Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu odluke o osnovici za izračun zajamčene minimalne naknade
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Ured pučke pravobraniteljice | ODLUKA O OSNOVICI ZA IZRAČUN IZNOSA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE | Zakon o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22, 46/22,119/22, 71/23) u čl. 22. određuje da osnovicu na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade (dalje u tekstu: ZMN) odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje. Trenutno je još uvijek na snazi Odluka o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade (NN, br. 23/2022) iz 2022. godine koja iznosi 132,72 eura /1.000,00 kn, a koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 24. veljače 2022. Ovaj Prijedlog odluke trebao bi stupiti na snagu 01. siječnja 2024. godine i donosi povećanje osnovice od svega 17,28 eura. Skrećemo pažnju kako se radi o vremenskom periodu od skoro dvije godine u kojem nije bilo promjene osnovice, što zasigurno ne prati povećanje troškova života, inflaciju i druge ekonomske čimbenike koje bi trebalo uzeti u obzir prilikom određivanja iznosa socijalnih naknada. Također, trenutno nije poznato koji parametri su uzeti u obzir kod određivanja povećanja iznosa od 17,28 eura te bi isto bilo potrebno navesti u Obrazloženju. Pučka pravobraniteljica u svom radu kontinuirano zaprima pritužbe građana koje se velikim dijelom odnose na preniske iznose ZMN-a zbog čega ne mogu podmiriti najosnovnije životne potrebe niti si osigurati dostojanstven život. Stoga je pučka pravobraniteljica u izvješću Hrvatskom saboru za 2022. godinu preporučila Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da poveća osnovicu za izračun ZMN-a. No, očito je da se ipak radi o puno premalom iznosu za osiguravanje dostojanstvenog života. Pri tome, podsjećamo kako je prema DZS-u, stopa inflacije u 2022. bila 13,1%, a najveći godišnji porast cijena bio je u kategorijama troškova vezanima uz elementarne životne potrebe, tj. u kategorijama Hrana i bezalkoholna pića (19%) te Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (16%). Uz navedeno, iz znanstvenih se krugova sve češće ukazuje kako stopa inflacije nema isti učinak na sve građane. Ispitujući učinke inflacije na kućanstva prema njihovom dohotku, tim istraživača s Ekonomskog instituta pokazao je kako su kroz 20 godišnje razdoblje zaključno s 2021. godinom, tj. prije izražene inflacije u 2022., iznadprosječni rast cijena imale spomenute kategorije hrane i režija za koje u strukturi potrošnje više izdvajaju siromašnija kućanstva. Istraživanjem su pokazali da je cijena potrošačke košarice za 10% najsiromašnijih kućanstava čak 10,8% viša nego za 10% najbogatijih, odnosno da inflacija više i teže pogađa upravo siromašna kućanstva. Stoga, iako ZMN zasigurno pomaže u podmirivanju nekih najosnovnijih potreba, on ne omogućuje izlazak iz siromaštva. Da bi mogao imati taj učinak ZMN bi trebao biti vezan uz prag rizika od siromaštva ili minimalnu plaću te u obzir uzeti stopu inflacije primjenjivu na siromašna kućanstva. Posljedično, predlažemo povećanje osnovice za izračun ZMN-a. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Napominjemo kako je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. U 2024. planirano donošenje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi čiji je cilj poboljšati pokrivenost, adekvatnost i usmjerenost socijalnih naknada. |
2 | Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET | ODLUKA O OSNOVICI ZA IZRAČUN IZNOSA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE | Podržavamo podizanje iznosa minimalne zajamčene naknade, ali smatramo da iznos treba biti 302 EURA u odnosu na granicu siromaštva koja je cca 2300 kuna odnosno 302 EURA. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |