterostručiti. Prosječni računovođa može pola mjeseca samo raditi ispravke, a jedini koji će imati uvid u sve podatke jer svi poslodavci šalju JOPPD obrazac je Porezna uprava, i iz tog razloga jedino oni mogu i moraju raditi godišnji obračun te osnovice. Bilo bi lijepo kada biste prije donošenja ovakvih divnih Pravilnika i kreacija prvotno konzultirali realni sektor, odnosno ljude iz struke, jer donošenjem Zakona koji sami sebi nemaju svrhu je besmisleno. Kolege su toliko problema naveli o kojima Vi uopće niste razmišljali donošenjem ovo Pravilnika, te ste samo potvrdili da nemate veze sa stvarnim problemima Poslodavaca, a navodno provodite administrativno rasterećenje tih istih. Struka koja bi vaše ideje trebala provesti u djelo polako izumire, jer računovođe koje rade ovaj posao 30-40 godina polagano odustaju, a mladi ljudi nemaju niti volje niti želje hvatati se u koštac s vašim neprovedivim idejama. Molimo brisanje članka 4, rasterećenje poduzetnika a s time i poslodavaca inače Vam nitko više neće poslovati u ovoj Lijepoj našoj, jer tko bi želio otvarati svoju firmu s obzirom koliko poslodavci opterećeni nametima, nepotrebnim obrascima koji ne služe ničemu i nikome. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 47 | Damir Crnković | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovako zamišljen obračun plaće je jako kompliciran i bilo bi puno bolje da ga radi Porezna uprava na razini godišnjeg obračuna poreza kao što se radi s olakšicama za mlade u kategorijama do 25 godina i onima od 26 do 30 godina. Poslodavci trebaju obračunavati doprinose kako inače obračunavaju (bez primjene olakšica na MIO I. stup), a onda na kraju godine Porezna uprava preko JOPPD-a može napraviti analizu kome treba povrat preplaćenog doprinosa iz 1. stupa. Tako bi se oslobodili poslodavci odgovornosti da rade obračune na temelju poluistinitih tvrdnji radnika s izjavama da negdje ostvaruju bruto ili ga ne ostvaruju. Izmjene koje se traže naknadno uslijed promjene osnovice kod barem jednog poslodavca su ogroman posao. To bi sve trebalo biti obračunato od strane Porezne koja ima uvide u JOPPD obrasce i ukupno isplaćene primitke koji ulaze u osnovicu za izračun olakšice. Problemi će nastati i s osobama koje imaju zaštićene račune i aktivne ovrhe po redovnim računima. Ako jednoj osobi damo olakšicu na doprinos MIO 1. stup, time se uvećao dohodak i posljedično neto iznos koji služi za izračun zaštićenog iznosa. Ako se dogodi situacija da zbog obračuna na temelju nekih izjava naknadno utvrdimo da osoba nije imala pravo na olakšicu, time je trebala imati manji neto. Iznosi koji su išli na zaštićeni račun i ovršeni račun se razlikuju. Do sredstava koja su otišla na račun ovrha je komplicirano ili gotovo nemoguće doći. Molim da razmislite u što će se pretvoriti ionako kompliciran obračun plaća u Hrvatskoj, obzirom na sve zakonske regulative i pravilnike kojima računovođe moraju baratati da bi obračun bio konačan i ispravan. | Nije prihvaćen | Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 48 | Elvira Milovan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Već je u svim prethodnim komentarima rečeno sve . Izračunala sam , ako radnik radi kod tri poslodavca i kod svih zajedno ima bruto plaću ukupno 1250,00 € bruto , ukupno će od sva tri poslodavca u idealnim uvjetima dobiti 3,50 € više . Trošak silnog preračunavanja i usklađivanja između tri poslodavca i porezne uprave je minimalno 100€. Prijedlog je da se navedene olakšice koriste u obračunu plaća samo ako zaposlenik radi kod jednog poslodavca cijeli mjesec. U svim ostalim slučajevima i kombinacijama potrebno je da porezna uprava na osnovu podataka kojeg za svaku osobu zaposelnu u RH ima iz JOPPD obrazaca napravi godišnji obračun doprinosa , te shodno tome vrati radniku preplaćene doprinose ili mu obračunom zatraži uplatu , isto kao što se radi i za porez na dohodak. | Nije prihvaćen | Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. |
| 49 | MELITA CRNKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, ovako zamišljen obračun plaće je jako kompliciran i bilo bi puno bolje da ga radi Porezna uprava na razini godišnjeg obračuna poreza kao što se radi s olakšicama za mlade u kategorijama do 25 godina i onima od 26 do 30 godina. Poslodavci trebaju obračunavati doprinose kako inače obračunavaju (bez primjene olakšica na MIO I. stup), a onda na kraju godine Porezna uprava preko JOPPD-a može napraviti analizu kome treba povrat preplaćenog doprinosa iz 1. stupa. Tako bi se oslobodili poslodavci odgovornosti da rade obračune na temelju poluistinitih tvrdnji radnika s izjavama da negdje ostvaruju bruto ili ga ne ostvaruju. Izmjene koje se traže naknadno uslijed promjene osnovice kod barem jednog poslodavca su ogroman posao. To bi sve trebalo biti obračunato od strane Porezne koja ima uvide u JOPPD obrasce i ukupno isplaćene primitke koji ulaze u osnovicu za izračun olakšice. Problemi će nastati i s osobama koje imaju zaštićene račune i aktivne ovrhe po redovnim računima. Ako jednoj osobi damo olakšicu na doprinos MIO 1. stup, time se uvećao dohodak i posljedično neto iznos koji služi za izračun zaštićenog iznosa. Ako se dogodi situacija da zbog obračuna na temelju nekih izjava naknadno utvrdimo da osoba nije imala pravo na olakšicu, time je trebala imati manji neto. Iznosi koji su išli na zaštićeni račun i ovršeni račun se razlikuju. Do sredstava koja su otišla na račun ovrha je komplicirano ili gotovo nemoguće doći. Molim da razmislite u što će se pretvoriti ionako kompliciran obračun plaća u Hrvatskoj, obzirom na sve zakonske regulative i pravilnike kojima računovođe moraju baratati da bi obračun bio konačan i ispravan. S poštovanjem! | Nije prihvaćen | Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 50 | IVAN PARČINA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | S obzirom da je već sve napisano u prethodnim komentarima na ovaj članak, kao i svi drugi kolegice i kolege, i ja ovim putem apeliram na to da se napravi izmjena članka 4. na način da se umanjenje osnovice primjenjuje samo u slučaju kada je radnik cijeli mjesec zaposlen kod jednog poslodavca i to u punom radnom vremenu. Time bi se barem izbjeglo naknadno prepravljanje obračuna plaća i dostavljanje novih JOPPD obrazaca za mnoge radnike koji danas u sve većem broju rade kod više poslodavaca, kao i onih koji mijenjaju društva u kojima rade. Da uopće ne ulazim u druge nelogičnosti i ne ponavljam sve što su kolege u prethodnim komentarima precizno i detaljno obrazložili... Ako ostane ovakav prijedlog, jasno je što nas vrlo skoro čeka - solidan kaos kod obračuna plaća. Moram odmah napisati da (iako se nadam da će ipak razum prevladati) nisam optimist bez obzira na veliki broj komentara kolega koji se obračunom plaće i zapravo i bave na mjesečnoj bazi. Naime, čitajući prijedlog članka 4. Pravilnika, posebno stavke (1), (2) i (3) tog budućeg članka 16.b., ne mogu se oteti dojmu da ovaj prijedlog zapravo nisu pisale stvarne osobe, nego možda ChatGPT ili nešto slično, a sigurno je jedino da prijedlog nisu pisale osobe koje imaju bilo kakav dodir sa realnošću obračuna plaća i dinamike vezane uz operativni dio samog obračuna. Osim toga, odmah se primijeti da bi 5 od 7 stavki u ovom novom članku Pravilnika započelo riječju 'Ako'. U aktualnom tekstu Pravilnika i njegovih ukupno 269 članaka ima samo 65 'Ako' tako da bi ovo bilo radikalno povećanje upotrebe te, svim ljubiteljima jednostavnosti, mrske riječi. Da zaključim s početkom: predlažem da se napravi izmjena članka 4. kojom se definira da poslodavac umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega u punom radnom vremenu. Sve druge opcije jednostavno mora pokrivati sustav Porezne uprave u nekakvom godišnjem obračunu temeljenom na poslanim JOPPD obrascima. Barem to... | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. |
| 51 | IVANA NIKOLIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nije provediv u praksi. Najveći problem će biti kada imamo djelatnika koji u mjesecu radi kod dva poslodavca. Ovisiti ćemo o dostavi izjave koja će zasigurno u većini slučajeva biti netočna. Sam obračun komplicira se uvođenjem olakšica koje će donijeti neznatno povećanje neta. Naša struka je ionako opterećena stalnim izmjenama Zakona i teško je držati korak. Na kraju dolazimo do pitanja tko će to sve platiti, jer naši klijenti sigurno neće pristati na povećanje cijena. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 52 | RENATA KINDER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Apsolutno se slažem sa komentarima kolega iz struke i to u svojstvu vlasnika računovodstvenog servisa i u svojstvu poslodavca. Mislim da se je ponovno dokazalo da institucije predlažu i donose zakone, pravilnike i/ili izmjene zakona i pravilnika bez da se savjetuju sa strukom i s obzirom na sve izneseno u ovom Pravilniku (o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima) više je nego jasno da osoba ili osobe koje su se domišljato sjetile svih ovih izmjena nisu niti jedan sat, a kamoli jedan dan proveli operativno obračunavajući plaće. Pa zar zaista nije potrebno prije predlaganja ovakavih izmjena potrebno razgovarati sa računovodstvenom strukom i informatičkom strukom da se uopće vidi da li su izmjene provedive i smislene? Zar nalogodavce ovakvih izmjena ne bi trebalo biti sramota donijeti propis koji nije provediv ili je provediv na vrlo zahtjevan i kompliciran način i uz provođenje poprilično ispravaka , zar nije sramotno opterećivati poslodavce ovako nečim , ako se smatra da su efekti ovog prijedlog nužni zašto ih ne provodi država tj Ministarstvo financija izravno npr sa mjesec ili dva mjeseca odmaka od promatranog mjeseca - s obzirom da Ministarstvo financija odnosno i/ili Porezna uprava ima sve podatke - ZAŠTO SE OVAKO NEŠTO PREBACUJE NA POSLODAVCE KOJI SU PRAKTIČKI JEDAN OD NAJZNAČAJNIH FAKTORA U PUNJENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA - ZAR NE BI TREBALO DONOSITI PROPISE KOJI BAREM ADMINISTRATIVNO RASTEREĆUJE POSLODAVCE (ako već poslodavce nije moguće rasteretiti drugačije) | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 53 | VICTOR doo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi budući da radnici ne znaju koliko će ostvariti plaću kod više poslodavaca istodobno jer bruto plaća nije fiksna kategorija svaki mjesec, nego se mijenja ovisno o dodacima na plaću za rad nedjeljom, prekovremeni, noćni rad, razne stimulacije i slično, što do obračuna plaće u tekućem mjesecu za prethodni mjesec ne može radnik znati. Također, podaci o plaći su i poslovna tajna, i prenošenje podataka o plaći kod drugog poslodavca je potpuno u suprotnosti prema Zakonu o zaštiti osobnih i poslovnih podataka i GDPR-u. Također, poslove izravnavanja doprinosa treba regulirati Porezna uprava, a ne poslodavci izmoljavati podatke od radnika i drugih poslodavaca. Primjena članka 4. je neprovediva u praksi kod radnika koji rade kod više poslodavaca u toku mjeseca i velike fluktuacije radnika, naročito kod firmi sa sezonskim radnicima. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 54 | Natalija Preglej | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa svim prethodnim komentarima kolega. Biti će vrlo teško napraviti ispravan obračun plaće za radnike koji rade kod više poslodavaca ili koji mijenjaju poslodavce tokom mjeseca. Da ne govorimo o tome da će dovesti i do možebitnih neugodnih situacija za sve uključene. Upitno je i koliko će biti pouzdane izjave radnika o bruto plaći. Osim toga financijski učinak na plaću radnika je apsolutno nesrazmjeran materijalnom i vremenskom utrošku kojeg će imati poslodavci, programeri i računovođe. Podržavam prijedlog godišnjeg obračuna doprinosa od strane Porezne Uprave na teret ili u korist radnika. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Ako osiguranik tijekom mjeseca obračuna uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa i svim poslodavcima ne dostavi izjave, isti neće moći koristiti umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje. |
| 55 | INGRID ŽUDIH-KOROMAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Stavak 2. članka 16.b u suprotnosti je sa Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka, i to počevši od toče 1) citirane Uredbe: "Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka temeljno je pravo. Člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te člankom 16. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđuje se da svatko ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka." Odredbom predloženog Pravilnika o doprinosima koja glasi: "...izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu osiguranik je dužan dostaviti svim poslodavcima...", Porezno tijelo stavlja jedan običan provedbeni propis iznad Povelje EU. Podatak o broju poslodavaca i bruto plaći kod svakog poslodavca temeljno je pravo svakog pojedinca i drugi poslodavci (tko god oni bili), nemaju pravo uvida o podatke o plaći pojedinca ostvarenoj kod drugih poslodavaca. Posebno žalosti što se isti cilj (plaćanje manje doprinosa za osiguranika) može postići i drugim načinima koji, povrh grubog kršenja zaštite osobnih podataka, ne predstavljaju i dodatno administrativno opterećenje za porezne obveznike, a to je da Porezna uprava na temelju podataka kojima raspolaže po samom Zakonu (a koji ne predstavljaju kršenje GDPR) obračun doprinosa na godišnjoj razini provedene u posebnom postupku na način propisan za porez na dohodak. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Ako osiguranik tijekom mjeseca obračuna uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa i svim poslodavcima ne dostavi izjave, isti neće moći koristiti umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. |
| 56 | IVICA DAJAK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Uvažavajući korist svakog poreznog i paraporeznog rasterećenja, a posebno rasterećenja rada, ipak vjerujem da predloženi članak 16b donosi iracionalno administrativno a samim tim i troškovno opterećenje poslodavaca, a također i da je teško primjenjiv u praksi. Stoga se slažem s komentatorima koji su predložili da za radnike koji rade kod više poslodavaca unutar istog mjeseca obračun i povrat za te mjesece obrađuje Porezna uprava u sklopu obrade godišnjeg obračuna poreza na dohodak! | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 57 | Renata Žulj | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Protivim se u potpunosti ovom pravilniku. Pogotovo članku 16.a jer je provedba nemoguća. Jeste li promislili o kakvim se propustima ovdje radi. Jeste li svjesni da ćete napraviti ogromnu štetu svim računovođama i to nepopravljivu i nenadoknadivu u pogledu vremena i sredstava. Jeste li vi uopće, vi koji donosite ovakve odluke probali jednom obračunati plaću recimo za više ljudi kad u jednom mjesecu imate fluktuaciju ljudi od 10 do 15 zaposlenika, što je rijetko da se od mjeseca do mjeseca ne dogodi. Znate li da ovim problemom koji nam namećete radite trajnu štetu poduzetnicima i njihovim računovođama. Što vi mislite u kakvim se odnosima ponekad poslodavci raziđu sa djelatnicima. Nažalost rjeđe dobrim i da onda ti poduzetnici traže od bivših djelatnika iznose plaća. Pa tko će im to dati i poslati. Imamo problem kad trebamo dobiti ER-1 za bolovanje od bivših poslodavaca a ne iznose plaća od bivših djelatnika. Imate li vi uopće pojma o praksi provođenja ovakvih prijedloga??????? POGUBNO JE OVO IZGLASATI...ZA SVE PODUZETNIKE. Rješavajte umanjenja preko Porezne a ne preko nas jer je ovaj prijedlog NEPROVODIV U PRAKSI! | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Napominje se da se člankom 16.a Pravilnika o doprinosima dodatno uređuje pravo poslodavca za osiguranika po osnovi radnog odnosa koji se prvi put zapošljava na način da poslodavac ima produljenje roka za oslobođenje od obračuna i uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje ako osiguranik ostvaruje naknadu na teret nositelja osiguranja. |
| 58 | Darka Cecić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kao i svi kolege prije mene smatram da će članak 16.b prouzročiti velike administrativne i informatičke probleme te nepotrebne troškove u praksi i na samome kraju neće dovesti do željenih rezultata. Obračun plaća bit će problematičan i s jako puno ispravaka. Iz iskustva mogu reći da nam klijenti neće na vrijeme isporučivati potrebnu dokumentaciju ili će ona biti pogrešna jer veliki broj radnika ne razumije obračun plaća ni zna pročitati platnu listu. Financijski učinak na plaću radnika je apsolutno nesrazmjeran materijalnom i vremenskom utrošku kojeg će imati poslodavci, programeri i računovodstava. Pitam se hoće li poslodavci biti sretni kada im fakturiramo za ispravak više nego što je radnik uopće primio ovom olakšicom. Predlažem u potpunosti brisanje ovog članka s ciljem da se računovodstveni djelatnici dodatno ne opterećuju radom jer od silnih rokova i obrazaca ionako ne znamo što bi prije. Najoptimalnije rješenje je da ovaj postupak na godišnjoj razini odrađuje Porezna Uprava na temelju dostavljenih JOPPD obrazaca, ili mjesečno ako smatrate da to nije problem. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 59 | Mirjana Soldo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa svim komentarima i kritikama kolegama . Nadam se samo da će ih netko pročitati sa razumijevanjem i u dobroj volji da se poslodavcima ne stvara dodatni trošak provođenja obračuna i ispravaka. Podržavam prijedlog da obračun umanjenja i razlika doprinosa radi Porezna uprava . | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. |
| 60 | DANIJELA RAZUM | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | "Veselju nema kraja".... zbog niza okolnosti kod obračuna plaća za radnike koji rade kod više poslodavaca, mislim da je jedino razumno rješenje da konačni obračun napravi Porezna kao i porez na dohodak. Zašto uvoditi kaos u računovodstva kad će sve relevantne podatke Porezna imati na jednom mjestu bez da računovođe zadiru u privatnost podataka radnika. Teorija (Zakonodavac) u ovom slučaju nema doticaj sa stvarnošću.... | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 61 | VIŠNJA MARIJA SUDAR | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Možete li nam prije primjene provedbe ovog pravilnika obrazložiti poantu ovog neizvedivog obračuna , tko je tu na dobitku? i koliki je ukupni dodatni trošak poslodavca ? a o neizvedivosti je bespredmetno trošiti riječi . | Nije prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima („Narodne novine“ broj 114/23.) propisano je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike po osnovi radnog odnosa čiji je ukupan iznos mjesečnih bruto plaća do 1.300,00 eura. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. |
| 62 | Ivanka Topić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Zar ne bi trebalo rasteretiti poslovanje poduzetnika a time i nas računovođa? Čemu nepotrebno kompliciranje a može se puno jednostavnije riješiti? Ako se već silno žele dodvoriti narodu s kvazi povećanjem plaća, pa neka to Porezna uprava napravi kroz godišnji obračun doprinosa. PU ima sve podatke a mi bi nepotrebno izgubili puno vremena s prikupljanjem izjava radnika (koje će sigurno biti pogrešne) i silnim ispravcima ako se ovaj članak 4. usvoji..Tko će platiti utrošeno vrijeme, zar opet na naš račun?? Nadam se da se članak neće usvojiti! | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 63 | Davor Brkić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U vremenu kad su na snazi propisi poput Digitalne strategije Hrvatske za razdoblje do 2032.godine, ili akcijski planovi za administrativna rasterećenja građana i poduzetnika, koji su naravno usklađeni sa direktivama i ciljevima EU i smjernicama EK (kojih se naravno moramo pridržavati kao ravnopravna članica EU,) donosi se još jedan neprovediv propis. Njime se dodatno administrativno opterećuje građane (radnike koji će dostavljati navedene izjave poslodavcu) i u najvećoj mjeri računovođe kojima se na teret stavlja dodatna briga/opterećenje samim provođenjem. Kao što je i sam zakonodavac predvidio, ovakav način obračuna zahtjevat će konstantne izmjene, što nikako ne bio smio biti slučaj, i obračun plaće (kao ni ostale radnje) ne bi smjele ovisiti o podatcima za koje se može u samom startu pretpostaviti da će biti nepravovremeni i netočni. Osobno se ne mogu oteti dojmu, ako ovaj prijedlog prođe (nadam se da neće) da će kao i mnogi prijedlozi prije na koje smo upozoravali ostati još jedan promašaj, koji se mogao spriječiti da se pravovremeno poslušalo struku i ljude koji u praksi moraju provoditi ono što je zamišljeno. Ovo što govorim, govorim iz iskustva kao netko tko je zadnjih godina bio aktivno uključen u e-savjetovanja, i sastanke sa predstavnicima Ministarstava, i nebrojeno puta ukazivao na ovakve propuste, koji su se u konačnici pokazali opravdanim upozorenjima, što je i potvrđeno kasnijim izmjenama neki od primjera su .- pokušaj uvođenja kvartalnih fin.izvještaja - umanjenje doprinosa na minimalne plaće - prijava posl.prostora kroz e-poreznu a ne fiskalne blagajne Rješenje ovog problema se nameće samo po sebi, i bilo bi u skladu sa propisima i smjernicama koje sam gore naveo, a to je odrađivanje navedenog obračuna kroz sustav e-porezne kao što se to trenutno provodi za godišnje obračune poreza, ili doprinosa, kao što su mnoge kolege napisale u prethodnim komentarima, i dale opravdanu kritiku i prijedlog rješenja koja bi zakonodavac trebao uvažiti. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 64 | Snjezana Horvat | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Obracun placa, greske i ispravci ovisit ce iskljucivo o dostavi podataka od posloprimca sto je nedopustivo i u praksi gotovo neprihvatljivo obzirom da odgovornost na osnovu tako dostavljenih podataka u potpunosti snosi struka. Hvala na razumijevanju. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 65 | MARIO ZIMA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je potpuno neprovediv u praksi, sve je već nekoliko puta objašnjeno, odustanite od takvog prijedloga i napravite godišnji obračun, što bi državne institucije trebale i raditi. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 66 | MARIO ZIMA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Iz prijedloga članka 4. jedino je vidljivo da onaj tko ga je predložio nije ni u blizini realnog sektora, niti se pitala struka za savjet i mišljenje. Postupak nije provediv u praksi, na teret računovođa, poslodavaca i samih radnika, jedino porezna uprava ima sve podatke koje traži pa bi sama trebala raditi godišnji obračun kao što to radi za osobne odbitke. Sigurno primate EU potpore za razvoj takvih projekata, pa razvijte software da to radi na godišnjoj razini umjesto da posao prebacujete na krajnje korisnike i zaposlenike. Nebulozan prijedlog. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. |
| 67 | LIBRUM REGULA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažemo sa svakom riječi koje su kolege naveli da je ovaj način obračuna plaće potpuno promašen. Način koji bi jedino bio prihvatljiv je da PU radi godišnji obračun, jer u praksi sa svim mogučim kombinacijama rada radnika kod više poslodavaca, svaki mjesec drugi bruto, stranih radnika, bolovanja i sve što su kolege naveli. Odmah je vidljivo da je prijedlog pisao netko tko nema veze s obračunom plaća. Probali smo objasniti poslodavcima o tim promjenama i problematici koja nas i njih čeka, ali dosta njih uopće ne razumije o čemu pričamo i očekuju da se posao napravi kao i do sad. Prijedlog potpuno neizvediv, promašen i neprihvatljiv. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 68 | LucyLu | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kolegice i kolege su sve rekle...podržavam prijedlog godišnjeg obračuna doprinosa od strane Porezne Uprave na teret ili u korist radnika ili da se članak odnosi samo na radnike koji su zaposleni kod poslodavca cijeli mjesec. Sve ostalo će izazvati kaos | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 69 | IVANKA PETROVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Zakonodavac ovog novog prijedloga obračuna plaća, općenito ima zaista izuzetno bujnu maštu. Navikli smo, mi računovođe, da nam kradete i Božic i Novu gospodnju godinu, tako već 30-tak godina unazad, a sad ste bogme nadigrali sami sebe za svoje dosjetke, a nama ste donijeli alan-fordovski cirkus. Toliko nebuloza i zavrzlami u vašim ishitrenim i pompeznim najavama u predstavi za narod, svaljujete na poslodavce i računovođe da se bave vašim suludim idejama, zamislite, u konačnici upitno je, je li to u finišu iznos jedne obične kave. Da ne spominjem koliko će to natovariti popratnih troškova sve što ide u paketu, od: programera, webinara, edukacija, te, tzv., “stručnih savjetovanja” radi kikirikija u finišu. Daleko jednostavnije išlo bi da smanjite stopu, a razliku da uplaćujete u mirovinski fond do pune stope. Meni zaista nije jasno kako nešto ovako ste servirali na pladnju i dali u proceduru na e - savjetovanje, bez trunke srama i stida. Tko je ovo izmislio neka obračuna sam sebi plaću “po novom” I neka javi što je dobio na kraju. ( jel ostalo za kave)? | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Napominje se kako smanjenje stope doprinosa nije bio predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima pa time nije niti predmet Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima jer je isti provedbeni propis. Pravilnikom o doprinosima samo se detaljnije uređuju odredbe Zakona o doprinosima te pravilnik ne može biti u koliziji sa zakonom. |
| 70 | Vesna Borović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Raditi obračun primanja radnika na temelju izjave radnika koju je radnik dužan (pa neće) dostaviti poslodavcima ukoliko je radio ili radi kod više poslodavaca je besmislena. Izlažemo se velikom riziku o neispravno obračunatim primanjima radnika te zadiremo u privatnost podataka o radnikovim bruto primanjima. Ovime se stavlja dodatni teret na već potplaćene knjigovođe računovođe. Mišljenja sam da je bolja opcija umanjenje obračunatih doprinosa za MIOI uklopiti u godišnji obračun poreza na dohodak. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 71 | DARKO BALOG | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Šta još pametnog napisati nakon svih drugih komentara? Već kod savjetovanja o Zakonu o doprinosima upozoravali smo da je prijedlog loš. Donesen je Zakon, a sad i pravilnik za kojega i zakonodavac unaprijed zna da je kompliciran i uz to neprovediv bez dodatnih ispravaka što je posve u suprotnosti s planom administrativnog rasterećenja poduzetnika. Ako se kod svake plaće za svakog radnika mora na ePoreznoj uzimati podatak o plaći za prethodni mjesec ili skupljati izjave radnika to oduzima dodatno vrijeme za obračun plaće, a samim time je i dodatni trošak poslodavca koji će često biti daleko veći nego će radniku biti umanjeni doprinosi. Predložena verzija je posve promašena a i verzija kod koje se obračun radi na temelju podataka prethodnog mjeseca bez ispravaka je isto tako promašena pošto će neki radnici biti zakinuti za zakonom predviđeno umanjenje osnovice dok će drugi ostvariti veće pravo nego im pripada. Jedina ispravna verzija je da Porezna radi obračun umanjenja osnovice i u nekim intervalima doznačuje radnicima preplaćene iznose doprinosa. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 72 | Nevenka Matana | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, predlažem da navedeni članak 4. definira da umanjenje može koristiti poslodavac kod kojega radnik je radio cijeli mjesec ili da se uvede ''godišnji obračun'' da PU radi umanjenje i vrati radnicima i onako raspolažu sa svim potrebni podaci. Sve ostalo bi ličilo na pravi cirkus. To jednostavno bi bilo nemoguće sprovest u praksi. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 73 | Kristina Hrastić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se s kolegama.Jako loše osmislen prijedlog novog Zakona, nema svoju svrhu , zakinuti će biti opet najviše radnci i knigovođe. Sramota, mislim da toga nema nigdje nego samo kod nas. Stvarno ne znam kako su to zamislili da za obračun jedne plaće treba skupiti toliko papirologije, poziva tko zna čega još, jedva sada dobijemo osnovno za prijavu u radni odnos, a ovo što nas čeka je nemoguća misija. Podrška da ovo ne prođe. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 74 | TAMARA KATARAJN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Uvreda je za struku i zdravu pamet svakog računovođe govoriti o administrativnim rasterećenjima u sklopu porezne reforme a istovremeno objaviti ovakav prijedlog rješenja obračuna doprinosa. Osim što je potpuno neizvedivo i predstavlja administrativnu noćnu moru svakog poslodavca i odjela obračuna plaća, zadire u sasvim novi teritorij objave iznosa plaće kod pojedinog poslodavca. Sve što je u praksi neprovedivo u ovoj suludoj ideji, su moji vrijedni kolege već naveli u prethodnim komentarima, pa ću još dodati samo da je žalosno da uz tisuće obrazovanih, sposobnih, upućenih stručnjaka iz područja računovodstva u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo još uvijek ima obraza predložiti jedan ovako kratkovidan i u praksi neprovediv postupak, koji su razvidno pisale potpuno neupućene osobe koje nemaju nikakve veze s praksom i stvarnim obračunima plaće. Od jednog ministarstva koje u najvećoj mjeri definira protokole moje struke, očekujem najmanje da sagleda sve dionike neke ideje, a ne da po tko zna koji puta teret prebacuje na računovodstva, a posljedično i na obveznika. Moj prijedlog jest da se u potpunosti ukine mogućnost ikakvih izjava, naknadnih ispravaka i sličnih gluposti, te da se kao mjerodavan podatak uzme isključivo podatak o prošlom mjesecu putem ePorezne. Također predlažem da svaki poslodavac vidi samo koliko umanjenja može koristiti u postotku. Svaki možebitni ispravak treba pasti na teret Porezne uprave u sklopu godišnjeg obračuna, s obzirom da se procesno slični postupci već provode za porez na dohodak, doprinose neosiguranih članova uprave i sl. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 75 | KAROLINA MAČKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, članak 4. je osmislio i napisao netko tko nema veze sa strukom i obračunom plaće. Kod nekih djelatnika jedva dobijemo potrebnu dokumentaciju za stupanje u radni odnos. Ne zato jer ne žele, nego ljudi jednostavno nisu informatički pismeni a izraz Bruto 2 bude još veća nepoznanica. Od takvih dobiti bilo kakvu Izjavu će biti jednako dobitku lota, ako nam se posreći. Olakšica kao takva je stvarno super, ali njen izračun nikako nije izvediv u praksi. Možda da se obračun vrši na razini godine kao i porez na dohodak? S obzirom da će i tako Porezna uprava imati sve potrebne informacije, obračun nebi trebao biti problem. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 76 | KAROLINA MAČKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, članak 4. je osmislio i napisao netko tko nema veze sa strukom i obračunom plaće. Kod nekih djelatnika jedva dobijemo potrebnu dokumentaciju za stupanje u radni odnos. Ne zato jer ne žele, nego ljudi jednostavno nisu informatički pismeni a izraz Bruto 2 bude još veća nepoznanica. Od takvih dobiti bilo kakvu Izjavu će biti jednako dobitku lota, ako nam se posreći. Olakšica kao takva je stvarno super, ali njen izračun nikako nije izvediv u praksi. Možda da se obračun vrši na razini godine kao i porez na dohodak? S obzirom da će i tako Porezna uprava imati sve potrebne informacije, obračun nebi trebao biti problem. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 77 | NATALIJA ŠIPRAK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kao netko tko radi obračune plaća smatram da je ovaj članak neprimjenjiv u praksi. Općenito dobiti ikakve izjave od radnika ili oslanjati se na njih nema nikakvog smisla. Očito je da onaj tko je pisao ovaj članak nema veze sa obračunom plaća ili živi u nekakvom balončiću... | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 78 | Maja Kraljević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani predlagatelji, molimo vas u ime struke da ako već želite svojim biračima povećati neto primanja to učinite preko svog servisa (porezna uprava) a ne preko leđa privatnih knjigovodstvenih servisa. Koliko ono ima stranih radnika u RH? Da li će oni Izjavu pisati na svom jeziku ili trebaju otići na tečaj hrvatskog jezika ako žele dobiti plaću? . Već vidim kako će ih kolege s posla obožavati kada će radi njih plaća kasniti danima/tjednima Isto tako osjećam unaprijed oduševljenje poslodavaca kada im javimo da za nekog davno otišlog radnika treba uplatiti još koji € doprinosa i plaću. Stvarno vjerujete da će radnik kojem bivši poslodavac javi da mora uplatiti nazad 11,72 € na ime više isplaćenog neta - to i učiniti? Ako ne učini - tužit ćemo ga? Uz ovo naše brzo i efikasno pravosuđe? Ili smatrate da je OK da poslodavac iz svog džepa podmiruje te razlike zbog toga što se netko malo zaigrao pa piše pravilnik bez da je ikad vidio kako se radi obračun plaće - u praksi ! ........u teoriji sigurna ta osoba ima diplomu, ali.....neću dalje | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 79 | Ljiljana Filipović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, vezano na Članak 4. dajem prijedlog kojim se definira da, poslodavac, umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 80 | Profit-MD d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Prijedlog je da primjenu članka 4. prebacite na Poreznu upravu, odnosno da oni automatski provedu knjiženja odnosno umanjenja jer oni imaju sve potrebne podatke o istom jer će se u protivnome sve zakomplicirati, i poslodavcima i računovodstvima i samoj Poreznoj upravi, a i samim time smanjili bi troškove i vrijeme potrebno da se to sve posloži, prikupi i obradi. Nadam se da ima razumnih ljudi koji će uvažiti naše molbe i prijedloge. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 81 | NINA BRUMEC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, uzimajući u obzir sve ono što se u praksi može zakomplicirati prilikom takvog načina obračuna plaće najbolje rješenje bi bilo da Porezna uprava na godišnjoj razini radi umanjenje osnovice doprinosa s obzirom da Porezna uprava na jednom mjestu ima sve potrebne podatke koje joj tokom godine svi poslodavci moraju dostavljati. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 82 | VERONIKA CRLJENJAK ŠTEFOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Predlažem zakonodavcu da konačni obračun doprinosa na kraju godine provede Porezna uprava na isti način kako to sada provodi konačni obračun poreza na dohodak. Zaista ne vidim razloga da se rade kontrole, provjere, ispravci, ponovni ispravci, dodatne isplate i ustege prilikom obračuna plaća zaposlenicima kada Porezna uprava ima točne i precizne podatke jer su im dostavljeni putem JOPPD obrazaca i može donijeti jednom godišnje rješenje kojim će svakom zaposlenom isplatiti pripadni iznos olakšice. S obzirom na činjenicu da se sličan postupak već primjenjuje prilikom godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak, ne vidim razlog da se isto ne primjeni i kod obračuna ove olakšice. Predviđen je rok ispravka od tri godine, ali što učiniti u slučaju kada se naknadno utvrdi da je nekom bivšem radniku pogrešno priznata olakšica (npr. radnik je dao pogrešan podatak o svojoj plaći kod drugog poslodavca)? Taj radnik više ne radi kod poslodavca koji je pogrešno obračunao olakšicu pa mu poslodavac nema od čega ustegnuti isplatu. Svi potencijalni problemi koji mogu nastati u provedbi pravilnika bi bili jednostavno izbjegnuti donošenjem godišnjeg rješenja od strane Porezne uprave. Nadam se da ćete prijedlog uzeti u obzir. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 83 | MILJANA VUČINIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Predloženi način obračuna plaća je neprovediv u praksi i rezultirati će neispravnim i učestalim ispravcima obračuna koje mogu samo naštetiti radnicima. Predlažem zakonodavcu da konačni obračun doprinosa na kraju godine provede Porezna uprava na isti način kako to sada provodi konačni obračun poreza na dohodak. Očigledno prijedlog nisu sastavljale osobe upućene u redovnu problematiku obračuna plaća niti osobe koje obračunavaju plaću u praksi jer bi im bilo valjda jasno da je ovo nemoguće provoditi. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 84 | VALENTINA HORVAT | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | U potpunosti se slažem s kolegama vezano uz članak 4. koji je u praksi u potpunosti neprovediv. Većina radnika ne razumije iščitati platne liste jer im je bitan samo iznos koji dobiju na račun te samim time neće znati predočiti ispravne iznose bruto plaća te će se izjave radnika temeljiti na neprovjerenim i nepouzdanim podacima. A da ne spominjemo zaštitu osobnih podataka te GDPR, kako će odjednom računovođe smjeti biti upućeni u bruto plaće radnika koji rade kod drugog poslodavca? Gdje je tu logika? Što je sa stranim radnicima koji dolaze i odlaze, na koji način od nekoga tko je otišao u Indiju, Nepal i Bangladeš dobiti takvu izjavu? Hoće li nam izjave pisati na engleskom jeziku ili svom materinjem? Također, zbog velike količine obračuna plaća koje prođu kroz ruke jednog knjigovođe mogućnost pogreške će se na ovaj način samo povećati. Ovakav prijedlog Zakona samo komplicira sve postojeće postupke koje radimo kod obračuna plaća te ćemo kao struka zbog ovakvih stvari propasti. Najveći problem od svega će biti kako programski provesti uopće ovako nešto, kome će se naplatiti taj dodatni trošak? Rekla bih da ni sama porezna uprava nije spremna za poreznu reformu budući da sami nemaju dovoljno programera koji bi implementirali i proveli ovakve promjene. Sramotno je da ovakve stvari padaju na leđa nas računovođa jer samo pokušavamo maksimalno korektno i u skladu sa zakonom odraditi svoj posao. Samim time rok za davanje prijedloga i komentara na izmjene zakona ste dali u najgorem mogućem periodu kad većina knjigovođa hvata konce na sve strane i priprema raznorazne izvještaje, od obračuna PDV-a do raznih drugih statističkih izvještaja. Ovo je čisto ruganje i poigravanje svim knjigovođama koje ionako kod novog obračuna plaće nijedan mjesec 100 % neće moći biti sigurni da je obračun ispravan. Iz svega navedenog se može vidjeti kako zakonodavac nije konzultirao podobne ljude iz prakse. Ako ovaj prijedlog Zakona stvarno prođe, porezna uprava će također imati puno veću količinu posla zbog silnih ispravaka, spajanja nepovezanih uplata na SNU. Prijedlog i rješenje ovog problema bi bio da porezna uprava nakon svakog mjeseca ili nakon svakog kvartala provede obračun na temelju kojeg će moći radnicima isplatiti razliku do visine olakšice koju ostvaruju, sve ostalo je van zdrave pameti. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 85 | VALENTINA HORVAT | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažem s kolegama vezano uz članak 4. koji je u praksi u potpunosti neprovediv. Većina radnika ne razumije iščitati platne liste jer im je bitan samo iznos koji dobiju na račun te samim time neće znati predočiti ispravne iznose bruto plaća te će se izjave radnika temeljiti na neprovjerenim i nepouzdanim podacima. A da ne spominjemo zaštitu osobnih podataka te GDPR, kako će odjednom računovođe smjeti biti upućeni u bruto plaće radnika koji rade kod drugog poslodavca? Gdje je tu logika? Što je sa stranim radnicima koji dolaze i odlaze, na koji način od nekoga tko je otišao u Indiju, Nepal i Bangladeš dobiti takvu izjavu? Hoće li nam izjave pisati na engleskom jeziku ili svom materinjem? Također, zbog velike količine obračuna plaća koje prođu kroz ruke jednog knjigovođe mogućnost pogreške će se na ovaj način samo povećati. Ovakav prijedlog Zakona samo komplicira sve postojeće postupke koje radimo kod obračuna plaća te ćemo kao struka zbog ovakvih stvari propasti. Najveći problem od svega će biti kako programski provesti uopće ovako nešto, kome će se naplatiti taj dodatni trošak? Rekla bih da ni sama porezna uprava nije spremna za poreznu reformu budući da sami nemaju dovoljno programera koji bi implementirali i proveli ovakve promjene. Sramotno je da ovakve stvari padaju na leđa nas računovođa jer samo pokušavamo maksimalno korektno i u skladu sa zakonom odraditi svoj posao. Samim time rok za davanje prijedloga i komentara na izmjene zakona ste dali u najgorem mogućem periodu kad većina knjigovođa hvata konce na sve strane i priprema raznorazne izvještaje, od obračuna PDV-a do raznih drugih statističkih izvještaja. Ovo je čisto ruganje i poigravanje svim knjigovođama koje ionako kod novog obračuna plaće nijedan mjesec 100 % neće moći biti sigurni da je obračun ispravan. Iz svega navedenog se može vidjeti kako zakonodavac nije konzultirao podobne ljude iz prakse. Ako ovaj prijedlog Zakona stvarno prođe, porezna uprava će također imati puno veću količinu posla zbog silnih ispravaka, spajanja nepovezanih uplata na SNU. Prijedlog i rješenje ovog problema bi bio da porezna uprava nakon svakog mjeseca ili nakon svakog kvartala provede obračun na temelju kojeg će moći radnicima isplatiti razliku do visine olakšice koju ostvaruju, sve ostalo je van zdrave pameti. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 86 | ANITA SRUK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kada se već netko zafrkava sa nama koji obračunavamo plaće, onda neka se barem uvede pravilo da se olakšica koristi samo kada radnik radi cijeli mjesec kod poslodavca. Ili smislite neki pametniji način koji ne zahtjeva od nas 100 ispravaka u godini koje bih vrlo rado naplatila onome kojem je ovo palo na pamet | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 87 | Irena Đuranović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | S obzirom da većina računovođa i knjigovođa odrađuju ono što vi zamislite, nadam se da ćemo Vam moći ispostaviti račun za ovu dodatnu uslugu. Da li je itko od vas radio u odjelu za obračun plaća tko piše ovakve nacrte Zakona? Znate li da je danas jako teško naći radnika u bilo kojoj djelatnosti i da je sve više stranaca koji rade. Za "(2) Izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu iz članka 5. točke 1. Zakona osiguranik je dužan dostaviti svim poslodavcima do 10. dana u mjesecu. " Molimo Vas da obavijestite sve zaposlenike u REPUBLICI HRVATSKOJ DA JE OVO NJIHOVA DUŽNOST s obzirom da njih 99% s obračunske liste zna pročitati samo koliko mu je neto plaća! Isto tako poslodavci bi trebali ispostaviti vam račun za hvatanje radnika za rukav da donese Izjavu. * | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 88 | Suzana Belošević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Totalno neprovedivo u praksi sve što je predviđeno u Pravilniku za obračun plaća. Ovo govorim iz prakse kao računovođa koja radim plaće i imam mali računovodstveni servis. Već je toliko toga svaljeno na nas računovođe te bi ovo moglo biti točka na i da počnemo razmišljati o zatvaranju i okretanju nekim drugim djelatnostima. Posla imamo preko glave jer radimo sve moguće servise koji su nam se mogli prebaciti, a slobodno mogu reći da radimo poslove svih mogućih institucija počevši od Porezne uprave (fiskalizacija, JOPPD), mirovinsko (prijave,odjave,promjene),zdravstveno,carina... Ovaj pravilnik nije sastavljao nitko iz prakse i onaj tko ga je sastavljao nema pojma s kakvim problemima se susrećemo sada, a s kakvim ćemo se susretati ukoliko Pravilnik prođe. Naravno da će njegova primjena uvelike poskupiti naše usluge, a samim time i financijski opteretiti naše poduzetnike. Ionako imamo vrlo kratko vrijeme za obračun plaća, a ovo će sve samo još više zakomplicirati. Smatram da bi konačan obračun doprinosa na kraju godine trebala raditi Porezna uprava. Suludo i neprovedivo u praksi! | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 89 | Maja Krile | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Nažalost danas je sve veća potreba da se radi kod više poslodavaca tako da navedene izmjene su teško provedive u praksi. Slažem se s kolegama da konačni obračun doprinosa treba izvršiti Porezna uprava. Nadam se da će biti sluha na ukazanu problematiku od strane računovođa. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. |
| 90 | Ivona Abramović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Prijedlog za Članak 16. b koji se planira uvesti je potpuno nelogičan, kao da ga je pisao netko tko nema dodira sa stvarnošću i realnošću. Nemoguće je točno i na vrijeme odraditi obračune plaća za radnike koji rade kod dva ili više poslodavca. Umjesto da se olakša poduzetnicima i računovođama, cijelo vrijeme samo komplicirate stvari. Molim da nađete jednostavnije rješenje od toga da računovođe trebaju raditi naknade ispravke obračuna i JOPPD obrazaca zbog nedostatka informacija pravovoremeno. Najlogičnije i najjednostavnije bi bilo da se ispravke odradi Porezna uprava kroz godišnji obračun poreza na dohodak koji ionako rade po službenoj dužnosti svake godine. Slažem se sa svim kolegama koji također ne podržavaju nebuloze napisane kroz čl. 16.b. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 91 | IVANA ANTUNOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Umjesto da težimo jednostavnijem vođenju knjiga, jednostavnijem obračunu davanja, olakšavanju i poslodavcima i računovođama, pa na kraju bajke i državi, vi uvijek nađete najkompliciraniju osobu u svojim redovima da vam iznjedri što kompliciraniji pravilnik sa što kompliciranijom provedbom. Zbilja je tužno koliko malo razmišljate o poslodavcima i računovođama. Tužno je koliko gospoda koja je kreirala ovaj veleumni pravilnik nije stala pa razmislila da možda nemaju sve tvrtke jednog do dva zaposlena. Moda će nekome biti teško pratiti za sve zaposlenike. Danas smo, pod jedan, sretni kad nađemo radnika, pod dva, sretni kad nam dostave svu dokumentaciju na vrijeme ili uopće, a sad ćemo još morati istraživati putešestvije naših zaposlenika. Ako je preostalo imalo razuma prebacite obračun na poreznu. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 92 | ANITA SRUK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Vjerujem da većina pozdravlja umanjenje osnovice za obračun doprinosa, ali nikako ne na ovaj način. Ne znam tko će platiti sve dodatne sate računovođa koji će biti potrebni za istraživanje, ispravke i usklađenja? Svakako bi obračun trebala raditi porezna uprava po godišnjem obračunu, kao što se to radi sistemski za porez na dohodak jer ovo je em neizvedivo, em preskupo i za računovodstva em za poduzetnika. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 93 | MODRIĆ obrt | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Koliko je vlast udaljena od stvarnog stvarnog života i rada u praksi dala je kolegica koja je napisala da "onaj tko je nešto ovakvo predložio vjerojatno u životu nije napravio ni jednu plaću". Ukoliko već vlast nije u stanju poslušati struku i računovođe koji svakodnevno u praksi obračunavaju plaće , predlažem da se primjena članka 4. prenese u nadležnost Porezne uprave, kao i što radi i konačni obračun poreza na dohodak. Vjerojatno im neće biti problem raditi ispravke tri godine unatrag Kako je kolegica napisala, i ja "Prvi puta u svojoj dugogodišnjoj praksi vidim da Porezna uprava daje primjere knjiženja obrasca JOPPD temeljem pravilnika koji su tek u proceduri savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i još daje primjere koji nisu dovoljno "plastični" da se odmah uoče i dublje poteškoće koje će usvajanjem članka 4. nastati u primjeni. Mijenjanjem osnovice za obračun doprinosa MIO 1. stup, ne utječe se samo na doprinos MIO 1. stupa. Svaka naknadna ispravka obračuna plaće djeluje i na izračun ostalih davanja, konkretno na izračun obveze poreza na dohodak, zatim na otežan rad djelatnika HZMO prilikom izračuna mirovina zbog učestalijih izmjena obračuna plaća te poteškoće i dodatne poslove oko uparivanja nepovezanih uplata putem obrasca SNU. Da ne govorim o slučajevima kad će naknadni ispravci obračuna plaće rezultirati zateznim kamatama koje će poduzetnicima biti nametnute zbog primjene članka 4. u svakidašnjem životu." Kao i obično, sav teret se prebacuje na leđa računovođa i programera | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 94 | Monika Gabrić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažrm se s komentarima kolega. Ovaj prijedlog je previše kompliciran i definitivno neprovediv u praksi. Konačni obračun doprinosa treba izvršit Porezna uprava kao što radi konačni obračun poreza. To bi bilo najlogičnije i najjednostavnije rješenje. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. |
| 95 | Nađa Petrović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovaj prijedlog je nepotrebno kompliciran i u praksi neprovediv. Konačni obračun doprinosa treba izvršit Porezna uprava kao što radi konačni obračun poreza. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 96 | danijela šimić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se s navedenim komentarima kolega, prijedlog zakona nije provediv u praksi te dodatno opterećuje računovođe. Konačni obračun treba odraditi PU. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 97 | MIHAJLO PAVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Obzirom je Porezna uprava izdala upute o primjeni obračuna (https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=3630&List=Vijesti) čime se očito ne pokazuje namjera saslušati struku koja se javlja na ovom savjetovanju, molim Poreznu da barem krene u korak s digitalizacijom i naprave API sučelja za pristup podacima vezano za korištenje olakšice na osnovici za MIO1. Obrazloženje: zamislite firmu koja ima 1500 zaposlenih od kojih cca 800 ima plaću do 1300 eura. Neće svi donositi izjave, a to onda znači da se osoba na obračunu plaće mora spojiti na e-Poreznu i za svaku osobu saznati maksimalni iznos olakšice koju smije koristiti. Dajte barem onda pristup tim informacijama na temelju OIB-a pa da programeri ugrade taj dio u svoja rješenja kako bi barem malo olakšali onima koji zaista trebaju pomoć na obavljanju tog posla. Unaprijed hvala. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 98 | SABINA RADOŠIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Prijedlog o izračunu i primjeni olakšice na doprinose u praksi nije izvediv. Nemoguće je točno i na vrijeme odraditi obračune plaća za radnike koji rade kod dva ili više poslodavca, a i traženjem izjava zadiremo u tajnost podataka. Zalažem se za brisanje dopuna ili da konačni obračun mirovinskog doprinosa izvrši Porezna uprava kao što radi konačni obračun poreza. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 99 | IVANA MORDUŠ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa kolegama, zakon je apsurdan i neprovediv te smatram da bi porezna trebala to odrađivati jer jedino oni imaju pristup svim podacima. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. |
| 100 | Ljiljana Mandić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovo je jednostavno prestrašno. Ne znam kom je uopće pala na pamet ovakva neizvediva ideja. Očito nekom tko nikad u životu nije ni pokušao shvatiti obračun plaće, kamoli napraviti ga. Računovodstvu namećete veće obveze i više posla, a poduzetnicima povećanu cijenu računovodstvenih usluga. I zašto bi uopće jedan poslodavac trebao znati koju plaću njegov radnik ima kod drugog poslodavca. Da ne spominjem one koji su zaposleni kod više od dva poslodavca. Ispravljanje plaće nakon 3 godine??? Kao što su kolege već napisale, Porezna uprava bi trebala na kraju godini vršiti konačni obračun. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 101 | Nikolina Kalebić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Prijedlog Zakona - totalno neprovediv u praksi Doprinosa će biti manje uplaćeno, radnici neće biti zadovoljni, a sa JOPPD obrascima će nastati kaos Jedino rješenje je da Porezna uprava radi godišnji obračun kao i kod poreza na dohodak za mlađe od 30 god. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 102 | Andreja Prejel | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kako se bližimo provedbi izmjene Zakona o doprinosima uz prijedlog ovog Pravilnika, pitanje je smisla ovakvih prijedloga za dodatno opterećenje poslodavcima u tako osjetljivom području kao što je obračun plaće radnika uz propisivanje dodatnog administriranja izjavama radnika, k tome više od sto tisuća stranih radnika u HR pisat će izjave (na kojem ?), vjerojatno na svojem jezičnom pismu. Na dalje, zadiranje poslodavca u privatnost iznosa plaće radnika kod drugih poslodavaca i svjesno pisanje propisa za naknadno ispravljanje obračuna plaće i do 3 godine unazad radi eventualnih dodatnih usklađenja s ostalim poslodavcima radnika, ispravak Joppd obrazaca, SNU usklađenja, povezivanja, preknjiženja, ispravak knjiženja glavne knjige, nalozi za uplate/povrate razlike doprinosa i poreza, nalozi za isplatu razlike plaće, problem povrata više isplaćene plaće, kamate, naknadne raspodjele na redovan i zaštićeni račun, da ne nabrajam dalje….… Trošak usklađenja programskih rješenja, utrošeni sati rada na nepotrebno administriranje upitno ispravnih izjava radnika, trošak dodatnih sati rada računovođa na provedbi ovakvih propisa, kako u gospodarskom tako i državnom i javnom sektoru, premašuje neznatni učinak povećanja neto plaća radnika. Prijedlog uvođenja u primjenu:. Poseban postupak utvrđivanja umanjenja osnovice za obračun doprinosa MO I. stup Na osnovi podataka s kojima raspolaže Porezna uprava po službenoj dužnosti posebnim postupkom utvrditi u godišnjem obračunu umanjenje obračunatih doprinosa MO I.stup za radnike koji rade kod više poslodavaca istovremeno ili kod promjene poslodavca tijekom godine, a čija mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 103 | Marijana Antolić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Prvo želim naglasiti da mi nije prihvatljivo da se umanjuje osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje jer se osiromašuje mirovinski fond i zato jer se povećava osnovica za obračun poreza na dohodak (znamo da se mirovine ne isplaćuju iz poreza na dohodak). Drugo, za radnike kod više poslodavaca,; u pitanju je GDPR, Ustavom zagarantirana prava i komplicirate obračun (realno- to je neprovedivo) umjesto da porezna uprava napravi godišnji obračun doprinosa . Radnici uglavnom reagiraju da je ugovor poslovna tajna. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik ima potrebnu dostaviti izjavu jedino ako isti tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te tada treba dostaviti svim poslodavcima izjavu. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može dobiti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 104 | PATRICIA DORIČIĆ DORČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Predlaže se da se iza članka 16.a NE dodaje čl.16 b. Navedene odredbe članaka 16.b. u praksi su neprimjenjive i neživotne!!!! | Nije prihvaćen | Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. |
| 105 | Renata Deković | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Podržavam sve što su kolege do sada napisale o neprovedivosti čl. 4. (čl. 16.b.) u praksi. Izgledno je da će ova promjena uzrokovati puno pogrešnih obračuna te će biti potrebno raditi ispravke istih. Novim sustavom obračuna imati ćemo jako puno ispravaka obračuna plaća, ispravaka JOPPD obrazaca, jako puno SNU zahtjeva. Osim toga, javljaju nam se mnoga pitanja kako riješiti buduće situacije kod pogrešnih obračuna plaće. Npr.: Što napraviti u slučaju pogrešnog obračuna plaće čiji će rezultat biti previše isplaćena neto plaća radniku? Kako ostvariti povrat previše isplaćenog iznosa od radnika? Bez suglasnosti radnika, poslodavac ne smije svoje potraživanje od njega naplatiti uskratom plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće, pri čemu radnik svoju suglasnost ne može dati prije nastanka potraživanja. Također je upitno što napraviti u slučaju pogrešnog obračuna plaće koji obuhvaća, između ostalog, obračun bolovanja na teret HZZO-a? Ostala pitanja/potencijalni problemi navedeni su u prethodno objavljenim komentarima. Prijedlog za olakšanje provođenja promjena u svakodnevnom radu (ako se donesu): - umanjenje osnovice trebalo bi se koristiti samo za mjesec u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod poslodavca; - uvesti godišnji obračun doprinosa koji bi radila Porezna uprava temeljem podataka iz primljenih JOPPD obrazaca (kao što sada radi poseban postupak za obračun poreza i prireza na dohodak). | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 106 | TO-NI PROM d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Predlažem zakonodavcu da konačni obračun doprinosa na kraju godine provede Porezna uprava na isti način kako to sada provodi konačni obračun poreza na dohodak. Zaista ne vidim razloga da se rade kontrole, provjere, ispravci, ponovni ispravci, dodatne isplate i ustege prilikom obračuna plaća zaposlenicima kada Porezna uprava ima točne i precizne podatke jer su im dostavljeni putem JOPPD obrazaca i može donijeti jednom godišnje rješenje kojim će svakom zaposlenom isplatiti pripadni iznos olakšice. S obzirom na činjenicu da se sličan postupak već primjenjuje prilikom godišnjeg obračuna poreza i prireza na dohodak, ne vidim razlog da se isto ne primjeni i kod obračuna ove olakšice. Predviđen je rok ispravka od tri godine, ali što učiniti u slučaju kada se naknadno utvrdi da je nekom bivšem radniku pogrešno priznata olakšica (npr. radnik je dao pogrešan podatak o svojoj plaći kod drugog poslodavca)? Taj radnik više ne radi kod poslodavca koji je pogrešno obračunao olakšicu pa mu poslodavac nema od čega ustegnuti isplatu. Svi potencijalni problemi koji mogu nastati u provedbi pravilnika bi bili jednostavno izbjegnuti donošenjem godišnjeg rješenja od strane Porezne uprave. Nadam se da ćete prijedlog uzeti u obzir. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 107 | SANJA BANOŽIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Prijedlog članka 4. nije provediv u praksi, računovođe nemaju i ne mogu imati točne podatke kako bi svoj obračun napravili ispravno. Sve da radnici i potpišu izjave, oni sami ne razumiju i ne mogu sa 100% točnosti potvrditi svoj bruto koji se ionako može mijenjati iz mjeseca u mjesec. Godišnji obračun umanjenja osnovice mora raditi porezna uprava jer nitko osim nje nema točne podatke. Nigdje nije ni propisan utjecaj plaće u naravi koja uvećava mjesečni bruto koji radnik dobiva, i puno drugih stvari iz prakse koje nitko nije uzeo u obzir kod pisanja ovog prijedloga. Svašta smo doživjeli tijekom godina rada, ako itko iz državne uprave može ovo sam obračunati neka pobije sve komentare struke. Ovo je apsurd, i ponovno sve pada preko leđa računovođa koji od silnih rokova ne znaju što bi prije, a i na teret poslodavaca kome se sav taj rad mora i naplatiti. I što smo s time dobili - jedno veliko ništa - poslodavci nezadovoljni, računovođe nezadovoljni, porezna uprava sa milijunima novih ispravaka JOPPDa preopterećena - a učinak na radnike minimalan. Znamo za koga nećemo glasati na sljedećim izborima. Lp | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Također, za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 108 | ANITA M | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kao voditelj računovodstvenog servisa revoltirana sam prijedlozima za promjenu Pravilnika. Zanima me tko će nama i našim klijentima platiti povećanje troškova programa, ispravaka obrazaca, izgubljenog vremena?! Umjesto olakšavanja poslovanja i administracije ovime se sve to samo gomila i pretače iz "šupljeg u prazno" radi nekih možebitnih 10€?! Knjigovođe su i onako previše opterećeni raznim obračunima, servisiranjem svih državnih institucija i dostavljanjem 50 puta jedog te istog podatka koji već postoji u sustavu. Protiv sam navedenih promjena i predlažem da državni aparat koji obiluje radnom snagom uposli istu pa neka rade godišnji obračun plaća, što bi trebali i sada, a poduzetnike neka puste da rade svoj posao. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 109 | Ines Deranja | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Koliko je vlast udaljena od realiteta stvarnog života najbolje ilustrira dio komentara kolegice koja je napisala da "onaj tko je nešto ovakvo predložio vjerojatno u životu nije napravio ni jednu plaću". Ukoliko već vlast nije u stanju poslušati struku, predlažem barem (alternativno) da se primjena članka 4. prenese u nadležnost Porezne uprave, na način da istekom godine, a na temelju dostavljenih obrazaca od strane poduzetnika, Porezna uprava provede godišnji obračun doprinosa po svakom radniku koji je mogao koristiti umanjenje osnovice za MIO 1. stup. Prvi puta u svojoj dugogodišnjoj praksi vidim da Porezna uprava daje primjere knjiženja obrasca JOPPD temeljem pravilnika koji su tek u proceduri savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i još daje primjere koji nisu dovoljno "plastični" da se odmah uoče i dublje poteškoće koje će usvajanjem članka 4. nastati u primjeni. Mijenjanjem osnovice za obračun doprinosa MIO 1. stup, ne utječe se samo na doprinos MIO 1. stupa. Svaka naknadna ispravka obračuna plaće djeluje i na izračun ostalih davanja, konkretno na izračun obveze poreza na dohodak, zatim na otežan rad djelatnika HZMO prilikom izračuna mirovina zbog učestalijih izmjena obračuna plaća te poteškoće i dodatne poslove oko uparivanja nepovezanih uplata putem obrasca SNU. Da ne govorim o slučajevima kad će naknadni ispravci obračuna plaće rezultirati zateznim kamatama koje će poduzetnicima biti nametnute zbog primjene članka 4. u svakidašnjem životu. Dok ima vremena, nađite adekvatnije rješenje! | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 110 | TIHANA ALTMAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Neću se ponavljati jer su kolege već sve i više nego dobro obrazložile, samo želim reći da se u potpunosti slažem s njima i podržavam prijedlog da se članak 4 ili izbriše ili da konačni obračun radi Porezna uprava na kraju godine, prema podacima iz JOPPD obrazaca. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 111 | SNJEŽANA MARJANOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Donošenje novih odredbi je suluda ideja jer provedba istih će imati učinak sa odumiranjem struke koja ionako odavno više nije struka već služba za dostavljanje podataka DZS , Fini, HZMO, Poreznoj upravi, carini i inim državnim agencijama i institucijama te nema doticaj sa realnosti i praksom. Nemoguće je točno i na vrijeme odraditi obračune plaća za radnike koji rade kod dva ili više poslodavca, a i traženjem izjava zadiremo u tajnost podataka,te nam prethodno donesene GDPR odredbe imaju ništavno značenje, što smatram da uopće nije u skladu s Ustavom . Zanima me tko će odrađivati ispravke plaća u slučajevima kad npr. poduzetnik promjeni računovođu, zaposlenik postane poduzetnik u toku godine ili ode na bolovanje duže od 42 dana, premine? Tko će to odraditi, a i platiti? Umjesto da se olakša poduzetnička klima i omogući što lakši obračun plaće, poduzetnici i računovodstveni i knjigovodstveni servisi opterećuju se obračunima za koje u startu znamo da nisu ispravni. Mišljenja sam da zakonodavac može donijeti jednostavnije rješenje ili nastaviti sa istim obračunom kao i do sada uz povećanje olakšica koje bi bilo pravednije na razini minimalne osnovice za obračun plaće ili eventualno smanjenje postotka doprinosa. Obzirom na sve teže uvjete rada i konstantne promjene nečega što u praksi funkcionira, kao što sam u početnom dijelu komentara naglasila da su računovođe u izumiranju pa me zanima tko i na koji način će u budućnosti vršiti obračune plaća i dostavljati izvještaje i ispravke ispravaka institucijama ?? Predlažem brisanje dopuna ili da obračun mirovinskog doprinosa izvrši Porezna uprava, što se u praksi primjenjuje kod konačnog obračuna poreza. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće već bi se isto ostvarilo na dan kada se plaća isplaćuje. Isto tako, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Pitanje smanjenja stope doprinosa nije bio predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima pa time nije niti predmet Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima jer je isti provedbeni propis. Također, Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. |
| 112 | Ružica Vrdoljak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Vanjski sam knjigovodstveni servis. U praksi se susrećem sa svakojakim situacijama vezanim za obračune plaća. Situacijama sa kojima se onaj tko je radio ovaj prijedlog obračuna nikad nije ni neće susresti, a kamoli ih pokušati riješiti. Mišljenja sam da će ovakav način dovesti do velike zbrke, puno netočnih podataka, zakašnjelih uplata u državni proračun. A da ne spominjem teškoće oko dobivanja točnih podataka i usklađivanja s drugim poslodavcem. Smatram da ovaj članak ne smije ostati ovakav, jer kad se krene primjenjivati vrlo brzo će se uvidjeti da ga treba promijeniti. Čemu gubljenje vremena i novaca na svladavanje načina obračuna i plaćanje programskih rješenja. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 113 | Marko Pejaković | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kao i svi kolege prije mene smatram da će članak 4 prouzročiti velike administrativne i informatičke probleme te nepotrebne troškove u praksi i na samome kraju neće dovesti do željenih rezultata. Pritom će biti narušeno pravo poslodavca na poslovnu tajnu, a po vlastitom iskustvu sam siguran da nam klijenti neće isporučivati potrebnu dokumentaciju ili će ona biti pogrešna. Ovaj postupak bi trebala odrađivati Porezna Uprava na temelju dostavljenih izvještaja. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 114 | Ana Ivanišević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. komplicira obračun plaće i zahtjeva konstantne ispravke. Razlozi od strane STRUKE su u prethodnim komentarima nabrojani te daju jasnu sliku kako će to izgledati u praksi. Biti će gotovo nemoguće napraviti ispravan obračun plaće za radnike koji mijenjaju poslodavca tijekom mjeseca ili napraviti obračun plaće za radnike koji imaju radni odnos kod više poslodavaca. Unaprijed predvidjeti veliku količinu ispravaka niti malo daje na ozbiljnosti ovog Pravilnika. Obračun plaća bi trebao biti jasan, provediv, transparentan. Prijedlog je da poslodavac radi umanjenje osnovice samo u mjesecima u kojima je radnik cijeli mjesec radio kod tog poslodavca te da godišnji obračun doprinosa provodi Porezna uprava jer ima na uvid sve relevantne podatke. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Samo Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 115 | Dijana Katić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Kao i svi kolege koji su do sada komentirali, smatram da je provođenje članka 16b na način kako je napisan neprovediv i previše kompliciran. To što nam je omogućen ispravak i što će se neki obračuni smatrati konačnim, ne olakšava situaciju u slučaju radnika zaposlenih istovremeno kod više poslodavaca i onih koji mijenjaju poslodavca u toku mjeseca. Oslanjanje na točne izjave radnika, ako ih budu uopće željeli dati, su neprihvatljive. Odbijanje izjave od strane radnika je razumljivo jer zašto bi drugi ili novi poslodavac uopće trebao znati kolika je njegova plaća negdje drugdje. Da li je ispravno da nam PU omogući uvid u nečija primanja, ako ta primanja nemaju veze sa nama kao poslodavcem? Netko je tu ranije spomenuo da mu to možda i otežava poziciju kod pregovaranja o plaći. Pohvalno je svakako da se žele povećati primanja onih najugroženijih, ali zar nije postojao drugi način. Ovo računanje samog iznosa umanjenja pa onda, u slučaju promjene poslodavca ili zaposlenja kod više njih istovremeno, utvrđivanje postotka koji se smije koristiti, je toliko bespotrebno kompliciran. Jedan od ciljeva države bi trebao biti olakšavanje razne administracije, pojednostavljenje nekih postupaka kako bi ih svi mogli razumjeti, pogotovo taj radnik zbog kojeg se ovo kao radi, ali ovo je sve kompliciranije. Većina radnika ni sada ne razumije obračun plaće. Podržavam prijedlog kolega da postupak umanjenja provodi PU prema godišnjem obračunu. Ako već ne želite primjenjivati godišnji postupak za sve (što zaključujem iz vaših odgovora na komentare prilikom savjetovanja o Zakonu o doprinosima) jer ne želite da radnik čeka taj novac do sljedeće godine, onda bar neka se umanjenje osnovice koristi samo za radnike zaposlene u kod jednog poslodavca i za one mjesece koje su kod poslodavca proveli u cijelosti. Za one koji su mijenjali poslodavca ili općenito koji su u toku mjeseca imali više isplatitelja, neka se provodi poseban postupak od strane PU. Iskreno se nadam da ćete uvažiti prijedloge kolega, da pokušamo naći neku sredinu i da nam svima bude jednostavnije. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 116 | ANTONELA B. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažem s kolegama, članak 4. je neprovediv u praksi, te podupirem da obračun odbitka radi Porezna uprava. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 117 | IMPLEO d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovako predloženi način obračuna plaća postaje nepotrebno kompliciranje na štetu prvenstveno za poslodavca, a u konačnici i samog radnika koji će možda dobiti nešto veću neto plaću, ali dodatni utrošak radnog vremena na prikupljanje izjava i sigurne ispravke preliti će se u konačnici na krajnje potrošače. Porezna uprava će također imati puno više posla jer će ona biti ta koja će za sve potrebne ispravke morati obavještavati poslodavce i obrađivati ispravke. Mnogim radnicima u ugovorima piše da su plaća poslovna tajna, a sada će tu tajnu morati dati tamo nekom nepoznatom referentu koji radi obračun plaće. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 118 | MIRKA CRNJAC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kako ne bi ponavljala većinu što su kolege već napisali i obrazložili, apsolutno se slažem da je ova "ideja" neprovediva u praksi i podržavam prijedlog da smanjenje doprinosa radi Porezna uprava jer im se dostavljaju svi potrebni podaci. Vaš cilj bi trebao biti olakšati poduzetnicima poslovanje (pogotovo mikro i malim), a ne dodatno komplicirati život Poslodavcima i računovođama. Nadam se da će ove komentare pročitati osoba koja će shvatiti o čemu pišu kolege jer je iz prijedloga Pravilnika za sada jedino vidljivo da su ga sastavile osobe koje nemaju veze s praksom. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 119 | TANJA MARTINČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kao osoba sa 27 godina rada u računovodstvu prvo ću pohvaliti odluku za smanjenje opterećenja plaće radnika (nadam se da to neće imati lošeg odraza za umirovljenike) i moram istovremeno iskazati veliko nezadovoljstvo ovakvim prijedlogom umanjenja doprinosa. Kolege su već sve prepreke napisale i mogu samo potvrditi da je nemoguće napraviti točan obračun plaća. Navedene promjene spomenula sam radnicima koji se pitaju gdje je tu GDPR i zašto se njihova bruto plaća mora znati? Apsolutno svi radnici ne žele davati tražene izjave i jako su ljuti što će se moći njihova bruto plaća vidjeti na stranicama Porezne uprave. Pitaju mogu li tužiti što će se njihovi osobni podaci objavljivati. Računovođa sam, ne znam, uputila sam ih da pitaju odvjetnika. Predlažem da bruto plaća ostaje tajna, a obračun sa točnim podacima može kao i obračun poreza na dohodak obračunati Porezna uprava i to predlažem mjesečne obračune. U svakoj poslovnici za taj obračun trebali bi zaposliti najmanje jednu osobu. Koja bi to bila lijepa gesta od države da uz dane olakšice napravi bum zapošljavanja u državnoj službi. Lakše će biti Poreznoj ispraviti za jednog radnika nego firmi sa 1000 i više radnika, pa ispravak JOPPD obrasca, pa knjiženja… I nakon tog ispravka mogući je ispravak ispravka. Poslušajte struku, molim Vas! | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Porezna uprava će svakom poslodavcu dati podatak o iznosu umanjenja mjesečne osnovice koji on može koristiti, a ne visinu radnikove bruto plaće. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 120 | GORDANA ŠĆURIC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Podržavam sve što su kolege već napisale o neprovedivosti čl. 4 koji je neprovediv u praksi zbog mnogobrojnih razloga (poslodavci u različito vrijeme isplaćuju plaću, nepotrebna administracija, prilagodba programskih rješenja… a sve na teret poslodavca). Plaće su poslovna tajna i osobna stvar posloprimca a ovakvim obračunom se narušava pravo na zaštitu privatnosti te nije zakonski zadirati u odnos radnika i njegovu plaću sa bivšim, budućim i trenutnim (drugim) poslodavcem Iz višegodišnjeg iskustva znamo da nam izjave nam radnici neće davati, a ako nam i daju neće biti ispravne. I kako da poslodavac postupi ako radnik da krivu izjavu na način da mu je neto manji i odbija vratiti višak? Na čiji teret će se ispravci raditi? Poslodavac se mora pouzdati u podatke koje radnik napiše u izjavi a on pri tome nema nikakvu odgovornost ako ti podaci nisu točni. Ova umanjenja treba provoditi Porezna uprava na temelju prijavljenih podataka putem JOPPD obrazaca kao što radi i posebni postupak za poreze. Umanjenje osnovice trebalo bi se koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod poslodavca. Godišnji obračun poreza ne radimo radnicima koji nisu 12 mjeseci zaposleni, već to radi Porezna uprava. Na isti način se može napraviti i godišnji obračun doprinosa! | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 121 | MLADEN PERČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Komplicirano, suviše podložno mogućim greškama, moguće kršenje odredbi GDPR-a, a na kraju bez značajnih benefita za radnike - molim donositelja prijedloga da obriše cijeli članak 4. | Nije prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima pa njegovim brisanjem ne bi bilo moguće provesti propisano pravo na umanjenje mjesečne osnovice odnosno neće doći do povećanja neto plaće. |
| 122 | Dajana Jorgić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Prijedlog članka 4. je u praksi neprovediv za sve sudjelujuće strane, od referenta obračuna plaće do referenta porezne uprave koji bi trebali vršiti kontrolu. Otežava se obračun plaće i praktički je nemoguće utvrditi ispravnost plaće budući da se obračun priprema dovoljno dugo da u međuvremenu i drugi poslodavac radnika za kojeg se plaća promijeni svoje parametre obračuna. Referenti obračuna plaća ne mogu se oslanjati na izjave dane od strane radnika koji niti sami ne znaju procijeniti bruto koji će dobiti od drugog poslodavca (a on može jasno biti promjenjiv iz mjeseca u mjesec), a radnik će potpisati bilo što kako bi svoju plaću dobio na vrijeme. Tko će odgovarati za naknadne ispravke i kome će se sav taj odrađeni posao naplatiti? Godišnji obračun te osnovice, ako ga država već želi tako utvrditi, mora provoditi porezna uprava. Ovo nisu kontrole koje mogu ispravno odraditi referenti obračuna plaća niti je prijedlog provediv u praksi. Nažalost, ako se prijedlog uvrsti u pravilnik na ovaj način, posljedice će biti velike i dugoročno će se ispravljati obračuni što u cjelini ide na štetu i samih radnika, poslodavaca, referenata obračuna plaća, ali u velikoj mjeri i poreznoj upravi koja će za sve potrebne ispravke morati obavještavati poslodavce i obrađivati ispravke. Jedino provedivo u praksi je da godišnji obračun odbitka radi porezna uprava koja jedina ima uvid u sve ispravne podatke! | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 123 | MAJA BABIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Nepotrebna administracija, prilagodba programskih rješenja a sve na teret poslodavca. Plaće su poslovna tajna, ali i osobna stvar posloprimca. Ovakvim obračunom narušava se pravo na zaštitu privatnosti. Obračun odbitka treba raditi Porezna uprava. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 124 | Tijana F | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama, članak 4. je neprovediv u praksi, te podupirem da obračun odbitka radi Porezna uprava. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 125 | NATAŠA LOVRENČEVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4 je neprovediv u praksi jer poslodavci u različito vrijeme isplaćuju plaću, mnogi od njih imaju vanjske knjigovodstvene servise. Radnik zna svoju ugovorenu plaću ali to ne znači da on na mjesečnoj razini ne ostvari i viši iznos zbog raznih dodataka, minulog rada i slično. To radnik ne može znati unaprijed. Također dugogodišnje prakse iskustvo pokazuje da se u izjave i suradnju radnika po pitanju obračuna plaća ne možemo nikako pouzdati. Molim da se uvaže komentari struke. Poslodavac ne može cijeli mjesec obračunavati i ispravljati plaću. Ova umanjenja treba provoditi Porezna uprava na temelju prijavljenih podataka putem joppd obrazaca kao što radi i posebni postupak za poreze. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 126 | Anisija Bešlić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Predlažem u potpunosti brisanje ovog članka s ciljem da se računovodstveni servisi dodatno ne opterećuju radom koji se može riješiti na puno bolji način i to konačnim obračunom doprinosa koji bi provela Porezna uprava. Porezna uprava već ima iskustva u tome kod kumulativnog obračuna poreza na dohodak. Bilo bi zanimljivo saznati koja osoba je ovo predložila i pozvati je da dođe u jedan računovodstveni servis i uvjeri si da je ovo prosto nemoguće izvesti na način kako je to zamišljeno u ovom prijedlogu članka. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 127 | Anisija Bešlić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovakav način obračuna plaća je u potpunosti pogrešan iz razloga što u RH većinu poslodavaca čine mali poduzetnici koji imaju vanjske računovodstvene servise, a učestala je praksa da radnici rade u dva poslodavca. Baš iz tog razloga prosto je nemoguće u vremenu koji je određen za isplatu plaće saznati podatke koliko je koji poslodavac obračunao doprinosa. Predlažem zakonodavcu da konačni obračun doprinosa na kraju godine provede Porezna uprava na isti način kako to sada provodi konačni obračun poreza na dohodak. Također predlažem da se ovakve dopune definitivno ukinu jer nisu provedive u praksi. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 128 | Klaudija Krznar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Unutar članka 4. uvodi se dodatan članak 16.b koji je pokušaj reguliranja osiguranika koji radi kod dva ili više poslodavaca. Članak 16.b. stavak 2. i 3.teško su prvedivi.... ka prvo radnik kad dostavlja izjavu ne mora nužno već znati kolika mu je bruto plaća kod svakog poslodavca, tek kad i sam dobije obračunsku listu, jer jedno je bruto plaća u ugovoru ali što ako ima prekovremen, noćne sate.... bruto osnovica se mijenja. Povlači se i pitanje zaštite osobnih podataka - zašto bi poslodavac morao znati o svim ostalim poslovima zaposlenika i njegovim primanjima i poslovima kojima se bavi. Ugovor zaposlenika i drugog poslodavca su poslovna tajna, i ako slučajno imaju ugovorom zaštićen iznos bruto plaće iz nekog razloga, što onda???? Možda bi bila jednostavnija verzija pošto Porezna ima uvid u sve podatke da izvrši konačni obračun mirovinskog slično kao i konačni obračun poreza. Umanjenje osnovice za doprinos ide svima kod obračuna plaće, pa tako i na direktorske plaće. Osnovica za doprinose na direktorsku plaću i osnovica za doprinose obrtnika su isti iznos. Osnovica za direktora se umanjuje dok za obrtnika ne, čime smatram da je obrtnik doveden ponovno u lošiji položaj glede obveza koje ima. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Nadalje, umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti odnose se samo za osiguranike koji su osigurani po osnovi radnog odnosa, a kojima se isplaćuje mjesečna plaća. Ne odnosi se na osiguranike koji obavljaju samostalnu djelatnost te su obveznici doprinosa i plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranje budući da isti nemaju isplatu mjesečne plaće. |
| 129 | DANIJELA RAZUM | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kao voditelj računovodstvenog servisa revoltirana sam donošenjem novih odredbi jer očito provedba nema doticaj sa stvarnošću i praksom. Nemoguće je točno i na vrijeme odraditi obračune plaća za radnike koji rade kod dva ili više poslodavca, a i traženjem izjava zadiremo u tajnost podataka. Zanima me tko će odrađivati ispravke plaća u slučajevima kad npr. poduzetnik promjeni računovođu ili nedaj bože premine? Tko će to odraditi, a i platiti? Umjesto da se olakša poduzetnička klima i omogući što lakši obračun plaće, poduzetnici i njihovi računovođe opterećuju se nebuloznim obračunima za koje u startu znamo da nisu ispravni. Mišljenja sam da je zakonodavac mogao donjeti puno jednostavnije rješenje ili nastaviti sa istim obračunom kao i do sada uz povećanje olakšica ili eventualno smanjenje postotka doprinosa. Obzirom na sve teže uvjete rada i konstantne promjene nečeg što inače u praksi funkcionira, zaključak je da su računovođe u izumiranju pa me tragom toga zanima tko će u budućnosti vršiti obračune plaća i dostavljati izvještaje i ispravke ispravaka institucijama ?! Zalažem se za brisanje dopuna ili da konačni obračun mirovinskog doprinosa izvrši Porezna uprava kao i što i radi konačni obračun poreza. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Nadalje, umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti odnose se samo za osiguranike koji su osigurani po osnovi radnog odnosa, a ne i na osiguranike koji obavljaju samostalnu djelatnost te su obveznici doprinosa i plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranje. Pitanje smanjenja stope doprinosa nije bio predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima pa time nije niti predmet Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima jer je isti provedbeni propis. Također, Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredbi Zakona o doprinosima. |
| 130 | Martina Šafran | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama, članak 4. je neprovediv u praksi, te podupirem da obračun odbitka radi Porezna uprava na mjesečnoj bazi prema dostavljenim JOPPD obrascima. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 131 | MARINA MEDENICA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Kompliciranost provedbe postojećeg prijedloga već je prethodno navedena, što podržavam u cijelosti. Poslodavci bi trebali raditi prema podacima Porezne uprave , a eventualne razlike u obračunu doprinosa za radnike koji rade kod više poslodavaca da se rješavaju godišnje u posebnom postupku koji se ionako provodi za sve osobe vezano uz porez na dohodak. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 132 | ANITA SRUK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Sve u komentarima je već navedeno. Puno previše i ovako računovodstva imaju posla, te smatram da način "pogađaj pa ispravljaj" nije niti ispravan niti izvediv. Što ako radnik da krivu izjavu na način da mu je neto manji i odbija vratiti višak? To je samo jedan od problema na koji svi ukazujemo, a vjerujem da se barem taj dio torture može riješiti godišnjim obračunom od strane PU, kao što se provodi za porez na dohodak | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 133 | DARIJA POTKOVAC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, molila bi da se uvaže komentari struke, koja smatra da je će biti otežano, ako ne i nemoguće, provođenje navedenog članka. Umanjenje osnovice trebalo bi se koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod poslodavca. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 134 | Julijana Lauric | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, mišljenja sam kako prijedlog iznesen u čl. dovesti do poteškoća prilikom obračuna plaće. Podržavam prijedlog struke da se osnovica za smanjenje doprinosa koristi samo za radnike koji rade cijeli mjesec kod poslodavca, a da za ostale radnike Porezna uprava radi godišnji obračun. Unaprijed zahvaljujem na razmatranju predloženog. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 135 | SUZANA LOZANČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, predlažem da poslodavac umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega jer nema smisla da u današnje vrijeme fleksibilnog tržišta rada gdje su zapošljavanja i otkazi vrlo česta pojava svaki put dva poslodavca (i bivši i novi) moraju raditi ispravke i gubiti vrijeme na nešto što se moglo drugačije regulirati i učiniti jednostavnije svima. Godišnji obračun poreza ne radimo zaposlenicma koji nisu 12 mjeseci zaposleni, već to radi porezna uprava. Na isti način se može napraviti i godišnji obračun doprinosa! | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 136 | Leistritz turbinske komponente Belišće d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Molili bi da se promjeni članak u smislu da poslodavac umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega i zaposlen je na puno radno vrijeme. Hvala. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 137 | TOMISLAV COLNAR | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, smatram kako će ovo što se sad predlaže dovesti samo do komplikacija prilikom obračuna plaće. Najbolje bi bilo da se osnovica za smanjenje doprinosa koristi samo za radnike koji rade cijeli mjesec kod poslodavca, a da za ostale radnike Porezna uprava radi godišnji obračun. Ako se ostane pri trenutnom prijedlogu doći će do velikog kaosa priliko obračuna plaća. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 138 | SANDRA MUŽINIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, molila bi da se uvaže komantari struke koja smatra da je će biti otežano provođenje navedenog članka. Molili bi da se promjeni članak u smislu da poslodavac umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 139 | Sonja Sare | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, apeliram da članak 4. definira da poslodavac umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega. Sve ostalo vodi u brojne probleme u primjeni! | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 140 | MARKO KRAGIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Moj komentar je da poslodavac umanjenje osnovicu samo u slučaju kad je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega, sve ostalo nemože funkcionirati u praksi. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 141 | Gordana Rogić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Svi prethodni komentari, dani od strane STRUKE, sa pobrojenim primjerima iz svakodnevnog života, vode do istog zaključka: predloženi način vodi u kaos jer se oslanja na mogućnost bezbrojnih ispravaka. Školski način obračuna plaće postoji samo u udžbenicima. Stoga uvedite, kako su kolege već obrazložile i predložile, obračun doprinosa koji bi se provodio od strane Porezne uprave, po istom principu po kojem se radi obračun poreza u posebnom poreznom postupku. Znači samo na jednom mjestu i na temelju kompletnih i vjerodostojnih podataka. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 142 | elen bambić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | PRIJEDLOG IZMJENE PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Kako je jasno da predlagatelj ne odustaje od već usvojenih Zakonskih promjena, molim da se izmijeni čl.16.b st.1 pa da se doda: Ili u slučaju da poslodavac isplaćuje plaću prije 10.dana u mjesecu umanjenje osnovice obračuna Porezna uprava temeljem JOPPD obrasca koji je poslodavac predao, kao preplatu na kontu doprinosa MIO, koju će poslodavac iskoristiti i isplatiti radniku pri isplati slijedeće plaće. Ukoliko se radni odnos prekine, ostaje obveza poslodavcu za isplatu neto plaće proizašle iz umanjenja osnovice za MIO. Obrazloženje: Radnici koji rade kod nas na nepuno radno vrijeme i rade još kod drugih poslodavaca, ne znaju iznos svoje bruto plaće. Kako se radi uglavnom o radnicima u ugostiteljstvu i graditeljstvu, oni uvijek imaju plaće uvećane za rad blagdanom, noćni rad ili puno drugih uvećanja. Osim toga radnici koji rade kod više poslodavaca, izloženi su sramoti i ugrožavanju svojih građanskih prava, jer moraju izjaviti svoje bruto plaće svim svojim poslodavcima. Time si smanjuju mogućnost dogovaranja o svojoj plaći kod drugih poslodavaca, jer su im razotkrivene plaće. Isto se dešava kada dogovaraju plaće kod svojih budućih poslodavaca, kojima moraju izjaviti bruto plaću. Ne mogu vjerovati da je ovakva formulacija Pravilnika uporabljena u 21.stoljeću, kada imamo JOPPD obrazac koji traži sve osim broja cipela. Osim toga radi se o najvećem iznosu neto plaće od 45 eur-a. Nas računovođe će ovaj način isplate koštati svaki mjesec toliko po svakom radniku. Vjerujem da ima IT stručnjaka u Ministarstvu financija koji to elegantno mogu riješiti programski. Da li je nekome palo na pamet koliko vremena treba odvojiti odjel obračuna plaće da uđe u podatke Porezne uprave, te provjeri sve parametre za takve radnike??? Najteže mi je kada se sjetim doktora koji rade u našim bolnicama i u privatnim klinikama, koliko će se vremena gubiti ponovno na naš teret. Ponovno ćemo svi mi građani plaćati nerazumna rješenja. Puno poslodavaca već najavljuje da neće zapošljavati radnike na nepuno radno vrijeme, odnosno da će zapošljavati od 01., te otpuštati zadnjeg u mjesecu. Moramo li se mi uvijek snalaziti protiv nepromišljeno donesenih propisa? | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 143 | SANJA KOŠTA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Biti će vrlo teško ili čak nemoguće napraviti ispravan obračun plaće za radnike koji rade kod više poslodavaca ili koji mijenjaju poslodavce tokom mjeseca. Veliki broj radnika ne zna koja im je bruto plaća (niti što je to bruto plaća) tako da je upitno koliko će biti pouzdane izjave radnika o bruto plaći. Osim toga, zašto bi jedan poslodavac morao znati koliko radnik zarađuje kod drugog poslodavca – ovako se narušava zaštita privatnosti i poslovna tajna. Neki poslodavci isplaćuju plaću već prvog radnog dana u mjesecu, a neki tjedan – dva kasnije. Kako će poslodavac koji isplaćuje početkom mjeseca doći na vrijeme do izjave radnika? Predlažem da Porezna uprava radi godišnji obračun doprinosa. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 144 | IRA LOG, vl. Ivana Radica | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, moj prijedlog je da poslodavac eventualno umanjenje osnovicu samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega. Sve ostalo samo komplicira i dodatno stvara zbrku, jer će naknadne izmjene ponovno samo nama povećati posao. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 145 | Ana Bradvica | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Neću navoditi razloge zbog kojih mislim da je novi zakon i pravilnik neizvediv u praksi jer su kolege sve već dovoljno opisali. Moj prijedlog je da se obračun plaće radi kao i do sada MO I – 15%, MO II – 5 % ili u slučaju obveznika samo MO I – 20%. Porezna uprava neka recimo do zadnjeg u mjesecu za prethodni mjesec, ili do zadnjeg u mjesecu za prethodno tromjesečje, nakon što su svi JOPPD obrasci predani, obračuna umanjenje i isplati zaposleniku onaj dio na koji ima pravo povrata. Porezna uprava ima uvid u sve primitke zaposlenika koji su raspoređeni prema šiframa JOPPD obrazaca pa prema tome mogu napraviti obračun primitaka na koje se umanjenje smije koristiti i prema tome sa 100% sigurnosti ustanoviti da li zaposlenik ima ili nema pravo na umanjenje i u kojem iznosu. Ako nedostaju neke šifre JOPPD-a iste se mogu uvesti kako bi bilo lakše razvrstati primitke. Uvesti godišnji obračun kao za porez na dohodak kako bi se izravnali eventualni slučajevi kada je nekome plaća ispravljena iz razloga koji su postojali i do sada. POZITIVNE STRANE PRIJEDLOGA: 1. Ozbiljnije dorade sustava morala bi napraviti PU, a samo u manjoj mjeri korisnici računovodstvenih programa čime se bitno smanjuju troškovi poslodavcima i štedi se vrijeme programera koje se može iskoristiti za poboljšanje funkcionalnosti raznih računovodstvenih programa. 2. Izbjegava se oslanjanje na nevjerodostojne i nepouzdane izjave zaposlenika koji često ne znaju što je bruto plaća, što je porez i prirez i što su doprinosi nego gledaju samo neto koji će dobiti. 3. Zaposlenikova plaća ostaje poslovna tajna jer samo PU ima uvid u primitke zaposlenika i zaposlenik se ne dovodi u situaciju da mora svoju plaću kod trenutnog poslodavca dijeliti sa bivšim i budućim poslodavcima. 4. Štiti se privatnost radnika jer u njegove primitke neće imati uvid svi prošli, sadašnji i budući poslodavci i njihovi vanjski računovodstveni servisi nego samo PU. 5. Ne krše se odredbe GDPR-a. 6. Zaposlenik će jednom mjesečno ili jednom u tri mjeseca dobiti uplatu od države što će mu se ljepše vidjeti nego povećanje neto plaće i biti će svjestan da je to nešto dobio od države, a ne od poslodavca 7. Smanjuje se opterećenost poslodavaca kod obračuna plaće u vidu prikupljanja izjava za koje unaprijed znamo da će biti mukotrpno, a izjave nevjerodostojne. 8. Poslodavci će i dalje moći obračunavati plaće kada žele i u rokovima kao i do sada i neće morati čekati do 10.-og u mjesecu da prikupe izjave čime si bitno smanjuju vrijeme za obračun plaće do 15.-og u mjesecu Mnogi poslodavci vezani su za isplatu plaće kolektivnim ugovorima na datume prije 10-og u mjesecu pa oni tako i onako ne smiju čekati 10.-i u mjesecu za obračun i tu ih se automatski prisiljava da rade obračun koji vjerojatno neće biti točan i tjera ih se u sigurne naknadne ispravke. 9. Naknadni ispravci plaća se eliminiraju tj svode se na minimum (iz razloga koji su postojali i do sada), a što bi se riješilo kroz godišnji obračun koji bi radila Porezna uprava. 10. Rasterećuju se odjeli računovodstva i vanjski računovodstveni servisi jer više-manje nastavljaju sa obračunom plaće kao i do sada, a obračun umanjenja radi se samo na jednom mjestu tj pri Poreznoj upravi. 11. Smanjuje se mogućnost oštećenja državnog proračuna u situacijama kada radnik dostavi netočne izjave pa se obračuna umanjenje veće od onoga na koje je imao pravo jer je nemoguće kasnije dobiti povrat od radnika ili takav povrat zahtjeva preveliki angažman poslodavca. 12. Smanjuje se mogućnost zakidanja radnika u slučaju kada nije dostavio izjavu ili je dostavio netočnu izjavu pa mu se nije obračunalo umanjenje ili se umanjenje obračunalo na manji iznos na koji je imao pravo, a potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju nakon 5 godina i u teoriji je moguće da vam radnik donese izjavu za razdoblje od prije 5 godina i potražuje razliku. Ljubazno Vas molim da ozbiljno razmotrite prijedlog ili donesete neki drugi jednostavniji način obračuna plaća koji su već sada dovoljno komplicirani. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 146 | Milena Đapjaš | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Uz sve moguće porezne reforme smatram da ste dodatno zakomplicirali poslodavcima a i računovodstvenim servisima, nove obračune plaće i nama na stol stavili dodatna opterećenja, što financijski, zbog dodatnih instalacija računovodstvenih programa, što vremenski, da bi se plaća po novom sustavu ispravno obračunavala. Obračuni plaća već su sada komplicirani i zahtijevaju dodatnu pažnju i kontrole, da bi dobili ispravni obračun a da ne zakinemo djelatnika ili državu. U cijelom sustavu obračuna plaća zbog izjava radnika i nemogućnosti kontrole koliko je prethodni poslodavac zaista iskoristio umanjenje osnovice na zadnjoj isplaćenoj plaći, imati ćemo kaos pri prvom obračunu plaće i tražiti ćemo novozaposlene da dostave podatak koliko je djelatniku obračunato i isplaćeno na zadnjoj plaći ,da bi utvrdili koliko je bivši poslodavac zaista iskoristio umanjenje osnovice. Pitanje je da li ćemo kroz izjavu djelatnika zaista moći dobiti dobiti točan podatak ? Smatram da je to nedopustivo i da je to dodatno prikupljanje osobnih podataka djelatnika i zadiranje u odnos sa bivšim poslodavcem ali isto tako i sa odnosima kada djelatnik radi kod više poslodavca. Još jedna stavka je da će poslodavci i njihovi računovodstveni servisi, morati kod prekida radnog odnosa sa djelatnikom, unaprijed obračunavati plaću sa očekivanim datumom isplate i plaćanja doprinosa, da bi mogli dati podatak koliko bi iznosilo umanjenje osnovice a kod djelatnika koji rade kod više poslodavaca, morati dodatno komunicirati svaki mjesec da bi saznali iznos. Ovim sustavom odvratili ste poslodavce da zapošljavaju djelatnike usred mjeseca, pogotovo ranjive skupine kojima se ukazala prilika pri zapošljavanju . Novim sustavom obračuna imati ćemo jako puno ispravaka obračuna plaća, ispravaka JOPPD obrazaca, jako puno SNU zahtjeva. Kad već uvodite ovakav način obračuna, onda je potrebno putem e-porezne omogućiti uvid u iskorištenost umanjenja osnovice JOPPD po OIB.-u, kao što ste uveli uvid u neoporezive primitake JOPPD, po OIB-u djelatnika. | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 147 | Denis Zdelar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Pozdrav, Obračun plaće je i do sada već veoma kompliciran. Sada se dodatno komplicira novim propisima te se teret i trošak obračuna ponovo prebacuje na poslodavce. Iz samih zakonskih odredbi je vidljivo da pisac Zakon/Pravilnika ne razumije problematiku obračuna plaće. Vidljivo je da su prijedlozi i komentari na prijedlog izmjena Pravilnika dani u cilju kako bi se bar nešto ispravilo i dovelo u provedive okvire. Mislim da je najbolje i sveobuhvatno rješenje isplata bruto II plaće na jedan račun te predaja JOPPD obrasca u kojem će biti naveden isplatitelj plaće, primatelj plaće, vrsta/osnova isplate i razdoblje na koje se odnosi isplata. Porezna uprava treba na osnovu tih podataka i podatak koje ima o primatelju plaće napraviti raspored iznosa na neto plaću doprinose i poreze. Takav način obračuna i isplate plaće će pojednostaviti i pojeftiniti obračun plaće, a ujedno i smanjiti broj grešaka i nepovezanih uplata za doprinose i poreze. Olakšati će i bilo kakve nove izmjene Zakona jer se izmjene neće trebati implementirati u tisuće raznih programskih rješenja za što su potrebni deseci tisuća radnih sati programera jer će izmjene biti potrebno napraviti samo u sustavu ePorezna. Ne treba spominjati da se do sada svake godine nešto mijenjalo vezano za obračun plaće i tako već godinama. Troškovi prilagodbe programskih rješenja se sada već mogu mjeriti milijunima, ako ne i desecima milijuna EUR. Koliko vidim krenulo se je i intenzivno sa seminarima vezanim za novi prijedlog Pravilnika. Zadnja knjiga u kojoj je bilo navedeno „sve“ što se treba znati o JOPPD obrascu je imala nešto preko 300 stranica. Sada će se morati pisati nova koje će vjerojatno imati preko 400 stranica. Osnovni problem je što Zakonodavac nije spreman na takvu reformu obračuna plaća iako ona nema nikakav fiskalni učinak za Državni proračun, ali bi imala ogroman učinak i rasterećenje za poduzetnike. Ukoliko nije moguće implementirati takav jednostavan način obračuna plaće, te se traže komentari i prijedlozi kako od nečega katastrofalno lošeg i nestručno sastavljenog dobiti da bude samo loše i nestručno, slažem se sa prijedlozima kolega. - Potrebno je uvesti godišnji obračun doprinosa koji bi radila Porezna uprava. - Radnik koji radi kod više poslodavaca ili ne radi puni mjesec kod poslodavca ne može koristiti umanjenje osnovice za obračun doprinosa za MO već se doprinosi obračunavaju na puno osnovicu. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Također, sukladno odredbama Zakona o doprinosima propisano je da su isplatitelji plaće obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja svih doprinosa odnosno poslodavac ili osoba koja umjesto poslodavca isplaćuje plaću osiguraniku po osnovi radnog odnosa. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Također, osiguranici koji rade kod dva ili više poslodavaca ne smiju niti na koji način biti diskriminirani u ostvarivanju svojih prava. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 148 | Ana Dujmović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Uspostavljanje umanjenja osnovice za doprinose kod radnika koji rade kod više poslodavaca u istom mjesecu ili rade na nepuno radno vrijeme kod različitih poslodavaca predstavit će velik izazov. Problem leži u nedostatku definirane odgovornosti radnika kao davatelja izjave, što otvara prostor za potencijalni kaos. Prema prijedlogu pravilnika (Članak 4), poslodavci su obvezni raditi ispravke u slučaju promjena, odnosno, ako bilo koji od poslodavaca promijeni podatke o mjesečnoj osnovici za mjesec kada je korišteno umanjenje osnovice, svi poslodavci su dužni napraviti ispravke obračuna obveznih doprinosa. Je li napravljena analiza učinka propisa i izračun troškova koji će opteretiti poduzetnike i računovodstva ovim propisom? Ukoliko zakonodavac smatra da je nužno provesti umanjenje doprinosa, usto može učiniti godišnjim obračunom Porezne uprave, a ne na teret poslodavaca i računovođa. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 149 | Elvira Milovan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kao računovođa sa 37 godina iskustva rada na obračunima plaća dajem svoj komentar : nikad u povijesti nije bilo ovako neprovedivog prijedloga obračuna plaća . Više je nego očito da je prijedlog pisao netko tko nikad ni jedan obračun plaće nije napravio, ili je napravio školski iz knjige najjednostavniji primjer gdje je plaća fiksna , ugovorena , bez rada nedjeljom, noću, za praznik, preraspodjele radnog vremena , bez promjene poslodavca u toku mjeseca , bez istovremenog rada kod više poslodavaca što je sve dozvoljeno po više zakona . Da ne ponavljam prethodne komentare svojih kolega , sa kojima se svima slažem , ima još situacija koje nisu navedene . Porezna uprava olako komentira , zašto se uzrujavamo, pa imamo mogućnost ispravka 3 (TRI) godine. Da li onaj tko je tu izjavu dao zna , da ispravak plaće , pa JOPPD -a vezano uz doprinos ma MIO "silazno" znači ispravak neto plaće . Ispravak neto plaće kod jednog će poslodavca značiti da je isplatio više , kod drugog da je možda isplatio manje . Onaj tko je isplatio manje , ima obavezu isplatiti razliku. Što da radi onaj koji je isplatio više , a radnik je u međuvremenu otišao? Čak ako je još tu, bez njegova pristanka po Zakonu o radu ne smije mu obustavljati plaću , a ako je otišao , hoće li mu radnik više isplaćenu razliku vratiti . Kao primjer dobre prakse (koja ipak postoji) je godišnji obračun poreza na dohodak koji porezna uprava radi za npr. mlade osobe kao godišnji obračun poreza za sve obveznike . Na isti način porezna uprava mora osmisliti godišnji obračun doprinosa na plaću , za koji će sve podatke o pojedinom radniku imati iz podnesenih JOPPD obrazaca. Zaključno, prijedlog ovog članka 4. je u praksi neprovediv. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 150 | Maja Kraljević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, molim Vas poslušajte nas koji već godinama svaki mjesec radimo obračun plaće za radnike. Vjerujem da su Vam namjere bile plemenite ali nema potrebe da izmišljate toplu vodu. Ukoliko je namjera bila da se radnicima s niskim primanjima ista povećaju, podignite minimalac i neoporezivi dio tako da ne moraju plaćati porez. A ove križaljke sa n kombinacija a koje se oslanjaju na izjavu radnika izbrišite iz prijedloga. Velika većina poslodavac prvi radni dan u mjesecu isplaćuju plaće - sad će ostali radnici čekati plaću radi tog jednog koji nije donio izjavu? Tražit ćemo da nam radnici koji su otvorili bolovanje u toku mjeseca donesu izjavu a oni možda u bolnicama čekaju operaciju ili porod, kod kuće leže u gipsu ili se oporavljaju od kemoterapije? I sami ste očito bili svjesni svih manjkavosti navedenog prijedloga jer ste u njega odmah i ugradili opciju da će svi poslodavci morat sve ispravljati. Znači li to da ćemo u nedogled telefonirati okolo drugim poslodavcima i tražiti ih da ispravljaju obrasce. Što je s onima koji su zatvorili i prestali poslovati, s onima koji će iz neznanja ili nezainteresiranosti odbiti raditi ispravke, s onima koji uopće ne obračunavaju, zadužuju ili isplaćuju plaće? Sigurno u svojim registrima imate podatke o tome da nisu baš svi poslodavci redovni po pitanju plaća. Patit će oni koji jesu? Ljudi smo, svi griješimo - priznajte pogrešku i kao što sam napisala na početku, ne izmišljajte toplu vodu. Dignite minimalac i neoporezivi dio i idemo dalje kao i do sada jer jednostavno je previše očekivati da svi poslodavci znaju riješiti jednadžbe sa varijabilnim faktorima i velikim brojem nepoznanica, i uz to su im radnici svi redom fer i korektni, pismeni i dobronamjerni (utopija). Oslanjati se na mogućnost beskrajnih ispravaka je, vjerujem da ćete se složiti, ispod nivoa za jednu modernu članicu europske unije. Hvala na razumijevanju, i ako može još jedan savjet za kraj - ubuduće kad imate neki novi prijedlog najprije ga prezentirajte onima koji se s tim bave svaki dan u praksi. Lijep pozdrav. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, pitanje povećanja minimalne bruto plaće i osobnog odbitka nije propisano Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima. |
| 151 | TATJANA SCHNEIDER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Obračun plaće na zamišljen način je gotovo neizvediv ili izvediv uz veliku mogućnost pogreške zbog prevelikog broja parametara koji se moraju savršeno složiti kako bi ispravno obračunali i isplatili plaću. Zanimalo bi me vidjeti obračun plaće djelatniku koji radi kod više poslodavaca. Uzmimo za primjer profesora geografije u manjem mjestu koji radi na 3 škole, te dodatno u lokalnom kafiću. U kafiću mu se povrh, redovne plaće, obračunava i plaća noćni rad, rad nedjeljom/praznikom, a budući da je izvrstan radnik dobije i stimulaciju. Vlasnik kafića isplaćuje plaću prvi radni dan u mjesecu. Da li po ovom prijedlogu trebamo reći našem profesoru da ne može dobiti plaću kako je ugovorena ili riskirati neispravan obračun i potencijalno oštetiti odličnog radnika a znamo da su rijetki na tržištu? Vjerujem da postoji mogućnost propisivanja posebnog postupka kojim bi porezna mogla provesti u djelo ovako sastavljen zakon i to bez pogrešaka obzirom da imaju na raspolaganju sve relevantne parametre. Ovako postavljni parametri stavljaju nepotrebno opterećenje na poslodavca, knjigovodstvo i radnika u nelagodan položaj obzirom da ne može provjeravati ispravnost isplaćene plaće. Nadalje, djelatnik se stavlja u nelagodan položaj da mora svim poslodavcima servirati sve svoje prihode. | Nije prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 152 | Mirjana Knežević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Rješenje problema: 1. Ograničiti primjenu na djelatnike koji rade samo kod jednog poslodavca u mjesecu obračuna 2. Porezna može na godišnjoj razini raditi ispravak kao što radi obračun za porez na dohodak Obzirom da ima poslodavaca koji plaću isplaćuju prvi radni dan u mjesecu, kada bi radnik trebao dostaviti izjavu o visini isplaćene bruto plaće kod poslodavca koji prvi isplati plaću, ako oba isplaćuju prvi radni dan u mjesecu -primjena ovog članka gotovo nemoguća. Ako već porezna ima uvid koliko je tko dobio bruto plaću i temeljem toga će slati obavijesti poslodavcu o potrebi ispravka obrasca u kojem bi poslodavac trebao uplatiti razliku doprinosa i tražiti povrat dijela plaće koja radniku ne pripada onda jednostavno neka napravi godišnji obračun i traži uplatu kao što to radi ukoliko radnik duguje porez po godišnjem obračunu ili pak ukoliko je imao pravo na olakšicu a nije ju iskoristio isplati poreznom obvezniku razliku iz državnog proračuna, ne vidim razlog zašto bi primjena ove olakšice bila konačni obračun | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 153 | ANDREA BLAGEC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kao osoba koja obračunava plaće moram komentirati ovaj članak . Ovakvo rješenje za radnike koji rade u istom mjesecu kod dva poslodavca ili koji u tijeku mjeseca mijenjaju poslodavca u praksi će rezultirati kaosom. Prijedlog ovog članka radila je osoba koja nije konzultirala struku a ne poznaje što takva odredba proizvodi u praksi stoga je prijedlog da se u članak 4. uključi stavak koji bi definirao da poslodavac umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec zaposlen kod njega (za nepuno neka se koristi izjava/podaci za porezne). | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 154 | KRISTIJAN MILETIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, potpuno se slažem sa svim dosada podnešenim komentarima na temu. U praksi je nemoguće izvesti model koji je ponuđen zi potpuno se poslodavce i službe za obračun plaća baca u vatru da ulaze u neugodne situacije sa radnicima. Neće ponavljati sve šta su kolegele navele kao neizbježene probleme i posljedice koje će iz ovakvog modela proizlaziti jer se potpuno slažem u svemu. Zato dajem prijedlog kojim se definira da poslodavac, umanjuje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega.. Sa poštovanjem. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 155 | Marijana Orlovic Mimica | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, iz perspektive nekoga tko radi obračune plaća mogu samo reći da će ovo u praksi biti SF . I bez ovoga je teško dobiti svu dokumentaciju na vrijeme a da ne pričam o nekakvim izjavama i sl. Morate to pojednostaviti jer će se u protivnom obračuni svesti na ispravke i sakupljanje nepotrebnih papira, maltretiranja radnika i poslodavca a sve radi par eura . Možda bi pomoglo da se stavi odredba da se olakšica koristi samo ukoliko je cijeli mjesec i puno radno vrijeme ?! Sa poštovanjem. | Nije prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 156 | KiK Textilien und Non-Food d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, tko bi trebao biti pozvan/odgovoran objasniti radniku da treba dostaviti svoju bruto plaću drugim poslodavcima. Vjerujem da nitko od poslodavaca nema vremena objašnjavati radniku zašto bi to trebao napraviti. Naravno da se gubi smisao GDPR-a. (da ne spominjem ovdje tematiku obračuna bolovanja i prosjeka plaće koji bi trebali dobiti od HZZO, a ne tražiti od drugih poslodavaca). Neugodne situacije s radnicima su neizbježne. Ovime se stvara toliki dodatan posao za poslodavce, nemjerljivo. Ono što poslodavac treba znati o radniku je da za vrijeme koje je proveo kod njega i odrađeni rad, obračuna i isplati plaću. Ništa prije i ništa poslije toga ne ulazi u radni odnos kod tog poslodavca i poslodavac ne treba imati nikakva saznanja o prijašnjim ili nastavnim poslodavcima radnika. Ukoliko ovaj način obračuna ostane, pretpostavljam da bi najbolje bilo da svi poslodavci počnu zapošljavati s 1. u mjesecu te savjetovati radnicima da kod napuštanja tvrtke u tom mjesecu ne započinju novi radni odnos odnosno ostanu do kraja mjeseca. ZOD "Čl.21.a, st.5 1. Izjave radnika o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu" - u kojem obliku radnik dostavlja navedenu izjavu? što jamči vjerodostojnost isprave? Potpis radnika? Što u slučaju ako je radnik dostavio netočan iznos plaće? Tko će platiti takve ispravke? S poštovanjem! | Nije prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 157 | MIHAJLO PAVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ako se već ne može obračun olakšice prebaciti na neki oblik Godišnjeg obračuna i naknadnog povrata preplaćenog doprinosa, može li se onda barem limitirati da poslodavci mogu olakšice koristiti samo ako radnik radi cijeli mjesec kod njih? | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 158 | MIHAJLO PAVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Zašto komplicirate život računovođama i svima koji se bave obračunom plaća? Ne može li se na razini godišnjeg obračuna poreza ovo odraditi u okviru Porezne kao što se radi s olakšicama za mlade u kategorijama do 25 godina i onima od 26 do 30 godina. Pustite da poslodavci obračunaju doprinose kako inače obračunavaju (bez primjene olakšica na MIO I. stup), a onda na kraju godine preko JOPPD-a napravite analize kome treba povrat preplaćenog doprinosa iz 1. stupa. To se može raditi i s odmakom od mjesec dana i na mjesečnoj bazi uplaćivati povrate doprinosa. Ovime se miče odgovornost s poslodavaca da rade obračune na temelju poluistinitih tvrdnji radnika s izjavama da negdje ostvaruju nekakav bruto ili ga ne ostvaruju. Također, posao kojeg se mora dodatno obavljati je ogroman, uzevši u obzir poslodavce koji imaju puno zaposlenih radnika i mogućnost pogreške je velika. Izmjene koje se traže naknadno uslijed promjene osnovice kod barem jednog poslodavca su u rangu prebacivanja odgovornosti da jedan poslodavac ima dodatno posla na izmjenama obračuna zbog recimo greške drugog poslodavca. To bi sve trebalo biti obračunato na strani Porezne koja ima uvide u JOPPD obrasce i ukupno isplaćene primitke koji ulaze u osnovicu za izračun olakšice. Također, postavlja li si netko pitanje što će se poduzeti s osobama koje imaju zaštićene račune i aktivne ovrhe po redovnim računima? Ako jednoj osobi damo olakšicu na doprinos MIO 1. stup, time se uvećao dohodak i posljedično neto iznos koji služi za izračun zaštićenog iznosa. Ako se dogodi situacija da zbog obračuna na temelju nekih izjava naknadno utvrdimo da osoba nije imala pravo na olakšicu, time je trebala imati manji neto. Iznosi koji su išli na zaštićeni račun i ovršeni račun se razlikuju. Do sredstava koja su otišla na račun ovrha je komplicirano ili gotovo nemoguće doći. Piše li ove prijedloge zakona netko tko je išta radio u praksi po pitanju obračuna plaća ili je ovo samo predizborno "mazanje očiju" da bi se skupili bodovi kod građana s nižim primanjima? Molim da razmislite u što će se pretvoriti ionako kompliciran obračun plaća u Hrvatskoj, obzirom na sve zakonske regulative i pravilnike kojima računovođe moraju baratati da bi obračun bio konačan i ispravan. | Nije prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 159 | HOK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, OBRAZAC IVO-DOP | Zahvaljujemo na prihvaćenom prijedlogu većeg izbora koeficijenata za obračun iznosa doprinosa. Molimo potvrdu da ovu mogućnost mogu koristiti svi obrtnici, neovisno o načinu oporezivanja, točnije da izbor veće osnovice mogu zatražiti i obveznici plaćanja poreza na dohodak u paušalnom iznosu. Također, molimo omogućiti da se zahtjev za prestanak obračuna doprinosa primjenom viših koeficijenata može predati i putem e-Porezne. | Djelomično prihvaćen | Svi samostalni obveznici uplate doprinosa kojima je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a sami su obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje, mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj su osigurani. Omogućavanje slanja zahtjeva za prestanak obračuna doprinosa primjenom viših koeficijenata putem e-Porezne nije predmet ovog Pravilnika o doprinosima. |
| 160 | Mihaela Kosovec | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, prema članku 4. dodatno se komplicira obračun plaće. Pravilnikom je predviđeno da radnik može dostaviti izjavu o radu kod 2 poslodavca do 10. u mjesecu, a što sa poslodavcima koji plaću isplaćuju 1. u mjesecu? Sva rasterećenja plaće su dobrodošla, ali ovo nikako nije jedno od rješenja. Smatram da konačni obračun i povrat doprinosa treba vršiti zakonodavac, odnosno Porezna uprava u njegovo ime, a ne poslodavac. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 161 | HOK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Hrvatska obrtnička komora, Sekcija računovođa, ukazuje na neprovedivost članka 4. točnije, novog čl. 16.b. u praksi. Molimo da ovdje obavezno razumijete da se ne radi o "odbijanju" računovođa Hrvatske da nešto provedu, nego o nemogućnosti provedbe ovako predloženih odredbi. Prvo i osnovno, osiguranik niti sada ne ispunjava manje obveze (npr. dogovor između dva poslodavca za godišnji odmor) prema svojim poslodavcima, što je jednom godišnje, a na mjesečnom nivou osigurati njihove izjave je nerealno. Čekanje doznaka pojedinog osiguranika ponekad stopira cijelu plaću, a naravno opcija isplate plaća u više dijelova samo komplicira situaciju na terenu. Nemoguća je i provedba stavka 2., da treba dostaviti svim poslodavcima do 10. dana u mjesecu, jer neki isplaćuju plaću 1-og u mjesecu. Obavezno korištenje za dva uzastopna mjeseca temeljem podataka Porezne uprave je dodatno nepotrebno opterećenje na interna ili vanjska računovodstva. Obračun plaće bez umanjenja, nije rješenje jer radnik ima pravo u razdoblju pet godina potraživati ispravak platne liste, što znači dodatno opterećenje na obračun plaća, a da ne govorimo o ispravcima JOPPD obrazaca ili SNU obrazaca. Dodatno, nije samo situaciju kod dva ili više poslodavca istovremeno, već se dodatno kompliciraju obračuni i kada npr. osiguranik prestane raditi kod jednog poslodavca npr. 10og u mjesecu da bi nastavio radni odnos kod drugog poslodavca - i ti poslodavci moraju razmijeniti podatke. S druge srane, razumijemo i cijelu nastalu problematiku izmjenama Zakona o doprinosima te namjeru da se Pravilnikom pokriju sve situacije koje se imaju dogoditi u praksi te predlažemo razmišljati u slijedećem smjeru: (1) ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavca, osiguranik je obvezan izjavom odrediti koji će poslodavac i u kojem iznosu koristiti umanjenje osnovice iz članka 21. a. Zakona, prilikom isplate prve plaće, te ostaje u obvezi obavijestiti poslodavce o promjeni kada do promjene dođe (2) Ako je ukupna mjesečna bruto plaća niža od 300,00 eura ... (trenutni prijedlog stavak 7.) (3) Umanjenje mjesečne obveze iz članka 21. a (....) trenutni prijedlog stavka 6. Kako radnici ne bi bili zakinuti, predlažemo da se kod obračuna plaće za zadnji mjesec rada u tekućoj godini, napravi eventualni "ispravak" obračuna, kao kod godišnjeg obračuna poreza. U tu svrhu može se poslodavac koristiti podacima Porezne uprave. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Temeljem uvida u podatke Porezne uprave o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice poslodavac će dobiti iznos koji primjenjuje prilikom umanjenja mjesečne osnovice. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 162 | Miljenko Papić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se u potpunosti s kolegama, članak 4. je nemoguće provesti u praksi. Izjave radnika niti ćemo dobiti na vrijeme niti će biti od ikakve koristi jer ogromna većina radnika zna samo koliko "dobije na račun" i uopće ih ne zanima kolika im je zapravo bruto plaća. Većima firmi isplaćuje plaće već prvog u mjesecu za prethodni što znači da ćemo za većinu plaća raditi ispravke, na čiji trošak?? Zato smatram da bi porezna uprava trebala biti ta koja će raditi godišnji obračun doprinosa, jer će oni ionako imati sve podatke potrebne za obračun. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 163 | Sandra Žager | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Clanak 4 Sporna odredba pogresna je, neodrziva i kontrasmislena u nekoliko slojeva: 1. Generalno ili gledano pogledom odozgo iz tzv “pticje perspektive”, clanak POBIJA jednu od osnovnih karakteristika pozeljnog poreznog sustava, a to je: - UCINKOVITOST (podrazumijeva se da porezni sustav treba biti ucinkovit, a ucinkovit je kad je omjer cost/benefit veci u korist benefit…uvodjenje novog poreza/nameta ili povecanje postojeceg ili pak rasterecenje treba biti napravljeno na nacin da efekti dodane vrijednosti uvodjenja i provodjenja budu daleko znacajniji od troska uvodjenje/provodjenja Zatim, navedenim clankom pobija se jedan od glavnih ciljeva porezne reforme: - ADMINISTRATIVNO RASTERECENJE (podrazumijeva da ce aparat uzeti u obzir strukturu svog gospodarstva koja se sastoji u vecinskom postotku od malih i mikro poduzetnika kojima ovakvo administriranje namece dodatne jednokratne troskove (edukacije i podesavanja programa), a zatim i kontinuirane troskove (ispravci s kojima drzava unaprijed planira) 2. Gledano iz tehnicke/provedbene perspektive, Zakonodavac zanemaruje osnovne cinjenice i pokazuje kronicno nepoznavanje ili nezainteresiranost za stanje u svojoj drzavi te zanemaruje osnovne cinjenice: - Financijska nepismenost zaposlenika (zaposlenici ne razlikuju bruto1, bruto2, neto, neoporezive dodatke) - Balkanska potreba za poreznom evazijom zbog visokih nameta pri cemu cak i zaposlenici koji znaju svoju bruto placu, rado ce dati krivi podatak namjerno - Visoka stopa fluktuacije radnike sto ce % ispravaka dovesti do nivoa pravila, a ne iznimaka - Kultura isplacivanja place 1. u mjesecu, 5. u mjesecu cime ce se neminovno dovoditi do obveznih ispravaka Zbog svega navedenog te zbog svih argumenata drugih kolega te zbog generalnog negodovanja kompletne struke kao najlosijeg clanka ikad napisanog, apeliram ponovo razmatranje i donosenja clanka u skladu sa ciljevima reforme (admin. rasterecenje), u skladu sa izgradnjom kvalitetnog poreznog sustava (s naglaskom na ucinkovitost) te predlazemo da porezno tijelo preuzme na sebe obvezu obracuna u posebnom postupku godisnjeg obracuna kao sto je to ucinjeno sa povratom poreza. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 164 | ĐURĐICA CHADJIM | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Postoji li jednostavniji način obračuna? Nadležne institucije trebaju biti te koje će provoditi obračun olakšica za MIO budući da raspolažu svim potrebnim i u konačnici točnim podacima. Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 165 | Hrvatska udruga računovodstvenih servisa | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Pozdravljamo ideju o povećanju plaće, ali ovo nipošto nije dobro zamišljeno. Zaposlenici npr. više nemaju obvezu obavještavati poslodavca ako negdje obavljaju dopunski rad. Ukida se jedna obveza, da bi se nametnula nova. Izjave zaposlenika i rokovi za dostavu istih su potpuno promašeni, jer ima poslodavaca koji plaće isplaćuju prvog radnog dana u mjesecu. Podržavamo sve kolegice i kolege, te smatramo da konačne obračune razlike doprinosa treba vršiti Porezna uprava koja će raspolagati s točnim podacima. Na taj način umanjiti će se pogreške zbog neprovedivog propisa, a rasteretit će se poslodavci, računovodstveni uredi i svi odjeli koji vrše obračune plaća. Nadamo se da ćete uvažiti mišljenje struke i uzeti u obzir sve komentare koji su ovdje napisani. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 166 | BISERKA KÖNIG | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažem i podržavam navode kolega, primjena čl.4 će izazvati kaos i ogroman broj grešaka koje će se morati ispravljati, od joppd obrazaca, obračuna bolovanja, ispravka refundacija od HZZO-a, potraživanje od radnika ako mu se isplati previše (za što trebamo imati suglasnost radnika), knjiženja ispravaka i sl. Pa tko to samo izmišlja takve prijedloge i da li se pita je li to provedivo u praksi?!? Da li je ta osoba ikad odradila obračun plaće? Zar se vraćamo u prošlo stoljeće? Umjesto da se obračun plaće maksimalno automatizira i olakša, na kraju ćemo još sve to obračunavati „pješice“ i pola mjeseca se baviti ispravkama i povezivanjem SNU obrazaca uz sav ostali posao. Prikupljanje podataka od radnika zamišljeno na ovaj način i u tom roku je neizvedivo. Prijedlog je da Porezna uprava to odrađuje godišnjom obradom jer ionako raspolaže svim potrebnim podacima i ima uvid u sva primanja radnika. | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 167 | Siniša MOHORIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Navedeno je neprovedivo u praksi i ako se usvoji, dovest će do brojnih neugodnih situacija za poslodavce, računovođe i zaposlenike. Većina poslodavaca radi obračun plaće prije 10. u mjesecu i ne može se očekivati od radnika da će na vrijeme dostaviti izjavu niti da će ju ispravno dostaviti. Također, ne vidim nikakvo administrativno rasterećenje usvajanjem ovog dijela Pravilnika jer ispravci plaće oduzimaju vrijeme bespotrebno, a da ne govorim kako se to sve reflektira dalje u računovodstvu na knjiženje tih ispravaka, na promjenu prosjeka plaće za obračun naknade za bolovanje itd. što su već kolege naveli. Mislim da je bilo tko, tko je ikada radio u praksi obračun plaće, protiv usvajanja ovakvog načina primjene umanjenja osnovice. Uvreda je za struku i zdravu pamet svakog računovođe govoriti o administrativnim rasterećenjima u sklopu porezne reforme a istovremeno objaviti ovakav prijedlog rješenja obračuna doprinosa. Osim što je potpuno neizvedivo i predstavlja administrativnu noćnu moru svakog poslodavca i odjela obračuna plaća, zadire u sasvim novi teritorij objave iznosa plaće kod pojedinog poslodavca. Sve što je u praksi neprovedivo u ovoj suludoj ideji, su moji vrijedni kolege već naveli u prethodnim komentarima, pa ću još dodati samo da je žalosno da uz tisuće obrazovanih, sposobnih, upućenih stručnjaka iz područja računovodstva u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo još uvijek ima obraza predložiti jedan ovako kratkovidan i u praksi neprovediv postupak, koji su razvidno pisale potpuno neupućene osobe koje nemaju nikakve veze s praksom i stvarnim obračunima plaće. Od jednog ministarstva koje u najvećoj mjeri definira protokole moje struke, očekujem najmanje da sagleda sve dionike neke ideje, a ne da po tko zna koji puta teret prebacuje na računovodstva, a posljedično i na obveznika. Moj prijedlog jest da se u potpunosti ukine mogućnost ikakvih izjava, naknadnih ispravaka i sličnih gluposti, te da se kao mjerodavan podatak uzme isključivo podatak o prošlom mjesecu putem ePorezne. Također predlažem da svaki poslodavac vidi samo koliko umanjenja može koristiti u postotku. Svaki možebitni ispravak treba pasti na teret Porezne uprave u sklopu godišnjeg obračuna, s obzirom da se procesno slični postupci već provode za porez na dohodak, doprinose neosiguranih članova uprave i sl. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 168 | KATJA MOHORIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem sa svime što su kolegice i kolege napisali. Prilagodba programa i provedba će nas knjigovođe koštati puno vremena i novaca, a nažalost korist za radnike će biti vrlo mala. Izjave koje bi radnici trebali davati o bruto plaćama problematične su iz više razloga. Radnici ne znaju koliko im iznosi bruto plaća niti to znaju iščitati iz obrasca IP1. Iz iskustva s izjavama koje su nam radnici davali za neoporezive primitke, za očekivati je da će radnici davati i neistinite izjave. Zašto bi poslodavac morao odgovarati za eventualno netočne podatke koje je radnik dao i kako da se od radnika naplati u slučaju da mora tražiti povrat više isplaćene plaće a radnik je kod njega prestao raditi ili odbija da mu se iduća isplata plaće umanji za preplaćeni iznos? Odgovornost za izjavu mora biti na radniku a ne na poslodavcu. Također, nejasno je što će se dogoditi ukoliko za istog radnika jedan poslodavac postupa po izjavi radnika a drugi prema podacima porezne uprave, ne možemo znati je li radnik svim poslodavcima kod kojih radi dostavio izjavu. Bruto plaća radnika nije svaki mjesec ista, zbog uvećanja za noćni rad, prekovremeni rad, rad blagdanom i sl., tako da će najveći problem imati poslodavci koji plaće isplaćuju početkom mjeseca, s obzirom da je propisan rok za dostavu izjave do 10-og u mjesecu. Stoga predlažem da se putem e-porezne omogući uvid u iskorišteni iznos umanjenja osnovice, kao što je vidljivo i za neoporezive primitke i iskorišteni osobni odbitak. Čl. 16.b st. 3. bi u potpunosti trebalo obrisati, ne možemo i ne želimo odgovarati za tuđe pogreške i postupke. Naša zabrinutost oko provedbe i primjedbe najviše proizlaze iz razloga što nikako ne želimo zakinuti radnika za korištenje prava, međutim imamo i odgovornost prema našim klijentima te ne želimo biti u situaciji da im činimo potencijalnu štetu i dodatan trošak. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 169 | VESNA VARŠAVA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Predložene izmjene i dopune Pravilnika o doprinosima su odrađene bez konzultacija sa računovodstvenom strukom koja radi obračune plaće i to je vidljivo na svakom koraku čitanja predloženih izmjena. Zamišljeni način je neprovediv u praksi na način kako je zakonodavac zamislio, odnosno problemi će se riješavati dodatnim administrativnim opterećenjem poduzetnika jer netko će morati platiti silne ispravke JOPPD obrazaca koje ćemo morati raditi. Izjava radnika o visini plaće ne može biti točan podatak jer obračun plaće ovisi o raznim parametrima, a netočno iskazani iznosi plaće u izjavama će rezultirati da se obračun plaće radi temeljem fiktivnih i netočnih podataka. Ako na osnovu toga pogrešno zaključimo da je ukupna plaća manja od 1300 EUR i da možemo primijeniti umanjenje osnovice za doprinose a kasnije se pokaže da to nismo smjeli, morat ćemo raditi retroaktivne ispravke plaća i JOPPD obrazaca. Ako je primjerice radniku isplaćen veći neto nego je smio biti, a radnik je u međuvremenu otišao, kako će poslodavac doći do više isplaćenog novca radniku ? Rok za dostavu izjave 10ti u mjesecu - što je s poslodavcima koji plaću isplaćuju početkom mjeseca ? Primjerice mojih 90% klijenata isplaćuje plaće prvi radni dan u mjesecu, što tada ? Ne zaboravimo da ste i za neoporezive primitke pokušali sa izjavama radnika, pa kad se vidjelo da to ne funkcionira u praksi ste uveli uvid u isplaćene neoporezive putem ePorezne. Prijedlog - za sve one koji rade kod više poslodavaca uvesti godišnji obračun doprinosa kojeg bi radila Porezna uprava automatski, kao što radi i za porez jer se tu radi o plaći radnika za mirovinsko 1.stup kojeg samo poslodavac uplaćuje u ime radnika. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 170 | Jelena Jončić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem sa svime što su kolegice i kolege napisali. Prilagodba programa i provedba će nas knjigovođe koštati puno vremena i novaca, a nažalost korist za radnike će biti vrlo mala. Izjave koje bi radnici trebali davati o bruto plaćama problematične su iz više razloga. Radnici ne znaju koliko im iznosi bruto plaća niti to znaju iščitati iz obrasca IP1. Iz iskustva s izjavama koje su nam radnici davali za neoporezive primitke, za očekivati je da će radnici davati i neistinite izjave. Zašto bi poslodavac morao odgovarati za eventualno netočne podatke koje je radnik dao i kako da se od radnika naplati u slučaju da mora tražiti povrat više isplaćene plaće a radnik je kod njega prestao raditi ili odbija da mu se iduća isplata plaće umanji za preplaćeni iznos? Odgovornost za izjavu mora biti na radniku a ne na poslodavcu. Također, nejasno je što će se dogoditi ukoliko za istog radnika jedan poslodavac postupa po izjavi radnika a drugi prema podacima porezne uprave, ne možemo znati je li radnik svim poslodavcima kod kojih radi dostavio izjavu. Bruto plaća radnika nije svaki mjesec ista, zbog uvećanja za noćni rad, prekovremeni rad, rad blagdanom i sl., tako da će najveći problem imati poslodavci koji plaće isplaćuju početkom mjeseca, s obzirom da je propisan rok za dostavu izjave do 10-og u mjesecu. Stoga predlažem da se putem e-porezne omogući uvid u iskorišteni iznos umanjenja osnovice, kao što je vidljivo i za neoporezive primitke i iskorišteni osobni odbitak. Čl. 16.b st. 3. bi u potpunosti trebalo obrisati, ne možemo i ne želimo odgovarati za tuđe pogreške i postupke. Naša zabrinutost oko provedbe i primjedbe najviše proizlaze iz razloga što nikako ne želimo zakinuti radnika za korištenje prava, međutim imamo i odgovornost prema našim klijentima te ne želimo biti u situaciji da im činimo potencijalnu štetu i dodatan trošak. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri i više škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna i puno ispravaka za koje nisu krive računovođe, a na njima je glavni teret ispravka. A za navedeni dodatni posao neće biti adekvatno plaćeni. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 171 | MONIKA BOSIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem sa svime što su kolegice i kolege napisali. Prilagodba programa i provedba će nas knjigovođe koštati puno vremena i novaca, a nažalost korist za radnike će biti vrlo mala. Izjave koje bi radnici trebali davati o bruto plaćama problematične su iz više razloga. Radnici ne znaju koliko im iznosi bruto plaća niti to znaju iščitati iz obrasca IP1. Iz iskustva s izjavama koje su nam radnici davali za neoporezive primitke, za očekivati je da će radnici davati i neistinite izjave. Zašto bi poslodavac morao odgovarati za eventualno netočne podatke koje je radnik dao i kako da se od radnika naplati u slučaju da mora tražiti povrat više isplaćene plaće a radnik je kod njega prestao raditi ili odbija da mu se iduća isplata plaće umanji za preplaćeni iznos? Odgovornost za izjavu mora biti na radniku a ne na poslodavcu. Također, nejasno je što će se dogoditi ukoliko za istog radnika jedan poslodavac postupa po izjavi radnika a drugi prema podacima porezne uprave, ne možemo znati je li radnik svim poslodavcima kod kojih radi dostavio izjavu. Bruto plaća radnika nije svaki mjesec ista, zbog uvećanja za noćni rad, prekovremeni rad, rad blagdanom i sl., tako da će najveći problem imati poslodavci koji plaće isplaćuju početkom mjeseca, s obzirom da je propisan rok za dostavu izjave do 10-og u mjesecu. Stoga predlažem da se putem e-porezne omogući uvid u iskorišteni iznos umanjenja osnovice, kao što je vidljivo i za neoporezive primitke i iskorišteni osobni odbitak. Čl. 16.b st. 3. bi u potpunosti trebalo obrisati, ne možemo i ne želimo odgovarati za tuđe pogreške i postupke. Naša zabrinutost oko provedbe i primjedbe najviše proizlaze iz razloga što nikako ne želimo zakinuti radnika za korištenje prava, međutim imamo i odgovornost prema našim klijentima te ne želimo biti u situaciji da im činimo potencijalnu štetu i dodatan trošak. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. |
| 172 | HGK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Udruženje računovođa HGK mišljenja je kako novopredloženi članak 16.b otvara mogućnost za brojne nejasnoće, nelogičnosti i poteškoće u primjeni. U odnosu na obvezu prikupljanja izjava o plaći radnika do 10. dana u mjesecu, postavlja se pitanje što u slučaju kada poslodavac isplaćuje plaću ranije u mjesecu za prethodni mjesec ili čak zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Većina poslodavaca stoga ne može čekati izjave radnika koji rade kod više poslodavaca do 10. dana u mjesecu. Brojni poslodavci imaju interne akte koji ih obvezuju na isplatu plaće prije 10. u mjesecu, predlaže li Zakonodavac odgodu isplate plaće? Novim Zakonom o radu ne postoji više obveza radnika da traži suglasnost poslodavca za dodatni rad nego postoji samo obveza radnika da obavijesti poslodavca o dodatnom radu, ostaje pitanje hoće li radnik to zaista i učiniti? Glede davanja izjave radnika, potrebno je uzeti u obzir kako je uslijed svih obračunskih elemenata bruto plaća promjenjiva te nemaju svi radnici dovoljno znanja da precizno protumače isplatnu listu (radnik je uglavnom upoznat samo iznosom koji mu sjeda na račun) te potencijalno može dostaviti netočne i nepotpune podatke poslodavcu. Ovako uređenje pretpostavlja probne obračune plaća kod svih poslodavaca, te nakon toga uskladu svih bruto primanja kako bi se izvršio ispravan obračun. Time će neminovno doći do pogrešaka u obračunu i naknadnih ispravaka. Pravilnik predviđa da svi poslodavci u tom slučaju rade ispravke. Što je dodatno administrativno opterećenje svih poslodavaca koji u ovom slučaju moraju raditi ispravke. Nadalje, predloženo rješenje kosi se s danas sveprisutnom digitalizacijom i automatizacijom procesa, neekonomično je te oduzima vrijeme i druge resurse poslodavcima čime predstavlja dodatno administrativno, logističko i financijsko opterećenje. Pravilnik predviđa ispravke JOPPD obrazaca kao rutinsku svakodnevnu operaciju ne uzimajući u obzir kompleksnost sastavljanja a posljedično i ispravljanja takvog izvještaja. Slijedom navedenog predlaže se brisati ove dopune te propisati obvezu Ministarstva financija, Porezne uprave, da u periodičnom postupku izvrši obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a. Isto se predlaže i u slučajevima promjene poslodavaca. Alternativno, predlaže se u potpunosti izbaciti izjavu radnika kao relevantnu te koristiti isključivo podatke od PU prilikom izračuna, izraditi informatičkog rješenje koje će dopustiti poduzetnicima programsko čitanje traženih podataka - API (a ne ručno pretraživanje po pojedinom zaposleniku) kako bi iste uvezli u svoje software i na taj način pripremili obračun. | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Osiguraniku se mora dati mogućnost izbora korištenja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje ili na temelju izjave za mjesec obračuna plaće ili uvidom u podatke Porezne uprave za prethodni mjesec. |
| 173 | kristina štokovac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec.Radnikovo je pravo da zbog GDPR-a podatak o plaći niti ne daje novom poslodavcu, i u pravu je. A prvo i osnovno koji radnik s obzirom na već postavljeni način obračuna zna isčitati svoju plaću. Prvo će trebati obučiti radnika što i kako mu se plaća obračunava da bi se "možda" dobili točni podaci. tužno | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 174 | LEONARD LOVREKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa svim prethodnim komentarima kolega. Kao računovodstveni servis protivimo se uvođenju članka 4 jer je neprovediv u praksi. Kao netko tko je iz realnog sektora smatramo da će iz ovog članka proizići više problema nego koristi. Kod ispravaka se radi o minornom povećanju radnikove plaće za cca 3-4 eur, a trošak računovodstvenog posla kako bi se dobio točan izračun (tražeći radnika izjavu o svim njegovim bruto plaćama, pod pretpostavkom da zna iščitati svoju platnu listu) će se minimalno udeseterostručiti. Radnikovo je pravo da zbog GDPR-a podatak o plaći niti ne daje novom poslodavcu, i u pravu je. Kome ćemo naplatiti rad na svim izmjenama koje zakon predviđa unaprijed? Tko će uopće u ovome profitirati? Poslodavci neće, računovođe neće, država neće, a najmanje radnici. Ima li država dovoljno radnog kapaciteta da sve te ispravke provede? Prosječni računovođa može pola mjeseca samo raditi ispravke, a jedini koji će imati uvid u sve podatke jer svi poslodavci šalju JOPPD obrazac je Porezna uprava, i iz tog razloga jedino oni mogu i moraju raditi godišnji obračun te osnovice. | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 175 | Helena Budiša | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Svima nama, koji se bavimo obračunima plaća se, “iza brda” valja veliki problem sa umanjenjem osnovice za doprinose kod radnika koji u mjesecu rade kod više poslodavaca (radnik je došao u mjesecu a radio je kod drugog poslodavca, radnik je otišao u mjesecu i zaposlio se kod drugog poslodavca, rad u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca). U tome slučaju, više poslodavaca koristi razmjerno umanjenje osnovice na osnovu pisane izjave radnika ili na osnovu povijesnih podataka porezne uprave. To će nam svima donijeti kaos! Zakonodavac ne definira nikakvu odgovornost radnika kao davatelja izjave. Prema prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o doprinosima poslodavci su u slučaju promjena dužni raditi ispravke (Članak 4): (3) Ako bilo koji od poslodavaca iz članka 21.a stavka 5. Zakona promijeni podatke o mjesečnoj osnovici iz članka 21. Zakona za mjesec za koji je korišteno umanjenje osnovice iz članka 21.a Zakona, svi poslodavci moraju napraviti ispravke obračuna obveznih doprinosa. Poslodavac je dužan obračunati i primijeniti umanjenje osnovice na osnovu nepouzdanih/netočnih podataka a pri tome je odgovoran za kasnije ispravke umanjenja osnovice za doprinose. Zakonodavac nema niti znanja niti osjećaja za probleme koje uzrokuje ovom nakaradnim Zakonskom promjenom. Smatramo da jedino Porezna uprava, koja ima puni uvid u dohodak, doprinose i poreze radnika, može po završetku godine u posebnom postupku provesti godišnji obračun doprinosa i teretiti radnika/isplatiti radniku razliku ako ima pogrešaka u primjeni umanjenja olakšice za doprinose. Slučaj da će porezna naknadno obavještavati poslodavce o potrebi ispravka osnovice za doprinose. Ispravak osnovice znači: ispravak obračuna plaća, ispravak JOPPD obrasca, ispravak knjiženog troška plaće u glavnoj knjizi, uplate/potraživanje razlike neto plaća, uplate razlika doprinosa, kamate za doprinose, SNU,….). Poseban problem je ako uplata ide na zaštićeni račun, a kasnije se ispostavi da treba određeni iznos vratiti, ili kada je zaposlenik već odjavljen i prešao u slijedeću tvrtku. Zamislite samo ove situacije tijekom sezone kada su prijave i odjave svakodnevne… Dodatan ogroman problem je GDPR koji štiti osobne podatke svakog zaposlenika. Tko bi trebao biti pozvan/odgovoran objasniti radniku da treba dostaviti svoju bruto plaću drugim poslodavcima. Vjerujem da nitko od poslodavaca nema vremena objašnjavati radniku zašto bi to trebao napraviti. Naravno da se gubi smisao GDPR-a. (da ne spominjemo ovdje tematiku obračuna bolovanja i prosjeka plaće koji bi trebali dobiti od HZZO, a ne tražiti od drugih poslodavaca). Neugodne situacije s radnicima su neizbježne. Ono što poslodavac treba znati o radniku je da za vrijeme koje je proveo kod njega i odrađeni rad, obračuna i isplati plaću. Ništa prije i ništa poslije toga ne ulazi u radni odnos kod tog poslodavca i poslodavac ne treba imati nikakva saznanja o prijašnjim ili nastavnim poslodavcima radnika. Svako zadiranje u podatke na platnoj listi drugog poslodavca, drugog računovođe ili referenta obračuna plaća je neprimjereno i nije u skladu s GDPR uredbom. Minimalan apel svih računovođa i poslodavaca je prijedlog kojim se definira da, poslodavac, umanjenje osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega. Sve drugo je suludo. | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek određenog razdoblja kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 176 | ANITA MILANOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu jer ćemo se loptati s tuđim podacima, što smatram da uopće nije u skladu s Ustavom 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? ako je na bolovanju nije mobilan??? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3 godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda !! | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 177 | MARIJAN CEZNER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu jer ćemo se loptati s tuđim podacima, što smatram da uopće nije u skladu s Ustavom 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? ako je na bolovanju nije mobilan??? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Moram ovom prilikom reći, da onaj tko piše zakon, ne provjeri praktičnu izvedivost zakona koji je napisao. Kako novinari često koriste izraz: računovođe su se digle na zadnje noge, želim reći kako nas i Ministarstvo financija tretira kao stvorove koji imaju prednje i zadnje noge, ne doživljava nas kao sponu između poduzetnika i Ministarstva financija, sve što računovođe komentiraju na e savjetovanjima, ne čita se s razumijevanjem, obično je odgovor na komentar kopiran: prima se na znanje, bez da čitatelj komentara uđe u samu srž problema. Pri traženju dostavljanja Izjave o plaći, jedan mi je radnik odgovorio da neće ništa potpisivati, a na informaciju da ja moram znati koliku on ima plaću kod drugog poslodavca da bih mogla točno obračunati njegovu plaću odgovorio sa: Ja to vama ne moram reći. Na žalost, morala sam se složiti s njim. Tko sam ja da moram znati njegovu plaću i njegove prihode? Te ovlasti može imati samo Porezna uprava. Pa kako Ministarstvo financija i Porezna uprava može očekivati točne obračune plaće? Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda !! | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 178 | MARINA SOLDAT KOS | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu. 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Osiguranici koji su osigurani po osnovi radnog samo kod jednog poslodavca nemaju obvezu davati izjavu poslodavcu niti poslodavac treba koristiti uvid u podatke Porezne uprave. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 179 | NORDIMEX | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Djelomično prihvaćen | Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 180 | SAŠA DEBELJAK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Pokušaj povećanja plaće radnika na ovakav način je neprovedivo u praksi. Plaća se prema čl. 92 Zakona o radu isplaćuje najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec a isprave o isplati plaće je poslodavac dužan uručiti radniku najkasnije 15 dana od dana isplate plaće. Kako će radnik dostaviti svim poslodavcima izjavu iz čl. 16b t. 2 ako to još ni sam nije dobio do navedenog roka iz ovog Pravilnika ? Kako će ostali poslodavci moći ispravno obračunati plaću do zakonom određenih rokova ako će ćekati izjavu radnika ? Nikako, a to znate i sami pa smatrate da je u redu da poslodavci ispravljaju i rade nove obračune i nije vas briga kao i obično ? Izjava radnika, zar stvarno ?? I to bi kao trebalo biti pouzdano ? A tko će naplatiti od radnika više isplaćenu plaću zato što je radnik dao pogrešnu izjavu jer nije znao točan iznos ( isto mu se ne može uspregnuti od plaće bez njegove suglasnosti ) ? Ili da ja radim ispravak obračuna zato što je on drugom poslodavcu dao pogrešnu izjavu pa je poslodavac morao ispravljati obračun, pa onda moram i ja. Ili da radniku MORAM raditi i uručiti obračun plaće do 10-og u mjesecu jer ste vi, evo ovim pravilnikom skratili rokove za obračun. Zašto kod radnika koji rade kod dva ili više poslodavca, kao i kod onih koji su mijenjali posodavca u toku mjeseca, obračun doprinosa i povrata ne radi porezna uprava mjesečno, a koja ima uvid u sve podatke i kojoj nitko ne može davati lažne izjave. Ne smatrate li da će Zakon ionako ići na ocjenu ustavnosti ionako ? Jel nekako ste zaboravili ostale osiguranike iz Zakona o doprinosima ( npr. zaboravili ste čl. 64, gle vraga, osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ), to vam je, nadam se, slučajno promaklo ? | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Nadalje, umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti odnose se samo za osiguranike koji su osigurani po osnovi radnog odnosa, a ne i na osiguranike koji obavljaju samostalnu djelatnost te su obveznici doprinosa i plaćanja doprinosa za svoje osobno osiguranje. |
| 181 | Damir Crnković | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu. 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 182 | MELITA CRNKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu. 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 183 | RENATA KINDER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Apsolutno se slažem sa komentarima kolega iz struke i to u svojstvu vlasnika računovodstvenog servisa i u svojstvu poslodavca. Mislim da se je ponovno dokazalo da institucije predlažu i donose zakone, pravilnike i/ili izmjene zakona i pravilnika bez da se savjetuju sa strukom i s obzirom na sve izneseno u ovom Pravilniku (o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima) više je nego jasno da osoba ili osobe koje su se domišljato sjetile svih ovih izmjena nisu niti jedan sat, a kamoli jedan dan proveli operativno obračunavajući plaće. Pa zar zaista nije potrebno prije predlaganja ovakavih izmjena potrebno razgovarati sa računovodstvenom strukom i informatičkom strukom da se uopće vidi da li su izmjene provedive i smislene? Zar nalogodavce ovakvih izmjena ne bi trebalo biti sramota donijeti propis koji nije provediv ili je provediv na vrlo zahtjevan i kompliciran način i uz provođenje poprilično ispravaka , zar nije sramotno opterećivati poslodavce ovako nečim , ako se smatra da su efekti ovog prijedlog nužni zašto ih ne provodi država tj Ministarstvo financija izravno npr sa mjesec ili dva mjeseca odmaka od promatranog mjeseca - s obzirom da Ministarstvo financija odnosno i/ili Porezna uprava ima sve podatke - ZAŠTO SE OVAKO NEŠTO PREBACUJE NA POSLODAVCE KOJI SU PRAKTIČKI JEDAN OD NAJZNAČAJNIH FAKTORA U PUNJENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA - ZAR NE BI TREBALO DONOSITI PROPISE KOJI BAREM ADMINISTRATIVNO RASTEREĆUJE POSLODAVCE (ako već poslodavce nije moguće rasteretiti drugačije) Potpuno podržavam sve kolege i njihove upite kroz komentare , a evo u nastavku citiram komentar koji sadrži sve točke koje bi i sama napisala: Slažem se sa kolegama da je prijedlog Pravilnika napisan bez razumijevanja primjene propisa u praksi. Nevjerojatno je da se propis radi na način da je u samom startu predviđena izrada krivog obračuna plaće kojeg eto, blago nam se, možemo ispravljati 3 godine. Ponavljam neke sporne točke koje su i ostali naveli: - Prikupljanje izjava od radnika do 10og u mjesecuimaju sve podatke Problem 1 – Što je sa poslodavcima koji isplaćuju plaću 1og radnog dana u mjesecu – prisiljavate ih da počnu isplaćivati plaće iza desetog, a u tom slučaju će radnici biti presretni jer će zbog 7 eura dobiti plaću pola mjeseca kasnije, a možda će još i tih 7 eura morati vratiti, nikad se ne zna. Problem 2 – Zašto bi radnik rekao jednom poslodavcu koliku plaću ima kod drugog poslodavca? Problem 3 – Zna li radnik uopće koliko mu iznosi bruto plaća za prethodni mjesec? Zbog svih obračunskih elemenata bruto plaća je promjenjiva, mnogi radnici ne znaju niti pročitati svoje liste, niti ih ne otvore kad ih dobiju. Problem 4 – U praksi je cilj da se procesi što više automatiziraju, a ovo je povratak 30 godina unazad, jer je ovakav obračun plaće nemoguće napraviti bez velike količine manualnog rada, od zivkanja, trčanja za radnicima, provjeravanja u sustav porezne za svakog radnika, prikupljanja papira i ručnog unosa, pa ponovno beskrajne kontrole, a sve sa znanjem da je velika vjerojatnost da ćemo se toj istoj plaći ponovno vraćati. - Ispravljanje pogrešaka Problem 1 – na koji način mislite da će poslodavci naplatiti eventualno više isplaćene neto plaće od radnika ako radnik ima ovrhe, ako je radnik postao biviši radnik, ako je na bolovanju? Problem 2 – na koje sve izvještaje takve učestale pogreške utječu – npr. prosjeci plaće za potrebe naknada za bolovanja, jeste li predvidjeli i tu rokove i načine ispravka? Problem 3 – trošak dodatnog rada za komplicirane obračune plaća stvara dodatne troškove poslodavcima. Problem 4 - način obračuna koji u samoj ideji uvelike ovisi o ručnom unosu proizvest će mnogo grešaka. Ako greške kod jednog poslodavca još k tome utječu i na poslodavce koji ih NISU napravili a svejedno će morati raditi ispravke, na čiji teret ide taj dodatni trošak? Osnovna obaveza poslodavca bi trebala biti isplata primjerene/poštene bruto plaće radniku za njegov rad. A olakšice koje radnik ima bi trebale biti između radnika i države, kao što poslodavac ne bi trebao znati niti za radnikove ovrhe koje ovaj eventualno ima pa ih moramo znati, tako jedan poslodavac ne bi trebao znati kakvu plaću radnik ima kod drugog poslodavca niti općenito baratati informacijama koje bi trebale biti radnikove privatne stvari. Bit ću slobodna citirati kolegicu: „Sustav Porezne uprave raspolaže na temelju predanih izvještaja sa svim relevantnim podacima, te je najjednostavnije da se konačni obračun napravi na godišnjoj razini, te da putem posebnih poreznih postupaka, radnik dobije pripadajući dio novca. Savjetovala bih vam čak da to odradite već na mjesečnoj razini, jer kako sugerira sam Pravilnik, to je čas posla, a osim toga imate na raspolaganju i 3 godine za ispravak privremenog poreznog rješenja“ | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 184 | Martina Novoselac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se u potpunosti s kolegama, članak 4. je nemoguće provesti u praksi. Izjave radnika niti ćemo dobiti na vrijeme niti će biti od ikakve koristi jer ogromna većina radnika zna samo koliko "dobije na račun" i uopće ih ne zanima kolika im je zapravo bruto plaća. Većima firmi isplaćuje plaće već prvog u mjesecu za prethodni što znači da ćemo za većinu plaća raditi ispravke, na čiji trošak?? Zašto se umjesto cijelog ovog cirkusa ne bi smanjila stopa doprinosa ili neka porezna uprava radi godišnji obračun doprinosa, oni će imati sve podatke potrebne za obračun. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Pitanje smanjenja stope doprinosa nije bio predmet Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima pa time nije niti predmet Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima jer je isti provedbeni propis. Pravilnikom o doprinosima se detaljnije uređuje provedba odredba Zakona o doprinosima. Člankom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima se propisuje provedba članka 21.a Zakona o doprinosima. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. |
| 185 | Dušica Krstić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa svim iznijetim komentarima (kritikama!) pogotovo: LJILJANA SEDAK-BENČIĆ 18.11.2023 00:262 0 Ovakav način obračuna olakšice je u teoriji sasvim solidan međutim u praksi sigurno neće uspješno funkcionirati i uzrokovati će kontinuirane ispravke obračuna plaća. Kolege računovođe su već u svojim komentarima pojasnile što ti ispravci obuhvaćaju i da utječu na druge postupke kao što su npr. ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje, rodiljne naknade ili naknadu za nezaposlene. Vjerojatno je za očekivati da u izjavama o iznosu plaće i broju poslodavaca neće biti točni podaci tim više što zaposlenik ne snosi nikakvu odgovornost za danu izjavu. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 186 | Dijana Tinodi | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa kolegama da je prijedlog Pravilnika napisan bez razumijevanja primjene propisa u praksi. Nevjerojatno je da se propis radi na način da je u samom startu predviđena izrada krivog obračuna plaće kojeg eto, blago nam se, možemo ispravljati 3 godine. Ponavljam neke sporne točke koje su i ostali naveli: - Prikupljanje izjava od radnika do 10og u mjesecu Problem 1 – Što je sa poslodavcima koji isplaćuju plaću 1og radnog dana u mjesecu – prisiljavate ih da počnu isplaćivati plaće iza desetog, a u tom slučaju će radnici biti presretni jer će zbog 7 eura dobiti plaću pola mjeseca kasnije, a možda će još i tih 7 eura morati vratiti, nikad se ne zna. Problem 2 – Zašto bi radnik rekao jednom poslodavcu koliku plaću ima kod drugog poslodavca? Problem 3 – Zna li radnik uopće koliko mu iznosi bruto plaća za prethodni mjesec? Zbog svih obračunskih elemenata bruto plaća je promjenjiva, mnogi radnici ne znaju niti pročitati svoje liste, niti ih ne otvore kad ih dobiju. Problem 4 – U praksi je cilj da se procesi što više automatiziraju, a ovo je povratak 30 godina unazad, jer je ovakav obračun plaće nemoguće napraviti bez velike količine manualnog rada, od zivkanja, trčanja za radnicima, provjeravanja u sustav porezne za svakog radnika, prikupljanja papira i ručnog unosa, pa ponovno beskrajne kontrole, a sve sa znanjem da je velika vjerojatnost da ćemo se toj istoj plaći ponovno vraćati. - Ispravljanje pogrešaka Problem 1 – na koji način mislite da će poslodavci naplatiti eventualno više isplaćene neto plaće od radnika ako radnik ima ovrhe, ako je radnik postao biviši radnik, ako je na bolovanju? Problem 2 – na koje sve izvještaje takve učestale pogreške utječu – npr. prosjeci plaće za potrebe naknada za bolovanja, jeste li predvidjeli i tu rokove i načine ispravka? Problem 3 – trošak dodatnog rada za komplicirane obračune plaća stvara dodatne troškove poslodavcima. Problem 4 - način obračuna koji u samoj ideji uvelike ovisi o ručnom unosu proizvest će mnogo grešaka. Ako greške kod jednog poslodavca još k tome utječu i na poslodavce koji ih NISU napravili a svejedno će morati raditi ispravke, na čiji teret ide taj dodatni trošak? Osnovna obaveza poslodavca bi trebala biti isplata primjerene/poštene bruto plaće radniku za njegov rad. A olakšice koje radnik ima bi trebale biti između radnika i države, kao što poslodavac ne bi trebao znati niti za radnikove ovrhe koje ovaj eventualno ima pa ih moramo znati, tako jedan poslodavac ne bi trebao znati kakvu plaću radnik ima kod drugog poslodavca niti općentio baratati informacijama koje bi trebale biti radnikove privatne stvari. Bit ću slobodna citirati kolegicu: „Sustav Porezne uprave raspolaže na temelju predanih izvještaja sa svim relevantnim podacima, te je najjednostavnije da se konačni obračun napravi na godišnjoj razini, te da putem posebnih poreznih postupaka, radnik dobije pripadajući dio novca. Savjetovala bih vam čak da to odradite već na mjesečnoj razini, jer kako sugerira sam Pravilnik, to je čas posla, a osim toga imate na raspolaganju i 3 godine za ispravak privremenog poreznog rješenja“ | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. |
| 187 | LJILJANA SEDAK-BENČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovakav način obračuna olakšice je u teoriji sasvim solidan međutim u praksi sigurno neće uspješno funkcionirati i uzrokovati će kontinuirane ispravke obračuna plaća. Kolege računovođe su već u svojim komentarima pojasnile što ti ispravci obuhvaćaju i da utječu na druge postupke kao što su npr. ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje, rodiljne naknade ili naknadu za nezaposlene. Vjerojatno je za očekivati da u izjavama o iznosu plaće i broju poslodavaca neće biti točni podaci tim više što zaposlenik ne snosi nikakvu odgovornost za danu izjavu. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 188 | Anezi J. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slazem se s kolegama da će izjave djelatnika sigurno dovoditi do grešaka u obračunu i konstantnih ispravaka. Mi kao knjigovodje cijeli mjesec cemo se boriti s dobivanjem istoimenih izjava i pogresnim obracunima.. Nije u redu da se navodno povećanje plaće provodi na ovakav način, jer svi mi koji se bavimo računovodstvom sad cemo sigurno pola mjeseca samo obračunavati place pored svih drugih poslova koje obavljamo tokom mjeseca. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 189 | KONTO M | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nepotrebno komplicira obračun plaće, a izjave osiguranika će sigurno dovoditi do grešaka u obračunu i ispravaka, iz prakse teško mogu zamisliti da će ikom značiti "da je dužan poslodavcima dostaviti do 10-tog". Nije u redu da se navodno povećanje plaće provodi na ovakav način, niti da se svi koji se bavimo računovodstvom iz usluge pola mjeseca bavimo samo obračunom plaće, natezanjem sa strankama i njihovim radnicima, na uštrb svih drugih knjigovodstvenih poslova. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 190 | MARJANA PRAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, ovo je u praksi apsolutno neprovedivo. Na primjer imamo radnicu koja radi kod 4 poslodavca i kod svakog poslodavca dobije plaću na različite datume, a iznos bruto plaće je svaki mjesec različit. Kako postupati sa radnicima koji dobivaju plaću 1. u mjesecu, a imaju pravo donijeti potvrdu (koju ne znaju ispuniti) do 10. u mjesecu? Hoćemo li konstantno raditi ispravke? Šta je sa obračunom bolovanja koji se računa na temelju 6. mjesečnog prosjeka, ako se naknadno utvrdi greška i ispravlja plaća? Hoćemo li morati raditi ispravke obračuna naknade za bolovanje i tražiti ispravke refundacija? Tko će tražiti od radnika da vrati novce ako mu se greškom isplati previše, a radnik ima ovrhu? A ako više nije zaposlenik firme ili ako je otišao iz Hrvatske? Ima tu još puno pitanja bez logičnih odgovora. Predlažem da se to radi samo za radnike koji su zaposleni na puno radno vrijeme i koji su zaposleni cijeli mjesec. Sve ostalo je neizvedivo. Neka to odradi porezna uprava. Ili jednostavno smanjite stopu doprinosa. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Smanjenje stope doprinosa nije bio predmet izmjena i dopuna Zakona o doprinosima te time nije niti predmet ovog pravilnika o doprinosima. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 191 | FIDES | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Obračun plaće na predloženi način je neprovediv u praksi osobito kod osiguranika koji rade kod dva ili više poslodavaca prvenstveno iz razloga što dio poslodavaca još uvijek isplaćuje plaću prvi radni dan u mjesecu, te zasigurno neće imati podatke iz čl. 16.b. st.2 (koje je osiguranik dužan dostaviti do 10-tog u mjesecu). Taj poslodavac će gotovo svaki mjesec morati mijenjati obračun, a svi naknadni ispravci su nepotrebna administracija (kako za poreznog obveznika, tako i za Poreznu upravu (SNU)) i svaki ispravak je veća mogućnost pogreške. Tko će snositi troškove ispravaka i ispravaka ispravaka? Radnik koji nije dostavio podatke do 10-tog (a realno ih možda nije ni dobio), poslodavac kojem nisu dostavljeni podaci ili su dostavljeni netočni podaci ili pak poslodavac koji nije do 10-tog obračunao plaću te nije ni mogao dati potvrdu? Poslodavci će početi isplaćivati plaće nakon 10-tog, što i dalje ne garantira da neće biti ispravaka. Predlažem da Porezna uprava (budući da ista raspolaže sa svim podacima o plaćama) na kraju godine provede konačni obračun doprinosa na isti način kako to sada provodi konačni obračun poreza na dohodak. | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 192 | Mia Videc | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, članak 16.b je neprovediv u praksi iz nekoliko razloga: - dio poslodavaca isplaćuje plaću prvog radnog dana u mjesecu što je prije roka za dostavu podataka iz točke (2) - u članku se pouzdaje u izjavu radnika pri čemu mnogobrojni radnici uopće ne znaju koja im je bruto plaća niti ih to zanima niti čitaju svoje obračunske liste. Zanima ih samo koliko novaca sjedne na tekući račun. - mnogi ugovori o radu imaju klauzulu o tajnosti iznosa plaće radnika. Ovime se traži da se isto prekrši. - tko će snostiti troškove naknadnih izmjena u slučaju da jedan poslodavac promijeni svoj obračun? Te izmjene mogle bi kao posljedicu imati i izradu novih financijskih izvještaja! - što ako radnik više nije naš zaposlenik, a naknadnim ispravcima je utvrđeno da mu je potrebno isplatiti razliku neto plaće ili još gore da on poslodavcu treba uplatiti razliku? Kako mislite da će poslodavac nakon godinu-dvije potraživati tu razliku od bivšeg radnika? Stoga se slažem s već navedenim prijedlogom: - umanjenje mjesečne osnovice provodi se samo za one radnike koji su cijeli mjesec radili kod poslodavca i to u punom radnom vremenu - porezna uprava u posebnom postupku jednom godišnje radi godišnji obračun doprinosa za one radnike koji su mijenjali poslodavca tijekom mjeseca odnosno radili za više poslodava unutar istog mjeseca - kao što sad radi godišnji obračun poreza u posebnom postupku | Djelomično prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. |
| 193 | DOLORES MATEJČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U svemu se slažem sa kolegicama. Prevršili ste svaku mjeru sa stalnim reformama i pretakanjima iz šupljega u prazno. Sve vaše reforme koštaju. Da li ste uračunali troškove prilagodbe softvera koje poduzetnici moraju platiti? Gdje su troškovi seminara, savjetovanja i izgubljenog vremena u istraživanjima što je pisac htio reći? A onda opet nova reforma. Nijedna godina do sad nije prošla bez neke reforme, stalno komplicirate sustav, umjesto da ga pojednostavljujete. Da ne spominjem umjetnost povezivanja nepovezanih JOPPD putem SNU. U prijedlogu je navedeno da osiguranik mora svim poslodavcima dostaviti izjavu o broju poslodavaca i plaći do 10 u mjesecu. Plaća nije svaki mjesec ista, odkuda radniku podatak o bruto plaći ako ju još nije dobio? Radnici ni ne znaju što je bruto, ne znaju čitati platnu listu. Radnik ne donese ni poreznu karticu, ni doznaku za bolovanje (ako ga ne natjeraš), a kamoli da će nositi svaki mjesec izjave koje mora sam ispuniti. Radnik na izjavu može pisati bilo što, tko će to provjeravati? Zašto malo ne pogledate kako se u drugim zemljama obračunavaju plaće? | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. |
| 194 | Ivona Abramović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 16. b koji se planira uvesti je potpuno nelogičan, kao da ga je pisao netko tko nema dodira sa stvarnošću i realnošću. Nemoguće je točno i na vrijeme odraditi obračune plaća za radnike koji rade kod dva ili više poslodavca. Umjesto da se olakša poduzetnicima i računovođama, cijelo vrijeme samo komplicirate stvari. Molim da nađete jednostavnije rješenje od toga da računovođe trebaju raditi naknade ispravke obračuna i JOPPD obrazaca zbog nedostatka informacija pravovoremeno. Najlogičnije i najjednostavnije bi bilo da se ispravke odradi Porezna uprava kroz godišnji obračun poreza na dohodak koji ionako rade po službenoj dužnosti svake godine. Slažem se sa svim kolegama koji također ne podržavaju nebuloze napisane kroz čl. 16.b. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 195 | DANIJELA DELLAVIA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Stavak 2: Rok od 10 dana za dostavu izjave daje preveliku slobodu malverzacijama plaća. Poslodavcima koji su ovdje ni krivi ni dužni, se nameću novi administrativni troškovi. Podaci iz izjava nisu provjerljivi, a broj radnika u RH koji zna svoju bruto plaću je jako mali. Gleda se što je leglo na račun, a isplatne liste bacaju u smeće. Nemojte misliti da će računovođe sve ovo raditi besplatno. Ovo je ogroman posao koji zahtjeva puno ručnog rada, konstantne komunikacije, ispravljanja i usklađivanja. To su poslovi koji oduzimaju puno vremena, a to je u uslužnim djelatnostima vrlo bitna stavka. Zašto se u redovno obračunu ne mogu uzeti u obzir plaće prethodnog mjeseca iz Porezne uprave, a radnik je dižan obavijestiti poslodavca o svakom novom poslodavcu kako bi nam dao input da nam podaci koje posjeduju nisu potpuni i da se obratimo na portal Porezne uprave gdje se plaće mogu provjeriti - od prošlog mjeseca, naravno. Pa da ljudi i dalje mogu dobivati plaće 5-tog u mjesecu umjesto 10-tog. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 196 | DEJAN RODIGER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Znači plaća se ne može izračunati prije 10-tog. Ako je plaća do 15tog, to znači da sva računovodstva trebaju u isto vrijeme raditi obračune za sve poslodavce. Ovdje se radi i o kršenju tajne o visini plaće. Zašto bi jedan poslodavac trebao znati plaću kod drugog poslodavca? I ako ja slučajno radim kod 5 poslodavca, ja trebam uzeti jedan dan godišnjeg da raznesem te papire. I što ako je jedan poslodavac van Hrvatske? Rješenje je jednostavno: isplata BRUTO plaća zaposlenicima, a oni rade obračune i plaćaju poreze i doprinose. | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 197 | Vilma Tolić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Uz sve šta su poštovane kolege navele u prethodnim komentarima, želim dodati da je ovo jedan od najbedastijih prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika kojem u svojoj 30-godišnjoj računovodstvenoj praksi svjedočim. Uz to šta nijednim dostupnim kanalom nije prethodno konzultirana struka, očito je da je ovaj Pravilnik sastavljao mudrac koji u životu nije obračunao nijednu jedinu plaću... Količina elementarnog nepoznavanja materije od strane zakonopisca je tolika da mi je ispod časti uopće navoditi šta sve u predmetnom dokumentu ne valja. Ovo je valjda jedinstven slučaj da se donosi Pravilnik za koji je prije njegovog donošenja nedvojbeno utvrđeno da je u praksi neprovediv. Ponovit ću : - čl. 4 je neprovediv - radnici u mnogim djelatnostima ne mogu znati kolika im je mjesečna plaća radi dodataka na plaću na koje nas obvezuju kolektivni ugovori - svaki mjesec je radi toga bruto plaća drugačija - šta znači da ako radnik kod oba poslodavca dobiva plaću do 15.u mjesecu ne postoji ni teoretska šansa da izjavu da na vrijeme i da ona bude ispravna - mi nemamo pravo tražiti da nam radnik otkrije iznos svoje plaće kod drugog poslodavca jer to ne spada pod legitimni interes - moji klijenti svi odreda isplaćuju plaću od 01. do 05. u mjesecu, a ovim pravilnikom ih prisiljavate da čekaju 10. kako bi se mogle prikupiti famozne izjave od radnika za koje je već gore utvrđeno da neće biti vjerodostojne (uz uvjet da radnik uopće i pristane dati izjavu) - NE ŽELIMO ispravljati greške koje nismo sami prouzročili - NE ŽELIMO u JOPPD obrascu imati 20 novih šifri kojima vas izvještavamo imamo li izjavu radnika, jesmo li je ili nismo tražili, jeli je radnik odbio dati... i druge nakaradne elemente koje ste dodali u propisani obrazac, a za koje nas već sad programeri upozoravaju da se neće moći "vući" iz programa, već će biti neophodno ručno korigiranje kod svakog djelatnika - fluktuacija radnika je iz godine u godinu sve veća, tako da broj zaposlenika koji rade kod više poslodavaca, ili koji nisu čitav mjesec u radnom odnosu kod istog poslodavca nije zanemariv i predstavlja velik problem za primjenu ovog Pravilnika ako na njemu budete do kraja inzistirali - na žalost, najveći broj radnika u realnom sektoru ima upravo bruto plaće između 840 i 1300 eura, tako da će broj obračuna plaća po predloženom modelu biti iznimno velik - ne slažem se sa prijedlogom da se umanjenje osnovice primjenjuje samo na one koji rade čitav mjesec, jer i to iziskuje već spomenute goleme programske izmjene koje će opet ići poduzetnicima po džepu, uz veliku mogućnost pogrešaka radi dodatnih elemenata koje ste uveli u joppd obrazac - sustav Porezne uprave raspolaže na temelju predanih izvještaja sa svim relevantnim podacima, te je najjednostavnije da se konačni obračun napravi na godišnjoj razini, te da putem posebnih poreznih postupaka, radnik dobije pripadajući dio novca. Savjetovala bih vam čak da to odradite već na mjesečnoj razini, jer kako sugerira sam Pravilnik, to je čas posla, a osim toga imate na raspolaganju i 3 godine za ispravak privremenog poreznog rješenja... Slušamo već desetljećima o nužnosti administrativnog rasterećenja poduzetnika, a vi ovim putem ozakonjujete dodatnu agresivnu birokratizaciju nečeg što bi trebalo biti jednostavno, transparentno i razumljivo za poduzetnika i njegovog radnika, do te mjere da i najjednostavniji obračun plaće postaje nuklearna fizika... S druge strane, financijski učinak na plaću radnika koji se postiže ovakvim pretumbavanjem postojećeg sustava je apsolutno nesrazmjeran materijalnom i vremenskom utrošku kojeg će imati poslodavci, programeri i računovodstava. Tim više šta imate alate kojima možete ovo riješiti na vrlo jednostavan način, a to je povećanje osobnog odbitka, ili smanjivanje stope za MIO... Ovo je mazanje očiju radnicima, a masiranje mozga računovođama. Efekt - 7,50 eura radniku s bruto plaćom od 1200 eura !!!! Upotrijebit ću rečenicu kolegice iz struke koja je komentirajući Pravilnik rekla da Zakonodavac, tjerajući nas da se vrtimo u krug konstantno repetirajući bedaste poslove poput ispravljanja grešaka koje nismo sami proizveli, zapravo čini to da mi računovođe metemo ulice, dok Zakonodavac baca kante i kante lišća s vrha zgrade... E pa baš se tako osjećam čitajući vaše umotvorine... Dajte, saberite se molim vas. | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Pitanje povećanje osobnog odbitka nije propisan Pravilnikom o doprinosima, a pitanje smanjenja stope doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti nije bio predmet izmjena Zakona o doprinosima pa time se ne može niti Pravilnikom o doprinosima isto propisati. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 198 | INTERIGRE d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Predlažemo izmjenu čl. 4 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima na način da poslodavac umanjene osnovice može koristiti samo za mjesece u kojem je radnik cijeli mjesec bio zaposlen kod njega. Stavak 1. i 2. predloženog čl. 16b otežavaju i kompliciraju obračun plaće poslodavcu ( tehnički i operativno), te mu nameće dodatnu odgovornost, kao i neprestane dodatne ispravke plaća koji su velikim sustavima ionako već sastavni dio posla ( ispravak JOPPD obrasca, ispravak knjiženja, uplate razlike doprinosa, uplate kamata na doprinose, podnošenje SNU obrazaca, uplate razlike neto plaća itd..) Čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima radnik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je neizvediva, jer se u prvom redu ne možemo osloniti na ispravnost podataka koje radnik daje, zadiremo u GDPR i tajnost podataka ( zašto bi radnik trebao taj podatak dati drugom poslodavcu ), ponekad poslodavac nema niti saznanja da je radnik započeo s radom i kod nekog drugog poslodavca jer ne smatra da o tome mora nekoga obavijestiti. Davanjem neistinite Izjave ili odbijanjem davanja Izjave radnik ne snosi nikakvu odgovornost, već se sve prelijeva na teret Poslodavca. Osim toga zašto bi jedan poslodavac trebao znati podatke o bruto plaći radnika kod drugog poslodavca - podatak o bruto plaći svakog radnika predstavlja poslovnu tajnu, a što je i definirano ugovorom o radu. Postavlja se pitanje i izvedba ispravka obračuna plaće za radnike koji više nisu u radnom odnosu kod poslodavca, a eventualno smo mu pretplatili plaću. Kako će se od njega potraživati taj iznos ? Stoga smatramo, da jedino Porezna uprava koja ima potpun pregled i uvid u dohodak radnika može po završetku godine provesti godišnji obračun doprinosa, kao što to u posebnom postupku provodi i za porez. | Djelomično prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. |
| 199 | IRENA BELUHAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu jer ćemo se loptati s tuđim podacima, što smatram da uopće nije u skladu s Ustavom 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? ako je na bolovanju nije mobilan??? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Moram ovom prilikom reći, da onaj tko piše zakon, ne provjeri praktičnu izvedivost zakona koji je napisao. Kako novinari često koriste izraz: računovođe su se digle na zadnje noge, želim reći kako nas i Ministarstvo financija tretira kao stvorove koji imaju prednje i zadnje noge, ne doživljava nas kao sponu između poduzetnika i Ministarstva financija, sve što računovođe komentiraju na e savjetovanjima, ne čita se s razumijevanjem, obično je odgovor na komentar kopiran: prima se na znanje, bez da čitatelj komentara uđe u samu srž problema. Pri traženju dostavljanja Izjave o plaći, jedan mi je radnik odgovorio da neće ništa potpisivati, a na informaciju da ja moram znati koliku on ima plaću kod drugog poslodavca da bih mogla točno obračunati njegovu plaću odgovorio sa: Ja to vama ne moram reći. Na žalost, morala sam se složiti s njim. Tko sam ja da moram znati njegovu plaću i njegove prihode? Te ovlasti može imati samo Porezna uprava. Pa kako Ministarstvo financija i Porezna uprava može očekivati točne obračune plaće? Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda !! | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Napominje se da ako radnik ima obvezu dostaviti izjavu, a istu ne dostavi, neće imati pravo na umanjenje mjesečne osnovice. |
| 200 | Udruženje ugostitelja Zagreb | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Nastavno na već napisane prijedloge navedene u komentarima, a posebice one koji se odnose na članak 4. odnosno članak 16.b, koji regulira umanjenje mjesečne osnovice kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca, napominjemo kako isti članak otvara niz potencijalnih problema i nedostataka. Definiranje odgovornosti radnika kao davatelja izjave o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u istom mjesecu predstavlja veliki izazov, otvarajući prostor za brojne nedostatke i nejasnoće. U skladu s prijedlogom, poslodavci su obvezni raditi ispravke u slučaju promjena u podacima o mjesečnoj osnovici, što može dovesti do kompleksnih i brojnih ispravka obračuna doprinosa. Nedostaje analiza utjecaja ovog propisa na poduzetnike i računovodstva te izračun troškova koje će oni preuzeti, što stavlja dodatno opterećenje na sustav. Postojeći prijedlog stvara dodatan administrativni teret za poslodavce koji se suočavaju s potrebom da objašnjavaju radnicima zahtjeve dostavljanja podataka o plaći drugim poslodavcima. Ovaj pristup gubi smisao privatnosti radnika i GDPR-a te otvara prostor za neugodne situacije između zaposlenika i poslodavaca. Stoga, nužno je razmotriti alternativne metode obračuna plaća koje bi bile manje složene i ne bi stvarale dodatne administrativne prepreke za poslodavce. Već postojeći sustav ima problema s popunjavanjem svih potrebnih podataka prije prijave zaposlenika. Uvođenje godišnjeg obračuna od strane Porezne uprave moglo bi biti jedno od rješenja koje bi rasteretilo poslodavce od ovog administrativnog tereta, čime bi se smanjili troškovi i olakšalo poslovanje. | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kako bi se smanjio broj ispravaka obrazaca JOPPD članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima je izmijenjen i pojednostavljen te u praksi neće biti nužne korekcije obračuna plaće zbog korištenja umanjenja mjesečne osnovice. |
| 201 | Renata Mihaljek | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Obraćun plaće na ovakav način je neizvediv! Nepotrebno opterećivanje poslodavaca, radnika i knjigovodstva. Stavljanje radnika u neugodan položaj zbog "serviranja" svoje plaće svim poslodavcima. Što GDPR kaže na to? Što s poslodavcima koji isplaćuju plaću 1. u mjesecu? Kako objasniti radniku da mora čekati isplatu najranije 10-og?? Neki radnici su već rekli da nikome neće donositi nikakve izjave!! Knjigovodstveni servisi će raditi samo ispravke obrazaca? Za drugo, na žalost, neće imati vremena....Onaj tko je nešto ovakvo predložio vjerojatno u životu nije napravio ni jednu plaću. Ne vjerujem da će naši komentari imati ikakvog učinka jer je i do sada većina toga što kaže struka, bilo odbačeno. | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 202 | DIANA TOMIČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Sve o neodrživosti i kompliciranosti postojećeg prijedloga već je prethodno navedeno, što podržavam u cijelosti. Predlažem rješenje da poslodavci uvijek i samo rade prema podacima Porezne uprave i da je to konačan obračun što se tiče poslodavaca, nema ispravljanja, pogotovo ne u roku od 3 godine. Eventualne razlike u obračunu doprinosa za radnike koji rade kod više poslodavaca da se rješavaju godišnje u posebnom postupku koji se ionako provodi za sve osobe vezano uz porez na dohodak. | Djelomično prihvaćen | Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. |
| 203 | Bozica Istvanic | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu jer ćemo se loptati s tuđim podacima, što smatram da uopće nije u skladu s Ustavom 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? ako je na bolovanju nije mobilan??? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati. Postavlja se i pitanje naplate ispravka obračuna, za koji realno poslodavac nije kriv. Od osnovne ideje da se rasterete obveze poslodavcima, došli smo do toga da se novi Zakoni donose bez realnog uvida u provedbu istih, pa za posljedicu imamo samo još veći teret obveza na poslodavcima. Na papiru može izgledati sve odlično ali u praksi to može biti teško izvedivo. Moram ovom prilikom reći, da onaj tko piše zakon, ne provjeri praktičnu izvedivost zakona koji je napisao. Kako novinari često koriste izraz: računovođe su se digle na zadnje noge, želim reći kako nas i Ministarstvo financija tretira kao stvorove koji imaju prednje i zadnje noge, ne doživljava nas kao sponu između poduzetnika i Ministarstva financija, sve što računovođe komentiraju na e savjetovanjima, ne čita se s razumijevanjem, obično je odgovor na komentar kopiran: prima se na znanje, bez da čitatelj komentara uđe u samu srž problema. Pri traženju dostavljanja Izjave o plaći, jedan mi je radnik odgovorio da neće ništa potpisivati, a na informaciju da ja moram znati koliku on ima plaću kod drugog poslodavca da bih mogla točno obračunati njegovu plaću odgovorio sa: Ja to vama ne moram reći. Na žalost, morala sam se složiti s njim. Tko sam ja da moram znati njegovu plaću i njegove prihode? Te ovlasti može imati samo Porezna uprava. Pa kako Ministarstvo financija i Porezna uprava može očekivati točne obračune plaće? Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda !! | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. |
| 204 | MIA SRŠEN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Zbog velikih komplikacija obračuna plaća, bilo bi dobro kada bi se osnovica za smanjenje doprinosa mogla koristiti samo kod radnika koji su cijeli mjesec zaposleni kod jednog poslodavca. Smatram da nije u redu od radnika tražiti podatke o njegovoj plaći kod drugog poslodavca, a sam rok da se izjavi dostavi do 10. u mjesecu je komplicirana zbog plaća koje se isplaćuju do 5. u mjesecu za prošli mjesec. | Djelomično prihvaćen | Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 205 | Milena Mihalic | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, pridružujem se kolegama iz obračuna plaća i apeliram da se razmisli o umanjenju osnovice isključivo za radnike koji su odradili puni mjesec. Do desetog u mjesecu u firmi smo odavno isplatili plaće i napravili sve izvještaje za grupaciju, te ne smijemo raditi nikakve izmjene za prethodni mjesec. Iz dugogodišnje prakse iskustvo pokazuje da se u izjave i suradnju radnika po pitanju obračuna plaća ne možemo nikako pouzdati, financijska i fiskalna pismenost nažalost je na jako niskoj razini, mnogi ne znaju ni što je PK kartica ni čemu služi. Ovo je u praksi neizvedivo i nadam se da će se naći bolje rješenje za namjeravanu olakšicu. Unaprijed zahvalni. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima propisano je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike po osnovi radnog odnosa čiji je ukupan iznos mjesečnih bruto plaća do 1.300,00 eura. Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. |
| 206 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovakav način obračuna je neprovediv, a očekivani ispravci u stavku 3. to dokazuju. To bi trebao biti dovoljan razlog da pronađete jednostavnije i jeftinije rješenje za sve nas. Čitajući prethodne komentare, moram istaknuti neke činjenice koje govore same za sebe: - Obračun plaće se još više komplicira. - Obvezivanje radnika da dijeli iznos bruto plaće s drugim poslodavcima - nije u redu s aspekta zaštite privatnosti i poslovne tajne. - Izjave radnika su se već pokazale kao nepouzdane, ne jednom, zato su i ukinute. - Naknada za bolovanje - Što ako je naknada isplaćena prije ispravka obračuna na temelju kojeg je obračunata? - Ispravak obračuna ima za posljedicu isplate razlike radniku - Što ako poslodavac više ne postoji, ili radnik više ne radi kod poslodavca? ili postoji bilo koji drugi razlog iz kojeg isplata nije moguća - Ako se nakon ispravka razlika treba obustaviti radniku, što ako radnik ne da suglasnost, ili nema plaće od koje bi se razlika obustavila, ili radnik više nije prijavljen kod tog poslodavca? - Neki poslodavci plaću isplaćuju prije 10. u mjesecu pa dostava izjave može biti upitna. Mogućnost obračuna na temelju podataka PU nije prihvatljiva, jer ne želimo naknadne ispravke. Ako želite da poslodavci rade umanjenje osnovice prilikom obračuna plaće, može, ali neka to bude jedini obračun, a sve eventualne daljnje ispravke neka rješava Porezna uprava direktno s radnikom. | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 207 | DAMIR BORTEK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, obaveza poslodavca da za zaposlenog radnika, koji u mjesecu radi kod više poslodavaca, primjenjuje princip razmjernog umanjenja osnovice za doprinose na osnovu „Izjave radnika o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu“ („Izjava“ u daljnjem tekstu) će stvoriti velike probleme poslodavcima a posljedično će uzrokovati kaotično stanje u sustavu e-porezna (veliki broj otvorenih stavaka JOPPD obrazaca, kamate, SNU). Na osnovu čega temeljnim ovu konstataciju? 1. Mogućnost točnog iskazivanje iznosa plaća kod više poslodavaca u „Izjavi“ je praktično neizvediva Realno je, ako se poznaje princip i proces obračuna plaća, očekivati da podatak o plaći kod poslodavaca na „Izjavi“ neće biti točan podatak o iznosu plaće! Ne zato jer netko ne želi prikazati točan iznos plaće nego zato što taj iznos nije moguće znati prije nego se plaća stvarno i obračuna. Jedno je ugovorena bruto plaća iz ugovora o radu a drugo je finalni, obračunati, iznos plaće koji je zavisan od različitih kategorija rada i dodataka na plaću u mjesecu (rad nedjeljom, rad praznikom, prekovremeni rad, bolovanja, mjesečni stimulativni dodaci, dodatak za minuli rad, bolovanja, .…). Iznos plaće u većini slučajeve nije poznat do trenutka obračuna plaće i nije ga moguće točno predvidjeti i upisati u „Izjavi“. Netočno iskazane plaće na izjavama, rezultirati će time da poslodavci rade obračun na osnovu fiktivnih i netočnih podataka. Ako na osnovu toga npr. pogrešno zaključe da je ukupna plaća manja od 1300 EUR i da mogu primijeniti umanjenje osnovice za doprinose a kasnije se pokaže da to nisu smjeli, morati će raditi retroaktivne ispravke plaća. Zašto da poslodavac troši svoje resurse i ispravlja nešto što nije skrivio? 2. U prijedlogu izmjena pravilnika navodi se 10. u mjesecu kao rok za dostavu „Izjave poslodavcima“ 2) Izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu iz članka 5. točke 1. Zakona osiguranik je dužan dostaviti svim poslodavcima do 10. dana u mjesecu. Potrebno je uzeti u obzir da veliki broj tvrtki obračunava i isplaćuju plaću na početku mjeseca, prije 10. Kako da oni ispravno obračunaju i isplate plaću ako nemaju „Izjave“ novozaposlenih radnika odnosno radnika s kojima je prekinut radni odnos? 3. „Izjave“ radnika ne funkcioniraju Prije par godina imali smo očiti primjer da izjave radnika nisu nešto što je točno i na što se poslodavac / država može osloniti kada su u pitanju porezi i doprinosi. Iznosim primjer sa neoporezivim primicima do dopuštenog iznosa (neoporeziva nagrada, prigodna nagrada, …). Bilo je propisano da radnik kod promjene poslodavca treba novom poslodavcu dati izjavu o primljenim neoporezivim primicima u godini kod prethodnog poslodavca. To je na kraju rezultiralo time da su poslodavci temeljem manjkavih i netočnih izjava radnika (koje nisu mogli nikako provjeriti) isplaćivali neoporezive iznose iznad dopuštenih godišnjih granica. Nakon godinu, dvije porezna se je sjetila to provjeravati i teretiti poslodavce. Na kraju je to uređeno na način da su ukinute „Izjave“ i da na e-poreznoj postoji uvid o neoporezivim primicima radnika a uvedena je i kontrola na JOPPD obrascu. Ovo je očiti primjer da „Izjave“ ne mogu funkcionirati jer su fiktivne i nema mogućnosti njihove provjere. Potrebno je sistemsko rješenje u koje se mora uključiti e-porezna. Generalno se, Zakonom / Pravilnikom, poslodavac primorava da obračune plaća provodi na osnovu fiktivnih, neprovjerenih i nepouzdanih podataka a s druge će ga se nakon toga tjerati da radi ispravke na osnovu finalnih podataka u obračunima plaća. • To je nepotreban posao i trošak resursa/sredstava za poslodavca • Postavlja se i pitanje odgovornosti za nadoknadu troška kamata za koje će se poslodavac teretiti ako se pokaže da je izjava bila pogrešna i da nije bilo osnove za umanjenje osnovice za doprinose na isplaćenoj plaći pa je potrebno uplatiti razliku doprinosa • Upitan je mehanizam kao da poslodavac naplati doprinose koje bi trebao ustegnuti od neta radnika koji više ne radi kod njega. PRIJEDLOG RJEŠENJA 1. Poslodavac provodi umanjenje osnovice za doprinose samo u slučaju kada je radnik puni mjesec zaposlen kod njega U Pravilnik uvesti odredbu po kojoj poslodavac provodi umanjenje osnovice za doprinose samo u slučaju kada je radnik puno mjesec zaposlen kod njega (rad u punom radnom vremenu od prvog do zadnjeg dana u mjesecu). Iz procesa se isključuje nepouzdana i neprovjerena „Izjava“. U tome slučaju poslodavac gleda samo plaću koju isplaćuje radniku, ne mora s njom kombinirati fiktivne/netočne iznos iz „Izjava“ i u mogućnosti je ispravno primijeniti kriterije za umanjenje osnovice za doprinose. 2. Uvesti „Godišnji obračuna doprinosa“ Kroz prvu točku rješavamo zaposlene kod poslodavca u cijelom mjesecu. Ostaju neriješeni radnici koji rade na nepuno radno vrijeme, radnici sa prekidom i početkom rada u mjesecu. Kako to riješiti? Porezna uprava u e-porezna ima punu sliku primitaka kod svih poslodavaca. Smatram da je u regulativu svakako potrebno uvesti pojam „Godišnjeg obračuna doprinosa“ koji bi se provodio od strane porezne uprave zajedno sa godišnjim obračunom poreza koji porezna radi u posebnom poreznom postupku. To je jedino ispravno jer ako je i bilo nekih pogrešaka u umanjenju osnovice za doprinose tijekom godine ista je rezultirala: a) Manjom neto plaćom / većom uplatom doprinosa ili b) Većom neto plaćom / manjom uplatom doprinosa Razlika je između radnika i države, nema razloga zašto bi se treća osoba (poslodavac) uplitala u to poravnanje. U slučaju kada radnik nije više zaposlenik poslodavca takvo poravnanje nije niti moguće jer poslodavac nema mogućnost dobiti povrat sredstava od radnika da bi platio doprinose (ako ispravak ide u tome smjeru). | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 208 | Nevenka Knez Bortek | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Novi zakon odnosno pravilnik je takav da ga uz najbolju volju nije moguće ispoštovati bez ispravaka isplaćenih plaća. Zar to u startu već ne zvuči potpuno krivo? Osiguranik je obvezan dostaviti izjavu bruto plaće svakom poslodavcu, da bi nakon isplaćene plaće poslodavac saznao da su podaci bili netočni, što je bilo i za očekivati, jer : a) podatke izjavljuje sam radnik, a naših 70% zaposlenih niti ne zna što je i kolika je njihova ugovorena bruto plaća (većina zaposlenih zna samo svoju neto plaću), i što iz nemara, a što iz neznanja, vrlo rijetko će podatak biti točan. b) u momentu dane izjave čak i onaj radnik koji zna kolika mu je bruto plaća, ne zna koliki će biti bruto njegove plaće u mjesecu odjave ukoliko je imao prekovremene sate, ukoliko je imao bolovanje, ukoliko je imao minuli rad, ostale posebne vrste sati rada itd. c) rok za dostavu podatka je do 10. u mjesecu, a vrlo velik broj poslodavaca isplaćuje plaću prije 10. čime opet nemaju podatak za obračun plaće, pa makar i taj krivi Dakle zakon je propisan za izračun u startu KRIVE plaće koja će se naknadno ispravljati i to vrlo moguće ne samo jednom, jer svakom promjenom s bilo čije strane dolazi do novog omjera umanjenja osnovice. Ukoliko bilo koji bivši/novi poslodavac iz nekog razloga mijenja obračun ili isplaćuje nešto dodatno radniku, drugi poslodavac mora ponovo mijenjati svoj obračun. Pitanje bez odgovora: Na koji način će poslodavac koji radi ispravak obračuna otišlog radnika zatvoriti financijsku konstrukciju te priče? Ukoliko radnik treba nadoplatiti doprinose, kako će bivši poslodavac koji napravi i uplati razliku doprinosa sebi refundirati taj trošak od bivšeg radnika? Zamolbom ili ovrhom?!? I tko će snositi trošak kamata? Poslodavac koji nije skrivio pogrešan obračun jer je morao raditi na osnovu fiktivnih podataka? Što s ovim nenaplativim troškom? Komentar s porezne je bio, ne brinite imate tri godine za ispravak. Netko očito nije nimalo svjestan situacije i problema, jer ne radi se o jednom ispravku za koji imamo tri godine vremena, već o svakomjesečnim ispravcima većeg broja obračuna prijavljenih i odjavljenih radnika, kojih će u te tri godine biti pretpostavljeno i 2 do 3 tisuće po trenutnoj fluktuaciji zaposlenika u evo samo jednom malom, našem, servisu obračuna plaća. Što izlazi da ćemo svaki mjesec iza 15. kada završimo posao sa obračunom plaća, svaki dan raditi ispravke obračuna plaća!! Moram napomenuti da to košta i da bi se taj posao naplatio poslodavci će u svojem „izglasavanju proračuna“ morati zakinuti plaće radnika, kako bi podmirio plaćanje ispravaka obračuna, čime novi zakon kojim se želi povećati plaće osim što je neprovediv postaje i potpuno besmislen. Dalo bi se na dugo i široko pisati zbog čega je ovaj zakon odnosno pravilnik neprovediv, no ukoliko pogledate sve ostale komentare kojih do sada stvarno ima dovoljno, shvatit ćete da struka koju izgleda niste konzultirali vidi velike promašaje i ukazuje na njih još dok je vrijeme. Prijedlog je -da poslodavac umanjuje osnovice samo u mjesecima u kojima je radnik radio cijeli mjesec kod tog poslodavca. -da godišnji obračun doprinosa radi porezna kao što radi godišnji obračun poreza za sve zaposlenike koji nisu cijelu godinu kod istog poslodavca. Jedino na taj način doprinosi mogu biti ispravno obračunati. Hvala, Lp | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Također, osiguranici koji rade kod dva ili više poslodavaca ne smiju niti na koji način biti diskriminirani u ostvarivanju svojih prava. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 209 | SANJA PERNJAK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. nije primjenjiv u praksi: Točka 1. i Točka 2. predloženog Članka 16b. je neprimjenjiva iz sljedećih razloga: 1. Veliki broj poslodavaca isplaćuje plaću do zadnjeg u mjesecu za tekući mjesec, a prilično veliki broj poslodavaca isplaćuju plaće već 01.umjesecu za prethodni mjesec, stoga čekanje Izjave radnika do 10.tog u mjesecu o visini bruto plaće koju ima zaposlenik s nepunim radnim vremenom, a koji radi kod više poslodavaca u tijeku mjeseca je također bespredmetna, prvenstveno jer se zadire u tajnost podataka, te nam prethodno donesene GDPR odredbe potpuno padaju u vodu jer ćemo se loptati s tuđim podacima, što smatram da uopće nije u skladu s Ustavom 2. Izjava radnika o visini bruto plaće poslodavcu ne može biti točna, jer postoji veliki broj zaposlenika koji rade nepuno radno vrijeme kod poslodavaca koji primjenjuju Kolektivni ugovor, Ugovori o radu imaju u dijelu ugovorene plaće samo koeficijente koji se primjenjuju na razne osnovice definirane kolektivnim ugovorima, a na koje se opet treba primijeniti minuli rad, stimulacija, dodaci sukladno kolektivnim ugovorima, dodaci za noćni rad, rad u popodnevnim smjenama, rad blagdanom ili neradnim danom, a koje radnik nikako ne može dati poslodavcu koji plaću isplaćuje posljednji dan u mjesecu za prethodni mjesec kao i poslodavcu koji plaću isplaćuje već 01.u mjesecu za prethodni mjesec jer istu ne zna dok poslodavac ne izvrši obračun plaće i isplati plaću. Kako izjavu radnika dobiti od radnika koji je na bolovanju? ako je na bolovanju nije mobilan??? 3. iako ste napisali da je poslodavac dužan u roku 3godine izvršiti ispravke, navedeno je potpuno neprimjenjivo, zašto bi uopće poslodavac koji je uredno obračunao i isplatio plaću radniku sada zbog ovakve potpuno neprimjenjive odredbe ponovno nakon 3godine obračunavao nešto zbog toga, jer zakonodavac donosi ovakvu besmislenu odredbu kojom poslodavcima umjesto da olakšaju, otežavaju ionako već komplicirane odredbe ovih i drugih propisa koje obveznici moraju primjenjivati Predlažem brisanje ovih dopuna, već umjesto ovih točaka primijenite obvezu ministarstva financija, porezne uprave, da u godišnjem posebnom postupku oporezivanja zajedno s obračunom poreza na dohodak izvrši i godišnji obračun umanjenja obračunatih doprinosa za MIO 1.st. kod zaposlenika koji rade kod više poslodavaca i čija mjesečna bruto plaća zbrojena kod svih poslodavaca iznosi manje od 1.300,00 EUR-a, a to je podatak u koji jedino zakonodavac ima puno pravo pregleda !! | Djelomično prihvaćen | Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Također, dohodak od nesamostalnog rada smatra se godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, dok se doprinosi za obvezna osiguranja odnose na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Cilj je omogućiti radnicima s najnižim mjesečnim bruto plaćama povećanje neto plaće odmah kako se ne bi trebalo čekati protek razdoblja od godine dana kako bi isti ostvarili uvećanje neto plaće. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 210 | Elvira Hrebinec | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Pozdrav svima, Obračunom plaće u praksi se bavim već 26 godina i tijekom tog vremena bilo je boljih i lošijih reformi, koje su gotovo redovito bile odrađene u vrlo kratkom vremenu, kako bi se reklo "preko koljena" ili da parafraziram "preko leđa onih koji provode reforme u realnom sektoru, odnosno onih koji moraju provoditi ono što je propisano" jer se glas struke nije želio čuti i uvažiti ili se nije stigao čuti i uvažiti, što me je prilikom ove reforme ponukalo da se uključim u e-savjetovanje. Dakle, imam komentar i prijedlog vezan za članak 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Komentar: donositi odredbe za koje u startu znamo da će biti neprovedive ili djelomično provedive ( npr. citat : "2) Izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu iz članka 5. točke 1. Zakona osiguranik je dužan dostaviti svim poslodavcima do 10. dana u mjesecu"- Što ako poslodavci isplaćuju plaću 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec, ili što ako poslodavac kojemu radnik treba dati izjavu isplaćuje plaću 4. radni dan u mjesecu za prethodni mjesec?) smatram lošim i neproduktivnim. Ovako postavljene odredbe članka koji se odnosi na umanjenje osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje I. stupa za radnike koji su u toku mjeseca mijenjali poslodavce ili su zaposleni na nepuno radno vrijeme kod više poslodavaca stavlja preveliko operativno opterećenje na poslodavce ( čitaj: obračun plaće), te ne garantira da će obračun umanjenja osnovice- odnosno plaće biti točan; u startu donositi odredbu o ispravcima plaće ( poslodavci koji imaju veći broj zaposlenih i veću fluktuaciju mogu biti dovedeni u poziciju da nakon obračuna plaće cijeli mjesec rade samo ispravke- to dragi moji zakonodavci košta vremena i novca, jer ispravak obračuna plaće pretpostavlja ispravak samog obračuna, ispravak JOPPD obrasca, podnošenje SNU obrasca.... itd.) samo po sebi znači da i zakonodavac zna da propisani način postupanja ima velike mane i propuste i nije provediv na način da zadovolji uvjet točnosti. Zbog gore navedenog ( imam još argumenata, ali se bojim da nitko neće imati strpljenja čitati sve ) predlažem sljedeće rješenje za ovu situaciju: 1. Poslodavcu omogućiti da koristi umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko I. stup samo i isključivo za radnike koju su u periodu za koji se radi obračun plaće bili s njim u radnom odnosu od prvog do zadnjeg dana perioda i to u punom radnom vremenu; 2. Za radnike koji su zaposleni u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca u istom periodu obračun umanjenja osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup treba raditi porezna uprava na godišnjem nivou, moguće u istom postupku kao i za godišnji obračun poreza u skraćenom postuku ( jer ona putem JOPPD obrasca ima sve podatke za sve radnike u Hrvata), a poslodavcima se treba zabraniti umanjenje osnovice za gore navedene radnike ( isto kao što poslodavci nisu u obvezi raditi godišnji obračun poreza na dohodak za takve radnike). Na taj način bi porezna uprava mogla utvrditi točan iznos umanjenja osnovice, točno utvrditi poreznu osnovicu za te radnike, te eventualno više plaćeni doprinos ili porez, vratiti radniku ( ponavljam, isto kao obračun poreza na dohodak u skraćenom postupku), a u isto vrijeme bi oslobodila poslodavce bezbrojnih ispravaka za koje zapravo nikad ne bi bili sigurni da li su točno napravljeni. 3. Za radnike koji su u tijeku godine mijenjali poslodavce ( vidi pod točkom 1.) umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje I. stupa treba raditi porezna uprava ( potpuno isto kao što radi i godišnji obračun porezna na dohodak u skraćnom postupku). Nadam se da sam dovoljno jasno iskazala svoje mišljenje i prijedloge, te se nadam da će mišljenje struke biti uvaženo u ovom e-savjetovanju. Srdačan pozdrav svima. Elvira | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Cilj provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa je kako bi osiguranik po osnovi radnog odnosa odmah ostvario povećanje neto plaće, a da isti ne mora čekati protek određenog vremena kako bi ostvario povećanje iste. Isto tako, s obzirom da doprinosi iz osnovice (plaće) predstavljaju izdatak prilikom utvrđivanja iznosa dohotka od nesamostalnog rada kao i iznosa porezne osnovice i poreza na dohodak isto nije moguće napraviti na razini određenog razdoblja. Za razliku od dohotka od nesamostalnog rada koji se smatra godišnjim dohotkom i za isti je moguće provesti godišnji obračun, doprinosi za obvezna osiguranja odnose se na razdoblje provedeno u osiguranju i to za svaki mjesec posebno. Kada bi na umanjenje mjesečne osnovice za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti imali pravo samo osiguranici po osnovi radnog odnosa koji su cijelo obračunsko razdoblje osigurani kod poslodavca, isto bi imalo za posljedicu diskriminaciju osiguranika po osnovi radnog odnosa koji su tijekom mjeseca imali početak ili prestanak osiguranja po osnovi radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca. Stoga je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 114/23) propisano kako pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun imaju pravo svi osiguranici po osnovi radnog odnosa bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu. Također, osiguranici koji rade kod dva ili više poslodavaca ne smiju niti na koji način biti diskriminirani u ostvarivanju svojih prava. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 211 | Ariana Zukić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Obračun plaće na ovakav način je nemoguća misija za veliku većinu poduzetnika. Već sada veliku pažnju pridajemo obračunu plaća ( radnik je/nije u II.stupu, ovrhe, zaštićeni računi, zaposleni umirovljenik, koristi/ne koristi cijelu olakšicu na mirovini, uzdržavani članovi s promjenama postotka odbitka.......itd, mogu nabrajati u nedogled). Mišljenja sam da iz promjene u promjenu sve više komplicirate obračun i dovodite struku (koju očito ništa niste pitali) u situaciju da se nakon 15-20 godina rada na obračunu plaća zapitamo hoćemo li iz mjeseca u mjesec uspjeti odraditi obračun da se zadovolje zakonski propisi. Nadalje, radnik je dužan do 10. u mjesecu dostaviti izjavu o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće. U praksi teško provedivo, ugovori o radu su isključivo stvar radnika i poslodavca i ne vidim razlog zašto bi treća strana imala uvid u navedeno. GDPR? Što je sa poslodavcima koji isplatu odrade već prvi radni dan u mjesecu? Da ih zamolimo da pričekaju izjavu? Ovakav predloženi način obračuna povlači za sobom mnogo nepotrebnog posla, a pogotovo jer su greške neminovne. Što se tiče točke 3. mišljenja sam da bi bilo bezbolnije da porezna uprava u posebnom postupku preuzme na sebe kontrolu i obračun po službenoj dužnosti. Pokušajte vi , predlagatelji ovog pravilnika, napraviti ispravan obračun za radnika koji radi kod tri poslodavca ( kod jednoga je na dodatnom radu, ali vi to ne znate jer mu više ne trebate davati dopuštenje). Lijep pozdrav | Djelomično prihvaćen | Samo ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac će prilikom obračuna koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća svih poslodavaca. Navedeno se može koristiti temeljem podataka Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ili temeljem izjave radnika o iznosu bruto plaće kod svih poslodavaca u tom mjesecu. Napominjemo da radnik treba dostaviti izjavu jedino u slučaju kada tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa te ju treba dostaviti svim poslodavcima. To znači da se u ostalim slučajevima iznos umanjenja mjesečne osnovice može ostvariti sukladno podacima Porezne uprave za prethodni mjesec. Podatak o iznosu prava na umanjenje mjesečne osnovice za pojedinog radnika Porezna uprava će osigurati s drugim radnim danom u mjesecu te će se ti podaci smatrati konačnim. Stoga će se i obračuni plaća odnosno umanjenja napravljeni temeljem tih uvida u podatke Porezne uprave smatrati konačnim bez obzira na iznos bruto plaće koja se isplaćuje u tekućem mjesecu, čak i kad ona prelazi iznos od 1.300,00 eura. Dakle, umanjenje utvrđeno uvidom u podatke Porezne uprave smatra se konačnim te poslodavci ne moraju ispravljati Obrasce JOPPD. Međutim, u slučaju promjene bilo kojeg drugog elementa bitnog za obračun plaće potrebno je izvršiti ispravak obračuna plaće te izmjenu Obrasca JOPPD na dosadašnji uobičajen način (ispravkom i nadopunom) bez promjene iznosa utvrđenog konačnog umanjenja. U slučaju kada radnik da izjavu poslodavcima, a došlo je do promjene visine bruto plaće kod pojedinog poslodavca, samo taj poslodavac dužan je izvršiti ispravak obračuna plaće i iznosa umanjenja mjesečne osnovice te tome prilagoditi izvješćivanje na Obrascu JOPPD. Svi poslodavci za pojedinog radnika moraju za određeni mjesec koristiti umanjenje mjesečne osnovice ili na temelju podataka Porezne uprave ili na temelju izjave radnika. Prihvaćen je komentar u dijelu roka za dostavu izjave radnika. Izjavu radnik svim poslodavcima mora dostaviti prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu, a svi poslodavci su dužni radniku dati podatak o ostvarenoj bruto plaći kod svakoga od njih, također prije isplate plaće koja se prva isplaćuje u tom mjesecu. |
| 212 | IVANA BEOVIĆ KOVAČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, kao prvo pohvaljujem namjeru povećanja plaća (na koji god način to bilo), međutim ovakav način obračuna je teško provediv u praksi. U sustavu obrazovanja obračun plaće treba biti gotov otprilike do 5. u mjesecu (najčešće i ranije, samo u iznimnim slučajevima kasnije). I ovako ga računovođe već odrađuju pod velikim pritiskom (osim prevelikog obima svih poslova tu je i nemogućnost dobivanja svih podataka za obračun do završetka posljednjeg dana rada-prilagođeni, kombinacije,...), a ovim načinom će se taj pritisak dodatno povećati i proširiti na druge zaposlenike. Da ne spominjem da ima zaposlenika koji rade i na tri, četiri,...šest škola. Sigurna sam kako će se znatno povećati broj korektivnih obračuna u COP-u, a da ne govorim o broju pogrešnih obračuna. Pitam se ne postoji li jednostavniji način?? Kolege su u svojim komentarima ostavile jako puno razloga za preispitivanje ovog članka, odnosno svega navedenog u njemu. S poštovanjem! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 213 | MARINA OBRADOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je potpuno neprovediv u praksi, rezultirati će neispravnim obračunima plaća i učestalim popravcima obračuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 214 | Gordana Vodeničar | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 215 | Valerija Perković | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti podržavam svoje kolege i nadam se da ćete odustati od tako kompliciranog pravilnika koji bi svima mogao donijeti puno više problema od same koristi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 216 | LJILJANA VIDIĆ RKMAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, izuzetno je nespretno zamišljena opcija konstantne provjere podataka prilikom isplate plaće. U idealnim situacijama vjerojatno je primjenjiva ali imamo i situacija u praksi koje nisu idealne a s kojima se na žalost susrećemo. Ukoliko se odlučite zadržati ovaj članak zakona onda bismo trebali imati sve moguće opcije provjere spremne kroz sustav ePorezna. Teorija i praksa su nam neusuglašene po tom pitanju. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 217 | TANJA KURTOV | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se s kolegama pa kopiram jedan od komentara: Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 218 | Štefica Babić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | I Zakon o doprinosima, kao i izmjene Zakona o porezu na dohodak ne vode ničemu. Ništa se time ne dobiva, a osobito radnik sa manjom plaćom neće aposlutno biti na nekom dobitku. Što se tiče poreza, zvao se on prirez ili općine i gradovi odredili veći porez, aposlutno neće biti nikakvog efekta. Kako bi narod rekao: Nije šija neg je vrat. Samo puno zavrzlame i dodatnog troška za poslodavce, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 219 | Štefica Babić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovaj čalanak zakona potpuno je neprimjenjiv u praksi. Zakon je pisao netko tko uopće nema nikakve veze sa praksom, očito nikada nije napravio obračun niti jedne plaće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 220 | MARIJA GUNJAČA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4 neprovediv u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 221 | Roberta Paoletić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 222 | NUMEROS | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem sa svime što su kolege računovođe napisale, ne potrebno se komplicira posao, nadajmo se da će se uvažiti naši komentari u vezi ovog besmislenog prijedloga zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 223 | Sandra Tomić Ilić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 224 | Ingrid Plevnjak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Predloženi obračun plaća teško je provediv u praksi, dovest će do čestih neispravnih obračuna i ispravaka istih što će nam svima oduzimati puno vremena | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 225 | ALEMKA KLJUČEVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege su naveli su svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Neprovedivo u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 226 | MIHAELA TKALEC CERJAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, članak 4. je neprovediv u praksi. Slažem se s ostalima da je sve navedeno neprihvatljivo te se nadam da će te uvažiti mišljenja ljudi koji se bave tim poslom. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 227 | DAVORKA IVANA ŽNIDARIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 228 | Nikolina Mucnjak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Jeste li ikada u praksi radili obračun plaća? Da jeste ne bi Vam ovakve stvari padale na pamet. I ovako u praksi moramo paziti na jako puno stvari ,koje su nam „natovarene na vrat“ , a sada još i ovo. Kolege u prijašnjim kometarima su Vam sve lijepo obrazložili i pojasnili tako da neću ponavljati sve što ne valja i što bi bilo dobro da napravite. Dajte više konzultirajte struku,a ne da donosite Zakone bezveze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 229 | Josip Basa | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 230 | Mirjana Tomić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 231 | Antonija Mesić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 232 | Ivana Perić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 233 | Nikolina Stepić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa kolegama, teško i komplicirano provedivo u praksi. Jasno su naveli razloge zbog kojih će izmjene Pravilnika izazvati jako puno problema računovođama na koje se opet svaljuje prevelik teret. S obzirom da se svi slažemo da je ovo neizvedivo, nadam se da će se naše mišljenje uvažiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 234 | Tomislava Pavlić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa svim kolegama koji znaju što znače ove izmjene zakona u praksi. Ispravke plaća, zadiranje u privatnost radnika koji radi kod više poslodavaca radi prikupljanja razne dokumentacije i sto drugih problema. Da ni ne spominjemo nenaplatne sate rada programera kako bi sustav obračuna prilagodili novom zakonu, a prije puštanja promjena netko ih treba i testirati. Tko god je ikada radio obračun plaće u bilo kojem sustavu dobro zna kako su navedene izmjene neprovedive u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 235 | Ana Svat | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 236 | RENATA MARKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 237 | Ivana Vidoša Mučan | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Neka se primjena članka 4. prebaci na Poreznu upravu. Ionako ste nam zakomplicirali sve što se može zakomplicirati, a sada ćemo još plaće obračunavati i raditi ispravke cijeli mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 238 | MARTINA ČEKIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Članak 4. je neprovediv u praksi. Kolegice i kolege su napisale sve što se moglo i trebalo napisati. Olakšajte nam malo, nemojte komplicirati. Dovoljno smo već opterećeni i bez toga. Nađite jednostavnije rješenje.... Hvala | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 239 | IVANA IVELJA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je potpuno neprovediv u praksi, rezultirati će neispravnim obračunima plaća i učestalim popravcima obračuna, te će izazvati kolaps u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 240 | Toni Mataija | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Podržavam primjedbe kolega i slažem se da je tako zamišljen obračun teško provediv u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 241 | Lidija Mikičević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa kolegama, teško i komplicirano provedivo u praksi. Jasno su naveli razloge zbog kojih će izmjene Pravilnika izazvati jako puno problema računovođama na koje se opet svaljuje prevelik teret. S obzirom da se svi slažemo da je ovo neizvedivo, nadam se da će se naše mišljenje uvažiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 242 | VIŠNJA MARIJA SUDAR | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Degradiranje i zanemarivanje struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 243 | Luka Sabljak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovakav članak mogu smisliti jedino osobe koje nemaju ni jednog dana staža u privatnom sektoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 244 | ANA MARIJA MARTINOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa kolegama, teško i komplicirano provedivo u praksi. Jasno su naveli razloge zbog kojih će izmjene Pravilnika izazvati jako puno problema računovođama na koje se opet svaljuje prevelik teret. S obzirom da se svi slažemo da je ovo neizvedivo, nadam se da će se naše mišljenje uvažiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 245 | Ivana Fišbah | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se u potpunosti s kolegicama i kolegama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 246 | Info-point d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažem s kolegama. Članak 4. je u praksi neizvediv. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 247 | Denise Dragoslavić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se s kolegama, savjetujte se s nekim tko se bavi obračunima plaća da Vam objasni da je ovo totalno neprovedivo te dodatno opterećenje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 248 | NEDILJKA VUJEVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa kolegama da je ovaj način obračuna plaće totalno neprihvatljiv i neprovediv u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 249 | Ivana Fišbah | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, U potpunosti se slažem s kolegicama i kolegama. Ovakav obračun plaće je jednostavno neprovediv za zaposlenike koji rade kod više poslodavaca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 250 | Gordana Gojković-Škrobonja | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Sa svim ranije navedenim komentarima kolega u potpunosti se slažem, Provođenje ovakvog načina obračuna plaće je pretjerano komplicirano, a u mnogim slučajevima će se pokazati, i nemoguće. Članak 4. brišite i ponovo ga napišite uz mentora koji je napravio bar 10 obračuna plaće u životu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 251 | KANI d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažem sa kolegama, ovakav obračun plaće nije provediv. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 252 | TAJANA BRČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovako zamišljen obračun plaće je jako kompliciran, kaos kod obračuna plaće | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 253 | IVANA TOKIĆ-VUJOŠEVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | U potpunosti se slažem s kolegama , komplicirano i teško provedivo u praksi | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 254 | ANITA KAKARIGJI | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovakav obračun plaće je mogao osmisliti samo onaj tko nije radio obračun plaće. Umjesto da se ide ka pojednostavljenju obračuna plaće, svaki novi prijedlog izgleda kao rebus. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 255 | SNJEŽANA ČUMA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Predloženi obračun plaća teško je provediv u praksi, dovest će do čestih neispravnih obračuna i ispravaka istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 256 | LJILJANA ŠAGUD | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa kolegama, treba nam olakšati obračun plaća. Radnika na kraju na zanima obračun (jer si ne znaju sami provjerit), ne zanimaju ga izjave (papiri su mu gubitak vremena), ne zanimaju ga porezi ( to tako mora biti) i zanima ga "samo" neto koji "sjedne" na račun. A računovodstvo ostavi par dana života u uredu dok "samo" obračuna plaće. Nije to "samo", to je velik stres i utrka sa vremenom i sa papirima iz mjeseca u mjesec. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 257 | ALEKSANDRA RAPČAN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Podržavam kolege, koji govore o neodrživosti i neprovedivosti čl.4. Institucije će biti prezatrpane ispravcima te neće biti u mogućnosti odrađivati ostatak svog posla. Znači li to i povećanje broja zaposlenika u državnoj upravi? Zašto svima upletenima se jednostavno ne olakša posao, a i dalje na korist radnika? Navedeni članak nije ni na korist radnika (neće donijeti dokumentaciju u roku), poslodavcima (dodatno zatrpavanje dokumentacijom), računovođama (dodatno kompliciranje obračuna plaće), tijelu državne uprave/referentima (otežavanje posla i zatrpanost). Ako nije nikom u cilju da se navedeni članak provede, zašto se onda provodi? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 258 | LJILJANA MARUNICA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slazem se sa kolegama, tesko i komplicirano provedivo u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 259 | Dajana Jorgić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Moram dodati, žalosno je da ovakav prijedlog članka 4. prvo mora proći, da bi institucije koje su ga donijele vidjele u praksi da je neprovediv i da će izazvati kolaps u više sustava (od mirovinskog, e-porezne do hzzo-a koji isplaćuje naknade za bolovanje po R-2 obrascima i slično) - a putem će provedba oštetiti i poslodavca za dodatne troškove i računovođe za dodatan posao koji je velikog opsega, a i samu poreznu upravu koja će biti zatrpana JOPPDovima oznaka 2 i 3 za ispravke svih tih silnih plaća. Imaju li i državne institucije dovoljno radnog kapaciteta da provode sve te ispravke? A tko će i kako prisiliti radnika da vrati poslodavcu previše mu isplaćen iznos radi neprimjenjivog zakona? Kako će hzzo isplaćivati naknade koje idu njima na teret na temelju dokumentacije za koju će se kasnije ispostaviti da je pogrešna i tko će za to odgovarati? Tko će nadoknaditi poslodavcu trošak kamata koji će nastati ispravljanjem obračuna plaća? Glavna pitanja pri izradi prijedloga nisu postavljena, a odgovora na njih u praksi niti nema | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 260 | TAJANA BRČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ovako zamišljen obračun plaće je jako kompliciran, kaos kod obračuna plaće | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 261 | MAJA MIHALJEVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slazem se sa kolegama, tesko i komplicirano provedivo u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 262 | Manuela Levak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Podržavam sve što su kolegice i kolege napisali. Neke stvari će biti teško provoditi u praksi. Umjesto da se poduzetnicima, knjigovođama i svima koji rade u toj branši olakša posao, još se više otežava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 263 | Ana Markanjević | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | U potpunosti se slažem s kolegama. Razlozi su već navedeni, čl. 4. nije provediv | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 264 | ANA STANIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, sa svim ranije navedenim komentarima kolega računovođa u potpunosti se slažem, mislim da je provođenje ovakvog načina obračuna plaće nemoguće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 265 | NINA PALKO | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | U potpunosti se slažem s navedenim komentarima kolega. Sva problematika provedbe u praksi navedena je u prethodnim komentarima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 266 | MARKO BOROVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Pravilnik je stvarno teško provediv i onaj tko ga je smišljao sam siguran da nije radio niti će raditi taj posao za koji donosi pravilnik. Obračun plaća će postati užasno kompliciran i biti će previše grešaka i ispravaka što će svima otežati, a Članak 4. je totalni promašaj i neprovedivo u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 267 | Mario Brkić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Pravilnik jako teško provediv u realnom sektoru, vjerojatno tko ga je pisao nije radio taj posao za koji donosi pravilnik. Potrebno ga je izmjeniti. Obračun plaće postaje bespotrebno jako kompliciran. Podržavam smanjenje doprinosa, povećanje neoporezivih primitaka i smanjenje poreza i doprinosa iz plaće, ali ne podržavam da obračun plaće postane znanstvena fantastika, te da oteža rad računovođama koji su ionako su preopterećeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 268 | IRENA LABROVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Podržavam sve što su kolegice i kolege napisali članak 4.neprovediv u praksi posebno kod tvrtki s velikom fluktuacijom zaposlenika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 269 | MIRA vUKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je teško provediv u praksi, pogotovo kad zaposlenik radi kod dva i više poslodavca. Protivim se njegovu donošenju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 270 | LJUBICA GRDIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Potpuno neprovedivo u praksi. Kolege su već sve detaljno obrazložili. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 271 | Kristina Stojanac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kolege prethodno su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Financijski teret ovog vrlo kompliciranog prijedloga obračuna plaća će snositi računovodstvena struka, poslodavci, a često (zbog grešaka u obračunu) i sami radnici. Prije konačnog usvajanja Pravilnika treba još jednom razmisliti o mogućim posljedicama i molimo Vas odustanite od ovog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 272 | Marija Sabljak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Onima koji izglasavaju takve zakone dala bih da naprave samo jednom obračun plaće za 50 radnika pa bi jako brzo vratili stari način obračuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 273 | OPG JOSIP LUČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je neprovediv u praksi. Protivim se donošenju ovakvog pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 274 | Forma, knjigovodstveni servis | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovako nešto provesti u praksi nije moguće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 275 | Mirjana Soldo | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je potpuno neprovediv u praksi. Protivim se donošenju ovakvog pravilnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 276 | Marta Marciuš Posavec | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 16.b je neprovediv u praksi. Odredba će rezultirati stalnim ispravcima obračuna plaća koji su vrlo zahtjevan posao i predstavlja dodatno veliko administrativno opterećenje za djelatnike obračuna plaća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 277 | Mladen Kavedžić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Članak 4. je potpuno neprovediv u praksi, rezultirati će neispravnim obračunima plaća i učestalim popravcima obračuna, te će izazvati kolaps u struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 278 | Ivan Medvidović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovakve pravilnike donose činovnici koji sa stvarnošću nemaju nikakve dodirne točke. Umjesto da dođe do rasterećenja malih poduzetnika, iz dana u dan svjedočimo sve većim zahtjevima od strane državnih tijela. Zakonodavac mi morao biti svjestan da preko 90% poslovnih subjekata u RH čine mali poduzetnici i obrtnici koji imaju jednog, dva ili tri zaposlena. Potpuno se protivim donošenju ovakvog pravilnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 279 | L.U.A.N.A. D.O.O. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se s kolegicama računovodstvenih radnika, mi ne možemo biti administratori porezne uprave. Sve više poslova stavlja se na teret knjigovođa, imamo vrlo malo vremena posvetit se klijentima upravo zbog silnih rokova i administrativnih poslova o kojim mora voditi računa porezna uprava. Izuzetno sam protiv Članka 4 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima. Vodit ćemo nepotreban rat s klijentima. Već je dovoljno što imamo kratak rok za predaju PDV obrasca koji je u potpunosti nepotreban do 20. u mjesecu. Klijenti nam dostavljaju dokumentaciju prekasno, mi radimo vikende, praznike. Tko štiti knjigovođe i njihovo radno vrijeme i stalno nam komplicirate s novim izmjenama, Zakonima i bespotrebnih stvari. Molim da prije donošenja bilo kakvih izmjena uzmete u obzir kako će se to odvijati u praksi i tko će to obavljati. Knjigovodstva sigurno ne bi to trebala raditi i imati komplicirane obračune plaće koje nikome ne koriste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 280 | Ana-Marija Aščić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa kolegama. Obračun bi trebala raditi Porezna uprava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 281 | Ivan Ilić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Smisao svakog zakona je da bude izvediv i u praksi bez velikih komplikacija. Ovakav način obračuna će izazvati kolaps u struci. Treba sagledati sve činjenice pa nakon toga donositi zaključke i zakone. Protiv sam ovakvog načina obračuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 282 | Tatjana Ivanda | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Prijedlog ovakvog tipa mogao je predložiti samo netko tko nije imao nikada doticaj sa obračunima plaća u praksi. Bilo bi odlično kada bi predlagatelji, za primjer, prvi odradili probne obračune u jednom poduzeću s 100 zaposlenih, u kojem su prisutne sve moguće osmišljene kombinacije. Kada to pokažu i dokažu u praksi, vjerujem da će se Prijedlog bespogovorno usvojiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 283 | Tatjana Ivanda | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 31. | Kako je moguće objaviti Pravilnik s ovakvom pogreškom, čita li to itko prije objave? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 284 | Tatjana Ivanda | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, postoji li mogućnost da prijedloge izmjene Zakona donose stručne osobe iz struke, koje mogu predvidjeti funkcioniranje istog u praksi? Ovako se stječe dojam da se netko, nedorastao problemu, igra sa idejama. Opteretili ste računovodstvenu struku s toliko ishitrenih prijedloga, koji nisu donijeli nikakve beneficije ni poslodavcu, ni radniku, a sigurno ne ni računovođi. Zašto posao Porezne uprave prebacujete na računovodstvene urede? Konačni obračun poreza može odraditi PU, umjesto da prelazimo na, u praksi, nemoguće izvedive ideje. Za promjene smo svi, ali smislene i provedive. Ujedno napominjem da niti jedna aplikacija Porezne uprave, HZZOa i inih nije dorađena do normalnog funkcioniranja, počevši od obrazaca u kojima nema kalkulatora, koji svaki excel ima, nego se ručno unose podaci koji se mogu automatski zbrajati. Aplikacija HZZOa za naknadu bolovanja ne funkcionira godinama,.... ima toga toliko puno, pa možda da ipak riješimo postojeće, pa tek onda uvodimo nove ishitrene ideje. Ovako ispada da državna uprava sve svoje obveze svaljuje na leđa računovođa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 285 | IVANA GJENERO | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa svim komentarima kolega. Od prvog trenutka predložene izmjene pravilnika o doprinosima mišljenja sam da je prijedlog predložen od osobe koja nikada nije napravila obračun plaće, jer da je, znala bi kakav kaos predlaže. Stručno gledano prijedlog je katastrofalan. Postavlja se pitanje zašto bi poslodavci imali informaciju o iznosu plaće za zaposlenike koji rade za dva ili više poduzeća? Obzirom da je navedeno u praksi neizvedivo, te ukoliko netko razuman i stručan ne uvaži ovih stotinjak do sada napisanih komentara da se promjeni članak 4., možemo očekivati izmjenu izmjene pravilnika o doprinosima tek kada struka zatrpa Poreznu upravu sa izmjenama razno raznih obrazaca JOPPD-a, SNU-a preknjižavanja i sl. Nekada je bolje spriječiti nego liječiti, zato nadležni poslušajte struku i nađite neki drugi jednostavniji način za provedbu ideje o umanjenju mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 286 | AM STATERA D.O.O. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 2. | Ovaj članak Zakona je apsolutno neprovediv u praksi i realnome sektoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 287 | MATEJA POLOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | U potpunosti se slažem s kolegama, mi koji u praksi primjenjujemo zakone već možemo predvidjeti poteškoće i što je još važnije, ovakav način obračuna plaće koji bi uključivao provođenje članka 4. značio bi još više dodatnih poslova za knjigovođe na koje se ionako kontinuirano prebacuju obveze i zadaci koji i nisu u našoj domeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 288 | Mišo Živica | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa kolegama da je ovaj način obračuna plaće totalno neprihvatljiv i neprovediv u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 289 | Roberta Juzbašić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4 je neprovediv. Slažem se s ostalima da je sve navedeno neprihvatljivo. Smatram da posao treba olakšati a ne komplicirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 290 | IVA ĐURĐEVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4 je neprimjenjiv u praksi - komplicira stvari poslodavcima i računovođama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 291 | ANDRIJANA DRAVEC BALOG | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se sa kolegama da je ovo totalno NE prihvatljivo jer se komplicira i poslodavcima i knjigovođama,a na kraju i PU ukoliko se rade konstantni ispravci JOPPD obrasaca zbog naknadno utvrđenih činjenica koje radnik ne kaže na vrijeme poslodavcu. Računovođama i poslodavcima umjesto da se olakšavaju stvari sve se više komplicira i sve više mi se gadi posao računovođe | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 292 | Ana Berić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Mogu razumjeti da autor članka 4. ne obračunava plaće pa mu prilikom pisanja ovog članka nije bilo jasno da je članak neprovediv ili je izuzetno teško provediv u praksi, ali čitam komentare kolegica i kolega i pitam se je li moguće da će nakon ovako temeljito obrazložene problematike zakonodavac i dalje ustrajati na "članak 4." nebulozi. Iskreno se nadam da nije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 293 | RENATA ĆOSIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama, članak 4. je neprovediv u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 294 | Nikolina Mucnjak | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, Jeste li ikada u praksi radili obračun plaća? Da jeste ne bi Vam ovakve stvari padale na pamet. I ovako u praksi moramo paziti na jako puno stvari ,koje su nam „natovarene na vrat“ , a sada još i ovo. Kolege u prijašnjim kometarima su Vam sve lijepo obrazložili i pojasnili tako da neću ponavljati sve što ne valja i što bi bilo dobro da napravite. Dajte više konzultirajte struku,a ne da donosite Zakone bezveze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 295 | SANDRA ČULIN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Molim Vas u svoje ime,te u ime svih nas koji provode u praksi zakone,da pročitate naše komentare,te zastanete i poslušate praksu,te izmjenite navedeno sporni članak za dobrobit svih nas koji živimo i radimo u RH . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 296 | Irena Đuranović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, OBRAZAC IVO-DOP | lajkam :) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 297 | Nikolina Bajec Mihajlović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa kolegama da je ovaj način obračuna plaće totalno neprihvatljiv i neprovediv u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 298 | Ivana Jakopaš | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovaj način obračuna plaće je totalno neprihvatljiv i neprovediv u praksi. Rezultirati će neispravnim obračunima plaća i učestalim popravcima obračuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 299 | Renata Domiter | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Čitajući komentare kolege su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svim rečenim, ovo je neprovedivo u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 300 | Irena Đuranović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | "Ako bilo koji od poslodavaca iz članka 21.a stavka 5. Zakona promijeni podatke o mjesečnoj osnovici iz članka 21. Zakona za mjesec za koji je korišteno umanjenje osnovice iz članka 21.a Zakona, svi poslodavci moraju napraviti ispravke obračuna obveznih doprinosa.!" DA LI JE APIS SPREMAN ZA OVO? Kako da znamo da je netko promijenio od poslodavaca podatke o mjesečnoj osnovici !? Ako i saznamo, kome da fakturiramo ispravke obračuna obveznih osiguranja, za koje poslodavac nije kriv, a moramo ih raditi i trošiti svoje vrijeme. Kažu da će GPT CHAT zamijeniti prvo računovođe,nemaaaaa šanseeee u Hrvatskoj još idućih 300 godina.. ali neće imati tko raditi više taj posao u Hrvatskoj jer zašto bi trošili svoje vrijeme na nešto što ne možemo naplatiti.. Bit poduzetnika je ostvarivati dobit/dohodak...stvarati dodatnu vrijednost, a šta mi stvaramo??, osim što vaše ideje provodimo u praksi.. pa hajmo da vam onda to i fakturiramo i to debelo.. NEKA POREZNA UPRAVA NAPRAVI BESPLATAN PROGRAM ZA OBRAČUN PLAĆA U SKLOPU e-POREZNE GDJE ĆE POVEZATI SVE PODATKE KOJE TRAŽE, gdje će poduzetnici morati samo upisati bruto plaću i izlistati platnu listu! Ako ste u stanju nešto tako napraviti, onda možete nešto ovako i propisivati! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 301 | Željko Horvatić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Dokle više ovako ?! Slažem se sa komentarima kolega i došlo je vrijeme da se kaže dosta više "prebacivanja" posla na poduzetnike odnosno knjigovodstvene servise ! Ovo je neprihvatljivo i neizvedivo u praksi . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 302 | MIHAELA BAKARČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Slažem se sa komentarima kolega. Mi iz računovodstvene struke smo skoro uvijek nekako naučeni na promjene u rekordnom roku, ali ovo je stvarno pretjerano. Tko će na kraju/početku godine imati vremena proučavati pa objasniti strankama što se u stvari tu mora, a pitanja će biti postavljena, ne Vama nego nama, a da se ne spominju konačni obračuni plaće i extra troškovi softverskih rješenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 303 | R.S.BONUM D.O.O. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege prethodno su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Iz svega se vidi da zakonodavac nije konzultirao ni poslodavce ni računovodstvenu struku, pa ni programere, te da pritom nitko nije razmišljao o provedivosti ovakvog obračuna plaća. Također, sve će biti i više otežano ukoliko programeri ne pronađu ispravne formule pri izradi računalnih programa. Financijski teret ovog vrlo kompliciranog prijedloga obračuna plaća će snositi računovodstvena struka, poslodavci, a često (zbog grešaka u obračunu) i sami radnici. Prijedlog je nepotrebno i nesvrsishodno kompliciran, pa prije konačnog usvajanja Pravilnika treba još jednom razmisliti o mogućim posljedicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 304 | Maja Brkić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Podržavam komentare kolega. Jasno su naveli razloge zbog kojih će izmjene Pravilnika izazvati jako puno problema računovođama na koje se opet svaljuje prevelik teret. S obzirom da se svi slažemo da je ovo neizvedivo, nadam se da će se naše mišljenje uvažiti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 305 | Jelena Puljić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Ovo nikako ne smije proći.Kao računovođa koji radi obračun plaća smatram da je ovo neizvedivo,a kao radnica koja radi kod dva poslodavca,mislim da ću uskoro (ako se ovo usvoji) raditi kod samo jednog poslodavca a to neće biti ovaj računovodstveni ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 306 | VIŠNJA MARIJA SUDAR | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Neprovedivo u praksi.Molim obratite pozornost i na GDPR i dijeljenje podataka o primanjima o iznosu bruto plaća radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 307 | Tereza | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Prijedlog članka 4. apsolutno nije provediv u praksi. Jedva da dobijemo osnovnu dokumentaciju od radnika, da ne pričamo o nekakvim dodatnim izjavama. Previše je toga svaljeno na nas i sada još i ovo. Ozbiljno razmišljam da zatvorim svoj knjigovodstveni ured i odreknem se posla koji radim više od 20 godina, upravo zbog ovakvih izmjena zakona koji nas opterećuju. Ovaj prijedlog očito nije radio netko iz struke. Previše komplicirano i nemoguće izvesti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 308 | Biba biro d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege prethodno su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Neprovedivo u praksi. Zanima me je li osoba koja je napisala pravilnik napravila barem jedan obračun plaće u životu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 309 | HELENA-M D.O.O. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | ovime će se stvoriti totalni kaos u praksi, neprovedivo je. a knjigovođama se opet nameću dodatni poslovi za koje ih nitko ne plaća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 310 | VALENTINA PRIŠLIN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama članak 4. je nemoguće provesti u praksi.Molila bih osobe koje su predložile ovo da nam detaljno pojasne u praksi kako da to provedemo.Sav teret promjena je na leđima knjigovođa i programera. Lijep pozdrav iz Zagreba Valentina Prišlin | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 311 | DUBRAVKA ŠIPRAK | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama. Članak 4. nije provediv u praksi. Svi razlozi su već navedeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 312 | NIKOLINA MIHOKOVIĆ ŠTEFANČIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege su jasno argumentirali zašto je provođenje ovog prijedloga neizvedivo. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 313 | Katarina Peranić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegama članak 4. je nemoguće provesti u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 314 | SANJA BUTORAC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Podržavam sve što su kolegice i kolege napisali. Neke stvari će biti teško provoditi u praksi. Umjesto da se poduzetnicima, knjigovođama i svima koji rade u toj branši olakša posao, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 315 | ANTE ĆURIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Potpuno neprovedivo u praksi. Kolege su već sve detaljno obrazložili. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 316 | Zdenko Oremuš | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažam se sa kolegima, ovo je u praksi neprovedivo. Ne treba više ni navoditi razloge, sve je rečeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 317 | DEJAN RODIGER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Da li mogu predložiti novu aplikaciju za razmjenu tih podataka. Svi podaci idu kroz moju mrežu i svi mi plaćaju 20EUR mjesečno. S kim trebam popričati o tome? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 318 | DUŠKA SKRBIN | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege prethodno su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 319 | Marija Filipov | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Prijedlog o izracunu i primjeni olaksice na doprinose u praksi nije izvediv. Onaj tko je donio takav prijedlog nikada sigurno nije odradio nijedan obracun place, a kamo li pokusao na ovakav nacin obracunati placu. Teoretska izvedivost ovog prijedloga je prekomplicirana i zbunjujuca, a praksu ne mogu niti zamisliti. Ovaj prijedlog pod hitno treba odbaciti dok Zakonodavstvo ne smisli bolji nacin od stavljanja dodatnog nepotrebnog tereta i administracije na ledja racunovodstvenog sektora. Jednostavno ovakav prijedlog NIJE IZVEDIV ! Po ovakvom prijedlogu jedan radni mjesec ce se svesti samo na obracun placa te ispravljanje istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 320 | Stanko Radulović | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege prethodno su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Iz svega se vidi da zakonodavac nije konzultirao ni poslodavce ni računovodstvenu struku, pa ni programere, te da pritom nitko nije razmišljao o provedivosti ovakvog obračuna plaća. Također, sve će biti i više otežano ukoliko programeri ne iznađu ispravne formule pri izradi računalnih programa. Financijski teret ovog vrlo kompliciranog prijedloga obračuna plaća će snositi računovodstvena struka, poslodavci, a često (zbog grešaka u obračunu) i sami radnici. Prijedlog je nepotrebno i nesvrsishodno kompliciran, pa prije konačnog usvajanja Pravilnika treba još jednom razmisliti o mogućim posljedicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 321 | Laris Gribelić Martinac | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Logika nalaže da neka promjena ima smisla ako je tako dobiveni benifit veći od troška samog postupka. Ovdje max benifit koji netko može dobiti na bruto plaću od 700 eura je 45 eura! Ovo povećanje ovaku malu plaću svakako neće učiniti dostatnom za život. Ovdje se doslovno netko zaigrao izmislio u praksi totalno neprovedive procedure da bi se na najmanjim plaćama dobili minimalni iznosi. Ako se željelo pomoći najugroženijim skupinama trebalo je više podignuti neoporezivi dio. Ovo osim ponavljam što je u praksi totalno ne izvedivo ni ne donosi iole osjetna povećanja. Tako da se zbilja nemeće zaključak da je ovo pisao netko tko nikada nije radio u praksi, ali nije ni konzultirao ikoga tko je... Strašno! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 322 | Tea Prižmić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kad je ljudma koji već dugo vremena rade kao knjigovođe ovaj stavak zakona kompliciran kako je tek nama početnicima koji smo tek u fazi učenja svih zakonskih odredbi i predavanja raznih obrazaca i općenito služenja sustavom e-porezna kao i računovodstvenim programom pa se iz tog razloga slažem se sa svime što je već napisano na ovaj članak koji je prilično kompliciran. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 323 | SAŠA GALJER | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Poštovani, kao netko tko radi u računovodstvenoj struci moram reći da sam zgrožena sa količinom posla koji se već duže vremena prebacuje nama. Ovo sa ovom izmjenom doprinosa samo je kap u moru i ne mogu vjerovati da je netko kome je ovo palo na pamet uopće pitao i jednog knjigovođu njegovo mišljenje. Već se borimo sa klijentima, prijavama, odjavama, obračunima, IP obrascima (sve od reda klijenti gunđaju da ništa ne razumiju taj obrazac, svi žele staru dobru isplatnu listu), baš nam je ovo trebalo. Smatram da je ovo izvedivo samo ako se radnike zapošljava početkom mjeseca, odjavljuje sa krajem, a svi znamo da je navedeno nemoguće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 324 | Bonum plus j.d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Ne primjenjivo u praksi, u situacijama gdje imate dozvoljen rad u redovnom radnom vremenu kod više poslodavaca, ne dva poslodavca, nego i više.... Ovo je sigurno netko napisao tko u životu nije obračunao jednu plaće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 325 | SNJEŽANA MILJANOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Kolege prethodno su naveli svu problematiku obračuna plaća na način kako to Pravilnik nalaže i potpuno se slažem sa svime rečenim. Iz svega se vidi zakonodavac nije konzultirao ni poslodavce ni računovodstvenu struku, pa ni programere, te da pri tom nitko nije razmišljao o provedivosti ovakvog obračuna plaća. Također, sve će biti i više otežano ukoliko programeri ne iznađu ispravne formule pri izradi računalnih programa. Financijski teret ovog vrlo kompliciranog prijedloga obračuna plaća će snositi računovodstvena struka, poslodavci, a često (zbog grešaka u obračunu) i sami radnici. Prijedlog je nepotrebno i nesvrsishodno kompliciran, pa prije konačnog usvajanja Pravilnika treba još jednom razmisliti o mogućim posljedicama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 326 | MARIO CVING | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Podržavam sve što su kolegice i kolege napisali. Neke stvari će biti teško provoditi u praksi. Umjesto da se poduzetnicima, knjigovođama i svima koji rade u toj branši olakša posao, Vi draga gospodo ga samo otežavate. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 327 | Renata Ćurić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA | Samo me zanima da li osoba koja je donijela pravilnik o plaćama radi i obračun plaća? Odgovor znam jer naravno da ne radi jer da radi shvatila bi da je ovo ludost..... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 328 | MARIJA RUKAVINA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Kolege su detaljno objasnili zašto članak 4. navedenog prijedloga nije moguće provesti u praksi i nema potrebe ponavljati. Nadam se da će se uzeti u obzir savjeti i stajalište struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 329 | IVANA VUČKOVIĆ | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak 4. je neprovediv u praksi. Sve je već u drugim komentarima obrazloženo. Ja se kao računovođa nadam da ovo ipak neće zaživjeti. Predlažem zakonodavcu da pokuša na ovakav način obračunati plaće u jednom računovodstvenom uredu koji ima razne profile klijenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 330 | Darija Lukić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Članak je neprovediv ili teško provediv u praksi. Predstavlja dodatno opterećenje, nepotrebno administriranje, prilagodbe programskih rješenja a sve na teret poslodavca. Osim toga plaće su poslovna tajna, ali i osobna stvar posloprimca. Ovakvim obračunom narušava se pravo poslodavca na poslovnu tajnu, a posloprimca na zaštitu privatnosti, što bi u razvijenom društvu moralo biti neprihvatljivo. Ukoliko je zakonodavac ovakvu olakšicu ocijenio učinkovitom za zaposlenike, morao bi sam osigurati provođenje iste, što se u praksi pokazalo mogućim. Osim toga, neprihvatljivo je kako u ovom slučaju (za koji vjerujemo da neće proći zbog niza argumenata) tako i u puno drugih slučajeva ranije, da se ovakve velike promjene potkrijepe zakonima i pravilnicima u roku koji je uglavnom neprimjeren za implementaciju u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 331 | TATJANA ROGAR | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kolege su najvećim dijelom obradili problematiku. Članak nije moguće primijeniti u praksi. Moramo primijetiti da ga je u ovom obliku moglo predložiti samo radno tijelo/povjerenstvo koje nikada nije obračunalo plaću za stotine radnika sa složenim vrstama primanja i fluktuacijom kakva je na hrvatskom tržištu rada. Zakonski je zadirati u odnos radnika i njegovu plaću sa bivšim, budućim i trenutnim (drugim) poslodavcem? Ako uvidimo da radi i za niži dohodak, i mi ćemo smanjiti. Tržišna konkurencija? Radnici koji su prijavljeni kod drugih poslodavaca, iako nas trebaju o tome obavijestiti, mi o tome nemamo informaciju. Stotine radnika ćemo provjeravati na stranicama PU jesu li još negdje prijavljeni? Ovime se uvodi potpuna anarhija u osjetljivo područje radnih odnosa i prava, kakva do sada nije viđena! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 332 | Andrea Piacun | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Slažem se i potpisujem što su kolege već napisale o neprovedivosti čl.4. Ne znam kako nekome padne na pamet da u prijedlog Pravilnika ugradi očitu pravno i životno neizvedivu situaciju? Gdje je tu kvaliteta propisa i pravna sigurnost i jednakost pred zakonom? Izjave nam radnici NEĆE davati, kratko i jasno! Ako nam i daju neće biti ispravne. To pišem iz dugogodišnjeg iskustva. U situaciji da radniku prestane radni odnos tijekom mjeseca, a isplaćena mu je veća plaća, koju više od radnika ne može naplatiti (osim možda sudskim putem, sic!) da li je to poduzetniku porezno priznati trošak? Ne znam tko ovo smišlja, ali taj u životu nije radio na obračunu plaća u nekoj velikoj firmi ili ustanovi ili u računovodstvenom uredu. Narodski rečeno: Okanite se čorava posla! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 333 | Fakta d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, kolege su već sve napisali, a na vama je da svaki komentar polako i s razumijevanjem pročitate. Obračun plaća bit će u najmanju ruku izazovan i vrlo vjerojatno s jako puno ispravaka. Mi se svi pitamo na čiji teret će se ispravci raditi. Pitamo se i kako će se vršiti povrati više isplaćenih neto plaća, što je daleko veći problem nego radniku isplatiti razliku. Izgleda mi kao da osobe koje su sudjelovale u kreiranju ove ideje ne poznaju praksu i nisu nikada radile obračune plaća. Manje važno nije ni to da veliki broj radnika ne razumije obračun plaća, ne zna svoju bruto plaću, kao ni pročitati platnu listu. Smatram da nije naš posao da ih o tome educiramo. Mi se na kraju moramo uzdati u podatke koje nam radnici napišu u izjavama, ali oni pri tome nemaju nikakvu odgovornost, ako ti podaci nisu točni. Nadam se da ćete pronaći bolje rješenje, jer ovo ne da nije dobro, već je jako loše zamišljeno. Poslušajte struku. Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 334 | Nikolina Lovrenčić | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani, ovaj mi je članak sporan i molim izmjenu istoga. Hvala i lp, Nikolina | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 335 | LJILJANA SUBOTIČANEC | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Jeste li kod donošenja ovog zakona razmišljali o poslodavcima koju plaću isplaćuju odmah na početku mjeseca kao npr. prvog u mjesecu? Trebamo li savjetovati korisnike naših usluga da plaću isplaćuju poslije desetog u mjesecu obzirom da je rok iz stavke 2. deseti u mjesecu kako bi izbjegli nepotrebne ispravke nastale zbog neimanja izjave na počeku mjeseca jer što nam drugo preostaje? Posljedica je naravno da će se državni proračun puniti doprinosima kasnije od očekivanog. Također što kada dođe do ispravka plaće nakon što se utvrdi da izjava nije bila točna ili je uopće nije bilo, kako će se zaposleniku obustaviti više isplaćeni neto ako je sa zaposlenikom u međuvremenu raskinut radni odnos? Što ako je zaposlenik u međuvremenu na komplikacijama ili rodiljnom pa mu se ne može za više isplaćeno zbog neimanja izjave napraviti obustava na plaći, trebamo li zvati zaposlenice u rađaonu da ih tražimo da naprave povrat na račun poduzetnika ili će ispravke pasti opet na teret poslodavca? Kolege su u prethodnim komentarima na ovaj članak naveli rješenja koja su zadovoljavajuća i tu nemam što komentirati osim da molim da te prijedloge i rješenja usvojite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 336 | SLAVICA KONJEVODA | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Pozdrav, Nadam se da će se imati uvid u e-poreznu vezano za bruto plaće radnika kod drugih poslodavaca kao što su vidljivi neoporezivi primici isplaćeni od strane drugih poslodavaca. Na taj način neće trebati Izjava radnika, ipak smo u 21.stoljeću. Radnika samo zanima koliko će dobiti na račun, Izjava ga ne zanima jer nisu svi radnici pismeni. Postoje firme s tisuću zaposlenika, zamislite koji je to pritisak. Poslušajte računovodstvenu struku, praktičare. Zašto da svjesno ispravljamo plaće, kao da je to lako, tko će platiti te ispravke plaća, to košta, kome računovodstveni servis da fakturira tu uslugu ispravljanja obračuna plaća i JOPPD obrazaca, državi? Previše kaosa za sitniš. S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 337 | ARHEIN d.o.o. | PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DOPRINOSIMA, Članak 4. | Poštovani kako se između ostalog bavim i obračunima plaća, zanima me da li itko konzultirao struku, bilo koga tko operativno radi na obračunu plaća ? Da li je svrha donošenja zakona, podzakosnih akata, pravilnika i slično da niti struka neće biti ustanju ispravno obračunati plaću, a kamo li da zaposlenik zna kako se obračunava njegova plaća i kako će taj isti zaposelnik znati da li je zakinut? Iz ovog članka 4. razvidno je da struka nije konzultirana. Kako smo članica EU mogli ste se savjetovati ( čitaj prepisati ) od odavno puno bolje organiziranim članicama EU ,a koji zasigurno imaju puno bolja i transparentnija rješenja . Ovakav članak ima samo jednu svrhu , a to je obmana zaposlenika, a sektoru obračuna plaća , programerima itd. mnogo nepotrebnog posla. Zakoni nisu svrha sami sebi, već da na transparentan način uvode red. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |